Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Pravilniku o izmjenama i dopuni Pravilnika o porezu na dohodak

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 DENIS PELOZA PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNI PRAVILNIKA O POREZU NA DOHODAK, Članak 4. Predlaže se dopuniti i pojasniti obzirom kako više aktivnih i pasivnih sudionika ovog savjetovanja traži jasnije tumačenje i pojašnjenje stupanja na snagu. Moli se navedeno učiniti prilikom objave izvješća. Srdačan pozdrav. Primljeno na znanje Pravilnikom o izmjenama i dopuni Pravilnika o porezu na dohodak predloženo je da povećani iznosi neoporezivih primitaka stupaju na snagu 1. listopada 2022., a mogućnost promjene načina podmirivanja troškova prehrane tijekom godine 1. siječnja 2023.
2 SANDA ŠTEKO PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNI PRAVILNIKA O POREZU NA DOHODAK, Članak 2. Nejasno je koji dio Pravilnika stupa na snagu od 01.01.2023. odnosno koji dio NE stupa na snagu 01.10.2022. Molim pojasniti. Hvala Primljeno na znanje Pravilnikom o izmjenama i dopuni Pravilnika o porezu na dohodak predloženo je da povećani iznosi neoporezivih primitaka stupaju na snagu 1. listopada 2022., a mogućnost promjene načina podmirivanja troškova prehrane tijekom godine 1. siječnja 2023.
3 DENIS PELOZA PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNI PRAVILNIKA O POREZU NA DOHODAK, Članak 1. Za očekivati kako će od 01.01.2023. izmjenom Zakona o porezu na dohodak sa zaokruživanjima iznosa nakon konverzije, a u čemu podlogu nalazim pregledom savjetovanja na Nacrtu prijedloga izmjena Zakona o porezu na dohodak, za što se objava izvješća očekuje oko 03.10.2022. gdje se prijedlog izmjena i dopuna (konverzija) odnosio na članak 14. zakona, a ovim savjetovanjem obrađen je članak 7. pravilnika (usklađenje u kunama), a slijedno očekuju se i promjene unutar članka 6. pravilnika. Niža indeksacija rasta na davno utvrđene vrijednosti kao što je npr. otpremnina nema smisla ukoliko je većina vrijednosti podignuta prema koeficijenu 1,5 (index rasta 150) ili više sa izuzećem t.b. 34. kao relativno odredbe novijeg datuma) Dio komentatora je dostavio i obrazložio svoje viđenje i prijedloge usklađenja, a u jednom dijelu nedostaje jasno obrazloženje predlagatelja. Članak 1. (Prijedlog izmjene i dopune r.b. 14. potrebno je dosadašnjih 8.000,00 dodatno uvećati / uskladiti na način) 14. Otpremnine prilikom odlaska u mirovinu 4,8 do 12.000,00 kuna (1.593,67€) usklađenje prema indexu 150 u odnosu na aktualnih 8.000,00 već gotovo dva desetljeća , ali svakako treba težiti usklađenju prema 2.000,00€ (okvirno 15.000.00 kuna) ako ne u ovim izmjenama onda u sljedećima kako je u prethodnom sa primjenom ceć od 01.01.2024. godine, pa bi se tako otpremnina približila razini dvije prosjećne neto plaće u RH, što je posebno značajno za sve zasposlenike koji nisu pokriveni pravilnicima, sistematizacijama, općim ili sektorskim Kolektivnim ugovorima, dakle ti poslodavci nemaju propisanu obvezu, ali im se bar daje poticaj i pravo na neoporezivu isplatu u korist i na zadovoljstvo zaposlenika koji odlazi u zasluženu mirovinu. Ostali prijedozi zakonodavca su dobrodošli i prihvatljivi iako je opravdano očekivati kako će u vrlo kratkom razdoblju doći do još jednog usklađenja zbog zaokruživanja na vrijednosti u EUR uz indexe usklađenja razmjerno u okvirima od +/-102 do 125 ili će se osnovica sa trenutnih 2.500,00 kn (331,81€) uskladiti odnosno podizati prema 3.013,80 kn u protuvrijednosti 400,00€, a slijedno tome uređivati i prilagoditi koeficijente. Nadalje: potrebno je jasnije urediti odnosno pojasniti pravila kumulativne isplate za protekle mjesece rada i tekući mjesec rada, ali nikako sa isplatom unaprijed za sljedeći mjesec tekuće ili sljedeće kalendarske godine, pa se tako briše točka, stavlja zarez i predlaže unijeti: ", na način da se tekući mjesec isplate evidentira kao posljednji mjesec na koji se kumulativna isplata odnosi .“. „(43) Poslodavac može radnicima isplatiti novčane paušalne naknade iz stavka 2. r.br. 34. ovoga članka za podmirivanje troškova prehrane najviše do visine 500,00 kuna mjesečno ili podmiriti troškove prehrane nastale za vrijeme radnog odnosa kod poslodavaca na temelju vjerodostojne dokumentacije iz stavka 2. r.br. 35. do visine 1.000,00 kuna mjesečno. U slučaju da se isplaćuju novčane naknade/ podmiruju troškovi prehrane za više mjeseci istog poreznog razdoblja, iste se mogu neoporezivo isplatiti/ podmiriti u ukupnom iznosu kumulativno za broj mjeseci za koje se isplaćuju, na način da se tekući mjesec isplate evidentira kao posljednji mjesec na koji se kumulativna isplata odnosi .“. Nije prihvaćen Izmjene Pravilnika izvršene su sukladno Zaključku Vlade Republike Hrvatske u vezi s izmjenom Pravilnika o porezu na dohodak radi povećanja iznosa neoporezivih primitaka (NN 104/2022) kao dio mjera Vlade RH iz jesenskog paketa mjera za zaštitu od porasta cijena. U prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama zakona o porezu na dohodak koji je upućen u zakonodavnu proceduru novčani iznosi izraženi u eurima preračunati su uz primjenu fiksnog tečaja konverzije te sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje propisanima Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (NN, br. 57/22, 88/22-Ispravak; dalje: Zakon o uvođenju eura). Budući da su se donošenjem jesenskog paketa mjera dogodila povećanja ciljanih neoporezivih primitaka, daljnja povećanja će se razmotriti ovisno o fiskalnim mogućnostima. Od 1. siječnja 2023. poslodavac može radnicima isplatiti novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane najviše do visine 500,00 kuna mjesečno ili podmiriti troškove prehrane nastale za vrijeme radnog odnosa kod poslodavaca na temelju vjerodostojne dokumentacije do visine 1.000,00 kuna mjesečno odnosno iste se međusobno isključuju na razini mjeseca. U slučaju da se isplaćuju novčane naknade/podmiruju troškovi prehrane za više mjeseci istog poreznog razdoblja, mogu neoporezivo isplatiti/podmiriti u ukupnom iznosu kumulativno za broj mjeseci za koje se isplaćuju. Stoga, ako primjerice poslodavac u listopadu isplaćuje novčane naknade za srpanj, kolovoz i rujan, neoporezivo se može isplatiti iznos od 1.500,00 kuna (500,00 x 3 mjeseca).
