Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu Etičkog kodeksa stečajnih upravitelja

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 TIHOMIR KLEMENT IX. ZAVRŠNA ODREDBA, Članak 27. Svakako ubaciti kaznene odredbe za prekršitelje u poseban članak 26 st 1. Nije prihvaćen Ni kaznena ni prekršajna odgovornost ne mogu se uvoditi Kodeksom.
2 Hrvatska udruga stečajnih upravitelja VI. ODNOSI I SURADNJA SA STEČAJNIM UPRAVITELJIMA, Članak 21. U stavku (2) umjesto "dužan je" predlaže se "upućen je" Nije prihvaćen Navedena obveza već proizlazi iz odredbe članka 27. stavka 3. Pravilnika o polaganju stručnog ispita, obuci i usavršavanju stečajnih upravitelja ("Narodne novine", broj 51/22).
3 Hrvatska udruga stečajnih upravitelja Načelo povjerenja, Članak 13. Predlaže se izmijenjena formulacija: Članak 13. Stečajni upravitelj dužan je s posebnom pažnjom pristupiti izražavanju svojih ocjena, mišljenja ili stajališta u javnosti, naročito onih koje mogu pobuditi sumnju u profesionalnost i objektivnost obnašanja dužnosti stečajnog upravitelja. Nije prihvaćen U odredbi se ističe dužnost suzdržavanja od izražavanja ocjena, mišljenja i stajališta koja u pitanje mogu dovesti profesionalnost i objektivnost obnašanja dužnosti stečajnog upravitelja. S obzirom na ulogu stečajnih upravitelja kao sudionika sudskih postupaka podrazumijeva se dužnost da s posebnom pažnjom uvijek pristupaju izražavanju svojih ocjena, mišljenja i stajališta.
4 Hrvatska udruga stečajnih upravitelja Načelo dostojanstva, Članak 12. Predlaže se proširena formulacija: (1)Stečajni upravitelj dužan je ponašati se dostojanstveno i uljuđeno čuvajući osobni ugled, ugled stečajno-upraviteljske službe i povjerenje građana u stečajni postupak. (2) Stečajni upravitelj ima pravo na zaštitu od uznemiravanja, odnosno ponašanja koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu njegovog dostojanstva, a koje uzrokuje strah ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje. (3)Stečajni upravitelj ima pravo na zaštitu od spolnog uznemiravanja, odnosno ponašanja koje predstavlja verbalno, neverbalno ili fizičko ponašanje spolne naravi, a koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu njegovog dostojanstva te uzrokuje strah ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje. Nije prihvaćen Kodeksom se ne može propisavati zaštita stečajnih upravitelja.
5 palamida III. OPĆA NAČELA PONAŠANJA, Članak 10. Pod pisanom izjavom o krivičnoj i materijalnoj odgovornosti. Nije prihvaćen Navedena izjava nema učinak na eventualnu kaznenu odgovornost i odgovornost stečajnih upravitelja za naknadu štete. Navedene odgovornosti postoje bez obzira na postojanje ovakve izjave, a ona sama po sebi nije ni dovoljna ni jamstvo za njihovo utvrđenje.
6 Hrvatska udruga stečajnih upravitelja Načelo povjerljivosti, Članak 9. Predlaže se izmijenjena formulacija: Članak 9. (1) Stečajni upravitelj dužan je pri obnašanju svoje dužnosti biti nepristran u svim situacijama koje nastanu tijekom stečajnog postupka. (2) Stečajni upravitelj dužan je u obnašanju svoje dužnosti poštovati povjerljivost informacija stečenih tijekom stečajnog postupka te se ni na koji način ne smije koristiti niti drugima činiti dostupnim saznanja iz postupaka, osim kada postoji zakonsko ili profesionalno pravo odnosno obveza da se iste objave. (3)Stečajni upravitelj dužan je pridržavati se načela povjerljivosti i nakon završetka stečajnog postupka. Nije prihvaćen Nepristranost ne proizlazi iz uloge stečajnih upravitelja u stečajnom postupku kako je utvrđena važećim propisima. Izraz "zakonsko pravo... odnosno obveza" proizlazi iz izraza "kad je drugačije propisano", a nejasno je što bi se podrazumijevalo pd izrazom "profesionalno pravo" s obzirom da i ono mora biti propisano.
