Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu Prijedloga zakona o izmjenama i dopuni Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, s Konačnim prijedlogom zakona

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 UHS- Udruga hrvatskih sudaca OBRAZLOŽENJE, Uz članak 2. UHS se posebno protivi novim manjim koeficijentima za izračun plaće sudaca jer koeficijent prvostupanjskog suca mora biti viši od koeficijenta koji je predviđen za višeg sudskog savjetnika- specijalista u Vrhovnom sudu Republike Hrvatske (kao najvećeg koeficijenta za državnog službenika u sudbenoj vlasti). Dakle, polazišna točka za izračun koeficijenta treba biti koeficijent prvostupanjskog suca koji mora biti viši od 3,5 (a ne kako je ovom izmjenom zakona predviđeno 2,66). Posljedično tome treba uskladiti koeficijente i ostalim sucima. Nije prihvaćen U nenormativnom dijelu ovog zakonskog nacrta istaknuta je svrha pristupanja izmjenama i dopuni Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, a to je izjednačavanje osnovice za izračun korisnika čija se plaća osigurava u državnom proračunu. Propisivanje jedinstvene osnovice preduvjet je ispunjenja investicije C2.2. R2-I1 Unaprjeđenje sustava plaća u državnoj upravi i javnim službama, sustava HRM-a i COP-a iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026., čiji je nositelj Ministarstvo pravosuđa i uprave. Reforma sustava plaća značajan je iskorak u upravljanju ljudskih potencijala. Nakon provedene analize postojećeg sustava plaća koja se provodi u suradnji sa Svjetskom bankom, Vlada će pristupiti izradi novog. Cilj tog reformskog procesa je utvrditi nedostatke postojećeg sustava, ukloniti iste i propisati rješenja kojima će se nelogičnosti i nesrazmjeri sustava ukloniti. Time će se posljedično riješiti pitanje nesrazmjera koeficijenata unutar pravosudnog sustava odnosno pitanje koeficijenata sudskih savjetnika i prvostupanjskih sudaca. Materijalna prava pravosudnih dužnosnika predloženim izmjenama nisu umanjena, već je štoviše, propisivanjem jedinstvene osnovice, osigurano usklađivanje osnovice s porastom troškova života, što do sada s osnovicom pravosudnih dužnosnika nije bio slučaj. Svi prijedlozi koji se odnose na sustav koeficijenata za izračun plaća pravosudnih dužnosnika te njihov odnos s koeficijentima složenosti poslova državnih službenika primaju se na znanje te će se uzeti u obzir kod budućih izmjena ovog Zakona.
2 UHS- Udruga hrvatskih sudaca KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O PLAĆAMA SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA, Članak 2. UHS se posebno protivi novim manjim koeficijentima za izračun plaće sudaca jer koeficijent prvostupanjskog suca mora biti viši od koeficijenta koji je predviđen za višeg sudskog savjetnika- specijalista u Vrhovnom sudu Republike Hrvatske (kao najvećeg koeficijenta za državnog službenika u sudbenoj vlasti). Dakle, polazišna točka za izračun koeficijenta treba biti koeficijent prvostupanjskog suca koji mora biti viši od 3,5 (a ne kako je ovom izmjenom zakona predviđeno 2,66). Posljedično tome treba uskladiti koeficijente i ostalim sucima. Nije prihvaćen U nenormativnom dijelu ovog zakonskog nacrta istaknuta je svrha pristupanja izmjenama i dopuni Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, a to je izjednačavanje osnovice za izračun korisnika čija se plaća osigurava u državnom proračunu. Propisivanje jedinstvene osnovice preduvjet je ispunjenja investicije C2.2. R2-I1 Unaprjeđenje sustava plaća u državnoj upravi i javnim službama, sustava HRM-a i COP-a iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026., čiji je nositelj Ministarstvo pravosuđa i uprave. Reforma sustava plaća značajan je iskorak u upravljanju ljudskih potencijala. Nakon provedene analize postojećeg sustava plaća koja se provodi u suradnji sa Svjetskom bankom, Vlada će pristupiti izradi novog. Cilj tog reformskog procesa je utvrditi nedostatke postojećeg sustava, ukloniti iste i propisati rješenja kojima će se nelogičnosti i nesrazmjeri sustava ukloniti. Time će se posljedično riješiti pitanje nesrazmjera koeficijenata unutar pravosudnog sustava odnosno pitanje koeficijenata sudskih savjetnika i prvostupanjskih sudaca. Materijalna prava pravosudnih dužnosnika predloženim izmjenama nisu umanjena, već je štoviše, propisivanjem jedinstvene osnovice, osigurano usklađivanje osnovice s porastom troškova života, što do sada s osnovicom pravosudnih dužnosnika nije bio slučaj. Svi prijedlozi koji se odnose na sustav koeficijenata za izračun plaća pravosudnih dužnosnika te njihov odnos s koeficijentima složenosti poslova državnih službenika primaju se na znanje te će se uzeti u obzir kod budućih izmjena ovog Zakona.
3 UHS- Udruga hrvatskih sudaca PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O PLAĆAMA SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU UHS naglašava da je već nastupilo vrijeme za posve drukčiji sustav određivanja plaća sudaca u kojem će visina plaće sudaca prije svega ovisiti o iskustvu sudaca, a ne o poziciji koju zauzimaju. Beziznimno se podržava zaključak Venecijanske komisije koji glasi: „Visina plaće suca se mora jamčiti zakonom i mora biti u skladu s dostojanstvom njihove službe i opsegu njihovih dužnosti. Dodatci i nenovčane koristi čija dodjela uključuje i diskrecijske ovlasti treba isključiti.“ UHS se posebno protivi novim manjim koeficijentima za izračun plaće sudaca jer polazišna točka za izračun koeficijenta treba biti koeficijent prvostupanjskog suca koji mora biti viši od 3,5. Posljedično tome treba uskladiti koeficijente i ostalim sucima. Nije prihvaćen U nenormativnom dijelu ovog zakonskog nacrta istaknuta je svrha pristupanja izmjenama i dopuni Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, a to je izjednačavanje osnovice za izračun korisnika čija se plaća osigurava u državnom proračunu. Propisivanje jedinstvene osnovice preduvjet je ispunjenja investicije C2.2. R2-I1 Unaprjeđenje sustava plaća u državnoj upravi i javnim službama, sustava HRM-a i COP-a iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026., čiji je nositelj Ministarstvo pravosuđa i uprave. Reforma sustava plaća značajan je iskorak u upravljanju ljudskih potencijala. Nakon provedene analize postojećeg sustava plaća koja se provodi u suradnji sa Svjetskom bankom, Vlada će pristupiti izradi novog. Cilj tog reformskog procesa je utvrditi nedostatke postojećeg sustava, ukloniti iste i propisati rješenja kojima će se nelogičnosti i nesrazmjeri sustava ukloniti. Time će se posljedično riješiti pitanje nesrazmjera koeficijenata unutar pravosudnog sustava odnosno pitanje koeficijenata sudskih savjetnika i prvostupanjskih sudaca. Materijalna prava pravosudnih dužnosnika predloženim izmjenama nisu umanjena, već je štoviše, propisivanjem jedinstvene osnovice, osigurano usklađivanje osnovice s porastom troškova života, što do sada s osnovicom pravosudnih dužnosnika nije bio slučaj. Plaće sudaca i dalje će biti uređene odnosno propisane Zakonom o plaćama i drugih pravosudnih dužnosnika, kako i preporučuje Venecijanska komisija. Visina plaće, odnosno uređenje sustava plaća, u najvećoj mjeri ovisi o visini koeficijenta koji su odraz složenosti poslova, a ne o osnovici za izračun plaća koja je ista za sve suce i kao takva nije odlučujući čimbenik u pogledu visine plaće. Svi prijedlozi koji se odnose na sustav koeficijenata za izračun plaća pravosudnih dužnosnika te njihov odnos s koeficijentima složenosti poslova državnih službenika primaju se na znanje te će se uzeti u obzir kod budućih izmjena ovog Zakona.
4 UHS- Udruga hrvatskih sudaca PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O PLAĆAMA SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA UHS naglašava da je već nastupilo vrijeme za posve drukčiji sustav određivanja plaća sudaca u kojem će visina plaće sudaca prije svega ovisiti o iskustvu sudaca, a ne o poziciji koju zauzimaju.  Beziznimno se podržava zaključak Venecijanske komisije koji glasi: „Visina plaće suca se mora jamčiti zakonom i mora biti u skladu s dostojanstvom njihove službe i opsegu njihovih dužnosti. Dodatci i nenovčane koristi čija dodjela uključuje i diskrecijske ovlasti treba isključiti.“ UHS se posebno protivi novim manjim koeficijentima za izračun plaće sudaca jer polazišna točka za izračun koeficijenta treba biti koeficijent prvostupanjskog suca koji mora biti viši od 3,5. Posljedično tome treba uskladiti koeficijente i ostalim sucima. Nije prihvaćen U nenormativnom dijelu ovog zakonskog nacrta istaknuta je svrha pristupanja izmjenama i dopuni Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, a to je izjednačavanje osnovice za izračun korisnika čija se plaća osigurava u državnom proračunu. Propisivanje jedinstvene osnovice preduvjet je ispunjenja investicije C2.2. R2-I1 Unaprjeđenje sustava plaća u državnoj upravi i javnim službama, sustava HRM-a i COP-a iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026., čiji je nositelj Ministarstvo pravosuđa i uprave. Reforma sustava plaća značajan je iskorak u upravljanju ljudskih potencijala. Nakon provedene analize postojećeg sustava plaća koja se provodi u suradnji sa Svjetskom bankom, Vlada će pristupiti izradi novog. Cilj tog reformskog procesa je utvrditi nedostatke postojećeg sustava, ukloniti iste i propisati rješenja kojima će se nelogičnosti i nesrazmjeri sustava ukloniti. Time će se posljedično riješiti pitanje nesrazmjera koeficijenata unutar pravosudnog sustava odnosno pitanje koeficijenata sudskih savjetnika i prvostupanjskih sudaca. Materijalna prava pravosudnih dužnosnika predloženim izmjenama nisu umanjena, već je štoviše, propisivanjem jedinstvene osnovice, osigurano usklađivanje osnovice s porastom troškova života, što do sada s osnovicom pravosudnih dužnosnika nije bio slučaj. Plaće sudaca i dalje će biti uređene odnosno propisane Zakonom o plaćama i drugih pravosudnih dužnosnika, kako i preporučuje Venecijanska komisija. Visina plaće, odnosno uređenje sustava plaća, u najvećoj mjeri ovisi o visini koeficijenta koji su odraz složenosti poslova, a ne o osnovici za izračun plaća koja je ista za sve suce i kao takva nije odlučujući čimbenik u pogledu visine plaće. Svi prijedlozi koji se odnose na sustav koeficijenata za izračun plaća pravosudnih dužnosnika te njihov odnos s koeficijentima složenosti poslova državnih službenika primaju se na znanje te će se uzeti u obzir kod budućih izmjena ovog Zakona.
5 UHS- Udruga hrvatskih sudaca PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O PLAĆAMA SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI UHS-a razumije potrebu da se izjednači osnovica za izračun plaća u odnosu na sve korisnike državnog proračuna, a posebice državnih i pravosudnih dužnosnika. U preostalom dijelu, uključujući i onaj koji se odnosi na nove manje koeficijente za izračun plaće sudaca, predloženi zakon nije prihvatljiv jer: - ne ispravlja nepravedno smanjenje plaća sudaca, - plaće sudaca ovise o rezultatu pregovaranja Sindikata i Vlade RH u kojem suci uopće ne sudjeluju, - ne ispravlja nekonzistentnost odnosa između plaća sudaca različite vrste i stupnja sudovanja, - održava plaće sudaca prvog stupnja nedopustivo niskim, - ne izjednačava plaće sudaca sudova drugog stupnja, - ne uzima u obzir opseg odgovornosti sudaca u odnosu na sudske savjetnike kao pomagače sudaca, - snižava postojeće koeficijente za izračun plaće jer početni koeficijent za obračun plaća sudaca mora biti viši od 3,5 - ne izjednačava prava sudaca s pravima ostalih državnih dužnosnika, Ponavljamo da je već nastupilo vrijeme za posve drukčiji sustav određivanja plaća sudaca u kojem će visina plaće sudaca prije svega ovisiti o iskustvu sudaca, a ne o poziciji koju zauzimaju. Konačno, uvažavajući sve međunarodne standarde sadržane u više međunarodnih dokumenata beziznimno se podržava zaključak Venecijanske komisije koji glasi: „Visina plaće suca se mora jamčiti zakonom i mora biti u skladu s dostojanstvom njihove službe i opsegu njihovih dužnosti. Dodatci i nenovčane koristi čija dodjela uključuje i diskrecijske ovlasti treba isključiti.“ UHS se posebno protivi novim manjim koeficijentima za izračun plaće sudaca jer koeficijent prvostupanjskog suca mora biti viši od koeficijenta koji je predviđen za višeg sudskog savjetnika- specijalista u Vrhovnom sudu Republike Hrvatske (kao najvećeg koeficijenta za državnog službenika u sudbenoj vlasti). Dakle, polazišna točka za izračun koeficijenta treba biti koeficijent prvostupanjskog suca koji mora biti viši od 3,5. POsljedično tome treba uskladiti koeficijente i ostalim sucima. Nije prihvaćen U nenormativnom dijelu ovog zakonskog nacrta istaknuta je svrha pristupanja izmjenama i dopuni Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, a to je izjednačavanje osnovice za izračun korisnika čija se plaća osigurava u državnom proračunu. Propisivanje jedinstvene osnovice preduvjet je ispunjenja investicije C2.2. R2-I1 Unaprjeđenje sustava plaća u državnoj upravi i javnim službama, sustava HRM-a i COP-a iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026., čiji je nositelj Ministarstvo pravosuđa i uprave. Reforma sustava plaća značajan je iskorak u upravljanju ljudskih potencijala. Nakon provedene analize postojećeg sustava plaća koja se provodi u suradnji sa Svjetskom bankom, Vlada će pristupiti izradi novog. Cilj tog reformskog procesa je utvrditi nedostatke postojećeg sustava, ukloniti iste i propisati rješenja kojima će se nelogičnosti i nesrazmjeri sustava ukloniti. Time će se posljedično riješiti pitanje nesrazmjera koeficijenata unutar pravosudnog sustava odnosno pitanje koeficijenata sudskih savjetnika i prvostupanjskih sudaca. Materijalna prava pravosudnih dužnosnika predloženim izmjenama nisu umanjena, već je štoviše, propisivanjem jedinstvene osnovice, osigurano usklađivanje osnovice s porastom troškova života, što do sada s osnovicom pravosudnih dužnosnika nije bio slučaj. Plaće sudaca i dalje će biti uređene odnosno propisane Zakonom o plaćama i drugih pravosudnih dužnosnika, kako i preporučuje Venecijanska komisija. Visina plaće, odnosno uređenje sustava plaća, u najvećoj mjeri ovisi o visini koeficijenta koji su odraz složenosti poslova, a ne o osnovici za izračun plaća koja je ista za sve suce i kao takva nije odlučujući čimbenik u pogledu visine plaće. Svi prijedlozi koji se odnose na sustav koeficijenata za izračun plaća pravosudnih dužnosnika te njihov odnos s koeficijentima složenosti poslova državnih službenika primaju se na znanje te će se uzeti u obzir kod budućih izmjena ovog Zakona.
6 NATAŠA LJUBA-ČOBANOV PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O PLAĆAMA SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Uvažavajući potrebu unaprjeđenja sustava plaća u državnoj upravi i javnim službama, sustava HRM-a i COP-a iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. a koja se provodi u okviru investicije C2.2. R2-I1, a u okviru koje se ističe da je potrebno usporediti visinu koeficijenata državnih dužnosnika s visinom koeficijenata državnih službenika i utvrditi određene omjere između njihovih koeficijenata te u analizama ugraditi kriterij usporedivosti i mjerljivosti koeficijenata i plaća državnih dužnosnika s koeficijentima i plaćama državnih službenika, neprihvatljivo je da se u okviru takve inicijative mijenjaju elementi za utvrđivanje plaće sudaca (prvenstveno općinskih) na način koji će pogoršati njihov materijalni status odnosno isti se ne poboljšava. Predloženim izmjenama (toč. 2. Prijedloga) predlaže se da se koeficijent složenosti sudaca, pa i općinskih sudova, sa dosadašnjeg koeficijenta složenosti poslova 3,54 smanjiti na 2,66. Navedeno smanjenje nema opravdanja u umanjenju složenosti poslova općinskih sudaca, budući da se složenost poslova nije umanjila, već protivno tome su se zahtjevi za uredno obnašanje sudačke dužnosti progresivno povećali (kako kvantitativno tako i kvalitativno) u odnosu na prethodna razdoblja. Stoga nema opravdanja za izmjenu Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika na način da uz primjenu nove veće osnovice (a koja se veže na osnovicu državnih službenika) se umanjuje koeficijenti plaće sudaca (a što nužno pretpostavlja smanjenje složenosti poslova), tako da u konačnici plaće pravosudnih dužnosnika ostanu na istoj razini kao i sadašnje plaće. Naime, u smislu čl. 87. st. 1. Zakona o sudovima jedino stalno materijalno pravo svakog suca je njegova plaća, a koja plaća u smislu čl. 55. Ustava RH, treba osigurati sucu i njegovoj obitelji slobodan i dostojan život, pa time i zagarantirati neovisno obavljanje sudačke dužnosti suca a koji prema čl. 5. Ustava RH izvršava sudbenu vlast u okviru trodiobe vlasti. Ne ulazeći u nastojanja sudskih savjetnika da poboljšaju svoj materijalni status (a koje podržavamo) kao i u postojeću visinu plaće sudskih savjetnika, prema sadašnjem prijedlogu (toč. 2. Prijedloga) koeficijent složenosti poslova suca općinskog suda predviđen je u nižem omjeru (2,66) od koeficijenta složenosti plaće, primjerice, sudskog savjetnika - specijalista u VSRH (koeficijent 3,55) pa i višeg sudskog savjetnika u VSRH (koeficijent 2,910) a koji ne obnašaju sudačku dužnost već su državni službenici, te u svom radu nemaju samostalnost niti odgovornost koju ima sudac, pa tako i sudac općinskog suda. U cijelosti se pridružujemo nastojanjima i osvrtima kolega sa Općinskog građanskog suda u Zagrebu te Trgovačkog suda u Zagrebu i Upravnog suda u Zagrebu, a i drugih kolega, a koji u konačnici apostrofiraju da su se troškovi života u proteklom razdoblju znatno povećali, a koje povećanje nije pratilo i povećanje plaće sudaca, već je upravo sadašnja plaća suca manja nego li je to bila 2009.. U konačnici se ističe da su državnim službenicima, u okviru kolektivnog pregovaranja (a temeljem kojeg se ne utvrđuju i materijalna prava sudaca već isključivo zakonom) osigurana i druga broja materijalna prava (primjerice božićnica, dar za djecu regres, putni trošak mjesnog prijevoza i dr.) slijedom čega upravo plaća suca treba biti takve visine da se osigura sucu dostojan i slobodan život, a predmetno umanjenje koeficijenta složenosti ne osigurava postizanje tog cilja. Suci Općinskog suda u Sisku 1. Kristina Devčić Merzel 2. Nataša Ljuba Čobanov 3. Edita Jelčič 4. Sanda Navara Sladović 5. Blaženka Navara 6. Anita Čalić 7. Biljana Đilas 8. Andrea Vasiljević 9. Stela Ivaniš 10. Korana Golić 11. Renata Žličarić Nije prihvaćen U nenormativnom dijelu ovog zakonskog nacrta istaknuta je svrha pristupanja izmjenama i dopuni Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, a to je izjednačavanje osnovice za izračun korisnika čija se plaća osigurava u državnom proračunu. Propisivanje jedinstvene osnovice preduvjet je ispunjenja investicije C2.2. R2-I1 Unaprjeđenje sustava plaća u državnoj upravi i javnim službama, sustava HRM-a i COP-a iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026., čiji je nositelj Ministarstvo pravosuđa i uprave. Reforma sustava plaća značajan je iskorak u upravljanju ljudskih potencijala. Nakon provedene analize postojećeg sustava plaća koja se provodi u suradnji sa Svjetskom bankom, Vlada će pristupiti izradi novog. Cilj tog reformskog procesa je utvrditi nedostatke postojećeg sustava, ukloniti iste i propisati rješenja kojima će se nelogičnosti i nesrazmjeri sustava ukloniti. Time će se posljedično riješiti pitanje nesrazmjera koeficijenata unutar pravosudnog sustava odnosno pitanje koeficijenata sudskih savjetnika i prvostupanjskih sudaca. Materijalna prava pravosudnih dužnosnika predloženim izmjenama nisu umanjena, već je štoviše, propisivanjem jedinstvene osnovice, osigurano usklađivanje osnovice s porastom troškova života, što do sada s osnovicom pravosudnih dužnosnika nije bio slučaj. Svi prijedlozi koji se odnose na sustav koeficijenata za izračun plaća pravosudnih dužnosnika te njihov odnos s koeficijentima složenosti poslova državnih službenika primaju se na znanje te će se uzeti u obzir kod budućih izmjena ovog Zakona.
