Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Tamara Kajmić Košutić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI, Članak 4. Ovim se člankom propisuje obveza provođenja procjene učinka ovoga Zakona, sukladno članku 16. Zakona o procjeni učinaka propisa („Narodne novine“, broj 44/17.). I ranije će se pokazati učinci novog zakona slijedom čega se procjena može napraviti ranije, a radi izbjegavanja/ sprječavanja eventualnih loših utjecaja na gospodarstvo pravovremenom analizom učinka zakona. Predlaže se rok od dvije godine, zamijeniti s rokom od jedne godine sukladno čemu bi tako izmijenjen članak glasio: "Ministarstvo nadležno za gospodarstvo će u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona provesti naknadnu procjenu učinka ovoga Zakona." Prihvaćen Komentar je prihvaćen.
2 Tamara Kajmić Košutić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI, Članak 3. Predlaže se izmijeniti podstavak 9. tako da isti glasi: "„– se ne pridržava odredbe o neradnoj nedjelji i neradnim blagdana (članak 57. stavak 2.)," Predlaže se izmijeniti podstavak 10. tako da isti glasi: "„– se ne pridržava propisanog dozvoljenog broja radnih nedjelja i blagdana (članak 57. stavak 3.)," Predlaže se izmijeniti podstavak 11. tako da isti glasi: "„– se ne pridržava propisanog broja dodanih 15 sati, a koje ukupno trgovac samostalno raspoređuje od ponedjeljka do nedjelje u 16 tjedana za koje je trgovac odredio radnu nedjelju ili blagdan (članak 57. stavak 4.)," Predlaže se dodati novi podstavak 12. koji glasi:"„–se ne pridržava propisanog asortimana za prodaju ukoliko je riječ o benzinskoj postaji, kiosku ili specijaliziranoj prodavaonici za prodaju kruha i pekarskih proizvoda ( čl.57.stavak 5.i stavak 7.)," Primljeno na znanje Vaš komentar je primljen na znanje.
3 MARIJA, obrt za trgovinu i usluge PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI, Članak 2. Htio bih Vam skrenuti pozornost na prošlo očitovanje koje ste iznijeli 31.08.2021 kada je isto bila javna rasprava o nacrtu prijedloga zakona gdje smo mi mali obrtnici koji u te dane radimo sami da nam se to omogući. Vaš odgovor je bio citirat ću vas " Komentar će se razmotriti zajedno s drugim prijedlozima iz savjetovanja ovoga Zakona, uzimajući u obzir načelo jednakopravnosti trgovaca koji djeluju na tržištu te Odluku Ustavnog suda broj: U-I-642/2009 od 19. lipnja 2009. " Baš o tom vašem očitovanju se i radi naime ima masa izuzetaka i baš tim s tim izuzecima mi smo stavljeni u taj NE jednakopravni položaj. Što u pravilu znači da je ovaj dio zakona neustavan. Primljeno na znanje Vaš komentar je primljen na znanje.
4 Tamara Kajmić Košutić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI, Članak 2. Trgovac bi unutar 16 dozvoljenih radnih nedjelja kao radnu trebao moći odabrati i onu nedjelju na koju ujedno pada i blagdan. Naime, kako predlagatelj sam u obrazloženju Zakona navodi, pravilo zabrane rada nedjeljom i blagdanima ne može biti apsolutno te da stoga prijedlog Zakona i sadrži iznimke. Takve iznimke međutim kroz prijedlog, iako obrazloženjem priznate kao razumne, nisu do kraja provedene. Tako je u stavku 3. napravljena iznimka samo za nedjelje dok su blagdani ostali u apsolutnom režimu zabrane u okviru stavka 2. Stoga, kako bi se relativnost zabrane dosljedno provela predlaže se omogućiti trgovcima da blagdan koji pada na nedjelju također uključe u kontingent 16 nedjelja. Također se predlaže omogućiti trgovcima da rade u dane blagdana u vrijeme turističke sezone odnosno u periodu od 01.05.-01.10. tekuće godine. Time bi se ujedno postigla i ustavom zajamčena ravnopravnost trgovaca, a obzirom da prijedlog jest već napravio iznimku za kioske i pekarnice izričito dopustivši da isti rade i nedjeljom i blagdanom. U odnosu na stavke 5. i 7. također se predlaže izmjena koja će omogućiti ravnopravnost svih trgovaca, a da se pritom zadrže posebno izdvojene kategorije trgovaca koji smiju raditi nedjeljom i blagdanima. Naime, predlaže se benzinskim postajama omogućiti prodaju isključivo nafte i naftnih derivata te auto opreme, dok se za kioske predlažu isključivo novine i druge tiskovine, odnosno za pekare kruh i pekarski proizvodi. Svako drugo proširenje asortimana za ove subjekte predstavlja dopuštenje za prodaju asortimana koji se ostalim trgovcima zabranjuje prodavati uopće. Ako je procjena zakonodavca da će se nabava robe široke potrošnje i prehrane preliti na ostale dane onda takva pretpostavka vrijedi i za ponudu benzinskim postaja, kioska i pekarnica u dijelu asortimana koji nije primarno svojstven tim subjektima već je rezultat razvoja ponude koji u bitnome konkurira trgovcima kojima se rad u nedjelju i blagdane zabranjuje. Smatramo da predloženi pristup ograničavanja ponude ne onemogućava provedbu (relativne) zabrane rada nedjeljom bez da se pritom dovodi u pitanje ustavom zajamčena jednakost poduzetnika. Sukladno tome predlaže se stavak 3. članka 57. izmijeniti na način da glasi: "(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, prodajni objekti smiju raditi najviše 16 nedjelja. Ukoliko blagdan pada u nedjelju trgovac takav blagdan može uključiti u dopušteni broj radnih nedjelja odnosno kao radni dan može odrediti i blagdan ako je riječ o blagdanu koji pada između 1. svibnja i 1. listopada u tekućoj godini." Nadalje u stavku 4. na kraju rečenice iza riječi "nedjelju", predlaže se dodati sljedeći tekst: "i/ili blagdan" U stavku 5., alineja 2. predlaže se iza riječi: "benzinskih postaja" dodati sljedeći tekst: "i to isključivo u odnosu na prodaju nafte i naftnih derivata te auto opreme". U stavku 7. istog članka, iza prve rečenice predlaže se dodati novu rečenicu koja glasi: "Kiosci su u navedenom periodu ovlašteni prodavati isključivo novine i tiskovine, a specijalizirane prodavaonice za prodaju kruha i pekarskih proizvoda isključivo kruh i pekarske proizvode." Primljeno na znanje Vaš komentar je primljen na znanje.
5 Snježana Turkušić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI, Članak 2. Podržavam izmjene i dopune Zakona o trgovini i da u RH nedjelje i blagdani budu neradni. Rad trgovina nedjeljom omogućuje nam komociju, a komocija ne može biti prije svih ostalih vrednota i prava. Uvođenjem neradne nedjelje napravit ćemo civilizacijski iskorak i približiti se zemljama Europske unije gdje također trgovine nedjeljom ne rade. Smatram da uvođenjem neradne nedjelje neće biti gubitka niti štetnih posljedica za sektor, kupovina će se jednostavno preliti s nedjelje na druge dane, jer na potrošnju i kupovinu, ne utječe radno vrijeme trgovine nego kupovna moć građana. Trgovački lanci iz zemalja EU i dalje posluju uspješno iako tamo nijedna nedjelja nije radna, a činjenica da smo mi turistička zemlja balansirat ćemo sa 16 radnih nedjelja tijekom godine. Radno vrijeme trgovina treba biti regulirano svaki dan, a nedjelja je već dan tjednog odmora i prema tradiciji i prema propisima i prema običajima našeg naroda. Sad to samo treba primijeniti, a neki trgovački lanci su već uveli neradne nedjelje. Nedjelja je dan za odmor. Nedjelja je dan za obitelj, za djecu, za roditelje, za izlete, šetnje i igranje. Obitelj je ustavna vrednota i mora biti zaštićena. Smatram da jedno pravo i sloboda ne može i ne smije potpuno derogirati drugo pravo i slobodu. Primljeno na znanje Vaš komentar je primljen na znanje.
6 Tomislav Vidović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI, Članak 2. Želim ukazati da se predloženi broj od 16 dopuštenih radnih nedjelja ne uklapa u Vladinu namjeru produljenja hrvatske turističke sezone. Turistički stručnjaci dijele mišljenje da sezonu treba dodatno produžiti te smatram da 16 radnih nedjelja godišnje nije dovoljno za zadovoljenje potrošačkih potreba turista i očuvanje razine zadovoljstva destinacijom. Predlažem da se taj broj poveća na 22. Molim da se navedeno uzme u obzir. Nije prihvaćen Ovim zakonskim rješenjem poslodavcima je ostavljena mogućnost odabira radnog vremena nedjeljom kroz 16 nedjelja u godini pri čemu naglašavamo kako se predloženom izmjenom čl. 57. predviđa mogućnost rada nedjeljom u dijelu koji se odnosi, inter alia, na kulturne i vjerske ustanove, prostore koji su proglašeni zaštićenim područjem prirode u skladu s posebnim propisima kao i na otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda, prodaju vlastitih proizvoda na tržnicama na veliko i malo te prigodnu prodaju na sajmovima i javnim manifestacijama pri čemu obrtnici u turističkim područjima ali i izvan njih (iako se mora voditi računa da pojam „turistički“ nije jedinstven i jednako primjenjiv u definiciji na sve pojmove i oblike turizma i doživljaja), ako su registrirani za obavljanje ovakvih djelatnosti, imaju mogućnost svoje objekte otvoriti nedjeljom. Slijedom navedenog, predloženim propisom obuhvaća se normiranje upravo prijedloga kojeg ste iznijeli u svom komentaru, a koji se odnosi na sezonalnost, odnosno na važnost lokacije turističkog područja.
7 Tomislav Vidović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI, Članak 2. Zbog geografske, logističke, gospodarske i sociološke posebnosti otoka, smatram da bi se prodajni objekti na otocima trebali uvrstiti kao iznimke u članku 2., stavku 5. Mnogi otoci su geografski izolirani pa je opskrba stanovništva otežana te smatram da ju nije pametno dodatno ograničavati zatvaranjem prodajnih objekata nedjeljom. Ukoliko vlasnik prodajnog objekta na otoku vidi potrebu otvoriti nedjeljom, trebalo bi mu to omogućiti. Nadalje, treba uzeti u obzir i otoke koji nemaju tolike alternative za zapošljavanje pa se može očekivati odljev radne snage u kopnene krajeve. Također, uz nedostatak drugih sadržaja, nekim otocima su prodavaonice dio dnevne životne rutine, odnosno mjesto okupljanja i poticanja mjesnog zajedništva. Molim da se navedeno uzme u obzir. Primljeno na znanje Vaš komentar je primljen na znanje.
8 Nezavisni hrvatski sindikati PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI, Članak 2. Ako se već ne uvodi potpuna zabrana rada nedjeljom, mišljenja smo kako je određeni broj od 16 radnih nedjelja tijekom godine apsolutno previše. Smatramo kako je taj broj potrebno smanjiti i to kako zbog ljudi koji rade nedjeljom i njihovih obitelji, tako upravo i zbog turističke djelatnosti čiji kapaciteti ionako rade nedjeljama i blagdanima pa ne treba radom trgovina u te dane oduzimati im dio korisnika njihovih usluga, a time i dio zarade. Primljeno na znanje Najveći mogući broj radnih nedjelja utvrđen je na način da uvažava ravnotežu između općeg pravila neradne nedjelje, potreba gospodarstva i potrošača.
9 Boso d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI, Članak 2. Podržavamo reguliranje rada nedjeljom, ali uz minimalne iznimke. Čl. 57., stavak (1) Predlažemo 100 sati. Čl. 57., stavak (3) Nejasno je da li se 16 radnih nedjelja određuje na razini tvrtke (sve poslovnice mogu raditi na istih 16 nedjelja) ili na razini poslovne jedinice (ne moraju sve poslovne jedinice raditi iste nedjelje nego npr. neke rade na zimu 16 nedjelja, a neke ljeti). Stavak bi trebalo napisati na način da ovo nije upitno. Čl. 57., stavak (5) Ne slažemo se s iznimkom za benzinske postaje. Ovime se one stavljaju u povlašteni položaj pošto nemaju nikakvih ograničenja. Isto je bilo i u susjednoj Mađarskoj što je dovelo do toga da su se počeli otvarati supermarketi u sklopu benzinskih postaja ili su benzinske postaje počele prodavati asortiman trgovina prehranom. Naš prijedlog je jedno od sljedećeg, a vjerojatno ima i drugih zadovoljavajućih rješenja: - Zatvaranje benzinskih postaja nedjeljom i blagdanom, uz iznimku autoputa. Opskrba nedjeljom i blagdanom se i dalje može vršiti preko samoposlužnih aparata na benzinskim pumpama, što treba biti dopušteno za sve dane i sate u tjednu. - Ili ukoliko iz nekog razloga nije moguće zatvoriti benzinske izvan autoputa nedjeljom, ograničenje asortimana benzinskih postaja na asortiman trenutno prisutan na njima. Ukoliko poslovni subjekt želi kupcima ponuditi veći asortiman prehrane (kruh, mlijeko itd.), to je moguće, ali tada prelazi iz kategorije benzinskih postaja u kategoriju trgovina prehranom i vrijede sva ista pravila vezana za radno vrijeme i MTU. Čl. 57., stavak (7) Ne postoji niti jedan razlog da su kiosci i pekare iznimke za rad nedjeljom. Kiosci nemaju niti jedan proizvod ili uslugu bez koje se ne može nedjeljom, dok se dnevni kruh iz pekara lako zamjeni višednevnim kruhom dostupnim u gotovo svim pekarama i trgovinama. Ovom iznimkom se dopušta direktna nelojalna konkurencija ostalim trgovinama koje su izmjenama ovog zakona zatvorene. Primljeno na znanje Komentar će se razmotriti zajedno s drugim prijedlozima iz savjetovanja o ovom Zakonu, uzimajući u obzir načelo jednakopravnosti trgovaca koji djeluju na tržištu. Fond radnih sati i broj radnih nedjelja koje će se odrediti u odnosu na maksimalno dozvoljene, odabir je vlasnika prodajnog objekta i predmet je njegove poslovne politike koja između ostaloga može uzimati u obzir i sezonalnost i zemljopisno područje na kojem trgovina posluje.
10 HP-Hrvatska pošta d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI, Članak 2. HP - Hrvatska pošta d.d. kao pružatelj univerzalne usluge sukladno Pravilniku o obavljanju univerzalne usluge ima obvezu osigurati produženo cjelodnevno radno vrijeme svaki dan u tjednu u jednom poštanskom uredu na području glavnog grada RH. Također, svaki dan u tjednu osigurava cjelodnevno radno vrijeme i u poštanskim uredima na graničnim prijelazima, a na zahtjev tijela državne uprave kako bi se građanima zbog specifičnosti potreba osigurao kontinuirani pristup poštanskim i financijskim uslugama. S obzirom da se u navedenim poštanskim uredima nudi i određeni maloprodajni asortiman koji je s jedne strane u funkciji temeljnog poslovanja (marke, koverte, kutije, uplatnice i sl.), a s druge strane nude se i drugi proizvodi potrošačima, predlaže se čl. 2. st. 2. Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini dopuniti tako da glasi: „(2) Prodajni objekti zatvoreni su nedjeljom i u dane blagdana osim ako posebnim propisom nije drugačije propisano ili ako to proizlazi iz odluke mjerodavnog tijela državne uprave.“ Slijedom navedenog, predlaže se i kao iznimku ograničenja iz stavaka 1., 2., 3 . i 4 . članka 57. predmetnog Zakona dodati i poštanske urede na način da prijedlog čl. 57. st. 5. glasi: „(5) Iznimno, ograničenja iz stavaka 1., 2., 3 . i 4 . ovoga članka ne primjenjuju se na prodajne objekte koji se nalaze unutar ili su sastavni dio cjeline: ◊ željezničkih i autobusnih kolodvora, zračnih i trajektnih luka, luka unutarnje plovidbe brodova, zrakoplova i trajekata za prijevoz osoba i vozila ◊ poštanskih ureda ◊ benzinskih postaja ◊ bolnica ◊ hotela, prostora kulturnih i vjerskih ustanova te drugih subjekata u kulturi, muzeja, centara za posjetitelje odnosno interpretacijskih centara, nautičkih marina, kampova, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava ◊ proglašenih zaštićenih područja prirode u skladu s posebnim propisima.“ Sve prethodno navedeno, predlaže se i iz razloga što je u praksi teško provedivo pružati poštanske i financijske usluge, a istovremeno onemogućiti građanima kupnju maloprodajnog asortimana koji se nalazi unutar istog objekta. Nije prihvaćen Vaš komentar nije prihvaćen budući da je predmetna materija koju navodite sadržana u Pravilniku o obavljanju univerzalne usluge (“Narodne novine”, br. 41/13 i 103/21), donesenom na temelju Zakona o poštanskim uslugama (“Narodne novine, br. 144/12, 153/13, 78/15 i 110/19), a kojim zakonom se uređuju poštanske usluge, uvjeti za obavljanje ovih usluga, osiguravanje i financiranje univerzalne usluge, prava, obveze i odgovornosti davatelja i korisnika poštanskih usluga kao i ostali poslovi vezani uz obavljanje poštanskih usluga. Budući da je navedena materija uređena propisima iz nadležnosti Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, ista nije predmet ovog zakonskog rješenja kojim se uređuje reguliranje radnog vremena u djelatnosti trgovine.