7 Hrvatska udruga stečajnih upravitelja II. NAČELA PROFESIONALNE ETIKE STEČAJNIH UPRAVITELJA, Načelo povjerljivosti Umjesto: "Načelo povjerljivosti" predlaže se: "Nepristranost i povjerljivost" Nije prihvaćen Iz ovog kao niti iz ostalih danih primjedbi ne proizlazi razlog neprihvatljivosti korištenja termina "načelo" u Kodeksu. U odnosu na propisivanje načela nepristranosti, a kako je već navedeno u očitovanju na članak 5., navedeno se ne može prihvatiti s obzirom na točno određenu svrhu postupanja stečajnih upravitelja.
8 palamida Načelo stručnosti i marljivosti, Članak 8. Stečajni upravitelj će primarno voditi računa o djelatnicima i njihovim tražbinama. Nije prihvaćen Načelo se općenito odnosi na rad i postupanje stečajnih upravitelja te se unutar ovog načela posebno ne može izdvajati zaštita radničkih potraživanja.
9 Hrvatska udruga stečajnih upravitelja II. NAČELA PROFESIONALNE ETIKE STEČAJNIH UPRAVITELJA, Načelo stručnosti i marljivosti Umjesto: "Načelo stručnosti i marljivosti" predlaže se: "Stručnost i marljivost" Nije prihvaćen Iz ovog kao niti iz ostalih danih primjedbi ne proizlazi razlog neprihvatljivosti korištenja termina "načelo" u Kodeksu.
10 Hrvatska udruga stečajnih upravitelja Načelo savjesnosti i profesionalnosti, Članak 7. Predlaže se sljedeća formulacija: Članak 7. (1) Stečajni upravitelj dužan je svoju dužnost obnašati profesionalno, ne dopuštajući neprimjerene vanjske utjecaje, izbjegavajući svaku mogućnost sukoba interesa i diskriminacije te poštujući dostojanstvo drugih. (2) Stečajni upravitelj ne smije u izvršavanju svojih obveza zlouporabiti ovlasti i položaj u svrhu ostvarivanja nepripadajuće materijalne ili druge koristi za sebe ili drugu pravnu i fizičku osobu. Djelomično prihvaćen U stavku 1. dodaje se prilog "profesionalno", a u stavku 2. pridjev "nepripadajuće". U odnosu na korištenje termina "savjesno" već je dano očitovanje, a jednako obrazloženje vrijedi i za urednost rada stečajnog upravitelja.
11 palamida Načelo savjesnosti i profesionalnosti, Članak 7. Stečajni upravitelj će prije stupanja na dužnost podnijeti ukupno imovinsko stanje svoje i svoje šire obitelji, kao i nakon šta odstupi sa dužnosti. U slučaju da imovno stanje ne odgovara prihodima u istom razdoblju, istima će bez prosvjeda biti zapljenjena ukupna imovina, kao i široj obitelji do namirenja razlike. Rad za opće dobro ne nadoknađuje nastalu štetu. Nije prihvaćen Prijedlog za uvođenje obveze podnošenja izvješća o imovini prema svom sadržaju ne može biti isključivo predmet ovog Kodeksa.
12 Hrvatska udruga stečajnih upravitelja II. NAČELA PROFESIONALNE ETIKE STEČAJNIH UPRAVITELJA, Načelo savjesnosti i profesionalnosti Umjesto: "Načelo savjesnosti i profesionalnosti" predlaže se: "Profesionalnost" Nije prihvaćen Iz ovog kao niti iz ostalih danih primjedbi ne proizlazi razlog neprihvatljivosti korištenja termina "načelo" u Kodeksu, a nije obrazloženo niti zbog čega bi trebalo izostaviti termin "savjesnost" s obzirom da u navedenom smislu nije dana primjedba na sadržaj članka 5.
