Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o konačnom nacrtu Strategije pametne specijalizacije Republike Hrvatske
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Nikola Mišković (FER) | 4.2.Definicija i opis jedinstvenog skupa mjera politika S3 i provedbenih instrumenata, 4.2.2.Razvoj globalno konkurentnog i ekonomski relevantnog znanstveno-istraživačkog sustava | Navod "To se primjerice odnosi na veliki projekt O-ZIP IRB-a, koji djelomično pokriva KET područje, ali će imati utjecaj i moguću primjenu u brojnim PTPP S3." promijeniti u "To se primjerice odnosi na dva velika projekta: O-ZIP IRB-a, koji djelomično pokriva KET područje, ali će imati utjecaj i moguću primjenu u brojnim PTPP S3; te Inovacijski centar pri FERu (ICENT – Inovacijski centar Nikola Tesla) koji svojim odjelima (institutima) pokriva ciljane teme iz ICT, KET napredni materijali, te TPP Zdravlje, Energetske tehnologije i okoliš i Promet." | Nije prihvaćen | Uključenost ovog PTPP u S3 je dovoljno opravdana i smatramo da predložene nadopune nisu potrebne. |
| 2 | M SAN Grupa d.o.o. | 4.DEFINIRANJE JEDINSTVENOG SKUPA MJERA POLITIKA I AKCIJSKI PLAN, 4.2.Definicija i opis jedinstvenog skupa mjera politika S3 i provedbenih instrumenata | Pod B. Unaprjeđivanje aktivnosti na polju istraživanja, razvoja i inovacija, navedene su potpore za mala i srednja poduzeća. Potrebno je dodati i velika poduzeća jer veliki poslovni subjekti su usmjereni na inovacije, istraživanje i razvoj za potrebe gospodarstva . | Nije prihvaćen | Zbog EU regulative koje se odnose na planirane aktivnosti u sklopu Strategije, nije moguće financirati komercijalizaciju inovacija za velika poduzeća, već isključivo za istraživanje i razvoj. Dakle sve vrste poduzeća biti će podržane kroz provedbene mehanizme strategije za istraživanje i razvoj, samo mala i srednja poduzeća biti će podržana za inovacije. |
| 3 | Brodarski institut d.o.o. | 3.3.2.Informacijsko-komunikacijske tehnologije (ICT), Internet stvari (eng. Internet of Things), velike količine podataka (eng. Big Data) i usluge temeljene na internetu | Brodarski institut se bavi procesnom i ugradbenom računalnom automatizacijom i kontrolnim procesima u području turbinske regulacije vodnih turbina i upravljanju brodskim sustavima. Aktivnosti uključuju istraživanje i ključ u ruke rješenja. | Prihvaćen | Predložene izmjene se prihvaćaju. |
| 4 | Nikola Mišković (FER) | 3.3.2.Informacijsko-komunikacijske tehnologije (ICT), Robotika i automatizacija | Navod "U cilju razvoja konkurentne industrije (Industrija 4.0. i kapaciteti za tzv. lean odnosno „vitku“ proizvodnju), važan preduvjet biti će razvijanje kapaciteta u području procesne i ugradbene računalne automatizacije i kontrolnih procesa (mikrokontroleri, senzori, laseri za pozicioniranje objekata, PLC-ovi, HMI-jevi, SCADA sustavi) za koje hrvatski sektor ICT-a ima provedbene kapacitete, potražnju i potencijale razvoja za budućnost." promijeniti u "U cilju razvoja konkurentne industrije (Industrija 4.0. i kapaciteti za tzv. lean odnosno „vitku“ proizvodnju), važan preduvjet bit će razvijanje kapaciteta u području procesne i ugradbene računalne automatizacije i sustava upravljanja (mikrokontroleri, senzori, laseri za pozicioniranje objekata, PLC-ovi, HMI-jevi, SCADA sustavi, upravljački algoritmi) za koje hrvatski sektor ICT-a ima provedbene kapacitete, potražnju i potencijale razvoja za budućnost." | Prihvaćen | Predložene izmjene se prihvaćaju. |
| 5 | Nikola Mišković (FER) | 3.3.Horizontalne teme i njihove poveznice s tematskim prioritetnim područjima, 3.3.2.Informacijsko-komunikacijske tehnologije (ICT) | Na kraju 4. ulomka predlaže se dodavanje: „ECSAFEMOBIL – Estimacija i upravljanje u sigurnim bežičnim industrijskim postrojenjima s visokim stupnjem mobilnosti i kooperacije“, „SafeLog – Sigurna čovjek-robot interakcija u logističkim aplikacijama za visoko fleksibilna skladišta | Prihvaćen | Predložene izmjene se prihvaćaju. |
| 6 | Nikola Mišković (FER) | 3.3.Horizontalne teme i njihove poveznice s tematskim prioritetnim područjima, 3.3.2.Informacijsko-komunikacijske tehnologije (ICT) | U 4. ulomku piše krivo "ACROSS – Znanstveni centar izvrsnosti za napredne kooperativne sustave (Ericsson Nikola Tesla, Končar grupa)". Umjesto toga treba pisati "ACROSS – Znanstveni centar izvrsnosti za napredne kooperativne sustave (Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu),". | Prihvaćen | Predložene izmjene se prihvaćaju. |
| 7 | Nikola Mišković (FER) | 3.3.Horizontalne teme i njihove poveznice s tematskim prioritetnim područjima, 3.3.2.Informacijsko-komunikacijske tehnologije (ICT) | Predlaže se u ulomku 4., nakon "...Neki od navedenih projekata su:", sljedeći tekst: CADDY – Kognitivni autonomni ronilački buddy (FER je koordinator projekta), | Prihvaćen | Predložene izmjene se prihvaćaju. |
| 8 | Hrvatski nezavisni izvoznici softvera | 3.3.Horizontalne teme i njihove poveznice s tematskim prioritetnim područjima, 3.3.2.Informacijsko-komunikacijske tehnologije (ICT) | # Dodati pod Farmaceutika, biofarmaceutika, medicinska oprema i uređaji: - ICT rješenja u farmaceutici, biofarmeceutici i području medicinske opreme. Komentar: Farmaceutika, biofarmaceutika i područje medicinske opreme su široko područje na kojem su moderna ICT rješenja osnova i ključ uspješnog razvoja tih područja. # Dodati pod Nutricionizam: - mobilna rješenja i aplikacije u području nutricionizma. - ICT tehnologije za čitanje i analizu nutricionističkih podataka. # Dodati pod Inteligentni transportni sustavi i logistika: - sustavi i aplikacije za evidenciju i nadzor vozila te korisnika transportnih sustava. - sustavi i aplikacije za nadzor i upravljenje prometom. - sustavi i aplikacije za unaprijeđenje sigurnosti prometa. - primjena tehnologija internet stvari („Internet of Things“) i velike baze podataka („big data“) u područjima transportnih sustava i logistike. - primjena tehnologija strojnog učenja u područjima transportnih sustava i logistike. # Dodati pod Kibernetička sigurnost: - rješenja za mobilnu identifikaciju korisnika sustava i aplikacija. - rješenja za sigurnost u financijskim sustavima. - rješenja za zaštitu privatnosti. # Dodati pod Održiva proizvodnja i prerada hrane: - primjena tehnologija internet stvari („Internet of Things“) i velike baze podataka („big data“) u proizvodnji i preradi hrane. - primjena tehnologija strojnog učenja u proizvodnji i preradi hrane. | Djelomično prihvaćen | Sve teme su uvažene odnosno ukoliko nisu dodane kao zasebne, one su već obuhvaćene postojećim temama. |
| 9 | Hrvatski nezavisni izvoznici softvera | 3.3.Horizontalne teme i njihove poveznice s tematskim prioritetnim područjima, 3.3.2.Informacijsko-komunikacijske tehnologije (ICT) | Općenito pozicioniranje ICTa unutar strategije pametne specijalizacije: Smatramo da je svođenje ICTa na samo unaprijed definirana područja znatno sužava mogućnost novih inovacija. Čitav dokument govori o važnosti ICTa dok se na kraju ta važnost znatno umanjuje vrlo restriktivnim definiranjem poveznica s tematskim područjima, što znatno umanjuje istraživanje i razvoj u područjima koja nisu točno navedena. Područja inoviranja se ne mogu unaprijed striktno definirati jer su po svojoj prirodi često nepoznata. Iako će to pojedinim subjektima nesumnjivo odgovarati, realno će striktno ograničavanje područja smanjiti ukupni potencijal istraživanja i razvoja. Zbog toga predlažemo da ostane otvoreno čitavo područje ICTa unutar podtematskih područja, bez ograničenja unaprijed definiranim poveznicama koje su iznimno ograničavajuće. Osim toga, za navedene poveznice predlažemo da budu jasno definriane samo kao primjeri, a ne isključivi kriteriji. Ako su te poveznice i nužne, onda one mogu biti šire objašnjene. Primjer šireg objašnjenja je “e-zdravstvena rješenja i srodne tehnologije” ili “ICT rješenja povezana s energetskim sektorom” dok je primjer iznimno usko definiranog područja “Procesna i ugradbena računalna automatizacija i procesi”. Široko definirana poveznica omogućava čitav niz ICT inovacija, dok usko definirana poveznica isključuje sve inovacije koje nisu u tom usko definiranom području, što je vjerujemo protivno cilju ovog dokumenta. | Nije prihvaćen | U okviru Strategije pametne specijalizacije u Republici Hrvatskoj odabrano je pet tematskih prioritetnih područja: (1) Zdravlje i kvaliteta života, (2) Energija i održivi okoliš, (3) Promet i mobilnost, (4) Sigurnost i (5) Hrana i bio-ekonomija. Tematska prioritetna područja nisu niti sektori (kao što je ICT sektor) niti tehnologije već područja primjene rezultata istraživanja, razvoja i inovacija i budući razvoj novih proizvoda i usluga u okviru hrvatskog gospodarstva morat će, sukladno Strategiji pametne specijalizacije, biti usmjeren unaprijeđivanju jednog ili više tematskih prioritetnih područja odgovarajući na jedan od globalnih društvenih izazova povezan uz određeno tematsko prioritetno područje. Hrvatska je također definirala dvije horizontalne teme koje mogu pridonijeti većoj dodanoj vrijednosti hrvatske proizvodnje i potaknuti nastajanje novih gospodarskih aktivnosti, porast produktivnosti hrvatskog gospodarstva i nastanak novih i održivih poslovnih prilika. To su Ključne razvojne tehnologije (eng. KETs Key Enabling Technologies) i ICT (informacijsko-komunikacijske tehnologije) koje mogu imati primjenu u više tematskih prioritetnih područja hrvatskog gospodarstva i od velike su važnosti za razvoj zemlje bilo razmatrane samostalno ili u sklopu jednog ili više tematskih prioritetnih područja. ICT kao sektor je uvelike uključen u okviru pod-tematskim prioritetnim područjima. ICT kao horizontalna tema odnosi se na indikativne teme istraživanja i razvoja kao što su: 1. Unapređenje, automatizaciju i informatizaciju procesa u okviru tematskih i pod-tematskih prioritetnih područja radi povećanja produktivnosti, 2. ICT rješenja u proizvodnji namještaja i ostalih drvnih proizvoda, 3. razvoj specijaliziranih baza podataka i metodologije prikupljanja podataka o minama i geo-informacijskih sustava (npr. Napredni sustavi za donošenje odluka na temelju više kriterija u ralnom vremenu prema podacima geo-informacijskog sustava, razvoj e-učenja za EOD obuku), 4. Razvoj tehnoloških konvergencija u finalnim proizvodima i uslugama npr. biotehnologija + ICT, ICT + senzorna i digitalna tehnologija, ICT aplikacije i software rješenja za djelovanje zračnih i kopnenih platformi za borbu protiv velikih prirodnih katastrofa, 5. Razvoj aplikacija i mjernih metoda za prirodne katastrofe, otkrivanje polja kokaina i sigurnosti granica, kopnenih sustava kontrole i promatranja, 6. GIS, 7. Razvoj održivih platformi za ugradbene HW/SW sustave i komponente, 8. Razvoj ICT rješenja ua optimizaciju prometne infrastrukture uključujući terminale i luke budućnosti, 9. Razvoj procesnih i ugradbenih kompjuterskih automatizacija i upravljačkih procesa, 10. Razvoj ugradbene širokopojasne komunikacije za vrijedni teret i visoko propusne optičke mreže, 11. Internet of Things i Big data. Kao što se vidi iz gore navedenog, ICT ima i svoju sektorsku važnost i horizontalnu važnost (kao primjena ICT tehnologije) u okviru S3 tematskih prioritetnih područja. |
| 10 | Damir Sabol | 3.3.Horizontalne teme i njihove poveznice s tematskim prioritetnim područjima, 3.3.2.Informacijsko-komunikacijske tehnologije (ICT) | Mobilne tehnologije, pametni telefoni i aplikacije predstavljaju novu informatičku revoluciju koja se u svijetu upravo dešava i imati će značajne posljedice na razvoj društva. Kako se pametnim telefonima uveo novi sustav distribucije softverskih proizvoda koji omogućava i malim tvrtkama iz RH ravnopravno sudjelovanje na globalnom tržištu, bitno je mobilne tehnologije na području softwarea i harwarea za mobilne uređaje (smartphone) uvrstiti kao KET u sva područja i podpodručja. Ukoliko je to potrebno ograničiti, može se ograničiti na “senzorske tehnologije, računalni vid, algoritama strojnog učenja i drugih naprednih algoritama”. To će omogućiti da se inovacije u području smartphone KET rješenja mogu nesmetano razvijati i unutar znanstvenih institucija u RH, a što će nesumnjivo imati globalni doseg. “Ključne izvedbene tehnologije softverskih modula u području senzorskih tehnologija, računalnog vida, algoritama strojnog učenja i drugih naprednih algoritama unutar mobilnih aplikacija predstavljaju indikativno IRI područje kao KET koji je primjenjiv u svakom tematskom području.” | Primljeno na znanje | Mobilne tehnologije ne spadaju u KET područja jer su već kao takve pokrivene kroz horizontalno područje ICT. Računalni vid i strojno učenje navedeno je kao indikativna tema u svim područjima Strategije. |
| 11 | Damir Sabol | 3.3.Horizontalne teme i njihove poveznice s tematskim prioritetnim područjima, 3.3.2.Informacijsko-komunikacijske tehnologije (ICT) | Uvrstiti Tehnologije strojnog učenja kao KET u sva područja. Tehnologije strojnog učenja sigurno su najznačajnije ključne razvojne tehnologije u ICTu u posljednjih nekoliko godina. Kako je to najvažnije područje ICTa, nužno je uvrstiti tehnologije strojnog učenja u kao KET za sva tematska područja ili ih navesti u tekstu kao što je predloženo: “Tehnologije strojnog učenja predstavljaju KET koji je kao indikativno IRI područje primjenjiv u svakom tematskom području, te je primjena strojnog učenja kao ICT poveznica koja vrijedi za svako tematsko prioritetno područje ili podpodručje.” | Prihvaćen | Predložene izmjene se prihvaćaju. |
| 12 | Nikola Mišković (FER) | 3.3.Horizontalne teme i njihove poveznice s tematskim prioritetnim područjima, 3.3.1.Ključne razvojne tehnologije (KET-ovi) | Nakon završetka paragrafa koji počinje s navodom "Osim toga, daljnji razvoj ključnih razvojnih tehnologija je predviđen kroz infrastrukturne investicije i jačanje kapaciteta javnih znanstvenih organizacija koje su pokazale najviše uspjeha u projektima FP7 i Obzora 2020 i imaju veliki potencijal za komercijalizaciju znanja i vještina." predlaže se ubaciti novi paragraf sa sljedećim tekstom (prije paragrafa o projektu CALT): "Za podizanje istraživačko-inovacijske infrastrukture ključan je i Inovacijski centar pri Sveučilištu u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva (ICENT – Inovacijski centar Nikola Tesla) koji se nalazi na indikativnoj listi projekata iz područja znanstvene infrastrutkture za programsko razdoblje 2014-2020. Osnovna uloga ICENT-a je da premosti jaz između istraživanja u akademskoj i istraživačkoj zajednici i potreba industrije na način da se u Centru kreiraju inovativni proizvodi-prototipovi za potrebe industrije, temeljeni na znanstvenim istraživanjima. Interakcijom navedenih dionika osigurat će se prostor za multidisciplinarna istraživanja i razvoj, racionalizaciju primjene i komercijalizacije rezultata te posljedično kreiranje i unapređenje industrije visoke dodane vrijednosti. Kako bi Inovacijski centar Nikola Tesla mogao učinkovito raditi i opravdati svoju društvenu ulogu, mora raspolagati odgovarajućom razvojnom infrastrukturom smještenom u prikladne prostore i vrhunskim ljudskim potencijalima u područjima koja su od strateškog značaja za gospodarski razvoj: informacijsko-komunikacijska tehnologija, energetika, robotika, transportni sustav, biomedicinsko inženjerstvo i tehnologija naprednih komponenata. ICENT će svojim ustrojem i djelovanjem aktivno pridonositi snažnom umrežavanju svih bitnih čimbenika istraživačko-inovacijsko-inkubacijskog lanca u inovacijsko-poduzetničku mrežu s ciljem komercijalizacije inovacija, pridonoseći time stvaranju komplementarnog inovacijskog eko-sustava." Radi lakše integracije i u englesku inačicu odmah se daje i prijevod cijelog predloženog paragrafa na engleski jezik: "For raising research-innovation infrastructure key contribution is expected also from Innovation Centre by University of Zagreb Faculty of Electrical Engineering and Computing (ICENT – Innovation Centre Nikola Tesla) which is on the indicative list of projects in the field of scientific infrastructure for the programming period 2014-2020. The principle role of the Innovation Centre Nikola Tesla (ICENT) is to bridge the gap between the academic and research community efforts and industrial needs by creating research-based innovative products (prototypes) for industrial applications. Through the interaction of these subjects, a new platform for multidisciplinary research and development will be established streamlining the application and commercialisation of the results as well as the subsequent creation and improvement of the industries with high added value. In order for the Innovation Centre Nikola Tesla to operate efficiently and serve its public role, it must be provided with appropriate developmental infrastructure located in suitable facilities occupied with highly qualified human resources in the areas of strategic importance for economic development: ICT, robotics, energetics, transportation systems, biomedical engineering and advanced component technology. Owing to its structure and activities, ICENT will actively facilitate strong networking among all relevant factors of the research-innovation-incubation chain in order to establish an innovation-entrepreneurship system that commercialises innovation, thereby contributing to the creation of complementary innovation eco-system." | Nije prihvaćen | Ovdje se ne radi o realiziranom projektu koji bi dokazao kapacitete znanstvenog/poslovnog sektora već o projektu koji se tek treba realizirati i financirati. Ne vidimo potrebu za dodavajnem ovoga teksta jer je ICENT već naveden u PTPP 3.2.2. |
| 13 | Nikola Mišković (FER) | 3.3.Horizontalne teme i njihove poveznice s tematskim prioritetnim područjima, 3.3.1.Ključne razvojne tehnologije (KET-ovi) | Navod "računovodstvenim metodama" -- provjeriti misli li se zaista ovdje na računovodstvo. | Prihvaćen | Promijenjeno u "računalnim metodama". |
| 14 | Nikola Mišković (FER) | 3.3.Horizontalne teme i njihove poveznice s tematskim prioritetnim područjima, 3.3.1.Ključne razvojne tehnologije (KET-ovi) | Navod "visoko učinkovitu kontrolu snage i pretvorbu elektronike; unaprjeđenje održivosti i ekološke prihvatljivosti vozila i pogoni vozila bazirani na ekološki prihvatljivijeg izgaranja" razmotriti i popraviti loše prijevode (preuzeto direktno s Google translate?). Umjesto termina "kontrola" koristiti termin "upravljanje" | Prihvaćen | Promijenjeno u "visoko efikasno upravljanje energijom i konverzijska elektronika; ekološki prihvatljivija i zelena vozila pogonska rješenja sa čišćim i zelenijim sagorijevanjem goriva". |
| 15 | Nikola Mišković (FER) | 3.3.Horizontalne teme i njihove poveznice s tematskim prioritetnim područjima, 3.3.1.Ključne razvojne tehnologije (KET-ovi) | Navod "Mikro i nano-elektronika , uključujući poluvodiče, uglavnom je primjenjiva u pametnim sustavima industrijske kontrole s obzirom da omogućava učinkovitije upravljanje skladištenje, prijevoz i potrošnju električne energije putem inteligentnih električnih mreža i uređaja." promijeniti u "Mikro- i nano-elektronika, uključujući poluvodiče, uglavnom je primjenjiva u naprednim sustavima upravljanja u industriji s obzirom da omogućuje učinkovitije skladištenje, prijenos i potrošnju električne energije putem inteligentnih električnih mreža i uređaja." | Prihvaćen | Predložene izmjene se prihvaćaju. |
| 16 | Nikola Mišković (FER) | 3.3.Horizontalne teme i njihove poveznice s tematskim prioritetnim područjima, 3.3.1.Ključne razvojne tehnologije (KET-ovi) | U ulomku "Mikro i nano-elektronika" predaže se dodavanje nakon "...za potrebe meteorologije, nadzora okoliša i drugih područja primjene;" tekst: autonomna vozila (podvodna, kopnena i zračna) u svrhu promatranja i povećanja sigurnosti i zaštite u/na moru, na kopnu i u zraku; | Prihvaćen | Predložene izmjene se prihvaćaju. |
| 17 | Hrvatski nezavisni izvoznici softvera | 3.3.Horizontalne teme i njihove poveznice s tematskim prioritetnim područjima, 3.3.1.Ključne razvojne tehnologije (KET-ovi) | # Dodati pod Farmaceutika, biofarmaceutika, medicinska oprema i uređaji: - ključne tehnologije računalnog vida za primjenu u farmaceutici i medicinskoj opremi/robotici. Komentar: Na zagrebačkom FER-u istražuju se tehnologije računalnog vida koje mogu imati značajnu primjenu u mobilnim aplikacijama u područjima nutricionizma, zdravlja, prometu a posebno sigurnosti. Računalni vid je također jedna od osnovnih komponenti robotike koja se spominje u nekoliko područja. Nekoliko tvrtki bavi se područjem računalnog vida u industrijskoj primjeni, prometu, sigurnosti i postižu rezultate na globalnom tržištu te svakako predstavlaju velik potencijal za primjenu računalnog vida u tematskim područjima. # Dodati pod Zdravstvene usluge i nove metode preventivne medicine i dijagnostike: - ključne tehnologije za identifikaciju lijekova i čitanje podataka tehnologijama računalnog vida. # Dodati pod Nutricionizam: - KET za identifikaciju proizvoda i čitanje/ekstrakciju podataka sa prehrambenih proizvoda kamerama mobilnih uređaja. # Dodati pod Inteligentni transportni sustavi i logistika: - Ključne razvojne tehnologije za korištenje računalnog vida u području prometa. # Dodati pod Kibernetička sigurnost: KET za provjeru validnosti službenih identifikacijskih i ostalih dokumenata korištenjem tehnologija računalnog vida. | Djelomično prihvaćen | Dodane su teme vezane za računalni vid u području zdravlja i prometa. |
| 18 | Damir Sabol | 3.3.Horizontalne teme i njihove poveznice s tematskim prioritetnim područjima, 3.3.1.Ključne razvojne tehnologije (KET-ovi) | Predlažem uključivanje KETa računalnog vida kao jedne od ključnih tehnologija za razvoj robotike, moderne dijagnostike te značajnih područja primjena u prometu (autonomna vozila i nadzor prometa), sigurnosti (analiza dokumenata, prepoznavanje lica i sl), proizvodnje hrane (računalni vid za autonomne strojeve u poljoprivredi) i ostalim tematskim područjima. To je iznimno značajno područje koje se aktivno istražuje na nekoliko fakulteta u RH, a prožima praktično sva tematska područja. | Prihvaćen | Računalni vid uvršten pod sva PTPP. |
| 19 | Ericsson Nikola Tesla d.d. | 3.TEMATSKA PRIORITETNA PODRUČJA I HORIZONTALNE TEME, 3.3.Horizontalne teme i njihove poveznice s tematskim prioritetnim područjima | U navedenoj tablici upotrebe ICT-a na dosta mjesta ne koriste se mogućnosti koje nudi ICT i ne spominju se neke od sada prisutnih, a u skorije vrijeme nosećih tehnologija s kojima ICT može doprinjeti razvoju i sam razviti elemente za bolju iskoristivost razvoja tematskog područja i pripadajućih tehnologija. Konkretno je višestruka primjena Interneta stvari, Big Data i računarstva u oblaku (cloud i fog computing) koji značajno mogu dovesti do novog razvoja područja po sebi i kroz široku primjenu razviti se dodatno i kao samostalna područja. Ovo su direktni primjeri za moguće dodatke: - zdravlje i kvaliteta života; zdravstvene usluge i nove metode: dodati - inovativne tehnologije bazirane na razvoju naprednih mreža senzora u Internetskom okruženju „Internetu stvari“, upravljanjem i analizom velikih količina podataka „Big Data“ i rješenjima u oblaku „Cloud“ - energija i održivi okoliš; energetske tehnologije, sustavi i oprema, dodati: - ICT rješenja povezana s energetskim sektorom (Pametni gradovi i regije, komunalna infrastruktura, pametna mobilnost „Smart Mobility“ i pamento življenje „Smart Living“); - - eUčenje i eDiseminacija - promet i mobilnost; inteligentni transportni sustavi, dodati uz IoT i navedeneu činjenicu o big data i cloud rješenja - hrana i biokemija; održiva proizvodnja i prerada hrane, dodati da se e-usluge zasnivaju na uporabi Intereneta stvari, big data i cloud rješenjima. | Djelomično prihvaćen | Sve teme su uvažene odnosno ukoliko nisu dodane kao zasebne, već su obuhvaćene postojećim temama, osim eUčenja i eDiseminacije koje je samo po sebi preširoko da bi bilo indikativna tema. |