11 HOK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI, Članak 2. Članak 2. stavak 3 Ceh trgovine HOK-a zalaže se za pravo svakog obrtnika na izbor kada će i koliko raditi, a poglavito ako sam vlasnik obavlja djelatnost (što je u obrtništvu čest slučaj). Stoga smatramo da se odredba o zabrani rada nedjeljom ne bi trebala odnositi na one slučajeve kad u obrtu radi sam vlasnik ili njegova obitelj. Nadalje, smatramo da se sa 16 radnih nedjelja godišnje u trgovini ne mogu pokriti svi periodi pojačanog prometa za obrtnike trgovce. Govorimo o periodima oko važnijih kršćanskih blagdana, turističkoj sezoni i adventu, u kojima će bilo kakvo ograničenje rada biti velik udarac za prihode obrtnika trgovaca. Uvođenjem samo 16 radnih nedjelja u trgovačkoj djelatnosti radi se suprotno od nastojanja da se turistička sezona produži, što je jedan od ciljeva kojima teže sve grane gospodarstva. Hrvatska kao turistička zemlja morala bi svoje poslovanje prilagoditi potrebama turista, koji uslugu traže u onom trenutku kada borave u turističkoj destinaciji, stoga je krajnje neadekvatno imati zatvorene trgovine u tom periodu. Osim turističke sezone postoje i druge nedjelje tijekom godine koje su nužne trgovcima za rad (predbožićno razdoblje, razdoblja sezonskih popusta i sl.) Uvođenjem 16 radnih nedjelja po izboru trgovca na tržištu će se stvoriti informativni nered, budući da kupci neće znati kad je koja trgovina zatvorena ili otvorena. Stoga, predlažemo ukidanje zabrane rada nedjeljom i blagdanima ili alternativno uvođenje minimalno pola radnih nedjelja, njih 26. Primljeno na znanje Predloženim nacrtom zakona poslodavcima je ostavljena mogućnost odabira radnog vremena 16 nedjelja u godini pri čemu naglašavamo kako se predloženom izmjenom čl. 57. predviđa mogućnost rada nedjeljom u dijelu koji se odnosi, inter alia, na kulturne i vjerske ustanove, prostore koji su proglašeni zaštićenim područjem prirode u skladu s posebnim propisima kao i na otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda, prodaju vlastitih proizvoda na tržnicama na veliko i malo te prigodnu prodaju na sajmovima i javnim manifestacijama pri čemu obrtnici u turističkim područjima ali i izvan njih (iako se mora voditi računa da pojam „turistički“ nije jedinstven i jednako primjenjiv u definiciji na sve pojmove i oblike turizma i doživljaja) ukoliko su registrirani za obavljanje ovakvih djelatnosti, imaju mogućnost svoje objekte otvoriti nedjeljom.
12 PETRICA KOŠTIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI, Članak 2. Članak 57. mijenja se i glasi: „(1) Radno vrijeme prodajnih objekata određuje trgovac u razdobljima od ponedjeljka do subote u vremenu od 07 do 20 sati ukupnom trajanju do 80 sati tjedno, a koje trgovac samostalno raspoređuje. (2) Prodajni objekti zatvoreni su nedjeljom i u dane blagdana. (3) Iznimno od stavka 1. i 2. ovoga članka, nedjeljom i u dane blagdana u prodajnim objektima mogu raditi: - osnivači trgovačkih društava i članovi njihove uže obitelji (1. nasljedni red) - vlasnici obrta i članovi njihove uže obitelji (1. nasljedni red) - vlasnici obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i članovi njihove uže obitelji (1. nasljedni red) koji prodaju vlastite poljoprivredne proizvode Popis članova uže obitelji određuje se odlukom osnivača ili vlasnika te se mora nalaziti u prodajnom objektu. (4) Jedinice lokalne samouprave koje na svom području imaju benzinsku postaju dužne su u nedjelju i u dane blagdana osigurati rad jedne benzinske postaje na svakih započetih 100.000 stanovnika. (5) Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture odredit će mrežu (rajone) neophodnih benzinskih postaja na autocestama nedjeljom i u dane blagdana, uvažavajući načelo rada jedne benzinske postaje u svakom smjeru autoceste na svakih 200 km. Benzinska postaja na autocesti koja ima mogućnost pristupa iz oba smjera autoceste računa se kao jedna benzinska postaja za oba smjera. Rad benzinskih postaja nedjeljom i blagdanima na autocestama odredit će se prema redosljedu zaprimljenih prijava za određenu mrežu (rajon) u urudžbenom zapisniku Ministarstva mora, prometa i infrastrukture (prva prijava - prva nedjelja ili blagdan koji predstoji, itd.). (6) Trgovac mora voditi evidenciju radnog vremena za svaku radnu nedjelju i blagadan tijekom tekuće godine u obliku pisane isprave ili elektroničkog zapisa . Nije prihvaćen Ovim prijedlogom izmjena i dopune Zakona o trgovini određuje se reguliranje radnog vremena u djelatnosti trgovine ne ulazeći u vlasničke strukture kao i nasljedne redove trgovca u odnosu na osobe zaposlene u djelatnosti trgovine, odnosno radno pravne odnose između poslodavca i zaposlenika.
13 Karol Jurišić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI, Članak 2. Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni zakona o trgovini Članak 57. (3) Svi prodajni objekti, sve prodavaonice za prodaju kruha i pekarskih proizvoda i svi trgovci ne smiju raditi sve nedjelje odjednom, sve nedjelje i blagdane za trgovce, prodajne objekte, specijalizirane prodavaonice za prodaju kruha i pekarskih proizvoda moraju biti neradne (7) Distribucija tiska putem kioska kao posebnog oblika prodaje izvan prodavaonica, otvorene nedjeljom i blagdanom u vremenu od 7:00 sati do 13:00 sati S poštovanjem Član stranke Hrvatskih Suverenista Karol Jurišić Primljeno na znanje Ovim Prijedlogom zakona predviđeno je da fond radnih sati koji će se odrediti u odnosu na maksimalno dozvoljen kao i broj nedjelja koje se stavljaju u funkciju te njihov interval odabir je vlasnika prodajnog objekta, i predmet je njegove poslovne politike koja između ostaloga može uzimati u obzir i sezonalnost i zemljopisno područje na kojem trgovina posluje.
14 Dražen Hudoletnjak PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI, Članak 2. Iznimke koje definirate u ovom Članku 2. stavku 5. su u suprotnosti sa Ustavom republike Hrvatske u članku 49. prvenstveno u suprotnosti sa ovim formulacijama: "Poduzetnička i tržišna sloboda temelj su gospodarskog ustroja Republike Hrvatske. Država osigurava svim poduzetnicima jednak pravni položaj na tržištu.". Ograničavanje rada nedjeljom jednoj skupini prodajnih objekata a dozvoljavajući taj isti rad nedjeljom drugima stvara povlašenu kastu i definitivno narušava jednak pravni položaj na tržištu skupini kojoj je rad nedjeljom zabranjen. Također, zabrana rada nedjeljom definitino narušava poduzetničku i tržišnu slobodu onih koji su se do sada orijentirali da im prodavaonice budu otvorene isključivo subotom i nedjeljom odnosno praznikom ukoliko su procijenili da im ti dani donose najviše prihoda a prodaja radnim danom samo generira gubitke te niti nemaju interes raditi izvan subote i nedjelje. Ukoliko idete na zabranu rada trgovina nedjeljom, potrebno je zabraniti rad svima i ne definirati ikakve iznimke. Postojanje samo jedne iznimke je kršenje Ustavom zajamčenih prava onima kojima branite rad. Primljeno na znanje Radno vrijeme trgovina, uvjeti za obavljanje djelatnosti u trgovini uređuju se Zakonom o trgovini. Rad trgovina u drugim državama članicama Europske unije koje su regulirale radno vrijeme nedjeljom također definira da su trgovine nedjeljom u pravilu zatvorene, no postoje izuzeća koja su vezana uz vjerske ili nacionalne blagdane, turistička područja, zračne i pomorske luke, cestovna stajališta, prodaju određene vrste robe i dr. Upućujemo također na istaknuto u obrazloženju Nacrta prijedloga zakona gdje se ističe sljedeće: U tom smislu da je nedjelja opće pravilo koje vrijedi za sve poduzetnike u Republici Hrvatskoj, sukladno odredbama Zakona o radu, svoj stav izražava i Ustavni sud Republike Hrvatske u Odluci broj: U-I-642/2009 od 19. lipnja 2009. godine kada u točki 9.6. obrazloženja navodi da, citat : „… Ustavni sud utvrđuje da je u pravnom poretku Republike Hrvatske nedjelja onaj dan u tjednu koji je prema hrvatskoj tradiciji i njezinim običajima dan tjednog odmora u smislu članka 6. stavka 3. Konvencije.“ Sukladno stajalištu Ustavnog suda Republike Hrvatske, ovim Nacrtom prijedloga zakona postiže se legitiman cilj koji osigurava i omogućava kvalitetu funkcioniranja društvene zajednice. Nadalje, odredbom članka 2. stavka 5. Europske povelje o socijalnim pravima propisano je da se tjedni odmor podudara s danom u tjednu koji je kao dan odmora prihvaćen prema tradiciji ili običajima zemlje ili regije. Isto daje pravo Republici Hrvatskoj da utvrdi pravila vezana uz radno vrijeme trgovina te da u skladu sa svojom tradicijom i običajima, kao i u interesu građana i radnika koji rade u djelatnosti trgovine, kao opće prihvaćen dan tjednog odmora odredi nedjelju.
15 KRISTIJAN SAŠILO PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI, Članak 2. Apsolutno sam protiv ovakvog načinja reguliranja rada. Za početak, stvaranje zakona koji nešto u startu brani, samo da bi se navelo bezbroj (karikiram) iznimki bi odmah trebalo ukazati na velike probleme. Za svakom dodatnom iznimkom uvodite diskriminaciju jer nema opravdanja zašto jedna grana ili skup usluga ili obrta ili čegaveć MOGU raditi, a drugi ne, osim jer je država tako rekla. Zašto jedni da, a drugi ne? Umjesto zabrana tj. represije regulirajte isplate odgovarajućih sredstava onim radnicima koji vikendom odnosno nedjeljom rade. Na taj način će poslodavci koji mogu priuštiti rad nedjeljom ostati otvoreni i svojim radnicima isplatiti adekvatnu plaću, a oni koji ne žele ili ne mogu neće i neće raditi taj dan. Na taj način niste nikome ništa zabranili nego ste postavili uvjete. Primljeno na znanje U odnosu na Vaš komentar koji se odnosi na iznimke, odgovaramo kako su iste propisane iz razloga što je predlagatelj ovoga propisa kod određivanja iznimaka uzeo u obzir potrebe opskrbe stanovništva, kontinuiranog obavljanja javnih usluga te rada onih objekata koji uobičajeno rade nedjeljom i blagdanima zbog specifičnosti potreba potrošača. U tu skupinu spadaju i benzinske postaje, dok će ovim prijedlogom propisa, distribucija tiska putem kioska biti moguća nedjeljom i blagdanom od 7:00 sati do 13:00 sati. Navedene iznimke nalazimo i u materijalnim odredbama članka 89. Zakona o radu kojima je propisna mogućnost drukčijeg uređenja dnevnog i tjednog odmora radnika, ako se radi o djelatnosti pružanja usluga u bolnicama, radu radnika u lukama i zračnim lukama, željezničkog prometu, poljoprivredi ili turizmu. Također, navedene iznimke u bitnome odgovaraju praksi i u drugim državama članicama Europske unije.
16 MOJMIR PAVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI, Članak 2. predlaže se izmjena predloženog stavka 3. u čl.57.na način da sada glasi: 3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, prodajni objekti smiju raditi 16 nedjelja u tijeku godine po izboru trgovca, a broj radnih nedjelja može iznimno biti i veći uz prethodno odobrenje izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave, ali taj broj ne smije biti veći od 26 nedjelja u tijeku godine. Obrazloženje: U većim gradovima trgovci će se lako dogovoriti i osigurati građanima mogućnost kupnje u bar nekoj od trgovina koje će naizmjence raditi nedjeljom. Međutim, u manjim sredinama gdje postoji samo 1 ili 2 trgovine građani neće imati takvu mogućnost. Osim toga, u primorskim mjestima zbog turističke sezone takve male trgovine radit će cijelu sezonu da bi mogle zadovoljiti povećanu potražnju jer se broj stanovnika privremeno ljeti poveća i za 200% i više što znači da će “ispucati bonus“ 16 nedjelja već u sezoni i da u ostalom dijelu godine stanovnicima neće moći ponuditi nikakvu prodaju nedjeljom. Omogućavanjem dodatnih radnih nedjelja, uz prethodno odobrenje izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave, to bi se ispravilo i omogućilo kvalitetniju opskrbu građana u periodima pojačane potrošnje izvan glavne sezone, ali i s tim dodatnim nedjeljama to bi bilo maksimalno pola godine. Ovakvim prijedlogom bi same jedinice lokalne samouprave razmatrale potrebu i eventualno odobravale dodatne radne nedjelje, ako smatraju da za time postoji potreba. Nije prihvaćen Vaš komentar da bi prodajni objekti smjeli raditi 16 nedjelja u tijeku godine po izboru trgovca, a broj radnih nedjelja bi iznimno mogao biti i veći uz prethodno odobrenje izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave, ali da taj broj ne bi smio biti veći od 26 nedjelja u tijeku godine, predlagatelj ovog propisa nije prihvatio budući da se Zakonom o trgovini, kao nacionalnim propisom, na jedinstven način za cijelo područje Republike Hrvatske, a u smislu odredbe članka 1. stavka 1. Istoga Zakona, uređuju uvjeti koji se odnose na radno vrijeme u djelatnosti trgovine. U odnosu na Vaš navod da će u primorskim mjestima zbog turističke sezone male trgovine raditi cijelu sezonu da bi mogle zadovoljiti povećanu potražnju jer se broj stanovnika privremeno ljeti poveća i za 200% i više, a što znači da će se “ispucati bonus“ 16, predlagatelj ovoga propisa je predloženim rješenjem predmetno uzeo u obzir te dopustio, slijedom karakteristika sezonalnosti, poslodavcima odrediti one nedjelje koje će biti radne, ovisno o potrebama i specifičnostima lokaliteta na kojem posluju.