13 Hrvatska udruga stečajnih upravitelja II. NAČELA PROFESIONALNE ETIKE STEČAJNIH UPRAVITELJA, Načelo zakonitosti Umjesto "Načelo zakonitosti" predlaže se "Zakonitost" Nije prihvaćen Iz ovog kao niti iz ostalih danih primjedbi ne proizlazi razlog neprihvatljivosti korištenja termina "načelo" u Kodeksu.
14 Hrvatska udruga stečajnih upravitelja II. NAČELA PROFESIONALNE ETIKE STEČAJNIH UPRAVITELJA, Članak 5. Predlaže se nova formulacija: Članak 5. Standardnim modelom određuju se smjernice za postupanje stečajnog upravitelja na zakonit način, profesionalno, stručno i marljivo, te nepristrano i povjerljivo. Nije prihvaćen Sukladno danom očitovanju uz članak 2. primjedba se ne može prihvatiti,a uz navedeno, imajući u vidu točno određenu svrhu postupanja stečajnih upravitelja, neprihvatljiv je i prijedlog da se kao posebno načelo u radu stečajnih upravitelja propiše načelo nepristranosti.
15 TIHOMIR KLEMENT II. NAČELA PROFESIONALNE ETIKE STEČAJNIH UPRAVITELJA, Članak 5. Ako se ovo ne podrazumjeva i potrebno je pisati članak zbog toga onda je sve išlo kvragu. Nije prihvaćen Etički kodeksi su po svojoj naravi akti u kojima se propisuje upravo ovakav sadržaj.
16 Hrvatska udruga stečajnih upravitelja ETIČKI KODEKS STEČAJNIH UPRAVITELJA, II. NAČELA PROFESIONALNE ETIKE STEČAJNIH UPRAVITELJA Umjesto "NAČELA PROFESIONALNE ETIKE STEČAJNIH UPRAVITELJA" predlaže se: "STANDARDNI MODEL PROFESIONALNE ETIKE STEČAJNIH UPRAVITELJA" Nije prihvaćen Sukladno danom očitovanju uz članak 2. primjedba se ne može prihvatiti.
17 Hrvatska udruga stečajnih upravitelja Svrha Kodeksa, Članak 2. Predlaže se izmijenjena formulacija: Članak 2. (1) Svrha Kodeksa je očuvanje, promicanje i zaštita osobnog i profesionalnog integriteta stečajnih upravitelja, temeljem njihovog djelovanja po modelu standardnog postupanja (dalje: Standardni model), koji se temelji se na međunarodnim standardima postupanja pri obnašanju dužnosti stečajnog upravitelja, a prema načelima i pravilima Kodeksa. (2) Standardni model također pruža smjernice iz domaće i međunarodne prakse pri razjašnjavanju slučajeva kada zakonske odredbe ne uređuju pojedini slučaj. Nije prihvaćen Kodeks se odnosi na ponašanje i postupanje stečajnih upravitelja kako bi se osigurala zaštita drugih sudionika postupaka u kojim sudjeluju stečajni upravitelji i opći društveni interes, a nije sredstvo zaštite samih stečajnih upravitelja. Nastavno na već dano obrazloženje uz primjedbu na sadržaj članka 1., nejasno je što je "standardni model". Kodeks ne može služiti kao sredstvo posebnog izvora prava u slučaju nedostatka posebnih normativnih rješenja ili ujednačavanja prakse kod nedovoljne određenosti pravnih normi.