7 Suci Trgovačkog suda u Splitu PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O PLAĆAMA SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Pridružujemo se do sada iznesenim navodima i argumentaciji od strane svih kolega te radi nepotrebnog opterećivanja ovog komentara nećemo ponavljati sve što je ranije izneseno. Dodatno skrećemo pozornost da se u razdoblju od 2000. do 2003. plaća sudaca sukladno tada važećim odredbama Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, utvrđivala prema prosječnoj mjesečnoj isplaćenoj plaći zaposlenih u RH u prethodnoj godini, koju utvrđuje Državni zavod za statistiku i objavljuje u „Narodnim novinama“. Tako je npr. osnovica za obračun plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika u 2002. bila osnovica iz prosinca 2001., odnosno 3.541 kunu neto/5.061 kuna bruto. Koeficijenti za izračun plaće su bili različiti, ali konkretno su suci trgovačkog suda imali koeficijent 3,0 što znači da je neto plaća prije 20 godina nominalno bila jednaka sadašnjoj plaći prvostupanjskog suca trgovačkog suda. Kada bi se isti kriterij obračuna plaće uzeo danas (prema podacima Državnog zavoda za statistiku prosječna mjesečna isplaćena plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za 2021. iznosila je 7.129 kuna neto/9.599 kuna bruto) plaća prvostupanjskog suca trgovačkog suda iznosila bi 28.797 kuna bruto, što je preko 18.500,00 kuna neto (i to bez uvećanja za godine staža). Realnost je nažalost takva da je plaća skoro dvostruko niža te prema važećim odredbama ista iznosi 16.675,50 kuna bruto (oko 11.000,00 kuna neto). Također se ističe da je prema podacima DZS-a prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2022. iznosila 7.690 kuna. Dakle, u zadnjih 20 godina prosječna plaća porasla je više nego dvostruko, dok su plaće sudaca jednake ili čak i niže nego prije 20 godina, a notorno je koliko su porasli životni troškovi. No, neovisno o visini same plaće i nedostatku ostalih materijalnih davanja, predloženim smanjenjem koeficijenata sucima se poručuje kako je sudački posao preko noći postao manje složen i manje zahtjevan pa tako više koeficijente složenosti imaju određene službeničke pozicije u pravosuđu, a o čemu su kolege u ranije iznesenim komentarima detaljno elaborirale. I tu je realnost značajno drugačija jer se iz godine u godinu od sudaca na svim razinama zahtijeva „brže, više, jače“. Tako sudački posao, odnosno sudački poziv, postaje sve teži i izazovniji, a materijalni, socijalni i društveni status sudaca sve lošiji i u sve većem raskoraku od posla koji suci obavljaju. Predložena izmjena je samo još jedan korak prema dolje te dodatno omalovažavanje svih sudaca kao nositelja sudbene vlasti, a osobito prvostupanjskih sudaca. U kolovozu ove godine komentirali smo Obrazac prethodne procjene za zakon o izmjenama i dopuni zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika sličnim komentarom kao i sada, a naš komentar (kao i komentari drugih kolega) naravno nije prihvaćen te je odgovoreno da „povećanje iznosa plaća sudaca te povećanje opsega materijalnih prava sudaca nije predmet ovih zakonskih izmjena. Primjedbe i prijedlozi primaju se na znanje te će se naknadno razmotriti.“ Mi se pitamo zašto povećanje iznosa plaća sudaca te povećanje opsega materijalnih prava sudaca nije predmet ovih zakonskih izmjena te zašto nikada nije vrijeme za povećanje bilo kakvih prava sudaca, već se uvijek čekaju neka „bolja vremena“ i neko „naknadno razmatranje“. Također, nameće se i pitanje – kada ako ne sada? I kako to da je uvijek „dobro vrijeme“ za smanjivanje postojećih prava (u ovom slučaju smanjivanje koeficijenata složenosti poslova) te za nametanje sucima dodatnih obaveza, a nikada nije vrijeme za povećanje prava tih istih sudaca? Suci Trgovačkog suda u Splitu: Franka Buzov (predsjednica), Velimir Vuković, Jozo Ćaleta, Vinka Mitrović, Ivo Bakalić, Nevenka Marunica, Marija Balić Jurišić, Ivana Madunić, Katarina Mikulić, Ana Golub Gruić, Paško Bačić, Ana Misir Šarić, Zrinka Ćosić, Rajana Buljan i Ivan Čulić Nije prihvaćen U nenormativnom dijelu ovog zakonskog nacrta istaknuta je svrha pristupanja izmjenama i dopuni Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, a to je izjednačavanje osnovice za izračun korisnika čija se plaća osigurava u državnom proračunu. Propisivanje jedinstvene osnovice preduvjet je ispunjenja investicije C2.2. R2-I1 Unaprjeđenje sustava plaća u državnoj upravi i javnim službama, sustava HRM-a i COP-a iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026., čiji je nositelj Ministarstvo pravosuđa i uprave. Reforma sustava plaća značajan je iskorak u upravljanju ljudskih potencijala. Nakon provedene analize postojećeg sustava plaća koja se provodi u suradnji sa Svjetskom bankom, Vlada će pristupiti izradi novog. Cilj tog reformskog procesa je utvrditi nedostatke postojećeg sustava, ukloniti iste i propisati rješenja kojima će se nelogičnosti i nesrazmjeri sustava ukloniti. Time će se posljedično riješiti pitanje nesrazmjera koeficijenata unutar pravosudnog sustava odnosno pitanje koeficijenata sudskih savjetnika i prvostupanjskih sudaca. Materijalna prava pravosudnih dužnosnika predloženim izmjenama nisu umanjena, već je štoviše, propisivanjem jedinstvene osnovice, osigurano usklađivanje osnovice s porastom troškova života, što do sada s osnovicom pravosudnih dužnosnika nije bio slučaj. Svi prijedlozi koji se odnose na sustav koeficijenata za izračun plaća pravosudnih dužnosnika te njihov odnos s koeficijentima složenosti poslova državnih službenika primaju se na znanje te će se uzeti u obzir kod budućih izmjena ovog Zakona.
8 GORANA ŽURIĆ JURETIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O PLAĆAMA SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U cijelosti podržavamo argumentaciju kolega sudaca i UHS-a. Pridružujemo se svim iznesenim primjedbama i komentarima na nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika. Suci Općinskog građanskog suda u Zagrebu Gorana Žurić Juretić Ana Štimac Petar Zaradić Nije prihvaćen U nenormativnom dijelu ovog zakonskog nacrta istaknuta je svrha pristupanja izmjenama i dopuni Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, a to je izjednačavanje osnovice za izračun korisnika čija se plaća osigurava u državnom proračunu. Propisivanje jedinstvene osnovice preduvjet je ispunjenja investicije C2.2. R2-I1 Unaprjeđenje sustava plaća u državnoj upravi i javnim službama, sustava HRM-a i COP-a iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026., čiji je nositelj Ministarstvo pravosuđa i uprave. Reforma sustava plaća značajan je iskorak u upravljanju ljudskih potencijala. Nakon provedene analize postojećeg sustava plaća koja se provodi u suradnji sa Svjetskom bankom, Vlada će pristupiti izradi novog. Cilj tog reformskog procesa je utvrditi nedostatke postojećeg sustava, ukloniti iste i propisati rješenja kojima će se nelogičnosti i nesrazmjeri sustava ukloniti. Time će se posljedično riješiti pitanje nesrazmjera koeficijenata unutar pravosudnog sustava odnosno pitanje koeficijenata sudskih savjetnika i prvostupanjskih sudaca. Materijalna prava pravosudnih dužnosnika predloženim izmjenama nisu umanjena, već je štoviše, propisivanjem jedinstvene osnovice, osigurano usklađivanje osnovice s porastom troškova života, što do sada s osnovicom pravosudnih dužnosnika nije bio slučaj. Svi prijedlozi koji se odnose na sustav koeficijenata za izračun plaća pravosudnih dužnosnika te njihov odnos s koeficijentima složenosti poslova državnih službenika primaju se na znanje te će se uzeti u obzir kod budućih izmjena ovog Zakona.
9 KOSJENKA KRAPAC PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O PLAĆAMA SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U ocjeni stanja i osnovnim pitanjima koja se trebaju urediti zakonom te posljedice koje će donošenjem zakona proisteći, poziva se, i na dokument Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026, C2.2 R2-II poglavlje Unaprjeđenje sustava plaća u državnoj upravi i javnim službama, sustava HRM-a i COP-a te se navodi, u ocjeni stanja, između ostalog, da u okviru ove investicije, izraditi će se novi sustav plaća u državnoj službi pa je u tu svrhu prijeko potrebno usporediti visinu koeficijenata državnih dužnosnika s visinom koeficijenata državnih službenika, utvrditi određene omjere između njihovih koeficijenata, a u analizama ugraditi kriterij usporedivosti i mjerljivosti koeficijenata i plaća državnih dužnosnika s koeficijentima i plaćama državnih službenika. Već se u samoj ocjeni stanja navodi da je potrebno usporediti visinu koeficijenta, ali ne - smanjiti. U samom dokumentu Nacionalnog plana i oporavka i otpornosti 2021.-2026. navedeno je da je cilj modela pravedan, transparentan, dosljedan, motivirajući i održiv sustav plaća u državnoj upravi i javnim službama te standardiziran, digitaliziran te korisnički usmjeren HRM sustav ( HRM u prijevodu: sustav za upravljanje ljudskim resursima). Međutim, ovakvim prijedlogom izmjena neće se postići cilj Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2012.- 2026. jer predloženi model nije pravedan, nije motivirajući i u konačnici je neodrživ budući da značajno snižavanje koeficijenta za izračun plaće sudaca prvog stupnja, a sa time izjednačenih zamjenika općinskih državnih odvjetnika na 2,66 ima za posljedicu niži koeficijent prvostupanjskih sudaca i zamjenika državnih odvjetnika od državnih službenika u tijelima sudbene vlasti (viših savjetnika specijalista pri Vrhovnom sudu, Visokom trgovačkom sudu, Visokom upravnom sudu, Visokom prekršajnom i Visokom kaznenom sudu odnosno državnoodvjetničkih savjetnika, viših državnoodvjetničkih savjetnika kao i viših državnoodvjetničkih savjetnika – specijalista pri Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske, Županijskom državnom odvjetništvu i Općinskom državnom odvjetništvu). Uz prihvaćanje iznesenih ranijih komentara koji su detaljno, argumentirano i sveobuhvatno analizirali posljedice primjene ovakvog prijedloga Izmjena i dopuna na postojeće zakonske propise - posljedično i dugoročno narušava se integritet u cjelini pravosudne dužnosti ( što obuhvaća sudačku, ali i državno odvjetničku profesiju) ovakav model uređenja sigurno neće doprinijeti učinkovitom pravosuđu, a što je suprotno i samom Nacionalnom planu oporavka i otpornosti 2021.-2026., na kojeg se poziva u prijedlogu Izmjena. Kosjenka Krapac Nije prihvaćen U nenormativnom dijelu ovog zakonskog nacrta istaknuta je svrha pristupanja izmjenama i dopuni Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, a to je izjednačavanje osnovice za izračun korisnika čija se plaća osigurava u državnom proračunu. Propisivanje jedinstvene osnovice preduvjet je ispunjenja investicije C2.2. R2-I1 Unaprjeđenje sustava plaća u državnoj upravi i javnim službama, sustava HRM-a i COP-a iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026., čiji je nositelj Ministarstvo pravosuđa i uprave. Reforma sustava plaća značajan je iskorak u upravljanju ljudskih potencijala. Nakon provedene analize postojećeg sustava plaća koja se provodi u suradnji sa Svjetskom bankom, Vlada će pristupiti izradi novog. Cilj tog reformskog procesa je utvrditi nedostatke postojećeg sustava, ukloniti iste i propisati rješenja kojima će se nelogičnosti i nesrazmjeri sustava ukloniti. Time će se posljedično riješiti pitanje nesrazmjera koeficijenata unutar pravosudnog sustava odnosno pitanje koeficijenata sudskih savjetnika i prvostupanjskih sudaca. Materijalna prava pravosudnih dužnosnika predloženim izmjenama nisu umanjena, već je štoviše, propisivanjem jedinstvene osnovice, osigurano usklađivanje osnovice s porastom troškova života, što do sada s osnovicom pravosudnih dužnosnika nije bio slučaj. Svi prijedlozi koji se odnose na sustav koeficijenata za izračun plaća pravosudnih dužnosnika te njihov odnos s koeficijentima složenosti poslova državnih službenika primaju se na znanje te će se uzeti u obzir kod budućih izmjena ovog Zakona.
10 Jasna Ančić Barić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O PLAĆAMA SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U cijelosti se pridružujem navodima i iznesenoj argumentaciji kolega sudaca. Još jednom ističem da predloženi koeficijenti predstavljaju samo dio matematičke formule sa ciljem izmjene osnovice, ali na način da ne dođe do izmjene plaće sudaca. Prilikom predložene izmjene koeficijenata za rad sudaca nije se vodilo računa o niti jednom kriteriju osim kriteriju "pukog naštimavanja" iznosa plaće sudaca. Nisu uzeti u obzir niti složenost poslova, odnos složenosti poslova, ali niti bilo koji drugi kriterij koji bi mogao biti relevantan. Samo matematika. Jasna Ančić Barić, Općinski sud u Zadru Nije prihvaćen U nenormativnom dijelu ovog zakonskog nacrta istaknuta je svrha pristupanja izmjenama i dopuni Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, a to je izjednačavanje osnovice za izračun korisnika čija se plaća osigurava u državnom proračunu. Propisivanje jedinstvene osnovice preduvjet je ispunjenja investicije C2.2. R2-I1 Unaprjeđenje sustava plaća u državnoj upravi i javnim službama, sustava HRM-a i COP-a iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026., čiji je nositelj Ministarstvo pravosuđa i uprave. Reforma sustava plaća značajan je iskorak u upravljanju ljudskih potencijala. Nakon provedene analize postojećeg sustava plaća koja se provodi u suradnji sa Svjetskom bankom, Vlada će pristupiti izradi novog. Cilj tog reformskog procesa je utvrditi nedostatke postojećeg sustava, ukloniti iste i propisati rješenja kojima će se nelogičnosti i nesrazmjeri sustava ukloniti. Time će se posljedično riješiti pitanje nesrazmjera koeficijenata unutar pravosudnog sustava odnosno pitanje koeficijenata sudskih savjetnika i prvostupanjskih sudaca. Materijalna prava pravosudnih dužnosnika predloženim izmjenama nisu umanjena, već je štoviše, propisivanjem jedinstvene osnovice, osigurano usklađivanje osnovice s porastom troškova života, što do sada s osnovicom pravosudnih dužnosnika nije bio slučaj. Svi prijedlozi koji se odnose na sustav koeficijenata za izračun plaća pravosudnih dužnosnika te njihov odnos s koeficijentima složenosti poslova državnih službenika primaju se na znanje te će se uzeti u obzir kod budućih izmjena ovog Zakona.
11 Ana Merlin Božičković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O PLAĆAMA SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Podržavam u cijelosti komentare i osvrte kolega i UHS-a. Ana Merlin Božičković sutkinja Općinskog građanskog suda u Zagrebu Nije prihvaćen U nenormativnom dijelu ovog zakonskog nacrta istaknuta je svrha pristupanja izmjenama i dopuni Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, a to je izjednačavanje osnovice za izračun korisnika čija se plaća osigurava u državnom proračunu. Propisivanje jedinstvene osnovice preduvjet je ispunjenja investicije C2.2. R2-I1 Unaprjeđenje sustava plaća u državnoj upravi i javnim službama, sustava HRM-a i COP-a iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026., čiji je nositelj Ministarstvo pravosuđa i uprave. Reforma sustava plaća značajan je iskorak u upravljanju ljudskih potencijala. Nakon provedene analize postojećeg sustava plaća koja se provodi u suradnji sa Svjetskom bankom, Vlada će pristupiti izradi novog. Cilj tog reformskog procesa je utvrditi nedostatke postojećeg sustava, ukloniti iste i propisati rješenja kojima će se nelogičnosti i nesrazmjeri sustava ukloniti. Time će se posljedično riješiti pitanje nesrazmjera koeficijenata unutar pravosudnog sustava odnosno pitanje koeficijenata sudskih savjetnika i prvostupanjskih sudaca. Materijalna prava pravosudnih dužnosnika predloženim izmjenama nisu umanjena, već je štoviše, propisivanjem jedinstvene osnovice, osigurano usklađivanje osnovice s porastom troškova života, što do sada s osnovicom pravosudnih dužnosnika nije bio slučaj. Svi prijedlozi koji se odnose na sustav koeficijenata za izračun plaća pravosudnih dužnosnika te njihov odnos s koeficijentima složenosti poslova državnih službenika primaju se na znanje te će se uzeti u obzir kod budućih izmjena ovog Zakona.