17 IVAN DUŠAN PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI, Članak 2. Ovim putem skrećem pažnju zakonodavcu da prilikom zadnje zabrane rada nedjeljom koja nije prošla na Ustavnom sudu - imali smo situaciju da se regulacija rada nedjeljom nije odnosila na one trgovine koje se bave isključivo veleprodajom (primjerice lanac trgovina Metro). Smatram da se treba sada obratiti pažnja na to, znači prodajni objekti iz članka 57 st. 2 moraju se odnositi i na trgovine koje se bave veleprodajom robe, u protivnom ćemo imati situaciju da su te trgovine stavljene u drugačiji pravni položaj u odnosu na ostale trgovine. Prihvaćen Odredbe Zakona o trgovini, članak 57., st 2., odnose se na prodajne objekte, a ne isključivo na oblik obavljanja djelatnosti trgovine
18 BRANIMIR JURKOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI, Članak 2. Ovaj zakon diskriminira djelatnike željezničkih i autobusnih kolodvora, zračnih i trajektnih luka, luka unutarnje plovidbe brodova, zrakoplova i trajekata za prijevoz osoba i vozila ◊ benzinskih postaja ◊ bolnica ◊ hotela, prostora kulturnih i vjerskih ustanova te drugih subjekata u kulturi, muzeja, centara za posjetitelje odnosno interpretacijskih centara, nautičkih marina, kampova, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava ◊ proglašenih zaštićenih područja prirode u skladu s posebnim propisima. koji moraju i dalje raditi kao da se nije ništa promijenilo. Nije provedena analiza koja govori kako se nabavka i na spomenutim mjestima ne bi mogla izvršiti dan ranije ili kasnije. Sukladno navedenom, uvodi se iznimka iz zakona koja uopće nije obrazložena čime se bez ikakvog obrazloženja provodi diskriminacija! Nije prihvaćen Predlagatelj ovoga propisa kod određivanja iznimaka uzeo je u obzir potrebe opskrbe stanovništva, kontinuiranog obavljanja javnih usluga te rada onih objekata koji uobičajeno rade nedjeljom i blagdanima zbog specifičnosti potreba potrošača. Navedene iznimke nalazimo i u materijalnim odredbama članka 89. Zakona o radu kojima je propisna mogućnost drukčijeg uređenja dnevnog i tjednog odmora radnika, ako se radi o djelatnosti pružanja usluga u bolnicama, radu radnika u lukama i zračnim lukama, željezničkog prometu, poljoprivredi ili turizmu. Također, navedene iznimke u bitnome odgovaraju praksi i u drugim državama članicama Europske unije. Nadalje, prijedlog da se u izuzeća uvrsti i otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda te prodaja vlastitih proizvoda na tržnicama na veliko i malo proizlazi iz činjenice da je poljoprivredna djelatnost izravno uvjetovana prirodnim okolnostima te značajno ovisi o agroklimatskim uvjetima koji izravno utječu na fiziološke procese dozrijevanja. Isto tako, prigodna prodaja na sajmovima i javnim manifestacijama, prema važećem Zakonu, ne može se obavljati u prodavaonicama, vremenski je ograničena te je u određenim slučajevima njeno održavanje nedjeljom i blagdanima dio tradicije i običaja.
19 Tamara Kajmić Košutić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI, Članak 1. Maloprodaja prehrambenim proizvodima nema robu opasnu za život i zdravlje ljudi i životinja te prirodu i okoliš. Onaj kontingent robe koji bi se takvim i mogao smatrati (npr. uski asortiman sredstava za čišćenje) neusporediv je sa specijaliziranim trgovinama (npr. poljoapoteke i sl.) pa istovjetan tretman tih vrsta prodavaonica, koji postoji u predloženoj odredbi, nema smisla. S obzirom na takav iznimno mali obujam proizvoda (u odnosu na širinu ukupnog asortimana) koji bi se uopće mogli podvesti pod pojam „opasnog po život i zdravlje“ smatramo da odredbu treba korigirati na način da obveza ishođenja novog MTU ne postoji kod preuzimanja prostora u kojem se već obavljala ista djelatnost i gdje se pretežito ne radi o robi opasnoj za život i zdravlje ljudi i životinja, prirodu i okoliš. U skladu s tim predlaže se da se u stavku 10. iza riječi "ako se" doda riječ: "pretežito" te da tako izmijenjen stavak 10. članka 13. sada glasi: "„(10) Na nastavak obavljanja djelatnosti trgovine iz stavka 9. ovoga članka bez izdavanja novog rješenja o ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti trgovine ne utječe vrijeme izdavanja prijašnjeg rješenja o ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti trgovine, ako su uvjeti za obavljanje djelatnosti trgovine usklađeni s odredbama članka 43. stavaka 1. i 2. Pravilnika o minimalnim tehničkim i drugim uvjetima koji se odnose na prodajne objekte, opremu i sredstva u prodajnim objektima i uvjetima za prodaju robe izvan prodavaonica („Narodne novine“, broj 66/09.), kao niti promjena vrste robe kojom se obavlja djelatnost trgovine, ako se pretežito ne radi o robi opasnoj za život i zdravlje ljudi i životinja te prirodu i okoliš.“. Primljeno na znanje Vaš komentar je primljen na znanje.
20 Vlahović Grupa d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O TRGOVINI, Članak 1. Želimo podržati predloženu izmjenu članka 13. stavka 10. Zakona o trgovini, jer će se time uvelike olakšati poslovanje trgovcima u kontekstu nastavka obavljanja djelatnosti. Primljeno na znanje Vaš komentar je primljen na znanje.
21 Rozana Ana Duplančić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONAO TRGOVINI Atipično radno vrijeme, uključujući i rad nedjeljom, blagdanima i noću, zbog svih negativnih posljedica, trebao bi biti iznimka koja je opravdana objektivnim razlozima. Potreba za opskrbom stanovništva nije opravdan razlog za potpunu deregulaciju radnog vremena prodavaonica, jer se ona, uz malobrojne iznimke, može planirati i ostvariti u tipičnom radnom vremenu. Brojni poslodavci u trgovini podržavaju neradnu nedjelju, kažu da blagdanima i nedjeljom rade zbog tržišne utakmice ili ugovornih obveza prema vlasnicima poslovnih prostora, svi ističu nužnost zakonskog reguliranja radnog vremena prodavaonica. Za razliku od RH, gospodarski najrazvijenije europske države imaju regulirano radno vrijeme trgovina. Suprotno očekivanom učinku, praksa je, nažalost, pokazala da je dereguliranje radnog vremena prodavaonica u RH, u izrazito konkurentnoj djelatnosti, izazvalo brojne organizacijske probleme i kršenja odredbi Zakona o radu i Zakona o zaštiti na radu, osobito u pogledu dnevnog, tjednog i godišnjeg odmora, rasporeda rada i evidencije radnog vremena. Na argumente da će zbog neradne nedjelje doći do viška radnika, radnici u trgovini mogu se samo gorko nasmijati. Upravo zbog trenutnih uvjeta rada u trgovini, kojima atipično radno vrijeme značajno pridonosi, manjak radnika je toliki da je nove radnike, uz brojne oglase pa čak i financijske nagrade za dovođenje novih radnika, jako teško pronaći. Dovoljna bi bila kontrola primjene Pravilnika o zaštiti na radu radnika izloženih statodinamičkim, psihofiziološkim i drugim naporima na radu, da se utvrdi stvarno stanje opterećenosti radnika, od kojih su velika većina žene. Praksa je pokazala da su zakonsko reguliranje rada nedjeljom i blagdanima jedini način da se radnicima osigura fizički i psihički oporavak u redovitom sedmodnevnom ciklusu, poboljšaju uvjeti rada u djelatnosti, spriječe prijevremena umirovljenja i omogući usklađenje poslovnog i privatnog života velikog broja zaposlenih i njihovih obitelji. Primljeno na znanje Vaš komentar je primljen na znanje.
22 Vlahović Grupa d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONAO TRGOVINI Prema Državnom zavodu za statistiku, u Hrvatskoj nedjeljom ukupno radi oko 120 tisuća ljudi. Navedene izmjene Zakona o trgovini će obuhvatiti svega oko 40.000 radnika, što je oko 3% svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj, dok će oko 80.000 ljudi i dalje raditi nedjeljom (ugostitelji, izuzeti prodajni objekti, nužne javne službe). Upravo zbog ove činjenice dovodi se u pitanje svrha, razmjernost i učinkovitost regulacije ovog pitanja kroz Zakon o trgovini, umjesto kroz Zakon o radu. Nije prihvaćen U odnosu na Vaš komentar da ovaj prijedlog propisa ne obuhvaća radnike iz ostalih djelatnosti te da će navedene izmjene Zakona o trgovini obuhvatiti svega 40.000 radnika, a ne ostale kojih čini njih 80.000 (npr. ugostitelji, nužne javne službe) koji će i dalje raditi nedjeljom, odgovaramo kako ovo zakonsko uređenje proizlazi iz odredbi Zakona o trgovini (“Narodne novine”, br. 87/08, 96/08, 116/08, 76/09, 114/11, 68/13, 30/14, 32/19, 98/19 i 32/20) kojim se uređuje radno vrijeme u djelatnosti trgovine, a ne uređuju se druge djelatnosti pa tako niti ugostiteljska djelatnost. Naime, odredbom članka 3. stavka 1. važećeg Zakona o trgovini uređuje se djelatnost trgovine kao gospodarske djelatnosti kupnje i prodaje robe i/ili pružanja usluga u trgovini u svrhu ostvarivanja dobiti ili drugog gospodarskog učinka.
23 Vlahović Grupa d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONAO TRGOVINI Stava smo da ograničavanje rada nedjeljom kroz izmjene Zakona o trgovini nije prihvatljivo rješenje ni za trgovce, ni za radnike, ni za potrošače. Ovim prijedlogom se narušavaju poduzetničke slobode i određene trgovce se dovodi u neravnopravan položaj u odnosu na one kojima će rad nedjeljom biti dopušten i dalje. Dodatno, za trgovce se stvara nelojalna konkurencija od strane npr. benzinskih postaja i kioska koji već sada prodaju asortiman gotovo identičan trgovinama široke potrošnje, a moći će raditi nedjeljom. Također, ovaj prijedlog uopće ne obuhvaća radnike iz ostalih djelatnosti (npr. ugostiteljstvo i turizam) koji će i dalje raditi nedjeljom, već samo one u trgovini. Smatramo da je potrebno omogućiti poduzetnicima da sami odluče isplati li im se raditi nedjeljom, te osigurati da oni radnici koji žele raditi nedjeljom za taj rad budu adekvatno plaćeni. Time bi se omogućilo i potrošačima da svoje potrebe zadovolje i nedjeljom. Stoga ističemo da je inicijativa reguliranja rada nedjeljom kroz izmjene Zakona o radu, koje je Vlada najavila, prihvatljivije rješenje za sve uključene strane. Nije prihvaćen Vezano uz vaše komentare da se ovim prijedlogom narušavaju poduzetničke slobode i određene trgovce se dovodi u neravnopravan položaj u odnosu na one kojima će rad nedjeljom biti dopušten i dalje te da se za trgovce stvara nelojalna konkurencija od strane npr. benzinskih postaja i kioska koji već sada prodaju asortiman gotovo identičan trgovinama široke potrošnje, a koji će moći raditi nedjeljom, odgovaramo da je cilj izmjena i dopune Zakona o trgovini uskladiti radno vrijeme u djelatnosti trgovine na način da se odredba članka 57. Zakona o trgovini uskladi s općim pravilima Zakona o radu te drugim međunarodnim aktima uzimajući u obzir načelo jednakopravnosti trgovaca koji djeluju na tržištu. U odnosu na vaš navod da ovaj prijedlog propisa uopće ne obuhvaća radnike iz ostalih djelatnosti (npr. ugostiteljstvo i turizam) koji će i dalje raditi nedjeljom, već samo one u trgovini, odgovaramo kako se ovim zakonskim rješenjem ne uređuje ugostiteljska djelatnost, već se odredbom članka 3. stavka 1. važećeg Zakona o trgovini uređuje djelatnost trgovine kao gospodarske djelatnosti kupnje i prodaje robe i/ili pružanja usluga u trgovini u svrhu ostvarivanja dobiti ili drugog gospodarskog učinka. Isto tako, a razumijevajući Vaš navod kako se problematika radnog vremena ne može promatrati samo u jednoj djelatnosti, već se isto mora promatrati i u drugim djelatnostima, navodimo kako je predloženim izmjenama i dopuni Zakona o trgovini predmet uređenja reguliranje radnog vremena u djelatnosti trgovine koja nadležnost izrijekom proizlazi iz odredbe članka 1. stavka 1. važećeg Zakona o trgovini, dok su za ostale djelatnosti radno pravni odnosi između zaposlenika i poslodavca regulirani mjerodavnim odredbama Zakona o radu i njegovim podzakonskim aktima. U odnosu na Vaš komentar da bi o uređenju radnog vremena trebao odlučivati poslodavac, odgovaramo kako se ovim zakonskim rješenjem ne ulazi u uređenje radno pravnih odnosa zaposlenika i njihovih poslodavaca.
24 Goran Perožić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONAO TRGOVINI Maksimalno tjedno radno vrijeme trgovina, od ponedjeljka do subote, trebalo bi biti 72 sata, što je u skladu s europskom praksom, naročito nama bližih država. Izuzetak bi bilo onih 16 tjedana u kojima trgovine imaju radnu nedjelju, kada bi mogle raditi predloženih 105 sati. Trebalo bi naglasiti da se u tjednima u kojima se obilježava blagdan, odnosno neradni dan tjedni maksimum radnih sati skraćuje za 12, odnosno 15 sati (16 tjedana s radnom nedjeljom trgovina). Tjedno bi, kroz cijelu godinu, od ponedjeljka do subote, 90 sati mogla raditi samo specijalizirana prodajna mjesta za tisak te kruh i pekarske proizvode. Nije prihvaćen Uvođenje maksimalnog fonda sati kao i fonda nedjelja definirat će se Zakonom dok će fond sati i broj nedjelja koje se stavljaju u funkciju biti odabir vlasnika prodajnog objekta u odnosu na njegovu poslovnu politiku, a koja može uzimati u obzir razloge poput sezonalnosti, zemljopisnog područja na kojem posluje. Govoreći o europskoj praksi, uvidom u praksu rada trgovina u drugim zemljama članicama Europske unije može se zaključiti da je u zemljama koje su se odlučile pravno urediti radno vrijeme u sektoru trgovine to učinjeno na način da su trgovine nedjeljom u pravilu zatvorene, no postoje izuzeća koja su vezana uz vjerske ili nacionalne blagdane, turistička područja, zračne i pomorske luke, cestovna stajališta, prodaju određene vrste robe i dr.