4 HOK PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNI PRAVILNIKA O POREZU NA DOHODAK, Članak 1. Uz članak 1. stavke 2. i 3. Slijedom ranijih zahtjeva Hrvatske obrtničke komore, te slijedom prakse i uočene potrebe „na terenu“ zahvaljujemo na prihvaćenom prijedlogu da se dva modela isplate naknade za prehranu ovim prijedlogom međusobno isključuju na razini mjeseca. Ipak smatramo da je nejasna odredba predloženog novog stavka 43. jer se sada mogućnost isplate paušalne naknade ili podmirivanje troškova prehrane svodi na mjesečne iznose. Molimo svakako jasnije odrediti što znači „da se može isplatiti kumulativno za više mjeseci istog poreznog razdoblja“ – da li to znači da se može odjednom podmiriti trošak za cijelu godinu i/ili više mjeseci i ako da, isto je u suprotnosti sa odredbom isplate troškova prehrane najviše do visine 500,00 kuna mjesečno u istom stavku. Predlažemo da odredba novog stavka 43. glasi: Poslodavac za razdoblje radnog odnosa može radnicima isplatiti novčane paušalne naknade iz stavka 2. r.br.34. ovog članka za podmirivanje troškova prehrane ili podmiriti troškove prehrane nastale za vrijeme radnog odnosa kod poslodavca na temelju vjerodostojne dokumentacije iz stavka 2. r.br. 35. kroz uslugu u ugostiteljskim objektima ili kupnjom u trgovinama vodeći računa o godišnjem limitu propisanih naknada. Nadalje, uvjet kojim je potrebno osigurati dokaz o kontinuiranoj usluzi za radnike (čl. 7. stavak 35. Pravilnika) vrlo je ograničavajući u poslovanju obrtnika te poduzetnika općenito, a izvanredne okolnosti poslovanja dodatno su naglasili problem ove zakonske odredbe. Iskazivanje podataka na Obrascu JOPPD, za troškove prehrane radnika nastali za vrijeme rada kod poslodavca na temelju vjerodostojne dokumentacije izuzetno je administrativno opterećenje kako za poslodavce, tako i za računovođe, te predlažemo da gore spomenuti stavak 43. zamjeni postojeći članak 35. i da se time omogući isplata troškova prehrane radnika temeljem vjerodostojne dokumentacije do 12.000,00 kuna godišnje bez uvjeta dokaza o kontinuiranoj usluzi za radnike. Nije prihvaćen Od 1. siječnja 2023. poslodavac može radnicima isplatiti novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane najviše do visine 500,00 kuna mjesečno ili podmiriti troškove prehrane nastale za vrijeme radnog odnosa kod poslodavaca na temelju vjerodostojne dokumentacije do visine 1.000,00 kuna mjesečno odnosno iste se međusobno isključuju na razini mjeseca. U slučaju da se isplaćuju novčane naknade/podmiruju troškovi prehrane za više mjeseci istog poreznog razdoblja, mogu neoporezivo isplatiti/podmiriti u ukupnom iznosu kumulativno za broj mjeseci za koje se isplaćuju. Stoga, ako primjerice poslodavac u listopadu isplaćuje novčane naknade za srpanj, kolovoz i rujan, neoporezivo se može isplatiti iznos od 1.500,00 kuna (500,00 x 3 mjeseca).
5 nabava PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNI PRAVILNIKA O POREZU NA DOHODAK, Članak 1. Prvo pitanje je zbog čega se ovim prijedlogom nije obuhvatilo i osobe s tjelesnim oštećenjem te se povećao iznos potpore zbog invalidnosti radnika - čl. 7. st. 2. r.br. 1.? Molim razmotriti povećanje ove potpore s koeficijenta 1,0 na koeficijent 1,6 odnosno s iznosa do 2.500,00 kn godišnje na iznos do 4.000,00 kn godišnje kako bi se pomoglo i toj skupini radnika. Takav iznos nije na godišnjoj razini značajan za poslodavca, ali je značajan za osobe s tjelesnim oštećenjem. Drugo pitanje je zbog čega niste sve otpremnine obuhvatili ovim izmjenama? Što je s otpremninama zbog poslovno uvjetovanih otkaza i osobno uvjetovanih otkaza, prema zakonu kojim se uređuje radni odnos? Što je s otpremninama zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti? Predlažem da se i ove dvije otpremnine koje sam naveo izjednače s otpremninom prilikom odlaska u mirovinu. Nije prihvaćen Izmjene Pravilnika izvršene su sukladno Zaključku Vlade Republike Hrvatske u vezi s izmjenom Pravilnika o porezu na dohodak radi povećanja iznosa neoporezivih primitaka (NN 104/2022) kao dio mjera Vlade RH iz jesenskog paketa mjera za zaštitu od porasta cijena sukladno postavljenim limitima financijskog okvira te stoga ostale izmjene osim izmjena vezanih za neoporezive primitke sukladno navedenom Zaključku nisu predmet ovog Pravilnika. Sukladno postavljenim limitima financijskog okvira predloženo je samo povećanje neoporezivog iznosa otpremnine prilikom odlaska u mirovine koji je u utvrđen u fiksnom iznosu i nije vezan za navršene godine radnog staža. Budući da su se donošenjem jesenskog paketa mjera dogodila povećanja ciljanih neoporezivih primitaka, daljnja povećanja će se razmotriti ovisno o fiskalnim mogućnostima.
6 Strukovna udruga djelatnika u upravljanju ljudskim resursima -Centar HR PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNI PRAVILNIKA O POREZU NA DOHODAK, Članak 1. Strukovna udruga djelatnika u upravljanju ljudskim resursima – Centar HR okuplja stručnjake u upravljanju ljudskim potencijalima. Najveća smo strukovna udruga u području upravljanja ljudskim resursima, član smo europske mreže udruga u upravljanju ljudskim resursima – EAPM. Naši članovi dolaze iz različitih sektora gospodarstva, tvrtki svih veličina. Razmatrajući prava poslodavca na isplatu neoporezivih iznosa, kako je to definirano Pravilnikom o porezu na dohodak, uočili smo jednu bitnu nelogičnost odnosno nesklad između onoga što je proklamirano kao intencija zakonodavca i onoga što je stvarno unijeto u Pravilnik o porezu na dohodak. Temeljem članka 7., stavka 2. Pravilnika o porezu na dohodak, Poslodavac može isplatiti radniku neoporezivi iznos paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika u iznosu od 5.000,00 kn, kao i troškove prehrane radnika nastale za vrijeme radnog odnosa kod poslodavaca na temelju vjerodostojne dokumentacije, u iznosu 12.000 kn. Prema sadašnjoj praksi poslodavaca, iznos od 5.000,00 kn isplaćuje se bez bilo kakvog dokaza da je zaista utrošen za namjenu za koju je ova odredba donijeta a to je prehrana radnika. Isto tako odredba po kojoj poslodavac može isplatiti troškove prehrane do 12.000,00 kn uz vjerodostojnu dokumentaciju ne omogućuje našim djelatnicima svrhu za koju je namijenjena jer pokriva samo hranu, ne i piće, više restorana radi veliki problem u praćenju evidencije potrošnje na mjesečnoj bazi, tako da u praksi ova odredba je moguća jedino naručivanjem putem cateringa ili ugovorom prehrane sa samo jednim restoranom, i to bez pokrića za piće. Uzimajući u obzir stanje gospodarstva nastalo pandemijom COVID 19, posebno zaista veliki udarac na sektor uslužnih djelatnosti (u kojem radi jedan dio naših članova), predložili bismo da se Pravilnikom o porezu na dohodak, vezano uz ova dva neoporeziva iznosa uvede mogućnost da poslodavac, u dogovoru sa radnikom ove iznose može isplatiti putem bonova za prehranu u restoranima i ugostiteljskim objektima na području Republike Hrvatske. Također, predlažemo da se odredba isplate do 12.000,00 kn omogući na jednak način kao i odredba do 5.000,00 kn. Ukoliko želite ograničiti da u mjeri bude i piće, predlažemo da se dozvoli konzumacija bezalkoholnog pića. Dopunom pravilnika da se navedeni iznosi mogu isplatiti i u bonovima za prehranu, ne bi eliminiralo postojeći način isplate na račun zaposlenika, a unijelo bi fleksibilnost da naši djelatnici prehranu mogu imati u više restorana od samo jednog. Na taj način direktno utječemo na dobrobit zaposlenika, njihovo zdravlje, motivaciju i socijalizaciju kroz kvalitetnu prehranu u više restorana od jednog. Nadalje, ako se navedeni iznosi isplate putem bonova, smanjujemo sivu ekonomiju i povećavamo priljev poreznih davanja, kao što je PDV jer se novac može potrošiti ciljano, a opet fleksibilno u bilo kojim restoranima. Na taj način bila bi ispunjena svrha ovih odredbi ili neoporezivih iznosa (prehrana) Nije prihvaćen Pri uvođenju neoporezivih primitaka vezanih za prehranu cilj je bio potaknuti poslodavce da zaista svojim radnicima omoguće prehranu na temelju vjerodostojne dokumentacije do iznosa 12.000 kn na nivou godine, međutim u slučaju isplaćivanja paušalne naknade za prehranu u novcu ista može biti isplaćena bezuvjetno i to najviše do 5.000 kn godišnje. Zbog činjenice da nema uvjeta pri isplati, paušalna naknada propisana je u nižem iznosu. Napominje se da se u skladu s člankom 7. stavkom 41. Pravilnika oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju voda te topli i hladni napitci (osim napitaka koji u sebi sadrže alkohol), a koje poslodavac na svoj teret isplaćuje radnicima za vrijeme radnog vremena. Mogućnost isplate primitaka u bonovima nije predmet Pravilnika o porezu na dohodak.