12 Martina Maršić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O PLAĆAMA SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Niže potpisani suci Općinskog suda u Rijeci i svi suci Upravnog suda u Rijeci pridružuju se ranije objavljenim komentarima kolega, posebice komentaru Ogranka Udruge hrvatskih sudaca za Trgovački i Upravni sud u Zagrebu, kao i pojedinačnim komentarima kolega sudaca sa Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Trgovačkog suda u Rijeci i Općinskog suda u Velikoj Gorici te kolega sudaca s područja Istre. Smatramo da je nedopustivo predloženo umanjenje koeficijenata sucima, pogotovo prvostupanjskim sucima sa 3,54 na 2,66. Na taj način čitav niz osoba koje nisu nositelji pravosudne vlasti, već se nalaze u statusu državnih službenika, imaju koeficijent veći od sudaca prvostupanjskih sudova, a to su ravnatelj sudske uprave u Vrhovnom sudu Republike Hrvatske (s koeficijentom 3,395), ravnatelji sudske uprave na nižim sudovima (3,007), viši sudski savjetnici – specijalisti u Vrhovnom sudu RH (3,5), a jednaki koeficijent kao i suci sada će imati viši sudski savjetnici – specijalisti na visokim sudovima. Osim toga, predloženim izmjenama koeficijenata suci prvostupanjskih sudova – općinskih, upravnih i trgovačkih sudova, imaju koeficijent svega za 15 % veći (a time i svega 15 % veću plaću) od viših sudskih savjetnika – specijalista u općinskim, upravnim, trgovačkim i županijskim sudovima (čiji koeficijent iznosi 2,252). Suci Općinskog i Upravnog suda u Rijeci podržavaju sudske savjetnike u nastojanju da svoj materijalni položaj unutar pravosudnog sustava učine dostojnim, a napredovanje transparentnim i utemeljenim na izboru najkvalitetnijih, te ne smatraju da bi se koeficijenti dodijeljeni gore opisanim kategorijama trebali mijenjati. Međutim, neprihvatljivo je da razlika u koeficijentu složenosti poslova sudaca koji donose odluke u svim vrstama prvostupanjskih predmeta, bude svega 15 % veća od sudskih savjetnika – specijalista, koji rade pod mentorstvom tih istih sudaca i to samo u ograničenim vrstama predmeta i obavljajući ograničene radnje u postupku, te čija je odgovornost za rezultate rada neusporediva s onom predviđenom za suce. Mišljenja smo da je nelogično i pogrešno osnovicu za izračun plaće sudaca izjednačiti i s osnovicom za izračun plaće državnih službenika u pravosudnim tijelima. Ministarstvo pravosuđa i uprave to opravdava „potrebom da se u cijelom javnom sektoru plaće utvrđuju na isti način“. Međutim, navedeno iako prikazano kao nastojanje za postizanjem jednakosti i transparentnosti, u naravi je isključivo politički cilj Ministarstva pravosuđa i uprave. Sudačke plaće uvijek su bile transparentne i dostupne javnosti. Suci nisu državni službenici, već državni dužnosnici. Po završenom pravnom fakultetu, izboru za suca prethodi najmanje desetak godina, a često i više, rada unutar pravosudnog sustava. Pravosuđe je sukladno Ustavu Republike Hrvatske treća grana vlasti te za učinkovito obavljanje svoje funkcije zaštite prava i interesa građana, mora biti samostalno i neovisno. Ta samostalnost ogleda se i u umanjenju mogućnosti da zakonodavna i izvršna vlast odlučujuće djeluju na pravosudnu. Pitanje načina određivanja visine plaće za suce najjednostavniji je mehanizam kako zakonodavna i izvršna vlast mogu utjecati na položaj sudaca. Naime, na izvršnoj vlasti je volja hoće li se upustiti u kolektivno pregovaranje sa sindikatima državnih službenika, odnosno hoće li osnovicu za rad državnih službenika odrediti u dogovoru sa sindikatima ili samovoljno. Dakle, određivanje osnovice plaća državnih službenika politički je akt izvršne vlasti tj. Vlade. Suci ne sudjeluju u kolektivnom pregovaranju te nemaju mogućnost utjecati na osnovicu koje će se odrediti danas ili sutra za državne službenike, iako će se ta osnovica primjenjivati prema Prijedlogu, isključivom voljom izvršne vlasti, odmah i na suce. Suci nisu niti sindikalno organizirani politički akteri, niti se njihov radnopravni položaj može izjednačiti s državnim službenicima. Službenički sistem počiva na načelu subordinacije – podređivanja višoj hijerarhijskoj vlasti (u pravilu, sve do razine ministarstva), dok pravosudni sustav počiva na potpuno suprotnim načelima – nepristranosti i neovisnosti. Osim toga, iako se u javnosti čelnici jedinica lokalnih samouprava i uprava, saborski zastupnici i ministri kao državni dužnosnici često izjednačavaju sa sucima koji su pravosudni dužnosnici, oni se od sudaca razlikuju po mnogo čemu. Prvi posao stječu na temelju rezultata na izborima, dakle voljom građana koja im se dodjeljuje na točno određeno vrijeme, do slijedećih izbora, kao i voljom čelnika političkih stranaka kojima pripadaju, dok se suci na svoje pozicije biraju trajno i ne smiju biti članovi ijedne političke grupacije. Pravosuđe je profesionalni poziv za kojeg je potrebno završiti odgovarajući fakultet, steći radno iskustvo, položiti pravosudni ispit, nakon toga ponovno raditi niz godina te ponovno položiti ispit koji osobu kvalificira tek kao kandidata za suca. Potom, kandidati za suca moraju proći proceduru izbora pred Državnim sudbenim vijećem i kroz cijelo to vrijeme godinama postizati visoke profesionalne rezultate, usavršavati se, te imati odgovarajuće osobne kvalitete. Sve su to uvjeti koje nijedan drugi dužnosnik ne mora ispuniti da bi bio prvi puta imenovan. U tom smislu, nedopustivo je da osnovica za obračun plaće sudaca ovisi o ishodu političkog pregovaranja Vlada i sindikata. Na taj način omogućava se politici da izravno kontrolira visinu plaća sudaca. Primjerena naknada za sudački rad nije samo pravo sudaca, već i jedan od načina izbjegavanja neprikladnih utjecaja na pravosuđe, kako je to opisano u Temeljnim načelima sudaca sačinjenim od Savjetodavnog vijeća europskih sudaca Vijeća Europe. Ovo tim više što suci izuzev sudačkog posla za svaku drugu aktivnost moraju imati odobrenje Državnog sudbenog vijeća. Stoga je prijedlog sudaca Općinskog i Upravnog suda u Rijeci da jednako kako je to bilo uređeno od 2000. do 2003. godine, osnovica za obračun plaća sudaca ne bude politički određena, već da se određuje primjenom neovisnog i transparentnog kriterija. To može biti npr. prosjek isplaćene neto plaće zaposlenih u pravnim osobama u proteklom tromjesečju kao kriterij koji objektivno odražava gospodarske trendove, uz eventualno unošenje korektivnih koeficijenata kao što su indeks rasta potrošačkih cijena ili drugih korekcijskih kriterija. Na taj način na plaće sudaca izravno se održava gospodarska situacija u zemlji jer se svaka promjena u ekonomskim kretanjima Republike Hrvatske, bilo pozitivna ili negativna, bez ikakve potrebe daljnjih odluka zakonodavne i izvršne vlasti, direktno prenosi na iznose plaće koje suci zarađuju. Na koncu, ne zaboravimo da je pravosuđe kraj zakonodavne i izvršne, očito najslabija grana vlasti s obzirom da ne raspolaže niti novcem niti silom, te da preostale dvije grane vlasti, uvijek na neki način nastoje podčiniti pravosudnu vlast ili u najmanju ruku ograničiti njezin utjecaj. Pritom nema boljeg ni jednostavnijeg načina na koji to mogu činiti, nego što je određivanje sudačkih plaća arbitrarno, bez transparentnih standarda, odnosno isključivom odlukom političke elite i bez vođenja računa o složenosti sudačkog poziva i odgovornosti koju taj poziv ima. Upravo navedeno je prema nama i razlog zašto sudačke plaće nisu povećavane od 2009. godine (izuzev ispravljanja nepravde kojom je izjednačen koeficijent svim prvostupanjskim sucima), a sada se sudački položaj dodatno degradira predloženim snižavanjem koeficijenata i vezanjem osnovice uz osnovicu plaća državnih službenika. Smatramo da unošenjem nepristranog kriterija za obračun osnovice plaća sudaca te koeficijentima koji odražavaju složenost sudačkog posla, zakonodavna i izvršna vlast imaju konačno priliku pokazati da ne žele „vladati“ pravosuđem, već mu dopustiti da ono bude samostalno i neovisno te radi na boljitak svih građana Republike Hrvatske. Na predlagatelju ovog Zakona je pokazati sada koji put je odabrao. Suci Općinskog suda u Rijeci: 1. Katarina Bajčić Ivančević 2. Vesna Brbot-Košmrlj 3. Tatjana Čargonja 4. Božana Eržić 5. Majda Felker 6. Lana Hess Vukoša 7. Gordana Holer 8. Milena Ivančević 9. Iva Ivanišević Mostovac 10. Josipa Jambrešić-Mattel 11. Manon Juravić 12. Ksenija Jurković-Šepić 13. Andrea Jurković-Venturini 14. Vesna Katarinčić 15. Senka Kirša 16. Vesna Kišić 17. Darija Knez Grbčić 18. Ines Kundić 19. Danijela Mandekić Lerga 20. Martina Maršić 21. Lada Medanić 22. Stanislav Mihelčić 23. Mladenka Paro Rudić 24. Lada Pažanin 25. Vasilija Perić 26. Nataša Peršić Brleković 27. Iva Polić-Turčić 28. Mirela Popović Brletić 29. Denis Putić 30. Adriana Puž 31. Renata Rački 32. Mate Radović 33. Višnja Radović-Maričić 34. Mirna Santini 35. Višnja Seršić Gržetić 36. Iva Smokvina Dadasović 37. Aleksandra Svoboda-Miše 38. Nadežda Šepelj Mažuranić 39. Tatjana Škorić Radaković 40. Damir Vinketa 41. Kristina Vukelić Aničić 42. Anamaria Zubović-Bogosavljev 43. Andreja Žigante 44. Ana Župić Suci Upravnog suda u Rijeci: 1. Snježana Horvat-Paliska 2. Vedran Juričić 3. Vesna Perić 4. dr.sc. Alen Rajko 5. Marija Renner Jakovljević 6. Danica Vučinić 7. Dubravka Zec 8. Antun Žagar Nije prihvaćen U nenormativnom dijelu ovog zakonskog nacrta istaknuta je svrha pristupanja izmjenama i dopuni Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, a to je izjednačavanje osnovice za izračun korisnika čija se plaća osigurava u državnom proračunu. Propisivanje jedinstvene osnovice preduvjet je ispunjenja investicije C2.2. R2-I1 Unaprjeđenje sustava plaća u državnoj upravi i javnim službama, sustava HRM-a i COP-a iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026., čiji je nositelj Ministarstvo pravosuđa i uprave. Reforma sustava plaća značajan je iskorak u upravljanju ljudskih potencijala. Nakon provedene analize postojećeg sustava plaća koja se provodi u suradnji sa Svjetskom bankom, Vlada će pristupiti izradi novog. Cilj tog reformskog procesa je utvrditi nedostatke postojećeg sustava, ukloniti iste i propisati rješenja kojima će se nelogičnosti i nesrazmjeri sustava ukloniti. Time će se posljedično riješiti pitanje nesrazmjera koeficijenata unutar pravosudnog sustava odnosno pitanje koeficijenata sudskih savjetnika i prvostupanjskih sudaca. Materijalna prava pravosudnih dužnosnika predloženim izmjenama nisu umanjena, već je štoviše, propisivanjem jedinstvene osnovice, osigurano usklađivanje osnovice s porastom troškova života, što do sada s osnovicom pravosudnih dužnosnika nije bio slučaj. Svi prijedlozi koji se odnose na sustav koeficijenata za izračun plaća pravosudnih dužnosnika te njihov odnos s koeficijentima složenosti poslova državnih službenika primaju se na znanje te će se uzeti u obzir kod budućih izmjena ovog Zakona.
13 Lucija Lisac PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O PLAĆAMA SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Suci Općinskog suda u Velikoj Gorici ovim putem dostavljaju svoje očitovanje na prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika (dalje u tekstu: Zakon) te se prije svega pridružuju ranije objavljenim komentarima. Ocjenjujemo neprihvatljivom izmjenu koeficijenta za izračun plaće sudaca i pravosudnih dužnosnika na način da uz primjenu nove povećane osnovice i novih sniženih koeficijenata plaće pravosudnih dužnosnika ostanu na istoj razini kao i do sada. Smatramo da je riječ o isključivo političkoj odluci kojom se jednostrano i izravno utječe na položaj sudaca i to na nepovoljan način, a svakako se narušava neovisnost sudbene vlasti na što su suci dužni reagirati. Jedno od temelja europskog zakonodavstva, koje smo dužni poštovati i slijediti u svojim odlukama, jest i neovisnost sudbene vlasti, a jedno od jamstava neovisnosti sudaca je i plaća koja mora biti odgovarajuća važnosti funkcija koje obavljamo. Naime, poslovi i dužnosti koje obavljaju suci prvostupanjskih sudova kao dužnosnici u prvom redu nisu jednaki, niti po svojoj složenosti niti po odgovornostima, poslovima državnih službenika u pravosudnim tijelima, odnosno savjetnika. Predloženo snižavanje koeficijenta za izračun plaće sudaca općinskih, prekršajnih, upravnih i trgovačkih sudova na 2,66, za posljedicu bi imalo niži koeficijent prvostupanjskih sudaca od državnih službenika u tijelima sudbene vlasti (viših savjetnika specijalista u Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske, Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske, Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske i Visokom kaznenom sudu Republike Hrvatske, viših sudskih savjetnika u Vrhovnom sudu Republike Hrvatske te ravnatelja sudske uprave u Vrhovnom sudu Republike Hrvatske). Navedeno nije u skladu niti s načelom jednake plaće za jednaki rad koje načelo je izrijekom navedeno u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti 2021-2026, cjelina Novi modeli plaća i rada u državnoj službi i javnim službama. Suci Općinskog suda u Velikoj Gorici podržavaju sudske savjetnike u njihovim nastojanjima da svoj materijalni položaj unutar pravosuđa učine što primjerenijim poslovima koje oni obavljaju. Međutim, sa aspekta odgovornosti i složenosti poslova koje obavljaju prvostupanjski suci i za koji rad osobno odgovaraju, neprihvatljiva nam je predložena izmjena koeficijenata složenosti poslova prema kojoj suci prvostupanjskih sudova imaju niži koeficijent složenosti poslova od gore navedene skupine sudskih savjetnika, ali nam je jednako tako neprihvatljivo i da razlika koeficijenta prvostupanjskih sudaca bude svega 15% veća od viših sudskih savjetnika – specijalista na prvostupanjskom sudu. Sudski savjetnik svoj posao uvijek obavlja pod mentorstvom suca, obavljajući ograničene radnje u postupku i to samo u određenim vrstama predmeta. Ukazujemo kako sudbenu vlast u Republici Hrvatskoj obavljaju sudovi te se sudačka dužnost povjerava osobno sucima. Kako bi se osiguralo da suci tu svoju dužnost izvršavaju u skladu sa Ustavom i zakonom, pravovremeno, neovisno i nepristrano, predviđene su i određene obveze koje suci moraju poštovati, a koje nisu predviđene i za državne službenike. Primjer toga je upravo stegovna odgovornost sudaca koja je usko povezana sa rezultatima rada dok takva odgovornost nije predviđena i za državne službenike, konkretno sudske savjetnike. Nadalje, stav je sudaca Općinskog suda u Velikoj Gorici da je nelogično osnovicu za izračun plaće sudaca izjednačiti s osnovicom za izračun plaće državnih službenika u pravosudnim tijelima, odnosno nejasno je zbog čega bi se osnovica plaće sudaca „vezala“ za osnovicu plaće državnih službenika. Suci ne sudjeluju u kolektivnom pregovaranju te nemaju mogućnost utjecati na osnovicu koje će se odrediti danas ili sutra za državne službenike, iako će se ta osnovica primjenjivati prema prijedlogu, isključivom voljom izvršne vlasti, i na suce. Suci nisu niti sindikalno organizirani politički akteri, niti se njihov radno pravni položaj može izjednačiti s državnim službenicima. Osim toga, iz teksta Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021-2026, C2.2. R2-I1 Unaprjeđenje sustava plaća u državnoj upravi i javnim službama, sustava HRM-a i COP-a izrijekom proizlazi da se navedeno odnosi na plaće službenika i namještenika zaposlenih u državnim tijelima i pravnim osobama kojima se sredstva za plaće osiguravaju u državnom proračunu. Suci ne pripadaju toj kategoriji obzirom da je riječ o pravosudnim dužnosnicima, a kako je propisano člankom 1. Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika. Čak i da se prethodno navedena skupina državnih službenika može izjednačiti sa sucima prvostupanjskih sudova po složenosti poslova, predloženim izmjenama Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika bi došlo do suprotnog efekta, odnosno nejednake plaće za jednaki rad budući se predlaže smanjenje koeficijenta složenosti poslova sudaca prvostupanjskih sudova. Za to nema objektivnog i realnog opravdanja jer se složenost poslova prvostupanjskih sudaca nije smanjila, već upravo suprotno ona se, provedbom plana za učinkovitije pravosuđe, povećala. Navedenim postupanjem postići će se svrha suprotna onoj iskazanoj u investiciji C2.2. – Moderno pravosuđe spremno za buduće izazove jer je smanjivanje koeficijenata sucima prvostupanjskih sudova demotivirajuće kako za postojeće suce koji su već i sada izrazito nezadovoljni odnosom Ministarstva pravosuđa i uprave prema njima i općenito upravljanjem pravosuđem, tako i novih kolega koji bi, zajedno sa postojećim sucima, trebali biti ti koji će graditi sudačku profesiju i svojim zalaganjem, edukacijom i radom pridonijeti zajedničkom cilju Ministarstva pravosuđa i uprave, a to je poboljšana percepcija javnosti prema pravosuđu. Naime, upravo suci i to s brojem oko 1.670 sudaca u Republici Hrvatskoj čine većinu pravosudnih dužnosnika u pravosudnim tijelima te bi prihvaćanjem ovako predloženog Zakona njihov i sada nezavidan položaj, prema kojemu su isti u javnosti često neopravdano prikazani kao izvor svega lošega u pravosuđu, bio dodatno narušen i njihov rad obezvrijeđen što dovodi do paradoksalne situacije s obzirom da generator pozitivnih trendova i poboljšane percepcije pravosuđa u javnosti u najvećoj mjeri ovisi upravo o sucima. Suci Općinskog suda u Velikoj Gorici: Marina Caren Smolčić Damir Gazdik Jasna Grgurić Nina Hrešć Kornelija Ivanušić Ivana Kaić Žlepalo Igor Kanajet Željana Kauzlarić Lucija Lisac Zorana Matešić Marijan Muža Dubravka Pavišić Jasnica Rodić Gordana Trivunov Damir Tepeš Ivan Turčić Nije prihvaćen U nenormativnom dijelu ovog zakonskog nacrta istaknuta je svrha pristupanja izmjenama i dopuni Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, a to je izjednačavanje osnovice za izračun korisnika čija se plaća osigurava u državnom proračunu. Propisivanje jedinstvene osnovice preduvjet je ispunjenja investicije C2.2. R2-I1 Unaprjeđenje sustava plaća u državnoj upravi i javnim službama, sustava HRM-a i COP-a iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026., čiji je nositelj Ministarstvo pravosuđa i uprave. Reforma sustava plaća značajan je iskorak u upravljanju ljudskih potencijala. Nakon provedene analize postojećeg sustava plaća koja se provodi u suradnji sa Svjetskom bankom, Vlada će pristupiti izradi novog. Cilj tog reformskog procesa je utvrditi nedostatke postojećeg sustava, ukloniti iste i propisati rješenja kojima će se nelogičnosti i nesrazmjeri sustava ukloniti. Time će se posljedično riješiti pitanje nesrazmjera koeficijenata unutar pravosudnog sustava odnosno pitanje koeficijenata sudskih savjetnika i prvostupanjskih sudaca. Materijalna prava pravosudnih dužnosnika predloženim izmjenama nisu umanjena, već je štoviše, propisivanjem jedinstvene osnovice, osigurano usklađivanje osnovice s porastom troškova života, što do sada s osnovicom pravosudnih dužnosnika nije bio slučaj. Svi prijedlozi koji se odnose na sustav koeficijenata za izračun plaća pravosudnih dužnosnika te njihov odnos s koeficijentima složenosti poslova državnih službenika primaju se na znanje te će se uzeti u obzir kod budućih izmjena ovog Zakona.