25 Udruženje obrtnika Zadar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONAO TRGOVINI Ceh trgovine Udruženja obrtnika Zadar smatra kako propisivanje zabrane rada nedjeljom ni u ranijim primjerima, pa ni sada, neće imati pozitivan već negativan učinak na hrvatsko gospodarstvo, kojemu je prijeko potreban oporavak, osobito nakon dvije godine poslovanja u epidemiološkim uvjetima. Pozitivan efekt koji se želi postići uvođenjem nedjelje kao neradnog obiteljskog dana, prije bi se postigao učinkovitom i redovitom kontrolom poštivanja radničkih prava propisanim Zakonom o radu i drugim srodnim propisima. S obzirom da se prihodi u Republici Hrvatskoj većinom ostvaruju od turizma (posebice na Jadranu), smatramo kako hrvatsko gospodarstvo treba imati osigurane pretpostavke kako bi se turizam mogao i razvijati. Ograničavanje radnih dana ili radnog vremena trgovina dovesti će do sasvim suprotnog učinka s obzirom da s terena raspolažemo informacijama kako je nedjeljni promet u sezoni daleko veći od onoga preko tjedna. Odluku o radu nedjeljom treba ostaviti na slobodu poslodavcima, kao što je to bilo i do sada, uz pojačanu kontrolu poštivanja zakonskih propisa koji reguliraju rad djelatnika nedjeljom i praznikom. Kao Udruženje čiji članovi trgovačke struke uglavnom posluju na turističkom području, ističemo kako je mogućnost rada nedjeljom bitan čimbenik u strukturi prihoda njihova obrta, te kako predloženih 16 nedjelja nije dovoljno za ostvarivanje prihoda koji bi se ostvario kada bi nedjelje bile radne (kao i dosada) a, s obzirom na činjenicu da turistička sezone počinje sve ranije, te završava sve kasnije (ponekad je to razdoblje od ožujka do studenog, dakle punih 9 mjeseci). Također, osim u samoj ljetnoj turističkoj sezoni, trgovački obrti nastoje razvijati svoje poslovanje i u drugim dijelovima godine (primjerice, advent u zimskom djelu godine) stoga ih ne bi trebalo ograničavati u njihovom radu. Mišljenja smo da se osobito treba omogućiti pravo na rad malim trgovcima koji su mahom obiteljski obrti i kojima bi onemogućavanje rad nedjeljom moglo za posljedicu imati zatvaranje njihovih obrta te dovođenje u pitanje njihove egzistencije. U konačnici, smatramo kako trgovinu kao jedan od segmenata u gospodarstvu nije potrebno na ovaj način diskriminirati u odnosu na druge djelatnosti koje se također obavljaju nedjeljom. Primljeno na znanje Ovim zakonskim rješenjem poslodavcima je ostavljena mogućnost odabira radnog vremena 16 nedjelja u godini pri čemu naglašavamo kako predloženom izmjenom članka 57. važećeg Zakona o trgovini, predviđa se mogućnost rada nedjeljom u dijelu koji se odnosi, inter alia, na kulturne i vjerske ustanove, prostore koji su proglašeni zaštićenim područjem prirode u skladu s posebnim propisima kao i na otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda, prodaju vlastitih proizvoda na tržnicama na veliko i malo te prigodnu prodaju na sajmovima i javnim manifestacijama pri čemu obrtnici u turističkim područjima ali i izvan njih (iako se mora voditi računa da pojam „turistički“ nije jedinstven i jednako primjenjiv u definiciji na sve pojmove i oblike turizma i doživljaja) ukoliko su registrirani za obavljanje ovakvih djelatnosti, imaju mogućnost svoje objekte otvoriti nedjeljom ukoliko zadovoljavaju predmetne kriterije. Slijedom navedenog, predloženim propisom obuhvaća se normiranje upravo prijedloga kojeg ste iznijeli u svom komentaru, a koji se odnosi na sezonalnost, odnosno na važnost lokacije turističkog područja. Razumijevajući vaš komentar kako trgovinu kao jedan od segmenata u gospodarstvu nije potrebno na ovaj način diskriminirati u odnosu na druge djelatnosti koje se također obavljaju nedjeljom, smatramo da ista djelatnost nije diskriminirajuća jer dopušta određivanje broja radnih nedjelja samim poslodavcima, a sukladno njihovoj poslovnoj politici. Sukladno stajalištu Ustavnog suda Republike Hrvatske, ovim Prijedlogom zakona postiže se legitiman cilj koji osigurava i omogućava kvalitetu funkcioniranja društvene zajednice. Nadalje, odredbom članka 2. stavka 5. Europske povelje o socijalnim pravima propisano je da se tjedni odmor podudara s danom u tjednu koji je kao dan odmora prihvaćen prema tradiciji ili običajima zemlje ili regije. Isto daje pravo Republici Hrvatskoj da utvrdi pravila vezana uz radno vrijeme trgovina te da u skladu sa svojom tradicijom i običajima, kao i u interesu građana i radnika koji rade u djelatnosti trgovine, kao opće prihvaćen dan tjednog odmora odredi nedjelju.
26 UDRUŽENJE OBRTNIKA MURTER, PIROVAC, TISNO PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONAO TRGOVINI Sukladno primjedbama HOK-a, stajališta smo da je rad nedjeljom i blagdanima potrebno ostaviti poslodavcima na slobodno uređenje, a prava radnika regulirati prvenstveno Zakonom o radu i drugim provedbenim propisima.. Ukoliko zakonodavac, unatoč primjedbama, ostaje pri stajalištu reguliranja rada nedjeljom na način predložen ovim Izmjenama i dopunama, mišljenja smo i dalje da je u potrebno razlikovati rad nedjeljom i blagdanima za vrijeme turističke sezone od preostalog dijela godine, a osobito s obzirom na činjenicu da imamo čak četiri blagdana u jeku turističke sezone. Bitno je naglasiti i uzeti u obzir da se u priobalnom dijelu profitabilno poslovanje veže gotovo isključivo za razdoblje turističke sezone i uz nju usko vezano vremensko razdoblje, dok je preostali dio godine u tim područjima mahom neprofitabilan. Predlažemo stoga da se od dozvoljenih 16 radnih nedjelja i blagdana izuzme razdoblje turističke sezone (minimalno 01.06.-30.09. s tendencijom proširenja navedenog vremenskog razdoblja), koje je potrebno ostaviti na volju poslodavcima. Ovo osobito stoga što nam je i jedan od strateških ciljeva produženje turističke sezone, za koji bi jedan od glavnih kriterija trebala biti raznolika i bogata ponuda dobara i usluga. Da se ponuda dobara i usluga smatra značajnom i potrebnom jasno je iz predviđenih iznimki u čl. 57, st. 5 Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o trgovini, ali bi se ovakvim zakonskim rješenjem neopravdano dovelo u neravnopravan položaj ostale poslodavce u odnosu na poslodavce u objektima predviđenim ovim iznimkama. Ne radi se o hitnim niti egzistencijalno bitnim uslugama, već isključivo o uslugama koje čine turističku ponudu nekog mjesta, a ukoliko zakonodavac smatra da je takva ponuda bitna za razvoj turističke sezone (što je jasno iz navedenih iznimki) tada je potpuno pogrešno da zakonodavac određuje iznimke umjesto da se iznimke odnose na sve djelatnosti kroz razdoblje turističke sezone. Također, predlažemo, ukoliko se ostane kod ovakvog prijedloga, da se predvidi iznimka od neradne nedjelje i blagdana za poslodavce i članove njihovih obitelji na način da im se ostavi mogućnost rada nedjeljom i blagdanima, ovisno o njihovoj slobodnoj volji i poslovnoj procjeni. Primljeno na znanje S obzirom na vaš komentar da se pored 16 radnih nedjelja koje trgovac može samostalno odrediti, odrede i nedjelje u razdoblju od 01.06. - 30.09. s tendencijom proširenja navedenog vremenskog razdoblja, prijedlog se ne smatra u skladu s legitimnim ciljem koji se namjerava postići Zakonom, a to je uskladiti Zakon o trgovini s ostalim hrvatskim i međunarodnim aktima te kao opće prihvaćen dan tjednog odmora odrediti nedjelju. Podsjećamo na odluku Ustavnog suda broj: U-I-642/2009 od 19. lipnja 2009.u dijelu koji se odnosi na potencijalnu diskriminaciju po neobjektivnom kriteriju. Ovaj Prijedlog zakona je uklonio prethodne nedostatke i ne sadrži odredbe o površini prodajnog prostora pa tako niti vlasništvu trgovine.
27 MARIJA, obrt za trgovinu i usluge PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONAO TRGOVINI U postupnosti sam protiv bilo kakve zabrane rada trgovina nedjeljom i blagdanima , time se krši ustavno pravo svakog pojedinca u RH. Brigu oko radnika treba riješiti zakonom o radu. Nastavno na zakon kojim se predlaže 16 radnih nedjelja nije definirano da li se to odnosi na subjekte ili objekte jer pojedeni subjekti imaju više poslovnih objekata. Tako primjerice u jednom gradu jedan poslovni subjekt ima više objekata, pa ukoliko se zakon odnosi na objekte a ne subjekte on će primjerice u tome gradu pokriti sve nedjelje u godini. Što znači da su subjekti koji posjeduju samo jedan objekt diskriminirani. i da skratim povucite iz procedure takav zakon jer nepovoljno utječe na poduzetničku klimu. Primljeno na znanje Zakon se odnosi na prodajne objekte, a što se jasno može iščitati iz same odredbe članka 2. ovog prijedloga Zakona.
28 Nezavisni hrvatski sindikati PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONAO TRGOVINI Iako pozdravljamo najave za donošenje Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini, vezano za reguliranje i ograničenje rada trgovina nedjeljom, neugodno smo iznenađeni objavom Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini na e-savjetovanju bez prethodnog savjetovanja sa socijalnim partnerima o istom Zakonu, a što smo očekivali. Primljeno na znanje U konkretnom slučaju radi se o ponovljenom javnom savjetovanju te skrećemo pozornost da je prijedlog zakona već ranije raspravljan i na radnoj skupini u koju su bili uključeni socijalni partneri. Također u duhu dobre suradnje i u skladu s Poslovnikom o radu Gospodarsko-socijalnog vijeća i njegovih radnih tijela, sjednica Povjerenstva organizira se nakon završetka e-savjetovanja, a završni tekst koji je usklađen s prihvaćenim primjedbama i prijedlozima s e-savjetovanja dostavit će se članovima Povjerenstva prije održavanja sjednice.
29 Ivana Vranjković Staneković PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONAO TRGOVINI Smatram da rad nedjeljom i blagdanom treba svakako ukinuti jer to nije djelatnost čiji je rad nužan tim danima.Obzirom da su te nedjelje i tako slabo plaćene radnicima bi sigurno puno više značilo da su doma sa obitelji.Poučeni iskustvima iz prošlosti ali i iz primjera nekih naših susjeda koji ne rade nedjeljom i blagdanima sigurno zbog neradnih nedjelja ne bi bili ni gladni ni žedni,a radnici bi taj dan mogli provesti u krugu obitelji jer nedjelja je jedini dan kad je obitelj na okupu. Primljeno na znanje Vaš komentar je primljen na znanje.
30 Goran Perožić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONAO TRGOVINI Na dane uoči velikih blagdana, odnosno na Veliku subotu, Badnjak i Silvestrovo, zakonski bi trebalo skratiti radno vrijeme svih prodajnih mjesta najkasnije do 18 sati, a predložio bih da se na te dane zatvore i koji sat ranije. Primljeno na znanje Vaš komentar je primljen na znanje.
31 Goran Perožić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONAO TRGOVINI Distribucija tiska putem kioska kao posebnog oblika prodaje izvan prodavaonica kao i specijalizirane prodavaonice za prodaju kruha i pekarskih proizvoda trebale bi, u vremenu koje je navedeno u zakonskom prijedlogu, raditi samo nedjeljom, dok bi rad blagdanom trebalo omogućiti samo na Uskrsni ponedjeljak, blagdan Svetog Stjepana te na Dan državnosti i Dan antifašističke borbe kada jedan od ta dva blagdana datumski "padnu" dan prije ili poslije Tijelova. Na taj način bi se izbjeglo da su navedena prodajna mjesta zatvorena dva dana zaredom. Ostalim blagdanima trebala bi i ta prodajna mjesta biti zatvorena. U slučaju da se ovaj prijedlog ne usvoji, predlažem da se barem Uskrs i Božić zakonski urede kao dani kada su i gore navedena prodajna mjesta zatvorena. Ipak je riječ o dva najveća i najvažnija blagdana koji se jedini, iz tih razloga, neradno obilježavaju čak dva dana. Primljeno na znanje Vaš komentar je primljen na znanje.
32 Goran Perožić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONAO TRGOVINI Uz iznimku rada trgovina najviše 16 nedjelja godišnje, trebalo bi navesti da se to ne odnosi na one nedjelje kada je toga dana ujedno i blagdan. Ovim zakonskim prijedlogom trgovine u dane blagdana ne rade, i to bez iznimaka, što podržavam, no moguće iznimke nedjeljom nisu predvidjele mogućnost preklapanja tih dana s danima blagdana. Primljeno na znanje Vaš komentar je primljen na znanje.
33 HOK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONAO TRGOVINI Ceh trgovine Hrvatske obrtničke komore koji broji gotovo 10000 obrtnika smatra da bi odluku o radu nedjeljom trebalo ostaviti na slobodu poslodavcima, kao što je to bilo i do sada. Imajući u vidu podijeljenost oko važnosti nedjelje kao radnog dana za one obrtnike u turističkim područjima gdje je rad nedjeljom ključan za poslovanje i opstanak te onih obrtnika u manje razvijenim područjima i dijelovima (primarno) kontinentalne Hrvatske gdje je rad nedjeljom neisplativ, Ceh trgovine HOK-a stava je da bi odluku o radu nedjeljom trebali donijeti sami poslodavci, dok se zaštita prava radnika mora osigurati na temelju Zakona o radu i provedbenih propisa. Primljeno na znanje Predloženim nacrtom zakona poslodavcima je ostavljena mogućnost odabira radnog vremena 16 nedjelja u godini pri čemu naglašavamo kako se predloženom izmjenom čl. 57. predviđa mogućnost rada nedjeljom u dijelu koji se odnosi, inter alia, na kulturne i vjerske ustanove, prostore koji su proglašeni zaštićenim područjem prirode u skladu s posebnim propisima kao i na otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda, prodaju vlastitih proizvoda na tržnicama na veliko i malo te prigodnu prodaju na sajmovima i javnim manifestacijama pri čemu obrtnici u turističkim područjima ali i izvan njih (iako se mora voditi računa da pojam „turistički“ nije jedinstven i jednako primjenjiv u definiciji na sve pojmove i oblike turizma i doživljaja), ako su registrirani za obavljanje ovakvih djelatnosti, imaju mogućnost svoje objekte otvoriti nedjeljom. Slijedom navedenog, predloženim propisom obuhvaća se normiranje upravo prijedloga kojeg ste iznijeli u svom komentaru, a koji se odnosi na sezonalnost, odnosno na važnost lokacije turističkog područja.
34 Antonija Anić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONAO TRGOVINI Radim u maloprodaji i trenutno srećom ne radimo ni nedjeljom ni blagdanima, kod poslodavca nedjeljom i blagdanima radi samo jedna prodavaonica koja je u sklopu velikog shopping centra. Subotom radimo do 13.00 sati, što želim i svim ostalim kolegicama i kolegama zaposlenim u trgovini. Tijekom dvije godine kada smo radili subotom popodne, nedjeljom i blagdanima nismo zabilježili povećani promet, a organizacija posla tijekom tjedna bila je toliko složenija da je bilo potrebno angažirati ispomoć studenata. Otkada ne radimo nedjeljom ni blagdanima, nikada nismo dobili ni najmanji negativan komentar od strane kupaca, niti bilježimo pad prometa. Angažirana sam u udruzi koja pomaže djeci s poteškoćama u razvoju i redovno radno vrijeme izuzetno mi je važno kako bih mogla sudjelovati u toj društveno korisnoj organizaciji. Subota popodne i nedjelja dani su za moju obitelj, supruga i djecu, prijatelje i odmor u punom smislu te riječi i smatram da su kao takvi nezamjenjivi i da sam upravo zbog toga puno spremnija za sve obaveze u radnom tjednu. Primljeno na znanje Vaš komentar je primljen na znanje.