7 Ivan Petarčić PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNI PRAVILNIKA O POREZU NA DOHODAK, Članak 1. Troškovi prehrane na temelju vjerodostojne dokumentacije zbog uvjeta kontinuiteta (iz st. 35. ovog članka) ne mogu se podmirivati za više mjeseci u jednom mjesecu jer se primitak smatra ostvarenim u svakom mjesecu kada je prehrana osigurana. Iz ovih odredaba koje predlažete proizlazi da neoporeziva nadoknada troškova prehrane na temelju vjerodostojne dokumentacije u pojedinom mjesecu ne smije prelaziti 1.000,00 kn što sam uvjeren da nije bila namjera jer se kod uvođenja ove vrste neoporezivog primitka 2019. godine upravo se od takvog rješenja odustalo. Razlog odustajanja je bilo nepotrebno nametanje obveze poslodavcima odnosno knjigovođama da na mjesečnoj razini prate visinu tih primitaka. Mislim da bi bila jasnija i primjerenija formulacija: „Radniku kojemu se u tijeku poreznog razdoblja isplaćuje novčana paušalna naknada iz st. 2. rbr. 34. ovog članka i podmiruju troškovi prehrane nastale za vrijeme radnog odnosa kod poslodavaca na temelju vjerodostojne dokumentacije iz stavka 2. r.br. 35 ovog članka, visina neoporezivih primitaka utvrđuje se razmjerno broju mjeseci za koje se novčana paušalna naknada isplaćuje odnosno razmjerno broju mjesecu u kojima se podmiruju troškovi prehrane na temelju vjerodostojne dokumentacije.“ Ova odredba bi se primjenjivala samo u slučaju radnika koji u istom poreznom razdoblju ostvaruju obje vrste neoporezivih primitaka u vezi prehrane pri čemu bi se visina utvrđivala razmjerno broju mjeseci za koje se isplaćuje, odnosno, u kojima se ostvaruje pojedini primitak. Npr. radnik je radio kod poslodavca "A" od siječnja do travnja koji mu je isplatio 2.000,00 kn paušalne naknade (u 1. mjesecu za sva 4 mjeseca ili svaki mjesec po 500,00 kn ili dr.). U svibnju se zapošljava kod poslodavca "B" koji osigurava prehranu na temelju vjerodostojne dokumentacije. Do kraja godine (od svibnja do prosinca) poslodavac "B" može osigurati prehranu tom radniku neoporezivo u svoti 8.000,00 kn pri čemu određeni mjesec primitak može biti i veći od 1.000,00 kn, ali do kraja godine ne može biti veći od 8.000,00 kn. Nije prihvaćen Od 1. siječnja 2023. poslodavac može radnicima isplatiti novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane najviše do visine 500,00 kuna mjesečno ili podmiriti troškove prehrane nastale za vrijeme radnog odnosa kod poslodavaca na temelju vjerodostojne dokumentacije do visine 1.000,00 kuna mjesečno odnosno iste se međusobno isključuju na razini mjeseca. U slučaju da se isplaćuju novčane naknade/podmiruju troškovi prehrane za više mjeseci istog poreznog razdoblja, iste se mogu neoporezivo isplatiti/podmiriti u ukupnom iznosu kumulativno za broj mjeseci za koje se isplaćuju. Stoga, ako primjerice poslodavac u ožujku isplaćuje novčane naknade za siječanj i veljaču neoporezivo može isplatiti iznos od 1.000,00 kuna (500,00 x 2 mjeseca).
8 VESNA VARŠAVA PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNI PRAVILNIKA O POREZU NA DOHODAK, Članak 1. Molim pojašnjenje čl.1 st.3 u dijelu: "U slučaju da se isplaćuju novčane naknade/ podmiruju troškovi prehrane za više mjeseci istog poreznog razdoblja, iste se mogu neoporezivo isplatiti/ podmiriti u ukupnom iznosu kumulativno za broj mjeseci za koje se isplaćuju.“ Naime, prethodno je napisano da poslodavac može isplatiti na mjesečnoj razini do 500 kn u novcu radniku ili platiti prehranu temeljem vjerodostojne dokumentacije u iznosu do 1.000 kn mjesečno, te je i prethodnim stavkom stavljeno da će se prehrana gledati na razini mjeseca a ne poreznog razdoblja (što je u redu ako radnik mijenja poslodavca da novi ne ovisi o vrsti naknade prehrane prethodnog poslodavca). Međutim nije jasna intencija ove rečenice koja kaže da se može isplatiti kumulativno za više mjeseci istog poreznog razdoblja. Ako se misli na to da poslodavac npr. u ožujku može isplatiti kumulativno samo za siječanj, veljaču i ožujak ali ne i unaprijed za svih 12 mjeseci onda taj stavak treba jasnije napisati kako bi bilo razumljivije. Primljeno na znanje Od 1. siječnja 2023. poslodavac može radnicima isplatiti novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane najviše do visine 500,00 kuna mjesečno ili podmiriti troškove prehrane nastale za vrijeme radnog odnosa kod poslodavaca na temelju vjerodostojne dokumentacije do visine 1.000,00 kuna mjesečno. U slučaju da se isplaćuju novčane naknade/podmiruju troškovi prehrane za više mjeseci istog poreznog razdoblja, iste se mogu neoporezivo isplatiti/podmiriti u ukupnom iznosu kumulativno za broj mjeseci za koje se isplaćuju. Stoga, ako primjerice poslodavac u ožujku isplaćuje novčane naknade za siječanj i veljaču neoporezivo može isplatiti iznos od 1.000,00 kuna (500,00 x 2 mjeseca).