| 20 | Nikola Mišković (FER) | 3.TEMATSKA PRIORITETNA PODRUČJA I HORIZONTALNE TEME, 3.3.Horizontalne teme i njihove poveznice s tematskim prioritetnim područjima | Predlažu se sljedeće nadopune u Tabeli 1: (1) u redak Zdravstvene usluge i nove metode preventivne medicine i dijagnostike, stupac ICT, dodati:- telemedicina (2) u redak Energetske tehnologije, sustavi i oprema , stupac ICT, dodati:- robotske tehnologije kao sustavi za autonomni nadzor energetske infrastrukture (3) u redak Ekološki prihvatljive tehnologije i oprema i napredni materijali, stupac ICT, dodati:- pregled mora i morskih staništa korištenjem autonomnih podvodnih vozila; - nadzor okoliša korištenjem autonomnih bespilotnih vozila (pomorskih, kopnenih i zračnih) (4) u redak Ekološki prihvatljiva transportna rješenja , stupac ICT, dodati:- autonomna plovila (podvodna i površinska) (5) u redak Inteligentni transportni sustavi i logistika, stupac ICT, dodati:- kooperativno i koordinirano upravljanje transportnim sustavima (6) u redak Obrambene tehnologije i proizvodi dvojne namjene, stupac ICT, dodati:- bespilotna plovila (podvodna i površinska) kao sustavi za nadzor pomorske granice i pomorskog prometa, kao i sprječavanje ekoloških katastrofa (7) u redak Obrambene tehnologije i proizvodi dvojne namjene, stupac KET, dodati:- KET - za autonomna i bespilotna vozila te robotiku (8) u redak Protuminski program , stupac ICT, dodati:- razvoj autonomih vozila (podvodnih, kopnenih i zračnih) u svrhu pravovremene detekcije i neutralizacije opasnih objekata. (9) u redak Održiva proizvodnja i prerada hrane, stupac ICT, dodati:- robotizirani sustavi za uzgoj hrane i nadzor u akvakulturi | Djelomično prihvaćen | Sve teme su uvažene odnosno ukoliko nisu dodane kao zasebne, već su obuhvaćene postojećim temama. |
| 21 | IN2 d.o.o. | 3.TEMATSKA PRIORITETNA PODRUČJA I HORIZONTALNE TEME, 3.3.Horizontalne teme i njihove poveznice s tematskim prioritetnim područjima | Komentari vezani uz poglavlje „3.3. Horizontalne teme i njihove poveznice s tematskim prioritetnim područjima“ (str. 73., tablica 1) U tablicu 1 „Poveznice horizontalnih tema s odabranim Tematskim i Pod-tematskim prioritetnim područjima“ (str. 73) bi u sljedeća prioritetna tematska/podtematska područja, u kolonu ICT, trebalo dodati sljedeće: Zdravlje i kvaliteta života U retku „Zdravlje i kvaliteta života“/“Zdravstvene usluge i nove metode preventivne medicine i dijagnostike“ u ICT kolonu dodati: o ICT rješenja bazirana na primjeni novih naprednih tehnologija (npr. mobile, big data, internet of things) o ICT rješenja za unaprjeđenje hitnih intervencija primjenom bespilotnih letjelica U retku „Zdravlje i kvaliteta života“/“Nutricionizam“ u ICT kolonu dodati: o ICT rješenja bazirana na primjeni novih naprednih tehnologija (npr. mobile, big data, internet of things) Energija i održivi okoliš U retku „Energija i održivi okoliš“/“Energetske tehnologije, sustavi i oprema“ u ICT kolonu dodati: o GeoSmartCity - GIS bazirano komunalno upravljanje gradom s inovativnim uslugama i korisničkim aplikacijama o Evidencija unutarnje energetske infrastrukture u svrhu učinkovitog upravljanja imovinom i sredstvima (indoor energy infrastructure mapping and asset management) U retku „Energija i održivi okoliš“/“ Ekološki prihvatljive tehnologije i oprema i napredni materijali“ u ICT kolonu dodati: o Prostorno-vremenske baze podataka i analize praćenja stanja okoliša o Hidrometeorološka mjerenja i analize o Integrirani GIS sustav zaštite okoliša u informacijskom sustavu voda o Upravljanje podacima i procesima upravljanja riječnim slivom o Praćenje okoliša bazirano na Internetu stvari i „Big Data“ analizama o Razvoj inovativnih rješenja s bespilotnim letjelicama i daljinski upravljanim sustavima za ekologiju o ICT rješenja za 3D rekonstrukciju i prikaz posebno zaštićenih područja o ICT rješenja za real-time, longitudinalnu kolekciju i prikaz različitih Geo referenciranih ekoloških i klimatskih mjeritelja (npr. temperatura, zagađenost zraka, vlaga, tlak, pošumljenost itd.) Promet i mobilnost U retku „Promet i mobilnost“/“ Ekološki prihvatljiva transportna rješenja“ u ICT kolonu dodati: o Augmentativno prikupljanje prostornih podataka U retku „Promet i mobilnost“/“ Inteligentni transportni sustavi i logistika“ u ICT kolonu dodati: o Logistički informacijski sustavi o Automatsko upravljanje prometom i nadzor gradskih prometnica o Razvoj inovativnih rješenja s bespilotnim letjelicama i daljinski upravljanim sustavima za efikasniji transport o Razvoj inovativnih rješenja za jedinstvenu EU putničku kartu („Single ticket“) Sigurnost U retku „Sigurnost“/“Protuminski program“ u ICT kolonu dodati: o Korištenje ključnih napredni tehnologija - optoelektronike (hiperspektralne, termalne), izrada 3D karata, o Napredna proizvodnja - razvoj proizvoda i rješenja za primjenu robotike u posebnim platformama u zraku i na tlu, razvoj besposadnih sustava koji objedinjuju multisenzorno, hiperspektralno i termalno izviđanje kod protuminskog djelovanja, prirodnih katastrofa, o Razvoj tehnoloških konvergencija u finalnim proizvodima i uslugama npr. biotehnologija + ICT, ICT + senzorna i digitalna tehnologija, ICT aplikacije i software rješenja za djelovanje zračnih i kopnenih platformi za borbu protiv velikih prirodnih katastrofa i o Razvoj aplikacija i mjernih metoda za prirodne katastrofe, otkrivanje polja kokaina i sigurnosti granica, kopnenih sustava kontrole i promatranja, ispitivanja novih eksplozivnih materijala, istraživanja o primjeni i opremi novih terorističkih eksplozivnih naprava i njihovom efikasnom sprečavanju, identifikacijske metode. Hrana i bioekonomija U retku „Hrana i bioekonomija“/“ Održiva proizvodnja i prerada hrane“ u ICT kolonu dodati: o Precizna poljoprivreda o Geo-informacijski sustavi upravljanja, razvoja i analize poljoprivredne proizvodnje o Internet stvari („Internet of Things“) i velike baze podataka („big data“) u prometu o Razvoj inovativnih rješenja s bespilotnim letjelicama i daljinski upravljanim sustavima za poljoprivredu i ribarstvo. U retku „Hrana i bioekonomija“/“ Održiva proizvodnja i prerada drva“ u ICT kolonu dodati: o Internet stvari („Internet of Things“) i velike baze podataka („big data“) o Razvoj inovativnih rješenja s bespilotnim letjelicama i daljinski upravljanim sustavima za šumarstvo, zaštitu prirode i nadzor okoliša Gore navedeno bi trebalo dodati i u opise svakog prioritetnog tematskog i podtematskog područja u poglavlju „3.2. Odabir i opis tematskih prioritetnih područja (izgrađeni na osnovi postojećih snaga i prevladavanja slabosti – osiguranje budućnosti)“ te pripadajućim potpoglavljima. | Djelomično prihvaćen | Sve teme su uvažene odnosno ukoliko nisu dodane kao zasebne, već su obuhvaćene postojećim temama. |
| 22 | GDi GISDATA | 3.TEMATSKA PRIORITETNA PODRUČJA I HORIZONTALNE TEME, 3.3.Horizontalne teme i njihove poveznice s tematskim prioritetnim područjima | Predlažemo dodavanje indikativnih horizontalnih tema u sklopu ICT I KET: Zdravlje i kvaliteta života Farmaceutika, bio farmaceutika, medicinska oprema I uređaji ICT: - određivanje optimalne lokacije centara za dijagnostiku / uređaja visoke cijene na osnovu geo-prostorne statističke analize potreba (rasporeda stanovništva, pojavnosti specifičnih bolesti, lokacije zdravstvenih ustanova, prometne povezanosti, itd.) -praćenje i analiza statistike rada dijagnostičkih uređaja s obzirom na mjesta stanovanja pacijenata i promjene u rasporedu stanovništva, prometnoj povezanosti, mreži zdravstvenih ustanova, itd. KET: - GIS prostorna i mrežna analiza (lokacija/alokacija, geokoriranje, zone vremena vožnje, prostorno modeliranje, geostatistička analiza – regresijska analiza i geografska regresija) Zdravstvene usluge i nove metode preventivne medicine i dijagnostike ICT: - Sustavi za geografsku analizu i preventivu bolesti (GeoHealth) - Sustavi za dojavu i pomoć u hitnim medicinskim situacijama KET -Geoinformacijski sustavi, lokacijske usluge, fleet management Nutricionizam ICT - monitoring organskog (bio-, eko-) uzgoja hrane – uzorkovanje tla i prehrambenih proizvoda na pesticide, umjetna gnojiva i teške metale; prikaz na karti [ovo se preklapa s poljoprivredom] - uspostava praćenja geografskog podrijetla prehrambenih proizvoda KET - GIS, prostorno modeliranje, - GIS mrežne usluge (web servisi) modela zasićenosti tla kemijskim sredstvima, precizna poljoprivreda Energija i održivi okoliš Energija i održivi okoliš Energetske tehnologije, sustavi i oprema ICT - Rješenja za inventarizaciju energetskih objekata, sustava i opreme u okolišu i povezanih procesa upravljanja i nadzora energetske imovine - Rješenja za energetsko dimenzioniranje prilikom projektiranja opskrbnih mreža (predikcija na osnovu povijesne potrošnje po m2 na određenom području) KET - GIS, geo-prostorna i geostatistička analiza - tehnologije za Physical and logical network inventory, Service inventory Ekološki prihvatljive tehnologije i oprema i napredni materijali ICT - rješenja za prostorno-osposobljeni monitoring ispuštanja onečišćujućih tvari i stakleničkih plinova u okoliš - izrada i objavljivanje prostornog modela onečišćenja zraka na temelju dnevnih mjerenja na postajama, uz alarmiranje i povijesne analize te predikciju u vremenu i prostoru; uključivanje povijesnih crowdsourcing podataka o prometu; povezivanje s geo-medicinom - rješenja za mjerenje i modeliranje svjetlosnog onečišćenja te izrade i održavanja karte svjetlosnog onečišćenja - inventarizacija javne rasvjete i rješenja za optimalizaciju potrošnje energije te smanjenja svjetlosnog onečišćenja; kombinacija napajanja javne rasvjete s punjenjem baterija električnih vozila KET - GIS, geo-prostorna analiza / geoprocesiranje - daljinska istraživanja, korištenje satelitskih snimki i senzora, mjerenja/opažanja iz bespilotnih letjelica - tehnologije za Physical and logical network inventory, Service inventory - pametna mreža javne rasvjete Promet i mobilnost Proizvodnja cestovnih i željezničkih dijelova i sustava visoke dodane vrijednosti ICT - rješenja za planiranje i projektiranje sustava za kontaktno ili beskontaktno punjenje baterija električnih vozila u vožnji na pametnim cestama KET -GIS i geodizajn, geoprostorna analiza i geoprocesiranje Ekološki prihvatljiva transportna rješenja ICT -rješenja za simulacije u multimodalnim prometnim sustavima / modelima -praćenje vozila, upravljanje flotom vozila (fleet management) KET - GIS, mrežne prostorne analize, rutiranje, analiza lokacije-alokacije - tehnologije za praćenje vozila i upravljanje flotom vozila (fleet management) Inteligentni transportni sustavi i logistika ICT - Multimodalno rutiranje i optimizacija, nadzor i planiranja transporta KET -GIS, mrežne prostorne analize - pametno rutiranje i planiranje logistike uz optimizaciju kilometraže, te broja vozila s obzirom na volumen i tonažu - praćenje vozila, upravljanje flotom vozila (fleet management), upravljanje troškovima flote vozila SIGURNOST Kibernetička sigurnost ICT - inventarizacija fizičke računalne komunikacijske mreže u prostoru uz analizu mogućnosti pristupa, prijetnji i potrebne zaštite KET - GIS, geo-prostorna analiza i geoprocesiranje - tehnologije za Physical and logical network inventory te za prostorni prikaz mreže i okruženja Obrambene tehnologije i proizvodi dvojne namjene ICT - Sustavi zajedničkog upravljanja i nadzora resursa i imovine u kriznim situacijama -Rješenja za integraciju i interpretaciju podataka iz društvenih mreža i drugih masovnih izvora podataka (Big Data) u geoprostornom kontekstu - Integracija jrazličitih senzorskih platformi u realnom vremenu u jedinstvenu operativnu sliku sustava zapovijedanja - inventarizacija fizičke računalne komunikacijske mreže u prostoru uz analizu mogućnosti pristupa, prijetnji i potrebne zaštite KET - GIS, geo-prostorna analiza i geoprocesiranje - tehnologije za Physical and logical network inventory te za prostorni prikaz mreže i okruženja Protuminski program ICT - razvoj rješenja za uspostavu prostorne baze podataka o razminiranju i kretanju u razminiranom području na načelima crowdsourcing-a - praćenje vozila i osoba (uređaja) na razminiranim područjima i u blizini minski sumnjivih područja KET - GIS, geo-prostorna analiza i geoprocesiranje, geostatistička analiza - praćenje vozila i osoba / fleet management u razminiranim područjima i u blizini minski sumnjivih područja Hrana i bioekonomija Održiva proizvodnja i prerada hrane ICT - Sustavi precizne poljoprivrede i povećanja poljoprivrednog prinosa - Udaljeni nadzor poljoprivrednih površina - monitoring organskog (bio-, eko-) uzgoja hrane – uzorkovanje tla i prehrambenih proizvoda na pesticide, umjetna gnojiva i teške metale; prikaz na karti [ovo se preklapa s poljoprivredom] - uspostava praćenja geografskog podrijetla prehrambenih proizvoda KET - GIS, prostorno modeliranje - GIS mrežne usluge (web servisi) modela zasićenosti tla kemijskim sredstvima - GIS usluge iz oblaka - precizna poljoprivreda Održiva proizvodnja i prerada drva ICT - rješenja za inventarizaciju šuma i šumskih resursa - rješenja za predikciju širenja šumskih požara - rješenja za ublažavanje posljedica prirodnih nepogoda (oluje, bolesti, bujice, erozija, ledolom, požari) KET - GIS, geo-prostorna analiza i geoprocesiranje, geostatistička analiza - GIS usluge u oblaku | Djelomično prihvaćen | Sve teme su uvažene odnosno ukoliko nisu dodane kao zasebne one su već obuhvaćene postojećim temama. |
| 23 | Damir Sabol | 3.TEMATSKA PRIORITETNA PODRUČJA I HORIZONTALNE TEME, 3.3.Horizontalne teme i njihove poveznice s tematskim prioritetnim područjima | Za pojedina podpodručja poveznice horizontalnih tema su preusko definirane što bi moglo značiti da se pojedine ICT teme ili KETovi koji možda prestavljaju svjetsku inovaciju ili imaju globalni potencijal u pojedinom tematskom području neće uopće moći financirati ili razvijati iz razloga što ovdje nisu javno navedeni. Predlažem da se razjasni da osim navedenih poveznica dolaze u obzir i druge ICT teme i KETovi koji se mogu svrstati u tematska područja. | Prihvaćen | Dodana napomena: Važno je napomenuti da su nabrojene KET i ICT teme indikativne, te će se na osnovu S3 u načelu moći biti podržane i druge KET/ICT teme ukoliko je njihovo područje primjene u skladu s barem jednim od pet prepoznatih tematskih prioritetnih područja S3. |
| 24 | Nikola Mišković (FER) | 3.2.5.Hrana i bioekonomija, Očekivana sinergija potencijala u gospodarstvu i znanstvenoj zajednici za daljni razvoj TPP-a i strukturne promjene | Predlaže se dodavanje sljedeće rečenice na kraju 2. ulomka: Ujedno, nove robotske tehnologije u području akvakulture će dovesti do povećanja učinkovitosti proizvodnje kao i napredak u zaštiti okoliša. | Prihvaćen | Predložene izmjene se prihvaćaju. |
| 25 | GDi GISDATA | PTPP 2 Održiva proizvodnja i prerada drva , IRI kapaciteti u industriji | Predlažemo dopunu indikativnih tema: Održiva proizvodnja i prerada drva ICT - rješenja za inventarizaciju šuma i šumskih resursa - rješenja za predikciju širenja šumskih požara - rješenja za ublažavanje posljedica prirodnih nepogoda (oluje, bolesti, bujice, erozija, ledolom, požari) KET - GIS, geo-prostorna analiza i geoprocesiranje, geostatistička analiza - GIS usluge u oblaku | Djelomično prihvaćen | Biti će uvrštena tema - ICT sustavi, aplikacije i rješenja za inventarizaciju šumskih resursa i prevenciju i zaštitu od požara i drugih elementarnih nepogoda. |
| 26 | Nikola Mišković (FER) | PTPP 1 Održiva proizvodnja i prerada hrane, IRI kapaciteti u akademskoj zajednici | Predlaže se sljedeća istraživačko razvojna tema: - robotizirani sustavi za uzgoj hrane i nadzor nadzor u akvakulturi | Prihvaćen | Predložene izmjene se prihvaćaju. |
| 27 | GDi GISDATA | PTPP 1 Održiva proizvodnja i prerada hrane, IRI kapaciteti u akademskoj zajednici | Predlažemo proširenje indikativnih tema za ICT i KET: Hrana i bioekonomija Održiva proizvodnja i prerada hrane ICT - Sustavi precizne poljoprivrede i povećanja poljoprivrednog prinosa - Udaljeni nadzor poljoprivrednih površina - monitoring organskog (bio-, eko-) uzgoja hrane – uzorkovanje tla i prehrambenih proizvoda na pesticide, umjetna gnojiva i teške metale; prikaz na karti [ovo se preklapa s poljoprivredom] - uspostava praćenja geografskog podrijetla prehrambenih proizvoda KET - GIS, prostorno modeliranje - GIS mrežne usluge (web servisi) modela zasićenosti tla kemijskim sredstvima - GIS usluge iz oblaka - precizna poljoprivreda | Djelomično prihvaćen | Biti će uvrštene teme: ICT sustavi, aplikacije i rješenja za upravljanje i nadzor poljoprivrednih površina; ICT sustavi, aplikacije i rješenja za nadzor i praćenje organskog uzgoja hrane i geografskog podrijetla prehrambenih proizvoda; GIS sustavi i mrežne usluge za preciznu poljoprivredu. |
| 28 | Nikola Mišković (FER) | 3.2.4.Sigurnost, Očekivana sinergija potencijala u gospodarstvu i znanstvenoj zajednici za daljni razvoj TPP-a i strukturne promjene | Predlaže se dodavanje sljedećeg teksta na kraju 2. ulomka: U ovu svrhu, veliku ulog će odigrati autonomna vozila i robotske tehnologije koja na najsigurniji mogući način mogu ostvariti društveni izazov „Sigurna društva“. | Prihvaćen | Predložene izmjene se prihvaćaju. |
| 29 | GDi GISDATA | 3.2.4.Sigurnost, Očekivana sinergija potencijala u gospodarstvu i znanstvenoj zajednici za daljni razvoj TPP-a i strukturne promjene | Predlažemo proširenje indikativnih tema za ICT i KET: Protuminski program ICT - razvoj rješenja za uspostavu prostorne baze podataka o razminiranju i kretanju u razminiranom području na načelima crowdsourcing-a - praćenje vozila i osoba (uređaja) na razminiranim područjima i u blizini minski sumnjivih područja KET - GIS, geo-prostorna analiza i geoprocesiranje, geostatistička analiza - praćenje vozila i osoba / fleet management u razminiranim područjima i u blizini minski sumnjivih područja | Prihvaćen | Predložene izmjene se prihvaćaju. |
| 30 | Nikola Mišković (FER) | PTPP 3. – Protuminski program, IRI kapaciteti u akademskoj zajednici | Predlaže se dodavanje sljedeće indikativne RDI teme: (6) razvoj autonomih vozila (podvodnih, kopnenih i zračnih) u svrhu pravovremene detekcije i neutralizacije opasnih objekata | Prihvaćen | Predložene izmjene se prihvaćaju. |
| 31 | Nikola Mišković (FER) | PTPP 3. – Protuminski program, IRI kapaciteti u akademskoj zajednici | Predlaže se dodavanje sljedećeg teksta nakon trećeg ulomka: Podvodno razminiranje je isto veliko područje od interesa za Hrvatsku zbog njezine geostrateške pozicije. Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu je u suradnji s NATO-CMRE (Centre for Maritime Research and Experimentation) razvio sustav za podvodno razminiravanje u sklopu NATO projekta „Autonomous Naval MCM Neutralization“. Sustav se sastoji od autonomne ronilice koja se porine s autonomnog katamarana, te se korištenjem sonarske slike autonomno navodi prema podvodnom objektu kojeg treba istražiti i na poslijetku neutralizirati. Projekt je provodio tih iz Laboratorija za podvodne sustave i tehnologije (LAPOST) na FER-u. | Prihvaćen | Predložene izmjene se prihvaćaju. |
| 32 | Nikola Mišković (FER) | PTPP 2 – Obrambene tehnologije i proizvodi “dvojne namjene”, IRI kapaciteti u akademskoj zajednici | Predlaže se dodavanje teme povezane s horizontalnim temama: 13. KET za autonomna i bespilotna vozila te robotiku | Nije prihvaćen | Navedena tema je pokrivena kroz već navedene identificirane teme. |
| 33 | Nikola Mišković (FER) | PTPP 2 – Obrambene tehnologije i proizvodi “dvojne namjene”, IRI kapaciteti u akademskoj zajednici | Predlaže se dodavanje sljedeće teme identificirane u okviru navedenog procesa: (7) bespilotna plovila (podvodna i površinska) kao sustavi za nadzor pomorske granice i pomorskog prometa, kao i sprječavanje ekoloških katastrofa | Prihvaćen | Predložene izmjene se prihvaćaju. |
| 34 | Nikola Mišković (FER) | PTPP 2 – Obrambene tehnologije i proizvodi “dvojne namjene”, IRI kapaciteti u akademskoj zajednici | U 3. ulomku, nakon "...Zajednice poput FP7, EUREKA i sl. " predlaže se dodavane sljedećeg teksta: Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu je vodio jedan od prvih FP7 robotskih projekata na temu autonomnih plovila FP7-REGPOT „CURE – Developing Croatian Underwater Research potential“ koji je vošen u sklopu Laboratorija za podvodne sustave i tehnologije (LAPOST). Isti laboratorij vodi i sljedeći niz projekata čije je odlika dual use, a financirani su od strane Office of Naval Research Global: „DINARO- Diver navigation using range-only measurements from an autonomous surface vehicle“, „SPATEL - Spatial Auditory Human-Machine Interface for UxV Teleoperation“ te u suradnji s Imperial College projekt „SeaJumper - Bio-inspired Synchronous Jumping Marine Sensor Networks“. Zavod za automatiku u računalno inženjerstvo Fakulteta elektrotehnike i računarstva, kroz djelovanje Laboratorija za robotiku i inteligentne sustave (LARICS) te Laboratorija za podvodne sustave i tehnologije (LAPOST), provodi istraživanje na projektu NATO-ScienceForPeace „MORUS - Unmanned system for maritime security and environmental monitoring“ na temu kooperativnog upravljanja bespilotnim letjelicama i autonomnim ronilicama u svrhu brzog pretraživanja velikog područja podmorja, kako bi se osigurala učinkovita prisutnost na moru. U ovom prijektu je objedinjen dual-use robotskih tehnologija koje se koriste u pomorskoj sigurnosti kao i nadzoru okoliša. FER trenutno koordinira FP7-ICT projekt „CADDY – Cognitive Autonomous Diving Buddy“ koji se bavi razvojem autonomnih plovila u svrhu poboljšanja sigurnosti ronioca tijekom zahtjevnih ronilačkih aktivnosti. Kroz projekt DG-ECHO „URready4OS - Autonomous Underwater Vehicles Ready for Oil Spill“ razvijaju se kooperativni heterogeni robotski sustavi za pravovremno otkrivanje katastrofa na moru koje su nastale izlijevanjem nafte. Svi ovi projekti imaju dual use u smislu korištenja autonomnih bespilotnih sustava u svrhu povećanja sigurnosti. | Nije prihvaćen | Uključenost ovog PTPP u S3 je dovoljno opravdana i smatramo da predložene nadopune nisu potrebne. |