35 VITOMIR BEGOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONAO TRGOVINI VAŽNO JE UKUPNO RADNO VRIJEME (OPTEREĆENJE) ZA SVAKOG RADNIKA ! Pitanje radnog vremena (redovni rad, prekovremeni rad,rad blagdanima ,neradnim danima, dodatni rad, pripravnost, noćni rad, dostupnost nakon radnog vremena ,dežurstvo, rad od kuće, rad na izdvojenom mjestu rada,...) zbog niza razloga ( detaljnije u nastavku) potrebno je sagledavati ,regulirati, evidentirati i nadzirati u cjelini te obuhvatiti sve zaposlene. Problematika radnog vremena ne može se izolirano promatrati i regulirati samo kad je u pitanju rad nedjeljom , i samo u jednoj djelatnosti. Da li će nakon ovoga slijediti i reguliranje radnog vremena nedjeljom i u drugim djelatnostima ? Možda npr. u Zakonu o gradnji (vidljivo je da radnici nedjeljom rade na gradilištima) ,Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti (raširena pojava u nedostatku radne snage) , ….? Radno vrijeme s aspekta sigurnosti i zdravlja na radu važno je kao temeljno ljudsko i radno pravo za svakog radnika, neovisno o djelatnosti u kojoj radi i poslovima koje obavlja. Stručno i analitičko sveobuhvatno sagledavanje i reguliranje pitanja radnog vremena, uvjeta rada, sigurnosti i zdravlja na radu podrazumijeva muldisciplinarni pristup i jedan propis (sada umjesto racionalizacije propisa i normi ide se ka povećanju i reguliranju istovjetne materije u različitim propisima). I o tome Vlada i Hrvatski sabor moraju voditi računa prilikom predlaganja i donošenja pojedinih propisa. Uz to potrebne i opravdane javne institucije koje u razvijenim zemljama znanstveno i stručno proučavaju i usmjeravaju mjere prevencije na području sigurnosti i zdravlja, unapređujući uvjete na radu u Hrvatskoj su na prečac preko noći "prestale s radom", a sada se u drugom području najavljuje osnivanje nove uz razne postojeće institucije (npr. Agencije za nadzor aktivnosti i rezultata državnih tvrtki !?). . Uz to involviran je veći broj savjetnika i posebnih savjetnik po ministarstvima i Vladi uz postojeći ustroj, još uvijek nakon nekoliko godina od stupanja na snagu Zakona o sustavu državne uprave nije provedena depolitizacija u pojedinim upravama i uspostavljen profesionalno i stručno ekipiranje određenih poslova, kako bi upravo ova pitanja i ukupna problematika vezana uz rad bila na odgovarajući način u kontinuitetu cjelovito regulirana. Vlada je dužna osigurati primjenu svih usvojenih zakona za čiju provedbi je izravno nadležna, kao što je to slučaj s predmetnim zakonom, a Hrvatski sabor mora to nadzirati. Ako to nije slučaj , a sada nije, kako očekivati da drugi adresati primjenjuju druge propise ?! Nema uspješnog gospodarstva bez zdravog i sigurnog radnog mjesta, i to mora biti prvo. Pravo na isključenje izvan radnog vremena je sastavni i važan dio potrebne regulative ukupnog radnog vremena, a to za sada Vlada ne predlaže u najavljenim izmjenama radnog zakonodavstva, kao i niz drugih pitanja. Dodatni problem je poštivanje važećih propisa i nadzor. Vođenje kadrovske evidencije i prijavu radnog vremena zaposlenika uređuje se u Povelji Europske unije o temeljnim pravima. Povelja pruža okvir za uređenje temeljnih prava građana Europske unije pa tako i okvir vezano za zaštitu prava radnika. Između ostalog, u članku 31. Povelje definirano je da: “Svaki radnik ima pravo na ograničenje najduljeg radnog vremena, na dnevni i tjedni odmor te na plaćeni godišnji odmor.” Osim navedene Povelje, Direktiva o organizaciji radnog vremena (Direktiva 2003/887EZ) detaljnije uređuje i definira pojedine dijelove vezane za rad. Primjerice, definirana je potreba da zaposlenici imaju definiran dnevni, tjedni i godišnji odmor, najdulje tjedno radno vrijeme te ograničenja vezano za noćni rad. Kako bi se ujednačila primjena ovih pravila, Europski sud u svojoj presudi naveo je da je evidencija radnika i prijava radnog vremena obvezatna za sve poslodavce u državama članicama Europske unije. Dakle, presuda Europskog suda ima izravan učinak na države članice i nužno je provesti ovu odluku u zakonodavstvima svih država članica, posebno vodeći računa o Povelji Europske unije o temeljnim pravima i Direktivi o organizaciji radnog vremena. Polazeći od navedenoga u Hrvatskoj Zakon o radu i Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima, reguliraju da su poslodavci dužni voditi evidenciju o zaposlenicima te su dužni osigurati dokaz vođenja evidencije o radnicima i o radnom vremenu. Pravilnik detaljno navodi koji se podaci moraju evidentirati kada je riječ o evidenciji rada i prijavi radnog vremena. Evidencija se mora voditi uredno, razumljivo i ažurno, te je poslodavac dužan omogućiti zaposleniku uvid u evidenciju. U slučaju da poslodavac ne vodi evidenciju o zaposlenicima i o radnom vremenu zaposlenika, izlaže se velikim kaznama u slučaju potencijalnih tužbi zaposlenika i/ili inspekcijskog nadzora. Naime, Zakon o radu definira nepropisno vođenje evidencije o zaposlenicima kao najteži prekršaj poslodavca i u čl. 229 predviđa novčanu kaznu za pravne osobe od 61.000 kn do 100.000 kuna. Tako je u propisima, a tako bi trebalo biti i u praksi u uređenim državama, u kojima poštuje dostojanstvo radnika, u u kojima postoje efikasni mehanizmi kontrole. Važno je ukazati da je porastao broj zaposlenih u RH na više od 1,620.000 s tendencijom daljnjeg rasta, i to je pozitivno. Međutim, istovremeno je u padu broj inspektora za radne odnose kao i za zaštitu na radu. Ne primjenjuje se preporuka ILO da na svakih 10.000 zaposlenih treba biti 1 inspektor rada. Popunjenost inspektora za radne odnose je 75 posto u odnosu na sistematizaciju a kod zaštite na radu svega 68 posto !I taj broj dalje se smanjuje. Zato je nužno da Vlada donese odgovarajuće odluke, kako bi se riješio ovaj problem. Reorganizacijom poslova i nadležnosti, unutar ministarstava i tijela državne i regionalne uprave i samouprave moguće je preraspodjelom kadrovskih resursa i odgovarajućom edukacijom, osigurati potrebno ekipiranje inspekcije za rad i zaštitu na radu. Bez rješavanja tog problema teško je očekivati primjerenu primjenu propisa. Ukoliko ovome pridodamo i činjenicu da nedostaje 50 timova medicine rada u odnosu na propisani standard HZZO , onda situacija postaje krajnje alarmantna i zahtjeva neodložnu akciju nadležnih i odgovornih. Među djelatnosti koje imaju stopu izostanaka s posla na teret HZZO-a veću od prosjeka Republike Hrvatske, a uz to i veći udio u aktivnim osiguranicima i veliki broj dnevno bolesnih je i trgovina na veliko i malo s 227.593 zaposlenih (5.291 radnik/ca dnevno bolestan/na). U 2021.godini u trgovini na veliko i na malo; (popravak motornih vozila i motocikala ) prijavljeno je ukupno 2321 ozljeda , a na mjestu rada 1959 ozljeda. Ukupna stopa na 1000 zaposlenih svih prijavljenih ozljeda na radu iznosila je 9,88 (prosjek RH 9,29) a stopa ozljeda na mjestu rada stopa bila je 8,34 (za RH sve djelatnosti 7,82). Usporedbe radi koliko je važno voditi brigu i o drugim djelatnostima;uvjetima rada, radnom vremenu,sigurnosti i zdravlju pokazuje i ovaj primjer. Najviša stopa privremene nesposobnosti za rad za 2021.g. na teret HZZO-a iskazana je u djelatnosti Zdravstvene zaštite i socijalne skrbi u visini od 3,36 što predstavlja porast od 8,74% (3,09 u 2020.). U ovoj djelatnosti zaposleno je prosječno 104.185 osoba (polovina mnajje od trgovine) , prosječno dnevno s posla izostaje 3.500 zaposlenika uz 1.095.458 dana privremene nesposobnosti za rad. Ukupna stopa prijavljenih ozljeda na radu (1.525) u 2021.g. bila je 11,91 ,a na mjestima rada stopa na 1.0000 zaposlenih bila je 8,45. Europska direktiva o radnom vremenu još iz 2003. ograničila je maksimalni tjedni rad na 48 sati s prekovremenim satima. U Njemačkoj propisani radni tjedan traje 35,6 sati, radnici dnevno mogu maksimalno raditi 10 sati, a tjedno s prekovremenim satima maksimalno 48 sati. Istovremeno ove godine osamdeset i šest posto Islanđana već je prešlo na kraće radno vrijeme ili je steklo pravo pregovarati o tome, nakon što je velika studija pokazala da je kraći radni tjedan poboljšao dobrobit te smanjio stres i izgaranje bez žrtvovanja produktivnosti. Dakle, što se Hrvatske situacije tiče potrebno je novim rješenjima voditi računa o fizičkom i mentalnom zdravlju radne populacije, očuvanju radne sposobnosti a time ujedno stvarati uvjete za duži radni vijek. Poznato je koliko su radno opterećeni pojedini zdravstveni djelatnici na što upućuju i podaci o izostancima s rada zbog bolovanja i preko toga se ne može olako prelaziti. Povećanje osnovice za obračun plaće neće riješiti taj problem ,potrebne su suštinske i korjenite promjene. Duži rad može uzrokovati zdravstvene probleme, bolovanja, veće izdatke zdravstvenog sustava, manja primanja i narušavanje ravnoteže privatnog i poslovnog života. Potrebno je ukazati da je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila kako je 2016. godine, prema procjenama WHO i Međunarodne organizacije rada, 745.000 radnika preminulo od moždanog udara i srčanih bolesti kao posljedice prekovremenog rada i predugog radnog vremena. U usporedbi s 2000. godinom, to je rast od 29 posto. Točnije, 398.000 radnika umrlo je od moždanog udara, a 347.000 od srčanih bolesti kao posljedice rada od najmanje 55 sati tjedno. Istraživanje je pokazalo kako, u odnosu na rad od 35-40 sati tjedno, rad od 55 i više sati tjedno povećava rizik od moždanog udara za 35 posto te srčanih bolesti za 17 posto. Nadalje, studija Eurofounda tvrdi da oni koji rade u više radnih odnosa u prosjeku rade duže, što se negativno odražava na njihovo zdravlje i dobrobit. Istraživanje pokazuje da oni koji rade više poslova u prosjeku rade duže ;48 sati ili više tjedno i više od 10 sati dnevno. Osim toga, njihovo je radno vrijeme netipično, jer često rade noću, subotom i nedjeljom. Sve to ima negativne posljedice za njihovo zdravlje i dobrobit, na primjer, povećani rizik od kardiovaskularnih bolesti, umora, problema sa spavanjem, anksioznosti, depresije, gastrointestinalnih problema. Potonje se odražava i na slabe mogućnosti usklađivanja radnog i privatnog života. Psihosocijalni rizici i stres na radnom mjestu spadaju među najveće i najvažnije izazove u pogledu sigurnosti i zdravlja na radu. Otprilike polovina svih radnika u EU-u smatra da je stres povezan s radom zajednički izazov s kojim se suočavaju na radnom mjestu. Više od četvrtine svih radnika navodi da doživljava stres povezan s radom tijekom cijelog ili većeg dijela radnog vremena. Najčešće navedeni uzroci stresa na radnom mjestu uključuju nesigurnost radnog mjesta, dugo ili neredovito radno vrijeme, prekomjerno radno opterećenje te uznemiravanje i nasilje na radnom mjestu. Na gotovo 80 posto radnih mjesta u državama članicama EU utvrđeno je prisustvo barem jednog čimbenika psihosocijalnih rizika unutar dotične organizacije. Dakle, kod namjere reguliranja radnog vremena radnika nužno je uključiti povećane rizike za zdravlje i sigurnost radnika, koji moraju biti prioritet u odnosu na sve druge naizgled povoljne okolnosti. O nizu aktualnih tema i pitanja bit će prilika informirati se i saznati o dobroj praksi na predstojećoj tradicionalnoj 22.nacionalnoj konferenciji "Izazovi za zdravlje i sigurnost na radu 2023" ,okruglom stolu i pratećim radionicama 7,8 i 9.prosinca 2022. u Zagrebu (više na: www.skup-znr.zirs.hr) Aktualne preložene izmjene i dopune Zakona o radu koje su u fazi pripreme za II čitanje u Hrvatskom saboru nisu na tom tragu. Već naprotiv. Moguće je da će i radnici u trgovini i ako prođe sadašnji prijedlog biti „oslobođeni“ rada nedjeljom , ali će imati drugu mogućnost dodatnog rada , ili drugi način radnog opterećenja (call centri ,online prodaja, rad u skladištu, rad od kuće, dostava,...). U predloženom rješenju o dopunskom radu u čl.18 b st.4 , a posebno st. 5 prijedloga izmjena i dopuna Zakona o radu , izostaju odgovarajući „osigurači“ tj. ograničenje ukupnog tjednog rada tj .radnog opterećenja radnika, jer npr. netko može uz redovno tjedno radno vrijeme imati i prekovremeni rad čime se povećava radni fond sati, a zatim neovisno o tome još dodatno raditi osam sati tjedno, odnosno 16 sati tjedno (formalno ograničenje takvog rada do 4 mjeseca ne znači manji rizik za sigurnost i zdravlje radnika).Opravdanje o „dobrovoljnosti“ nije jamstvo otklona prekomjernog radnog opterećenja. Navedeno upućuje na potrebu izmjena i dopuna predloženog instituta dopunskog rada na način da ukupno tjedno radno vrijeme redovnog, prekovremenog i dopunskog rada ne može biti duže od 48 sati tjedno. U članku 65. novo predloženi stavak (7) „Matični poslodavac može radniku koji radi u dodatnom radu naložiti prekovremeni rad samo ako dostavi poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad, osim u slučaju više sile“ nije jamstvo ograničenja ukupnog radnog opterećenja koje može ukupno biti znatno iznad 48 sati tjedno, pa isto treba jasno ograničiti, kao što je navedeno uz čl.62 st.1. potrebno ograničiti ukupno tjedno radno vrijeme redovnog, prekovremenog i dopunskog rada na 48 sati tjedno. Svijet rada se ubrzano mijenja, i više nije i neće biti ništa isto kao sada. U djelatnosti trgovine (kao i u svim drugim djelatnostima) nije zastupljen samo rad u prodajnom prostoru , već je način, oblik i vrijeme rada raznoliko pa se i o tome mora voditi računa. Previđene izmjene u čl.15 st.2 prijedloga izmjena i dopuna Zakona o radu „poslodavac i radnik mogu ugovoriti pravo radnika da slobodno odredi svoje mjesto rada“ , otvara problem procjene rizika, mjera sigurnosti i zaštite zdravlja, budući je i dalje odgovornost za sigurne i zdrave radne uvjete na poslodavcu. Ovako predloženo rješenje nije prihvatljivo. Isto se odnosi i na rad od kuće ,imajući u vidu da svatko nema adekvatne uvjete za život i rad u stambenom prostoru. Poslodavci su odgovorni za zdravlje, sigurnost i dobrobit svojih zaposlenika – i kada su na radnom mjestu i kada rade na izdvojenom mjestu rada (uključujući rad od kuće). Zaposlenici također imaju odgovornosti. Dužnost je poslodavca zaštititi zdravlje, sigurnost i dobrobit svojih zaposlenika i drugih osoba na koje njihove radne aktivnosti mogu utjecati. Poslodavci moraju učiniti sve što je razumno izvedivo kako bi to postigli. Nije opravdano administrativno minimizirati rizik kod obavljanja administrativnih i sl. poslova, jer slučajevi iz prakse dokazuju suprotno, pa je nužno normativno sve situacije regulirati. Rizika nikada više, opreza i mjera prevencije nikada previše. EU-OSHA upozorava da“ iako rad od kuće ima brojne potencijalne prednosti, također može utjecati na zdravlje radnika i pogoršati mišićno-koštane poremećaje ako se njime ne upravlja na odgovarajući način. Rad od kuće često je povezan s neodgovarajućim ergonomskim uređenjem radnog mjesta u kućnom okruženju, a time i većim rizikom od razvoja mišićno-koštanih poremećaja povezanih s radom. Rad s računalom, u usporedbi s nekim drugim poslovima, možda se čini sigurnim, s obzirom da je mala vjerojatnost izravnog ozljeđivanja, no pokazalo se da može izazvati različite probleme i zdravstvene poteškoće. Najčešći problemi koji se javljaju kod osoba koje puno vremena provode za računalom su: bolovi u leđima, uzrokovani dugotrajnim sjedenjem i nepravilnim držanjem tijela; ukočenost vrata, uzrokovana neprilagođenim položajem zaslona (kad je zaslon postavljen previsoko ili prenisko, ili ako je smješten tako da glavu moramo okrenuti lijevo ili desno prilikom gledanja zaslona);problemi s vidom, uzrokovani prekomjernim naprezanjem očiju i neprilagođenim zaslonom; glavobolja, uzrokovana dugotrajnim gledanjem u zaslon i nepravilnim položajem vrata; bol u dlanovima i zapešću zbog ponavljanja istih pokreta pri predugom radu s mišem i tipkovnicom, prilikom čega se koriste isti mišići, živci i tetive (npr. sindrom karpalnog tunela). Poslodavci i radnici zajedno moraju provesti procjenu rizika radnog mjesta od kuće kako bi ublažili čimbenike koji pogoršavaju mišićno-koštane poremećaje i optimizirali ergonomske značajke radnog mjesta. Poslodavci moraju uspostaviti politiku rada na daljinu koja uključuje odredbe o tome kako procjenjivati rizik na radnom mjestu, ergonomsku opremu, radne sate i očekivane rezultate te kako njima upravljati. Osim toga, obrazovanje i osposobljavanje igraju važnu ulogu u sprječavanju mišićno-koštanih poremećaja i upravljanju njima te pomažu radnicima na daljinu da ostanu aktivni tijekom radnog dana“. Procjena rizika izuzetno je važna za dobrobit na radnom mjestu. Kao ključan element europskog pristupa sigurnosti i zdravlju na radu, procjena rizika obavezna je u svim radnim okruženjima u državama članicama EU-a. Primjeri dobre prakse pokazuju da je ispunjavanje preduvjeta sigurnosti procjenu rizika za rad od kuće moguće učiniti neposrednim uvidom, odnosno dokumentirati uz aktivno sudjelovanje radnika jasnim smjernicama, uputama i online obrascem uz korištenje fotografija i videa. I problem prevelikog radnog opterećenja (ne samo nedjeljom) nije i jedini. On ima i daljnje negativne poveznice, o kojima i ministarstvo nadležno za gospodarstvo i energetiku uz druge nadležne dionike mora voditi računa. Usprkos tehnološkom napretku još uvijek susrećemo probleme po fizičko, psihološko, mentalno i ostalo zdravlje radne populacije (Nacionalnog programa zaštite mentalnog zdravlja 2021-2027. još uvijek nema !) . Vezano za ovo pitanje uz stručnjake za zaštitu na radu važno je djelovanje i specijalista medicine rada , njihova obveza redovitog obilaska mjesta rada i savjetovanja poslodavaca o mjerama prevencije i zaštite, kako otežani uvjeti rada ne bi uzrokovali štetne posljedice po zdravlje i radnu sposobnost radnika. U praksi susrećemo situacije gdje se tehničkim rješenjima može olakšati rad i opterećenje radnika ali se to ne čini, dok u sličnim situacijama ima suprotnih pozitivnih primjera. Poznato je da određena izlaganja na radnom mjestu pridonose razvoju ili napredovanju bolesti, uključujući :opasne tvari, kao što su kemikalije i biološki agensi, zatim, karcinogene tvar; zračenje , uključujući ionizirajuće zračenje i sunčevo ultraljubičasto zračenje; fizičke čimbenike, uključujući vibracije , buku , ručno podizanje i rad koji uključuje dugotrajno sjedenje; psihosocijalne čimbenike i organizaciju rada, kao što su noćni i rad u smjenama te stres. Važno je pažljivo pratiti rizike povezane s takvim oblicima izloženosti i njihovom međusobnom kombinacijom te s promjenjivim obrascima rada, kako bi se poduzimale odgovarajuće mjere prevencije, iz čega je razvidna uloga zdravstva i mjere prevencije. Prema podacima Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu (EU OSHA) rak je glavni uzrok smrtnih slučajeva povezanih s radom u EU-u: 52% smrti povezanih s radom na godišnjoj razini trenutačno se pripisuje raku povezanom s radom, dok se 24% pripisuje bolestima krvožilnog sustava, 22% drugim bolestima i 2% ozljedama. Broj oboljelih od raka u svijetu i Republici Hrvatskoj u stalnom je porastu. Rak je vodeći javnozdravstveni problem u Republici Hrvatskoj. Svake godine dijagnosticira se više od 23.500 novooboljelih. U posljednjih se 15 godina godišnje u prosjeku dijagnosticira 11.760 slučajeva invazivnog raka kod muškaraca te 10.150 kod žena. Potrebno je aktivno djelovati na provedbu mjera iz Nacionalnog plana protiv raka 2020.-2030.i učiniti poveznicu između radnih i životnih uvjeta. Na problem trenda rasta broja radnika s akutnim ili kroničnim bolestima u prostorijama ili na prostorima poslodavaca te teškim ozljedama i smrtnim ishodima, u svojem izvješću za 2018. godinu upozorio je Inspektorat rada te zatražio od ministarstava nadležnih za rad i zdravlje da poduzmu odgovarajuće mjere za smanjenje ovih pojava, ali prema dostupnim informacijama reakcija je izostala. Zdravstvene probleme do kojih dolazi zbog rada trebalo bi prepoznati kao usporene nesreće koje često imaju jednako teške, a ponekad čak i teže posljedice od mnogih uobičajenih nesreća. Problemi sa zdravljem obično se : razvijaju postupno, teško ih je uočiti, dugotrajni su, teško je utvrditi njihov uzrok, često nisu službeno dijagnosticirani. U Hrvatskoj je u razdoblju od 2018.-2021.g. smrtno stradalo na radu 215 radnika od čega je njih 90 preminulo na radnom mjestu !!! Zašto ? Potrebno ponoviti i ovdje : Povjerenik Europske komisije za zapošljavanje i socijalna prava Nicolas Schmit rekao je: "Radnici imaju pravo na visoku razinu zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, što je istaknuto u 10. načelu europskog stupa socijalnih prava. Budući da je oporavak od krize prilika za poboljšanje, to bi načelo trebalo biti u središtu našeg djelovanja. Težimo tome da više ne bude smrtnih slučajeva povezanih s radom u EU-u – to je naša „vizija nula”. Biti zdrav na radnom mjestu ne odnosi se samo na fizičko stanje, nego i na mentalno zdravlje i dobrobit radnika". U nastavku i dodatne činjenice koje upućuju na potrebu vođenja računa o ukupnom radnom vremenu radnika ,utjecaju na zdravlje i moguće posljedice (fizičko i mentalno zdravlje) , te poziv na akciju na razini EU . Deklaracija u povodu stogodišnjice MOR-a usvojena na Konferenciji 2019.godine ističe da su „sigurni i zdravi uvjeti rada ključni za dostojanstven rad“. Zaštita zdravlja i sigurnost na radu moraju biti prepoznati kao pravo svih. Bilo da se radi o COVID-u ili karcinomu na radu, ili ozljedama na radnom mjestu ili industrijskim bolestima, svaki bi radnik trebao imati pravo na zaštitu i primjerene uvjete rada Nitko ne bi trebao umrijeti da bi zaradio za život. U povodu prisjećanja na preminule radnike i pokretanja kampanje „Bez smrtnih slučajeva do 2030.“, Europska konfederacija sindikata u svojem proglasu između ostalog upozorava, poziva i ističe: „Ljudi idu na posao kako bi zaradili za život - za sebe, svoje obitelji i svoje voljene. Svaki dan diljem Europske unije 12 radnika/ica ne vrati se kući s posla jer su umrli na poslu. Umjesto da od njega žive, posao ih ubija, a njihove obitelji pate emotivno, financijski i na mnoge druge načine. Potičemo Europsku uniju, vlade država članica i poslodavce da stanu na kraj smrtnim slučajevima na poslu. Tražimo radna mjesta bez smrtnih slučajeva. Oko 100.000 radnika/ica umre svake godine zbog raka uzrokovanog na poslu izloženošću opasnim tvarima. Dugi radni sati i psihološki pritisak na poslu uzrokuju srčane bolesti, moždani udar, depresiju i samoubojstvo. Opterećujući poslovi, ponavljajući pokreti i podizanje teških predmeta uzrokuju bolove u leđima i druge poremećaje mišićno-koštanog sustava te posljedično uzrokuju depresiju i nesposobnost obavljanja posla. Novi izazovi za zdravlje i sigurnost pojavljuju se zbog ekstremnih vremenskih uvjeta i temperatura te klimatskih promjena; novih oblika rada izvan tradicionalnih radnih mjesta kao što je ubrzano rastući rad od kuće i platformski rad. COVID je pokazao kako je radno mjesto glavni izvor zaraze i doveo je do smrti puno tisuća radnika/ica te dokazao da na poslu i drugdje moramo biti bolje pripremljeni za buduće pandemije. Pozivamo Europsku uniju, države članice i poslodavce da se iskreno posvete i poduzmu potrebne aktivnosti kako na radnim mjestima ne bi bilo smrtnih slučajeva. Europa treba više akcije, a manje priče. To znači usklađeni zajednički napor za: • Prevenciju nesreća na radu i profesionalnih bolesti, zaustavljanje izloženosti opasnim tvarima uključujući one koje uzrokuju rak te spremnost za pandemiju, • Uzimanje fizičkog i mentalnog zdravlja kao početne točke kod organiziranja rada i oblikovanja radnog mjesta. Navedeno će zahtijevati aktivnosti na EU, nacionalnoj i sektorskoj razini te razini poslodavaca, uz zakonodavne i druge inicijative koje uključuju sindikate i poslodavce; uključujući povećanu edukaciju, osposobljavanje, nadzor prevencije, zaštitu, izvještavanje, inspekciju, provedbu i kazne“. Povjerenik Europske komisije za zapošljavanje i socijalna prava Nicolas Schmit rekao je: "Radnici imaju pravo na visoku razinu zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, što je istaknuto u 10. načelu europskog stupa socijalnih prava. Budući da je oporavak od krize prilika za poboljšanje, to bi načelo trebalo biti u središtu našeg djelovanja. Težimo tome da više ne bude smrtnih slučajeva povezanih s radom u EU-u – to je naša „vizija nula”. Biti zdrav na radnom mjestu ne odnosi se samo na fizičko stanje, nego i na mentalno zdravlje i dobrobit radnika". Dakle, nema ravnoteže privatnog i poslovnog života bez reguliranja ukupnog radnog vremena u svim djelatnostima a to je moguće učiniti radnim zakonodavstvom za sve zaposlene, reguliranjem specifičnosti /uključivo i naknade) dijalogom i kolektivnim ugovorima između udruga poslodavaca i sindikata, primjenom načela društveno odgovornog poslovanja (postoje razni kodeksi, treba ih dosljedno primjenjivati) te efikasnim inspekcijskim nadzorima i sankcijama. O proaktivnom sustavu osiguranja zdravlja na radu , kojeg u Hrvatskoj nema , više riječi u e-savjetovanju o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenom osiguranju. To je itekako važno pitanje i za gospodarske subjekte, pa bi bilo logično da se resorno ministarstvo aktivno uključi u promjenu modela. Promjene radi promjena nisu potrebne, već one koje će polučiti sinergijske rezultate i donijeti dobrobit svima. Primljeno na znanje Razumijevajući Vaše navode da je pitanje radnog vremena, redovnog rada, prekovremenog rada, rada blagdanima, neradnim danima, noćnog rada, dostupnost nakon radnog vremena, dežurstva, rada od kuće, rada na izdvojenom mjestu rada, potrebno sagledavati, regulirati, evidentirati i nadzirati u cjelini te obuhvatiti sve zaposlenike, odgovaramo kako se ovim zakonskim rješenjem ne ulazi u uređenje radno pravnih odnosa zaposlenika i poslodavca kao i zašite na radu. Naime, uređenje naprijed navedene materije predmet je drugih zakonskih okvira. Isto tako, a razumijevajući Vaš navod kako se problematika radnog vremena ne može izolirano promatrati i regulirati samo kad je u pitanju rad nedjeljom i samo u jednoj djelatnosti, navodimo kako je predloženim izmjenama i dopuni Zakona o trgovini predmet uređenja reguliranje radnog vremena u djelatnosti trgovine koja nadležnost izrijekom proizlazi iz odredbe članka 1. stavka 1. važećeg Zakona o trgovini, dok su za ostale djelatnosti radno pravni odnosi između zaposlenika i poslodavca regulirani mjerodavnim odredbama Zakona o radu i njegovim podzakonskim aktima. Pitanje da li će nakon ovoga slijediti i reguliranje radnog vremena nedjeljom i u drugim djelatnostima, nije u okviru nadležnosti stručnog nositelja ovoga propisa. Također, a vezano uz ostale navode iz Vašeg komentara, mjerodavne su odredbe Zakona o radu i njegovih podzakonskih akata.
36 Sanja Miskulin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONAO TRGOVINI Mišljenja sam da bi nedjelja trebala biti neradni dan za sve trgovine. Bez iznimke.Kod naših susjeda ( Slovenaca, Austrijanaca, Njemaca...) Nedjelja je neradni dan), i svi žive normalno. Kupovini obave u subotu i nedjelju imaju za obitelj, druzenje i odmor.Onaj tko nije radio u trgovini ne zna kako je to kad nedjeljom dodes s posla u popodnevnim satima a obitelj je već rucala ( najcesce rucak koji je skuhala baka) jer je mama na poslu ili mama kuha nesto na brzinu da pojedu svi zajedno.Jer NEDJELJOM su svi doma.Nije normalno da roditelji uzmu svoju djecu i nedjeljom idu u trgovačke centre "ubiti" vrijeme. Poslodavci se boje da ce im se smanjiti promet, ali neki centri, koji su uveli neradnu nedjelju (KTC) to demantiraju. Sve manje je razloga zasto bi ducani trbali raditi nedjeljom. Zato se nadam da ce ducani uskoro biti ZATVORENI NEDJELJOM. Primljeno na znanje Vaš komentar je primljen na znanje.
37 nada ćatipović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONAO TRGOVINI Radnici u trgovini nisu sretni što rade nedjeljom , napokon je došlo vrijeme da se ukine ili ograniči rad nedjeljom iz nama dobro poznatog razloga a to je da se nedjeljom okuplja cijela obitelj i zajedno provodi vrijeme. ranici koji rade u trgovini i kod najboljih poslodavaca po 15 dana budu bez slobodnog dana, ne znam da li znate što to znači za ženu, majku i suprugu. Supruga našeg kolege bila je zaposlena u Mall of Split, radila je 5 mjeseci bez slobodne nedjelje ali nije ona jedina ,pitao me da li je to zkonski u redu i da li to poslodavac može raditi ...???' naravno da može , rezultat takvog rada je bio da je dala otkaz jer to više nije mogla prihvatiti ni izdržati , sada je doma s djecom i ne radi i ostala je RH , nije otišla vani ( dok se mogu uzdržavati od jedne plaće...???)Bolno je gledati radnike u trgovini kad vidite koliko im obitelji pate i kako im nedostaje zajednički ručak , igranje ,izlasci maženja i druženja sa djecom ,,rodbinom i prijateljima. Naši kažu mi smo turistička zemlja pa trebamo zbog turista raditi nedjeljom , ako se usporedimo sa nama susjednom zemljom Austrijom , shvatiti ćemo brzo da je u Austriji turizam svih 12.mjeseci . nisu oni jedini i druge razvijene zemlje EU ne rade nedjelje i razvijenije su od nas ,zato se i uspoređujemo s njima i želimo da imamo uređen rad nedjeljom kao i one. Primljeno na znanje Vaš komentar je primljen na znanje.
38 Josipa Krnić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONAO TRGOVINI Podržavam ZABRANU RADA NEDJELJOM u trgovini jer nitko neće ostati niti gladan,niti gol i bos ako u nedjelju nije kupio. Zahvaljujući užurbanom životu društveni život nam je spao na jedno slovo na papiru što je veoma žalosno. Obitelji više nemaju zajedničke ručkove i večere jer smo se pomamili za ovim konzumerizmom iz koje strše samo nezadovoljstvo, bolesti i ljubomora te tko će si priskrbiti više od onoga što nam je potrebno. Sjećam se dana iz mog djetinjstva kad su vikendi bili za obitelj, druženja s prijateljima i ništa nam nije falilo,a nažalost danas smo se zatvorili u svoja četiri zida što se nezdravo odražava na živote nas i mladih generacija na kojima svijet ostaje. Kvaliteta privatnog i obiteljskog života je veoma bitna kako za psihičko tako i za fizičko zdravlje. Što se tiče uspoređivanja liječnika,vatrogasaca, policajaca nedjeljom i blagdanom s radom prodavaonica je suludo, jer oni ne rade zbog komotnosti građana i zarade, već štite sigurnost građana i države, imovinu kao i zdravlje ljudi. Primljeno na znanje Vaš komentar je primljen na znanje.