14 Izabela Barbić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O PLAĆAMA SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Uvodno, u cijelosti podržavamo i slažemo se sa svim dosadašnjim komentarima u kojima je iscrpno obrazložen, kako položaj sudaca u Republici Hrvatskoj, tako i utjecaj te negativne posljedice predloženih izmjena na status sudaca kao nositelja sudbene vlasti. Stava smo da su predložene izmjene, u smislu izjednačavanja osnovice za izračun plaće pravosudnih dužnosnika s osnovicom za izračun plaće državnih službenika, nužne i potrebne, jer će posljedično tome plaće državnih službenika i pravosudnih dužnosnika dijeliti istu sudbinu, što do sada nije bio slučaj te su u više navrata (povećanjem osnovice) rasle plaće državnih službenika, ali ne i pravosudnih dužnosnika. Međutim, nema osnova niti opravdanog razloga za smanjenje koeficijenta složenosti poslova pravosudnih dužnosnika. Prijedlogu za smanjenje koeficijenta očito se pristupilo bez detaljnijih analiza, samo s ciljem da plaće sudaca u ovom trenutku ne rastu, ne uvažavajući posljedice i nelogičnosti koje bi nastale predloženim smanjenjem koeficijenta složenosti poslova. Očito je riječ o pukoj matematičkoj formuli, pri čemu se zanemaruje činjenica da koeficijent za izračun plaće nije samo numerička vrijednost kojom se množi osnovica, već se isti određuje i ovisi od niza kriterija, od kojih su samo neki stručna sprema i znanje, stupanj odgovornosti, složenost poslova, samostalnost u radu i dr. Predloženim izmjenama dosadašnji koeficijent složenosti poslova prvostupanjskog suca bio bi smanjen s 3,54 na 2,66, čime bi mnogi državni službenici imali veći koeficijent složenosti poslova od sudaca, a za što nema nikakvog opravdanja. Konkretno, unutar suda veći koeficijent složenosti poslova od sudaca prvostupanjskog suda, a posljedično i veću plaću, imali bi ravnatelji sudske uprave svih sudova te sudski savjetnici (viši i specijalisti) na VSRH. Analizirajući sadržaj odredaba članka 35., 109. i 110. Zakona o sudovima kojima su propisani uvjeti za imenovanje te opis poslova službeničkih mjesta ravnatelja i savjetnika svih vrsta te ih potom uspoređujući s procedurom i uvjetima za imenovanje i dužnostima sudaca, nameće se zaključak da je u najmanju ruku nelogično da koeficijent složenosti poslova spomenutih službeničkih mjesta bude veći od sudačkog. Uzimajući u obzir već spomenute kriterije kojima se koeficijent složenosti poslova određuje i uspoređujući opise poslova spomenutih radnih mjesta i potrebne kvalifikacije, proizlazi da je sudačka dužnost odgovornija, u potpunosti samostalna, zahtijeva daleko veću stručnu spremu i znanje (ravnatelj sudske uprave može biti i ekonomist ili pravnik bez položenog pravosudnog ispita) te stoga na taj način kroz koeficijent treba biti i valorizirana. U sudovima su suci nositelji sudbene vlasti kojima je sudačka dužnost Ustavom osobno povjerena i na njima je najveći teret odgovornosti rada i funkcioniranja suda pa bi stoga to i koeficijent složenosti poslova trebao odražavati. Međutim, ovako predloženim izmjenama u pravosudnom sustavu dolazi do anomalije, do nelogičnosti koja nema uporište niti u jednom pozitivnom propisu, a koja anomalija nije uočena, primjerice, kod državnih dužnosnika, u odnosu na koje se također predlaže smanjenje koeficijenta složenosti poslova. Pritom, nema nikakvih novih momenata koji bi opravdali smanjenje koeficijenta složenosti poslova sudaca. Upravo suprotno, sudačka dužnost iz godine u godinu postaje sve zahtjevnija i izazovnija, što proizlazi iz promjena kriterija vrednovanja sudačkog rada (okvirna mjerila), sve češćih naloga resornog ministarstva o rokovima i načinu postupanja u pojedinim predmetima, petogodišnjih sigurnosnih provjera, obveze praćenja zakonodavstva i prakse Europske unije i sl. Radi boljeg uvida u status sudaca, a time i materijalni status, valja ukazati da suci kao pravosudni dužnosnici ne ostvaruju nikakve materijalne pogodnosti koje državnim službenicima jamči Kolektivni ugovor (primjerice božićnica, regres za godišnji odmor, dar za djecu, jubilarne nagrade, uvećanje plaće po osnovi ostvarenog znanstvenog stupnja magistra ili doktora znanosti i dr.) niti, pozivom na odredbu iz članka 91. stavka 3. Zakona o sudovima, smiju pored sudačke obavljati drugu službu ili posao. Nadalje, predloženim izmjenama očigledno nisu uzete u obzir dalekosežne posljedice istih za sustav sudbene vlasti i dignitet sudačke profesije. Primjerice, postavlja se pitanje koja će biti motivacija sudskog savjetnika na VSRH pretendirati na mjesto prvostupanjskog suca, kada bi preuzimanjem te dužnosti, uz puno veću odgovornost, ostvario manju plaću od one koju je ostvarivao kao službenik. Dakle, i u ovome se ogleda već istaknuta anomalija jer se ruše temelji sustava napredovanja. Pored toga, već se sada može primijetiti, praćenjem rada Državnog sudbenog vijeća, sve učestaliji odljev sudaca i sve više zahtjeva za njihovim razrješenjem, od kojih su mnogi motivirani upravo lošim materijalnim statusom sudaca, uzimajući u obzir i ekonomske faktore (porast troškova života, inflacija i dr.) koje sudačka plaća već dugi niz godina ne prati. Zaključno, ističemo da podržavamo predložene izmjene u vidu izjednačavanja osnovice, međutim, apeliramo na zakonodavca da uzme u obzir i uvaži istaknute argumente iz kojih proizlazi da nema uporišta za ovakvu intervenciju u smislu smanjenja koeficijenta. Smatramo da je postojeće koeficijente potrebno u najmanju ruku zadržati, pri čemu valja voditi računa da ni jedan državni službenik zaposlen u sudu bilo koje vrste i stupnja, nema veći koeficijent složenosti poslova od suca prvostupanjskog suda kao nositelja sudbene vlasti. To nikako ne znači da bi postojeće koeficijente državnih službenika (savjetnika, ravnatelja i drugih) trebalo smanjiti, niti je naš komentar tome usmjeren. U cijelosti podržavamo i prijedlog Ogranka Udruge hrvatskih sudaca za Trgovački i Upravni sud u Zagrebu o već najavljenim izmjenama zakona uvođenjem povećanja koeficijenta s porastom staža. Suci Općinskog suda u Puli – Pola: Mirjana Sinčić Kocijančić Iva Kancijanić Andrijana Modrušan Helena Božović Sladaković Nataša Horvat Daniela Subotić Biondić Milena Blagonić Alessandra Gržinić Matika Ana Brgles Keser Izabela Barbić Tamara Dagostin Mušković Marina Duković Kristina Knežević Červar Miljenko Matić Tatjana Japundžić Prović Ljiljana Božina Sanja Dittrich Glumac Ana Cvečić Hoxha Nije prihvaćen U nenormativnom dijelu ovog zakonskog nacrta istaknuta je svrha pristupanja izmjenama i dopuni Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, a to je izjednačavanje osnovice za izračun korisnika čija se plaća osigurava u državnom proračunu. Propisivanje jedinstvene osnovice preduvjet je ispunjenja investicije C2.2. R2-I1 Unaprjeđenje sustava plaća u državnoj upravi i javnim službama, sustava HRM-a i COP-a iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026., čiji je nositelj Ministarstvo pravosuđa i uprave. Reforma sustava plaća značajan je iskorak u upravljanju ljudskih potencijala. Nakon provedene analize postojećeg sustava plaća koja se provodi u suradnji sa Svjetskom bankom, Vlada će pristupiti izradi novog. Cilj tog reformskog procesa je utvrditi nedostatke postojećeg sustava, ukloniti iste i propisati rješenja kojima će se nelogičnosti i nesrazmjeri sustava ukloniti. Time će se posljedično riješiti pitanje nesrazmjera koeficijenata unutar pravosudnog sustava odnosno pitanje koeficijenata sudskih savjetnika i prvostupanjskih sudaca. Materijalna prava pravosudnih dužnosnika predloženim izmjenama nisu umanjena, već je štoviše, propisivanjem jedinstvene osnovice, osigurano usklađivanje osnovice s porastom troškova života, što do sada s osnovicom pravosudnih dužnosnika nije bio slučaj. Svi prijedlozi koji se odnose na sustav koeficijenata za izračun plaća pravosudnih dužnosnika te njihov odnos s koeficijentima složenosti poslova državnih službenika primaju se na znanje te će se uzeti u obzir kod budućih izmjena ovog Zakona.
15 Kolinda Koar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O PLAĆAMA SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Pridružujemo se u cijelosti već iznesenim primjedbama i komentarima. Sutkinje Općinskog građanskog suda u Zagrebu: Iva Tisanić Vilček Marija Šipek Kolinda Kolar Nije prihvaćen U nenormativnom dijelu ovog zakonskog nacrta istaknuta je svrha pristupanja izmjenama i dopuni Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, a to je izjednačavanje osnovice za izračun korisnika čija se plaća osigurava u državnom proračunu. Propisivanje jedinstvene osnovice preduvjet je ispunjenja investicije C2.2. R2-I1 Unaprjeđenje sustava plaća u državnoj upravi i javnim službama, sustava HRM-a i COP-a iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026., čiji je nositelj Ministarstvo pravosuđa i uprave. Reforma sustava plaća značajan je iskorak u upravljanju ljudskih potencijala. Nakon provedene analize postojećeg sustava plaća koja se provodi u suradnji sa Svjetskom bankom, Vlada će pristupiti izradi novog. Cilj tog reformskog procesa je utvrditi nedostatke postojećeg sustava, ukloniti iste i propisati rješenja kojima će se nelogičnosti i nesrazmjeri sustava ukloniti. Time će se posljedično riješiti pitanje nesrazmjera koeficijenata unutar pravosudnog sustava odnosno pitanje koeficijenata sudskih savjetnika i prvostupanjskih sudaca. Materijalna prava pravosudnih dužnosnika predloženim izmjenama nisu umanjena, već je štoviše, propisivanjem jedinstvene osnovice, osigurano usklađivanje osnovice s porastom troškova života, što do sada s osnovicom pravosudnih dužnosnika nije bio slučaj. Svi prijedlozi koji se odnose na sustav koeficijenata za izračun plaća pravosudnih dužnosnika te njihov odnos s koeficijentima složenosti poslova državnih službenika primaju se na znanje te će se uzeti u obzir kod budućih izmjena ovog Zakona.
16 Tajana Škafar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O PLAĆAMA SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Pridružujemo se u cijelosti navodima svih kolega, kako sa općinskih tako i sa svih ostalih sudova te ogranaka UHS. Sutkinje Općinskog građanskog suda u Zagrebu: Tajana Škafar Iva Žutelija Krešić Ines Gutzmirtl Špehar Biserka Pavković Fučak Nije prihvaćen U nenormativnom dijelu ovog zakonskog nacrta istaknuta je svrha pristupanja izmjenama i dopuni Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, a to je izjednačavanje osnovice za izračun korisnika čija se plaća osigurava u državnom proračunu. Propisivanje jedinstvene osnovice preduvjet je ispunjenja investicije C2.2. R2-I1 Unaprjeđenje sustava plaća u državnoj upravi i javnim službama, sustava HRM-a i COP-a iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026., čiji je nositelj Ministarstvo pravosuđa i uprave. Reforma sustava plaća značajan je iskorak u upravljanju ljudskih potencijala. Nakon provedene analize postojećeg sustava plaća koja se provodi u suradnji sa Svjetskom bankom, Vlada će pristupiti izradi novog. Cilj tog reformskog procesa je utvrditi nedostatke postojećeg sustava, ukloniti iste i propisati rješenja kojima će se nelogičnosti i nesrazmjeri sustava ukloniti. Time će se posljedično riješiti pitanje nesrazmjera koeficijenata unutar pravosudnog sustava odnosno pitanje koeficijenata sudskih savjetnika i prvostupanjskih sudaca. Materijalna prava pravosudnih dužnosnika predloženim izmjenama nisu umanjena, već je štoviše, propisivanjem jedinstvene osnovice, osigurano usklađivanje osnovice s porastom troškova života, što do sada s osnovicom pravosudnih dužnosnika nije bio slučaj. Svi prijedlozi koji se odnose na sustav koeficijenata za izračun plaća pravosudnih dužnosnika te njihov odnos s koeficijentima složenosti poslova državnih službenika primaju se na znanje te će se uzeti u obzir kod budućih izmjena ovog Zakona.
17 Christina Sinčić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O PLAĆAMA SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Suci Trgovačkog suda u Rijeci u cijelosti se pridružuju već iznesenim primjedbama sudaca na nacrt Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, posebno primjedbama Ogranka Udruge hrvatskih sudaca za Trgovački i Upravni sud u Zagrebu. Pored iznesenih primjedbi, smatraju da kod izmjene Zakona treba uzeti u obzir i da nadležno Ministarstvo od 1. siječnja 2022. Okvirnim mjerilima traži veći angažman sudaca na radu kojeg ne prati odgovarajuća plaća, te da država mora za standarde koje postavlja u radu i djelovanju sudaca (koji zalaze i u privatnu sferu njihova života) osigurati sucima adekvatan iznos plaće kojim će osigurati očuvanje integriteta cjelokupne profesije. Suci Trgovačkog suda u Rijeci: Željka Štrk-Vozila Jasenka Pavišić Čačić Liljana Ugrin Nada Maraš Vera Jelenović Daniela Korlević Tamara Jugo Smoljanović Nataša Malvich Ema Brdovčak Christina Sinčić Nije prihvaćen U nenormativnom dijelu ovog zakonskog nacrta istaknuta je svrha pristupanja izmjenama i dopuni Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, a to je izjednačavanje osnovice za izračun korisnika čija se plaća osigurava u državnom proračunu. Propisivanje jedinstvene osnovice preduvjet je ispunjenja investicije C2.2. R2-I1 Unaprjeđenje sustava plaća u državnoj upravi i javnim službama, sustava HRM-a i COP-a iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026., čiji je nositelj Ministarstvo pravosuđa i uprave. Reforma sustava plaća značajan je iskorak u upravljanju ljudskih potencijala. Nakon provedene analize postojećeg sustava plaća koja se provodi u suradnji sa Svjetskom bankom, Vlada će pristupiti izradi novog. Cilj tog reformskog procesa je utvrditi nedostatke postojećeg sustava, ukloniti iste i propisati rješenja kojima će se nelogičnosti i nesrazmjeri sustava ukloniti. Time će se posljedično riješiti pitanje nesrazmjera koeficijenata unutar pravosudnog sustava odnosno pitanje koeficijenata sudskih savjetnika i prvostupanjskih sudaca. Materijalna prava pravosudnih dužnosnika predloženim izmjenama nisu umanjena, već je štoviše, propisivanjem jedinstvene osnovice, osigurano usklađivanje osnovice s porastom troškova života, što do sada s osnovicom pravosudnih dužnosnika nije bio slučaj. Svi prijedlozi koji se odnose na sustav koeficijenata za izračun plaća pravosudnih dužnosnika te njihov odnos s koeficijentima složenosti poslova državnih službenika primaju se na znanje te će se uzeti u obzir kod budućih izmjena ovog Zakona.