9 DENIS PELOZA PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNI PRAVILNIKA O POREZU NA DOHODAK U svakom slučaju treba pozdraviti predložene izmjene i dopune pravilnika od strane predlagača i one su posebno uz okolnosti prava primjene / poravnanja tijekom posljednjeg tromjesećja u 2022.godini za sve poslodavce kojima likvidnost i tekuće poslovanje to dopuštaju povećane rashode prema zapslenima. U najboljoj namjeri potsjetio bih na prethodno Savjetovanje na... "Nacrt prijedloga zakona o izmjenama Zakona o porezu na dohodak" u trajanju od 04.08.2022. do 02.09.2022. " za koje su objave izvješća najavljene za 03.10.2022., pa slijedom logike ako se objava izvješća po ovom savjetovanju očekuje ranije sa 30.09. pretpostavka je kako će prethodne izmjene matičnog zakona i ove izmjene i dopune pravilnika biti povezive i cjelovite. Kroz pravilniku se očekuje kroz izmjene i dopune očekuje uređenje članka 6. i članka 7. , a u zakonu uređenje članka 14. u cilju vrijednosnih usklađenja i konverzije u EUR. U ovom trenutku nije poznato što i koliko će prijedloga i primjedbi zakonodavac prihvatiti, odbiti ili naknadno obraditi. Tako je prilikom predmetnog savjetovanja na Nacrt zakona dan prijedlog izmjena sa EUR vrijednostima unesenih podataka u tabličnom prikazu, a ovim savjetovanjem na Pravilnik predložena su usklađenja isključivo u kunama, pa se slijedom navedenoga izmjene odnose na razdoblje do isteka 2022. godine. Navodim primjera komentara sa savjetovanja na Nacrt prijedloga zakona, kojim je dan prijedlog uz pretpostavku kako neće biti usvojen te će za sada osnovica ostati kako je i predloženo 331,81 euro, odnosno 2.500,00 kuna, a promjene će se odnositi na povećanje pojedinih koeficijenta. U članku 14. stavku 1. riječi: „iznosi 331,81 euro“ zamjenjuje se riječima: „iznosi 375,00 eura“. U stavku 3. riječi: „u visini 530,89 eura“ zamjenjuju se riječima: „u visini 600,00 eura“. „(4) Rezident može uvećati osnovni osobni odbitak iz stavka 2. ovoga članka u visini: ( 0,7 / 262,50) (1 / 375,00) ... i tako dalje... U nastavku kod obrazloženja članka 4. unesen je komentar i prijedlog izmjena iznosa i koeficijenata: Nakon donošenja ovog pravilnika Izmjene i dopune za potrebe usklađenja mogle bi izgledati ovako: (prijedlog) Uz članak 4. "Predlaže se zamjena iznosa od 331,81 euro iznosom od 375,00 eura." "Predlaže se zamjena iznosa od 530,89 eura iznosom od 600,00 eura." Sljedeće izmjene i dopune usklađenja mogle bi primjerice izgledati ovako u slučaju kada nema promjene koeficijenta iako bi kod r.b 12. Invalidnost poreznog obveznika, uzdržavanog člana koeficijent sa 0,4 uskladiti na 0,7 možda i na 1,0 odnosno izjednačiti ga sa Uzdržavanim članom i prvim djetetom sa, a kod r.b. 13 koeficijent sa prema logici 1,5 uskladiti na 1,7 čime se potiče rad i zapošljavanje OSI i OSTO, ali i poslodavci na stimulativno iskazivanje viših bruto plaća čime se povećavaju agregatne uplate i potiče potrošnja, a politikom poreza na dohodak potiče se i natalitet ne samo domicilnog stanovništva već i migracija radno aktivne niže ili više obrazovanih radnika, te konkurentnost poduzetništva i uopće gospodarstva: "Predlaže se zamjena iznosa iskazanih u eurima i centima u koloni 5 koji su izračunani kao umnožak iznosa propisanog koeficijenta i osnovice osobnog odbitka od 375,00 eura kako slijedi: R.br. Osnova za uvećanje osnovnog osobnog odbitka Koeficijent Mjesečni iznos (u eurima i centima) 1. Uzdržavani članovi uže obitelji 0,7 262,50 2. Prvo uzdržavano dijete 0,7 262,50 3. Drugo uzdržavano dijete 1,0 375,00 ...............i tako redom 12. Invalidnost poreznog obveznika sa 0,4 na 0,7 0,7 262,50 13. Invalidnost (I*) utvrđena ..... sa 1,5 na 1,7 1,7 637,50" Nije prihvaćen Ove izmjene i dopuna Pravilnika izvršene su sukladno Zaključku Vlade Republike Hrvatske u vezi s izmjenom Pravilnika o porezu na dohodak radi povećanja iznosa neoporezivih primitaka (NN 104/2022) kao dio mjera Vlade RH iz jesenskog paketa mjera za zaštitu od porasta cijena. U predloženim odredbama Pravilnika su iznosi utvrđeni u kunama budući da će se sve izmjene pravilnika, kao provedbenog propisa, koje su vezane za uvođenja eura izvršiti naknadno po donošenju Zakona o izmjenama i dopunama zakona o porezu na dohodak čiji je prijedlog upućen u zakonodavnu proceduru. U prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama zakona o porezu na dohodak novčani iznosi izraženi u eurima preračunati su uz primjenu fiksnog tečaja konverzije te sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje propisanima Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (NN, br. 57/22, 88/22-Ispravak; dalje: Zakon o uvođenju eura). Predloženi novčani iznos (zaokruživanje na cijeli broj na više) nije u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje propisanima Zakonom o uvođenju eura.
10 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNI PRAVILNIKA O POREZU NA DOHODAK Hrvatska liječnička komora (dalje: HLK) krovna je, strukovna i staleška organizacija liječnika, koja brine o zaštiti i unapređenju statusa liječnika, temeljnih i mjerodavnih nositelja zdravstvene zaštite. HLK aktivno prati sve zakonodavne promjene i prijedloge koji bi mogli biti od utjecaja na položaj liječnika i drugih zdravstvenih radnika u RH. Liječnici, zajedno s drugim zdravstvenim radnicima, imaju zakonom propisanu obvezu posjedovanja odobrenja za samostalan rad (licence) izdane od strane nadležnog tijela (komore). Kako bi mogli obnavljati svoja odobrenja za samostalan rad u struci, isti se moraju redovito educirati. Redovitim obnavljanjem odobrenja za samostalan rad te s tim povezanim pohađanjem različitih oblika trajne medicinske izobrazbe osigurava se kontinuirano praćenje razvoja medicinske struke, odnosno usavršavanje, proširivanje i osuvremenjivanje znanja i vještina liječnika i zdravstvenih radnika. S time u svezi, HLK drži potrebnim i tijekom javnog savjetovanja o Pravilniku o izmjenama i dopuni Pravilnika o porezu na dohodak, ponovno podsjetiti i naglasiti nužnost i važnost čim hitnije zakonodavne regulative poreznog tretiranja stručnih edukacija za potrebe obnavljanja odobrenja za samostalan rad, a koje zdravstveni radnici, u većini slučajeva, podmiruju iz vlastitih sredstava. Predlažemo da se putem izmjene ili dopune Zakona o porezu na dohodak, u dijelu u kojem je definiran osobni odbitak ili neoporezivi dio dohotka, definira da se zdravstvenim radnicima koji rade na neposrednim poslovima pružanja zdravstvene zaštite i koji ispunjavanju zakonsku obvezu stručnog usavršavanja plaćeni troškovi stručne edukacije iz vlastitih sredstava budu porezno priznati kao osobni odbici. Podsjećamo ovdje također i na prijedlog HLK o provođenju reforme dohodovnog sustava uvođenjem tzv. „Smart Salary Packaging-a“. Uvođenjem ovakvog sustava obračuna dohotka, rate kredita (namijenjenih kupnji i/ili adaptaciji stana, kupnji vozila te drugih namjenskih kreditnih opterećenja i sl.) plaćale bi se iz bruto plaće (zdravstvenih) radnika, a ne iz neto plaće kako se to sada čini, a time bi se neminovno utjecalo na povećanje poslovne aktivnosti i daljnji razvitak domaćeg gospodarstva. Iako smo svjesni činjenice da gore predložene promjene nisu predmetom izmjena i dopuna Pravilnika koji je trenutno u e-Savjetovanju, držimo potrebnim ponovno skrenuti pozornost donositeljima normativnih akata na od ranije iznesene prijedloge HLK-a (definiranje troškova stručne edukacije plaćene iz vlastitih sredstava kao porezno priznati osobni odbitak te provedba reforma dohodovnog sustava uvođenjem tzv. „Smart Salary Packaging-a“.) Nije prihvaćen Predložene izmjene nisu predmet Pravilnika o porezu na dohodak već Zakona o porezu na dohodak. Zbog pojednostavljenja poreznog sustava ukinule su se olakšice vezane za potrošnju građana također proširivanjem baze poreznih obveznika otvorila se mogućnost smanjenja poreznih stopa te proširenja poreznih razreda čime je postignut jedan cilj poreznog rasterećenja. Važno je naglasiti da se svim fizičkim osobama koje obavljaju samostalnu djelatnost, ulaganja vezana za djelatnost smatraju izdatkom te umanjuju poreznu osnovicu. Ističemo kako se kontinuirano prati i analizira porezni sustav te razmatra o eventualnim promjenama s ciljem njegovog poboljšanja sukladno fiskalnim mogućnostima.