18 Hrvatska udruga stečajnih upravitelja Predmet Etičkog kodeksa, Članak 1. Predlaže se dodati stavak (3): (3) Načela i pravila iz stavka (1) i (2) Kodeksa predstavljaju standardizirana postupanja kojih se stečajni upravitelji moraju pridržavati pri obnašanju dužnosti stečajnog upravitelja. Nije prihvaćen S obzirom da u prijedlogu nije obrazloženo što se točno smatra "standardiziranim postupanjem" i u čemu bi bila dodana vrijednost uvođenja ovog jezičnog spoja smatra se da je izričaj prethodnih stavka dovoljan za određenje predmeta ovog akta, a pored toga je i uobičajen izričajima koje koriste etički kodeksi u pravosuđu.
19 Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova ETIČKI KODEKS STEČAJNIH UPRAVITELJA Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova (u daljnjem tekstu: Pravobraniteljica), sukladno odredbi čl. 22. st.1. Zakona o ravnopravnosti spolova („Narodne novine“, br. 82/08. i 69/17.), prati provedbu Zakona i drugih propisa koji se tiču ravnopravnosti spolova. Slijedom opisane nadležnosti, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova je razmotrila nacrt Etičkog kodeksa stečajnih upravitelja koji se nalazi u postupku savjetovanja sa zainteresiranom javnošću te u nastavku dostavlja svoje mišljenje. Pravobraniteljica skreće pozornost da je u svojem Izvješću o radu za 2018.g. (str.68), Izvješću o radu za 2019.g. (str.68), Izvješću o radu za 2020.g. (str. 52) te Izvješću o radu za 2021.g. (str. 56) ukazivala na posljedice s kojima se niz zaposlenica tvrtki, nad kojima je proveden postupak stečaja za vrijeme dok su zaposlenice koristile rodiljni i/ili roditeljski dopust, suočilo zbog propusta stečajnih upravitelja vezanih uz odjave s mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Naime, u navedenim slučajevima zaposlenice-majke su isticale poteškoće koje su imale pred Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje koji im je, uslijed brisanja tvrtke poslodavca, a o čemu nisu bile obaviještene, retroaktivno s danom brisanja tvrtke iz Sudskog registra ukidao status osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju. Slijedom retroaktivnog odjavljivanja statusa osiguranika, pritužiteljice su pozivane na povrat nepripadajuće naknade koja im je isplaćivana za razdoblje za koje im je retroaktivno ukinut status osiguranica zbog gubitka radnog statusa. Također, pritužiteljice su ukazivale i na poteškoće koje su imale prilikom ostvarivanja svojih prava pred Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje i Hrvatskim zavodom za zapošljavanje. U pravilu, radilo se o majkama s djecom u dobi od godine dana, koje su ostale bez posla, ponekad i bez mogućnosti ostvarivanja naknade za vrijeme nezaposlenosti, te im je povrat sredstava predstavljao iznimno teško ekonomsko opterećenje. U ispitnim postupcima povodom zaprimljenih pritužbi Pravobraniteljica je utvrdila da su navedeni slučajevi izravna posljedica propusta savjesnog i urednog postupanja stečajnih upravitelja u tvrtkama-poslodavcima u pogledu izvršavanja obveza iz čl.89.st.1.t.8. Stečajnog zakona, odnosno propusta da Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje podnesu odgovarajuće isprave koje se odnose na radnopravni status osiguranika. Na taj način su pritužiteljice ostajale u statusu osiguranika u mirovinskom i zdravstvenom osiguranju po osnovi radnog odnosa, ne znajući za stečaj poslodavca i brisanje tvrtke iz Sudskog registra. Pravobraniteljica podsjeća da je zbog opsega ovakve neujednačene prakse postupanja stečajnih upravitelja Vlada Republike Hrvatske 14. veljače 2019. donijela „Odluku o obustavi, nepokretanju postupaka naknade štete i o otpisu tražbina na ime naknade štete po osnovi nepripadno