18 Jadranka Osrečak PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O PLAĆAMA SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Prvenstveno se ističe da u cijelosti podržavamo prethodne komentare kolega. Kao što je već istaknuto u komentarima naših kolega sudaca materijalni položaj sudaca kao nositelja sudbene vlasti, a također i zamjenika državnih odvjetnika kao i ostalih pravosudnih dužnosnika već godinama ne odgovara njihovom ustavnom položaju, složenosti poslova koje obavljaju i odgovornosti koju snose. Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, s konačnim prijedlogom zakona (dalje u tekstu: Prijedlog zakona) propustio je adekvatno urediti materijalni položaj kolega sudaca, zamjenika državnih odvjetnika i ostalih pravosudnih dužnosnika i kao takav je već iz tih razloga neprihvatljiv. Naime, Prijedlogom zakona predlaže se promjena osnovice i usklađivanje koeficijenta na način da se koeficijent umanjuje razmjerno povećanoj osnovici, a sve kako bi se zadržala trenutna razina plaće sudaca i ostalih pravosudnih dužnosnika. Na taj se način, osim što se ne uzima u obzir činjenica da su se troškovi života značajno povećali, da pravosudni dužnosnici nemaju materijalna prava koja imaju državni službenici (dodatak na akademski stupanj – 15 % doktor znanosti i 8 % specijalistički doktorski studij, pravo na regres, božićnicu, jubilarnu nagradu, plaćeni dopust, naknadu za prijevoz i kada je mjesto rada isto kao i mjesto prebivališta odnosno boravišta, drugačiji obračun naknade plaće u slučaju bolovanja koji je za državne službenike povoljniji, dar u naravi, sistematski pregled, dar za dijete itd.) ne uzima u obzir niti činjenica da su suci i pravosudni dužnosnici koji rade u prvom i drugom stupnju samostalni u radu, da složenost poslova raste jer se pravo razvija te zahtjeva sve veću specijalizaciju i cjeloživotno učenje kao i da su uvjeti za njihovo imenovanje daleko stroži nego za državne službenike pa stoga i njihova plaća i materijalna prava moraju korespondirati obvezama i vrsti rada koju obavljaju i stoga ta prava ne mogu biti manja od onih koje imaju državni službenici - sudski i državnoodvjetnički savjetnici, viši savjetnici i viši savjetnici specijalisti. Prije analize predloženih koeficijenata napominje se da, čl. 5. st. 2. Zakona o državnom odvjetništvu propisuje da je zamjenik državnog odvjetnika samostalan je u radu u predmetu koji mu je dodijeljen. Nadalje, čl. 57. st. 4. Zakona o državnom odvjetništvu propisuje da je zamjenik državnog odvjetnika odgovoran za rad u predmetu koji mu je dodijeljen i ovlašten je poduzimati sve radnje na koje je po zakonu ovlašten državni odvjetnik. Uz opisana prava zamjenici državnih odvjetnika i državni odvjetnici imaju i obveze koje se najbolje očituju u opisu stegovnih djela. Prema čl. 85. Zakona o državnoodvjetničkom vijeću zamjenik stegovno odgovara ako zlouporabi dužnosti, u slučaju neopravdanog neobavljanja ili neurednog obavljanja državnoodvjetničke dužnosti, ako obavlja službu, poslove ili djelatnosti nespojive s državnoodvjetničkom dužnošću, ako obavlja svaku drugu djelatnost bez odobrenja Vijeća, ako izazove poremećaj u radu državnog odvjetništva koji znatno utječu na djelovanje državnog odvjetništva, ako povredi službenu tajnu u svezi s obnašanjem državnoodvjetničke dužnosti, ako se ponaša ili postupa suprotno temeljnim načelima Etičkog kodeksa državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika kojim se nanosi šteta ugledu državnog odvjetništva ili državnoodvjetničkoj dužnosti, ako propusti podnijeti izvješće o imovini ili neistinito ili nepotpuno prikaže podatke u izvješću o imovini te ako povrijedi propise o zaštiti osobnih podataka. Iz citirane je odredbe vidljivo da su obveze pravosudnih dužnosnika u državnom odvjetništvu (a te su obveze slične i za suce) velike i protežu se kako na njihov radni odnos tako i na osobni život. Sve su to ograničenja na koje su suci, zamjenici državnih odvjetnika i drugi pravosudni dužnosnici polaganjem prisege pristali, ali to su također obveze i ograničenja koja se moraju uzeti u obzir prilikom određivanja plaće i materijalnih prava. Iz citiranih normi također proizlazi da je zamjenik državnog odvjetnika samostalan u radu, da je odgovoran za rad u predmetu koji mu je dodijeljen u rad. S druge strane, sukladno čl. 124. st. 2. Zakona o državnom odvjetništvu državnoodvjetnički savjetnici, viši državnoodvjetnički savjetnici i viši državnoodvjetnički savjetnici - specijalisti pomažu državnom odvjetniku ili njegovu zamjeniku u radu, izrađuju nacrte odluka, uzimaju na zapisnik prijave, podneske i izjave građana te obavljaju samostalno ili pod nadzorom i po uputama državnog odvjetnika ili njegova zamjenika druge stručne poslove predviđene zakonom i propisima donesenim na osnovi zakona. Slijedom navedenoga državnoodvjetnički savjetnici, viši državnoodvjetnički savjetnici i viši državnoodvjetnički savjetnici – specijalisti nisu samostalni u radu i ne preuzimaju razinu odgovornosti koju preuzimaju zamjenici državnih odvjetnika. Nadalje, kao što će se vidjeti iz opisa uvjeta za višega državnoodvjetničkog savjetnika – specijalistu, specijalna znanja proizlaze isključivo iz godina iskustva u radu kao savjetnik/javni bilježnik/odvjetnik (6 godina) ili u pravnoj osobi nakon položenoga pravosudnog ispita (10 godina). Kako je navedeno uređenje u odnosu na prava i obveze sudaca i sudskih savjetnika, viših sudskih savjetnika i viših sudskih savjetnika – specijalista u suštini, u odnosu na prava i obveze kao i samostalnost u radu, isto te je već detaljno elaborirano u prijašnjim komentarima kolega sudaca u nastavku se daje usporedni prikaz dviju kategorija pravosudnih dužnosnika i savjetnika pri čemu činjenica da prikazom nisu obuhvaćeni svi koeficijenti sudaca, zamjenika državnih odvjetnika i ostalih pravosudnih dužnosnika ne znači da se i na njih ne odnose primjedbe i zaključak koji se iznosi nakon usporednog prikaza nekih koeficijenata i uvjeta za imenovanje. SUCI I PRAVOSUDNI DUŽNOSNICI/KOEFICIJENT I UVJETI ZA IMENOVANJE/SUDSKI I DRŽAVNOODVJETNIČKI SAVJETNICI/KOEFICIJENT I UVJETI ZA IMENOVANJE Suci županijskih sudova i zamjenici županijskih državnih odvjetnika po prijedlogu imaju koeficijent 3,41 Za suca županijskog suda ili zamjenika županijskog državnog odvjetnika može se imenovati osoba koja je obnašala pravosudnu dužnost najmanje deset godina. Viši sudski/državnoodvjetnički savjetnik - specijalist u Vrhovnom sudu/DORH-u 3,500 Viši sudski/državnoodvjetnički savjetnik - specijalist u Vrhovnom sudu/DORH-u može biti osoba koja je najmanje šest godina radila kao sudski/ državnoodvjetnički savjetnik, pravosudni dužnosnik, odvjetnik ili javni bilježnik odnosno osoba koja je najmanje deset godina nakon položenog pravosudnog ispita radila na drugim pravnim poslovima. Suci općinskih sudova, upravnih sudova, trgovačkih sudova i zamjenici općinskih državnih odvjetnika 2,66 Za suca općinskog, trgovačkog i upravnog suda/zamjenika općinskog državnog odvjetnika može biti imenovana osoba koja je završila Državnu školu za pravosudne dužnosnike i koja ne obnaša pravosudnu dužnost. Viši sudski/državnoodvjetnički savjetnik u Vrhovnom sudu/DORH-u 2,910 Viši sudski/državnoodvjetnički savjetnik u Vrhovnom sudu/DORH-u može biti osoba koja je najmanje četiri godine radila kao sudski/ državnoodvjetnički savjetnik, pravosudni dužnosnik, odvjetnik ili javni bilježnik odnosno osoba koja je najmanje osam godina nakon položenog pravosudnog ispita radila na drugim pravnim poslovima Iz navedenoga je vidljivo da državni službenici - savjetnici, usprkos činjenici da nisu samostalni u radu, da su uvjeti za njihov prijem blaži te da je njihova odgovornost manja, a materijalna prava znatno veća od onih koja imaju suci, zamjenici državnih odvjetnika i drugi pravosudni dužnosnici, uz navedeno imaju i veći koeficijent. Usporedni prikaz koeficijenata i analiza koeficijenata prema Prijedlogu zakona s koeficijentima različitih već je, kao što je već spomenuto, detaljno i vrlo precizno obrađena u prijašnjim komentarima, pa se stoga neće dodatno ovdje obrađivati. Slijedom svega navedenoga nameću se sljedeći zaključci u odnosu na Prijedlog zakona: Prava i obveze sudaca, zamjenika državnih odvjetnika i ostalih pravosudnih dužnosnika materijaliziraju se u vidu plaće i materijalnih prava koju oni ostvaruju. Pri tomu obveze sudaca, zamjenika državnih odvjetnika i ostalih pravosudnih dužnosnika treba uzeti u korelaciju s obvezama državnih službenika koji rade u sudovima i državnim odvjetništvima jer plaća u konačnici predstavlja materijalizaciju stručne spreme, stručnoga znanja i radnog iskustva kao i prava i obveza koje određeni radni odnos i položaj u sebi nosi. Imajući sve navedeno u vidu, kao i komparaciju predloženih koeficijenata i uvjeta za imenovanje Prijedlog zakona to je propustio učiniti i kao takav je neprihvatljiv i diskriminatoran prema sucima, zamjenicima državnih odvjetnika i drugim pravosudnim dužnosnicima. Nadalje, takav prijedlog, osim što ne uzima sve gore navedeno u obzir, ne potiče niti izvrsnost i samostalnost u radu te će u konačnici dovesti do odljeva najkvalitetnijeg kadra iz pravosuđa - sudaca, zamjenika u državnim odvjetništvima i drugih pravosudnih dužnosnika. Konačno, smisao ovoga komentara nije utjecati na visinu koeficijenata državnih službenika – savjetnika na način da ti koeficijenti budu smanjeni, već upravo suprotno – potaknuti da koeficijenti predviđeni Prijedlogom zakona budu određeni i u korelaciji s koeficijentima državnih službenika, a uzimajući u obzir stručno znanje, radno iskustvo te prvenstveno prava i obveza koje položaj sudaca, zamjenika državnih odvjetnika i drugih pravosudnih dužnosnika u sebi nosi. Jadranka Osrečak, LL.M Nije prihvaćen U nenormativnom dijelu ovog zakonskog nacrta istaknuta je svrha pristupanja izmjenama i dopuni Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, a to je izjednačavanje osnovice za izračun korisnika čija se plaća osigurava u državnom proračunu. Propisivanje jedinstvene osnovice preduvjet je ispunjenja investicije C2.2. R2-I1 Unaprjeđenje sustava plaća u državnoj upravi i javnim službama, sustava HRM-a i COP-a iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026., čiji je nositelj Ministarstvo pravosuđa i uprave. Reforma sustava plaća značajan je iskorak u upravljanju ljudskih potencijala. Nakon provedene analize postojećeg sustava plaća koja se provodi u suradnji sa Svjetskom bankom, Vlada će pristupiti izradi novog. Cilj tog reformskog procesa je utvrditi nedostatke postojećeg sustava, ukloniti iste i propisati rješenja kojima će se nelogičnosti i nesrazmjeri sustava ukloniti. Time će se posljedično riješiti pitanje nesrazmjera koeficijenata unutar pravosudnog sustava odnosno pitanje koeficijenata sudskih savjetnika i prvostupanjskih sudaca. Materijalna prava pravosudnih dužnosnika predloženim izmjenama nisu umanjena, već je štoviše, propisivanjem jedinstvene osnovice, osigurano usklađivanje osnovice s porastom troškova života, što do sada s osnovicom pravosudnih dužnosnika nije bio slučaj. Svi prijedlozi koji se odnose na sustav koeficijenata za izračun plaća pravosudnih dužnosnika te njihov odnos s koeficijentima složenosti poslova državnih službenika primaju se na znanje te će se uzeti u obzir kod budućih izmjena ovog Zakona.
19 Trgovački sud u Pazinu PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O PLAĆAMA SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U obrazloženju uz čl. 2. predloženih izmjena i dopuna Zakona o izmjenama i dopuni zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika predlagatelj je naveo: „S obzirom na povećanje propisanog iznosa osnovice, a kako bi plaće pravosudnih dužnosnika ostale na trenutnoj razini, potrebno je smanjiti propisane koeficijente za svaku pojedinu kategoriju pravosudnih dužnosnika.“. Osnovno pitanje, zašto bi plaće pravosudnih dužnosnika trebale ostati na trenutnoj razini, nije ničim obrazloženo. U komentaru ogranka Udruge hrvatskih sudaca za Trgovački i Upravni sud u Zagrebu navodi se da osnovica za obračun plaće pravosudnih dužnosnika danas iznosi 4.710,595 kn bruto, što je manje od osnovice koja se je primjenjivala u 2009. i koja je iznosila 4.873,83 kune bruto, a kako se velikom broju sudaca (u svakom slučaju svim sucima specijaliziranih sudova) od tada nije promijenio niti koeficijent, to znači da je im je u 2022. plaća niža, nego što je bila u 2009., iako su se troškovi života od tada višestruko povećali, dok je u tom razdoblju od 2009. do 2021., primjerice, prema javno objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama porasla za oko 34%, a osnovica za obračun plaće državnih službenika i namještenika je samo u razdoblju od 2017. (5.211,02 kn bruto) do danas (6.286,29 kn bruto) narasla za 20,63%. Dakle, plaće sudaca i državnih odvjetnika se godinama ne mijenjaju (s time da su plaće sudaca trgovačkih sudova u 2022. godini niže nego što su bile 2009. godine). Time su njihove realne plaće (koje uzimaju u obzir inflaciju) znatno smanjene, a istovremeno su službenicima i namještenicima (a da ne govorimo o privatnom sektoru) plaće rasle. Smatramo da su time suci i državni odvjetnici evidentno diskriminirani. Radi se o pitanju odnosa izvršne vlasti (konkretno predlagatelja predmetnih izmjena zakona) i zakonodavne vlasti (donosioca zakona) prema sudbenoj vlasti. S tim u svezi, Europski je sud zauzeo sljedeće stavove: Jamstvo neovisnosti, svojstveno zadaći suđenja nužno je, ne samo na razini Unije, za suce Unije i nezavisne odvjetnike Suda, nego i na razini država članica, za nacionalne sudove (presude od 19. rujna 2006., Wilson, C-506/04, EU:C:2006:587, t. 49.; od 14. lipnja 2017., Online Games i dr., C-685/15, EU:C:2017:452, t. 60. i od 13. prosinca 2017., El Hassani, C-403/16, EU:C:2017:960, t. 40.). Pojam neovisnosti osobito znači da sud svoje funkcije izvršava posve samostalno, a da se pritom ni u kojem pogledu ne nalazi u hijerarhijskom ili podređenom odnosu i da je zaštićen od vanjskih utjecaja ili pritisaka koji mogu ugroziti neovisnu prosudbu sudaca i utjecati na njihove odluke (presude od 19. rujna 2006., Wilson, C-506/04, EU:C:2006:587, t. 51. i od 16. veljače 2017., Margarit Panicello, C-503/15, EU:C:2017:126, t. 37.). To što suci primaju plaću koja je odgovarajuća s obzirom na važnost funkcija koje obavljaju predstavlja jamstvo svojstveno neovisnosti sudaca (presuda od 27. veljače 2018., Associação Sindical dos Juízes Portugueses, C-64/16). U presudi od 27. veljače 2018., Associação Sindical dos Juízes Portugueses, C-64/16, presuđeno je da članak 19. stavak 1. drugi podstavak UEU-a treba tumačiti na način da se načelu neovisnosti sudaca ne protivi primjena na članove suda općih mjera smanjenja plaća koje su vezane uz zahtjeve uklanjanja prekomjernog proračunskog deficita i uz program financijske pomoći Europske unije. Dakle, argumentum a contrario, ako sucima plaće nisu smanjene općim mjerama koje su vezane uz zahtjeve uklanjanja prekomjernog proračunskog deficita i uz program financijske pomoći Europske unije, članak 19. stavak 1. drugi podstavak UEU-a treba tumačiti na način da se takvo smanjenje protivi načelu neovisnosti sudaca. Smatramo da bi navedeno predlagatelj i zakonodavac trebali uzeti u obzir jer izmjene zakona kojima se nominalne plaće sudaca „zamrzavaju“ nakon što godinama nisu rasle de facto predstavljaju smanjenje realne plaće (koja uzima u obzir inflaciju) sudaca i državnih odvjetnika te se time potvrđuje već postojeća diskriminacija sudaca i državnih odvjetnika u odnosu na državne službenike i namještenike. Stoga bi, po našem mišljenju, osnovicu za izračun plaće pravosudnih dužnosnika trebalo izjednačiti sa osnovicom za izračun plaće državnih službenika u pravosudnim tijelima (čime bi se „pokrila“ razlika u rastu realne plaće državnih službenika i namještenika u odnosu na pravosudne dužnosnike iz prethodnih godina), a koeficijente uopće ne bi trebalo mijenjati (kako bi se izbjegla diskriminacija pravosudnih dužnosnika protivna načelu neovisnosti sudstva). Dodajemo da u cijelosti podržavamo prethodne komentare ogranka Udruge hrvatskih sudaca za Trgovački i Upravni sud u Zagrebu te sudaca Općinskog suda u Pazinu. SUCI TRGOVAČKOG SUDA U PAZINU Nije prihvaćen U nenormativnom dijelu ovog zakonskog nacrta istaknuta je svrha pristupanja izmjenama i dopuni Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, a to je izjednačavanje osnovice za izračun korisnika čija se plaća osigurava u državnom proračunu. Propisivanje jedinstvene osnovice preduvjet je ispunjenja investicije C2.2. R2-I1 Unaprjeđenje sustava plaća u državnoj upravi i javnim službama, sustava HRM-a i COP-a iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026., čiji je nositelj Ministarstvo pravosuđa i uprave. Reforma sustava plaća značajan je iskorak u upravljanju ljudskih potencijala. Nakon provedene analize postojećeg sustava plaća koja se provodi u suradnji sa Svjetskom bankom, Vlada će pristupiti izradi novog. Cilj tog reformskog procesa je utvrditi nedostatke postojećeg sustava, ukloniti iste i propisati rješenja kojima će se nelogičnosti i nesrazmjeri sustava ukloniti. Time će se posljedično riješiti pitanje nesrazmjera koeficijenata unutar pravosudnog sustava odnosno pitanje koeficijenata sudskih savjetnika i prvostupanjskih sudaca. Materijalna prava pravosudnih dužnosnika predloženim izmjenama nisu umanjena, već je štoviše, propisivanjem jedinstvene osnovice, osigurano usklađivanje osnovice s porastom troškova života, što do sada s osnovicom pravosudnih dužnosnika nije bio slučaj. Svi prijedlozi koji se odnose na sustav koeficijenata za izračun plaća pravosudnih dužnosnika te njihov odnos s koeficijentima složenosti poslova državnih službenika primaju se na znanje te će se uzeti u obzir kod budućih izmjena ovog Zakona.
