Izvješće o provedenom savjetovanju - Okvir za procjenu učinkovitosti zdravstvenog sustava (eng. Health System performance Assessment-HSPA Framework)
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
---|---|---|---|---|---|
1 | NEVEN LJUBIČIĆ | Okvir za procjenu učinkovitosti zdravstvenog sustava (eng. Health System performance Assessment-HSPA Framework), Privitak 2 | U "Privitku 2", pod dijelom "Procesi", alineje 18-22 spominje se u tekstu gFOBT. Predlažem da se uz odgovarajuću lingvističku korekciju na engleskom jeziku i kvalitetniji prijevod na hrvatskom jeziku uz gFOBT nadoda i FIT tako da alineje glase: Colorectal cancer screening (gFOBT/FIT) participation coverage (men and women total) Colorectal cancer screening (gFOBT/FIT) participation coverage (men only) Colorectal cancer screening (gFOBT/FIT) participation coverage (women only) Percentage of gFOBT/FIT screening results over total screening provided Percentage of attendance to colonoscopy after positive gFOBT/FIT screening OBRAZLOŽENJE: RH je međe rijetkim zemljama EU-a u kojoj se još uvijek koristi gvajakov test na okultno krvarenje u stolici. Fekalni imunokemijski test (FIT) je pouzdaniji test u detekciji krvi u stolici koja se ne može vidjeti okom i danas predstavlja "zlatni standard". Prof. dr sc. Neven Ljubičić, internist-gastroenterolog, predsjednik Povrjerenstva za praćenje i provedbu Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
2 | Marija Kušan Jukić | Okvir za procjenu učinkovitosti zdravstvenog sustava (eng. Health System performance Assessment-HSPA Framework), Privitak 2 | Primjedbe u postupku e-savjetovanja o okviru procjene učinkovitosti zdravstvenog sustava: 1. u parametre bi trebalo uključiti praćenje broja psihijatra u izvanbolničkom sustavu (nova Strategija o mentalnom zdravlju (završilo je e-savjetovanje) podrazumijeva reformu mentalnog zdravlja u smislu razvoja psihijatrije u zajednici) 2. dodala bih parametar broja dječjih psihijatara po broju osoba mlađih od 18 godina 3. kod razmatranja ishoda br. 28 - stopa smrtnosti u psihijatrijskim bolnicama treba uzeti u obzir da u psihijatrijskim bolnicama se nalaze palijativni kreveti (ugl. za osobe s demencijom) te kad uspoređujemo stopu smrtnosti u našim psihijatrijskim bolnicama s onima u EU stopa je značajno veća. Štoviše, zbog rekonstrukcije Odjela psihogerijatrije i smanjenja kapaciteta kreveta u posljednjih 5-6 godina dok traju radovi, stopa smrtnosti u Klinici za psihijatriju Vrapče je pala što se može tumačiti kvalitativnim napretkom, a u biti je broj psihogerijatrijskih kreveta smanjen s 99 na 35. Potrebno je uzeti stopu smrtnosti bez palijativnih kreveta (tim više jer njihov broj varira od bolnice do bolnice – Strmac, Jankomir, Vrapče, Ugljan, Rab) Toliko od mene. Lijep pozdrav, Marija Kušan Jukić | Djelomično prihvaćen | Uz točku 2., slažemo se s prijedlogom jer vjerujemo da bi ovaj parametar mogao obogatiti HSPA i isti ćemo uvrstit u popis razvojnih pokazatelja. Uz točku 3., slažemo se s ovom točkom i doista je već navedeno u tehničkom protokolu pokazatelja „Stopa smrtnosti u psihijatrijskim odjelima i bolnicama“. U metodologiji izračuna pokazatelja Stopa smrtnosti u psihijatrijskim odjelima i bolnicama detaljnije su opisani kriteriji uključenja i isključenja. S obzirom da se u psihijatrijskim bolnicama nalaze i postelje u djelatnosti palijativne skrbi, u metodologiji izračuna ovog pokazatelja predviđeno je isključenje pacijenata hospitaliziranih u djelatnosti palijativne skrbi što je i u skladu s Vašim komentarom. |