ostvarenih prava na rodiljne i roditeljske potpore te o podmirenju naknade štete iz obveznog zdravstvenog osiguranja“ („Narodne novine“, br. 16/19.), a navedena Odluka je primjenjivana na stečajne postupke koji su provedeni do 16. veljače 2019.g., te se ne primjenjuje istovjetne slučajeve koji su se pojavili nakon tog datuma. Osim kroz godišnja izvješća o radu, Pravobraniteljica je na njihovu pojavnost upozoravala Ministarstvo pravosuđa i uprave u okviru samih ispitnih postupaka te savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona. Iako posljednja normativna rješenja u Stečajnom zakonu predstavljaju određeno poboljšanje pravnog okvira i smanjuju rizik od pojavljivanja sličnih slučajeva u budućnosti, Pravobraniteljica smatra da navedeni rizik ovom novelom nije u potpunosti otklonjen jer predviđena odgovornost za štetu zbog povrede dužnosti stečajnog upravitelja iz čl.93.st.1. Stečajnog zakona, kao što se kroz opisane slučajeve pokazalo u odnosu na propuštanje dostave isprava Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, dosad nije predstavljala jamstvo za ispunjenje navedene dužnosti stečajnih upravitelja, niti predstavlja adekvatno i pristupačno sredstvo zaštite za majke s djecom u dobi od godine dane, koja su ostala bez posla, ne ostvaruju pravo na naknadu za vrijeme nezaposlenosti te su još u obvezi vratiti Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, s obzirom da se naknada štete ostvaruje kroz sudski postupak. S tim u vezi, Pravobraniteljica posebno naglašava da je i tijekom ove godine zaprimila nove pritužbe s istovjetnim okolnostima. Rukovodeći se opisanim spoznajama, Pravobraniteljica je već ranije Ministarstvu pravosuđa i uprave uputila preporuku da Etičkim kodeksom stečajnih upravitelja predvidi dodatne zaštitne mehanizme. Međutim, nakon uvida u tekst nacrta predmetnog Etičkog kodeksa, Pravobraniteljica je zaključila da isti ne sadrži dovoljno konkretiziranu odredbu koja bi podigla svijest stečajnih upravitelja specifično o odgovornosti vezanoj uz primjenu čl.89.st.1.toč.8. Stečajnog zakona. S obzirom na gore opisane situacije, Pravobraniteljica smatra da bi takva odredba bila izravno povezana sa svrhom Etičkog kodeksa stečajnih upravitelja iz čl.2. Kodeksa koja se sastoji u osiguranju savjesnog i učinkovitog obavljanja poslova stečajnih upravitelja i jačanja javnog povjerenja u rad stečajnih upravitelja. Stoga, Pravobraniteljica predlaže da se Etičkim kodeksom naglasi obveza stečajnih upravitelja u odnosu na reguliranje obveznih osiguranja zaposlenika/ca stečajnog dužnika iz čl.89.st.1.t.8. Stečajnog zakona, te ukazuje da bi, prema sistematizaciji i sadržaju nacrta, takvu odredbu bilo uputno navesti u čl.15. Kodeksa ili u čl.23.st.2. Kodeksa. Pravobranitelja smatra da bi takva odredba, u kombinaciji s relevantnim odredbama Stečajnog zakona te stručnom obukom i usavršavanjem stečajnih upravitelja, smanjila rizik od pojave novih slučajeva propuštanja odjavljivanja zaposlenika/ca stečajnog dužnika i opisanih posljedica koje iz takvih propusta mogu proizaći. Nije prihvaćen Dane primjedbe rezultirale su već izmjenama Stečajnog zakona ("Narodne novine", broj 36/22) te uvođenjem navedene tematike u stručno usavršavanje stečajnih upravitelja, o čemu će se Uredu Pravobraniteljice dostaviti posebno očitovanje. Svaki Kodeks je po svojoj naravi akt načelnog i općeg značaja, zbog čega u njemu nije moguće propisavati posljedice kršenja točno naznačenih zakonskih odredbi, a s obzirom na iznesenu težinu posljedica propusti navedene vrste trebaju se sankcionirati isključivo dostupnim sredstvima po Stečajnom zakonu jer samo utvrđenje povrede Kodeksa nema nikakav izravni utjecaj na izricanje ovih sankcija.