11 Nezavisni hrvatski sindikati PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNI PRAVILNIKA O POREZU NA DOHODAK Dodati novu točku – Naknada prijevoza na posao i s posla do nekog određenog iznosa kada ne postoji odgovarajući mjesni i/ili međumjesni prijevoz, a nije moguće utvrditi cijenu prijevoza te se za prijevoz koristi privatni automobil. Obrazloženje: Naknada troškova prijevoza na posao i s posla u slučaju kad u cijelom razdoblju ili dijelu razdoblja troška ili na dijelu rute ne postoji organiziran ili odgovarajući međumjesni i/ili mjesni prijevoz, a nije moguće utvrditi cijenu prijevoza te se za prijevoz koristi privatni automobil. Često se događa da radnici rade u prostoru poslodavca koji je na lokaciji gdje ili nema organiziranog međumjesnog i/ili mjesnog prijevoza ili je on organiziran u radniku potpuno neprimjerenim razdobljima dana, odnosno, nakon određenog sata ni ne odvija sve do sljedećeg dana, a nema ni nekog prijevoza na nekim drugim lokacijama s usporednim cijenama. Tada je radnik prisiljen koristiti privatni automobil za prijevoz na posao i s posla, a poslodavac ne nalazi osnovu po kojoj bi mu utvrdio iznos za naknadu i takvu naknadu isplatio neoporezivo. To je već i ranije bio problem za veliki dio radnika koji rade na takav način, a još je dodatno eskalirao u ovoj situaciji niskih plaća i rasta svih troškova, uključujući i rast troškova goriva. Neoporezivi iznos otpremnine prigodom odlaska u mirovinu trebalo bi povećati na barem 15.000,00 kuna. Obrazloženje: Radnici nakon završetka radnoga vijeka, pri odlasku u mirovinu padaju na drastično niži prihod, u odnosu na plaću koju su primali, pri čemu trebaju podmiriti još i cijeli niz obveza, a i treba živjeti do prve mirovine. Mnogi bi poslodavci isplatili svojim radnicima pri odlasku u mirovinu i daleko veće iznose otpremnine, samo kad bi ti iznosi bili neoporezivi. Na drugoj strani, to što javne vlasti od takvog iznosa neće naplatiti javna davanja, neće biti neki gubitak jer će i tako svaka kuna, odnosno euro te otpremnine završiti u potrošnji. Dodati novu točku: Naknada troška kod rada na izdvojenom mjestu rada Vezano za rad na izdvojenom mjestu rada, poslodavčeva je obveza naknaditi radniku povećane troškove koji nastaju zbog toga što posao ne obavlja u poslodavčevom prostoru, nego od kuće ili s neke druge poznate adrese. Radi se o troškovima opreme i materijala potrebnih za radnikov rad na izdvojenom mjestu rada, uključivo primjerice povećani trošak električne energije, plina, grijanja i ogrjevnog materijala, vode, uredskog materijala, servisiranja opreme… Obveza naknade tih troškova propisana je poslodavcima i sada važećim Zakonom o radu u članku 17. gdje, vezano za uglavke koje ugovor o radu na izdvojenom mjestu rada (ili dodatak ugovoru o radu) mora sadržavati uz ostalo stoji i uporaba vlastitih strojeva, alata i druge radnikove opreme i naknada troškova u vezi s time te naknada drugih radnikovih troškova vezanih uz obavljanje poslova. Nije logično niti pravično da se te naknade, isplate tretiraju kao davanja u naravi, odnosno da se vrjednuju i oporezuju (plaćanjem doprinosa na i iz plaće te poreza i prireza) jednako kao plaća. Ovdje se ne radi o neoporezivim davanjima koja poslodavac može dati (često umjesto povećanja plaće!) radniku kako bi mu povećao neto primanja, kao što su na primjer božićnica, regres, dar djetetu, otpremnina za odlazak u mirovinu, novčana nagrada za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika i slično. Plaćanjem ove naknade poslodavac radniku naknađuje stvarne troškove koje je radnik imao zato što je radio od kuće ili s neke druge poznate adrese, a ne kod poslodavca. Ti se troškovi mogu usporediti sa radnikovim stvarnim troškovima prijevoza na posao i s posla, a ako ih poslodavac naknađuje radniku, oni nisu oporezivi. Iz svega logično proizlazi kako i naknada koju poslodavac plaća radniku za povećane troškove zbog njegovog rada izvan poslodavčevog prostora treba, naravno do nekog određenog iznosa (da se izbjegnu moguće zlouporabe), biti oslobođena plaćanja doprinosa, poreza i prireza, dakle neoporeziva. Vezano za povećanje neoporezive novčane nagrade za radne rezultate i druge oblike dodatnog nagrađivanja radnika (dodatna plaća, dodatak na mjesečnu plaću i sl.), želimo ukazati na situaciju koja se u stvarnosti događa. Naime, ove iznose dio poslodavaca koristi kao davanja radnicima na plaću umjesto povećanja plaća. Njima ne raste trošak plaća, neoporezivo davanje radnicima priznato im je kao trošak, a radnik u očaju prihvaća par kuna veće primanje nego li bi ono iznosilo da je dio plaće. Ali nema uplata doprinosa i poreza. Tako je zbog radnikove potrebe za više novca sada, radniku trajno umanjena buduća osnovica za izračun mirovine vezano za visinu uplate. To za posljedicu ima trajno umanjenje mirovine. Upravo ovaj dio koji stoji u zagradi, dodatak uz mjesečnu plaću, širom otvara poslodavcima vrata za izbjegavanje povećanja plaća kroz neoporezivu mjesečnu isplatu. Nije prihvaćen Ove izmjene i dopuna Pravilnika izvršene su sukladno Zaključku Vlade Republike Hrvatske u vezi s izmjenom Pravilnika o porezu na dohodak radi povećanja iznosa neoporezivih primitaka (NN 104/2022) kao dio mjera Vlade RH iz jesenskog paketa mjera za zaštitu od porasta cijena sukladno postavljenim limitima financijskog okvira te stoga ostale izmjene osim izmjena vezanih za neoporezive primitke sukladno navedenom Zaključku nisu predmet ovog Pravilnika. Napominje se kako je Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu upućen u zakonodavnu proceduru kojim se između ostalog treba utvrditi pravo radnika na naknadu troškova za rad od kuće te će se po usvajanju istoga razmotriti mogućnost propisivanja neoporezive naknade troškova za rad od kuće u sljedećim izmjenama Pravilnika o porezu na dohodak. Vezano za povećanje neoporezivog iznosa novčane nagrade ističemo kako je prvenstveni cilj potaknuti poslodavce na nagrađivanje i motiviranje radnika što je od utjecaja i na zadržavanje mlade visokoobrazovane radne snage u zemlji. Napominje se kako poreznim propisima se ne utvrđuje obveza poslodavca da isplati određene vrste primitaka svojim radnicima već je poreznim propisima uređen samo porezni tretman tih primitaka. Pravo radnika na ostvarivanje određenih primitka uređeno je propisima iz radnog zakonodavstva. Također, poreznim propisima nije utvrđeno pravo niti način utvrđivanja mirovine.