20 Općinski sud u Pazinu PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O PLAĆAMA SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Materijalni položaj sudaca u Republici Hrvatskoj već godinama ne odgovara njihovom ustavnom položaju nositelja sudbene vlasti, složenosti poslova koje obavljaju i odgovornosti koju snose. Umjesto da se zbog ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju i rasta životnog standarda, položaj sudaca poboljšava, on nazaduje i dalje. Dokaz tome jesu i predložene izmjene Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika. Osnovica za obračun plaća pravosudnih dužnosnika (4.710,595 kuna) manja je od osnovice iz 2009. (4.873,83 kune) te manja od osnovice za obračun plaća državnih službenika i namještenika (6.286,29 kuna). Stoga je nužno izjednačavanje osnovice za obračun plaća pravosudnih dužnosnika s osnovicom za obračun plaća državnih službenika i namještenika (što je i navedeno u Prijedlogu), ali uz zadržavanje postojećih koeficijenata (3,54 za suce prvostupanjskih sudova) koji se u Prijedlogu predlažu znatno smanjiti (2,66 za suce prvostupanjskih sudova). Predloženi koeficijent sudaca prvog stupnja (2,66) niži je od koeficijenata pojedinih državnih službenika u tijelima sudbene vlasti: ravnatelja sudske uprave u Vrhovnom sudu RH (3,395), ravnatelja sudske uprave u svim ostalim sudovima (3,007), predstojnika Ureda predsjednika Vrhovnog suda RH (3,201), višeg sudskog savjetnika – specijalista u Vrhovnom sudu RH (3,500), višeg sudskog savjetnika u Vrhovnom sudu RH (2,910), jednak je koeficijentu viših sudskih savjetnika – specijalista u Visokom upravnom sudu RH, Visokom trgovačkom sudu RH, Visokom prekršajnom sudu RH i Visokom kaznenom sudu RH (2,666) te neznatno viši od koeficijenata sudskih savjetnika u Vrhovnom sudu RH (2,425) i viših sudskih savjetnika – specijalista u općinskim, upravnim, trgovačkim i županijskim sudovima (2,252). Prilikom određivanja koeficijenata složenosti poslova moraju se uzeti u obzir kriteriji kao što su potrebno stručno znanje, složenost poslova, samostalnost u radu, stupanj odgovornosti i utjecaja na donošenje odluka. Predloženim izmjenama nisu uzeti u obzir jasni kriteriji za određivanje koeficijenata složenosti poslova niti se u međuvremenu opseg, složenost poslova i odgovornost sudaca smanjila. Naprotiv, novim Okvirnim mjerilima za rad sudaca od 27. prosinca 2021. povećan je broj predmeta koje je potrebno riješiti kako bi se ispunila Okvirna mjerila za rad sudaca. Ako je bez opravdanog razloga broj odluka koje je sudac donio u jednogodišnjem razdoblju manji od broja utvrđenog Okvirnim mjerilima za rad sudaca, protiv suca će se pokrenuti stegovni postupak u kojem mu se može izreći kazna ukora, novčana kazna do jedne trećine plaće od jednog do 12 mjeseci ili kazna razrješenja od sudačke dužnosti. Prema podacima CEPEJ-a (European judicial systems, CEPEJ Evaluation Report, 2022. Evaluation cycle (2020 data)) u 2020. omjer između početne sudačke bruto plaće i prosječne bruto plaće po zaposlenom u RH iznosio je 1,9. Početkom 2020. je prosječna plaća u RH iznosila 6.425,00 kuna neto, odnosno 8.789,06 kuna bruto, dok je početna sudačka plaća iznosila 11.472,32 kune neto, odnosno 16.675,51 kuna bruto. Prema tome je omjer između početne sudačke plaće i prosječne plaće u RH tada iznosio 1,897 u bruto iznosu, odnosno 1,786 u neto iznosu. S obzirom na povećanje troškova života u međuvremenu je porasla prosječna plaća u RH koja trenutno iznosi 7.650,00 kuna neto, odnosno 10.703,13 kuna bruto. Budući da se plaće sudaca u međuvremenu nisu povećale, sada omjer između početne sudačke plaže i prosječne plaće u RH iznosi 1,558 ako se promatraju bruto iznosi, odnosno 1,5 ako se uzmu u obzir neto iznosi. U slučaju da je zadržan omjer plaća između početne plaće sudaca i prosječne plaće zaposlenih u RH iz 2020., tada bi početna plaća suca danas iznosila 20.303,84 kuna bruto, odnosno 15.697,26 kuna neto. U posljednje tri godine su u nekoliko navrata povećane plaće državnih službenika što ovim putem u potpunosti podržavamo. Tako je od 1. rujna 2019. do danas povećana osnovica za izračun plaća državnih službenika za 12 %. Od 1. siječnja 2019. do 31. kolovoza 2019. osnovica je iznosila 5.584,19 kuna. Dana 1. rujna 2019. povećana je za 2 % te je od 1. rujna do 31. prosinca 2019. iznosila 5.695,87 kuna. Dana 1. siječnja 2020. povećana je za 2 % te je od 1. siječnja do 31. prosinca 2020. iznosila 5.809,79 kuna. Dana 1. siječnja 2021. povećana je za 4 % te je od 1. siječnja do 30. travnja 2022. iznosila 6.044,51 kuna. Dana 1. svibnja 2022. povećana je za 4 % te otada iznosi 6.286,51 kuna. U razdoblju od 1. rujna 2019. pa do danas se osnovica za plaće sudaca nije mijenjala. U slučaju da je osnovica za plaće sudaca povećana za 12 %, početna plaća sudaca danas bi iznosila 18.676,57 kuna bruto, odnosno 12.753,00 kuna neto. Materijalni položaj sudaca još je lošiji uzmemo li u obzir da pravosudni dužnosnici, za razliku od državnih službenika (pa i onih s većim koeficijentom), nemaju pravo na: – uvećanje osnovne plaće za završen poslijediplomski specijalistički studij (5 %), za znanstveni stupanj magistra znanosti (8 %) i doktora znanosti (15 %), – uvećanje koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta za radni staž ostvaren u državnim tijelima za 20 do 29 godina – 4 %, od 30 do 34 godine – 8 % i od 35 i više godina – 10 %, – dar za djecu (600,00 kuna po djetetu godišnje), – božićnicu (1.500,00 kuna godišnje), – regres za korištenje godišnjeg odmora (1.500,00 kuna godišnje), – jubilarnu nagradu za neprekidnu službu za pet godina u visini jedne osnovice, za 10 godina u visini 1,25 osnovice, 15 godina u visini 1,50 osnovice, 20 godina u visini 1,75 osnovice, 25 godina u visini dvije osnovice, 30 godina u visini 2,50 osnovice, 35 godina u visini tri osnovice, 40 godina u visini četiri osnovice, 45 godina u visini pet osnovica. U čl. 91. st. 3. Zakona o sudovima propisano je da sudac ne smije obavljati drugu službu ili posao koji bi mogli utjecati na njegovu samostalnost, nepristranost i neovisnost ili umanjiti njegov društveni ugled ili su inače nespojivi s obnašanjem sudačke dužnosti. Time je znatno ograničena mogućnost da sudac obavljanjem drugih poslova ostvari dodatne prihode. Zbog toga je plaća za suca osnovni i u većini slučajeva jedini prihod iz kojeg treba osigurati egzistenciju za svoju obitelj i sebe. Iz navedenog je vidljivo kako je u posljednje tri godine materijalni položaj sudaca znatno pogoršan, a što ima dalekosežne posljedice. Kao što se je to već dešavalo u sličnim situacijama, povećava se broj sudaca koja napuštaju sudački poziv i odlaze u druge profesije (najčešće u odvjetnike). Time pravosuđe ostaje bez kvalitetnih i iskusnih sudaca koji su se radeći dugi niz godina u sudovima obrazovali za obavljanje sudačkog posla. Dolazi i do gubitka kontinuiteta u radu jer oni svoje u sudu stečeno znanje neće prenositi na mlađe suce, sudske savjetnike i sudačke vježbenike. Pored toga, sve je veća nezainteresiranost kvalitetnih sudskih savjetnika za imenovanje na sudačku dužnost s obzirom na to da im se primanja ne bi adekvatno povećala u odnosu na odgovornost koju nosi obnašanje sudačke dužnosti, a nekima od njih bi se još i smanjila. Na kraju, postavlja se i pitanje kako privući mlade magistre prava za rad u sudove. Njima je na početku potrebno objasniti da trebaju najprije položiti pravosudni ispit koji se po svom obujmu i težini ne može usporediti ni s jednim drugim stručnim ispitom u ovoj državi, da nakon toga trebaju pohađati državnu školu za pravosudne dužnosnike u trajanju od godine dana, s tim da je mogu upisati jedino ako su primljeni u državnu službu na radno mjesto sudskog savjetnika na neodređeno vrijeme, a čija plaća otprilike odgovara prosječnoj plaći u RH, te da će, ako budu imenovani za suca, imati plaću u visini jedne i pol prosječne plaće u RH. Zbog svih iznesenih razloga smatrali smo potrebnim očitovati se na Prijedlog Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika u odnosu na koji podržavamo izjednačavanje osnovica za obračun plaća pravosudnih dužnosnika s osnovicom za obračun plaće državnih službenika i namještenika, ali uz zadržavanje postojećih koeficijenata. Na taj način bi plaće sudaca bile usklađene s porastom troškova života, s povećanjem prosječne plaće zaposlenih u RH i s povećanjem plaća državnih službenika. SUCI OPĆINSKOG SUDA U PAZINU Nije prihvaćen U nenormativnom dijelu ovog zakonskog nacrta istaknuta je svrha pristupanja izmjenama i dopuni Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, a to je izjednačavanje osnovice za izračun korisnika čija se plaća osigurava u državnom proračunu. Propisivanje jedinstvene osnovice preduvjet je ispunjenja investicije C2.2. R2-I1 Unaprjeđenje sustava plaća u državnoj upravi i javnim službama, sustava HRM-a i COP-a iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026., čiji je nositelj Ministarstvo pravosuđa i uprave. Reforma sustava plaća značajan je iskorak u upravljanju ljudskih potencijala. Nakon provedene analize postojećeg sustava plaća koja se provodi u suradnji sa Svjetskom bankom, Vlada će pristupiti izradi novog. Cilj tog reformskog procesa je utvrditi nedostatke postojećeg sustava, ukloniti iste i propisati rješenja kojima će se nelogičnosti i nesrazmjeri sustava ukloniti. Time će se posljedično riješiti pitanje nesrazmjera koeficijenata unutar pravosudnog sustava odnosno pitanje koeficijenata sudskih savjetnika i prvostupanjskih sudaca. Materijalna prava pravosudnih dužnosnika predloženim izmjenama nisu umanjena, već je štoviše, propisivanjem jedinstvene osnovice, osigurano usklađivanje osnovice s porastom troškova života, što do sada s osnovicom pravosudnih dužnosnika nije bio slučaj. Svi prijedlozi koji se odnose na sustav koeficijenata za izračun plaća pravosudnih dužnosnika te njihov odnos s koeficijentima složenosti poslova državnih službenika primaju se na znanje te će se uzeti u obzir kod budućih izmjena ovog Zakona.
21 ANA LOVRINOV PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O PLAĆAMA SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI S obzirom na to da je odgovarajući materijalni status sudaca preduvjet uspješnog ostvarenja načela neovisnosti i samostalnosti sudaca, predloženim izmjenama ne dolazi do adekvatnog uređenja navedene materije. Predlagatelj zakona predlaže smanjivanje postojećih koeficijenata kako bi se matematički "naštimali" da bruto plaća ostane ista prilikom izjednačavanja osnovice za izračun plaće pravosudnih dužnosnika sa osnovicom državnim službenika pa da bi se u budućnosti te plaće mogle uspoređivati i adekvatno urediti u lipnju 2023. Navedeno nije potrebno budući su i sada propisani koeficijenti usporedivi. Usporednom analizom propisa kojim se uređuju plaće državnih, pravosudnih i dužnosnika lokalne uprave može se lako utvrditi da postoji razmjer koeficijenata, ovisno o funkciji za koju je propisan. Tako je primjerice isti koeficijent (7,86) propisan za predsjednika Hrvatskoga sabora, predsjednika Vlade Republike Hrvatske i predsjednika Ustavnog suda Republike Hrvatske, predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske i Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, iz čega proizlazi da se prilikom propisivanja navedenih koeficijenata vodilo računa o njihovom razmjeru i korelaciji. Sukladno, čl. 74. st. 1. i 2. Zakona o državnim službenicima i namještenicima radna mjesta se klasificiraju prema standardnim mjerilima za sva državna tijela, a to su: potrebno stručno znanje, složenost poslova, samostalnost u radu, stupanj suradnje s drugim državnim tijelima i komunikacije sa strankama, stupanj odgovornosti i utjecaj na donošenje odluka. Klasifikacija radnih mjesta predstavlja osnovu za uređivanje sustava plaća u državnoj službi. Predloženim izmjenama Zakona koeficijent prvostupanjskih iznosio bi 2,66. Kao takav je niži od većine radnih mjesta propisanih Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi sa visokom stručnom spremom, a samo u sudbenoj vlasti predloženi koeficijent kojim se određuje složenost poslova sudaca prvostupanjskih sudova je niži od koeficijenta višeg sudskog savjetnika specijalista u Vrhovnom sudu Republike Hrvatske (3,5), višeg sudskog savjetnika u Vrhovnom sudu RH (2,910) te viših sudskih savjetnika – specijalista u Visokom upravnom sudu RH, Visokom trgovačkom sudu RH, Visokom prekršajnom sudu RH i Visokom kaznenom sudu RH (2,666). Čak je i predloženi koeficijent sudaca županijskih sudova (3,41) niži od koeficijenta višeg sudskog savjetnika specijalista u Vrhovnom sudu Republike Hrvatske (3,5). Dakle, ovakvim zakonskim izmjenama predlagatelj zakona implicira da pravosudni dužnosnici kao nositelji sudbene vlasti na prvostupanjskim sudovima obavljaju manje složene poslove, imaju manje stručno znanje, manju odgovornost i manji utjecaj na donošenje odluka od svih navedenih državnih službenika koji ne obavljaju pravosudnu dužnost. Predloženim izmjenama se umanjuje dignitet sudačke profesije što bi posljedično moglo dovesti do negativne selekcije kadrova, nezainteresiranosti kvalitetnih sudskih savjetnika da se uopće javljaju na natječaj za suca (i time na niža materijalna prava) te dugoročno do urušavanja kvalitete ljudskih potencijala u sudbenoj vlasti. Također se i direktno narušava načelo samostalnosti i neovisnosti sudbene vlasti budući se degradira koeficijent složenosti poslova koje suci obavljaju, a što je suprotno i sa preporukama Venecijanske komisije CEPEJ-a iz koje proizlazi da bi "plaća sudaca trebala biti zajamčena zakonom u skladu s dignitetom dužnosti koje suci obavljaju i opsegom njihovih zaduženja." Stoga se predlaže da se zadrže postojeći koeficijenti i pristupi najavljenom sustavnom i sistematičnom uređenju plaća pri čemu bi prilikom propisivanja koeficijenata složenosti poslova doista trebalo voditi računa o svim kriterijima koje je zakonodavac propisao u čl. 74. Zakona o državnim službenicima, te propisati logične i zakonski utemeljene koeficijente koji su u skladu sa složenošću poslova i odgovornosti svake pojedine funkcije. Za to ima dovoljno vremena budući i najavljene izmjene u lipnju 2023. ulaze u sljedeću proračunsku godinu za koju proračun još nije izglasan pa se svi navedeni troškovi mogu lako izračunati i predvidjeti u proračunu. Nije prihvaćen U nenormativnom dijelu ovog zakonskog nacrta istaknuta je svrha pristupanja izmjenama i dopuni Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, a to je izjednačavanje osnovice za izračun korisnika čija se plaća osigurava u državnom proračunu. Propisivanje jedinstvene osnovice preduvjet je ispunjenja investicije C2.2. R2-I1 Unaprjeđenje sustava plaća u državnoj upravi i javnim službama, sustava HRM-a i COP-a iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026., čiji je nositelj Ministarstvo pravosuđa i uprave. Reforma sustava plaća značajan je iskorak u upravljanju ljudskih potencijala. Nakon provedene analize postojećeg sustava plaća koja se provodi u suradnji sa Svjetskom bankom, Vlada će pristupiti izradi novog. Cilj tog reformskog procesa je utvrditi nedostatke postojećeg sustava, ukloniti iste i propisati rješenja kojima će se nelogičnosti i nesrazmjeri sustava ukloniti. Time će se posljedično riješiti pitanje nesrazmjera koeficijenata unutar pravosudnog sustava odnosno pitanje koeficijenata sudskih savjetnika i prvostupanjskih sudaca. Materijalna prava pravosudnih dužnosnika predloženim izmjenama nisu umanjena, već je štoviše, propisivanjem jedinstvene osnovice, osigurano usklađivanje osnovice s porastom troškova života, što do sada s osnovicom pravosudnih dužnosnika nije bio slučaj. Plaće sudaca i dalje će biti uređene odnosno propisane Zakonom o plaćama i drugih pravosudnih dužnosnika, kako i preporučuje Venecijanska komisija. Visina plaće, odnosno uređenje sustava plaća, u najvećoj mjeri ovisi o visini koeficijenta koji su odraz složenosti poslova, a ne o osnovici za izračun plaća koja je ista za sve suce i kao takva nije odlučujući čimbenik u pogledu visine plaće. Svi prijedlozi koji se odnose na sustav koeficijenata za izračun plaća pravosudnih dužnosnika te njihov odnos s koeficijentima složenosti poslova državnih službenika primaju se na znanje te će se uzeti u obzir kod budućih izmjena ovog Zakona.
22 Jasminka Đojinčević PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O PLAĆAMA SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Razumljiva je potreba kreiranja novog sustav plaća u državnoj službi s obzirom da sada uz propisane osnovice i koeficijenata za obračun plaća sudaca postoje i osnovica i koeficijenti za državne dužnosnike te državne službenike i namještenike uslijed čega sustav plaća u javnom sektoru nije jedinstveno uređen pa je plaće u njemu teško uspoređivati. Stoga je dobrodošla i za pohvaliti inicijativa nadležnog ministarstva za izmjenama sustava plaća. No, sustav plaća bi trebalo mijenjati nakon detaljne analize svih elemenata koji utječu na visinu plaće. Baš zbog toga nije jasno zbog čega već pri izradi prijedloga Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, s konačnim prijedlogom zakona nije izvršena analiza omjera između postojećih koeficijenata jer su već i dosadašnji koeficijenti ukazivali na složenost poslova. Predložena izmjena koeficijenta složenosti poslova sudaca predstavlja samo matematičko usklađenje za predloženu osnovicu, a nikako ne vodi računa o složenosti poslova sudaca. Uz to, odredbom čl. 74. st. 1. i 2. Zakona o državnim službenicima i namještenicima (Narodne novine, br. 92/05., 107/07., 27/08., 34/11., 49/11., 150/11., 34/12., 49/12., 37/13., 38/13., 138/15. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 61/17. i 70/19., 98/19.) propisano je da se radna mjesta klasificiraju prema standardnim mjerilima za sva državna tijela te se navode potrebno stručno znanje, složenost poslova, samostalnost u radu, stupanj suradnje s drugim državnim tijelima i komunikacije sa strankama, stupanj odgovornosti i utjecaj na donošenje odluka i ta klasifikacija radnih mjesta je osnova za uređivanje sustava plaća u državnoj službi. Stoga, pravilnom analizom omjera između postojećih koeficijenata može se kreirati novi sustav plaća koji neće dovesti do smanjenja koeficijenta sudaca osobito na takav način da pojedine kategorije državnih službenika imaju veći koeficijent složenosti poslova od sudaca prvog stupnja, bez analize zbog čega je tako nešto potrebno. Za takvo smanjenje nema niti opravdanja jer predložena izmjena i smanjenje koeficijenata upućuje da se sucima smanjila složenost i opseg poslova koje obavljaju što nije točno. Upravo suprotno i složenost i opseg poslova sudaca se povećala. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju suci moraju pratiti i zakonodavstvo Europske unije, kao i praksu sudova Europske unije, a uz to i sudsku praksu Europskog suda za ljudska prava, pa sve ovo zahtijeva i više vremena koje suci trebaju za pravilan rad. Nadalje, odredbom čl. 93. st. 2. Zakona o sudovima (Narodne novine br. Zakonu o sudovima (Narodne novine, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16., 67/18. i 21/22.) propisano je da je sudac dužan nadzirati pravodoban i pravilan unos podataka o predmetu u informatički sustav koji se primjenjuje u sudu pa su suci uz rad na predmetima opterećeni i administrativnim zaduženjima u sustavu e-spis/ZIS. Suci osim plaće nemaju niti niz materijalnih prava koja imaju državni dužnosnici (pravo na naknadu plaće u iznosu u nekom određenom postotku kroz određeno vrijeme nakon prestanka obavljanja dužnost, naknadu materijalnih troškova u paušalnom iznosu) ili državni službenici (otpremninu, pravo na naknadu putnih troškova mjesnog prijevoza, pravo na dodatak na plaću za znanstveno i stručno obrazovanje, stečene akademske nazive sveučilišnog specijalista prava, magistra ili doktora pravnih znanosti, božićnica, regres, dar za djecu). Uzevši u obzir da je složenost i opseg poslova sudaca povećana, da je učinkovitost rada sudaca detaljno i precizno mjerljiva jer je Okvirnim mjerilima za rad sudaca propisana norma koju suci u pravilu i dostižu (tako da posao rade ne samo u redovitom radnom vremenu kako je to navedeno u Okvirnim mjerilima za rad sudaca nego u pravilu nastavljaju rad i izvan radnog vremena za što nisu plaćeni, a u slučaju da ne ispune Okvirna mjerila podložni su stegovnoj odgovornosti), koeficijent složenosti potrebno je povećati, a ne smanjiti pri kreiranju novog sustava plaća. Kada se uzme u obzir da su se unatoč inflaciji, povećanju plaća u privatnom sektoru, kao i povećanju plaća ostalih korisnika državnog proračuna, plaće sudaca ili smanjivale ili ostajale na istoj razini, te da suci nemaju značajan broj materijalnih prava koja ostvaruju državni službenici ili državni dužnosnici, a da se složenost i opseg poslova sudaca povećala, predložene izmjene nisu logične. Plaće sudaca trebale bi biti odraz opsega, složenosti i odgovornosti posla sudaca. Odgovornost posla sudaca zakonodavac je prepoznao jer je uspostavljen niz mehanizama nadzora poput objavljivanja imovinskih kartica, stegovne i kaznene odgovornosti sudaca, a Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima (Narodne novine br. 21/22) propisan je i mehanizam nadzora u obliku sigurnosnih provjera za sve suce svakih pet godina. Ovaj opseg nadzora nad sucima i radom sudaca nemaju ni državni dužnosnici niti državni službenici, pa je nejasno, kada je već prepoznata odgovornost posla sudaca, da kada su u pitanju plaće sudaca nije prepoznata složenost i opseg poslova sudaca. Sasvim sigurno cijeli navedeni mehanizam nadzora ne bi bio uspostavljen ukoliko je složenost i opseg poslova sudaca takva da im je potrebno smanjiti koeficijent složenosti posla (uz to što unatoč inflaciji godinama nije bilo povećanja plaće). Nema opravdanog razloga za smanjenje koeficijenta složenosti poslova sudaca. Isto tako, nema niti opravdanog razloga zbog čega suci ne bi mogli ostvariti materijalna prava poput naknade putnih troškova mjesnog prijevoza, prava na dodatak na plaću za znanstveno i stručno obrazovanje, stečene akademske nazive sveučilišnog specijalista prava, magistra ili doktora pravnih znanosti, božićnicu, regres, dar za djecu (visina plaće ne opravdava gubitak ovih prava). Stoga bi predloženim Zakonom o izmjenama i dopuni Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika trebalo ili zadržati ili povećati koeficijent složenosti poslova, te propisati pravo na naknadu putnih troškova mjesnog prijevoza, pravo na dodatak na plaću za znanstveno i stručno obrazovanje, stečene akademske nazive sveučilišnog specijalista prava, magistra ili doktora pravnih znanosti, božićnicu, regres, dar za djecu. Jasminka Đojinčević, Sutkinja Općinskog građanskog suda u Zagrebu Nije prihvaćen U nenormativnom dijelu ovog zakonskog nacrta istaknuta je svrha pristupanja izmjenama i dopuni Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, a to je izjednačavanje osnovice za izračun korisnika čija se plaća osigurava u državnom proračunu. Propisivanje jedinstvene osnovice preduvjet je ispunjenja investicije C2.2. R2-I1 Unaprjeđenje sustava plaća u državnoj upravi i javnim službama, sustava HRM-a i COP-a iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026., čiji je nositelj Ministarstvo pravosuđa i uprave. Reforma sustava plaća značajan je iskorak u upravljanju ljudskih potencijala. Nakon provedene analize postojećeg sustava plaća koja se provodi u suradnji sa Svjetskom bankom, Vlada će pristupiti izradi novog. Cilj tog reformskog procesa je utvrditi nedostatke postojećeg sustava, ukloniti iste i propisati rješenja kojima će se nelogičnosti i nesrazmjeri sustava ukloniti. Time će se posljedično riješiti pitanje nesrazmjera koeficijenata unutar pravosudnog sustava odnosno pitanje koeficijenata sudskih savjetnika i prvostupanjskih sudaca. Materijalna prava pravosudnih dužnosnika predloženim izmjenama nisu umanjena, već je štoviše, propisivanjem jedinstvene osnovice, osigurano usklađivanje osnovice s porastom troškova života, što do sada s osnovicom pravosudnih dužnosnika nije bio slučaj. Svi prijedlozi koji se odnose na sustav koeficijenata za izračun plaća pravosudnih dužnosnika te njihov odnos s koeficijentima složenosti poslova državnih službenika primaju se na znanje te će se uzeti u obzir kod budućih izmjena ovog Zakona.