| 35 | Nikola Mišković (FER) | PTPP 2 – Obrambene tehnologije i proizvodi “dvojne namjene”, IRI kapaciteti u akademskoj zajednici | U prvom odlomku nakon "... Fakultet elektrotehnike i računarstva, Sveučilište u Zagrebu" predlaže se dodavanje: u područjima koristenja bespilotnih vozila, te | Prihvaćen | Predložene izmjene se prihvaćaju. |
| 36 | GDi GISDATA | PTPP 2 – Obrambene tehnologije i proizvodi “dvojne namjene”, IRI kapaciteti u akademskoj zajednici | Predlažemo dopunu indikativnih tema za ICT I KET: Obrambene tehnologije i proizvodi dvojne namjene ICT - Sustavi zajedničkog upravljanja i nadzora resursa i imovine u kriznim situacijama -Rješenja za integraciju i interpretaciju podataka iz društvenih mreža i drugih masovnih izvora podataka (Big Data) u geoprostornom kontekstu - Integracija jrazličitih senzorskih platformi u realnom vremenu u jedinstvenu operativnu sliku sustava zapovijedanja - inventarizacija fizičke računalne komunikacijske mreže u prostoru uz analizu mogućnosti pristupa, prijetnji i potrebne zaštite KET - GIS, geo-prostorna analiza i geoprocesiranje - tehnologije za Physical and logical network inventory te za prostorni prikaz mreže i okruženja | Prihvaćen | Predložene izmjene se prihvaćaju. |
| 37 | Nikola Mišković (FER) | 3.2.4.Sigurnost, PTPP 2 – Obrambene tehnologije i proizvodi “dvojne namjene” | U prvom ulomku, nakon "...bespilotne letjelice za granični nadzor," predlaže se dodavanje: bespilotna plovila (podvodna i površinska) za nadzor pomorske granice, | Prihvaćen | Predložene izmjene se prihvaćaju. |
| 38 | GDi GISDATA | PTPP 1. Kibernetička Sigurnost , IRI kapaciteti u akademskoj zajednici | Predlažemo dopunu tema za ICT i KET SIGURNOST Kibernetička sigurnost ICT - inventarizacija fizičke računalne komunikacijske mreže u prostoru uz analizu mogućnosti pristupa, prijetnji i potrebne zaštite KET - GIS, geo-prostorna analiza i geoprocesiranje - tehnologije za Physical and logical network inventory te za prostorni prikaz mreže i okruženja | Nije prihvaćen | Predložena ICT tema je pokrivena kroz već navedene teme, a prijedlozi za KET nisu prihvaćeni jer se vežemo na dokument EU KET observatory koji predložene teme ne navodi za područje Sigurnosti. |
| 39 | Multicom d.o.o. | PTPP 1. Kibernetička Sigurnost , IRI kapaciteti u akademskoj zajednici | Smatram da je izostavljeno bitno područje koje se odnosi na ICT rješenja vezana uz zaštitu privatnosti podataka. Naime, U lipnju 2015., Europsko vijeće ministara je odobrilo verziju Glavne Uredbe za zaštitu podataka u EU (EU General Data protection Regulation - GDPR) koja će zamijeniti direktivu iz 1995. Godine. Direktiva regulira zaštitu prava pojedinaca, a odnosi se na korištenje i obradu osobnih podataka te slobodu kretanja tih podaka. Jednom usvojena, direktiva će imati snagu zakona u svim članicama EU-a, a uključivati će znatne kazne za nepridržavanje. (1-5% godišnjeg prihoda tvrtki). Ciljana rješenja se odnose na aplikativne sustave koji će omogućiti pružateljima usluga da mogu: • Informirati klijente da im se podaci prikupljaju iu koju svrhu; jamčiti da podaci koriste se samo za navedene namjene (za koje kupac dao svoj pristanak); • Informirati klijente o trećim osobama koje imaju pristup podacima koji se prikupljaju; • Omogućiti klijentima pristup svojim osobnim podacima i ispraviti nepravilnosti; • Osigurati da nema prijenosa podataka u zemlji izvan EU-a koji ima nedovoljnu zaštitu podataka; • Ispuniti "pravo na zaborav", "pravo brisanja" i "pravo na prenosivost podataka". • Klijent mora dati izričit pristanak na korištenje svojih podataka (privola-consent), biti obaviješten kada i u kojem obliku se koriste njegovi podaci, za koju svrhu i koliko dugo će biti pohranjeni. • Klijent može odlučiti da li se njegovi podaci smiju koristiti u izvornom obliku, anonimizirani, ili pseudo-anonimizirani. Budući da je navedeno EU smjernica, smatram da kao država članica moramo omogućiti razvoj vlastitih rješenja na ovome području, ili ovisiti o uvozu certficiranih proizvoda iz drugih država. Pogotovo kada se uzme u obzir činjenica da će sve hrvatske tvrtke I institucije koje pružaju usluge na području EU, morati implementirati navedena rješenja. | Nije prihvaćen | Navedeno se odnosi na zaštitu privatnosti a ne na područje kibernetičke sigurnosti na način na koji je ono oblikovano kroz proces poduzetničkog otkrivanja. |
| 40 | M SAN Grupa d.o.o. | 3.2.4.Sigurnost, PTPP 1. Kibernetička Sigurnost | Prijedlog proširenja: Podtematska prioritetna područja: Kibernetička sigurnost Sustavi, oprema te aplikacije i rješenja koji prepoznaju, blokiraju i sprečavaju upad u sustave te kompromitiranje, korištenje, distribuciju, uništavanje podataka i informacija od državne i javnoga značaja, bankarski sektor, osiguravajuća društva, privatne kompanije i organizacije... Sustavi, oprema te aplikacije i rješenja koji štite podatke i privatnost korisnika od krađe i zloupotrebe podatak i slika i ostalih objavljenih sadržaja na društvenim mrežama, te prilikom korištenja instant messaginga i chat roomova; Sustavi, oprema te aplikacije i rješenja koji štite privatne korisnike interneta i njihove podatke pohranjene na njihovim računalima, tabletima, pametnim telefonima kao podatke o pretraživanju na internetu, identitet korisnika, podaci vezana za plaćanja i brojeve korištenih kartica…. Sustavi, oprema te aplikacije i rješenja koji osiguravaju sigurnost plaćanja i kupnje putem interneta; Sustavi, oprema te aplikacije i rješenja koji štite, prepoznaju, blokiraju destruktivni software, lažne antivirusne programe, korumpirane programske fileove, programe za špijunažu)spyware), programe za ''pecanje podataka''(phishing attacks), rootkit i botnet programe; Sustavi, oprema te aplikacije i rješenja koji prepoznaju, blokiraju i sprečavaju upad i krađu identita povezanu sa svim načinima prikupljanja i krađe podataka; Sustavi, oprema te aplikacije i rješenja za digitalnu forenziku; Razvoj, implementacija i primjena SCADA sustava za nadzor, upravljanje i prikupljanje podataka; | Nije prihvaćen | Dio predloženih tema već je pokriven Nadzorom kibernetičkog prostora, Sigurnošću IT sustava i Digitalnom forenzikom, a pojedine teme (primjerice one koje se odnose na zaštitu privatnosti) tematski se ne uklapaju u područje Kibernetičke sigurnosti na način kako je oblikovana kroz proces poduzetničkog otkrivanja. Antivirusna zaštita nije u domeni RH tvrtki i nije prepoznata kao takva u procesu poduzetničkog otkrivanja obzirom na ipak nepovoljnu globalnu poziciju RH u lancu vrijednosti u ovom području. |
| 41 | M SAN Grupa d.o.o. | 3.2.4.Sigurnost, PTPP 1. Kibernetička Sigurnost | U TPP Sigurnost , pod PTPP Kibernetička sigurnost , u nedostaju važne indikativne teme koje je nužno dodati u : 1) Razvoj rješenja i aplikacija za sigurnost djece u Internet okruženju 2) Razvoj pametnih uređaja ( TV, mob, Tab) sa ugrađenim sustavima sigurnosti 3) Razvoj rješenja i sustava za sigurnost poslovanja na internetu | Nije prihvaćen | Razvoj rješenja i aplikacija za sigurnost djece u Internet okruženju pokriven je kroz Nadzor kibernetičkog prostora. Razvoj pametnih uređaja ( TV, mob, Tab) sa ugrađenim sustavima sigurnosti nije prihvaćen s obzirom da u RH nema razvoja pametnih uređaja i mišljenja smo da nije realno očekivati da će biti u budućnosti, niti je navedeno područje prepoznato kroz proces poduzetničkog otkrivanja. Razvoj rješenja i sustava za sigurnost poslovanja na internetu djelomično je pokriven temama Nadzor kibernetičkog prostora i Sigurnost IT sustava. |
| 42 | Nikola Mišković (FER) | 3.2.4.Sigurnost, Objašnjenje tematskog prioritetnog područja | U 3. ulomku, nakon "...proizvoda iz kibernetičke sigurnosti" predlaže se dodavanje: te autonomnih sustava u svrhu povećanja sigurnosti | Nije prihvaćen | Ne odnosi se na ovo PTPP. |
| 43 | Nikola Mišković (FER) | 3.2.3.Promet i mobilnost, Očekivana sinergija potencijala u gospodarstvu i znanstvenoj zajednici za daljni razvoj TPP-a i strukturne promjene | Na kraju zadnjeg ulomka predlaže se dodavanje sljedeće rečenice: Primjena robotskih tehnologija u području autonomnih pomorskih vozila će uvelike doprinijeti pozicioniranju Hrvatske u ovom brzorastućem razvojnom području. | Prihvaćen | Predložene izmjene se prihvaćaju. |
| 44 | Nikola Mišković (FER) | 3.2.3.Promet i mobilnost, Očekivana sinergija potencijala u gospodarstvu i znanstvenoj zajednici za daljni razvoj TPP-a i strukturne promjene | U predzadnjem odlomku, nakon "...odgovor na incidente piratstva" predlaže se dodavanje sljedeće rečenice: Jedna od obećavajućih niša je korištenje autonomnih plovnih sustava (podvodnih i površinskih) te kooperativno i koordinirano upravljanje plovnim sustavima. | Djelomično prihvaćen | Rečenica izmijenjena na način da glasi: Trenutni EU standardi vezano uz sigurnost brodova i luka, zajedno s drugim relevantnim propisima, pružaju priliku ovom TPP za pronalaženje novih niša za specijalizaciju (npr. ugradnja sigurnosnih standarda i novi dizajni brodova kao odgovor na incidente piratstva, kao i korištenje autonomnih plovnih sustava, kako podvodnih tako i površinskih). |
| 45 | Nikola Mišković (FER) | PTPP 3. Inteligentni transportni sustavi i logistika, Kapaciteti za istraživanje, razvoj i inovacije u akademskoj zajednici | Predlaže se dodavanje nove indikativne teme istraživanja, razvoja i inovacija unutar horizontalnih tema KET i ICT: - kooperativno i koordinirano upravljanje transportnim sustavima | Nije prihvaćen | Pokriveno kroz već navedene indikativne RDI teme. |
| 46 | Nikola Mišković (FER) | PTPP 3. Inteligentni transportni sustavi i logistika, Kapaciteti za istraživanje, razvoj i inovacije u akademskoj zajednici | Predlaže se dodavanje sljedećeg teksta nakon prvog ulomka: U području inteligentnih transportnih sustava i logistike, vrijedi spomenuti i dva FP7 projekta koja se odvijaju na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu: FP7-ICT projekt „ECSAFEMOBIL – Estimacija i upravljanje u sigurnim bežičnim industrijskim postrojenjima s visokim stupnjem mobilnosti i kooperacije“ u sklopu kojega se razvijaju napredna autonomna industrijska postrojenja uz kooperativne robotske tehnologije i autonomna vozila, te H2020 projekt „SafeLog – Sigurna čovjek-robot interakcija u logističkim aplikacijama za visoko fleksibilna skladišta“ u sklopu kojega se razvijaju robotske tehnologije za povećanje sigurnosti radnika u skladištima i industrijskim postrojenjima. | Nije prihvaćen | Uključenost ovog PTPP u S3 je dovoljno opravdana i smatramo da predložene nadopune nisu potrebne. |
| 47 | GDi GISDATA | PTPP 3. Inteligentni transportni sustavi i logistika, Kapaciteti za istraživanje, razvoj i inovacije u akademskoj zajednici | Predlažemo dodavanje indikativnih tema za ICT i KET Inteligentni transportni sustavi i logistika ICT - Multimodalno rutiranje i optimizacija, nadzor i planiranja transporta KET -GIS, mrežne prostorne analize - pametno rutiranje i planiranje logistike uz optimizaciju kilometraže, te broja vozila s obzirom na volumen i tonažu - praćenje vozila, upravljanje flotom vozila (fleet management), upravljanje troškovima flote vozila | Djelomično prihvaćen | Uvažiti ćemo predloženu ICT temu, a prijedloge KET tema ne možemo prihvatiti s obzirom da su sve KET teme definirane prema EU KET Observatory popisu KET-ova u koji se navedeni prijedlozi ne uklapaju. |
| 48 | TIS - Objektni informacijski sustavi d.o.o. | 3.2.3.Promet i mobilnost, PTPP 3. Inteligentni transportni sustavi i logistika | Uz navedenu problematiku, potrebno je istaknuti da postoji cijeli niz dodatne problematike vezane za transport i logistiku čija rješenja mogu biti razvijena od strane ICT poduzeća. Naime, upravo Dunavska regija (EUSDR) problematična je regija po pitanju efikasnosti transportnih ruta i infrastrukturalnih mreža. Zbog velike raznolikosti u razvijenosti zemalja koje se nalaze u toji regiji stvaraju se poveliki problemi koji utječu na cjelokupnu sigurnost i efikasnost transporta u EU (ukupno 55% dobara koje kopnenim putevima ulaze u EU prolazi kroz ovu regiju). Žarišne točke ovih problema su mogućnosti kontrole koje pojedine države imaju na graničnim prijelazima. Potreba za razvojem ICT rješenja usmjerene ka ubrzavanju graničnih kontrola, a u isto vrijeme povećavajući sigurnost istih (kontrola imigracija, krijumčarenje oružja, ljudi, životinja, droge, smanjivanje vremena provedenog na graničnim prijelazim), ključno je za cijelu EU. Konkretnija rješenja u tom smislu mogu biti orijentirana prema on-board dijagnostici vozila za praćenje tereta, primjena tehnologija za bržu dijagnostiku i prihvaćanje teretne dokumentacije na graničnim prijelazima, route tracking, identifikacije traffic patterna itd. Sve su to područja koja iziskuju ICT rješenja i otvara veliki potencijal za dodatni angažman hrvatskih ICT tvrtki u riješavanju navedenih segmenata. Upravo zbog geostrateške pozicije RH u jednoj od problematičnijih regija po transporta i infrastrukture, smatramo da imamo jake predispozicije za doprinos u rješavanju takve problematike. | Nije prihvaćen | Sve predloženo je u biti pokriveno upravo kroz područje PROMET I MOBILNOST - dakle ne treba se specificirati svaka razvojna i istraživačka tema (jasno je stavljeno da su navedene teme indikativne) - ukoliko istraživačko razvojni projekti u svojoj namjeni i području primjene targetiraju upravo PROMET i LOGISTIKU bit će prihvatljivi na budućim natječajima. |
| 49 | M SAN Grupa d.o.o. | 3.2.3.Promet i mobilnost, PTPP 3. Inteligentni transportni sustavi i logistika | Prijedlozi proširenja: Podtematska prioritetna područja: Inteligentni transportni sustavi i logistika: 1. Oprema, sustavi te aplikacije i rješenja za adaptivno upravljanje prometom i real time kontrolu prometa i događanja na prometnim putevima i smjerovima,; 2. Oprema, sustavi te aplikacije i rješenja nadzor nad prometnicama, željezničkim prugama i općenito prometnim pravcima i putovima kao dio programa nacionalne sigurnosti i sprečavanje zabranjenog, rizičnog, kažnjivog ponašanja u prometu; 3. Sustavi, aplikacije i rješenja koji informiraju o vremenskim uvjetima na putu, prometu, navode alternativne pravce kretanja u slučaju prometnih nesreća, gužvi, adaptiranja prometnica itd. ili nekih drugih situacija koja uzrokuju punu ili djelomičnu propusnost prometnoga puta; 4. Sustav, aplikacije i rješenja koji informiraju o trenutnim događajima u mjestu, gradu i državi u koju se dolazi i kroz koju se prolazi, osiguravaju servisne informacije o dežurnim bolnicama, ljekarnama, poštama, hoteli, restorani, sportski centri, spomenici kulture, arheološka nalazišta, parkovi te o opcijama transporta(metro, autobusi, tramvaji… taxi) prilikom dolaska u pojedino mjesto ili grad i poveznicu sa željezničkim kolodvorom, zračnom lukom, pomorskom lukom, autobusnim kolodvorom; 5. Oprema, sustavi te aplikacije i rješenja koje u skladu sa vremenskom prognozom upućuju na zdravstvene probleme ta kako ih spriječiti, umanjiti; 6. sustav plutajućeg auto podatka odnosi se na aplikacije i rješenja za povezivanje i korištenje mobitela u svrhu identificiranja prometnih gužvi, brzina kretanja vozila. Određivanje lokacije u slučaju nesreća itd.; 7. Sustavi, aplikacije i rješenja za inteligentne svjetionike sensing tehnologije ili neke druge napredne tehnologije a koji imaju poboljšane tehničke mogućnosti 8. Aplikacije, rješenja i oprema za ENC naplatu putem identificiranja registarske oznake automobila 9. Oprema, sustavi, aplikacije i rješenja za automatsko plaćanje i nabavu voznih karata i pametan evidencijski sustav u vozilima npr. očitavanja bar koda sa kupljene karte i registracija putnika ( sa mobitela, tableta, isprintane karte ili plaćene rezervacije) i registracija putnika | Djelomično prihvaćen | 1. Uvažiti će se nadopunom već identificirane Indikativne teme u: "Oprema, sustavi te aplikacije za upravljanje i kontrolu prometa". 2. Ne prihvaća se, pokriveno kroz temu pametna i sigurna mobilnost i logistika 3. Prihvaća se. Biti će dodavana nove indikativna RDI tema: razvoj sustava, aplikacija i proizvoda za rano upozorenja u prometu,logistici i transportu. 4 - Ne prihvaća se, pokriveno kroz inovativne usluge transporta i logistike. 5. i 6. Prihvaća se: pokriveno novo nadopunjenom RDI Temom: razvoj sustava, aplikacija i proizvoda za rano upozorenja u prometu,logistici i transportu. 7. Ne prihvaća se. Nije jasno elaborirano, a i traže se nova integrirana rješenja i proizvodi a ne nadopune postojećih. 8. Ne prihvaća se, pokriveno kroz inteligentna urbana mobilnost, grafički sustavi nadzora. 9. Ne prihvaća se, pokriveno kroz RDI teme: inovativne usluge transporta + integrirani elektronski prometni sustavi i infrastruktura. |
| 50 | M SAN Grupa d.o.o. | 3.2.3.Promet i mobilnost, PTPP 3. Inteligentni transportni sustavi i logistika | U TPP Promet i mobilnost , pod PTPP Inteligentni transportni sustavi i logistika, u sklopu nedostaju važne indikativne teme koje je nužno dodati : 1) Razvoj rješenja i aplikacija za uređaje u autoindustriji koji podižu sigurnost u prometu 2) Razvoj rješenja i aplikacija za mobilne uređaje za informacije o prometu I planiranje prometa 3) Razvoja rješenja i aplikacija za uštedu i planiranje potrošnje goriva 4) Razvoj rješenja i aplikacija za jedinstveni planer i naplatu putovanja za sva prijevozna sredstva | Nije prihvaćen | 1. Predložena tema već je pokrivena kroz temu pametna i sigurna mobilnost i logistika. 2. Predložena tema već je pokrivena kroz temu inteligentna urbana mobilnost. 3. Predložena tema biti će pokrivena uključivanjem predložene teme od drugog korisnika: "Oprema, sustavi, rješenja te aplikacije za planiranje, organizaciju i praćenje multimodalnih oblika transporta i rezultiranje u smanjenju emisije štetnih plinova, zagađenja okoliša, smanjenje gužvi i povećanja efikasnosti i brzine dolaska s jedne na drugu lokaciju". 4. Predložena tema već je pokrivena kroz temu inovativne usluge transporta i logistike. |
| 51 | Pero Prebeg | PTPP 2. Ekološki prihvatljiva prometna rješenja, Kapaciteti za istraživanje, razvoj i inovacije u akademskoj zajednici | Pri obrazlaganju kapaciteta za istaživanje nekih drugih prioritetnih podtematskih područjh navedeni su ne samo istraživački EU projekti (FP 5/6/7, HORIZON 2020) već i nacionalni projekti HRZZ-a, IPA projekti, OPRK 2007-2013, pa čak i infrastrukturni projekti koji su na indikativnoj listi (npr. MZOS-a) za financiranje u proračunskom razdoblju 2014-2020. Sve te vrste projekata postoje i u ovom PTPP-u te se, radi usklađivanja s ostalim područjima, predlaže od relevantnih institucija (npr. FSB, FER, HRZZ, MZOS) prikupiti informacije o tim projektima te ih uključiti u ovaj dokument. | Nije prihvaćen | Uključenost ovog PTPP u S3 je dovoljno opravdana i smatramo da predložene nadopune nisu potrebne. |
| 52 | Pero Prebeg | PTPP 2. Ekološki prihvatljiva prometna rješenja, Kapaciteti za istraživanje, razvoj i inovacije u akademskoj zajednici | Predlaže se dodavanje sljedećih indikativnih IRI tema povezanih s horizontalnom temom ICT: - razvoj matematičkih modela za analizu i projektiranje plovila prilagođenih za izvođnje na naprednim računalnim resursima (HPC, HTC), - razvoj sustava za projektiranje, proizvodnju i održavanje (CAE/CAD/CAM/PDM) plovila primjenom virtualne i/ili augmentirane stvarnosti. Za obje navedene indikativne teme postoje zainteresirani partneri kako iz industrije (Uljanik grupa) tako i iz akademske zajednice (PMF, FSB). Dosadašnji rad vezan za ove dvije teme vidljiv je kroz neke dosadašnje projekte i objavljene radove. Obje teme u skladu su i s ciljevima poglavlja 3.2.3 ovog dokumenta. Ujedno, važno je napomenuti da je jedna od bitnih odrednica EU i hrvatske brodogradnje fokusiranje na specijalna plovila visoke dodane vrijednosti. Pri tome je nužno posjedovati/razvijati vlastite SOA matematičke modele za CAE/CAD/CAM/PDM za koji se po potrebi mogu prilagoditi posebnostima pojedinih specijalnih tipova plovila. | Prihvaćen | Predložene izmjene se prihvaćaju. |
| 53 | Pero Prebeg | PTPP 2. Ekološki prihvatljiva prometna rješenja, Kapaciteti za istraživanje, razvoj i inovacije u akademskoj zajednici | Kako bi se jasnije obrazložili kapaciteti za istraživanje potrebno je dodati i specifičnu trenutno dostupnu infrastrukturu. Npr. Brodarski institut raspolaže s nekoliko bazena za modelska ispitivanja koji su jedinstveni u regiji. Najveći bazen (duljine 276.3m, širine 12.5m, dubine 6.0m) omogućuje modelska ispitivanja na modelima dužine do 10m. Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu sadržava neke laboratorije i kapitalnu opremu, koji omogućuju provođenje nekih od predloženih indikativnih IRI aktnivnosti, poput Laboratorija za eksperimentalnu mehaniku, Laboratorija za zavarivanje (raspolaže i opremom za podvodno mokro zavarivanje ), Laboratorija za zaštitu materijala, Laboratorij za polimere i kompozite itd. | Nije prihvaćen | Uključenost ovog PTPP u S3 je dovoljno opravdana i smatramo da predložene nadopune nisu potrebne. |
| 54 | Pero Prebeg | PTPP 2. Ekološki prihvatljiva prometna rješenja, Kapaciteti za istraživanje, razvoj i inovacije u akademskoj zajednici | indikativna IRI aktivnost "- ugradbeni sustavi napajanja i grijanja." trebala bi glasiti "objedinjeni (ili integrirani) sustavi napajanja i grijanja" | Prihvaćen | Naziv teme izmijeniti će se u "Integrirani sustavi napajanja i grijanja." |
| 55 | Pero Prebeg | PTPP 2. Ekološki prihvatljiva prometna rješenja, Kapaciteti za istraživanje, razvoj i inovacije u akademskoj zajednici | Projekti koji su navedeni pod IRI kapacitetima akademske zajednice su vjerojatno projekti na kojema su sudjelovali partneri iz HR (akademska zajednica, ali i industrija). Na nekima od navedenih projekata su sudjelovali samo partneri iz industrije. Uz to, vjerojatno bi bilo preglednije da se navedu akronimi projekata. | Nije prihvaćen | Uključenost ovog PTPP u S3 je dovoljno opravdana i smatramo da predložene nadopune nisu potrebne. |
| 56 | Nikola Mišković (FER) | PTPP 2. Ekološki prihvatljiva prometna rješenja, Kapaciteti za istraživanje, razvoj i inovacije u akademskoj zajednici | Predlaže se dodavanje sljedećih indikativnih tema unutar KET i ICT: - navigacija, vođenje i upravljanje plovilima - autonomna bespilotna plovila (podvodna i površinska) | Prihvaćen | Predložene izmjene se prihvaćaju. |
| 57 | Nikola Mišković (FER) | PTPP 2. Ekološki prihvatljiva prometna rješenja, Kapaciteti za istraživanje, razvoj i inovacije u akademskoj zajednici | Predlaže se dodavanje sljedeće indikativne teme: - autonomna plovila (podvodna i površinska) | Nije prihvaćen | Predložena tema pokrivena je kroz već navedene indikativne teme (inovativna vozila), plovila i plovne konstrukcije više dodane vrijednosti |
| 58 | Nikola Mišković (FER) | PTPP 2. Ekološki prihvatljiva prometna rješenja, Kapaciteti za istraživanje, razvoj i inovacije u akademskoj zajednici | Predlaže se dodavanje sljedećeg teksta nakon prvog ulomka: Uz navedeno, potrebno je napomenuti i velike istraživačke uspjehe Fakulteta elektrotehnike i računarstva u području razvoja autonomnih plovila (podvodnih i površinskih) te sustava za navigaciju, vođenje i upravljanje istima. Na FER-u se u posljednjih 10 godina odvilo više od 13 međunarodnih projekata na tu temu, većim dijelom u sklopu Laboratorija za podvodne sustave i tehnologije (LAPOST). Neki od tih projekata uključuju razvoj autonomnog plovnog sustava za vuču brodova (FP7 SME projekt CART), razvoj naprednih sustava upravljanja bespilotnim plovilima, itd. | Prihvaćen | Predložene izmjene se prihvaćaju. |
| 59 | GDi GISDATA | PTPP 2. Ekološki prihvatljiva prometna rješenja, Kapaciteti za istraživanje, razvoj i inovacije u akademskoj zajednici | Predlažemo dodavanje indikativnih tema za ICT i KET Ekološki prihvatljiva transportna rješenja ICT - rješenja za simulacije u multimodalnim prometnim sustavima / modelima - praćenje vozila, upravljanje flotom vozila (fleet management) KET - GIS, mrežne prostorne analize, rutiranje, analiza lokacije-alokacije - tehnologije za praćenje vozila i upravljanje flotom vozila (fleet management) | Djelomično prihvaćen | Uvažiti ćemo predložene ICT teme, a prijedloge KET tema ne možemo prihvatiti s obzirom da su sve KET teme definirane prema EU KET Observatory popisu KET-ova u koji se navedeni prijedlozi ne uklapaju. |
| 60 | Nikola Mišković (FER) | 3.2.3.Promet i mobilnost, PTPP 2. Ekološki prihvatljiva prometna rješenja | Predlaže se na kraju dodavanje sljedećeg ulomka: Uz navedeno, vrijedno je spomenuti i razvoj autonomnih plovnih vozila (podvodnih i površinskih), novo područje u kojem se profilirao Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. Ovo područje koje je granici između gore navedenih proizvođača specijaliziranih vozila, pomorske industrije i brodogradnje, u svijetu doživljava veliki procvat, a Hrvatska ga prati kroz svoje istraživačke kapacitete dostupne na Brodarskom institutu i Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. | Djelomično prihvaćen | FER će se spomenuti u kontekstu istraživačkih kapaciteta navedenog područja. |
| 61 | M SAN Grupa d.o.o. | 3.2.3.Promet i mobilnost, PTPP 2. Ekološki prihvatljiva prometna rješenja | Prijedlozi proširenja: Podtematska prioritetna područja: Ekološki prihvatljiva transportna rješenja: 1. Oprema, sustavi, aplikacije i rješenja koja proračunavaju, prate i upozoravaju na optimiziranu potrošnju goriva, trošenja rezervnih dijelova analizirajući način i uvjete vožnje; 2. Oprema, sustavi, rješenja te aplikacije za planiranje, organizaciju i praćenje multimodalnih oblika transporta i rezultiranje u smanjenju emisije štetnih plinova, zagađenja okoliša, smanjenje gužvi i povećanja efikasnosti i brzine dolaska s jedne na drugu lokaciju 3. Oprema, sustav, aplikacije i rješenja u znanstvenim istraživanjima i proizvodnji plovila i vozila na električni pogon, biogoriva, sintetičkih plinova, biodizela, green dizela … 4. Oprema, sustavi, aplikacije i rješenja za planiranje, podržavanje i praćenje transporta uključujući modalni vid transporta ali i tour-retour načina rada, ''short sea shipping'' transport putnika i tereta 5. Oprema, sustavi, aplikacije i rješenja koja se koriste za modernizaciju i uspostavu smart luka i terminala opremljenih sustavima sa obnovljivim izvorima energije, smart osvjetljenjem, smart mrežama, vozila i brodovi na električni pogon i obnovljive baterija(smanjeno ispuštanje CO2 i zagađenje, štednja energije) 6. Oprema, sustavi, aplikacije i rješenja za upravljanjem prometom u smart lukama sa ciljem izbjegavanja gužvi, ponude alternativnih pravaca, informacije o kašnjenju broda, slobodnim parkirnim mjestima za vozila u luci | Djelomično prihvaćen | 1. Predložena tema već je pokrivena kroz Pogonska rješenja. 2. Predložena tema se prihvaća i biti će uvrštena u povezane indikativne ICT teme. 3. Predložena tema već je pokrivena kroz razvoj Pogonskih rješenja. 4. Predložena tema se prihvaća. 5. Predložena tema djelomično se prihvaća i biti će uvrštena u povezane indikativne ICT teme u sljedećem obliku: "Oprema, sustavi, aplikacije i rješenja koja se koriste za modernizaciju i uspostavu smart luka i terminala opremljenih sustavima sa obnovljivim izvorima energije, smart osvjetljenjem i smart mrežama". 6. Predložena tema već je pokrivena kroz Port of the future i optimizaciju prometne infrastrukture. |
| 62 | ARATA BIZ d.o.o. | PTPP 1. Proizvodnja cestovnih i željezničkih dijelova i sustava visoke dodane vrijednosti , Kapaciteti za istraživanje, razvoj i inovacije u akademskoj zajednici | Flex-ChEV nije samo kolaborativni projekt na razini Fakulteta već se u njemu sudjeluje i predstavnici industrije kao projektni partneri. Iz Republike Hrvatske partneri iz industrije su KONČAR-KET i HEP (HEP Opskrba d.o.o.). S obzirom da se spominje konkretan projekt bilo bi poželjno da se spomenu u tekstu strategije na razini industrije i partneri koji aktivno sudjeluju u implementaciji kao partneri na razini kapaciteta za istraživanje, razvoj i inovacije u industriji. Možda bi trebalo razmisliti da se ovaj projekt spomene u kontekstu PTPP 2 ili PTPP 3 ili tematskog prioritetnog područja Energija i održivi razvoj. | Djelomično prihvaćen | Biti će dodana napomena vezano uz partnere iz industrije (KONČAR-KET i HEP Opskrba d.o.o.). Projekt se neće navoditi u kontekstu drugih PTPP, s obzirom da je tematski najrelevantniji za ovo PTPP. |
| 63 | GDi GISDATA | PTPP 1. Proizvodnja cestovnih i željezničkih dijelova i sustava visoke dodane vrijednosti , Kapaciteti za istraživanje, razvoj i inovacije u akademskoj zajednici | Predlažemo dodavanje indikativnih tema za ICT i KET Promet i mobilnost Proizvodnja cestovnih i željezničkih dijelova i sustava visoke dodane vrijednosti ICT - rješenja za planiranje i projektiranje sustava za kontaktno ili beskontaktno punjenje baterija električnih vozila u vožnji na pametnim cestama KET -GIS i geodizajn, geoprostorna analiza i geoprocesiranje | Djelomično prihvaćen | Uvažiti ćemo predloženu ICT temu, a prijedloge KET tema ne možemo prihvatiti s obzirom da su sve KET teme definirane prema EU KET Observatory popisu KET-ova u koji se navedeni prijedlozi ne uklapaju. |
| 64 | AD KLASTER | PTPP 1. Proizvodnja cestovnih i željezničkih dijelova i sustava visoke dodane vrijednosti , Kapaciteti za istraživanje, razvoj i inovacije u industriji | U okviru tematskog prioritetnog područja PROMET I MOBILNOST postoje tri pod-tematska područja. Naziv pod-tematskog područja 1 glasi: Proizvodnja cestovnih i željezničkih dijelova i sustava visoke dodane vrijednosti. Ovaj naziv treba promijeniti tako da glasi. PROIZVODNJA DIJELOVA I SUSTAVA VISOKE DODANE VRIJEDNOSTI ZA CESTOVNA I ŽELJEZNIČKA VOZILA. Naime ovdje se radi o proizvodnji dijelova za automobile(cestovna vozila) i dijelova za vlakove (željeznička vozila). Ukoliko bi ostao prije navedeni naziv to bi značilo da se radi o „dijelovima“ za cestovnu i željezničku infrastrukturu što ne odgovara sadržaju ovog pod-tematskog područja. | Prihvaćen | Naslov PTPP biti će revidiran. |
| 65 | Pero Prebeg | 3.2.3.Promet i mobilnost, Objašnjenje tematskog prioritetnog područja | U rečenici: "Većina navedenih projekata su kolaborativni istraživačko-razvojni projekti s nekoliko specifičnih aktivnosti.", potrebno je jasnije naglasiti da se radi o dva tipa projekata: 1. istraživačko-razvojnim projektima, 2. projektima s ciljem koordinacije i potpore (engl. Coordination and Support Actions ). Za korektntne termine na hrvatskom jeziku vezane za EU projekte predlažem da se kontaktira Agencija za mobilnost i programe EU. | Nije prihvaćen | Smatramo da je postojeći tekst dovoljno jasan. |
| 66 | Franjo Klečina | 3.2.Odabir i opis tematskih prioritetnih područja (izgrađeni na osnovi postojećih snaga i prevladavanja slabosti – osiguranje budućnosti), 3.2.3.Promet i mobilnost | 3.2.3. Promet i mobilnost 1. U okviru PTPP2, Kapaciteti za istraživanje, razvoj i inovacije u akademskoj zajednici, dodati: „Energetski institut Hrvoje Požar ima važnu ulogu u promicanju korištenja energetskih učinkovitih vozila u sklopu niza što nacionalnih što međunarodnih projekata (E-mobility inicijativa, nacionalni projekt promicanja korištenja električnih vozila u sklopu kojeg je krajem 2011. godine ispred Energetskog instituta Hrvoje Požar otvorena prva punionica za električna vozila, a kasnije i ispred tehničke škole u Zadru; PRO-E-BIKE, IEE projekt za promicanje korištenja električnih bicikla i skutera za dostavu roba i usluga u gradskim sredinama; MOBINCITY, FP7 projekt s ciljevima usmjerenim prema optimalnoj integraciji elektromobilnosti i općenito multimodalne mobilnosti u pametnim gradovima čiji rezultat je adaptivni proaktivni sustav za upravljanje mobilnošću s nizom komponenta i aplikacija, od centralne razine grada do mobilne telefonije; LNG Blue Corridors, FP7 projekt)“ | Nije prihvaćen | Uključenost ovog PTPP u S3 je dovoljno opravdana i smatramo da predložene nadopune nisu potrebne. |
| 67 | Nikola Mišković (FER) | 3.2.2.Energija i održivi okoliš, Očekivana sinergija potencijala u gospodarstvu i znanstvenoj zajednici za daljni razvoj TPP-a i strukturne promjene | Navod "Očekuje se da se globalna potražnja za ekološkim tehnologijama, ekološki prihvatljivi proizvodi i usluge i ideje održivog dizajna dobije na brzini u narednim godinama." nije jasan. Održivi dizajn je novi pojam koji nije ranije susretan u elaboraciji TPP i njegovih PTPPova; na što se misli ovdje? | Prihvaćen | Ispravljena rečenica: Očekuje se da će globalna potražnja za ekološkim tehnologijama, ekološki prihvatljivim proizvodima i uslugama porasti u narednim godinama. |
| 68 | Nikola Mišković (FER) | 3.2.2.Energija i održivi okoliš, Očekivana sinergija potencijala u gospodarstvu i znanstvenoj zajednici za daljni razvoj TPP-a i strukturne promjene | Navod "Nadalje, poboljšanje općeg i osobnog životnog standarda, korištenje obnovljivih izvora i tehnologija koje smanjuju štetne učinke na okoliš će biti pod utjecajem." Nije jasno pod utjecajem čega, izgleda kao nedovršena rečenica. | Prihvaćen | Ispravljena rečenica: Nadalje, korištenje obnovljivih izora i tehnologija koje smanjuju štetne učinke na okoliš utjecati će na poboljšanje općeg i osobnog životnog standarda. |
| 69 | Nikola Mišković (FER) | 3.2.2.Energija i održivi okoliš, Očekivana sinergija potencijala u gospodarstvu i znanstvenoj zajednici za daljni razvoj TPP-a i strukturne promjene | Na kraju se predlaže dodavanje sljedećeg ulomka: Očekuje se da će se troškovi energetskih postrojenja, i posljedično troškovi energenata, znatno smanjiti uvođenjem naprednih autonomnih robotskih tehnologija u područje nadzora i održavanja energetske infrastrukture. | Prihvaćen | Predložene izmjene se prihvaćaju. |
| 70 | Nikola Mišković (FER) | PTPP 2 Ekološki prihvatljive tehnologije i oprema i napredni materijali, IRI kapaciteti u akademskoj zajednici | U indikativnim RDI temama ovog PTPPa (PTPP Okoliš) čini se da su obnovljivi izvori energije i energetska učinkovitost gotovo potpuno zaboravljeni, mada su, još jednom naglašavam, to teme koje bi bilo logično staviti u PTPP1 Energetske tehnologije. Jedina tema koja ih se dotiče jest "Tehnologija za uštedu energije u kombinaciji s učinkovitim korištenjem obnovljivih energetskih kapaciteta;" i ona dakle ne protažira razvoj tehnologija obnovljivih izvora već samo njihovu kombinaciju s mjerama energetske učinkovitosti, što je tema gospodarenja energijom ionako obuhvaćena već u PTPP1. Je li moguće da cijela S3 svodi istraživačke prioritete u području obnovljivih izvora energije – vjetroagregata, fotonaponske tehnologije, malih hidroelektrana, geotermalnih toplinskih crpki, solarnih toplinskih sustava itd. – na ovo? U prvom redu stava sam da se energetska učinkovitost i obnovljivi izvori energije trebaju nalaziti u PTPP Energetske tehnologije gdje prirodno pripadaju, no ako već trebaju biti u Okolišu iz nekog razloga (trebalo bi bolje objasniti koji je to razlog u samoj elaboraciji PTPPova), onda ih treba navesti vjerojatno i u istraživačkim temama ovog PTPPa. Nadalje, toliko se naširoko govori o naprednim materijalima u elaboraciji, a na kraju u presjeku PTPP Okoliš i horizontalnih tema nema KETa napredni materijali što je također sasvim nelogično. Ispravak vezan uz horizontalnu ICT temu " Procesuiranje i ugrađena računalna automatizacija i kontrola procesa;" već sam dao ranije; treba biti: "Procesiranje i ugrađena računalna automatizacija za upravljanje procesima" Nije jasno naglašena horizontalnost u temama " tehnologije pretvorbe energija-u-plin i plin-u-energiju; - Energetski učinkoviti aparati; " i visoka prisutnost ICT (u odnosu na ostale indiaktivne RDI teme); stoga su ove teme mogle ući i u popis indikativnih RDI tema | Prihvaćen | Iz PTPP 2 u PTPP 1 biti će premještene teme "Održiva pretvorbe biomase u energiju, Tehnologije bioplina za proizvodnju električne energije i topline"; te povezana ICT teme: "Tehnologije pretvorbe energija-u-plin i plin-u-energiju". Dodana nova povezana KET tema: "KET - napredni materijali s primjenom u zelenoj gradnji". |
| 71 | Nikola Mišković (FER) | PTPP 2 Ekološki prihvatljive tehnologije i oprema i napredni materijali, IRI kapaciteti u akademskoj zajednici | Navod "Neki od primjera IRB projekta su: istraživačka platforma more i okoliš " Morski eksperimentalni centar bioraznolikosti - MORExpo" (planirano u suradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti); FP7-ICT Inteligentni sustavi urbanog vodnoga gospodarstva (2012-2015); ENHEMS-Buildings (IPA IIIC); Izgled i interakcija biološki važnih organskih molekula i metala mikronutrijenata u morskom ekosustavu pod stresom okoliša; Procjena održivosti turista u zaštićenim područjima prirode (ACCTA); Procjena opasnog kemijskog onečišćenja u slivu rijeke Save NATO Science for Piece (SARIB); Određivanje ekotoksičnih metala u vodenom okolišu luke Rijeka primjenom pasivnih uzoraka." treba promijeniti u: "Neki od primjera projekata su: istraživačka platforma more i okoliš " Morski eksperimentalni centar bioraznolikosti - MORExpo" (planirano u suradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti); FP7-ICT UrbanWater -- Inteligentni sustavi za gospodarenje distribucijom vode u gradovima (2012-2015); ENHEMS-Buildings – Povećanje kapaciteta istraživanja, razvoja i transfera tehnologije za sustave gospodarenja energijom u zgradama (IPA IIIC SIIF); Izgled i interakcija biološki važnih organskih molekula i metala mikronutrijenata u morskom ekosustavu pod stresom okoliša; Procjena održivosti turista u zaštićenim područjima prirode (ACCTA); Procjena opasnog kemijskog onečišćenja u slivu rijeke Save NATO Science for Piece (SARIB); Određivanje ekotoksičnih metala u vodenom okolišu luke Rijeka primjenom pasivnih uzoraka." Projekti UrbanWater i ENHEMS-Buildings su projekti FERa (na prvom je FER partner stranom koordinatoru, na drugom je FER koordinator) pa nije jasno kako su završili pod nazivnikom "IRB projekata". Također nije jasno iz navedenog je li prvi navedeni projekt MorExpo u procesu planiranja ili zaista projekt u provedbi. | Prihvaćen | Predložene izmjene se prihvaćaju. |
| 72 | Nikola Mišković (FER) | PTPP 2 Ekološki prihvatljive tehnologije i oprema i napredni materijali, IRI kapaciteti u akademskoj zajednici | Navod: "Globalna mjerila Hrvatske u ključnim istraživačkim pokazateljima rezultata u znanosti o materijalima i srodnim područjima pokazuje da se od 189 zemalja diljem svijeta, Hrvatska se nalazi na 51. mjestu mjereno po broju citiranih znanstvenih radova i 53. mjestu po broju citata i 49. mjestu mjereno h -indeksom u tom razdoblju (SCImago, svibanj 2014. godine)." predstavlja kapacitete KETa napredni materijali u PTPP okoliš. Mislim da je to očito suvišno na ovom mjestu i da to treba elaborirati u predstavljanju KETa napredni materijali, pogotovo jer se na kapacitete u dosta važnih tema iz PTPP Okoliš uopće ne osvrće poimence (voda, zrak, šume, tlo, more). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 73 | Nikola Mišković (FER) | PTPP 2 Ekološki prihvatljive tehnologije i oprema i napredni materijali, IRI kapaciteti u akademskoj zajednici | Navod "Javne ustanove koje obavljaju istraživačko-razvojnu djelatnost u području znanosti o materijalima i nanotehnologiji su kako slijedi: Sveučilište u Zagrebu, Sveučilište u Splitu, Sveučilište u Rijeci, Sveučilište u Osijeku, Institut Ruđer Bošković (IRB) i Institut za fiziku (IP)." Komentar: Ako se navodi kapacitete vezane uz istraživanje naprednih materijala s primjenom u okolišu, onda to treba naglasiti. Kapaciteti u istraživanju naprednih materijala kao KETa trebaju se navesti u KETu; štoviše i jesu tamo navedeni. U tom slučaju to je bespotrebno ponavljanje na račun brojnih drugih tema koje su u širokom području okoliša ostale nedirnute u ovoj elaboraciji. | Djelomično prihvaćen | Navod je promijenjen i glasi: "Javne ustanove koje obavljaju istraživačko-razvojnu djelatnost u području znanosti o materijalima (napredni materijali s primjenom u okolišu) i nanotehnologiji su kako slijedi: Sveučilište u Zagrebu, Sveučilište u Splitu, Sveučilište u Rijeci, Sveučilište u Osijeku, Institut Ruđer Bošković (IRB) i Institut za fiziku (IP)." |
| 74 | Nikola Mišković (FER) | PTPP 2 Ekološki prihvatljive tehnologije i oprema i napredni materijali, IRI kapaciteti u akademskoj zajednici | Kako su se čini se obnovljivi izvori energije našli u PTPP Okoliš, što je neprirodno i zajedno s energetskom učinkovitošću trebali bi se naći u PTPP Energetske tehnologije, trebalo bi onda i više reći o kapacitetima istraživačke zajednice u istraživanju različitih obnovljivih izvora energije. Nije spomenut cijeli segment vezan uz istraživanje i razvoj drugih obnovljivih izvora energije, izuzev biomase (pri čemu je i za biomasu prikazan mali segment – npr. nije uzeto u obzir što se radi na Agronomskom, šumarskom, Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu...), naveo bih vjetroagregate (FP7 AEOLUS (FER), FP7 MONGS (FER), FP7 HAWE (FSB)), ali i za primjere fotonaponske tehnologije i geotermalne energije (koja nigdje nije spomenuta?!) sigurno postoje kapaciteti koje bi trebalo spomenuti. FER ima značajne laboratorijske kapacitete za istraživanje agregata i energije vjetra i sunca u sklopu Laboratorija za sustave obnovljivih izvora energije; agregati su organizirani u laboratorijsku mikromrežu. Slični kapaciteti postoje i na FESB u Splitu, a također u nešto manjem opsegu i na sveučilištima u Rijeci i Osijeku. | Djelomično prihvaćen | Biti će uvrštena RDI tema "Tehnologije za uštedu energije u kombinaciji s učinkovitim korištenjem obnovljivih energetskih kapaciteta". |
| 75 | Nikola Mišković (FER) | PTPP 2 Ekološki prihvatljive tehnologije i oprema i napredni materijali, IRI kapaciteti u akademskoj zajednici | Predlažemo dodavanje sljedećih indikativnih tema: - pregled mora i morskih staništa korištenjem autonomnih podvodnih vozila - nadzor okoliša korištenjem autonomnih bespilotnih vozila (pomorskih, kopnenih i zračnih) | Prihvaćen | Predložene izmjene se prihvaćaju. |
| 76 | GDi GISDATA | PTPP 2 Ekološki prihvatljive tehnologije i oprema i napredni materijali, IRI kapaciteti u akademskoj zajednici | Predlažemo proširivanje indikativnih tema za ICT i KET Ekološki prihvatljive tehnologije i oprema i napredni materijali ICT - rješenja za prostorno-osposobljeni monitoring ispuštanja onečišćujućih tvari i stakleničkih plinova u okoliš - izrada i objavljivanje prostornog modela onečišćenja zraka na temelju dnevnih mjerenja na postajama, uz alarmiranje i povijesne analize te predikciju u vremenu i prostoru; uključivanje povijesnih crowdsourcing podataka o prometu; povezivanje s geo-medicinom - rješenja za mjerenje i modeliranje svjetlosnog onečišćenja te izrade i održavanja karte svjetlosnog onečišćenja - inventarizacija javne rasvjete i rješenja za optimalizaciju potrošnje energije te smanjenja svjetlosnog onečišćenja; kombinacija napajanja javne rasvjete s punjenjem baterija električnih vozila KET - GIS, geo-prostorna analiza / geoprocesiranje - daljinska istraživanja, korištenje satelitskih snimki i senzora, mjerenja/opažanja iz bespilotnih letjelica - tehnologije za Physical and logical network inventory, Service inventory - pametna mreža javne rasvjete | Djelomično prihvaćen | Biti će uvrštene sljedeće teme: - ICT - rješenja za prostorno-osposobljeni monitoring ispuštanja onečišćujućih tvari i stakleničkih plinova u okoliš, - rješenja za mjerenje i modeliranje svjetlosnog onečišćenja te izrade i održavanja karte svjetlosnog onečišćenja, - pametna mreža javne rasvjete, kombinacija napajanja javne rasvjete s punjenjem baterija električnih vozila. |
| 77 | Nikola Mišković (FER) | PTPP 2 Ekološki prihvatljive tehnologije i oprema i napredni materijali, IRI kapaciteti u industriji | Paragraf "U tehnologijama vezanim za vjetar – spomenuta Končar Grupe s brojnim kooperantima - nudi rješenja u razvoju i proizvodnji gotovo svih komponenti vjetroelektrana (osim lopatica)." promijeniti u "U tehnologijama vezanim za vjetar – spomenuta Končar Grupa - nudi rješenja u razvoju i proizvodnji gotovo svih komponenata vjetroagregata (osim lopatica) te vjetroagregata kao cjeline. Pritom je razvoj sustava vjetroagregata bio popraćen intenzivnom suradnjom s Fakultetom elektrotehnike i računarstva te Fakultetom strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu u posljednjih 15 godina." | Prihvaćen | Predložene izmjene se prihvaćaju. |
| 78 | Nikola Mišković (FER) | PTPP 2 Ekološki prihvatljive tehnologije i oprema i napredni materijali, IRI kapaciteti u industriji | Navod "Agrokor, jedna od najvećih privatnih tvrtki, ulaže značajno u bio postrojenja i sigurno će stvoriti potražnju za sustave kontrole za upravljanje sljedeće generacije za ovu vrstu investicija." promijeniti u "Agrokor, jedna od najvećih privatnih tvrtki, ulaže značajno u bio postrojenja i sigurno će stvoriti potražnju za sustave upravljanja sljedeće generacije za ovu vrstu investicija." Općenito, svugdje u tekstu ne koristiti termin "sustav kontrole" već "sustav upravljanja". | Prihvaćen | Predložene izmjene se prihvaćaju. |
| 79 | Nikola Mišković (FER) | PTPP 2 Ekološki prihvatljive tehnologije i oprema i napredni materijali, IRI kapaciteti u industriji | Navod "Klaster "Inteligentna Energija", poslovna mreža spomenuta kao relevantan dionik u PTPP 1, također okuplja male i srednje poduzetnike koji ulažu u znanstvenoistraživačke ustanove u okviru ovog PTPP. " Komentar: Stoji li ovo? Klaster "Inteligentna energija" ulaže u znanstvenoistraživačke ustanove – može li se dati i konkretan primjer tog ulaganja da izjava bude potkrijepljena i time čvršća i jasnija? | Prihvaćen | Ispravljen dio rečenice: "...koji ulažu u istraživanje, razvoj i inovacije." |
| 80 | Nikola Mišković (FER) | 3.2.2.Energija i održivi okoliš, PTPP 2 Ekološki prihvatljive tehnologije i oprema i napredni materijali | Navod "Ista stvar se može reći i za područje solarne fotonaponske tehnologije gdje većina tvrtki posluje uglavnom u području prijenosnih rješenja, mikro mreže , skladištenje energije i uglavnom montažnih usluga ." Komentar: Ispada kao da se rečenica koja prethodi ovoj ne odnosi na solarnu tehnologiju – na što se onda odnosi ako u trenutnom zapisu niti jedna druga tehnologija izričajem nakon prve rečenice nije spomenuta? | Prihvaćen | Rečenica će biti obrisana. |
| 81 | Nikola Mišković (FER) | 3.2.2.Energija i održivi okoliš, PTPP 2 Ekološki prihvatljive tehnologije i oprema i napredni materijali | Navod "Ipak , u smislu profitabilnosti na "kraju životnog vijeka " možemo reći da Hrvatska teži orijentaciji prema nadogradnjiu sadašnje tehnologije pretvorbe , generatora opreme , transformatore , kontrolu i skladištenje energije rješenja i ugrađenih rješenja mikro mreža." napisan je vrlo loše i nerazumljivo. | Prihvaćen | Rečenica preformulirana: "Ipak, u smislu profitabilnosti možemo reći da hrvatske tvrtke teže orijentaciji nadogradnje tehnologija "na kraju životnog vijeka" odnosno unaprjeđenju sadašnjih tehnologija pretvorbe, generatora i pripadajuće opreme, transformatora, rješenja za kontrolu i skladištenje energije i mikro mreža." |
| 82 | Nikola Mišković (FER) | 3.2.2.Energija i održivi okoliš, PTPP 2 Ekološki prihvatljive tehnologije i oprema i napredni materijali | Navod "Hrvatska industrija ima kapacitete za upravljanje i razvoj određenih rješenja u vezi s ovim područjima obnovljivih izvora energije." bi trebalo upotpuniti primjerom pri čemu treba pokazati sposobnost da industrija iznjedri proizvod pa se predlaže da se rečenica proširi tako da izgleda ovako: "Hrvatska industrija ima kapacitete za upravljanje i razvoj određenih rješenja u vezi s ovim područjima obnovljivih izvora energije – primjer je razvijeni visokosofisticirani proizvod Končar grupe vjetroagregat od 1 MW i 2,5 MW te vjetroelektrana Pometeno brdo na kojoj je ovim vjetroagregatima instalirana snaga od 20 MW." | Djelomično prihvaćen | Navod će biti izmijenjen na sljedeći način: "Hrvatska industrija ima kapacitete za upravljanje i razvoj određenih rješenja u vezi s ovim područjima obnovljivih izvora energije – primjer je razvijeni visokosofisticirani proizvod Končar grupe vjetroagregat od 1 MW i 2,5 MW." |
| 83 | Nikola Mišković (FER) | 3.2.2.Energija i održivi okoliš, PTPP 2 Ekološki prihvatljive tehnologije i oprema i napredni materijali | Navod "Dokazani kapaciteti hrvatske industrije, posebice industrijska grupa smještena u kategoriju "pokretača" prema hrvatskoj Industrijskoj strategiji 2014-2020 (velike izvozno orijentirane skupine koje stvaraju pozitivan EBITDA i zapošljavaju značajan broj zaposlenih), prepoznaje sljedeće industrije kao solidan temelj za ulaganje u području ekološki prihvatljivih tehnologija: Proizvodnja električne opreme (8,973 zaposlenih), Proizvodnja strojeva i uređaja, dn (10,699 zaposlenih) i Proizvodnja računala te elektroničkih i optičkih proizvoda (5.880 zaposlenih)." Komentar: Rečenica je nepovezana. Ovo je već bilo navedeno u TPP opisu i bespotrebno se ponavlja (čini se da je važnije za PTPP Energetske tehnologije, a manje važno za PTPP Okoliš). | Prihvaćen | Rečenica će biti obrisana. |
| 84 | Nikola Mišković (FER) | 3.2.2.Energija i održivi okoliš, PTPP 2 Ekološki prihvatljive tehnologije i oprema i napredni materijali | Navod "... a također su vrlo jaka i druga područja zaštite okoliša važnih za održivi razvoj: klimatske promjene (utječe na proizvodnju hrane i bio-ekonomiju, kvalitetu života, turizam, i sl.); upravljanje vodnim resursima (pitka voda, otpadne vode); čist zrak (zdravlje i kvaliteta života); kontrola drugih uvjeta zaštite okoliša (rijeke, more, tlo)." Komentar: Treba biti više sistematičan u navođenju – klimatske promjene, čist zrak, upravljanje i kontrola nisu iste kategorije, pa treba govoriti ili na razini objekata (zrak, tlo, voda) ili na razini tehnologija (upravljanje, nadgledanje itd.) | Prihvaćen | Rečenica će se izmijeniti na sljedeći način: "Održivi okoliš u Hrvatskoj ima prednosti u područjima vezanim za energetiku, a također su vrlo jaka i druga područja zaštite okoliša važnih za održivi razvoj: ublažavanje klimatskih promjena (utječe na proizvodnju hrane i bio-ekonomiju, kvalitetu života, turizam, i sl.); upravljanje vodnim resursima (pitka voda, otpadne vode); zaštita zraka (zdravlje i kvaliteta života); kontrola drugih uvjeta zaštite okoliša (rijeke, more, tlo)." |
| 85 | Nikola Mišković (FER) | 3.2.2.Energija i održivi okoliš, PTPP 2 Ekološki prihvatljive tehnologije i oprema i napredni materijali | Predlažemo dodavanje sljedećeg teksta prije posljednjeg ulomka: Od izuzetne je važnosti područje nadzora okoliša korištenjem robotskih tehnologija i autonomnih sustava. Jedan od prvih projekata koji se bavio podvodnim nadzorom je FP7-REGPOT „CURE – Razvoj hrvatskog potencijala u području podvodne robotike“ koji je vodio Fakultet elektrotehnike i računarstva. Osiguranje održivog okoliša korištenjem robotskih tehnologija i autonomnih sustava je od velika važnosti za Hrvatsku. Poseban naglasak treba staviti na tehnologije za istraživanje mora i podmorja. Ove sitraživačke aktivnosti se nastavljaju i kroz H2020-TWINNING projekt „EXCELLABUST – Izvrsnost LAPOST-a u podvodnoj robotici“ gdje se povećavaju kapaciteti Laboratorija za podvodne sustave i tehnologije Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu kako bi se unaprijedilo korištenje podvodnih robotskih tehnologija, između ostalog, i u području zaštite okoliša. | Prihvaćen | Predložene izmjene se prihvaćaju. |
| 86 | M SAN EKO d.o.o. | 3.2.2.Energija i održivi okoliš, PTPP 2 Ekološki prihvatljive tehnologije i oprema i napredni materijali | Prijedlog proširenja: Podtematska prioritetna područja: Ekološki prihvatljive tehnologije i oprema i napredni materijali: • upotreba čistije tehnologije za postupke obrade i prerade EE otpada koristeći zelene tehnologije; • upotreba sustava za dobivanje obnovljivih izvora energije ( solarni…) a koja se koriste u preradi i reciklaži EE otpada; • Oprema, sustavi aplikacije i rješenja sa ciljem realizacije proizvodnje „više za manje“ – veća iskoristivost otpada u dobivanju sekundarne sirovine i materijala; • Oprema, sustavi aplikacije i rješenja za realizaciju ''pametne logistike'' – preuzimanje i prijevoz otpada hibridnim vozilima sa vagom, sorterom, šrederom koji osiguravaju prijevoz većeg tereta budući se na samom ulazi uređaji usitnjavaju; • Oprema, sustavi aplikacije i rješenja temeljene na REUSE tehnologiji prerade elektroničkog, električnog otpada, tonera i proizvodnje novih materijala( reuse plastika i slično) a koji se koriste u daljnjoj proizvodnji; | Nije prihvaćen | Svi navedeni prijedlozi proširenja indikativnih tema već su prepoznati (ekološka održivost proizvodnje, tehnologije i rješenja za smanjenje potrošnje resursa i otpad, optimizacija korištenja resursa u pogledu proizvodnje više sa manje) |
| 87 | M SAN Grupa d.o.o. | 3.2.2.Energija i održivi okoliš, PTPP 2 Ekološki prihvatljive tehnologije i oprema i napredni materijali | Prijedlozi proširenja: Podtematska prioritetna područja: Ekološki prihvatljive tehnologije i oprema i napredni materijali: 1. razvoj i proizvodnja uređaja sa ekološkim zelenim baterijama (smartfone uređaji - mobiteli, tableti, prijenosna računala…), solarnim prijenosnim baterijama, indikatorima i aplikacijama koje prate, predviđaju potrošnju energije u određenim uvjetima; 2. Oprema, sustavi, aplikacija i rješenja putem kojih se može planirati a zatim i pratiti energetsko uređenje i opremanje prostora i kasnija potrošnja i uštede; 3. Oprema, sustavi, aplikacije i rješenja koja se koriste u proizvodnji eko ambalaže, eko kozmetike, gnojiva, sredstva za zaštitu biljaka, eko tekstilni proizvodi; u ekološkoj preradi i proizvodnji bio mase i eko materijala; eko goriva i plina; eko proizvodnji i preradi obnovljivih materijala; 4. Oprema, sustavi, rješenja i aplikacije koji se koriste u ekološkoj proizvodnji hrane za ljude i životinje te dopunske prehrane za životinje; 5. Oprema, sustavi, aplikacije i rješenja za postrojenja koja rade na bio masu; 6. Oprema, sustavi, aplikacije i rješenja za postrojenja koja prerađuju i recikliraju otpad; 7. Oprema, sustavi, aplikacije i rješenja koja se koriste u proizvodnji smart materijala(adaptivni); | Nije prihvaćen | Svi navedeni prijedlozi proširenja indikativnih tema već su prepoznati (ekološka održivost proizvodnje, tehnologije i rješenja za smanjenje potrošnje resursa i otpad, optimizacija korištenja resursa u pogledu proizvodnje više sa manje, Internet stvari). |
| 88 | M SAN Grupa d.o.o. | 3.2.2.Energija i održivi okoliš, PTPP 2 Ekološki prihvatljive tehnologije i oprema i napredni materijali | U TPP Energija i održivi okoliš , pod PTPP Ekološki i prihvatljive tehnologije i oprema i napredni materijali, nedostaju važne indikativne teme koje je nužno dodati u ovu razvoju strategiju : 1) Razvoj uređaja s niskom potrošnjom energije 2) Razvoj uređaja s alternativnim izvorima energije , npr. solarno napajanja 3) Rješenja i aplikacije za praćenje i upravljanje potrošnjom energije | Nije prihvaćen | Svi navedeni prijedlozi već se nalaze u Strategiji (Energetski učinkoviti aparati, Sustavi upravljanja energijom za planiranje, investiranje i praćenje energetske učinkovitosti i smanjenje emisije CO2). |
| 89 | Ivica Vilibic | 3.2.2.Energija i održivi okoliš, PTPP 2 Ekološki prihvatljive tehnologije i oprema i napredni materijali | Poštovana/i, apsolutno se ne slažem da je primarni fokus rješavanje izazova klimatskih promjena smanjenje emisije CO2 u Hrvatskoj. Pa udio hrvatskih izvora CO2 je ispod razine statističke greške u svjetskoj emisiji CO2 i ukidanje svih izvora CO2 u RH ne bi imalo nikakav utjecaj na buduće kretanje klimatskih promjena! To ne znači da ne trebamo istraživati tehnologije koje imaju za cilj smanjenje emisija CO2, no primaran cilj upravljanja posljedicama klimatskih promjena u Republici Hrvatskoj mora biti usmjeren prema razvoju mjera za PRILAGODBU klimatskim promjenama! A to opet mora uključivati relevantne istraživačke kapacitete koji su sposobni baviti se istraživanjima budućih klimatskih promjena i njihovog utjecaja na Hrvatsku (kopno, more), što ovdje nije spomenuto nijednom riječi! Nažalost, očito jest da su ovo poglavlje izradili isključivo stručnjaci iz područja tehničkih znanosti (energetika), dok u timu nije bilo nijednog stručnjaka iz područja klimatskih promjena i održivog okoliša (more, kopno), a takvih stručnjaka u Hrvatskoj imamo mnogo (akademske i javne ustanove: Institut za oceanografiju i ribarstvo, Institut Ruđer Bošković, Državni hidrometeorološki zavod, više sveučilišta, ...). Predlažem da se u dopunu ovog poglavlja uključe stručnjaci iz navedenih institucija, te da se poglavlje nadopuni odgovarajućim materijalima. Lijep pozdrav, Ivica Vilibić, Institut za oceanografiju i ribarstvo | Nije prihvaćen | Navedene teme, odnosno prioritetna područja nastala su kroz dugotrajni proces poduzetničkog otkrivanja u koji su bili uključeni svi dionici koji su u njemu željeli sudjelovati. Proces poduzetničkog otkrivanja nastavlja se i u periodu implementacije Strategije, tako da i dalje postoji mogućnost izmjena i sugestija za promjene izmjena pod-tematskih područja. |
| 90 | Nikola Mišković (FER) | PTPP 1 Energetske tehnologije, sustavi i oprema , IRI kapaciteti u akademskoj zajednici | Navode se sljedeći KETovi: "- KET za napredna konvencionalna energetska rješenja; - KET za primjenu smart gridova i složenih energetskih sustava; - KET za energetski-učinkovitu međusobno povezanu i svestranu rasvjetu; " Komentar: KETovi bi trebali biti horizontalni za više TPP i PTPP –ova. Navedeno je jako važno za energetske sustave, ali nije KET. U nastavku gdje se opširnije opisuju ICT i sami KETovi, navedenih KETova nema; osim ovoga navedenog za rasvjetu, ali onda je KET fotonika, a ne svestrana rasvjeta. Navedene tri točke trebalo bi preseliti u indikativne RDI teme za ovaj PTPP bez prefiksa "KET", a u popisu KETova navesti KET fotonika za upotrebu u rasvjeti. | Prihvaćen | Predložene izmjene se prihvaćaju. |
| 91 | Nikola Mišković (FER) | PTPP 1 Energetske tehnologije, sustavi i oprema , IRI kapaciteti u akademskoj zajednici | Navod "Procesuiranje i ugrađena računalna automatizacija i kontrola procesa;" promijeniti u "Procesiranje i ugrađena računalna automatizacija za upravljanje procesima". Praktički isto navedeno ne treba biti i u indikativnim RDI i u ICT/KET dijelu za PTPP1; čini se da je bolje da bude u KET dijelu, ali da se naglasi primjena na energetske sustave. | Djelomično prihvaćen | Zaprimljeno je više različitih prijedloga promjene naziva navedene teme. Uzimajući u obzir zaprimljene prijedloge, odlučeno je da će se tema revidirati tako da glasi "Procesna i ugradbena računalna automatizacija i upravljački procesi". Navedena tema za ovo pod-tematsko prioritetno područje biti će navedena među povezanim KET/ICT temama. |
| 92 | Nikola Mišković (FER) | PTPP 1 Energetske tehnologije, sustavi i oprema , IRI kapaciteti u akademskoj zajednici | Ako u ovaj PTPP ulaz i energetska učinkovitost (trebala bi), tada u popis indikativnih RDI tema treba dodati i: "- Napredna rješenja za povećanje energetske učinkovitosti u zgradama (arhitektonska, građevinska, strojarska, elektrotehnička, upravljačka i njihove sinergijske kombinacije)." Pritom se u KET napredni materijali može vidjeti da se spominju arhitektonska i građevinska rješenja za energetsku učinkovitost, no potrebno je naglasiti upravo sinergijska rješenja. | Prihvaćen | Predložene izmjene se prihvaćaju. |
| 93 | Nikola Mišković (FER) | PTPP 1 Energetske tehnologije, sustavi i oprema , IRI kapaciteti u akademskoj zajednici | Navod "- Sustavi za energiju i rad tržišta u mikro-gridovima, pametne mreže i pametni gradovi. " promijeniti u "- Sustavi za gospodarenje energijom i podršku funkcioniranju tržišta energije na razinama mikromreža, naprednih mreža i naprednih gradova;" | Djelomično prihvaćen | Navod će biti promijenjen izuzev termina "napredno". Korištena je terminologija prihvaćena u EU regulativama. |
| 94 | Nikola Mišković (FER) | PTPP 1 Energetske tehnologije, sustavi i oprema , IRI kapaciteti u akademskoj zajednici | Navod "Procesna i ugradbena računalna automatizacija i kontrolni procesi," promijeniti u "Procesna i ugradbena računalna automatizacija za upravljanje procesima" | Nije prihvaćen | Zaprimljeno je više različitih prijedloga promjene naziva navedene teme. Uzimajući u obzir zaprimljene prijedloge, odlučeno je da će se tema revidirati tako da glasi "Procesna i ugradbena računalna automatizacija i upravljački procesi". |
| 95 | Nikola Mišković (FER) | PTPP 1 Energetske tehnologije, sustavi i oprema , IRI kapaciteti u akademskoj zajednici | Navod "Sustavi upravljanja energijom za planiranje, investiranje i praćenje energetske učinkovitosti i smanjenju emisije CO2;" promijeniti u "Sustavi gospodarenja energijom za planiranje, investiranje, upravljanje u stvarnom vremenu i praćenje energetske učinkovitosti te smanjenje emisije CO2" | Prihvaćen | Predložene izmjene se prihvaćaju. |
| 96 | Nikola Mišković (FER) | PTPP 1 Energetske tehnologije, sustavi i oprema , IRI kapaciteti u akademskoj zajednici | Navod "Dijagnostika energetske opreme i upravljanje imovinom;" nije jasan u dijelu "upravljanje imovinom" | Prihvaćen | Izmijenjeno s " Dijagnostika i bolje upravljanje energetskom opremom". |
| 97 | Nikola Mišković (FER) | PTPP 1 Energetske tehnologije, sustavi i oprema , IRI kapaciteti u akademskoj zajednici | Navod "...sekundarna energetska oprema: regulacija, mjerenje, kontrola, zaštita, nadzor, praćenje .);" promijeniti u "...sekundarna energetska oprema: upravljanje, mjerenje, zaštita, nadzor, vođenje" | Prihvaćen | Predložene izmjene se prihvaćaju. |
| 98 | Nikola Mišković (FER) | PTPP 1 Energetske tehnologije, sustavi i oprema , IRI kapaciteti u akademskoj zajednici | Navod "Na infrastrukturnoj razini, indikativni popis projekata EFRR (2014-2020) pokazuje da je jedan važan projekt relevantan za ovo PTPP: CEKONET projekt - Centar kompetencije za naprednu energetiku i čisti transport." promijeniti u "Na infrastrukturnoj razini, indikativni popis projekata EFRR (2014-2020) pokazuje dva važna projekta relevantna za ovo PTPP: CEKONET projekt - Centar kompetencije za naprednu energetiku i čisti transport i Inovacijski centar pri Sveučilištu u Zagrebu Fakultet elektrotehnike i računarstva (ICENT – Inovacijski centar Nikola Tesla)." Dodatni komentar: na toj istoj listi je i projekt Inovacijskog centra vezanog uz FER (ICENT -- Inovacijski centar Nikola Tesla) na kojem bi jedan od odjela bio Institut za energetiku. | Prihvaćen | Predložene izmjene se prihvaćaju. |
| 99 | Nikola Mišković (FER) | PTPP 1 Energetske tehnologije, sustavi i oprema , IRI kapaciteti u akademskoj zajednici | Navod "...naročito vezano za pametne gradove" promijeniti u "...naročito vezano za napredne gradove (engl. smart cities)". Svugdje u tekstu promijeniti "pamtni grad" u "napredni grad". Pojam "napredni grad" trebao bi također, ako je moguće, naći svoje mjesto u pojmovniku na početku dokumenta. | Nije prihvaćen | Terminologija koja se koristi prihvaćena je u EU regulativama. |
| 100 | Nikola Mišković (FER) | PTPP 1 Energetske tehnologije, sustavi i oprema , IRI kapaciteti u akademskoj zajednici | Navod "...planiranjem tranzicije i sistemskom energetskom planiranjem..." treba popraviti i razjasniti u dijelu o tranziciji; iz čega u što? | Nije prihvaćen | Točan opis projekta i svi detalji nalaze se na linku navedenom u fusnoti na kraju teksta. |
| 101 | Nikola Mišković (FER) | PTPP 1 Energetske tehnologije, sustavi i oprema , IRI kapaciteti u akademskoj zajednici | Za navod "Na području energetike u razdoblju od 1996.-2014. hrvatski znanstvenici objavili su ukupno 1403 znanstvenih radova s 5203 citata i ukupnim h-indeksom 31." potrebno je navesti na koje se radove misli -- pretpostavljam da su to radovi u časopisima indeksiranim u relevantnim bazama (kojim?) -- trebalo bi biti precizniji. | Nije prihvaćen | Opis vezan za baze i dobivene podatke opisan je u fusnoti. |
| 102 | Nikola Mišković (FER) | PTPP 1 Energetske tehnologije, sustavi i oprema , IRI kapaciteti u akademskoj zajednici | Predlažemo dodvanje indikativne teme: - robotske tehnologije kao sustavi za autonomni nadzor energetske infrastrukture | Prihvaćen | Predložena izmjena se prihvaća. |
| 103 | Nikola Mišković (FER) | PTPP 1 Energetske tehnologije, sustavi i oprema , IRI kapaciteti u akademskoj zajednici | Predlažemo dodavanje sljedećeg teksta nakon 3. odlomka: Istraživačka zajednica može znatno doprinijeti u razvoju novih metoda nadzora i inspekcije energetskih sustava korištenjem robotskih tehnologija i autonomnih sustava. Primjer FP7 projekta u sklopu kojeg se autonomne letjelice koriste za inspekciju vjetroagregata je „BladeHunters – Sustav za udaljenu inspekciju vjetroagregata“ koji se odvija na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. | Prihvaćen | Predložena izmjena se prihvaća. |
| 104 | GDi GISDATA | PTPP 1 Energetske tehnologije, sustavi i oprema , IRI kapaciteti u akademskoj zajednici | Predlažemo dopunu indikativnih tema: Energija i održivi okoliš Energetske tehnologije, sustavi i oprema ICT - Rješenja za inventarizaciju energetskih objekata, sustava i opreme u okolišu i povezanih procesa upravljanja i nadzora energetske imovine - Rješenja za energetsko dimenzioniranje prilikom projektiranja opskrbnih mreža (predikcija na osnovu povijesne potrošnje po m2 na određenom području) KET - GIS, geo-prostorna i geostatistička analiza - tehnologije za Physical and logical network inventory, Service inventory | Djelomično prihvaćen | Opis postojeće IRI teme biti će dopunjen na sljedeći način: "ICT rješenja povezana s energetskim sektorom (Pametni gradovi i komunalije, Smart mobilnost i Smart Living, inventarizacija energetskih objekata, sustava i opreme u okolišu i povezanih procesa upravljanja i nadzora energetske imovine, Physical and logical network inventory, Service inventory, energetsko dimenzioniranje prilikom projektiranja opskrbnih mreža)". |
| 105 | Brodarski institut d.o.o. | PTPP 1 Energetske tehnologije, sustavi i oprema , IRI kapaciteti u industriji | U ovom poglavlju treba dodati Brodarski institut uz Prointegris, Veski, Helb, EnergoControl Zagreb, Solvis i RITEH budući da Brodarski institut također radi na području pametnih mreža, hidro-energije i biomase | Prihvaćen | Predložena izmjena se prihvaća. |
| 106 | Nikola Mišković (FER) | PTPP 1 Energetske tehnologije, sustavi i oprema , IRI kapaciteti u industriji | Navod "Smart Grid i smart mjerna oprema" je već naveden u prvoj rečenici paragrafa, ne treba ponavljati jer ovaj pojam je zajednički nazivnik za svo nabrajanje koje se radi | Prihvaćen | Predložena izmjena se prihvaća. |
| 107 | Nikola Mišković (FER) | PTPP 1 Energetske tehnologije, sustavi i oprema , IRI kapaciteti u industriji | Navod "upravljanje sustavom tržišta itd" nije jasan: tržišta čega; zašto itd na ovom mjestu | Prihvaćen | Zamijenjeno s terminom "tržišne funkcije Operatora prijenosnog sustava". |
| 108 | Nikola Mišković (FER) | PTPP 1 Energetske tehnologije, sustavi i oprema , IRI kapaciteti u industriji | Navod "KONČAR - Elektroindustrija d.d. je regionalni proizvođač pametnih mreža mjernih rješenja,.... " promijeniti u "KONČAR - Elektroindustrija d.d. je regionalni proizvođač opreme i mjernih uređaja za napredne mreže,..." | Djelomično prihvaćen | Navod će biti promijenjen izuzev termina "napredne" mreže. Korištena je terminologija prihvaćena u EU regulativama. |
| 109 | Nikola Mišković (FER) | PTPP 1 Energetske tehnologije, sustavi i oprema , IRI kapaciteti u industriji | Vezano za navod "Neki od vodećih malih i srednjih poduzeća koja ulažu u istraživanje, razvoj i inovacije u ovom području su: Prointegris, Veski, Helb, EnergoControl Zagreb, Solvis i RITEH.": Možda bi bilo dobro navesti predstavnike po interesantnim manjim područjima, npr. ....., Solvis (proizvođač fotonaponskih panela), .... ili navesti kriterij po kojem su izdvojena poduzeća navedena, npr. (po broju patenata, po ulaganju u IRI, ...) ili ih izdvojiti po regijama da se pokaže dobar potencijal za razvoj u različitim regijama Hrvatske Samo nabrajanje nekih imena ne služi baš puno čemu. | Nije prihvaćen | Strategija ne dijeli industriju po regijama nego je nacionalna tako da se ne smatra relevantnim grupirati poduzeća na regionalnoj osnovi. Informacije o tome čime se poduzeća bave su javno dostupne. |
| 110 | Nikola Mišković (FER) | 3.2.2.Energija i održivi okoliš, PTPP 1 Energetske tehnologije, sustavi i oprema | Paragraf "Nezamjenjiv dio gore navedenih izazova predstavljaju područje pametnih energetskih sustava . Sistemski izazovi odnose se na integraciju brojnih obnovljivih izvora energije (vjetar, solar) u elektroenergetskom sustavu 36 . Pametni energetski sustavi omogućit će ublažavanje potrošnje energije kroz primjenu instrumenata kao što su ICT uključujući algoritme i matematiku za upravljanje / kontrolu infrastrukture u postojećem energetskom sustavu. Učinkovita primjena tehnoloških nadogradnji i novih proizvoda, usluge i opreme stvoriti će više izazova za postojeće električne mreže u smislu integriranja novih proizvodnih kapaciteta, skladištenja i distribucije energije." promijeniti u "Nezamjenjiv dio gore navedenih izazova predstavlja područje naprednih energetskih sustava (engl. smart energy systems). Sistemski izazovi odnose se na integraciju brojnih obnovljivih izvora energije (temeljenih na vjetru i energiji sunčevog zračenja) u elektroenergetski sustav 36 , ali i ostale energetske sustave (distribucija toplinske energije i plina) . Napredni energetski sustavi omogućit će ublažavanje potrošnje energije i smanjeni trošak integracije obnovljivih izvora kroz primjenu instrumenata kao što su ICT uključujući algoritme za upravljanje infrastrukturom u postojećem energetskom sustavu. Učinkovita primjena tehnoloških nadogradnji i novih proizvoda, usluge i opreme otvara izazove i prilike za postojeće električne mreže u smislu integriranja novih proizvodnih kapaciteta, skladištenja i distribucije energije." | Djelomično prihvaćen | Tekst će biti izmjenjen u svim dijelovima osim termina "napredno" umjesto "pametno". Korištena je terminologija usklađena s EU regulativama. |
| 111 | Nikola Mišković (FER) | 3.2.2.Energija i održivi okoliš, PTPP 1 Energetske tehnologije, sustavi i oprema | Navod "Postoje značajna iskustva u privatnom sektoru u području on-line monitoring sustava koji otkrivaju nastale greške, smanjenju posljedice kvarova, omogućavanju održavanja temeljenog na trenutnom stanju i procjenu preostalog životnog vijeka. Ovo je podržano od strane Fakulteta elektrotehnike i računarstva - Sveučilište Zagreb, koji posjeduje stručnost u području on-line sustava za praćenje, te posjeduje međunarodne patente u ovom području (kontrola vjetroagregata otpornog na kvarove)." promijeniti u "Postoje značajna iskustva u privatnom sektoru u području on-line monitoring sustava koji otkrivaju nastale greške, smanjenju posljedica kvarova, omogućavanju održavanja temeljenog na trenutnom stanju i procjeni preostalog životnog vijeka. Ovo je podržano od strane Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, koji posjeduje stručnost u području on-line sustava za praćenje, te posjeduje međunarodne patente u ovom području (upravljanje vjetroagregata otporno na kvarove)." | Prihvaćen | Predložene izmjene se prihvaćaju. |
| 112 | Nikola Mišković (FER) | 3.2.2.Energija i održivi okoliš, PTPP 1 Energetske tehnologije, sustavi i oprema | U tekstu "Korisnici elektroenergetske opreme uglavnom su industrijske elektrane,...." molim provjeriti pojam "industrijske elektrane". Misli li se možda na "industrijske energane"? | Prihvaćen | Predložena izmjena se prihvaća. |
| 113 | Nikola Mišković (FER) | 3.2.2.Energija i održivi okoliš, PTPP 1 Energetske tehnologije, sustavi i oprema | Navod "Prvo PTPP fokusira se na razvoj i primjenu suvremenih energetskih tehnologija i proizvodnji opreme koja se očekuje da će biti učinkovita, daljinski kontrolirana i nadzirana, kompatibilna s pametnim mrežama, ekološki prihvatljiva i s mogućnošću recikliranja na kraju svog životnog vijeka." promijeniti u "Prvo PTPP fokusira se na razvoj i primjenu suvremenih energetskih tehnologija i opreme koja se očekuje da će biti učinkovita, daljinski kontrolirana i nadzirana, kompatibilna s naprednim mrežama (engl. smart grids), ekološki prihvatljiva i s mogućnošću recikliranja na kraju svog životnog vijeka." Svugdje u tekstu promijeniti "pametna mreža" u "napredna mreža", pri čemu se kod prvog spominjanja navodi i engleski naziv "smart grid". Bilo bi dobro da takvi ključni pojmovi uđu u pojmovnik. | Djelomično prihvaćen | Terminologija "pametna mreža" koja se koristi je prihvaćena u EU regulativama. Pojam je dodan u pojmovnik. |
| 114 | Nikola Mišković (FER) | 3.2.2.Energija i održivi okoliš, PTPP 1 Energetske tehnologije, sustavi i oprema | Predlažemo dodavanje sljedećeg teksta na zadnji odlomak: "Potrebno je naglasiti da ovakvi pametni sustavi zahtijevaju i novu razinu održavanja i monitoringa sustava korištenjem naprednih tehnologija poput pametnih senzora i autonomnih robotskih tehnologija koja su u stanju samostalno obavljati nadzor i održavanje te na taj način smanjiti troškove. Jedan takav FP7 projekt koji se odvija na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu je „BladeHunters – Sustav za udaljenu inspekciju vjetroagregata“." | Prihvaćen | Predložene izmjene se prihvaćaju. |
| 115 | M SAN Grupa d.o.o. | 3.2.2.Energija i održivi okoliš, PTPP 1 Energetske tehnologije, sustavi i oprema | Prijedlozi proširenja: Podtematska prioritetna područja: Energetske tehnologije, sustavi i oprema: 1. Oprema, sustavi, aplikacije i rješenja u projektiranju i izgradnji ekološki efikasnih kuća i stanova i gradova sa niskom potrošnjom energije općenito za grijanje, hlađenje, smart osvjetljenje, koji su C02 neutralni - ne utječu na povećanja emisije CO2 plina; 2. Sustavi aplikacije i rješenja neophodna za istraživanje, projektiranje i proizvodnju smart vozila energetski visoko učinkoviti - mali potrošači a koji koriste obnovljive izvore energije i ne zagađuju okoliš; 3. Sustavi, aplikacije i rješenja koji se koriste u projektiranju, testiranju, proizvodnji uređaje s područja potrošačke elektronike s indikatorima potrošnje električne energije, smart svjetiljke i lampe; 4. Sustavi, rješenja i aplikacije za pametno upravljanje potrošnjom električne energije; | Nije prihvaćen | Smatramo da je navedeno već prepoznato pod znatno širom temom: "Rješenja za pametna mjerenja i Internet stvari (Internet of things)". |
| 116 | Nikola Mišković (FER) | 3.2.2.Energija i održivi okoliš, Objašnjenje tematskog prioritetnog područja | Dva komentara vezano uz ime PTPP "Ekološki prihvatljive tehnologije i oprema i napredni materijali": (1) Naslov bi trebao biti precizniji i usmjeriti se na tehnologije koje pomažu održivom okolišu, a ne obuhvatiti i one koje su neutralne prema okolišu pa stoga ekološki prihvatljive; npr. ovakav naslov: "Tehnologije, sustavi i oprema za održiv okoliš" (2) Zar "napredni materijali" ne bi trebao biti KET (horizontalan preko svih TPPova)? Ako da, zašto ga isticati u naslovu baš ovog PTPP-a kada je on istodobno prisutan i u puno drugih TPPova? | Nije prihvaćen | (1) Korištena je terminologija Europske komisije iz relevantne legislative. (2) Nema konkretnih prijedloga za poboljšanje teksta Strategije. |
| 117 | Nikola Mišković (FER) | 3.2.2.Energija i održivi okoliš, Objašnjenje tematskog prioritetnog područja | Navod "Prema usvojenoj Industrijskoj strategiji 2014-2020, pokazatelji profitabilnosti ukazuju na pod-industrijski sektor: Proizvodnja elektromotora, generatora, transformatora te uređaja za distribuciju i kontrolu električne energije kao najviše obećavajući sektor za buduće perspektive." promijeniti u "Prema usvojenoj Industrijskoj strategiji 2014-2020, pokazatelji profitabilnosti ukazuju na pod-industrijski sektor: Proizvodnja elektromotora, generatora, transformatora te uređaja za prijenos i distribuciju električne energije kao najviše obećavajući sektor za buduće perspektive." | Prihvaćen | Predložene izmjene se prihvaćaju. |
| 118 | Nikola Mišković (FER) | 3.2.2.Energija i održivi okoliš, Objašnjenje tematskog prioritetnog područja | U tekstu "...Proizvodnja strojeva i uređaja, d. n. (10,699 zaposlenih)..." nije jasna kratica "d. n." | Nije prihvaćen | Naziv aktivnosti je prema NKD 2007. Kratica znači "drugdje nespomenuto". |
| 119 | Nikola Mišković (FER) | 3.2.2.Energija i održivi okoliš, Objašnjenje tematskog prioritetnog područja | Navod "Brojne obrazovne ustanove i programi u sklopu šest sveučilišnih centara u kojima su učenici obučeni u proizvodnji, inženjeringu i održavanju; - Nekoliko javnih i privatnih istraživačkih organizacija sa dokazanim sposobnostima u ovom području koji na taj način mogu podržati i unaprijediti konkurentnost industrije;" promijeniti u "Brojne obrazovne ustanove i programi u sklopu šest sveučilišnih centara u kojima su studenti obučeni u proizvodnji, inženjeringu i održavanju; - Nekoliko javnih i privatnih istraživačkih organizacija s dokazanim sposobnostima u ovom području koje mogu podržati i unaprijediti konkurentnost industrije kroz istraživanje i razvoj;" | Prihvaćen | Predložene izmjene se prihvaćaju. |
| 120 | Nikola Mišković (FER) | 3.2.2.Energija i održivi okoliš, Objašnjenje tematskog prioritetnog područja | Navod "Prisutnost prirodnih resursa koji se odnose na tehnološke nadogradnje u obnovljiva polja energije (vodni resursi - gradnja i opremanje malih hidroelektrana i reverzibilnih hidroelektrana, bio postrojenja koja mogu preuzeti ostatke iz hrvatskog poljoprivrednog sektora, vjetar koji će se koristiti za daljnje tehnološke nadogradnje i ulaganja u području vjetroelektrana i slično); " promijeniti da glasi: "Prisutnost prirodnih resursa pogodnih za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora (vodni resursi - gradnja i opremanje malih hidroelektrana i reverzibilnih hidroelektrana, bio-postrojenja koja mogu preuzeti ostatke iz hrvatskog poljoprivrednog sektora, vjetar koji će se koristiti za daljnje tehnološke nadogradnje i ulaganja u području vjetroelektrana i slično);" | Prihvaćen | Predložene izmjene se prihvaćaju. |
| 121 | Nikola Mišković (FER) | 3.2.2.Energija i održivi okoliš, Objašnjenje tematskog prioritetnog područja | Navod "Postojanje značajnih industrijskih kapaciteta vezanih za električnu opremu za elektroenergetske sustave, posebice sami elektroenergetski sustavi, (npr, naponski i distributivni transformatori, rotacijski strojevi, vjetroturbine, fotonaponski paneli) i prateće industrije za stvaranje velikih konstrukcija od metala i betona (brodogradilišta ); " promijeniti da glasi "Postojanje značajnih industrijskih kapaciteta vezanih za električnu opremu za elektroenergetske sustave (npr. naponski i distributivni transformatori, rotacijski strojevi, vjetroagregati, fotonaponski paneli) i prateće industrije za stvaranje velikih konstrukcija od metala i betona (brodogradilišta);" | Prihvaćen | Predložene izmjene se prihvaćaju. |
| 122 | Nikola Mišković (FER) | 3.2.2.Energija i održivi okoliš, Objašnjenje tematskog prioritetnog područja | Rečenicu "S obzirom na stručnost lokalne industrije i znanstvene zajednice, očekuje se značajan doprinos novih tehnologija i operativnih postupaka koji uključuju sheme skladištenja energije i odgovora potražnje." promijeniti da glasi "S obzirom na stručnost lokalne industrije i znanstvene zajednice, očekuje se značajan doprinos novih tehnologija i operativnih postupaka koji uključuju sheme skladištenja energije i upravljanja potražnjom (engl. demand response)." | Prihvaćen | Predložene izmjene se prihvaćaju. |
| 123 | Franjo Klečina | 3.2.Odabir i opis tematskih prioritetnih područja (izgrađeni na osnovi postojećih snaga i prevladavanja slabosti – osiguranje budućnosti), 3.2.2.Energija i održivi okoliš | 3.2.2. Energija i održivi okoliš 1. Naslov podtematskog prioritetnog područja u okviru TPP-a Energija i održivi okoliš iz Ekološki prihvatljive tehnologije i oprema i napredni materijali promijeniti u Energetske tehnologije korištenja obnovljivih izvora energije, oprema i napredni materijali. 2. U dijelu PTPP 1, IRI kapaciteti u akademskoj zajednici dodati da je EIHP pokretač inicijative razvoja energetske statistike u Republici Hrvatskoj s ciljem povećanja korištenja službene statistike u izradi energetskih planova i strategija. 3. U dijelu indikativne RDI teme važne za PTPP 1 dodati :„Razvoj energetske statistike i usklađivanju standarada u zemljama članicama s međunarodnim standardima“ 4. U dijelu navoda za PTPP 1; Povezane indikativne IRI teme u sklopu horizontalnih tema KET i ICT uz navod: „Rješenja za predviđanje potrošnje i proizvodnje za podršku upravljanju energijom i tržišne operacije u mikro i pametnim mrežama“, dodati:“, razvoj uslužnih servisa te edukacija kupaca“ 5. U okviru PTPP 2, IRI kapaciteti u akademskoj zajednici navod: „Institut Hrvoje Požar, koji značajno pridonosi razvoju održivog tržišta toplinske energije iz bioplinskih postrojenja diljem Europe“ izmijeniti u „Energetski institut Hrvoje Požar (EIHP) značajno pridonosi razvoju održive energetike, kroz analize potencijala i mogućnosti izgradnje i pogona kapaciteta za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, analize vezane za izgradnju i razvoj fotonaponskih sustava i solarnih sustava za proizvodnju toplinske energije te CSP sustava, analize modela tržišta i njihovog utjecaja na poslovanje, studijama izvodljivosti klasičnih i obnovljivih izvora energije u tržišnim uvjetima poslovanja, razvoju održivog tržišta toplinske energije iz bioplinskih postrojenja, analizama i simulacijama pojava u elektroenergetskim mrežama koje nastaju priključenjem obnovljivih izvora energije, te prognoziranju proizvodnje i neizvjesnosti vezane za pogreške prognoza proizvodnje obnovljivih izvora energije. Stručnjaci EIHP-a imaju interdisciplinarno i višegodišnje međunarodno iskustvo u planiranju, analizama, simulacijama i optimizacijama u energetskom sustavu. Ekspertna znanja EIHP-ovih stručnjaka od iznimnog su značaja za provedivost održivog razvoja u području energetike u Hrvatskoj.“ 6. U okviru PTPP 2 u dijelu navoda važne indikativne RDI teme, dodati: „Razvoj energetske statistike“. | Djelomično prihvaćen | Tekst će biti revidiran, no ne prihvaća se dodavanje navedene RDI teme jer nije prepoznata tijekom poduzetničkog otkrivanja. |
| 124 | Ivica Vilibic | 3.2.Odabir i opis tematskih prioritetnih područja (izgrađeni na osnovi postojećih snaga i prevladavanja slabosti – osiguranje budućnosti), 3.2.2.Energija i održivi okoliš | Poštovana/i, Nije mi jasno kako je moguće govoriti o SS3 tematskom području koje uključuje održivi okoliš, a bez uključivanja istraživanja kojima bismo kvantificirali održivost okoliša putem okolišnih pokazatelja. Posebice stoga što je održivi okoliš okosnica postojećih Direktiva Europske Unije, npr. Marine Strategy Framework Directive, Water Framework Directive, Habitats Directive, Maritime Spatial Planning Directive - ovo su direktive koje smo obvezne provoditi vezane za more (jer mi je to specijalnost), koje imaju za podlogu održivi okoliš (odnosno dobro stanje okoliša - Good Environmental Status), a siguran sam da postoji još toga. Stoga smatram da je predloženi tekst cijelog poglavlja 3.2.2. u biti polovica onoga što bi trebalo biti u ovakvom poglavlju, te da je poglavlje potrebno nadopuniti s odgovarajućim materijalima vezanim za održivi okoliš, odnosno poveznicom između energije i održivog okoliša. Lijep pozdrav, Ivica Vilibić Institut za oceanografiju i ribarstvo | Djelomično prihvaćen | Biti će uvrštene RDI teme "Tehnologije i tehnološki procesi vezani uz održivost okoliša" i "Razvoj tehnologije i opreme za zaštitu mora". |
| 125 | GDi GISDATA | PTPP 3 Nutricionizam, IRI kapaciteti u akademskoj zajednici | Predlažemo indikativne teme u sklopu ICT i KET: Nutricionizam ICT - monitoring organskog (bio-, eko-) uzgoja hrane – uzorkovanje tla i prehrambenih proizvoda na pesticide, umjetna gnojiva i teške metale; prikaz na karti [ovo se preklapa s poljoprivredom] - uspostava praćenja geografskog podrijetla prehrambenih proizvoda KET - GIS, prostorno modeliranje, - GIS mrežne usluge (web servisi) modela zasićenosti tla kemijskim sredstvima, precizna poljoprivreda | Nije prihvaćen | Mišljenja smo da se navedene teme ne uklapaju u ovo PTPP. |
| 126 | M SAN Grupa d.o.o. | 3.2.1.Zdravlje i kvaliteta života, PTPP 3 Nutricionizam | Prijedlozi proširenja: Podtematska prioritetna područja: Nutricionizam 1. Oprema, aplikacije i rješenja za otkrivanje i praćenje loše ili neadekvatne prehrane zdravih ili oboljelih i utjecaj na zdravlje uz predlaganje promjene prehrane sa ciljem postizanja željenih rezultata, poboljšanja zdravstvenoga stanja; 2. Oprema, aplikacije i rješenja za sportaše a koje sugeriraju najoptimalniji način i kombinaciju prehrane s obzirom na napore i željene rezultate; | Djelomično prihvaćen | Za navedeno PTPP biti će uvrštena povezana ICT tema " ICT sustavi, rješenja i aplikacije za mobilne i smart uređaje za zdravu prehranu po ciljanim skupinama (sportaši, trudnice, dijabetičari…), prevenciju i zaštitu od bolesti kroz otkrivanje i praćenje loše ili neadekvatne prehrane". |
| 127 | M SAN Grupa d.o.o. | 3.2.1.Zdravlje i kvaliteta života, PTPP 3 Nutricionizam | U TPP Zdravlje i kvaliteta života , pod PTPP Nutricionizam, u sklopu horizontalnih ICT tema nedostaju važne indikativne teme koje je nužno dodati u ovu razvoju strategiju jer mogu pridonijeti u prevenciji i kvaliteti života: 1) Rješenja i aplikacije za mobilne i smart uređaje u svrhu edukacije i prevencije bolesti 2) Rješenja i aplikacije u svrhu povezivanja zdrave hrane i oboljenja 3) Rješenja i aplikacije za ciljane skupine – (dijabetičari, trudnice, sportaši, mladi, ) | Djelomično prihvaćen | Za navedeno PTPP biti će uvrštena povezana ICT tema " ICT sustavi, rješenja i aplikacije za mobilne i smart uređaje za zdravu prehranu po ciljanim skupinama (sportaši, trudnice, dijabetičari…), prevenciju i zaštitu od bolesti kroz otkrivanje i praćenje loše ili neadekvatne prehrane". |
| 128 | Nikola Mišković (FER) | PTTP 2 Zdravstvene usluge, nove metode preventivne medicine i dijagnostike, RDI kapaciteti u akademskoj zajednici | Predlažemo nadopunu indikativnne RDI teme: - telemedicina | Prihvaćen | Predložena izmjena se prihvaća. |
| 129 | GDi GISDATA | PTTP 2 Zdravstvene usluge, nove metode preventivne medicine i dijagnostike, RDI kapaciteti u akademskoj zajednici | Predlažemo dodavanje indikativnih tema u sklopu ICT i KET Zdravstvene usluge i nove metode preventivne medicine i dijagnostike ICT: - Sustavi za geografsku analizu i preventivu bolesti (GeoHealth) - Sustavi za dojavu i pomoć u hitnim medicinskim situacijama KET -Geoinformacijski sustavi, lokacijske usluge, fleet management | Djelomično prihvaćen | Biti će uvrštene teme ICT sustavi za geografsku analizu i preventivu bolesti (GeoHealth) i ICT sustavi za dojavu i pomoć u hitnim medicinskim situacijama. |
| 130 | Miroslav Mađarić | PTTP 2 Zdravstvene usluge, nove metode preventivne medicine i dijagnostike, RDI kapaciteti u akademskoj zajednici | "Pametna specijalizacija" zemlje implicira diferenciranje od drugih i mogućnost izvoza (fizičkog proizvoda ili usluge) drugima. Nejasno je kako će se "izvoziti" postupci preventivne medicine? Umjesto toga predlažem da se tu uključi transplantacija, u kojoj smo svjetski brand, a može se i "izvoziti", bilo kao usluga, bilo kao know-how! | Nije prihvaćen | Pametna specijalizacija podrazumijeva odabir prioritetnih područja u kojima postoje dokazane snage u industrijskom sektoru i znanstvenom sektoru. Na temelju tih dokazanih kapaciteta - dionici razvoja zajedno odabiru potencijalne buduće teme razvoja. Naglasak se stavljao na područja u kojima Industrijski sektor ima intenciju uložiti svoj doprinos jer je jedan od osnovnih pokazatelja u kojima RH mora podignuti svoje brojke upravo pokazatelj BERD (Ulaganje poslovnog sektora u istraživanje i razvoj). Transplantacija kao takva nije podržana niti predložena od niti jednog industrijskog dionika kroz cijeli proces poduzetničkog otkrivanja. |
| 131 | IN2 d.o.o. | PTTP 2 Zdravstvene usluge, nove metode preventivne medicine i dijagnostike, IRI kapaciteti u industriji | Umjesto teksta: „Većina hrvatskih bolnica (oko 50%) koriste bolnički informacijski sustav IN2 grupe.“ Predlažemo tekst: „Većina hrvatskih bolnica (oko 70%) koriste bolnički informacijski sustav IN2 grupe, kojim je u zadnjih 15 godina omogućen iskorak u efikasnosti rada i kvaliteti liječenja bolničkog zdravstvenog sustava, a koji u strukturi troška zdravstvenih usluga drži najveći udio (cca. 8.5mlrd HRK godišnje). Daljnje unaprjeđenje postojećih poslovnih procesa (podržano informacijskom tehnologijom novih generacija – npr. mobilni pristup do klasičnih procesa) kao i postavljanje novih i inovativnih procesa u liječenju, npr. kroz korelacije velikog broja činjenica koje danas bolnički informacijski sustavi uspješno prikupljaju (primjenom tzv. big-data tehnologije ali i povezivanjem utjecaja paralelnih događaja npr. prehrane i rezultata liječenja), postavljen je kao cilj u glavnini vodećih bolničkih zdravstvenih ustanova RH.“ | Prihvaćen | Predložene izmjene se prihvaćaju. |
| 132 | IDxLabs | 3.2.1.Zdravlje i kvaliteta života, PTTP 2 Zdravstvene usluge, nove metode preventivne medicine i dijagnostike | Predlažemo da se podtematsko prioritetno područje "Zdravstvene usluge i nove metode preventivne medicine i dijagnostike" proširi na "Zdravstvene usluge i nove metode, te pametni uređaji i rješenja (software) preventivne medicine i dijagnostike, istraživanja i prikupljanja podataka". Pametne uređaje i rješenja predlažemo zbog iznimno učinkovitog načina preventive te kao jednostavno svakodnevno sredstvo za praćenja zdravlja i kvalitete života svakog individualca, koji rezutiranju manjim pritiskom na javno zdravstvo, sniženim troškovima istog, te zdravijom populacijom. Prikupljeni podatci mogu služiti u svrhu raznih istraživanja prema kojima se zdravstvo može dalje usmjeravati. Kao ICT riješenja predložili bi smo: Smart living, bioanalitičke metode, alternativni načini komunikacije, edukacija i osobna briga, poboljšano praćenje indikatora zdravlja i praćenja života. | Nije prihvaćen | Opseg PTPP-ova definiran je kroz proces poduzetničkog otkrivanja i dodatno usluglašavan s EK, te se ne može proširiti na ovaj način. |
| 133 | M SAN Grupa d.o.o. | 3.2.1.Zdravlje i kvaliteta života, PTTP 2 Zdravstvene usluge, nove metode preventivne medicine i dijagnostike | Prijedlozi proširenja: Podtematska prioritetna područja: Zdravstvene usluge i nove metode preventivne medicine i dijagnostika: 1. Oprema, sustavi, aplikacije i rješenja za prevenciju, otkrivanje bolesti, dijagnostiku, snimanje, obavljanje pretraga i praćenje napredovanja bolesti i zahvaćenosti organa ili organizma bolešću ali liječenje, obavljanje operativnih zahvata te praćenje oporavka i općeg stanja pojedinih organa i njihovih funkcija; 2. Oprema, sustavi, aplikacije i rješenja koji potpomažu funkcioniranje pojedinih organa ili pojedine funkcije; 3. Oprema, rješenja i aplikacije koja se koriste u sportu u svrhu prevencije, dijagnostike, liječenja širokoga spektra; 4. Oprema, rješenja i aplikacije koja se koriste u sportu sa ciljem praćenja postignuća, napredovanja i postizanja željenih sportskih rezultata; 5. Oprema, sustavi, aplikacije i rješenja sa svrhom konzultiranja, dijagnostika, liječenje i operacije na daljinu; | Djelomično prihvaćen | Za ovo PTPP biti će uvrštene teme: Oprema, sustavi, aplikacije i rješenja koja se koriste u istraživanjima i testiranjima novih načina liječenja i dijagnostike te praćenja promjena vezano uz bolesti, Oprema, sustavi, aplikacije i rješenja sa svrhom konzultiranja, dijagnostika, liječenje i operacije na daljinu (telemedicina) i Oprema, sustavi, aplikacije i rješenja koja se koriste u sportu u svrhu prevencije, dijagnostike i liječenja širokoga spektra i praćenja napredovanja u postizanju sportskih rezultata. |
| 134 | IN2 d.o.o. | 3.2.1.Zdravlje i kvaliteta života, PTTP 2 Zdravstvene usluge, nove metode preventivne medicine i dijagnostike | Umjesto teksta: „Drugo PTPP bavi se rješavanjem društvenih izazova u Hrvatskoj, poput starenja stanovništva, kroničnih bolesti i smanjenja troška zdravstvenog sustava kroz razvoj novih zdravstvenih usluga i novih metoda preventivne medicine i dijagnostike. Cilj je umrežiti javni i privatni sektor u rješavanju vrlo važnih društvenih problema, koji bi u isto vrijeme doprinijeli smanjenju zdravstvenih troškova i prevenciji bolesti i smrtnosti. Ovo PTPP uključuje e-rješenja za zdravlje, nove tehnologije za daljinsko pružanje zdravstvene zaštite i poboljšanje kvalitete života kroz unaprjeđenje i proširenje opseg primjene e-zdravstva i nove mogućnosti za integraciju mobilnog zdravstva (m-zdravstvo) u postojeće e-zdravstvene usluge. Navedeno pokriva cijeli lanac inovacija zdravstvene industrije u rasponu od boljeg razumijevanja bolesti, kroz prevenciju i prepoznavanje do liječenja.“ Predlažemo tekst: „Drugo PTPP bavi se rješavanjem društvenih izazova u Hrvatskoj, poput starenja stanovništva, kroničnih bolesti i smanjenja troška zdravstvenog sustava kroz optimizaciju postojećih zdravstvenih usluga i procesa, razvoj novih zdravstvenih usluga i novih metoda preventivne medicine i dijagnostike. Cilj je umrežiti javni i privatni sektor u rješavanju vrlo važnih društvenih problema, koji bi u isto vrijeme doprinijeli smanjenju zdravstvenih troškova i prevenciji bolesti i smrtnosti. Ovo PTPP uključuje e-rješenja za zdravlje, nove tehnologije za daljinsko pružanje zdravstvene zaštite i poboljšanje kvalitete života kroz unaprjeđenje i proširenje opsega primjene e-zdravstva i nove mogućnosti za integraciju mobilnog zdravstva (m-zdravstvo) u postojeće e-zdravstvene usluge. Navedeno pokriva cijeli lanac inovacija zdravstvene industrije u rasponu od boljeg razumijevanja bolesti, kroz prevenciju i prepoznavanje do liječenja odnosno od pomoći i uspjeha u liječenju do uključivo post-akutnog praćenja pacijenata ostvarujući naknadnu prevenciju ponovnog oboljenja.“ | Prihvaćen | Predložene izmjene se prihvaćaju. |
| 135 | M SAN Grupa d.o.o. | 3.2.1.Zdravlje i kvaliteta života, PTTP 2 Zdravstvene usluge, nove metode preventivne medicine i dijagnostike | U TPP Zdravlje i kvaliteta života , pod PTPP Zdravstvene usluge i nove metode preventivne medicine, u sklopu horizontalnih ICT tema nedostaju važne indikativne teme koje je nužno dodati u ovu razvoju strategiju jer mogu pridonijeti u prevenciji , kvaliteti života i zdravstvenim uslugama: 1) Razvoj tehnologije „ pametnih igračaka“ za djecu u svrhu edukacije i prevencije 2) Razvoj edukativnih aplikacija u svrhu prevencije i detekcije bolesti za mobilne i „smart“ uređaje 3) Aplikacije za praćenje i poboljšanje kvalitete zdravstvenih usluga 4) Razvoj specijaliziranih video i audio tehnologija za pomoć kod kućne njege bolesnika | Djelomično prihvaćen | Postojeća RDI tema revidirana i glasi: Rješenja i aplikacije bazirane na ICT-u za poboljšanje kvalitete života osoba s poteškoćama (poput kroničnim bolesnicima, staroj populaciji), uključujući rješenja za alternativnu i augmentativnu komunikaciju i video i audio tehnologiju za pomoć kod kućne njege bolesnika. |
| 136 | GDi GISDATA | PTPP 1 Farmaceutika, biofarmaceutika, medicinska oprema i uređaji , IRI kapacitet u akademskoj zajednici | Predlažemo dodavanje indikativnih tema u sklopu ICT I KET: Zdravlje i kvaliteta života Farmaceutika, bio farmaceutika, medicinska oprema I uređaji ICT: - određivanje optimalne lokacije centara za dijagnostiku / uređaja visoke cijene na osnovu geo-prostorne statističke analize potreba (rasporeda stanovništva, pojavnosti specifičnih bolesti, lokacije zdravstvenih ustanova, prometne povezanosti, itd.) -praćenje i analiza statistike rada dijagnostičkih uređaja s obzirom na mjesta stanovanja pacijenata i promjene u rasporedu stanovništva, prometnoj povezanosti, mreži zdravstvenih ustanova, itd. KET: - GIS prostorna i mrežna analiza (lokacija/alokacija, geokoriranje, zone vremena vožnje, prostorno modeliranje, geostatistička analiza – regresijska analiza i geografska regresija) | Djelomično prihvaćen | Biti će uvrštene sve predložene teme izuzev "određivanje optimalne lokacije centara za dijagnostiku / uređaja visoke cijene na osnovu geo-prostorne statističke analize potreba (rasporeda stanovništva, pojavnosti specifičnih bolesti, lokacije zdravstvenih ustanova, prometne povezanosti, itd.)" koja je pokrivena drugim temama. |
| 137 | Miroslav Mađarić | PTPP 1 Farmaceutika, biofarmaceutika, medicinska oprema i uređaji , IRI kapacitet u akademskoj zajednici | "Razvoj medicinske opreme": SS predviđa da se specijaliziramo u stvarima u kojima smo jaki. Ovdje je posve nejasno, u kakvoj je RH jakoj poziciji u proizvodnji medicinske opreme? Generalno je dojam da je upit za pametnu specijalizaciju poslan "dolje" prema gospodarskim subjektima i akademskoj zajednici, pa su ljudi do kojih je to došlo jednostavno pisali čime bi se oni željeli baviti, potaknuti možda nekim svojim radom, idejom ili prototipom koji su napravili. Predlažem revidirati SVE prioritetne teme kriterijem istinskog kapaciteta za određeno područje, a ne slati "listu želja". | Nije prihvaćen | Revidiranje odabranih prioritetnih tema podrazumijeva novo pokretanje postupka za usvajanje S3 Strategije te doslovce ponovni prolazak kroz procedure dokazivanja novo odabranih tema pred ex-ante evaluatorom Strategije i EK. Sva pod tematska područja S3 Strategije pod Prioritetnim područjem ZDRAVLJE I KVALITETA ŽIVOTA rezultat su procesa poduzetničkog otkrivanja koji je utvrdio upravo ta područja kao prioritetna. |
| 138 | M SAN Grupa d.o.o. | 3.2.1.Zdravlje i kvaliteta života, PTPP 1 Farmaceutika, biofarmaceutika, medicinska oprema i uređaji | Prijedlozi proširenja: Podtematska prioritetna područja: Farmaceutika, biofarmaceutika, medicinska oprema i uređaji: 1. Oprema, sustavi, aplikacije i rješenja koja se koriste u istraživanjima i testiranjima novih lijekova, preparata, cjepiva, supstanci za praćenje, liječenje ili suzbijanje bolesti i bolesnih stanja, pomlađivanja organizma, poboljšanja kvalitete života; 2. Oprema, sustavi, aplikacije i rješenja koja se koriste u istraživanjima i testiranjima novih načina liječenja, dijagnostike, praćenja promjena, rekonstrukcija a vezano za bolesti usne šupljine i na području stomatologije; | Djelomično prihvaćen | Za ovo PTPP biti će uvrštena tema "Razvoj sustava, aplikacija i rješenja koja se koriste u istraživanjima i testiranjima novih lijekova, preparata, cjepiva i supstanci za praćenje, liječenje ili suzbijanje bolesti i bolesnih stanja i pomlađivanja organizma." |
| 139 | TIS - Objektni informacijski sustavi d.o.o. | 3.2.1.Zdravlje i kvaliteta života, Objašnjenje tematskog prioritetnog područja | Prijedlog proširenja: Pod „Zdravlje i kvaliteta života“ dodati podtemu „poboljšanje kvalitete života u trećoj životnoj dobi“. kako stanovništvo stari, a neka predviđanja postoje da bi i dio starije populacije iz EU mogao u mirovini migrirati u RH radi povoljne lime i nižih životnih troškova, kao i eventulano poboljšane skrbi o toj populaciji, smisleno je razvojati i usluge za tu ciljanu skupniu. Također, te usluge su sve zanimljivije i unutar EU, upravo radi navedenog starenja populacije. Predlažemo da se pod ICT sekciju te potdeme doda „izgradnja mreže društvenih kontakata i korisnih usluga“. Opširnije, to je izgradnja sustava za povezivanje osoba u trećoj životnoj dobi s odgovarajućim medicinskim, njegovateljskim i drugim korisnim uslugama. Izgradnja sustava za pomoć i nadzor za starije, djelomično nesamostalne osobe | Nije prihvaćen | Navedeno je pokriveno kroz već uključene teme (e-zdravlje). |
| 140 | TIS - Objektni informacijski sustavi d.o.o. | Kratice, 3.TEMATSKA PRIORITETNA PODRUČJA I HORIZONTALNE TEME | Pod indikativne teme za svako područje, kako postoji slično kao što sada ima: "- Procesna i ugradbena računalna automatizacija i kontrolni procesi", predlažemo dodavanje još jedne rečenice koja bi u biti označavalja izgradnju programske podrške (eventualno i pripadajuće opreme) te tako bolje pokrila indikativna područja. Ta rečenica/stavka bi mogla biti npr "Platfoma za podatkovnu i procesnu integraciju". Predlažemo dodavanje u sve podteme. | Nije prihvaćen | Predložena tema može se uklopiti pod druge navedene RDI teme u PTPP-ovima. Također u navedenoj formulaciji tema nije bila prepoznata tijekom procesa poduzetničkog otkrivanja, tako da ne može biti uvrštena za sva TPP. |
| 141 | Mario Kovač | Kratice, 3.TEMATSKA PRIORITETNA PODRUČJA I HORIZONTALNE TEME | Strateško pozicioniranje ICT kao ključnog VERTIKALNOG tematskog prioritetnog područja za RH- komentari na prijedlog S3 U okviru prijedloga strategije pametne specijalizacije predlaže se uloga ICT kao vertikalnog tematskog prioriteta. U nastavku su navedeni rezultati nekih istraživanja na razini EU koji podupiru ovaj prijedlog: • Digitalna ekonomija raste sedam puta brže nego ostala ekonomija • 90 % poslova danas zahtjeva osnovne IT vještine • Internet ekonomija kreira 5 novih poslova za svaka 2 “offline” koja su izgubljena • Procjena je da su investicije u ICT zaslužne za više od 50% rasta produktivnosti u gospodarstvu Također, iz analize o ponudi i potražnji poslova u području ICT do 2020 u EU (na slici ispod) može se uočiti značajan i rastući nesrazmjer između potražnje i ponude stručne radne snage. Prijedlog je da se ICT definira kao ključno VERTIKALNO tematsko prioritetno područje za RH u S3 sa nekim od dolje navedenih pod-područja. Pri razmatranju svrhovitosti investicija u prioritetna područja mora se razmišljati o dugoročnom uključivanju mlade i mlađe populacije. Investicije u ICT (ali ICT kao područje a ne isključivo u ICT kao horizontalnom prioritetu tj. dijelu nekog drugog prioriteta kako je predloženo u postojećem S3 prijedlogu) će omogućiti dizanje razine cjelokupne konkurentnosti gospodarstva. e-inovativno društvo U okviru ICT kao vertikalnog prioriteta mogu se definirati neka područja: e-državna uprava RH je neefikasno organizirana zbog toga jer je način funkcioniranja državnih institucija u velikom dijelu ne postoje jasno definirani i mjerljivi poslovni procesi. Uvođenjem strukturnih investicija u „informatizaciju“ poslovnih procesa u državi kao prvo bi se mogle iskoristiti značajne mogućnosti ICT industrije u RH da stvori inovativna rješenja koja će biti podrška definiranju, transparentnosti i efikasnom funkcioniranju državnih institucija. Unutar ovog podpodručja postoje dobri primjeri takvog pristupa u pojedinim segmentima (npr e-zdravstvo) ali oni su izuzetci. Bez izvedbe ICT rješenja kojima se definiraju i prate poslovni procesi nije moguće takvim procesima efikasno upravljati. RH ne može iz budžetskih sredstava drastično povećati investicije u ova rješenja. U isto vrijeme RH ima zdravu ICT industriju koja ima znanja i inovativnost stvoriti rješenja za ove probleme i takva integrirana rješenja nuditi na vanjskim tržištima. Prepoznavanje ICT kao prioriteta može pomoći dobrom iskorištavanju sredstava za podizanje efikasnosti državne uprave koja će biti dobra za cjelokupno društvo i gospodarstvo. e-gospodarstvo RH ima relativno zdravu ICT industriju, ali koja može imati još veći potencijal razvoja ako se prepozna kao prioritetna. Naime iz prethodnih analiza (graf gore) vidljivo je da će potrebe za ICT stručnjacima u EU (i ostalim razvijenim zemljama) značajno rasti. U situaciji kad će velike svjetske industrije biti u konstantnoj potrazi za ICT stručnjacima i ICT rješenjima to može biti značajna mogućnost za povećanje naše ICT industrije. Umjesto da „izvozimo“ ICT stručnjake, RH podrškom generičkoj ICT industriji može pomoći u stvaranju klime za osnivanje brojnih malih i srednjih poduzeća čije tržište će biti isključivo izvozno kroz direktnu suradnju s tvrtkama u EU i u svijetu. Investicije u razvoj takvih industrija višestruko su isplativije od većine drugih, i što je najvažnije, okrenute su prema mladoj generaciji čime se omogućuje budućnost RH i održivost cjelokupnog gospodarsko/društvenog sustava. OPEN DISRUPTIVE ICT INOVATION Ogroman potencijal RH nalazi se u inovativnosti i znanju mladih obrazovanih osoba u predlaganju rješenja i izvedbi ICT proizvoda u potpuno otvorenoj domeni primjena, koje se zasnivaju na sveprisutnom računarstvu i potpunoj umreženosti. Definiranje ICT kao prioriteta i podrška razvoju otvorenog razmišljanja i kreiranja inovativnih rješenja omogućiti će osnivanja brojnih start up-a, samozapošljavanje, izvoznu orijentiranost mladih, a njihov uspjeh pomoći će stvaranju još šire baze mladih ljudi koji su spremni, uz minimalne investicije ali maksimalno korištenje znanja, kreirati proizvode za svjetsko tržište. Već danas postoje mnogi pozitivni primjeri tvrtki u RH koji se zasnivaju na ovom načelu. | Nije prihvaćen | U okviru Strategije pametne specijalizacije u Republici Hrvatskoj odabrano je pet tematskih prioritetnih područja: (1) Zdravlje i kvaliteta života, (2) Energija i održivi okoliš, (3) Promet i mobilnost, (4) Sigurnost i (5) Hrana i bio-ekonomija. Tematska prioritetna područja nisu niti sektori (kao što je ICT sektor) niti tehnologije već područja primjene rezultata istraživanja, razvoja i inovacija i budući razvoj novih proizvoda i usluga u okviru hrvatskog gospodarstva morat će, sukladno Strategiji pametne specijalizacije, biti usmjeren unaprijeđivanju jednog ili više tematskih prioritetnih područja odgovarajući na jedan od globalnih društvenih izazova povezan uz određeno tematsko prioritetno područje. Hrvatska je također definirala dvije horizontalne teme koje mogu pridonijeti većoj dodanoj vrijednosti hrvatske proizvodnje i potaknuti nastajanje novih gospodarskih aktivnosti, porast produktivnosti hrvatskog gospodarstva i nastanak novih i održivih poslovnih prilika. To su Ključne razvojne tehnologije (eng. KETs Key Enabling Technologies) i ICT (informacijsko-komunikacijske tehnologije) koje mogu imati primjenu u više tematskih prioritetnih područja hrvatskog gospodarstva i od velike su važnosti za razvoj zemlje bilo razmatrane samostalno ili u sklopu jednog ili više tematskih prioritetnih područja. ICT kao sektor je uvelike uključen u okviru pod-tematskim prioritetnim područjima. ICT kao horizontalna tema odnosi se na indikativne teme istraživanja i razvoja kao što su: 1. Unapređenje, automatizaciju i informatizaciju procesa u okviru tematskih i pod-tematskih prioritetnih područja radi povećanja produktivnosti, 2. ICT rješenja u proizvodnji namještaja i ostalih drvnih proizvoda, 3. razvoj specijaliziranih baza podataka i metodologije prikupljanja podataka o minama i geo-informacijskih sustava (npr. Napredni sustavi za donošenje odluka na temelju više kriterija u ralnom vremenu prema podacima geo-informacijskog sustava, razvoj e-učenja za EOD obuku), 4. Razvoj tehnoloških konvergencija u finalnim proizvodima i uslugama npr. biotehnologija + ICT, ICT + senzorna i digitalna tehnologija, ICT aplikacije i software rješenja za djelovanje zračnih i kopnenih platformi za borbu protiv velikih prirodnih katastrofa, 5. Razvoj aplikacija i mjernih metoda za prirodne katastrofe, otkrivanje polja kokaina i sigurnosti granica, kopnenih sustava kontrole i promatranja, 6. GIS, 7. Razvoj održivih platformi za ugradbene HW/SW sustave i komponente, 8. Razvoj ICT rješenja ua optimizaciju prometne infrastrukture uključujući terminale i luke budućnosti, 9. Razvoj procesnih i ugradbenih kompjuterskih automatizacija i upravljačkih procesa, 10. Razvoj ugradbene širokopojasne komunikacije za vrijedni teret i visoko propusne optičke mreže, 11. Internet of Things i Big data. Kao što se vidi iz gore navedenog, ICT ima i svoju sektorsku važnost i horizontalnu važnost (kao primjena ICT tehnologije) u okviru S3 tematskih prioritetnih područja. |
| 142 | Franjo Klečina | Kratice, 3.TEMATSKA PRIORITETNA PODRUČJA I HORIZONTALNE TEME | Osvrt na tematsko-prioritetna područja „Energija i održivi okoliš“ i „Promet i mobilnost“ - Tematsko-prioritetno područje (TPP) Energija i održivi okoliš spominje kako nacionalni strateški okvir predstavlja „jasne ciljeve za budući razvoj u području energetike i održivog okoliša“ – no u strateškim dokumentima ciljevi nisu konzistentni – jedan je od razloga što su ti dokumenti nastajali u širem vremenskom rasponu. TPP Energija i održivi okoliš iznimno je široko tematsko područje, a od S3 se očekuje specifično određivanje ciljeva najvišeg prioriteta, koji ovdje nisu identificirani. - Nije jasan ključ podjele na podtematska prioritetna područja u okviru TPP Energija i održivi okoliš: znači li podjela na a) energetske tehnologije, sustave i opremu i b) ekološki prihvatljive tehnologije, opremu i napredne materijale da su to dva nespojiva pojma, odnosno da ne postoje ekološki prihvatljive energetske tehnologije? - U kontekstu energetskih tehnologija spominju se usput dva vrlo važna i vrlo široka područja: pametne mreže i lifecycle assessment odnosno praćenje životnog vijeka energetske opreme i njeno recikliranje na kraju životnog vijeka. U te dvije vrlo široke teme poimence su identificirani samo poneki partikularni kapaciteti na sveučilištima a u stvarnosti je slika značajno drugačija i postojeći kapaciteti u Hrvatskoj tj. na hrvatskim sveučilištima koje se bave temama vezanim uz ova dva područja daleko su širi od navedenih. U ovom je pogledu pregled trenutačnog stanja, osim paušalnih ocjena o relevantnosti i tradiciji, potpuno nezadovoljavajući. Ista ocjena vrijedi i za IRI kapacitete u industriji, gdje su poimence i detaljno navedene neke tvrtke, dok druge vrlo značajne i snažno izvozno orijentirane tvrtke sa značajnim razvojnim kapacitetima uopće nisu spomenute ni na koji način, bez jasnog kriterija za odabir tvrtki. Isto vrijedi i za pregled projekata u okviru Sedmog okvirnog programa EU. Iz ovdje navedenih manjkavosti slijedi i velika manjkavost ovog PPTP koja se očituje u popisu indikativnih IRI tema koje su navedene a da pritom u cijelom poglavlju nema jasne podloge kako se točno do tih indikativnih tema došlo. - Nekoliko pojmova i sintagmi koji se navode u poglavlju 3.2.2. rijetko se koriste u stručnoj praksi a ovdje se nalaze bez definicije, primjerice „održivi okoliš“, „energo-inženjerstva“ i slično – tako da u stručnom pogledu nomenklatura nije zadovoljavajuća. - Kod pojedinih tvrtki i znanstvenih ustanova nije jasan kriterij kojim su odabrane i posebno istaknute djelatnosti kojima se one bave, odnosno koji je razlog za vrlo detaljno uključivanje pojedinih tema i potpuno zanemarivanje drugih tema, koje u ukupnoj produkciji tih tvrtki i instituta sudjeluju s mnogo većim udjelom. Nije jasan kriterij po kojemu su odabrani posebno zanimljivi projekti, navedeni vrlo detaljno do razine projektnih rezultata, a drugi projekti, vrlo značajni za ovo poglavlje i područje uopće nisu navedeni. Primjerice, Energetski institut Hrvoje Požar spomenut je kao institucija koja pokriva održivo tržište toplinske energije proizvedene iz bioplinskih postrojenja – a područje rada u kojemu EIHP djeluje i razvija internacionalne projekte izuzetno visokog odjeka neusporedivo je šireg raspona i pokriva područja od elektroenergetike preko električne mobilnosti do obnovljivih izvora energije, pametnih mreža i integracije u sustave pametnih gradova. Drugim riječima, i ovdje se vidi manjkavost i nedovoljno kvalitetno provedena priprema podloga za izradu kvalitetne strategije pametne specijalizacije kao izuzetno važnog strateškog dokumenta. - Kao jedan od najvećih izazova koji se pred ovaj sektor postavlja, na kraju poglavlja navedeno je smanjenje emisije stakleničkih plinova i skladištenje emisija CO2. To se konstatira u zaključku (bez reference na podloge vezane za Hrvatsku) i pritom se ista ta tema/izazov uopće ne navodi kroz cijelo poglavlje. Kraj poglavlja također je sastavljen od paušalnih tvrdnji poput „…poboljšanje općeg i osobnog životnog standarda, korištenje obnovljivih izvora i tehnologija koje smanjuju štetne učinke na okoliš će biti pod utjecajem. To će značajno povećati transport, poljoprivredu i razvoj turizma..“ za koje u samom dokumentu uopće nema podloga. Spominje se, također, da je globalno tržište precijenjeno (možda procijenjeno?) na 1,15 bilijuna eura godišnje i da će rasti dvostruko, također bez ikakvog navođenja temelja ili reference za tu ocjenu. - U cijelom poglavlju 3.2.3 koje obrađuje mobilnost ne obrađuje se detaljnije tema elektromobilnosti i preklapanje s elektroenergetikom, a to, pogotovo u kontekstu pametnih mreža postaje iznimno perspektivna tema i pruža mogućnost za bolju eksploataciju obnovljivih izvora energije, uz kapitaliziranje postojećih iskustava iz Hrvatske, kako u znanstvenom smislu kroz niz uspješno provedenih FP6, FP7 i H2020 projekata, tako i u industrijskom smislu kroz tvrtke koje se bave proizvodnjom opreme za tu djelatnost. Nasuprot tome, druge su teme obrađene do detalja. | Djelomično prihvaćen | Prihvaćena je izmjena vezano uz procjenjenu vrijednost tržišta. Za ostale dijelove komentara nisu navedeni konkretni prijedlozi za unaprjeđenje Strategije odnosno tvrdnje autora vezano za selektivni pristup odabira pojedinih projekata, firmi, prioritetnih područja, nisu opravdane s obzirom da je na izradi Strategije radio veliki broj dionika iz znanstvenog i poslovnog sektora odnosno korištenjem procesa poduzetničkog otkrivanja zadovoljeni su svi preduvjeti da se navedena područja uključe u tekst Strategije. |
| 143 | Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu | Kratice, 1.UVOD | Zbog problema s prijavom na sustav e-Savjetovanja tijekom petka, komentare u ime Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu upisali su djelatnici FER-a prof. dr. sc. Mario Kovač i doc. dr. sc. Nikola Mišković preko svog korisničkog računa. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 144 | Franjo Klečina | Kratice, 1.UVOD | Opće primjedbe - Konačni nacrt Strategije pametne specijalizacije obiluje općenitim i paušalnim izjavama poput: „Trend pada izdataka za istraživanje i razvoj u poslovnom sektoru u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina treba promijeniti“, kao i teško shvatljivim konstrukcijama poput ove: „Sklonost poduzeća sistematičnoj inovativnosti ograničena je svojstvima hrvatske industrijske strukture RH, točnije: veličinom tvrtke, zastarjelom tehnologijom i uporabom novih tehnologija u proizvodnim procesima, sektorskom distribucijom i relativno niskim ukupnim udjelom zaposlenih u sektorima temeljenim na znanju, dok je udio zaposlenih u tržišnim uslugama temeljenima na znanju visok“. - U početnom dijelu dokumenta (prvom poglavlju) spominje se princip Triple Helix zajedno s uspostavom klastera konkurentnosti, međutim kroz cjelokupni tekst strategije nameće se dualna priroda pristupa i čini se jasna razlika između inovacije u poslovnim subjektima i inovacije u znanstvenim institucijama, unatoč identifikaciji prevladavanja rascjepkanosti inovacijskog lanca vrijednosti kao jednog od specifičnih strateških ciljeva. Taj strateški cilj dobro je identificiran jer je jaz između istraživanja u znanstvenom i industrijskom sektoru u sukobu sa samom definicijom triple helix principa, temeljenom na tri osnovna elementa: 1) veća uloga sveučilišta u inovacijama, zajedno s industrijom i izvršnom odnosno lokalnom vlašću, 2) povećanje i osnaživanje kolaboracijskih kapaciteta između triju institucionalnih sfera, čime bi inovacije u budućnosti nastajale iz prirodne suradnje– a ne po top-down principu, propisivane i određivane odozgo i konačno 3) širenje zahvata svake od pojedinih sfera i u druga područja kroz kolaboraciju. Dakle, strategija je u ovom smislu dobro identificirala eliminaciju tog jaza kao strateški cilj, ali nisu jasne strateške mjere kojima bi se taj kolaborativni cilj zaista ispunio. - Nacrt nije konzistentan, već na početku se navodi kako poslovni sektor ne koristi dovoljno izdašne i opsežne porezne olakšice za istraživanje i razvoj, a odmah potom se u istom poglavlju i poglavlju 2 navodi kako je javna financijska podrška za inovacije poslovnog sektora, uključujući i porezne olakšice slaba, te kako je jedna od glavnih prepreka širem inoviranju slaba potpora takvim aktivnostima putem olakšica. - Navodi se kako su strateška područja odabrana tehnikom kritične mase, no metodologija i ulazni podaci nisu pobliže pojašnjeni u samoj strategiji. - Teme koje su na početku poglavlja 3 određene kao prioritetna područja čine se preširokima, što također vrijedi za horizontalne teme. Također, nije jasno što s temama koje se preklapaju, primjerice električnom mobilnošću i aktivnostima vezanim za nju – takve su aktivnosti na granici između prometa/mobilnosti i energije. - Pojam održivost u cijelom se dokumentu široko i pretjerano često koristi i na mnogim mjestima nije jasna njegova primjena. Primjerice, u kontekstu upravljanja šumama spominje se povećanje produktivnosti i održivosti – a trebalo bi se govoriti o održivom gospodarenju šumama ili o održivosti šumskog ekosustava. Nije jasno što znači održivost u sintagmi „održivost turista u zaštićenim područjima prirode“. Održivost se spominje i među indikativnim istraživačkim temama za biotehnologiju gdje se navodi „održivost okoliša (biljne vrste i tla te upravljanja vodama)“ – tu nema dovoljno informacija na što se točno misli. Općenito, „održivost okoliša“ često se koristi u S3. Taj pojam postoji u Strategiji održivog razvitka RH no tamo je samo spomenut tako da bi u tekstu S3 bilo preporučljivo koristiti druge, konkretnije pojmove (npr. kvaliteta okoliša). Spominje se održivost i ekološka prihvatljivost vozila i nije jasno što pojam održivosti znači u tom kontekstu, te se kod opisa PPTP-a vezanog za proizvodnju motornih vozila i plovila također se spominje „održivost okoliša i smanjenje emisije stakleničkih plinova, zagađenje zraka, buku i zauzimanje prostora“ – a u održivost upravo ulaze nabrojani pojmovi. | Primljeno na znanje | Nisu pruženi konkretni prijedlozi za unaprjeđenje teksta. |
| 145 | AD KLASTER | Kratice, 1.UVOD | U okviru tematskog prioritetnog područja PROMET I MOBILNOST postoje 3 pod-tematska područja. Naziv prvog pod-tematskog područja glasi: Proizvodnja cestovnih i željezničkih dijelova i sustava visoke dodane vrijednosti. Ovaj naziv treba promjeniti tako da glasi: PROIZVODNJA DIJELOVA I SUSTAVA VISOKE DODANE VRIJEDNOSTI ZA CESTOVNA I ŽELJEZNIČKA VOZILA. Naime, ovo pod-tematsko područje obuhvaća proizvođače dijelova za automobile i vlakove (cestovna i željeznička vozila). Ukoliko bi ostao postojeći naziv pod-tematskog područja to bi značilo da se radi o proizvođačima "dijelova" za cestovnu i željezničku infrastrukturu, što ne odgovara sadržaju pod-tematskog područja. | Prihvaćen | Naslov PTPP biti će revidiran. |
| 146 | Ernest Vlacic | Kratice, 1.UVOD | Preglomazan je dokument. Puno nabacanog nepovezanog teksta. Prijedlog strategije mora biti koncizan. Ovo je teško čitljivo. | Primljeno na znanje | Komentar ne sadrži konkretne prijedloge za unaprjeđenje teksta te se radi o subjektivnom mišljenju autora. |
| 147 | Hrvatska svemirska agencija | Kratice | Predlažemo uključivanje KET-a svemirska istraživanja i tehnologije povezane sa programima Europske svemirske agencije. Hrvatska je jedina članica Europske unije koja nije članica ili pridružena članica Europske svemirske agencije. Sve članice EU su davno uvidjele dobrobiti ovog KET-a u razvoju vlastite znanosti i tehnologije, a pogotovo na učinak koji će takva istraživanja imati na gospodarstvo samih država članica. Sigurno je da u budućnosti Republika Hrvatska ne može više računati na gospodarski napredak u radno intenzivnim industrijama kao što su tekstilna, metalska i slične pošto nam je cijena rada za takve industrije u globaliziranom svijetu jednostavno previsoka. Trebamo se skoncentrirati na obrazovanje, znanost i nove tehnologije. Potrebno je izraditi nacionalnu strategiju razvoja svemirskih istraživanja i nacionalne svemirske agencije, te aplicirati pristupanje ESA-i. Do tog trenutka predlažemo slijedeće projekte: - s područja SIGURNOSTI - Razvoj sustava za bespilotni široko pojasni nadzor područja zraka, kopna i mora (sa posebnim naglaskom na stratosferskim cepelinima). Bespilotni sustavi u zemljinoj stratosferi omogućili bi odličnu pripremu za prve satelitske sustave za nadzor područja zraka, kopna i mora. Ovakvi sustavi bi se koristili i u svrhe povezane s EKOLOGIJOM i nadzorom prirode - s područja ROBOTIKE - Razvoj robota za istraživanje vanzemaljskih objekata s naglaskom na nama najbližima (Mjesec, Mars) - s područja HRANA i BIOEKONOMIJA - proizvodnja hrane u svemiru (u uvjetima smanjene gravitacije) - s područja ENERGETSKE TEHNOLOGIJE, SUSTAVI i OPREMA - razvoj energetskih sustava za potrebe svemirske industrije | Nije prihvaćen | Proces poduzetničkog oktrivanja u navedenim predloženim područjima utvrdio je limitirane opcije za razvoj ove vrste istraživanja u RH, pogotovo iz dijela koji bi trebao sufinancirati privatni sektor. |
| 148 | Nikola Mišković (FER) | Kratice | Nije u redu da od svih znanstveno-istraživačkih institucija jedino IRB bude naveden u popisu kratica. Izbaciti te u tekstu navoditi institucije njihovim punim imenom pri prvom spomenu i kraticom nakon toga ili navesti sve na koje se referira u tekstu. | Prihvaćen | Popis kratica biti će revidiran. |
| 149 | PP Orahovica d.o.o. | Kratice | 1. U Strategiji se jasno objašnjava važnost velikih tvrtki u gospodarstvu. Sa druge strane, jasno se daje naglasak kako će se za razvoj i inovacije potpora dati MSP. Iz prethodnog nije jasno prikazano u kojem dijelu velike tvrtke mogu biti korisnici bespovratnih sredstava. 2. U strategiji se naglašava razvoj i primjena financijskih instrumenata kao oblik potpore. Nije jasno objašnjeno što su financijski instrumenti niti je napomenuto kako to nisu bespovratna sredstva. 3. Podaci vezani za ribarstvo i akvakulturu nisu točni i trebaju se uzeti iz uprave ribarstva ili iz OP 2014-2020 koje je u 06.11.2015. odobren od strane EK. 4. Prijedlozi proširenja za područje Održiva poljoprivreda i prerada hrane: A)genetska selekcija slatkovodnih riba B) inovativne tehnologije - aquaponika u slatkovodnim toplovodnim ribnjacima. | Djelomično prihvaćen | Zbog EU regulative koje se odnose na planirane aktivnosti u sklopu Strategije, nije moguće financirati komercijalizaciju inovacija za velika poduzeća, već isključivo za istraživanje i razvoj. Dakle sve vrste poduzeća biti će podržane kroz provedbene mehanizme strategije za istraživanje i razvoj, samo mala i srednja poduzeća biti će podržana za inovacije. Smatramo da je navedeno jasno opisano u relevantnim dijelovima Strategije. Vezano uz predložena proširenja RDI tema, biti će dodana tema "akvaponika". |
| 150 | HGK | Kratice | U nastavku navodimo primjedbe Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu Hrvatske gospodarske komore: Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu mišljenja su kako je Strategija pomalo zakašnjela za ovo plansko razdoblje s budući da su Operativni programi za razdoblje 2014.-2020. usvojeni (str. 104. Nacrta strategije). To su primjerice: • Operativni program Konkurentnost i Kohezija 2014-2020 vezano uz korištenje Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF) i programa Kohezijskog Fonda; • Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014-2020 vezan za korištenje Europskog socijalnog fonda (ESF); • Program ruralnog razvoja (PRR); • Operativni program za pomorstvo i ribarstvo RH za programsko razdoblje 2014. - 2020. Stoga predlažemo jasnije naznačiti dijelove u kojima se ovaj strateški dokument povezuje s važećim dokumentima koji su doneseni ili su u procesu donošenja, kao npr. Plan upravljanja vodnim područjima, Strategija niskougljičnog razvoja (zelena knjiga), i ostali. • Strategija se radi nakon Operativnih programa; • Strategija se poziva na stare strategije koje su još uvijek na snazi, međutim okolnosti su se značajno promijenile te se postavlja pitanje je li predlagatelj uzeo u obzir novonastale okolnosti (navedeno se prije svega odnosi na npr. Strategiju energetskog razvoja iz 2009. i Strategiju upravljanja vodama iz 2008.); • Nisu definirana točna polazišta za pojedine segmente temeljem kojih se postavljaju ciljevi. Tako se, primjerice, opet poziva na statistiku vezano uz npr. OIE, pri čemu nije poznato koliki je udio energije iz OIE u konačnoj nacionalnoj potrošnji; • Opet se samo male HE tretiraju kao obnovljivi izvor energije, iako velike imaju tzv. „zelene certifikate“. Smatramo kako bi sve HE trebale biti OIE, a samo npr. male u sustavu poticaja. U tekstu se spominju reverzibilne kao OIE koje prema definiciji iz RES direktive jedine to nisu. Uglavnom iz ove strategije, PUVP-a, Strategije zaštite prirode… proizlazi da se za velike HE ne treba niti truditi; • Ovaj strateški dokument poziva na međuresornu suradnju, a istodobno spominje AZO koji je u međuvremenu postala HAZOP (odnosno uklopljen u drugu agenciju) iz čega slijedi pitanje jesu li određenim središnjim tijelima i agencijama poznati statusi drugih tijela. | Djelomično prihvaćen | Tekst će biti revidiran na način da se i velike HE tretiraju kao OIE. Kratica naziva Agencije izmijenjena iz AZO u AZOP. Mišljenja smo da nema potreba za dodatnim objašnjenjima. |
| 151 | M SAN Grupa d.o.o. | Kratice | Prijedlozi za proširenje tematskog prioritetnog područja: PROMET I MOBILNOST; Podtematska prioritetna područja: EKOLOŠKI PRIHVATLJIVA TRANSPORTNA RJEŠENJA: 1. Oprema, sustavi, aplikacije i rješenja koja proračunavaju, prate i upozoravaju na optimiziranu potrošnju goriva, trošenja rezervnih dijelova analizirajući način i uvjete vožnje; 2. Oprema, sustavi, rješenja te aplikacije za planiranje, organizaciju i praćenje multimodalnih oblika transporta i rezultiranje u smanjenju emisije štetnih plinova, zagađenja okoliša, smanjenje gužvi i povećanja efikasnosti i brzine dolaska s jedne na drugu lokaciju 3. Oprema, sustav, aplikacije i rješenja u znanstvenim istraživanjima i proizvodnji plovila i vozila na električni pogon, biogoriva, sintetičkih plinova, biodizela, green dizela … 4. Oprema, sustavi, aplikacije i rješenja za planiranje, podržavanje i praćenje transporta uključujući modalni vid transporta ali i tour-retour načina rada, ''short sea shipping'' transport putnika i tereta 5. Oprema, sustavi, aplikacije i rješenja koja se koriste za modernizaciju i uspostavu smart luka i terminala opremljenih sustavima sa obnovljivim izvorima energije, smart osvjetljenjem, smart mrežama, vozila i brodovi na električni pogon i obnovljive baterija(smanjeno ispuštanje CO2 i zagađenje, štednja energije) 6. Oprema, sustavi, aplikacije i rješenja za upravljanjem prometom u smart lukama sa ciljem izbjegavanja gužvi, ponude alternativnih pravaca, informacije o kašnjenju broda, slobodnim parkirnim mjestima za vozila u luci Podtematska prioritetna područja: INTELIGENTNI TRANSPORTNI SUSTAVI I LOGISTIKA: 1. Oprema, sustavi te aplikacije i rješenja za adaptivno upravljanje prometom i real time kontrolu prometa i događanja na prometnim putevima i smjerovima,; 2. Oprema, sustavi te aplikacije i rješenja nadzor nad prometnicama, željezničkim prugama i općenito prometnim pravcima i putovima kao dio programa nacionalne sigurnosti i sprečavanje zabranjenog, rizičnog, kažnjivog ponašanja u prometu; 3. Sustavi, aplikacije i rješenja koji informiraju o vremenskim uvjetima na putu, prometu, navode alternativne pravce kretanja u slučaju prometnih nesreća, gužvi, adaptiranja prometnica itd. ili nekih drugih situacija koja uzrokuju punu ili djelomičnu propusnost prometnoga puta; 4. Sustav, aplikacije i rješenja koji informiraju o trenutnim događajima u mjestu, gradu i državi u koju se dolazi i kroz koju se prolazi, osiguravaju servisne informacije o dežurnim bolnicama, ljekarnama, poštama, hoteli, restorani, sportski centri, spomenici kulture, arheološka nalazišta, parkovi te o opcijama transporta(metro, autobusi, tramvaji… taxi) prilikom dolaska u pojedino mjesto ili grad i poveznicu sa željezničkim kolodvorom, zračnom lukom, pomorskom lukom, autobusnim kolodvorom; 5. Oprema, sustavi te aplikacije i rješenja koje u skladu sa vremenskom prognozom upućuju na zdravstvene probleme ta kako ih spriječiti, umanjiti; 6. sustav plutajućeg auto podatka odnosi se na aplikacije i rješenja za povezivanje i korištenje mobitela u svrhu identificiranja prometnih gužvi, brzina kretanja vozila. Određivanje lokacije u slučaju nesreća itd.; 7. Sustavi, aplikacije i rješenja za inteligentne svjetionike sensing tehnologije ili neke druge napredne tehnologije a koji imaju poboljšane tehničke mogućnosti 8. Aplikacije, rješenja i oprema za ENC naplatu putem identificiranja registarske oznake automobila 9. Oprema, sustavi, aplikacije i rješenja za automatsko plaćanje i nabavu voznih karata i pametan evidencijski sustav u vozilima npr. očitavanja bar koda sa kupljene karte i registracija putnika ( sa mobitela, tableta, isprintane karte ili plaćene rezervacije) i registracija putnika | Djelomično prihvaćen | Molimo pogledati objašnjenja za komentare po PTPP-ovima u kojima se predlažu iste teme. |
| 152 | M SAN EKO d.o.o. | Kratice | Tematska prioritetna područja: Energija i održiv okoliš; Podtematska prioritetna područja: Ekološki prihvatljive tehnologije i oprema i napredni materijali: • upotreba čistije tehnologije za postupke obrade i prerade EE otpada koristeći zelene tehnologije; • upotreba sustava za dobivanje obnovljivih izvora energije ( solarni…) a koja se koriste u preradi i reciklaži EE otpada; • Oprema, sustavi aplikacije i rješenja sa ciljem realizacije proizvodnje „više za manje“ – veća iskoristivost otpada u dobivanju sekundarne sirovine i materijala; • Oprema, sustavi aplikacije i rješenja za realizaciju ''pametne logistike'' – preuzimanje i prijevoz otpada hibridnim vozilima sa vagom, sorterom, šrederom koji osiguravaju prijevoz većeg tereta budući se na samom ulazi uređaji usitnjavaju; • Oprema, sustavi aplikacije i rješenja temeljene na REUSE tehnologiji prerade elektroničkog, električnog otpada, tonera i proizvodnje novih materijala( reuse plastika i slično) a koji se koriste u daljnjoj proizvodnji; | Nije prihvaćen | Svi navedeni prijedlozi proširenja indikativnih tema već su prepoznati (ekološka održivost proizvodnje, tehnologije i rješenja za smanjenje potrošnje resursa i otpad, optimizacija korištenja resursa u pogledu proizvodnje više sa manje). |
| 153 | M SAN Grupa d.o.o. | Kratice | Prijedlozi proširenje za područje ENERGIJA I ODRŽIV OKOLIŠ; Podtematska prioritetna područja: Energetske tehnologije, sustavi i oprema: 1. Oprema, sustavi, aplikacije i rješenja u projektiranju i izgradnji ekološki efikasnih kuća i stanova i gradova sa niskom potrošnjom energije općenito za grijanje, hlađenje, smart osvjetljenje, koji su C02 neutralni - ne utječu na povećanja emisije CO2 plina; 2. Sustavi aplikacije i rješenja neophodna za istraživanje, projektiranje i proizvodnju smart vozila energetski visoko učinkoviti - mali potrošači a koji koriste obnovljive izvore energije i ne zagađuju okoliš; 3. Sustavi, aplikacije i rješenja koji se koriste u projektiranju, testiranju, proizvodnji uređaje s područja potrošačke elektronike s indikatorima potrošnje električne energije, smart svjetiljke i lampe; 4. Sustavi, rješenja i aplikacije za pametno upravljanje potrošnjom električne energije; Podtematska prioritetna područja: Ekološki prihvatljive tehnologije i oprema i napredni materijali: 1. razvoj i proizvodnja uređaja sa ekološkim zelenim baterijama (smartfone uređaji - mobiteli, tableti, prijenosna računala…), solarnim prijenosnim baterijama, indikatorima i aplikacijama koje prate, predviđaju potrošnju energije u određenim uvjetima; 2. Oprema, sustavi, aplikacija i rješenja putem kojih se može planirati a zatim i pratiti energetsko uređenje i opremanje prostora i kasnija potrošnja i uštede; 3. Oprema, sustavi, aplikacije i rješenja koja se koriste u proizvodnji eko ambalaže, eko kozmetike, gnojiva, sredstva za zaštitu biljaka, eko tekstilni proizvodi; u ekološkoj preradi i proizvodnji bio mase i eko materijala; eko goriva i plina; eko proizvodnji i preradi obnovljivih materijala; 4. Oprema, sustavi, rješenja i aplikacije koji se koriste u ekološkoj proizvodnji hrane za ljude i životinje te dopunske prehrane za životinje; 5. Oprema, sustavi, aplikacije i rješenja koja za postrojenjima koja rade na bio masu; 6. Oprema, sustavi, aplikacije i rješenja koja za postrojenjima koja prerađuju i recikliraju otpad; 7. Oprema, sustavi, aplikacije i rješenja koja se koriste u proizvodnji smart materijala(adaptivni); | Nije prihvaćen | Molimo pogledati objašnjenja za komentare po PTPP-ovima u kojima se predlažu iste teme. |
| 154 | M SAN Grupa d.o.o. | Kratice | Prijedlozi proširenje za područje ZDRAVLJE I KVALITETA ŽIVOTA; Podtematska prioritetna područja: Farmaceutika, biofarmaceutika, medicinska oprema i uređaji: 1. Oprema, sustavi, aplikacije i rješenja koja se koriste u istraživanjima i testiranjima novih lijekova, preparata, cjepiva, supstanci za praćenje, liječenje ili suzbijanje bolesti i bolesnih stanja, pomlađivanja organizma, poboljšanja kvalitete života; 2. Oprema, sustavi, aplikacije i rješenja koja se koriste u istraživanjima i testiranjima novih načina liječenja, dijagnostike, praćenja promjena, rekonstrukcija a vezano za bolesti usne šupljine i na području stomatologije; Podtematska prioritetna područja: Zdravstvene usluge i nove metode preventivne medicine i dijagnostika: 1. Oprema, sustavi, aplikacije i rješenja za prevenciju, otkrivanje bolesti, dijagnostiku, snimanje, obavljanje pretraga i praćenje napredovanja bolesti i zahvaćenosti organa ili organizma bolešću ali liječenje, obavljanje operativnih zahvata te praćenje oporavka i općeg stanja pojedinih organa i njihovih funkcija; 2. Oprema, sustavi, aplikacije i rješenja koji potpomažu funkcioniranje pojedinih organa ili pojedine funkcije; 3. Oprema, rješenja i aplikacije koja se koriste u sportu u svrhu prevencije, dijagnostike, liječenja širokoga spektra; 4. Oprema, rješenja i aplikacije koja se koriste u sportu sa ciljem praćenja postignuća, napredovanja i postizanja željenih sportskih rezultata; 5. Oprema, sustavi, aplikacije i rješenja sa svrhom konzultiranja, dijagnostika, liječenje i operacije na daljinu; Podtematska prioritetna područja: Nutricionizam: 1. Oprema, aplikacije i rješenja za otkrivanje i praćenje loše ili neadekvatne prehrane zdravih ili oboljelih i utjecaj na zdravlje uz predlaganje promjene prehrane sa ciljem postizanja željenih rezultata, poboljšanja zdravstvenoga stanja; 2. Oprema, aplikacije i rješenja za sportaše a koje sugeriraju najoptimalniji način i kombinaciju prehrane s obzirom na napore i željene rezultate; | Djelomično prihvaćen | Za PTPP 1 biti će uvrštena tema "Razvoj sustava, aplikacija i rješenja koja se koriste u istraživanjima i testiranjima novih lijekova, preparata, cjepiva i supstanci za praćenje, liječenje ili suzbijanje bolesti i bolesnih stanja i pomlađivanja organizma." Za PTPP 2. biti će uvrštene teme: Oprema, sustavi, aplikacije i rješenja koja se koriste u istraživanjima i testiranjima novih načina liječenja i dijagnostike te praćenja promjena vezano uz bolesti, Oprema, sustavi, aplikacije i rješenja sa svrhom konzultiranja, dijagnostika, liječenje i operacije na daljinu (telemedicina) i Oprema, sustavi, aplikacije i rješenja koja se koriste u sportu u svrhu prevencije, dijagnostike i liječenja širokoga spektra i praćenja napredovanja u postizanju sportskih rezultata. |
| 155 | M SAN Grupa d.o.o. | Kratice | Prijedlog proširenja s područja sigurnosti: Podtematska prioritetna područja: KIBERNETIČKA SIGURNOST: Sustavi, oprema te aplikacije i rješenja koji prepoznaju, blokiraju i sprečavaju upad u sustave te kompromitiranje, korištenje, distribuciju, uništavanje podataka i informacija od državne i javnoga značaja, bankarski sektor, osiguravajuća društva, privatne kompanije i organizacije... Sustavi, oprema te aplikacije i rješenja koji štite podatke i privatnost korisnika od krađe i zloupotrebe podatak i slika i ostalih objavljenih sadržaja na društvenim mrežama, te prilikom korištenja instant messaginga i chat roomova Sustavi, oprema te aplikacije i rješenja koji štite privatne korisnike interneta i njihove podatke pohranjene na njihovim računalima, tabletima, pametnim telefonima kao podatke o pretraživanju na internetu, identitet korisnika, podaci vezana za plaćanja i brojeve korištenih kartica…. Sustavi, oprema te aplikacije i rješenja koji osiguravaju sigurnost plaćanja i kupnje putem interneta Sustavi, oprema te aplikacije i rješenja koji štite, prepoznaju, blokiraju destruktivni software, lažne antivirusne programe, korumpirane programske fileove, programe za špijunažu(spyware), programe za ''pecanje podataka''(phishing attacks), rootkit i botnet programe Sustavi, oprema te aplikacije i rješenja koji prepoznaju, blokiraju i sprečavaju upad i krađu identita povezanu sa svim načinima prikupljanja i krađe podataka Sustavi, oprema te aplikacije i rješenja za digitalnu forenziku; SCADA sustavi za nadzor, upravljanje i prikupljanje podataka | Nije prihvaćen | Dio predloženih tema već je pokriven Nadzorom kibernetičkog prostora, Sigurnošću IT sustava i Digitalnom forenzikom, a pojedine teme (primjerice one koje se odnose na zaštitu privatnosti) tematski se ne uklapaju u područje Kibernetičke sigurnosti na način kako je oblikovana kroz proces poduzetničkog otkrivanja. Antivirusna zaštita nije u domeni RH tvrtki i nije prepoznata kao takva u procesu poduzetničkog otkrivanja obzirom na ipak nepovoljnu globalnu poziciju RH u lancu vrijednosti u ovom području. |
| 156 | Ernest Vlacic | Kratice | Preglomazan je dokument. Puno nabacanog nepovezanog teksta. Prijedlog strategije mora biti koncizan. Ovo je teško čitljivo. | Primljeno na znanje | Komentar ne sadrži konkretne prijedloge za unaprjeđenje teksta te se radi o subjektivnom mišljenju autora. |