12 HOK PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNI PRAVILNIKA O POREZU NA DOHODAK Hrvatska obrtnička komora zahvaljuje na prihvaćenim prijedlozima i podržava predložene žurne izmjene Pravilnika o porezu na dohodak kojima se povećavaju iznosi utvrđeni člankom 7. Pravilnika počevši od 1. listopada 2022. godine. Smatramo kako će predložena povećanja, nastavno na usvojene Vladine mjere, biti korisna pomoć poslodavcima i radnicima u prevladavanju krize izazvane povećanim životnim troškovima. Uzimajući u obzir uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj od 1. siječnja 2023. godine, predlažemo žurno do kraja ove godine provesti i daljnje izmjene Pravilnika o porezu na dohodak, kao i za to potrebne izmjene Zakona o porezu na dohodak, a kako bi se svi propisani iznosi, od sljedeće godine iskazani u eurima, zaokružili. Kao primjer navodimo nagrade učenicima za vrijeme naukovanja, propisane člankom 5. stavak 1. točka 1. kao primitak na koji se ne plaća porez na dohodak do propisanog iznosa 1.750,00 kuna mjesečno, a što će preračunavanjem po propisanom fiksnom tečaju u eurima iznositi 232,26 eura. Neoporezivu naknadu naučnicima predlažemo od 1. siječnja 2023. propisati u iznosu od 240,00 eura. Isto predlažemo i za ovim prijedlogom povećane iznose koji se ne smatraju oporezivim primicima utvrđenima člankom 7. Pravilnika kao npr. novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika koja se sada predlaže u iznosu do 6.000,00 kuna godišnje i koje povećanje podržavamo. Od 1. siječnja 2023. godine predlažemo istu naknadu iskazanu u eurima zaokružiti na 800,00 eura umjesto 796,34 eura koliko će iznositi preračunavanjem po fiksnom tečaju. Predlažemo sve iznose zaokružiti u korist građana Takvim propisivanjem iznosa smanjit će se administrativno opterećenje obrtnika/poduzetnika zbog olakšanih svih vrsta obračuna, koje opterećenje iznosi iskazani u eurima i centima svakako povećavaju. Ujedno, zaokruženi iznosi predstavljaju pojednostavljenje zakonodavnog okvira poslovanja jer olakšavaju obrtnicima/poduzetnicima uvjete njihova poslovanja te lakše snalaženje investitorima i budućim obrtnicima/poduzetnicima izbjegavanjem propisivanja nove administrativne prepreke. Nije prihvaćen Ove izmjene i dopuna Pravilnika izvršene su sukladno Zaključku Vlade Republike Hrvatske u vezi s izmjenom Pravilnika o porezu na dohodak radi povećanja iznosa neoporezivih primitaka (NN 104/2022) kao dio mjera Vlade RH iz jesenskog paketa mjera za zaštitu od porasta cijena. Novčani iznosi izraženi u eurima preračunati su uz primjenu fiksnog tečaja konverzije te sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje propisanima Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (NN, br. 57/22, 88/22-Ispravak; dalje: Zakon o uvođenju eura). Predloženi novčani iznos (zaokruživanje na cijeli broj na više) nije u skladu s pravilima za preračunavanje i zaokruživanje propisanima Zakonom o uvođenju eura. U prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama zakona o porezu na dohodak koji je upućen u zakonodavnu proceduru novčani iznosi izraženi u eurima preračunati su uz primjenu fiksnog tečaja konverzije te sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje propisanima Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (NN, br. 57/22, 88/22-Ispravak; dalje: Zakon o uvođenju eura). Budući da su se donošenjem jesenskog paketa mjera dogodila povećanja ciljanih neoporezivih primitaka, daljnja povećanja će se razmotriti ovisno o fiskalnim mogućnostima.
13 HOK PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNI PRAVILNIKA O POREZU NA DOHODAK Odredbe Pravilnika o porezu na dohodak kojima se uređuju kriteriji za utvrđivanje obilježja nesamostalnog rada sadrže puno nejasnoća i praznina, čime se utvrđivanje postojanja obilježja nesamostalnosti prepušta subjektivnoj ocjeni osobe u nadzoru i stvara pravna nesigurnost, a obrtnici ne mogu unaprijed znati je li neko postupanje zakonito ili nije. Zakonske odredbe ne smiju biti neprecizne, neodređene te ne smiju stvarati pravnu nesigurnost i nestimulativno okruženje za obavljanje djelatnosti u kojem obrtnik nikad nije siguran da li postupa ispravno. Vezano za sumnje u postojanje prikrivenog zapošljavanja potrebno je razlikovati situacije onih koji su primorani odlukom poslodavca umjesto radnog odnosa poslovati kao obrt s bivšim poslodavcem kao isključivim klijentom - u takvim situacijama HOK smatra da, ukoliko Porezna uprava utvrdi da se radi o primitku po osnovi radnog odnosa, doprinose te pripadajući porez i prirez treba snositi poslodavac, kao i kod svakog drugog utvrđivanja primitka po osnovi radnog odnosa. Nadalje, situacije gdje obrtnici posluju s jednim ili više naručitelja iz inozemstva ne mogu se smatrati prikrivenim radnim odnosnom jer obrtnik sam pronalazi posao, samostalno ga odrađuje te (većinom) sam vodi brigu o svim onim stvarima o kojima bi da je zaposlen brigu vodio netko drugi (izdavanje računa, plaćanje doprinosa, poreza i slično). Nije prihvaćen Ove izmjene i dopuna Pravilnika izvršene su sukladno Zaključku Vlade Republike Hrvatske u vezi s izmjenom Pravilnika o porezu na dohodak radi povećanja iznosa neoporezivih primitaka (NN 104/2022) kao dio mjera Vlade RH iz jesenskog paketa mjera za zaštitu od porasta cijena sukladno postavljenim limitima financijskog okvira te stoga ostale izmjene osim izmjena vezanih za neoporezive primitke sukladno navedenom Zaključku nisu predmet ovog Pravilnika.
14 Savez samostalnih sindikata Hrvatske PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNI PRAVILNIKA O POREZU NA DOHODAK SSSH se protivi povećanju neoporezivog iznosa nagrade za radne rezultate, s obzirom da ovaj institut stvara dugoročnu štetu za hrvatske radnike i građane, kao i cjelokupni sustav socijalne sigurnosti. Od uvođenja ovog instituta 2018. g. značajan dio povećanja plaća prelijeva se u ovu neoporezivu naknadu, čemu posebno pogoduje činjenica da ju je moguće isplaćivati višekratno, odnosno na mjesečnoj razini. Iz perspektive poslodavaca radi se o racionalnom ponašanju, s ciljem smanjivanja troškova. Stoga je normalno da će oni, ako im država to omogući, povećanje plaća radije isplaćivati kroz neoporezive primitke, nego kroz bruto plaću. Ovo izravno otežava sindikatima ugovaranje povećanja plaća kroz kolektivne ugovore, te rezultira nižim budućim mirovinama radnika (s obzirom da se na neoporezive iznose ne obračunavaju ni uplaćuju doprinosi, te oni ne utječu na izračun visine mirovine), ali i izravnim gubitkom prihoda prvog mirovinskog stupa i zdravstvenog sustava. Stoga je umjesto povećanja ovog neoporezivog primitka trebalo povećati osnovni osobni gubitak, a za radnike s nižim primanjima, koja su već u cijelosti neoporeziva, donijeti dodatne zaštitne mjere (primjerice, pravo na energetski dodatak pod istim uvjetima pod kojim ga ostvaruju umirovljenici, tj. za sve kojima je plaća niža od 4.360,00 kuna). Argument da bi povećanje osobnog odbitka ugrozilo prihode jedinica lokalne samouprave samo je točan samo djelomično i u kratkoročnoj perspektivi. Prelijevanje povećanja plaća u neoporezive odbitke stvara gubitak mirovinskom i zdravstvenom sustavu, što je iz ukupne perspektive javnih financija (barem) jednako problematično. K tome, povećanje ovog odbitka izravno smanjuje buduće prihode jedinica lokalne samouprave, jer negativno djeluje na povećanje bruto plaća, a time i njihovih budućih prihoda od poreza na dohodak. Što se tiče utjecaja na buduće mirovine, kad već izravno potiče poslodavce da povećanje plaća isplaćuju uz oslobođenje od poreza i doprinosa, država bi u najmanju ruku trebala radnicima nadoknaditi gubitak za visinu njihovih budućih mirovina, odnosno preuzeti na sebe da za isplaćene neoporezive „nagrade“ radnicima uplati doprinose u prvi i drugi stup mirovinskog osiguranja (iako to ne rješava problem negativnog utjecaja ove mjere na javne financije). Povećanje ostalih neoporezivih primitaka pozdravljamo, jer iznosi istih nisu mijenjani godinama, pa bi njihovo povećanje bilo opravdano i logično i bez trenutne inflacije. Nije prihvaćen Prvenstveni cilj povećanja neoporezivog iznosa novčane nagrade je potaknuti poslodavce na nagrađivanje i motiviranje radnika što je od utjecaja i na zadržavanje mlade visokoobrazovane radne snage u zemlji, a isplata neoporezivog iznosa novčane nagrade nije obveza poslodavca. Napominje se kako poreznim propisima nije utvrđeno pravo niti način utvrđivanja mirovine. Predložene izmjene nisu predmet Pravilnika o porezu na dohodak, već Zakona o porezu na dohodak. Napominje se kako je od 1.1. 2017. osnovni osobni odbitak povećan s 2.600 kuna na 3.800 kuna te su povećani osobni odbitci za djecu i druge uzdržavane članove, a od 1.1.2020. osnovni osobni odbitak je ponovno povećan s 3.800 kuna na 4.000 kuna. Prema danas važećoj visini osobnog odbitka gotovo 70% svih zaposlenih i umirovljenika nije obuhvaćeno oporezivanjem. Daljnje povećanje osnovnog osobnog odbitka dovodi u pitanje načelo razmjernosti - porez trebaju plaćati svi, a plaća ga oko 1/3 svih obveznika poreza na dohodak. Ostvarivanje prava na energetski dodatak nije predmet poreznih propisa.