39 Savez samostalnih sindikata Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONAO TRGOVINI Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) podržava predložene izmjene Zakona o trgovini kojima bi se propisalo da su nedjelje i blagdani neradni dani u trgovini, uz jasno definirane iznimke, ali i sankcije za one koji krše propis. Iako određene djelatnosti, iz opravdanih razloga, moraju raditi nedjeljom, rad trgovina nedjeljom sigurno nije neophodan za funkcioniranje društva, a niti za kvalitetno provođenje slobodnog vremena ostalih radnika tijekom vikenda. Istovremeno, radnicima zaposlenima u trgovini, od kojih su velika većina žene, slobodna nedjelja izuzetno je važna za kvalitetu privatnog i obiteljskog života. Zamjenski dan odmora tijekom tjedna, na dan kad ostali članovi obitelji vjerojatno provode na poslu, u školi ili u vrtiću, pa čak ni povećana naknada za rad nedjeljom, ne mogu u tom smislu nadomjestiti slobodnu nedjelju. Stoga smatramo da društvene koristi ograničenja rada trgovina nedjeljom opravdavaju ovakav prijedlog i nadmašuju sve eventualne ekonomske troškove, koji su ionako upitni. Nije naime za očekivati, niti postoje dokazi koji bi na to upućivali, da promjena režima radnog vremena trgovina utječe na smanjenje potrošnje od strane građana odnosno potrošača. Glavna očekivana posljedica u tom smislu može biti samo preraspodjela prometa trgovina na druge dane u tjednu. Ograničenje rada nedjelja trgovinom, odnosno slobodna nedjelja za radnike zaposlene u trgovini, predstavlja civilizacijski doseg na razini cijelog društva, te veliki napredak za kvalitetu života zaposlenih u trgovini i dostojanstvo njihovog rada. Istraživanja javnog mnijenja, uključujući i istraživanje „Stavovi radnika o radnom vremenu“ koje je 2019. g. za SSSH provela agencija Hendal, jasno pokazuju da velika većina građana podržava neradnu nedjelju u trgovinama. Dodatno na prijedlog izmjene Zakona o trgovini, smatramo da je pravo na neradnu nedjelju i blagdan potrebno horizontalno urediti Zakonom o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj. Naime, iako ovaj zakon određene dane proglašava neradnima, on u sebi ne sadrži efektivnu zabranu organiziranja rada, ne propisuje opravdana izuzeća od te zabrane, a niti sankcije za kršenje ovog propisa. Kako bi taj Zakon ispunio svoju svrhu, te kako bi se dosljedno provelo načelo nedjelje kao neradnog dana u RH, potrebno je jasno propisati izuzetke, odnosno slučajeve u kojima poslodavci iz opravdanih razloga mogu organizirati rad tijekom blagdana i neradnih dana. Primljeno na znanje Vaš komentar je primljen na znanje.
40 Niko Pervan PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONAO TRGOVINI Ja sam za rad nedjeljom pod samo jednim uvijetom. Oni koji rade nedjeljom taj dan mora raditi vlasnik obrta punih 8 sati. Ako je tvrtka tada mora raditi direktor i osnivač tvrtke ako su ista osoba, a ukoliko su različite osobe direktor i osnivač tada moraju obije raditi u nedjelju. Što se tiče velikih trgovačkih centara u nedjelju mora raditi predsjednik uprave puno radno vrijeme. Kada odrade nedjelju, neka si dan odmora slobodno uzmu ponedjeljak. Kada to ugradite u zakon sigurno nitko neće raditi nedjeljom, a kada vlasnik odluči raditi nedjeljom pozdravljam i onda može doći pred radnike i reći idemo zajedno raditi. Govorim iz vlastitog iskustva koji sam godinama radio nedjeljom kao vlasnik tvrtke i najvećem neprijatelju to nebi poželio. Nema tih novaca više. Strada obitelj, prijateljstva, živite u kontra taktu od svijeta. Korona je sve pokazala može se živjeti bez šopinga, ne nedjeljom nego i danima. Ja vodim tvrtku i unatoč silnim otporima poslovnih patrnera zatvorio sam tržnicu za rad nedjeljom. Svi smo se preporodili živimo kao normalni ljudi i nikakvog pada prihoda nema. Često putujem u Austiju i Njemačku. Jednom sam pitao u Austriji zašto Spar ne radi da si kupim nešto jer sam bio s motorom. Čovjek me na ulici pita dali sam normalan, kod nas se nedjeljom ne radi. Imate benzinsku pa platite duplo više i nastavite dalje. Taj isti Spar u Hrvatskoj radi nedjeljom. Nije prihvaćen Ovim prijedlogom izmjena i dopune Zakona o trgovini određuje se reguliranje radnog vremena u djelatnosti trgovine ne ulazeći u vlasničke strukture niti pravne oblike.
41 Sindikat trgovine Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONAO TRGOVINI Apsolutno za NERADNU NEDJELJU i skraćivanje radnog vremena pogotovo u zimskom periodu kao mjera štednje u ovim teškim vremenima. Željko Vuković Primljeno na znanje Vaš komentar je primljen na znanje.
42 Andrea Hocenski PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONAO TRGOVINI Nemoguća je i neizdrživa situacija da trgovine mogu raditi u vremenu od 0 do 24 sata, svakog dana u godini. Ovako nedopustivo dugo radno vrijeme, „lomi“ se preko leđa zaposlenih u trgovini, kojoj nedostaju tisuće radnika. Nedjelja pripada radniku, njegovoj obitelji, za druženje s prijateljima, radnik ju ima pravo provesti kako mu odgovara, a to će mu omogućiti ne samo odmor od rada i obnovu organizma, već i razvoj društvenih veza. Slobodna nedjelja doprinosi društvenom životu zajednice. To je radnikovo ljudsko pravo, pitanje od javnog interesa. Radnik, mora uskladiti svoje radne obveze i privatni život. Bitno je da radnici- roditelji budu slobodni u nedjelju, da vrijeme provode sa svojom djecom. Tada nema vrtića ni škole. Ustav štiti obitelj i djecu, pa tako ustavna vrednota slobode tržišnog poslovanja ne može biti iznad navedenih ustavnih vrednota. Zaštita svih vrednota se mora uravnotežiti.Potrebno je regulirati rad svakoga dana u tjednu, pa tako i rad nedjeljom i blagdanom.Rad nedjeljom treba biti kraće određen od rada prodavaonica drugih dana u tjednu. Blagdani moraju biti svi neradni, jer odnosom prema blagdanima, govorimo o odnosu prema sebi i Državi.( 14 blagdana). Uspoređivati rad vatrogasaca, policajaca i liječnika nedjeljom i blagdanom s radom prodavaonica je promašeno i nekorektno, jer oni ne rade zbog komocije građana i zarade, već štite sigurnost građana i države, imovinu te zdravlje ljudi. Zatvorene trgovine nedjeljom i blagdanima i slobodni radnici su civilizacijski iskorak u Republici Hrvatskoj. Sindikat trgovine Hrvatske podržava Izmjene Zakona o trgovini i podržava regulaciju rada trgovine nedjeljom i blagdanima i zatvorene trgovine, uz određeni broj radnih nedjelja. Iznimke se moraju taksativno navesti, mora se osigurati nadzor primjene Zakona i moraju se propisati sankcije za kršitelja Zakona. Primljeno na znanje Vaš komentar je primljen na znanje.
43 marija sivrić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONAO TRGOVINI U tradiciji Republike Hrvatske , nedjelja je dan odmora.16 radnih nedjelja u godini smatram kompromisom zbog ostvarenja uspješne turističke sezone. Nemojmo uspoređivati rad liječnika, vatrogasaca, policajaca i sl.s radom prodavaonica.Oni ne rade zbog komocije građana.Komocija građane ne može i ne smije biti ispred interesa radnika. Podržavam izmjene Zakona i tražim neradni dan u trgovini! ZATVORITE TRGOVINE NEDJELJOM I BLAGDANIMA! Primljeno na znanje Vaš komentar je primljen na znanje.
44 Sindikat trgovine Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONAO TRGOVINI Naravno da sam za neradnu nedjelju, smatram da poslodavci neće imati manji promet kako nam prezentiraju jer smo prije nekoliko godina kratko vrijeme imali priliku to isprobati, promet se rasporedi na subotu i ponedjeljak. Lakše je i organizirati rad po trgovinama, pogotovo zato što fali jako puno radnika, da ne govorimo o stresu kako organizirati smjene, praviti rasporede jer ako smo slobodni nema tko raditi, pa i kod kuće razmišljaš kako je radnom kolegi raditi dok me nema. Nadam se da sam Vam dala dovoljno razloga zbog čega podržavam da se nedjeljom ne radi a naročito mi teško pada jer ne mogu to jutro ići u crkvu, pa zar nismo katolička država. Smatram da poslodavci imaju veće troškove za grijanje, plaće radnika nego ostvareni promet tj.s prometom koji rade nedjeljom samo su u gubitku. Lp, Marijana Jakić Primljeno na znanje Vaš komentar je primljen na znanje.
45 Sindikat trgovine Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONAO TRGOVINI Naravno da sam za neradnu nedjelju, kao i svi moji djelatnici u prodavaoni. Zdravka Lacković Primljeno na znanje Vaš komentar je primljen na znanje.
46 Bojana Percan PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONAO TRGOVINI Slobodnu nedjelju i blagdane radnika u Trgovini više nije primjereno doživljavati kao znanstvenu fantastiku https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/kraci-radni-tjedan-i-dalje-kao-sf-umjesto-da-radimo-krace-za-vise-radit-cemo-vise-za-isto-ili-jos-i-manje---734396.html Primljeno na znanje Vaš komentar je primljen na znanje. Navedeno se uređuje Zakonom o radu i njegovim podzakonskim aktima.
47 Sindikat trgovine Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONAO TRGOVINI Ja sam protiv rada nedjeljom! Damir Zelenika Primljeno na znanje Vaš komentar je primljen na znanje.
48 Sindikat trgovine Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONAO TRGOVINI Nakon 26 godina staža u trgovini ne mogu vjerovati da bi nam nedjelja mogla biti neradna!To je poseban dan, dan za obitelj i zajedništvo i niti jedan drugi slobodan dan ga ne može zamijeniti niti nadomjestiti njegov značaj u mojoj obitelji. Tatjana Vrzić Primljeno na znanje Vaš komentar je primljen na znanje.
49 Sindikat trgovine Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONAO TRGOVINI Poštovani, nasi trgovci su protiv rada nedjeljom. To je dan koji se ne može nadomjestiti ni nekim drugim slobodnim danom ni time sto se vise placa! Lijep pozdrav, Ivana Habek Ročić Primljeno na znanje Vaš komentar je primljen na znanje.
50 Sindikat trgovine Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONAO TRGOVINI Pa to čekamo cijeli radni vijek i nadam se da je to sada konačna odluka. U svakom slucaju podržavam! Grozdana Eškinja Primljeno na znanje Vaš komentar je primljen na znanje.
51 Ksenija Bešlić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONAO TRGOVINI Slažem se sa regulacijom rada nedjeljom. Radnici u trgovini ne moraju raditi nedjeljom. Zatvorene trgovine biti će društveni iskorak u RH. Građani će se naviknuti, a komocija građana nikako ne smije biti ispred prava radnika. Svatko neka si izabere u kojih 16 nedjelja želi raditi i konačno je vrijeme da riješimo pitanje rada nedjeljom u trgovini. Trebamo se ugledati na zemlje koje su to dobro riješile u interesu svojih radnika i građana ( Slovenija, Austrija, Njemačka, Norveška, Poljska, Švicarska). Slobodna nedjelja pripada radniku. Primljeno na znanje Vaš komentar je primljen na znanje.
52 Sindikat trgovine Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONAO TRGOVINI Izuzetno je važno regulirati radno vrijeme u trgovini upravo sada!! Nemoguća je i neizdrživa situacija da trgovine mogu raditi u vremenu od 0 do 24 sata, svakog dana u godini. Ovako nedopustivo dugo radno vrijeme, „lomi“ se preko leđa zaposlenih u trgovini, kojoj nedostaju tisuće radnika. Nedjelja pripada radniku, njegovoj obitelji, za druženje s prijateljima, radnik ju ima pravo provesti kako mu odgovara, a to će mu omogućiti ne samo odmor od rada i obnovu organizma, već i razvoj društvenih veza. Slobodna nedjelja doprinosi društvenom životu zajednice. To je radnikovo ljudsko pravo, pitanje od javnog interesa. Radnik, mora uskladiti svoje radne obveze i privatni život. Bitno je da radnici- roditelji budu slobodni u nedjelju, da vrijeme provode sa svojom djecom. Tada nema vrtića ni škole. Ustav štiti obitelj i djecu, pa tako ustavna vrednota slobode tržišnog poslovanja ne može biti iznad navedenih ustavnih vrednota. Zaštita svih vrednota se mora uravnotežiti. Smatramo da ovaj prijedlog zakona to uspijeva. Demografi ističu negativnu korelaciju podizanja djece i rada nedjeljom, s obzirom da u Hrvatskoj postoji pedagoški standard petodnevnog radnog tjedna predškolskih i ustanova. Osim toga i skrb o starijim bolesnim članovima obitelji je česta obveza radnika, jer si ne mogu svi priuštiti domove i plaćanje skrbi. Potrebno je regulirati rad svakoga dana u tjednu, pa tako i rad nedjeljom i blagdanom. Zašto podržavamo izmjene Zakona i tražimo neradnu nedjelju u trgovini? Zato što svaka država dan odmora treba odrediti prema svojoj tradiciji (Konvencija 106 MOR-a i Europska socijalna povelja). To je nesporno nedjelja u Republici Hrvatskoj. To žele radnici u trgovini, od kojih je u maloprodaji preko 70% žena( preko 87000), to žele i građani( pokazuju istraživanja), a i mnogi poslodavci( neki su već zatvorili, neki planiraju, a neki javno iskazuju da je to potrebno učiniti). Komocija građana je važna, ali nikako ne smije biti ispred interesa radnika i važnih društvenih vrijednosti. Smatramo da treba odrediti i početak i završetak radnog vremena prodajnih mjesta i da rad od 7 do 21 sat u potpunosti zadovoljava potreba građana za snabdijevanjem. Radnici moraju odraditi i završne radnje na radnom mjestu, nakon zatvaranja prodavaonica, pa je važno da njihov rad ne ulazi u noćni rad. To svakako treba izbjeći. Posebno se ističe problem funkcioniranja javnog prijevoza, posebno van velikih gradskih središta, gdje se javni prijevoz vezuje uz škole i putovanje učenika. U određenim dijelovima Hrvatske, jednostavno nema javnog prijevoza. Rad nedjeljom treba biti kraće određen od rada prodavaonica drugih dana u tjednu. Blagdani moraju biti svi neradni, jer odnosom prema blagdanima, govorimo o odnosu prema sebi i Državi.( 14 blagdana). Određeni broj nedjelja, njih 16 u koje se može raditi, zbog ostvarenja uspješne turističke sezone smatramo kompromisom, kojim će se pomiriti interesi obaju sektora. Izuzeci također moraju postojati, njih treba vrlo jasno odrediti. Smatramo da rad pekarnica nedjeljom nije potrebno dopustiti i one bi smjele raditi samo 16 nedjelja u godini. Provedena istraživanja pokazuju da zanemarivo mali broj potrošača, od onih koji kupuju nedjeljom, kupuje kruh i pecivo nedjeljom( njih13%). Uspoređivati rad vatrogasaca, policajaca i liječnika nedjeljom i blagdanom s radom prodavaonica je promašeno i nekorektno, jer oni ne rade zbog komocije građana i zarade, već štite sigurnost građana i države, imovinu te zdravlje ljudi. Na kraju ekonomisti kažu da radno vrijeme ne utječe na potrošnju, da je ono neutralno, da su ponuda, cijena i kvaliteta proizvoda odlučujuća pri kupnji. Nedjeljni rad ne utječe pozitivno na kretanja u ekonomiji, a čini veliku štetu životu pojedinca, obitelji i društvu u cjelini. ZAKLJUČNO! Zatvorene trgovine nedjeljom i blagdanima i slobodni radnici su civilizacijski iskorak u Republici Hrvatskoj. Sindikat trgovine Hrvatske podržava Izmjene Zakona o trgovini i podržava regulaciju rada trgovine nedjeljom i blagdanima i zatvorene trgovine, uz određeni broj radnih nedjelja. Iznimke se moraju taksativno navesti, mora se osigurati nadzor primjene Zakona i moraju se propisati sankcije za kršitelja Zakona. Primljeno na znanje Vaš komentar je primljen na znanje.