23 Janja Marijan Žabek PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O PLAĆAMA SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Namjera predlagatelja Zakona je izjednačiti osnovicu za obračun plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, ali uz istodobno smanjenje koeficijenata. Koeficijent s kojim se množi osnovica radi utvrđivanja visine bruto plaće predstavlja pokazatelj složenosti poslova koje obavlja osoba na toj funkciji. Ovakvo, novo uređenje, protivno je jamstvu samostalnosti i neovisnosti sudbene vlasti. Navedeno uređenje protivno je mišljenju Venecijanske komisije koje Ustavni sud koristi u svojoj praksi kada ocjenjuje ustavnost propisa, a čije mišljenje glasi da bi "plaća sudaca trebala biti zajamčena zakonom u skladu s dignitetom dužnosti koje suci obavljaju i opsegom njihovih zaduženja." Konkretnim izmjenama Zakona postiže se upravo suprotno! Sukladno čl. 74. st. 1. i 2. Zakona o državnim službenicima i namještenicima radna mjesta se klasificiraju prema standardnim mjerilima za sva državna tijela, a to su: potrebno stručno znanje, složenost poslova, samostalnost u radu, stupanj suradnje s drugim državnim tijelima i komunikacije sa strankama, stupanj odgovornosti i utjecaj na donošenje odluka. Klasifikacija radnih mjesta predstavlja osnovu za uređivanje sustava plaća u državnoj službi. Pritom nije jasno na koji način se smanjila složenost i opseg poslova koje obavljaju suci, a da bi se opravdalo ovakvo smanjenje koeficijenta. Naime, suci su opterećeni čestim zakonskim izmjenama ključnih propisa, raznim administrativnim zaduženjima u sustavu eSpis/ZIS te praćenjem izmjena propisa Europske unije i sudske prakse kako Suda Europske unije tako i Europskog suda za ljudska prava kako bi kvalitetno obavljali svoju dužnost u skladu s načelom iura novit curia. Usporednom analizom propisa kojim se uređuju plaće državnih, pravosudnih i dužnosnika lokalne uprave može lako utvrditi da postoji razmjer koeficijenata, ovisno o funkciji koja se obavlja. Sukladno Zakonu o pravima i obvezama državnih dužnosnika propisan je koeficijent 7,86 za predsjednika Hrvatskoga sabora, predsjednika Vlade Republike Hrvatske i predsjednika Ustavnog suda Republike Hrvatske, kao što je Zakonom o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika propisan isti koeficijent za predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske i Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, iz čega proizlazi da se prilikom propisivanja navedenih koeficijenata vodilo računa o njihovom razmjeru i korelaciji. Predloženim izmjenama Zakona koeficijent prvostupanjskih iznosio bi 2,66. Kao takav je niži od većine radnih mjesta propisanih Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi - primjerice načelnika sektora (3,007), glavnog savjetnika u ministarstvu (3,201), glasnogovornika u ministarstvu (2,910). Samo u sudbenoj vlasti predloženi koeficijent kojim se određuje složenost poslova sudaca prvostupanjskih sudova je manji od višeg sudskog savjetnika specijalista u Vrhovnom sudu Republike Hrvatske (3,5), višeg sudskog savjetnika u Vrhovnom sudu RH (2,910) te viših sudskih savjetnika – specijalista u Visokom upravnom sudu RH, Visokom trgovačkom sudu RH, Visokom prekršajnom sudu RH i Visokom kaznenom sudu RH (2,666). Čak je i predloženi koeficijent sudaca županijskih sudova (3,41) niži od koeficijenta višeg sudskog savjetnika specijalista u Vrhovnom sudu Republike Hrvatske (3,5). Dakle, ovakvim zakonskim izmjenama predlagatelj zakona implicira da pravosudni dužnosnici kao nositelji sudbene vlasti na prvostupanjskim i županijskim sudovima obavljaju manje složene poslove, imaju manje stručno znanje, manju odgovornost i manji utjecaj na donošenje odluka od višeg sudskog savjetnika specijalista u Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, a po svim ovim kriterijima i poslovi višeg sudskog savjetnika u Vrhovnom sudu RH te viših sudskih savjetnika – specijalista u Visokom upravnom sudu RH, Visokom trgovačkom sudu RH, Visokom prekršajnom sudu RH i Visokom kaznenom sudu RH su složeniji, za njih je potrebno veće stručno znanje i veća odgovornost nego kod sudaca prvostupanjskih sudova. Ovako predloženom izmjenom bi zaista došlo do nedosljednosti i nepravilnosti u sustavu da suci kao nositelji sudbene vlasti imaju manji koeficijent složenosti poslova od državnih službenika koji ne obavljaju pravosudnu dužnost, a što bi dodatno umanjilo dignitet sudačke profesije te posljedično dovelo do negativne selekcije kadrova, nezainteresiranosti kvalitetnih sudskih savjetnika da se uopće javljaju na natječaj za suca kada bi time došlo do smanjenja njihovih materijalnih prava te dugoročno do urušavanja kvalitete ljudskih potencijala u sudbenoj vlasti. Janja Marijan Žabek Sanja Grgurić Hojski, sutkinje Općinskog građanskog suda u Zagrebu Nije prihvaćen U nenormativnom dijelu ovog zakonskog nacrta istaknuta je svrha pristupanja izmjenama i dopuni Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, a to je izjednačavanje osnovice za izračun korisnika čija se plaća osigurava u državnom proračunu. Propisivanje jedinstvene osnovice preduvjet je ispunjenja investicije C2.2. R2-I1 Unaprjeđenje sustava plaća u državnoj upravi i javnim službama, sustava HRM-a i COP-a iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026., čiji je nositelj Ministarstvo pravosuđa i uprave. Reforma sustava plaća značajan je iskorak u upravljanju ljudskih potencijala. Nakon provedene analize postojećeg sustava plaća koja se provodi u suradnji sa Svjetskom bankom, Vlada će pristupiti izradi novog. Cilj tog reformskog procesa je utvrditi nedostatke postojećeg sustava, ukloniti iste i propisati rješenja kojima će se nelogičnosti i nesrazmjeri sustava ukloniti. Time će se posljedično riješiti pitanje nesrazmjera koeficijenata unutar pravosudnog sustava odnosno pitanje koeficijenata sudskih savjetnika i prvostupanjskih sudaca. Materijalna prava pravosudnih dužnosnika predloženim izmjenama nisu umanjena, već je štoviše, propisivanjem jedinstvene osnovice, osigurano usklađivanje osnovice s porastom troškova života, što do sada s osnovicom pravosudnih dužnosnika nije bio slučaj. Plaće sudaca i dalje će biti uređene odnosno propisane Zakonom o plaćama i drugih pravosudnih dužnosnika, kako i preporučuje Venecijanska komisija. Visina plaće, odnosno uređenje sustava plaća, u najvećoj mjeri ovisi o visini koeficijenta koji su odraz složenosti poslova, a ne o osnovici za izračun plaća koja je ista za sve suce i kao takva nije odlučujući čimbenik u pogledu visine plaće. Svi prijedlozi koji se odnose na sustav koeficijenata za izračun plaća pravosudnih dužnosnika te njihov odnos s koeficijentima složenosti poslova državnih službenika primaju se na znanje te će se uzeti u obzir kod budućih izmjena ovog Zakona.
24 Ivana Manestar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O PLAĆAMA SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Ogranak Udruge hrvatskih sudaca za Trgovački i Upravni sud u Zagrebu pozdravlja namjeru zakonodavca za unapređenje sustava plaća u javnom sektoru te smatra da je izjednačenje osnovica za obračun tih plaća (konkretno, izjednačenje osnovica za obračun plaća pravosudnih dužnosnika s osnovicom za obračun plaća državnih službenika) prvi korak u postizanju tog cilja. Međutim, visinu koeficijenata složenosti poslova pravosudnih dužnosnika moguće je već sada usporediti s visinom koeficijenata složenosti poslova državnih službenika koji su zaposleni u sudovima, bez potrebe za smanjenjem koeficijenata pravosudnih dužnosnika, uz mogućnost da se isti revidiraju prilikom najavljenog donošenja novog Zakona o plaćama u državnoj službi (do 30. lipnja 2023.), pazeći pri tom da koeficijenti složenosti poslova službenika zaposlenih u sudovima (i pravosuđu općenito) ne mogu biti veći od koeficijenata složenosti poslova sudaca prvostupanjskih sudova. Naime, već sama razlika u osnovicama za obračun plaća pravosudnih dužnosnika i državnih službenika dovela je do toga da pojedini službenici zaposleni u sudovima imaju veću plaću od sudaca u sudovima prvog stupnja. Naime, ravnatelji sudske uprave kao državni službenici čijim radnim mjestima je u sudovima nižih stupnjeva dodijeljen koeficijent složenosti 3,007, a u Vrhovnom sudu Republike Hrvatske koeficijent 3,395, kao i viši sudski savjetnici – specijalisti kao državni službenici kojima je u Vrhovnom sudu Republike Hrvatske dodijeljen koeficijent 3,500, dok im je na višim specijaliziranim sudovima dodijeljen koeficijent 2,666, imaju veću plaću od svih sudaca u sudovima prvog stupnja, kako onima opće, tako i onima posebne nadležnosti, s obzirom da je prvostupanjskim sucima dodijeljen koeficijent 3,54. Takvim obračunom plaća nastala je anomalija, budući da je pojedinim državnim službenicima zaposlenim u sudovima dana veća plaća, nego li samim sucima, što je nelogično i ne odgovara stvarnom stanju radne opterećenosti, budući da najveći profesionalni teret i odgovornost na sudovima snose suci, kao pravosudni dužnosnici kojima je sudačka dužnost Ustavom osobno povjerena, a ne službenici. Kada bi se, kao što se predlaže predmetnom izmjenom zakona, usporedno s povećanjem osnovice pravosudnih dužnosnika na razinu osnovice državnih službenika, smanjili koeficijenti složenosti poslova pravosudnih dužnosnika, tada bi opisana anomalija bila još izraženija, jer će uz primjenu iste osnovice pojedinim državnim službenicima zaposlenim na sudu biti dani veći koeficijenti složenosti poslova, nego li samim sucima kao nositeljima sudbene vlasti. Osim toga, povijest regulacije plaća sudaca pokazuje negativan trend zakonodavca da, unatoč inflatornim kretanjima te povećanju plaća u privatnom sektoru, koje povećanje je pratilo i povećanje plaća ostalih korisnika državnog proračuna, održava plaće sudaca na istoj razini te da iste čak i smanjuje. Naime, osnovica za obračun plaće pravosudnih dužnosnika danas iznosi 4.710,595 kn bruto, što je manje od osnovice koja se je primjenjivala u 2009. i koja je iznosila 4.873,83 kune bruto, a kako se velikom broju sudaca (u svakom slučaju svim sucima specijaliziranih sudova) od tada nije promijenio niti koeficijent, to znači da je im je u 2022. plaća niža, nego što je bila u 2009., iako su se troškovi života od tada višestruko povećali, dok je u tom razdoblju od 2009. do 2021., primjerice, prema javno objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama porasla za oko 34%, a osnovica za obračun plaće državnih službenika i namještenika je samo u razdoblju od 2017. (5.211,02 kn bruto) do danas (6.286,29 kn bruto) narasla za 20,63%. Predloženim smanjenjem koeficijenata složenosti poslova sudaca istodobno s povećanjem osnovice za obračun plaće, tako da u konačnici visina plaće ostane nepromijenjena, nastavio bi se navedeni negativni trend regulacije plaća sudaca, koji dovodi u pitanje materijalni položaj sudaca, prije svega prvostupanjskih, a time i kontinuitet obnašanja sudbene vlasti, s obzirom da će neodgovarajući materijalni položaj sudaca zasigurno dovesti do njihova odljeva iz sudstva. Iako su prema ocjeni prvostupanjskih sudaca i trenutni koeficijenti složenosti poslova koji su im dodijeljeni i dalje preniski uzevši u obzir koeficijente složenosti poslova koji su dodijeljeni radnim mjestima službenika i namještenika u pravosuđu, očito je da je Vlada Republike Hrvatske, prilikom donošenja Uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi (Narodne novine, broj: 73/2019.), kojom su, između ostalog, u sudovima predviđena nova radna mjesta i to radno mjesto/položaj ravnatelja sudske uprave i višeg sudskog savjetnika – specijalista, imala na umu upravo koeficijente složenosti poslova dodijeljene prvostupanjskim sucima (3,54), s obzirom da niti jedan koeficijent složenosti poslova službenika i zaposlenika zaposlenih u sudovima, bez obzira na kojem stupnju sudbene vlasti radili, ne prelazi koeficijent složenosti poslova prvostupanjskog suca (3,54). Tako je navedenom Uredbom određeno da novostvorena pozicija ravnatelja sudske uprave u Vrhovnom sudu RH ima koeficijent složenosti poslova 3,395 (dok ravnatelj sudske uprave na nižim sudovima ima koeficijent složenosti poslova 3,007 – NN 126/2013.), dok novostvorena pozicija višeg sudskog savjetnika – specijalista u Vrhovnom sudu RH, kao najviše pozicioniranog sudskog savjetnika/državnog službenika ima koeficijent složenosti poslova 3,500, pozicija višeg sudskog savjetnika – specijalista u Visokom upravnom sudu RH, Visokom trgovačkom sudu RH, Visokom prekršajnom sudu RH, Visokom kaznenom sudu RH ima koeficijent složenosti poslova 2,666 te višeg sudskog savjetnika – specijalista u općinskim, upravnim, trgovačkim i županijskim sudovima koeficijent 2,252. Predloženim smanjenjem koeficijenata složenosti poslova prvostupanjskih sudaca s 3,54 na 2,66, zakonodavac imputira da su poslovi koje obavlja prvostupanjski sudac manje složeni od poslova državnih službenika – ravnatelja sudske uprave, bilo kojeg pa i prvostupanjskog suda te savjetnika specijalista na višim sudovima. Suci su nositelji sudbene vlasti koji, između ostalog, pregledavaju i potpisuju odluke za koje su nacrte pripremili sudski savjetnici, mentoriraju sudske savjetnike i odgovaraju za njihov rad te bi trebalo biti jasno da prelazak iz pozicije sudskog savjetnika u poziciju suca, nakon dugotrajnog osposobljavanja, predstavlja napredovanje, slijedom čega sudac ne može biti plaćen manje od bilo kojeg sudskog savjetnika bez obzira na stupanj sudbene vlasti na kojem se isti nalazi, kao što ne može biti plaćen manje od ravnatelja sudske uprave čiji posao nema nikakve veze sa suđenjem i čija je svrha omogućiti da se suđenje redovno odvija. Stoga je nužno za sada zadržati postojeće koeficijente, a iste revidirati u cjelini s koeficijentima dodijeljenim državnim dužnosnicima i državnim službenicima prilikom donošenja najavljenog Zakona o plaćama u državnoj službi, do 30. lipnja 2023. Prilikom revidiranja koeficijenata složenosti poslova potrebno je iste odrediti tako da niti jedan državni službenik zaposlen u bilo kojem sudu nema veći koeficijent složenosti poslova od suca prvostupanjskog suda, kao nositelja sudbene vlasti, budući da je isto jedino logično s obzirom na propisima određenu hijerarhijsku nadređenost pravosudnih dužnosnika službenicima. Osim toga, plaće sudaca u cjelini trebale bi se, konačno, povećati u skladu s povećanjem troškova života i povećanjem prosječne isplaćene plaće zaposlenim u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj (podsjećamo da je prosječna neto plaća u razdoblju od 2009. do 2021. porasla za oko 34%, dok je današnja plaća suca manja nego li je bila 2009., dakle, ne samo da nije povećana kao i plaća svih u Republici Hrvatskoj, već je i smanjena). Nadalje, prilikom donošenja Zakona o plaćama u državnoj službi potrebno je imati na umu da je koeficijent složenosti poslova dodijeljen sucima prvostupanjskih sudova prenizak u odnosu na koeficijent složenosti poslova koji je dodijeljen sucima drugostupanjskih specijaliziranih sudova, s obzirom da razlike u sadržaju poslova koje ti suci obavljaju ne opravdavaju ovako značajnu razliku između koeficijenata složenosti poslova. Tako je u ovom trenutku koeficijent složenosti poslova specijaliziranih drugostupanjskih sudaca za 61,02% veći od koeficijenta koji je dodijeljen prvostupanjskim sucima (prvostupanjski suci imaju koeficijent 3,54 dok specijalizirani drugostupanjski suci imaju koeficijent 5,70), dok će navedena razlika prema predloženim izmjenama zakona iznositi 60,90% u korist specijaliziranih drugostupanjskih sudaca (predlaže se koeficijent 4,28 za specijalizirane drugostupanjske suce i 2,66 za prvostupanjske suce), koja razlika je nesrazmjerna uzimajući u obzir poslove koje jedni i drugi obavljaju. Smatramo da opravdano uvećanje koeficijenta složenosti poslova specijaliziranih drugostupanjskih sudova u odnosu na koeficijent prvostupanjskih sudaca ne bi trebalo iznositi više od 25-30%, pri čemu naglašavamo da je tu razliku potrebno postići povećanjem koeficijenata prvostupanjskim sucima, a ne smanjenjem koeficijenata specijaliziranim drugostupanjskim sucima. Nadalje, prilikom donošenja Zakona o plaćama u državnoj službi potrebno je povećati koeficijent dodijeljen prvostupanjskim sucima s porastom staža kako bi se nakon određenog razdoblja plaće prvostupanjskih sudaca po iznosima približile plaćama drugostupanjskih sudaca ili izjednačile s istima, kao što je to predviđeno u zakonodavstvima određenih značajnih država članica Europske unije, s obzirom da se na taj način honorira savjestan rad, stjecanje profesionalnog iskustva i znanja te se motiviraju u postizanju izvrsnosti prvostupanjski suci, čiji je rad temelj pravosudnog sustava, a koji zbog ograničenog broja sudačkih mjesta na sudovima viših stupnjeva neće nikada biti imenovani za suce tih sudova. Kao što je to najavio ministar pravosuđa i uprave prilikom obraćanja medijima krajem 2021., kada je davao izjavu u pogledu donošenja posljednjih Okvirnih mjerila za rad sudaca, povećanje koeficijenata s obzirom na staž trebalo bi biti takvo da kada prvostupanjski sudac stekne uvjete za imenovanje na sud višeg stupnja, u tom trenutku stječe pravo na povećanje plaće u visini polovice razlike plaće između prvostupanjskog i drugostupanjskog suda, sve pod uvjetom urednog obnašanja sudačke dužnosti, a predlažemo da nakon 5 godina daljnjeg urednog obnašanja sudačke dužnosti, prvostupanjski sudac stječe pravo na plaću jednaku plaći suca drugostupanjskog suda. Time će se drugostupanjski sudovi rasteretiti od pritiska prvostupanjskih sudaca na položaje drugostupanjskih sudaca isključivo zbog veće plaće, a zadržati će se na prvostupanjskim sudovima kvalitetniji i iskusniji sudački kadar. Također, prilikom donošenja Zakona o plaćama u državnoj službi potrebno je sucima osigurati jednaka materijalna prava kao i državnim službenicima, što znači, jednako pravo na naknadu putnih troškova, pravo na dodatak na plaću za znanstveno i stručno obrazovanje te stečene akademske nazive sveučilišnog specijalista prava, magistra ili doktora pravnih znanosti, ali i ostala materijalna prava (božićnica, regres, dar za djecu i slično). Podržavamo sve sutkinje i suce u njihovim nastojanjima za poboljšanje našeg materijalnog položaja te se nadamo da će zakonodavac uvažiti naše zajedničke argumente za poboljšanje postojećeg uređenja plaća sudaca, s obzirom da bi, kako se to apostrofira i u posljednjem izvješću Europske komisije za učinkovitost Vijeća Europe, na početku poglavlja o plaćama sudaca i državnih odvjetnika, plaća sudaca trebala biti takva da privuče visoko kvalificirane praktičare prava, da odgovara njihovom statusu i odgovornosti te da doprinosi njihovoj neovisnosti i učinkovitosti pravosuđa u cjelini. Ogranak Udruge hrvatskih sudaca za Trgovački i Upravni sud u Zagrebu Nije prihvaćen U nenormativnom dijelu ovog zakonskog nacrta istaknuta je svrha pristupanja izmjenama i dopuni Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, a to je izjednačavanje osnovice za izračun korisnika čija se plaća osigurava u državnom proračunu. Propisivanje jedinstvene osnovice preduvjet je ispunjenja investicije C2.2. R2-I1 Unaprjeđenje sustava plaća u državnoj upravi i javnim službama, sustava HRM-a i COP-a iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026., čiji je nositelj Ministarstvo pravosuđa i uprave. Reforma sustava plaća značajan je iskorak u upravljanju ljudskih potencijala. Nakon provedene analize postojećeg sustava plaća koja se provodi u suradnji sa Svjetskom bankom, Vlada će pristupiti izradi novog. Cilj tog reformskog procesa je utvrditi nedostatke postojećeg sustava, ukloniti iste i propisati rješenja kojima će se nelogičnosti i nesrazmjeri sustava ukloniti. Time će se posljedično riješiti pitanje nesrazmjera koeficijenata unutar pravosudnog sustava odnosno pitanje koeficijenata sudskih savjetnika i prvostupanjskih sudaca. Materijalna prava pravosudnih dužnosnika predloženim izmjenama nisu umanjena, već je štoviše, propisivanjem jedinstvene osnovice, osigurano usklađivanje osnovice s porastom troškova života, što do sada s osnovicom pravosudnih dužnosnika nije bio slučaj. Svi prijedlozi koji se odnose na sustav koeficijenata za izračun plaća pravosudnih dužnosnika te njihov odnos s koeficijentima složenosti poslova državnih službenika primaju se na znanje te će se uzeti u obzir kod budućih izmjena ovog Zakona.