15 Podravka PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNI PRAVILNIKA O POREZU NA DOHODAK Predlažemo slijedeće izmjene: 1. Uvođenje neoporezive nadoknade troškova rada od kuće po danu do određenog iznosa 2. Promjena roka plaćanja poreza na dohodak s osnove opcijske kupnje dionica 3. Povećanje iznosa neoporezive otpremnine prilikom odlaska u mirovinu do 15.000,00 kuna Ad 1 Uvođenje neoporezive nadoknade troškova rada od kuće po danu do određenog iznosa Smatramo da isplate nadoknade troškova za rad od kuće suštinski ne predstavlja zaradu radnika već nadoknadu troška učinjenog u poslovne svrhe. Tijekom rada u uredu predmetni troškovi predstavljaju troškove režija. U slučaju rada od kuće dolazi do istih troškova samo što ih u ovom slučaju pružatelju usluga podmiruje radnik. Ukoliko bi se prijedlog prihvatio poslodavac bi radniku nadoknadio taj trošak bez obračuna javnih davanja, odnosno, porezni status režijskih troškova bio bi isti bez obzira gdje trošak nastao. U trenutnoj situaciji slučaju nominalno isti troškovi imaju različit porezni tretman, u ovisnosti gdje su nastali. Vrlo je vjerojatno da će poslodavci biti dužni, temeljem drugih propisa isplaćivati predmetne nadoknade i njihova potencijalna oporezivost učinila bi rad od kuće skupljim u odnosu na rad iz ureda, a što je posebno značajno uzmemo li u obzir da se odluka za rad od kuće u velikom broju slučajeva temelji na okolnostima pandemije COVID-19. Dio država u okruženju imaju propisane maksimalne neoporezive iznose naknada za pokriće troškova rada od kuće, primjerice Slovenija do 5% prosječne mjesečne plaće. Ad 2 Promjena roka plaćanja poreza na dohodak s osnove opcijske kupnje dionica Izmijeniti da se porez na dohodak od kapitala po osnovi primitka po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica, obustavlja i uplaćuje najkasnije do 15. dana u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca u kojem je primitak ostvaren. Predloženim bi bilo isto pravilo kao za sve ostale primitke u naravi, a ne kako je sada propisana iznimka u članak 71. stavak 2 Pravilnika o porezu na dohodak '…istodobno s isplatim primitka…'. plaće. Ad 3 Povećanje iznosa neoporezive otpremnine prilikom odlaska u mirovinu do 15.000,00 kuna Dopuniti/proširiti čl. 7. st. 2. t. 15. na način da su obuhvaćene i otpremnine kad radni odnos prestaje sporazumom poslodavca i radnika, uključujući i prilikom odlaska u mirovinu Zapravo predlažemo da se izjednači porezni tretman otpremnina za sporazumni prekid radnog odnosa s otpremninama zbog poslovno i osobno uvjetovanih otkaza Nije prihvaćen Izmjene Pravilnika izvršene su sukladno Zaključku Vlade Republike Hrvatske u vezi s izmjenom Pravilnika o porezu na dohodak radi povećanja iznosa neoporezivih primitaka (NN 104/2022) kao dio mjera Vlade RH iz jesenskog paketa mjera za zaštitu od porasta cijena sukladno postavljenim limitima financijskog okvira te stoga ostale izmjene osim izmjena vezanih za neoporezive primitke sukladno navedenom Zaključku nisu predmet ovog Pravilnika. Napominje se kako je Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu upućen u zakonodavnu proceduru kojim se između ostalog treba utvrditi pravo radnika na naknadu troškova za rad od kuće te će se po usvajanju istoga razmotriti mogućnost propisivanja neoporezive naknade troškova za rad od kuće u sljedećim izmjenama Pravilnika o porezu na dohodak.
16 Goran PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNI PRAVILNIKA O POREZU NA DOHODAK Od kako su se povećali neoporezivi primitci u knjigovodstvenim servisima vidimo da su poslodavci smanjili bruta na minimalne plaće i ostatak ''nadoknadili'' upravo neoporezivim primitcima. Svi neslužbeno ugovaraju plaće u netu što je zakonodavac upravo htio izbjeći prethodnim izmjenama zakona o radu. Radnici su prisiljeni prihvatiti takvu praksu zbog trenutnih kriza koje nije potrebno nabrajati, a ono još strašnije što ih čeka su minimalne naknade za bolovanja, minimalne mirovine i otpremnine. Podsjećam da neoporezivi primitci ne ulaze u prosjeke za bolovanje (ni za otpremnine) pa se radnik koji ima plaću ''neto + neporezivi'' nađe u teškoj situaciji ako se razboli jer poslodavac za te dane bolovanja ukida neoporezive primitke. Dakle, zakon mu omogućuje da radniku isplati samo 70% od minimlne plaće odnosno 2.625,00 kn (a ugovorio je je npr 4.800,00 ‘’neto’’). Što se tiče mirovinskog dajem najčešći primjer što se događa kod poslodavaca u privatnom sektoru: poslodavac ugovara plaću u netu usmeno (a pismeno zadovolji bruto formu) 3750,00 kn + 1.125,00 neoporezivih primitaka, odnosno 4.875,00 kn neto. U mirovinsko će se uplatiti cca 940,00 kn mjesečno. Da je taj isti poslodavac ostavio plaću u brutu u mirovinsko bi se uplatilo cca 1.280,00 kn. Razlika od 340,00 kn se ne uplaćuje u radnikov mirovinski fond. Čini vam se da 340,00 kn nije puno? A na razini od 10 godina? 30 godina? Ostaje još podsjetiti da će se zbog smanjene bruto osnovice manje uplaćivati doprinosi u fond za zdravsveno osiguranje. Kako će Zdravstvo podnjeti taj udar? Doduše, manje bruto osnovice znače manje naknade HZZO-a za privremene nesposobnosti za rad. Kad bi bar poslodavci smanjene obveze prema državi usmjerili na radnika pa da se taj čuveni neto uistinu poveća bilo bi super, međutim svjedoci smo sasvim drugačije prakse. Moje mišljenje je da neoporezive primitke treba smanjiti. Primljeno na znanje Vezano za povećanje neoporezivog iznosa novčane nagrade ističemo kako je prvenstveni cilj potaknuti poslodavce na nagrađivanje i motiviranje radnika što je od utjecaja i na zadržavanje mlade visokoobrazovane radne snage u zemlji. Napominje se kako poreznim propisima se ne utvrđuje obveza poslodavca da isplati određene vrste primitaka svojim radnicima već je poreznim propisima uređen samo porezni tretman tih primitaka. Pravo radnika na ostvarivanje određenih primitka uređeno je propisima iz radnog zakonodavstva. Također, poreznim propisima nije utvrđeno pravo niti način utvrđivanja mirovine.