3 | Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije | Okvir za procjenu učinkovitosti zdravstvenog sustava (eng. Health System performance Assessment-HSPA Framework), 1. Procjena učinkovitosti zdravstvenog sustava | Iako je u dokumentu za savjetovanje navedena namjera da se praćenje učinkovitost treba osim na bolničku zaštitu, usmjeriti i na preventivne mjere (koje se mahom provode u sustavu ZZJZ) te napose na primarnu zdravstvenu zaštitu, to u pokazateljima nije vidljivo. Kako bi praćenje bilo primjereno, potrebno je imati širu perspektivu, ne samo bolnički sustav i djelatnost obiteljske medicine s obzirom da o populaciji skrbe i druge djelatnosti osim navedenih. Niz godina primjećujemo upravo nedostatak zasebnih kriterija za pružanje usluga na različitim razinama zdravstvene zaštite, koji se ne mogu unificirati zbog svoje specifičnosti. Promatranje pokazatelja iz šire perspektive bi bitno utjecalo i na sustav kvalitete u zdravstvu (ISO standardi). Izvješćivanje samo za sebe nema svrhu, ako pokazateljima ne možemo prikazati stvarnu učinkovitost i upotrijebiti ih za poboljšanja. Također primjećujemo da se govori isključivo o troškovima, ne i prihodima, što bi bilo važno kao pokazatelj financijske isplativosti određene usluge, a to ne mora biti direktno vezano na ishode zdravlja pacijenata. U dokumentu nema niti navedenih ostalih radnika u zdravstvenim ustanovama, koji su potrebni da bi se usluga pružila u cijelosti. Konkretni prijedlozi na priloženi dokument. Kada govorimo o excel tablici Pokazatelja, tada u stupcu/kategoriji DOMENA, pod klasterom strukture i domenom zdravstvenih radnika, predlažemo proširiti poddomene kako bi bile jasnije i to na način da se registriraju kadrovski kapaciteti, organizacijska struktura i međuljudski odnosi. Također uvesti i suradnike u zdravstvu. U domeni zdravstvenih informacija treba omogućiti dvije poddomene, od kojih se jedna odnosi na zdravstvene radnike, njihovo znanje i pružanje informacija korisnicima i druga koju čini zdravstvena pismenost korisnika usluge. U klasteru PROCESI, domeni Usmjerenost na osobu, poddomena Iskustva s njegovateljem se treba redefinirati jer ista ne uključuje isključivo bazične njegovatelje, nego i sve ostale stručnjake koji brinu o pacijentu (med.sestra, fizioterapeut, logoped…). Ista se podomena može i izbaciti s obzirom da se preklapa u većem dijelu s Iskustvima koje su prijavili pacijenti. U stupcu/kategoriji STRUKTURA treba uvesti slijedeće pokazatelje: 1.Udio preventivne javno zdravstvene zaštite u tekućoj zdravstvenoj potrošnji 2.udio pruženih higijensko-epidemioloških zdravstvenih usluga u tekućoj zdravstvenoj potrošnji 3.Udio pruženih izvaninstiticionalnih usluga (ZZJZ) vezanih uz mentalne poremećaje u zdravstvenoj potrošnji 4.Udio pruženih preventivno-odgojnih (školska medicina) zdravstvenih usluga u tekućoj zdravstvenoj potrošnji (*treba naglasiti da se ovdje osnovna cijena računa prema broju učenika/studenata, koja je različita ovisno da li su OŠ, SŠ ili na fakultetu) 5.Udio pruženih javnozdravstvenih usluga iz područja ZZJZ ( Nacionalni programi, razl. javno-zdravstveni programi financirani z različitih izvora – MZ, EU, JLS…) 6.Udio pruženih javnozdravstvenih usluga temeljem mjera poduzetih od strane zdravstveno ekološkog tima ( voda, zrak, hrana…) 7.Indeksirana zdravstvena potrošnja za zdravstvenu zaštitu ZZJZ Nadalje, u stupcu/kategoriji PROCESI, svakako treba kao pokazatelje dodati minimalno još 2 probira koje provodi školska medicina, a to su: 1.Postotak/udio učenika s mentalnim poremećajem utvrđenim na probiru yP CORE, koji se provodi tijekom sistematskih pregleda učenika 1.r.SŠ 2.Postotak/udio učenika s utvrđenom hiperkolesterolemijom na sistematskom pregledu djece prije upisa u 1.r. OŠ U stupcu/kategoriji RAZVOJNI POKAZATELJI, svakako treba uvesti slijedeće pokazatelje: 1.Broj obiteljskih liječnika 2.Broj školskih liječnika (specijalista školske/ školske i adolescentne medicine) 3.Broj epidemiologa i specijalista javnog zdravstva koji se bave kroničnim nezaraznim bolestima | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