53 Emir Ekić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONAO TRGOVINI Ovdje nije riječ o radu nedjeljom! Ovo je napisano radi nekih drugih interesa. Vlada mora raditi i donositi zakone koje potiću, razvijaju i pomažu gospodarstvo. Samo gospodarstvo će odrediti dali je bitno da se ne radi ili radi nedjeljom. Sami radnici će odlućiti dali žele raditi u poduzeću, obrtu koji radi nedeljom. BRIŠITE PRIJEDLOG OVOG ZAKONA DOK SE NE ZAKOPATE JOŠ DUBLJE. Primljeno na znanje Vaš komentar je primljen na znanje.
54 VEDRAN LAKOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONAO TRGOVINI Poštovani, u potpunosti ne podržavam ovaj zakon. Lp, Vedran Laković Primljeno na znanje Vaš komentar je primljen na znanje.
55 ANTONIJA ROZALIJA KALEMBER PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONAO TRGOVINI Protiv ograničavanja rada nedjeljom! Umjesto selektivne zabrane i kompliciranog popisa izuzetaka, koji će se morati dodatno pojašnjavati, treba svima dozvoliti da rade, a za rad nedjeljom propisati uvećanje satnice u postotku. Primljeno na znanje Predmetni Nacrt prijedloga zakona uređuje pitanje radnog vremena i njegovog rasporeda u području trgovine pri čemu ne ulazi u uređenje radnih odnosa djelatnika u trgovini, visine plaća, ugovora o radu te svih drugih obvezno pravnih te radno pravnih uređenja što je predmet drugih zakonskih okvira.
56 Siniša Crnojević PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONAO TRGOVINI Omogućiti rad nedjeljom, ali sa obveznim povećanjem plaće za radnika i stroga kontrola istog. Demokratsko smo društvo i ne smiju se zabranjivati osnove zagarantirane ustavom, a to je pravo na rad. Primljeno na znanje Predmetni Nacrt prijedloga zakona uređuje pitanje radnog vremena i njegovog rasporeda u području trgovine pri čemu ne ulazi u uređenje radnih odnosa djelatnika u trgovini, visine plaća, ugovora o radu te svih drugih obvezno pravnih te radno pravnih uređenja što je predmet drugih zakonskih okvira.
57 Trgovina PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONAO TRGOVINI Ova Zakon je primjer čiste diskriminacije jedne vrste djelatnosti(trgovine) u odnosu na dr.djelatnosti (ugostiteljstvo) Trgovac ne smije raditi ali konobar smije? Znači, meni kao obrtniku koja sama radim Nedjeljom u turističkom mjestu cijele godine branite pravo na rad? Ali Tisku koji zapošljava radnika ne branite pravo na rad? Znači Tisak slobodno radi u RH ali obrtnik pojedinac on ne smije. Trebate uvrstiti u Zakon da obrtnik trgovac koji radi sam može raditi cijele godine. Nadalje, izbacili ste rješenje ukoliko nema promjena u obavljanju iste trgovine? Trebate u Zakon uvrstiti da ne treba ishoditi MTU za trgovine ne prehrambenim proizvodima. Npr. postoji poslovni prostor i ja u njemu ne mogu otvoriti trgovinu tekstilom jer nema MTU, ali pazite mogu otvoriti kućnu radinost jer za to ne treba MTU a prostor isti. I kućna radinost prodaje stvari. Znači sada da zatvorim trgovinu jer mi branite raditi ali mogu otvoriti kafić i raditi Nedjeljom. Važne stvari koje kompliciraju obrtniku obavljanje posla ne rješavate nego ograničavate i uništavate. Sve trgovine ste svrstali u isto a to ne može biti, jer nije isto trgovački centar i obrtnik trgovac pojedinac koji radi sam. Time branite čovjeku pravo na rad koje mu je zajamčeno i samim Ustavom. Nije prihvaćen Zakonom o trgovini uređuje se djelatnost trgovine. Uređenje vezano uz ugostiteljstvo u nadležnosti je drugog resora, Ministarstva turizma i sporta. Vezano uz Vaš komentar koji se odnosi na izdavanje rješenja o ispunjavanju minimalno tehničkih i drugih uvjeta za obavljanje djelatnosti trgovine te da bi u tom smislu bilo potrebno uvrstiti u Zakon kako nije potrebno ishoditi rješenje o ispunjavanju minimalno tehničkih i drugih uvjeta za obavljanje djelatnosti trgovine ne prehrambenim proizvodima, predlagatelj propisa je ovim izmjenama i dopunom Zakona o trgovini uzeo u obzir potrebu smanjenja administrativnog opterećenja trgovca vezano uz institut nastavka obavljanja registrirane djelatnosti trgovine bez izdavanja novog rješenja o ispunjavanju minimalno tehničkih i drugih uvjeta. Slijedom navedenog, odredbom članka 1. predloženog propisa, određeno je da se institut nastavka obavljanja djelatnosti bez izdavanja novog rješenja o ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti trgovine odnosi na sve vrste robe kojom se obavlja djelatnost trgovine, ako se ne radi o robi opasnoj za život i zdravlje ljudi i životinja te prirodu i okoliš u kom slučaju je trgovac dužan ishoditi novo rješenje za obavljanje registrirane djelatnosti trgovine. Ishođenje rješenja o minimalno tehničkim i drugim uvjetima za obavljanje djelatnosti trgovine potrebno je radi uvjeta propisanih za objekte, opremu i sredstava kojima se obavlja registrirana djelatnost trgovine, a sukladno odredbi članka 3. Pravilnika o minimalnim tehničkim i drugim uvjetima koji se odnose na prodajne objekte, opremu i sredstva u prodajnim objektima i uvjetima za prodaju robe izvan prodavaonica (“Narodne novine”, br. 66/09, 108/09, 8/10 i 108/14). Bitnim naglašavamo kako oprema prodajnog objekta mora biti prilagođena vrsti i načinu prodaje robe i izrađena od materijala koji se lako čiste i održavaju. Raspored opreme mora osigurati sigurno kretanje kupaca i zaposlenih u prodajnom objektu i nesmetano postupanje s robom. Navedene kondicije se utvrđuje upravo rješenjem o ispunjavanju minimalno tehničkih i drugih uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti trgovine. Vezano uz Vaš komentar koji se odnosi na razliku između trgovačkog centra i trgovca obrtnika koji radi sam, predlagatelj ovoga propisa vodio se načelom jednakopravnosti trgovaca koji djeluju na tržištu, a što je propisano odredbom članka 4 stavka 2. važećeg Zakona o trgovini. Naime, navedenom odredbom je propisano da trgovac obavlja djelatnost trgovine slobodno i pod jednakim uvjetima na tržištu, dok je trgovac, u smislu Zakona o trgovini, definiran kao pravna ili fizička osoba registrirana za obavljanje kupnje i prodaje robe i/ili pružanja usluge u trgovini.
58 Brankica Lukanić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONAO TRGOVINI Svakako sam protiv ograničenja rada nedjeljom, pogotovo samo za jednu skupinu trgovaca, dok kiosci i benzinske pumpe mogu slobodno raditi svih 52 nedjelje u godini, kao i praznike. Smatram da će radnik koji je prikladno plaćen s pripadajućim mu uvećanjima za rad nedjelom i praznikom također biti zakinut novim rješenjem radi kojeg će imati manju plaću, a vrlo vjerojatno i dobiti otkaz, dok će kiosci i pumpe stvarati extra profite jer neće imati konkurenciju. Primljeno na znanje Predlagatelj ovoga propisa predloženim izmjenama i dopuni Zakona o trgovini imao je za cilj uskladiti radno vrijeme u djelatnosti trgovine na način da se odredba članka 57. Zakona o trgovini uskladi s općim pravilima Zakona o radu te drugim međunarodnim aktima. Predložene izmjene ne dovode u pitanje poštivanje odredbi Zakona o radu i njegovih podzakonskih akata. U odnosu na iznimke, iste su propisane iz razloga što je predlagatelj ovoga propisa kod određivanja iznimaka uzeo u obzir potrebe opskrbe stanovništva, kontinuiranog obavljanja javnih usluga te rada onih objekata koji uobičajeno rade nedjeljom i blagdanima zbog specifičnosti potreba potrošača. U tu skupinu spadaju i benzinske postaje, dok će ovim prijedlogom propisa, distribucija tiska putem kioska biti moguća nedjeljom i blagdanom od 7:00 sati do 13:00 sati. Navedene iznimke nalazimo i u materijalnim odredbama članka 89. Zakona o radu kojima je propisna mogućnost drukčijeg uređenja dnevnog i tjednog odmora radnika, ako se radi o djelatnostima pružanja usluga u bolnicama, radu radnika u lukama i zračnim lukama, željezničkog prometu, poljoprivredi ili turizmu. Također, navedene iznimke u bitnome odgovaraju praksi i u drugim državama članicama Europske unije. Vezano uz pitanje prestanka radnog odnosa uslijed otkaza poslodavca, mjerodavne su odredbe Zakona o radu i njegovih podzakonskih akata.
59 DOMINIK TOMISLAV VLADIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONAO TRGOVINI Regulacija rada na ovaj način neće napraviti ništa dobro. Ako poduzetnik misli da može raditi cijeli tjedan 24/4 neka radi. Ono što treba obvezno napraviti je ograničiti i kontrolirati vrijeme koliko je svaki pojedini radnik angažiran na poslu. Ako se kontrolira da radnik odradi svojih 8 sata (koje u ovim trenutcima treba i ponovno analizirati i vjerojatno smanjiti na 7 sati dnevno ili 4 dana po 8 sati), onda nije bitno je li poslovnica otvorena 0-24 ili samo 12 sati dnevno. Ako će radnik koji je na poslu biti 5 dana u tjednu i dva dana slobodan, onda se to mora regulirati. Po sadašnjem se može dogoditi da nedjelje budu neradne a radnici i dalje moraju po 10 sati dnevno biti na radnom mjesto. Uz to se prekovremeni rad niti ne prikazuje. Treba regulirati da radnik prekovremeno može biti samo određen broj sati tjedno. Npr. samo tijekom svojeg radnog dana najviše 1 sat i da obvezno mora imati dva slobodna dana u tjednu. Ako poslodavac želi više, neka zaposli osobu koja će odrađivati povećan opseg posla s tim da treba regulirati i taj pojam da se ne dogodi da povećan opseg posla traje tjednima ili mjesecima. Oni poslodavci koji sami zaključe da ne mogu plaćati dodatne osobe neće ni pomišljati raditi svih 7 dana u tjednu. Činjenica da netko vodi poduzeće ne znači da mora imati sve na raspolaganju. I tako svu zaradu donose radnici. Prema tome, pravo radnika mora biti takvo da je u potpunosti regulirano kao i cijena rada. Ne može se ostavljati formulacija da će netko biti više plaćen. To mora biti konkretan iznos i mora biti najmanje dvostruko više od redovnog rada. Za sve državne blagdane i praznike, neovisno o tome radi li se o trgovini ili ne, taj dan za radnika mora biti slobodan. Ako poduzeće koje u svakom slučaju živi od rada zaposlenih nije spremno biti taj dan zatvoreno, onda ne treba niti postojati. Nije prihvaćen Komentar kako je potrebno regulirati rad na način da radnik prekovremeno može raditi samo određeni broj sati tjedno, npr. samo tijekom svojeg radnog dana najviše 1 sat i da obvezno mora imati dva slobodna dana u tjednu te da pravo radnika mora biti u potpunosti regulirano kao i cijena toga rada, pitanje je primjene radno pravnih odnosa poslodavaca i radnika, odnosno propisa iz radnoga prava.
60 MARIJA, obrt za trgovinu i usluge PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONAO TRGOVINI Tko će za to snositi odgovornost kada dođe do pada prometa otpuštanja radnika i zatvaranja? Zašto se nikada ne sluša nas male da nam se u neku ruku pomogne i omogući rad a ne da nas se zatvara , da li znate da broj tih neradnih nedjelja i blagdana je ukupno oko pedeset neradnih dana u godini što je skoro dva mjeseca nerada. Nakon 28 godina rada i strepnje da li će se i kada takav zakon izglasati morat ću zatvoriti ukoliko se izglasa takav Zakon. Time se ujedno stvara nepovoljna poduzetnička klima. Pa zar mislite da bih radio da ne moram. Ovdje je naglasak na " Moram" da bih opstao .Male kvartovske trgovine i obiteljski obrti bit će kolateralne žrtve takvog Zakona, ono što nisu uništili veliki strani trgovački lanci sada će ovaj Zakon. Ujedno imam i pitanje. Zašto se uporno brani rad samo jednom sektoru? Kada znamo da drugi niz sektora može raditi ( ugostiteljstvo , prehrambena industrija.....).Kojem je još sektoru zabranjen rad nedjeljama i blagdanima ? Time se direktno krši ustavno pravo svakog građanina ove zemlje. Zar ne bi svi trebali biti jednaki? Ujedno molim da se iz Zakona izuzmu trgovine u kojima vlasnici istih na taj dan rade sami. Alan Primljeno na znanje Vaš komentar će se razmotriti zajedno s drugim prijedlozima iz savjetovanja o ovom Zakonu, uzimajući u obzir načelo jednakopravnosti i razmjernosti trgovaca koji djeluju na tržištu.
61 Mijo Ostović Ost PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONAO TRGOVINI Ovom ''sezonskom'' politikom gdje će sad i trgovina pratiti turizam rezultirati će daljnjim demografskim padom i iseljavanjem (jer govorimo o slabo plaćenim radnim mjestima u trgovini) te smanjenjem gospodarskog rasta. Dio radnika u trgovini će ostati bez posla zbog neradnih nedjelja, a onih 16 nedjelja u godini će kod velikog djela trgovaca morati odrađivati radnici kroz prekovremene sate jer je besmisleno i zakonski komplicirano zapošljavati radnika za period od mjesec dana ili će se zapošljavati sezonski i agencijski radnici iz trećih zemalja kao sad u turizmu. Razumno rješenje bi bilo smanjenje broja radnih sati nedjeljom za npr. 50% (jedna smjena) time bi se moglo omogućiti onima koji žele raditi nedjelju i zaraditi više da imaju tu mogućnost, a kupci bi mnogo lakše prihvatili vremenski limit da kupnju moraju obaviti primjerice do 14-15 sati. Radnicima koji žele slobodnu nedjelju bilo bi mnogo lakše omogućiti slobodnu nedjelju, nego sa 16 radnih nedjelja koje će onda morati sve raditi. Financijski udar na gospodarstvo bio bi gotovo neprimjetan da se radi ''pola'' nedjelje. Ovih 16 radnih nedjelja u godini nažalost ne predstavljaju nikakav kompromis, ni gospodarstvu niti radnicima, već je krajnje loše rješenje, lošije čak i od onog da se totalno zabrani rad nedjeljom. Već je previše tih lošijih od loših rješenja. Nije prihvaćen Radne nedjelje u okviru dozvoljenog maksimalnog broja odabir su vlasnika prodajnog objekta. U tom smislu kad se govori o “sezonskoj politici u trgovinama”, u većoj mjeri, a uzimajući u obzir sve oblike turizma i gledajući sezonalnost kao cjelinu, ista nije primjenjiva u potpunosti za cijelo područje Republike Hrvatske. Vezano uz navod da bi dio radnika u trgovini ostao bez posla zbog neradnih nedjelja, a onih 16 nedjelja u godini bi kod velikog dijela trgovaca morali odrađivati radnici kroz prekovremene sate, predlagatelj ovoga propisa predloženim izmjenama i dopunom imao je za cilj uskladiti radno vrijeme u djelatnosti trgovine na način da se odredba članka 57. Zakona o trgovini uskladi s općim pravilima Zakona o radu te međunarodnim aktima. Predložene izmjene i dopuna ne dovode u pitanje poštivanje odredbi Zakona o radu i njegovih podzakonskih akata.