17 FlixBus CEE South d.o.o. PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNI PRAVILNIKA O POREZU NA DOHODAK Molim pojašnjenje novo dodanog st.43. u čl.7. u vidu isplate paušalne naknade. Može li poslodavac isplatiti iznos od 6.000,00kn jednokratno za određenu godinu ili to može učiniti jedino za proteklo vrijeme trajanja radnog odnosa u tekućoj godini. Konkretno, može li na današnji dan poslodavac izvršiti jednokratnu uplatu cjelokupnog iznosa (kumulativno za svih 12 mjeseci) za godinu 2023 (6.000,00kn) ili to može na nadašnji dan učiniti jedino za prvih 8 mjeseci (4.000,00kn)? Primljeno na znanje Ako do stupanja na snagu Pravilnika o izmjenama i dopuni Pravilnika o porezu na dohodak za 2022. primjerice nije niti djelomično iskorišten neoporezivi iznos novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika poslodavac može za 2022. nakon stupanja na snagu navedenog Pravilnika isplatiti po toj osnovi iznos od 6.000,00 kn jednokratno. Od 1. siječnja 2023. poslodavac može radnicima isplatiti novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane najviše do visine 500,00 kuna mjesečno ili podmiriti troškove prehrane nastale za vrijeme radnog odnosa kod poslodavaca na temelju vjerodostojne dokumentacije do visine 1.000,00 kuna mjesečno odnosno iste se međusobno isključuju na razini mjeseca. U slučaju da se isplaćuju novčane naknade/podmiruju troškovi prehrane za više mjeseci istog poreznog razdoblja, mogu neoporezivo isplatiti/podmiriti u ukupnom iznosu kumulativno za broj mjeseci za koje se isplaćuju. Stoga, ako primjerice poslodavac u listopadu isplaćuje novčane naknade za srpanj, kolovoz i rujan, neoporezivo se može isplatiti iznos od 1.500,00 kuna (500,00 x 3 mjeseca).
18 Tomislav Pavošević PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNI PRAVILNIKA O POREZU NA DOHODAK Predlažem vam da prilikom ove izmijene u Pravilniku navedete iznose koji će nakon uvođenja eura dati okrugle brojeve (1 euro = 7,53450 kuna). Primjerice: U Članku 1.: - umjesto „do 5.000,00 kuna“ za prigodne nagrade staviti „do 5.274,15 kuna“ (700,00 eura) - umjesto „do 10.000 kuna“ za otpremnine staviti „do 11.301,75 kuna“ (1.500,00 eura) - umjesto „do 1.000,00 kuna godišnje staviti „do 1.130,18 kuna“ (150,00 eura) - umjesto „do 3,00 kn/ km“ staviti do 3,77 kn/km“ (0,50 eura/km) - umjesto do 7,500,00 kuna godišnje“ za nagrade staviti „do 7534,50 kuna (1.000,00 eura) - umjesto „do 6.000,00 kuna godišnje za novčane paušalne naknade staviti „do 6.027,60 kuna godišnje (800,00 eura) - umjesto „do visine 500,00 kuna mjesečno“ staviti „do visine 527,42 kuna mjesečno“ (70,00 eura) - umjesto „do visine 1.000,00 kuna mjesečno“ staviti „do visine 1.054,83 kuna mjesečno“ (140,00 eura) U Članku 2.: - „zamjenjuju se riječima: 3,00 kune“ staviti „zamjenjuju se riječima: 3,01 kunu“ (0,40 eura) - „zamjenjuju se riječima: preko 1.000,00 kuna“ staviti „zamjenjuju se riječima: preko 1.054,83 kune“ (140.00 eura) Nije prihvaćen Ove izmjene i dopuna Pravilnika izvršene su sukladno Zaključku Vlade Republike Hrvatske u vezi s izmjenom Pravilnika o porezu na dohodak radi povećanja iznosa neoporezivih primitaka (NN 104/2022) kao dio mjera Vlade RH iz jesenskog paketa mjera za zaštitu od porasta cijena. U prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama zakona o porezu na dohodak koji je upućen u zakonodavnu proceduru novčani iznosi izraženi u eurima preračunati su uz primjenu fiksnog tečaja konverzije te sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje propisanima Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (NN, br. 57/22, 88/22-Ispravak; dalje: Zakon o uvođenju eura). Budući da su se donošenjem jesenskog paketa mjera dogodila povećanja ciljanih neoporezivih primitaka, daljnja povećanja će se razmotriti ovisno o fiskalnim mogućnostima.
19 IVANA KARLOVIĆ PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNI PRAVILNIKA O POREZU NA DOHODAK Poštovani, pozdravljam povećanje neoporezivih naknada, međutim smatram da je pravo porezno rasterećenje moguće jedino povećanjem osobnog odbitka ili povećanjem porezih razreda/smanjenjem stopa poreza na dohodak. Neoporezive naknade poslodavci mogu i ne moraju isplatiti. Ispada da je intencija ovog povećanja da se isplaćuje umjesto plaće, a to neće dovesti do povećanja neto plaća, ili barem ne kod velikog dijela poduzetnika. Nije prihvaćen Izmjene Pravilnika izvršene su sukladno Zaključku Vlade Republike Hrvatske u vezi s izmjenom Pravilnika o porezu na dohodak radi povećanja iznosa neoporezivih primitaka (NN 104/2022) kao dio mjera Vlade RH iz jesenskog paketa mjera za zaštitu od porasta cijena. Predložene izmjene nisu predmet Pravilnika o porezu na dohodak, već Zakona o porezu na dohodak. Napominje se kako je od 1.1.2017. osnovni osobni odbitak povećan je s 2.600 kuna na 3.800 kuna te su povećani osobni odbitci za djecu i druge uzdržavane članove, a od 1.1.2020. osnovni osobni odbitak je ponovno povećan s 3.800 kuna na 4.000 kuna, te su prošireni porezni razredi i smanjene porezne stope. Prema danas važećoj visini osobnog odbitka gotovo 70% svih zaposlenih i umirovljenika nije obuhvaćeno oporezivanjem. Daljnje povećanje osnovnog osobnog odbitka dovodi u pitanje načelo razmjernosti - porez trebaju plaćati svi, a plaća ga oko 1/3 svih obveznika poreza na dohodak.
20 ZRINKA PLAZIBAT PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNI PRAVILNIKA O POREZU NA DOHODAK Poštovani, Izmjene su dobro došle, međutim problem je što vecina radnika kod privatnika ove neoporezive iznose nece dobiti kao dodatnu placu, vec ce raditi za bruto koji ce vjerojatno biti minimalac, a ostatak neto place vjerojatno od 5.000 kn, dobivati kroz razne kombinacije neoporezivih primitaka. Radnik gubi,ali gubi i država. Povecajte minimalne place, smanjite porezna davanja i doprinose ili dajte da ove neoporezive naknade budu obvezne za isplatu radnicima. Jedino tako ce imati nekog efekta kod vecine radnika. U suprotnom sve ovo je samo vrlo lijepo mrtvo slovo na papiru. Lp Nije prihvaćen Poreznim propisima se ne uređuje minimalna placa kao niti obveza poslodavca da isplati određene vrste primitaka svojim radnicima već je poreznim propisima uređen samo porezni tretman tih primitaka. Pravo radnika na ostvarivanje određenih primitka uređeno je propisima iz radnog zakonodavstva. Napominjemo da je u okviru započete porezne reforme znatno smanjeno porezno opterećenje povećanjem osobnog odbitka i smanjenjem poreznih stopa te da prema danas važećoj visini osobnog odbitka gotovo 70% svih zaposlenih i umirovljenika nije obuhvaćeno oporezivanjem. Isto tako napominjemo kako se doprinosima uglavnom pokriva buduća isplata mirovina.
21 SANDA ŠTEKO PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNI PRAVILNIKA O POREZU NA DOHODAK Što je sa neoporezivim iznosima dnevnica? Kad Vlada to misli uskladiti s troškovima života? Nije prihvaćen Izmjene Pravilnika izvršene su sukladno Zaključku Vlade Republike Hrvatske u vezi s izmjenom Pravilnika o porezu na dohodak radi povećanja iznosa neoporezivih primitaka (NN 104/2022) kao dio mjera Vlade RH iz jesenskog paketa mjera za zaštitu od porasta cijena sukladno postavljenim limitima financijskog okvira te stoga ostale izmjene osim izmjena vezanih za neoporezive primitke sukladno navedenom Zaključku nisu predmet ovog Pravilnika. Ističemo kako je neoporeziv iznos dnevnica povećan s 170 kn na 200 kn od 1. rujna 2019. te će se daljnja povećanje neoporezivih primitaka razmotriti sukladno fiskalnim mogućnostima.