25 UHS- Udruga hrvatskih sudaca PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O PLAĆAMA SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA, I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA UHS-a razumije potrebu da se izjednači osnovica za izračun plaća u odnosu na sve korisnike državnog proračuna, a posebice državnih i pravosudnih dužnosnika. U preostalom dijelu, uključujući i onaj koji se odnosi na nove manje koeficijente za izračun plaće sudaca, predloženi zakon nije prihvatljiv jer: - ne ispravlja nepravedno smanjenje plaća sudaca, - plaće sudaca ovise o rezultatu pregovaranja Sindikata i Vlade RH u kojem suci uopće ne sudjeluju, - ne ispravlja nekonzistentnost odnosa između plaća sudaca različite vrste i stupnja sudovanja, - održava plaće sudaca prvog stupnja nedopustivo niskim, - ne izjednačava plaće sudaca sudova drugog stupnja, - ne uzima u obzir opseg odgovornosti sudaca u odnosu na sudske savjetnike kao pomagače sudaca, - snižava postojeće koeficijente za izračun plaće jer početni koeficijent za obračun plaća sudaca mora biti viši od 3,5 - ne izjednačava prava sudaca s pravima ostalih državnih dužnosnika, Ponavljamo da je već nastupilo vrijeme za posve drukčiji sustav određivanja plaća sudaca u kojem će visina plaće sudaca prije svega ovisiti o iskustvu sudaca, a ne o poziciji koju zauzimaju. Konačno, uvažavajući sve međunarodne standarde sadržane u više međunarodnih dokumenata beziznimno se podržava zaključak Venecijanske komisije koji glasi: „Visina plaće suca se mora jamčiti zakonom i mora biti u skladu s dostojanstvom njihove službe i opsegu njihovih dužnosti. Dodatci i nenovčane koristi čija dodjela uključuje i diskrecijske ovlasti treba isključiti.“ Nije prihvaćen U nenormativnom dijelu ovog zakonskog nacrta istaknuta je svrha pristupanja izmjenama i dopuni Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, a to je izjednačavanje osnovice za izračun korisnika čija se plaća osigurava u državnom proračunu. Propisivanje jedinstvene osnovice preduvjet je ispunjenja investicije C2.2. R2-I1 Unaprjeđenje sustava plaća u državnoj upravi i javnim službama, sustava HRM-a i COP-a iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026., čiji je nositelj Ministarstvo pravosuđa i uprave. Reforma sustava plaća značajan je iskorak u upravljanju ljudskih potencijala. Nakon provedene analize postojećeg sustava plaća koja se provodi u suradnji sa Svjetskom bankom, Vlada će pristupiti izradi novog. Cilj tog reformskog procesa je utvrditi nedostatke postojećeg sustava, ukloniti iste i propisati rješenja kojima će se nelogičnosti i nesrazmjeri sustava ukloniti. Time će se posljedično riješiti pitanje nesrazmjera koeficijenata unutar pravosudnog sustava odnosno pitanje koeficijenata sudskih savjetnika i prvostupanjskih sudaca. Materijalna prava pravosudnih dužnosnika predloženim izmjenama nisu umanjena, već je štoviše, propisivanjem jedinstvene osnovice, osigurano usklađivanje osnovice s porastom troškova života, što do sada s osnovicom pravosudnih dužnosnika nije bio slučaj. Plaće sudaca i dalje će biti uređene odnosno propisane Zakonom o plaćama i drugih pravosudnih dužnosnika, kako i preporučuje Venecijanska komisija. Visina plaće, odnosno uređenje sustava plaća, u najvećoj mjeri ovisi o visini koeficijenta koji su odraz složenosti poslova, a ne o osnovici za izračun plaća koja je ista za sve suce i kao takva nije odlučujući čimbenik u pogledu visine plaće. Svi prijedlozi koji se odnose na sustav koeficijenata za izračun plaća pravosudnih dužnosnika te njihov odnos s koeficijentima složenosti poslova državnih službenika primaju se na znanje te će se uzeti u obzir kod budućih izmjena ovog Zakona.
26 UHS- Udruga hrvatskih sudaca PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O PLAĆAMA SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA UHS-a razumije potrebu da se izjednači osnovica za izračun plaća u odnosu na sve korisnike državnog proračuna, a posebice državnih i pravosudnih dužnosnika.  U preostalom dijelu, uključujući i onaj koji se odnosi na nove manje koeficijente za izračun plaće sudaca, predloženi zakon nije prihvatljiv jer: -        ne ispravlja nepravedno smanjenje plaća sudaca, -        plaće sudaca ovise o rezultatu pregovaranja Sindikata i Vlade RH u kojem suci uopće ne sudjeluju,  -        ne ispravlja nekonzistentnost odnosa između plaća sudaca različite vrste i stupnja sudovanja, -        održava plaće sudaca prvog stupnja nedopustivo niskim, -        ne izjednačava plaće sudaca sudova drugog stupnja, -        ne uzima u obzir opseg odgovornosti sudaca u odnosu na sudske savjetnike kao pomagače sudaca, -        snižava  postojeće koeficijente za izračun plaće jer početni koeficijent za obračun plaća sudaca mora biti viši od 3,5  -        ne izjednačava prava sudaca s pravima ostalih državnih dužnosnika,   Ponavljamo da je već nastupilo vrijeme za posve drukčiji sustav određivanja plaća sudaca u kojem će visina plaće sudaca prije svega ovisiti o iskustvu sudaca, a ne o poziciji koju zauzimaju.  Konačno, uvažavajući sve međunarodne standarde sadržane u više međunarodnih dokumenata beziznimno se podržava zaključak Venecijanske komisije koji glasi: „Visina plaće suca se mora jamčiti zakonom i mora biti u skladu s dostojanstvom njihove službe i opsegu njihovih dužnosti. Dodatci i nenovčane koristi čija dodjela uključuje i diskrecijske ovlasti treba isključiti.“ Nije prihvaćen U nenormativnom dijelu ovog zakonskog nacrta istaknuta je svrha pristupanja izmjenama i dopuni Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, a to je izjednačavanje osnovice za izračun korisnika čija se plaća osigurava u državnom proračunu. Propisivanje jedinstvene osnovice preduvjet je ispunjenja investicije C2.2. R2-I1 Unaprjeđenje sustava plaća u državnoj upravi i javnim službama, sustava HRM-a i COP-a iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026., čiji je nositelj Ministarstvo pravosuđa i uprave. Reforma sustava plaća značajan je iskorak u upravljanju ljudskih potencijala. Nakon provedene analize postojećeg sustava plaća koja se provodi u suradnji sa Svjetskom bankom, Vlada će pristupiti izradi novog. Cilj tog reformskog procesa je utvrditi nedostatke postojećeg sustava, ukloniti iste i propisati rješenja kojima će se nelogičnosti i nesrazmjeri sustava ukloniti. Time će se posljedično riješiti pitanje nesrazmjera koeficijenata unutar pravosudnog sustava odnosno pitanje koeficijenata sudskih savjetnika i prvostupanjskih sudaca. Materijalna prava pravosudnih dužnosnika predloženim izmjenama nisu umanjena, već je štoviše, propisivanjem jedinstvene osnovice, osigurano usklađivanje osnovice s porastom troškova života, što do sada s osnovicom pravosudnih dužnosnika nije bio slučaj. Plaće sudaca i dalje će biti uređene odnosno propisane Zakonom o plaćama i drugih pravosudnih dužnosnika, kako i preporučuje Venecijanska komisija. Visina plaće, odnosno uređenje sustava plaća, u najvećoj mjeri ovisi o visini koeficijenta koji su odraz složenosti poslova, a ne o osnovici za izračun plaća koja je ista za sve suce i kao takva nije odlučujući čimbenik u pogledu visine plaće. Svi prijedlozi koji se odnose na sustav koeficijenata za izračun plaća pravosudnih dužnosnika te njihov odnos s koeficijentima složenosti poslova državnih službenika primaju se na znanje te će se uzeti u obzir kod budućih izmjena ovog Zakona.
27 Udruga hrvatskih sudskih savjetnika i vježbenika PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O PLAĆAMA SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Poštovani kolege suci prvostupanjskih sudova, Udruga hrvatskih sudskih savjetnika i vježbenika podržava Vašu borbu za veće plaće i stoga smo protiv predloženog smanjivanja koeficijenata. Kao Udruga koja ima za cilj zaštititi prava i interese sudskih savjetnika smatramo da bi osnovni argumenti za povećanje plaća sudaca trebali biti opseg i složenost sudačkog posla, razni izazovi i novi načini rada, odgovornost obavljanja sudačke dužnosti te socijalni autoritet sudaca koji ni ne može biti adekvatan sa ovako niskim plaćama, međutim ne možemo podržati argumente koji zadiru u iznose plaća koju za svoj rad zasluženo primaju viši sudski savjetnici - specijalisti na višim sudovima te Vrhovnom sudu RH. Što se tiče specijalista na Vrhovnom sudu RH smatramo važnim napomenuti da se radi o savjetnicima koji mahom imaju preko 20 godina radnog staža te rade na predmetima iz svih područja građanskog prava, što apsolutno opravdava iznose njihovih plaća s obzirom na opis i složenost posla kojeg obavljaju. U vezi složenosti posla navedene grupe savjetnika koja se sve češće osporava u javnim raspravama ovog tipa, naglašavamo da je sam zakonodavac odredbom čl. 61. st. 4. Zakona o Državnom sudbenom vijeću (Narodne novine br. 116/2010, 57/2011, 130/2011, 13/2013, 28/2013, 82/2015, 67/2018, 126/2019, 80/2022) propisao da sudac koji je privremeno upućen na rad u sud višeg stupnja, u postupku i radu na predmetima ima prava i obveze kao viši sudski savjetnik – specijalist, te takav sudac sukladno odredbi čl. 3. st. 1. i 2. Pravilnika o visini dodataka na plaću sudaca privremeno upućenih na rad u drugi sud (Narodne novine br. 39/2014, 35/2022) prima dodatak na plaću u iznosu od 2.000,00 kn, odnosno 3.000,00 kn mjesečno neto. Dakle, i pravo na predmetni dodatak ukazuje na opravdane razlike u složenosti poslova viših sudova (a pogotovo VSRH) u odnosu na prvostupanjske sudove. Što se tiče predloženih izmjena i dopuna Zakona, smatramo da one samo dovode do daljnjeg prolongiranja ovog nepravedno niskog sustava plaća sudaca, što je potpuno neprihvatljivo u današnje vrijeme galopirajuće inflacije i porasta cijena. Za kraj molimo nadležne u resornom ministarstvu da nam svima pojasne koji je zapravo smisao predmetnih izmjena i dopuna u kontekstu IV. točke predloženih izmjena. UHHSV Nije prihvaćen U nenormativnom dijelu ovog zakonskog nacrta istaknuta je svrha pristupanja izmjenama i dopuni Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, a to je izjednačavanje osnovice za izračun korisnika čija se plaća osigurava u državnom proračunu. Propisivanje jedinstvene osnovice preduvjet je ispunjenja investicije C2.2. R2-I1 Unaprjeđenje sustava plaća u državnoj upravi i javnim službama, sustava HRM-a i COP-a iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026., čiji je nositelj Ministarstvo pravosuđa i uprave. Reforma sustava plaća značajan je iskorak u upravljanju ljudskih potencijala. Nakon provedene analize postojećeg sustava plaća koja se provodi u suradnji sa Svjetskom bankom, Vlada će pristupiti izradi novog. Cilj tog reformskog procesa je utvrditi nedostatke postojećeg sustava, ukloniti iste i propisati rješenja kojima će se nelogičnosti i nesrazmjeri sustava ukloniti. Time će se posljedično riješiti pitanje nesrazmjera koeficijenata unutar pravosudnog sustava odnosno pitanje koeficijenata sudskih savjetnika i prvostupanjskih sudaca. Materijalna prava pravosudnih dužnosnika predloženim izmjenama nisu umanjena, već je štoviše, propisivanjem jedinstvene osnovice, osigurano usklađivanje osnovice s porastom troškova života, što do sada s osnovicom pravosudnih dužnosnika nije bio slučaj. Svi prijedlozi koji se odnose na sustav koeficijenata za izračun plaća pravosudnih dužnosnika te njihov odnos s koeficijentima složenosti poslova državnih službenika primaju se na znanje te će se uzeti u obzir kod budućih izmjena ovog Zakona.
28 TIJANA KOKIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O PLAĆAMA SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Komentar uz točku II. prijedloga : U cijelosti se podržavaju svi do sada napisani komentari uz ovu točku te im se pridružujemo. Podržavamo izjednačavanje osnovica za izračun plaće sudaca sa osnovicom za izračun plaća državnih službenika i namještenika ali se oštro protivimo umanjenju postojećih koeficijenata, naročito sucima prvostupanjskih sudova. Smatramo kako je jedini ispravni način utvrditi jedinstvenu osnovicu za sve kojima se plaća isplaćuje iz državnog proračuna te urediti i jedinstvene koeficijente složenosti poslova ( državni i pravosudni dužnosnici, državni i javni službenici i namještenici ) jer će se tek na navedeni način onemogućiti i izbjeći anomalije koje već postoje u sustavu. Na primjer: - trenutno višem sudskom savjetniku - specijalistu u Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, a koji je državni službenik, plaća se određuje temeljem osnovice od 6.286,29 kn te koeficijenta od 3,500 te njegova bruto plaća iznosi 22.002,02 kn, odnosno 14.391,63 kn neto. Istovremeno sucu na prvostupanjskom sudu ( općinskom, općinskom prekršajnom, trgovačkom, upravnom ) koji je pravosudni dužnosnik, plaća se određuje temeljem osnovice od 4.710,595 kn te koeficijenta od 3,54 te njegova bruto plaća iznosi 16.675,51 kn, odnosno 11.136,07 kn neto. Kao primjer uzete su plaće bez poreznih ili drugih olakšica. Namjerom predlagača da izmjenom zakona zadrži plaće sudaca na istoj razini predloženim smanjenjem koeficijenata, zadržati će se i opisana anomaliju i apsurdna situacija. Napominjemo kako bez obzira na razinu sudovanja, sudski savjetnici ne obavljaju složenije ili odgovornije poslove od sudaca bilo koje razine sudovanja. Također, državni službenici korisnici su većeg broja materijalnih naknada iz Kolektivnog ugovora ( pravo na naknadu za prijevoz, regres, jubilarnu nagradu, dar za djecu, Božićnicu ), koja prava suci ne ostvaruju te je time gore opisana razlika još veća. Komentar uz IV točku prijedloga: Nije jasan razlog zbog kojeg je potrebno prvo izmijeniti Zakon na predloženi način kako bi : "Donošenjem ovog Zakona do kraja 2022. omogućit će se provedba potrebne analize koeficijenata i plaća te izrada novih modela plaća i prijedlog Zakona o plaćama u državnoj službi." Da li navedeno znači da ne nije moguće napraviti usporedbu i korekciju koeficijenata za sve skupine prema jedinstvenoj osnovici bez da se provodi konkretan pokus, a suci i ostali pravosudni dužnosnici pretvore u pokusne kuniće? U vrijeme IT tehnologije i analitičkih stručnjaka to nije vjerojatno. OGRANAK UHS-a ZAGREB III Nije prihvaćen U nenormativnom dijelu ovog zakonskog nacrta istaknuta je svrha pristupanja izmjenama i dopuni Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, a to je izjednačavanje osnovice za izračun korisnika čija se plaća osigurava u državnom proračunu. Propisivanje jedinstvene osnovice preduvjet je ispunjenja investicije C2.2. R2-I1 Unaprjeđenje sustava plaća u državnoj upravi i javnim službama, sustava HRM-a i COP-a iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026., čiji je nositelj Ministarstvo pravosuđa i uprave. Reforma sustava plaća značajan je iskorak u upravljanju ljudskih potencijala. Nakon provedene analize postojećeg sustava plaća koja se provodi u suradnji sa Svjetskom bankom, Vlada će pristupiti izradi novog. Cilj tog reformskog procesa je utvrditi nedostatke postojećeg sustava, ukloniti iste i propisati rješenja kojima će se nelogičnosti i nesrazmjeri sustava ukloniti. Time će se posljedično riješiti pitanje nesrazmjera koeficijenata unutar pravosudnog sustava odnosno pitanje koeficijenata sudskih savjetnika i prvostupanjskih sudaca. Materijalna prava pravosudnih dužnosnika predloženim izmjenama nisu umanjena, već je štoviše, propisivanjem jedinstvene osnovice, osigurano usklađivanje osnovice s porastom troškova života, što do sada s osnovicom pravosudnih dužnosnika nije bio slučaj. Svi prijedlozi koji se odnose na sustav koeficijenata za izračun plaća pravosudnih dužnosnika te njihov odnos s koeficijentima složenosti poslova državnih službenika primaju se na znanje te će se uzeti u obzir kod budućih izmjena ovog Zakona.