4 | HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA | Okvir za procjenu učinkovitosti zdravstvenog sustava (eng. Health System performance Assessment-HSPA Framework) | Učinkovitosti zdravstvenog sustava osim liječničke i sestrinske struke, koji su temelj svakog zdravstvenog sustava, pridonose i drugi zdravstveni djelatnici i suradnici, te smatramo da je za mjerenje učinkovitosti zdravstvenog sustava potrebno uključiti i praćenje laboratorijske dijagnostike, ljekarništva, dentalne medicine i drugih zdravstvenih djelatnosti. Sve zdravstvene djelatnosti, svaka na svoj način, doprinose učinkovitosti, kvaliteti i dostupnosti zdravstvenog sustava te je potrebno uvesti sustav za strateško upravljanje svih ljudskih potencijala u zdravstvu i osigurati financijsku održivost svih segmenata zdravstvene skrbi kako bi se smanjila rascjepkanost upravljanja i povećala racionalnost, kako to stoji u dokumentu Okvir za procjenu učinkovitosti zdravstvenog sustava. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
5 | MIODRAG BENEŠ | Okvir za procjenu učinkovitosti zdravstvenog sustava (eng. Health System performance Assessment-HSPA Framework) | Poštovani, Predlažem znanstveni pristup procjeni koji bi onemogućio naklonjenost (bias) prema određenoj ustanovi. 1. prikupe se svi kvanititatvni pokazatelji za određenu varijablu (prediktori) 2. prikažu se kvalitativni pokazatelji za druge varijable te se oni kategoriziraju (prediktori) 3. definirate kljucne pokazatelje (tzv. target varijable) tj. ishod koji pratite 4. standardizirate i normalizirate prediktore (u slučaju stotinu prediktora za pojedini ishod, napravite PCA -principal component analizu da vidite koji su najvažniji za regresijku analizu ili klasifikaciju) 5. normalizirate target varijable 6. napravite logističke regresije, multiple regresije, random forrest, hijerarhijski clustering i ostale metode strojnoga učenja. Na taj način ćete u svakom trenutku s najnovijim podacima unutar excel tablice, aplikacije ili programa brzo doći do usporedbe između svih aktera: doma zdravlja, bolnica, hzzo-a, ministarstva. Usporedba pokazatelja i nacionalnih registra (Registar za Rak, dijabetes..), nacionalnih preventivnih programa (dojka, debelo crijevo),Ceziha (analiza primarne zdravstvene zaštite). Sve je moguće jer podaci se već nalaze u aplikacijama. Čak i financijska izvješća bolnica i domova zdravlja, zavoda za javno zdravstvo mogu se automatizirati, standardizirati i biti međusobno usporedivi jer se kontroliraju sve varijable u unosu. To je moć regresijske analize. Automatski možemo rangirati sve zdravstvene ustanove u Republici Hrvatskoj prema uspješnosti, ekonomičnosti. Usporedbe će biti "na klik", izvješća će biti generirana u par sekundi što će ubrzati i olakšati usporedbu. Pokazatelji kvalitete na razini RH biti će automatski obrađeni. Sva izvješća iz registra poroda, pobačaja, Bolničkih statističkih obrazaca mogu se brzo i jednostavno obraditi strojnim učenjem. Možete i ubaciti statističke testove da se vidi odstupali koja ustanova statistički značajno od druge po ishodima liječenja, ispostavljenim računima za pojedinu bolest. Koji ispostavljeni računi odstupaju statistički značajno od sličnih računa. Koje bolnice najlošije liječe određenu bolest. Regresijske analize će nam omogućiti da sve ustanove su usporedive. Znati ćemo točno što treba unaprijediti te za koliko da bi se određeni ishod unaprijedio za određeni postotak. Molim Vas da uzmete statističara i programera koji se razumije u strojno učenje i uključite u Vašu izradu i implementaciju inače će biti loše napravljeno. Nema procjene bez statistike i strojnoga učenja u 21. stoljeću. LP | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |