Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu Pravilnika o načinu raspolaganja sredstvima državnog proračuna i mjerilima sufinanciranja programa javnih potreba u području ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Srpsko narodno vijeće PRAVILNIK, Članak 5. Broj djece u odgojno-obrazovnoj grupi ne smije biti razlog za uskraćivanje financiranja nekog programa (jer će po definiciji djece pripadnika manjina biti uvijek manje od djece u većinskim grupama). U izračunu financijskih potreba, osim broja djece, treba uzeti u obzir i što podrazumijeva određeni odgojno-obrazovni program (kakve vrste odgojno-obrazovnih materijala ili prilagodbi postojećih, kakve su tehnologije u pitanju (npr. za slabovidnu ili slijepu djecu), kako omogućiti kontinuiranu podršku prevoditelja/-ica i drugih jezičnih stručnjaka/-inja (od logopeda/-tkinja do prevoditelja/-ica)...). Kao što je izneseno u prethodnom komentaru, plan troškova za programe ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja bi trebao biti napravljen svake godine i pokriven u 100% iznosu iz državnoga proračuna. Predškolsko obrazovanje neizmjerno je važan način uključivanja djece koja nisu nužno pohađala programe rane edukacije koji služi ne samo pripremi za 1. razred nego i kao socijalna mreža koja bi djeci trebala omogućiti bolje prilike za daljnji razvoj i školovanje. Predškolski programi, kao i svi ostali programi za djecu pred polazak u školu - kao što su to osnovne i srednje škole - trebali bi biti u potpunosti besplatni za roditelje. Primljeno na znanje Program predškole je besplatan za roditelje, a sukladno odredbi članka 50. Zakona, iz državnoga proračuna osiguravaju se sredstva za sufinanciranje programa predškole.
2 Srpsko narodno vijeće PRAVILNIK, Članak 4. Potrebno je utvrditi u kojim sredinama (ustanovama s ranim i predškolskim programima odgoja i obrazovanja) nedostaju stručnjakinje/-i koje/i mogu podržati integraciju djece s teškoćama u učenju i/ili razvoju i omogućiti im što brže i što manje administrativnim procedurama opterećeno stjecanje podrške na koje imaju zakonski pravo; edukacijski/-e rehabilitatori/-ice, logopetkinje/-i, psiholingvistkinje/-i, fonetičarke/-i i drugi/-e jezični/-e stručnjaci/-kinje, pedagoginje/-i i psihologinje/-i. Ako ne postoje stručnjaci/-kinje u sredinama u kojima djeca žive i u ustanovama u kojima se programi provode, moguće je organizirati i mobilne timove, savjetovanje, evaluaciju i razradu načina rada s djecom, koji bi pokrivali veće geografsko područje. Isto tako, djeca koja su manjnski govornici trebali bi imati posebno obučene jezične i rehabilitacijske stručnjakinje/-e koji bi mogli podržati razvoj gramatičkih i konverzacijskih struktura manjinskih jezika (romskog, mađarskog, talijanskog, češkog, pa i srpskog, crnogorskog i bosanskog, odnosno govorne i dijalektalne odrednice sredina u kojima odrastaju). Primljeno na znanje Zapošljavanje stručnih suradnika i drugih zaposlenika u predškolskim ustanovama u nadležnosti je osnivača.
3 Srpsko narodno vijeće PRAVILNIK, Članak 3. U prethodnom tekstu Pravilnika (NN 134/1997) navedeni su konkretni iznosi u kojima će Ministarstvo sufinancirati programe javnih potreba u području ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, a koji su se pokazali premalima da bi se uopće moglo zagrebati, a kamoli odgovoriti na potrebe djece (pa je tako program u trajanju od 5 sati dnevno za djecu u programima manjinskih jezika i kultura iznosio svega 25 kn po djetetu, 6-7-satni program 50 kn po djetetu, a 8-satni 75 kn), zbog čega su i tražene što skorije izmjene Pravilnika. U novom tekstu ne navodi se u kojem će iznosu Ministarstvo sudjelovati u sufinanciranju i programa manjinskih jezika i kultura (nacionalnih manjina) i programa za djecu s teškoćama u učenju i razvoju, kao i programa predškole. To ugrožava opstojnost programa i otvara mogućnost stalnih izmjena iznosa (u smjeru održavanja trenutnog stanja ili tek neznatnog povećanja). Smatramo da bi Ministarstvo trebalo financirati programe u 100% iznosu i to bi izrijekom trebalo biti utkano u tekst. Sufinanciranje programa ranog i predškolskog odgoja nikako ne bi smjelo biti ispod 90%, što manje opterećujući roditelje i djecu kao krajnje korisnike, koji već kao pripadnici grupa izloženi različitim oblicima strukturnoga nasilja, imaju veću vjerojatnost egzistencijalne nesigurnosti i siromaštva. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na mišljenju. Iznos sredstva koja će se raspoređivati utvrđivat će sukladno odredbama Zakona odnosno, odlukom koju donosi ministar nadležan za obrazovanje za svaku pedagošku godinu, sukladno sredstvima osiguranim u državnom proračunu.
4 Srpsko narodno vijeće PRAVILNIK, Članak 2. Grupa djece koja bi trebala biti pokrivena čl. 2 su i djeca izbjeglice kojima je potrebno osigurati podršku s učenjem jezika i kulture sredine, ali i učenja jezika i kulture u kojima odrastaju (arapskoga, farsija, ukrajinskog...). Radi se o djeci koja u Hrvatskoj traže utočište od rata, proganjanja na osnovi etniciteta, vjere, jezika ili neke druge strukturne opresije, devastirajućih klimatskih promjena ili drugih prijetnji po njihov život i sigurnost. Djeci izbeglicama je potrebna, uz učenje jezika, psihološka i pedagoška podrška, odgovarajući didaktički materijali, kao i podrška prevoditelja/-ica i/ili kulturnih medijatora/-ica u ustanovama u kojima se skrbi o djeci, i zbog komunikacije odgajatelja/-ica s djecom i komunikacije odgajatelja/-ica s roditeljima, uz potpunu pokrivenost svih troškova programa odgoja i obrazovanja, i ranog i predškolskog, iz državnog proračuna. Država je odgovorna osigurati djeci izbjeglicama i njihovim obiteljima adekvatne uvjete stanovanja i pristup drugim ekonomskim i socijalnim oblicima podrške štiteći njihovo pravo na djetinjstvo lišeno nasilja i neizvjesnosti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Odredba članka 2. Pravilnika usklađena je s odredbom članka Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju te ju nije moguće mijenjati. Ukazujemo na činjenicu da su sredstva, koja se osiguravaju ovim Pravilnikom, namijenjena svakom djetetu uključenom u RPOO sukladno programu u koji je dijete uključeno.
5 Dječji vrtić ZLATOKOSA PRAVILNIK, Članak 1. Poštovani, pozdravljam donošenje novog Pravilnika budući da je na snazi Pravilnik iz 1997. godine, od kada je došlo do promjena i u Zakonu o predškolskom odgoju i obrazovanju i u okolnostima u kojima živimo. Prateći članke u Prijedlogu Pravilnika, promjene su uglavnom tehničke prirode i usklađivanje sa Zakonom o Predškolskom odgoju i obrazovanju. Ono što je dobro jeste da se navodi sufinanciranje za svaki mjesec, što smatram da se odnosi na cijelu godinu budući da je u prošlosti bilo i isplata za 10 ili 8 mjeseci u godini. Za Program predškole se podrazumijeva da je za razdoblje trajanja predškole koji je zakonom određen. U navedenom Prijedlogu Pravilnika nisu vidljivi iznosi kojima će se sufinancirati svaki program, što je izuzetno važno budući da se nisu mijenjali od 1997. te je sukladno vremenu u kojem živimo nužno povisiti iznose za sufinanciranje kako bi pratili poskupljenja koja su nastala unazad dvadeset i pet godina od kada je važeći Pravilnik na snazi. Često se dešava za sredstva za djecu sa poteškoćama u razvoju nismo u mogućnosti ostvariti budući da je teško ishodovati medicinsku dokumentaciju. Na području Istoka Hrvatske broj stručnog osoblja ne zadovoljava potrebama te tako ishodovanje dokumentacije dugo traje, djeca izađu iz vrtića bez kompletne dokumentacije naročito ako u vrtić krenu tek u Program predškole. Sredstva koja se ostvaruju od navedenog sufinanciranja od izuzetne su važnosti za realizaciju programa naročito za vrtiće u slabije razvijenim područjima gdje se teško izdvajaju dodatna sredstva za didaktu, stručnu literaturu, stručna usavršavanja. Stoga svakako podržavam donošenje Pravilnika u okviru kog su vidljiva povećanja iznosa za sufinanciranje svih navedenih programa. Radmila Latas Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Mišljenje nije vezano uz odredbu članka 1. Pravilnika.
6 ANA DONADA PRAVILNIK Programima javnih potreba iz članka 1. ovoga Pravilnika smatraju se programi odgoja i obrazovanja: - za djecu s teškoćama u razvoju i darovitu djecu, - za djecu rane i predškolske dobi hrvatskih građana u inozemstvu, - za djecu rane i predškolske dobi pripadnika nacionalnih manjina, - program predškole. Mišljenja smo kako ovakvo definiranje programa javnih potreba dodatno potiče već postojeće regionalne razlike i diskriminaciju djece, njihovih roditelja i zaposlenih u predškolskim ustanovama. Pozdravljamo prijedlog da se sredstva osiguraju za svaki mjesec, što se pojavljuje u članku 3., i što će nesporno pomoći u poslovanju predškolskih ustanova te osigurati kvalitetu i kontinuitet provedbe programa. Kada govorimo o stavkama iz članka 3., a koje se odnose na djecu s teškoćama u razvoju, ukazali bismo na nužnost promišljanja o izazovima kod pribavljanja dokumentacije kojom se utvrđuje vrsta i stupanj teškoće, te samom načinu na koji se u predškolskim ustanovama odnosimo prema djeci kod koje su uočena odstupanja u razvojnoj liniji te se nalaze u opservacijskom postupku. Konkretnije, mnoge predškolske ustanove danas rade bez potrebnih, pa i Zakonom propisano zaposlenih stručnih suradnika, zbog čega opservacijski postupak često nije moguće provesti, a nerijetko izostaje i uočavanje i/ili postupanje po uočenim odstupanjima u razvojnoj liniji djeteta. Nastavno, ukoliko nema stručnjaka koji bi ukazali na ta odstupanja, pojam rane intervencije postaje tek apstrakcija koju nije moguće provesti, i ostaje upitno hoće li roditelji sami imati dovoljno kompetencija i snage pokrenuti postupak utvrđivanja vrste i stupnja teškoća u razvoju. Cijeli taj postupak utvrđivanja teškoća u razvoju iznimno dugo traje, nerijetko i do djetetova polaska u osnovnu školu, pri čemu dijete ne ostvaruje pravo na odgovarajuću i pravovremenu podršku, šteta koja nastaje nepopravljiva je, a država se ne uključuje u pomoć, podršku i sufinanciranje programa, budući da su sve niže razine zakazale i takvom djetetu nije utvrđena vrsta i stupanj teškoća u razvoju. Stoga valja promisliti o načinima na koje bismo sustavno premostili ove izazove. Kvalitetan prijedlog bio bi osigurati sredstva za zapošljavanje svih nužnih stručnih suradnika u predškolskim ustanovama, na način da svaki dječji vrtić u punom radnom vremenu ima zaposlene kadrove minimalno pedagoga, psihologa, edukacijskog rehabilitatora i zdravstvenog voditelja. Budući da znamo kako mnogi vrtići nemaju niti onaj minimum propisan zakonskim okvirom, smatramo da bi preduvjet kvalitetne brige o djeci s teškoćama u razvoju, njihovoj integraciji/inkluziji u predškolske ustanove i uopćeno u kontekstu pojma rane intervencije, bio upravo financiranje zapošljavanja svih ovih stručnjaka iz drržavnih sredstava, kako bismo njihovo znanje i kompetencije učinili dostupnima svakome djetetu, bez iznimke. Jednako kao i kada govorimo o djeci s teškoćama u razvoju, na isti je način potrebno pristupiti i darovitoj djeci. Praksa pokazuje kako se darovitoj djeci pruža još manje pažnje u odnosu na djecu s teškoćama u razvoju, čime se darovitost nerijetko zanemaruje, i ona kao takva postupno postaje tek neiskorišteni potencijal. Problem koji vidimo kao ključan je jednak onome iz pitanja brige o djeci s teškoćama u razvoju – nedovoljno stručnih kadrova koji bi uočili darovitost kod djeteta, nedovoljno kadrova koji bi se individualno posvetili razvijanju otkrivenih potencijala darovitog djeteta, nedovoljno dodatnih edukacija onih kadrova koji bi radili s tom djecom. Generalno, nedovoljno programa koji se bave upravo radom s darovitom djecom. Korijen problema počiva u financiranju gore spomenutih stručnih kadrova, onih koji u prvom koraku moraju prepoznati darovito dijete i potaknuti programe rada s njime. Stoga je nužno financijska sredstva usmjeriti i u ljudske potencijale, u stručnjake i njihovu educiranost, a ne samo u sufinanciranje po djetetu kojem je utvrđena darovitost i koje je uključeno u programe rada s darovitom djecom. Nastavno na naše mišljenje o sufinanciranju programa za darovitu djecu i djecu s teškoćama u razvoju, i u slučaju programa za pripadnike nacionalnih manjina, pohvalna je odluka da se sredstva osiguraju mjesečno, no još ćemo jednom ukazati na osnovni problem, a to su kadrovski resursi. Kada govorimo o programima za djecu pripadnike nacionalnih manjina, osnova njihove provedbe su kadrovi koji mogu provoditi odgojno obrazovni rad na jeziku nacionalne manjine, poznavajući i poštujući tradicijska obilježja pojedine nacionalne manjine. Program predškole, također istaknut u članku 3., kao obvezni program za svako dijete predškolskog uzrasta, provodi se u godini prije polaska u osnovnu školu. On se provodi kao zaseban program za djecu koja nisu uključena u programe RPOO, ali i kao dio redovnih programa, integriran u redovite programe koje pohađaju djeca uključena u dječje vrtiće. Programe i boravak te djece u vrtićima, sukladno odlukama osnivača, u određenom omjeru sufinanciraju njihovi roditelji. Osim cijene vrtića koju roditelji plaćaju, roditelji financiraju i nabavku materijala, radnih bilježnica, vježbenica i nekih drugih stavki koje su nužne za provedbu programa. Djeca koja nisu uključena u vrtiće, već upisuju isključivo obvezni program predškole, ne plaćaju taj program, on je za njih besplatan. Evidentno, još se jednom čini razlika između djece koja već jesu uključena u programe RPOO i one djece koja do programa predškole nisu pohađala programe RPOO. Stoga valja promisliti o načinu kako umanjiti cijenu vrtića u omjeru u kojem se program predškole sufinancira iz državnog proračuna, kako bi sva djeca i njihovi roditelji bili u istome položaju. Postavlja se i pitanje kako će se odrediti mjeseci u kojima se provodi program predškole u slučaju kada je on integriran u redoviti program, koji se provodi kroz cijelu pedagošku godinu. Ovaj Pravilnik ne donosi jasniju sliku kolika su sredstva kojima se primjerice financira dijete u obveznom programu predškole, ali do sada su to bili doista mali, nedostatni iznosi o kojima je danas bespredmetno govoriti. Nadamo se da će ministar znanosti Odlukom koju će donositi za svaku pedagošku godinu, istu donositi temeljem stvarnih potreba i temeljem važnosti i vrijednosti programa RPOO koje redovito i sam ističe. Valja urediti i to da se materijal potreban za provedbu programa predškole, nipošto ne naplaćuje roditeljima, već da u okviru obveznog pohađanja toga programa, Ministarstvo pribavi i financira i potrebne vježbenice, radne listiće ili kako ih se već u kojem vrtiću naziva. Ovdje želimo istaknuti opravdanu sumnju u nerazumijevanje pojmova ''program ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja'' i ''program predškole''. Svaki odgojno obrazovni program koji se provodi u predškolskoj ustanovi jest program ranog i/ili predškolskog odgoja. No pojam ''program predškole'' odnosi se na isključivo program prije polaska u osnovnu školu, obvezan za svako dijete u Hrvatskoj. Taj program predškole može biti integriran u redoviti program ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, ili može biti zasebno organiziran, upravo za onu djecu koja ne pohađaju redovne programe RPOO. Ukoliko je taj program obvezan, a jest, bez obzira bio on organiziran zasebno ili integriran u redoviti program, cijenu njegove provedbe, od materijala, prostora, stručnog kadra, sve do troškova grijanja, prehrane – mora preuzeti Ministarstvo, za svako dijete jednako. On ne može biti prebačen na teret roditelja, ili teret osnivača, i ne smije biti razlike koju Ministarstvo čini u odnosu na djecu već uključenu u vrtić i onu koja će se samo uključiti u program predškole. Govoreći o javnim potrebama u kontekstu programa za djecu s teškoćama u razvoju, već smo istaknuli izazove s kojima se u praksi suočavamo, pa ćemo u okviru članka 4. prijedloga Pravilnika samo ponoviti kako je put do pribavljanja ''određene'' medicinske dokumentacije dugotrajan, zbog čega izostaje pravovremena i odgovarajuća podrška djetetu. Ukazali bismo i na formulaciju ''određena dokumentacija'', koja će, kao i mnogi drugi ovako nejasno definirani propisi, u praksi izazvati mnoga pitanja i nedoumice. Predlažemo da se konkretnije definira koja dokumentacija i tko je izdaje. Pozdravljamo uspostavu baze podataka Ministarstva znanosti i obrazovanja koja se spominje u članku 5. ovoga Prijedloga, te iskazujemo negodovanje što se ista ne ažurira redovito, a u skladu s njom, na stranicama MZO nisu ažurirani niti podaci koji su tamo dostupni. Stoga danas imamo na stranicama Ministarstva podatke o vrtićima koji su zatvoreni, dok podatke o novije otvorenim vrtićima, uopće nemamo. Kontinuirano, zajedno s bazom podataka putem E-vrtića, nužno je ažurirati i podatke koji moraju biti dostupni javnosti. Odluka koju, kako navodi članak 5. stavak 2., donosi ministar obrazovanja morala bi biti istaknuta i javno dostupna na mrežnim stranicama, podaci u toj odluci moraju biti jasni i nedvosmisleni, a kriteriji po kojima se Odluka donosi moraju svima biti razumljivi. I za kraj, s nestrpljenjem čekamo razjašnjenje i razradu novoga članka 50 a Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju i izradu novoga Pravilnika, u kojem će se, uz ovaj Pravilnik o načinu raspolaganja sredstvima državnog proračuna i mjerilima sufinanciranja programa javnih potreba u području ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, osigurati i dodatna ulaganja u rad predškolskih ustanova, uz nadu kako ta ulaganja neće biti isključivo u zidove, već i u stručne kadrove bez kojih nema odgoja i obrazovanja. Udruga SIDRO - odgojitelji u zaštiti prava djeteta u dječjem vrtiću" #zakonZAjednakost #zajednakstart Link na javno savjetovanje: https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/MainScreen?EntityId=22474 Primljeno na znanje Zahvaljujemo na dostavljenim prijedlozima. Nesporno je da su za rad s djecom rane i predškolske dobi potrebni i stručni suradnici te ističemo, kako je zapošljavanje u dječjim vrtićima u nadležnosti osnivača. Napominjemo da se ovim Pravilnikom osiguravaju sredstva za sufinanciranje javnih potreba sukladno članku 50. Zakona te da se ista ne odnose na odredbe članka 50.a. Zakona, a za koja će Vlada RH donijeti odluku.
7 Udruga SIDRO PRAVILNIK Pohvaljujemo izradu novoga Pravilnika, budući da prethodni, još uvijek na snazi, datira iz davne 1997. godine i više ne udovoljava potrebama današnjice. U predloženom nacrtu, osim velikog dijela stavki koje se mogu pronaći i u trenutno važećem pravilniku, dio prijedloga hvale je vrijedan. Udruga SIDRO dat će mišljenje na prijedlog Pravilnika i ukazati na ono što bi, uz vrijedne predložene izmjene, bilo nužno još učiniti. U skladu s globalnim i europskim kontekstom te strateškim ciljevima Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske, od čega ističemo ''stvaranje jednakih pedagoških uvjeta za realizaciju odgojno obrazovnih ciljeva,'', ''poštovanje prava na odgoj i obrazovanje pod jednakim uvjetima'' te ''uključenost (inkluzivnost) svih u odgoj i obrazovanje'', držimo kako se programima javnih potreba moraju smatrati svi programi ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, uključujući, no ne i ograničavajući se na navedene u članku 2. ovoga Pravilnika: Programima javnih potreba iz članka 1. ovoga Pravilnika smatraju se programi odgoja i obrazovanja: - za djecu s teškoćama u razvoju i darovitu djecu, - za djecu rane i predškolske dobi hrvatskih građana u inozemstvu, - za djecu rane i predškolske dobi pripadnika nacionalnih manjina, - program predškole. Mišljenja smo kako ovakvo definiranje programa javnih potreba dodatno potiče već postojeće regionalne razlike i diskriminaciju djece, njihovih roditelja i zaposlenih u predškolskim ustanovama. Pozdravljamo prijedlog da se sredstva osiguraju za svaki mjesec, što se pojavljuje u članku 3., i što će nesporno pomoći u poslovanju predškolskih ustanova te osigurati kvalitetu i kontinuitet provedbe programa. Kada govorimo o stavkama iz članka 3., a koje se odnose na djecu s teškoćama u razvoju, ukazali bismo na nužnost promišljanja o izazovima kod pribavljanja dokumentacije kojom se utvrđuje vrsta i stupanj teškoće, te samom načinu na koji se u predškolskim ustanovama odnosimo prema djeci kod koje su uočena odstupanja u razvojnoj liniji te se nalaze u opservacijskom postupku. Konkretnije, mnoge predškolske ustanove danas rade bez potrebnih, pa i Zakonom propisano zaposlenih stručnih suradnika, zbog čega opservacijski postupak često nije moguće provesti, a nerijetko izostaje i uočavanje i/ili postupanje po uočenim odstupanjima u razvojnoj liniji djeteta. Nastavno, ukoliko nema stručnjaka koji bi ukazali na ta odstupanja, pojam rane intervencije postaje tek apstrakcija koju nije moguće provesti, i ostaje upitno hoće li roditelji sami imati dovoljno kompetencija i snage pokrenuti postupak utvrđivanja vrste i stupnja teškoća u razvoju. Cijeli taj postupak utvrđivanja teškoća u razvoju iznimno dugo traje, nerijetko i do djetetova polaska u osnovnu školu, pri čemu dijete ne ostvaruje pravo na odgovarajuću i pravovremenu podršku, šteta koja nastaje nepopravljiva je, a država se ne uključuje u pomoć, podršku i sufinanciranje programa, budući da su sve niže razine zakazale i takvom djetetu nije utvrđena vrsta i stupanj teškoća u razvoju. Stoga valja promisliti o načinima na koje bismo sustavno premostili ove izazove. Kvalitetan prijedlog bio bi osigurati sredstva za zapošljavanje svih nužnih stručnih suradnika u predškolskim ustanovama, na način da svaki dječji vrtić u punom radnom vremenu ima zaposlene kadrove minimalno pedagoga, psihologa, edukacijskog rehabilitatora i zdravstvenog voditelja. Budući da znamo kako mnogi vrtići nemaju niti onaj minimum propisan zakonskim okvirom, smatramo da bi preduvjet kvalitetne brige o djeci s teškoćama u razvoju, njihovoj integraciji/inkluziji u predškolske ustanove i uopćeno u kontekstu pojma rane intervencije, bio upravo financiranje zapošljavanja svih ovih stručnjaka iz drržavnih sredstava, kako bismo njihovo znanje i kompetencije učinili dostupnima svakome djetetu, bez iznimke. Jednako kao i kada govorimo o djeci s teškoćama u razvoju, na isti je način potrebno pristupiti i darovitoj djeci. Praksa pokazuje kako se darovitoj djeci pruža još manje pažnje u odnosu na djecu s teškoćama u razvoju, čime se darovitost nerijetko zanemaruje, i ona kao takva postupno postaje tek neiskorišteni potencijal. Problem koji vidimo kao ključan je jednak onome iz pitanja brige o djeci s teškoćama u razvoju – nedovoljno stručnih kadrova koji bi uočili darovitost kod djeteta, nedovoljno kadrova koji bi se individualno posvetili razvijanju otkrivenih potencijala darovitog djeteta, nedovoljno dodatnih edukacija onih kadrova koji bi radili s tom djecom. Generalno, nedovoljno programa koji se bave upravo radom s darovitom djecom. Korijen problema počiva u financiranju gore spomenutih stručnih kadrova, onih koji u prvom koraku moraju prepoznati darovito dijete i potaknuti programe rada s njime. Stoga je nužno financijska sredstva usmjeriti i u ljudske potencijale, u stručnjake i njihovu educiranost, a ne samo u sufinanciranje po djetetu kojem je utvrđena darovitost i koje je uključeno u programe rada s darovitom djecom. Nastavno na naše mišljenje o sufinanciranju programa za darovitu djecu i djecu s teškoćama u razvoju, i u slučaju programa za pripadnike nacionalnih manjina, pohvalna je odluka da se sredstva osiguraju mjesečno, no još ćemo jednom ukazati na osnovni problem, a to su kadrovski resursi. Kada govorimo o programima za djecu pripadnike nacionalnih manjina, osnova njihove provedbe su kadrovi koji mogu provoditi odgojno obrazovni rad na jeziku nacionalne manjine, poznavajući i poštujući tradicijska obilježja pojedine nacionalne manjine. Program predškole, također istaknut u članku 3., kao obvezni program za svako dijete predškolskog uzrasta, provodi se u godini prije polaska u osnovnu školu. On se provodi kao zaseban program za djecu koja nisu uključena u programe RPOO, ali i kao dio redovnih programa, integriran u redovite programe koje pohađaju djeca uključena u dječje vrtiće. Programe i boravak te djece u vrtićima, sukladno odlukama osnivača, u određenom omjeru sufinanciraju njihovi roditelji. Osim cijene vrtića koju roditelji plaćaju, roditelji financiraju i nabavku materijala, radnih bilježnica, vježbenica i nekih drugih stavki koje su nužne za provedbu programa. Djeca koja nisu uključena u vrtiće, već upisuju isključivo obvezni program predškole, ne plaćaju taj program, on je za njih besplatan. Evidentno, još se jednom čini razlika između djece koja već jesu uključena u programe RPOO i one djece koja do programa predškole nisu pohađala programe RPOO. Stoga valja promisliti o načinu kako umanjiti cijenu vrtića u omjeru u kojem se program predškole sufinancira iz državnog proračuna, kako bi sva djeca i njihovi roditelji bili u istome položaju. Postavlja se i pitanje kako će se odrediti mjeseci u kojima se provodi program predškole u slučaju kada je on integriran u redoviti program, koji se provodi kroz cijelu pedagošku godinu. Ovaj Pravilnik ne donosi jasniju sliku kolika su sredstva kojima se primjerice financira dijete u obveznom programu predškole, ali do sada su to bili doista mali, nedostatni iznosi o kojima je danas bespredmetno govoriti. Nadamo se da će ministar znanosti Odlukom koju će donositi za svaku pedagošku godinu, istu donositi temeljem stvarnih potreba i temeljem važnosti i vrijednosti programa RPOO koje redovito i sam ističe. Valja urediti i to da se materijal potreban za provedbu programa predškole, nipošto ne naplaćuje roditeljima, već da u okviru obveznog pohađanja toga programa, Ministarstvo pribavi i financira i potrebne vježbenice, radne listiće ili kako ih se već u kojem vrtiću naziva. Ovdje želimo istaknuti opravdanu sumnju u nerazumijevanje pojmova ''program ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja'' i ''program predškole''. Svaki odgojno obrazovni program koji se provodi u predškolskoj ustanovi jest program ranog i/ili predškolskog odgoja. No pojam ''program predškole'' odnosi se na isključivo program prije polaska u osnovnu školu, obvezan za svako dijete u Hrvatskoj. Taj program predškole može biti integriran u redoviti program ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, ili može biti zasebno organiziran, upravo za onu djecu koja ne pohađaju redovne programe RPOO. Ukoliko je taj program obvezan, a jest, bez obzira bio on organiziran zasebno ili integriran u redoviti program, cijenu njegove provedbe, od materijala, prostora, stručnog kadra, sve do troškova grijanja, prehrane – mora preuzeti Ministarstvo, za svako dijete jednako. On ne može biti prebačen na teret roditelja, ili teret osnivača, i ne smije biti razlike koju Ministarstvo čini u odnosu na djecu već uključenu u vrtić i onu koja će se samo uključiti u program predškole. Govoreći o javnim potrebama u kontekstu programa za djecu s teškoćama u razvoju, već smo istaknuli izazove s kojima se u praksi suočavamo, pa ćemo u okviru članka 4. prijedloga Pravilnika samo ponoviti kako je put do pribavljanja ''određene'' medicinske dokumentacije dugotrajan, zbog čega izostaje pravovremena i odgovarajuća podrška djetetu. Ukazali bismo i na formulaciju ''određena dokumentacija'', koja će, kao i mnogi drugi ovako nejasno definirani propisi, u praksi izazvati mnoga pitanja i nedoumice. Predlažemo da se konkretnije definira koja dokumentacija i tko je izdaje. Pozdravljamo uspostavu baze podataka Ministarstva znanosti i obrazovanja koja se spominje u članku 5. ovoga Prijedloga, te iskazujemo negodovanje što se ista ne ažurira redovito, a u skladu s njom, na stranicama MZO nisu ažurirani niti podaci koji su tamo dostupni. Stoga danas imamo na stranicama Ministarstva podatke o vrtićima koji su zatvoreni, dok podatke o novije otvorenim vrtićima, uopće nemamo. Kontinuirano, zajedno s bazom podataka putem E-vrtića, nužno je ažurirati i podatke koji moraju biti dostupni javnosti. Odluka koju, kako navodi članak 5. stavak 2., donosi ministar obrazovanja morala bi biti istaknuta i javno dostupna na mrežnim stranicama, podaci u toj odluci moraju biti jasni i nedvosmisleni, a kriteriji po kojima se Odluka donosi moraju svima biti razumljivi. I za kraj, s nestrpljenjem čekamo razjašnjenje i razradu novoga članka 50 a Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju i izradu novoga Pravilnika, u kojem će se, uz ovaj Pravilnik o načinu raspolaganja sredstvima državnog proračuna i mjerilima sufinanciranja programa javnih potreba u području ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, osigurati i dodatna ulaganja u rad predškolskih ustanova, uz nadu kako ta ulaganja neće biti isključivo u zidove, već i u stručne kadrove bez kojih nema odgoja i obrazovanja. S poštovanjem, Udruga SIDRO - odgojitelji u zaštiti prava djeteta u dječjem vrtiću Primljeno na znanje Zahvaljujemo na dostavljenim mišljenjima. Nesporno je da su za rad s djecom rane i predškolske dobi potrebni i stručni suradnici, te se ovo kao i druga mišljenja na koja ste ukazali, ne odnose na odredbe koje se propisuju ovim Pravilnikom. Naime, ovaj se Pravilnik odnosi isključivo na sufinanciranje programa javnih potreba propisanih člankom 50. Zakona. U skladu s odredbama Zakona, iznos sredstava koja se isplaćuju za sufinanciranje programa javnih potreba propisanih člankom 50. Zakona, utvrđuju se odlukom koju donosi ministar nadležan za obrazovanje, sukladno sredstvima osiguranim u državnom proračunu i to za svaku pedagošku godinu. Nadalje, ovim se Pravilnikom ne osiguravaju sredstva utvrđena člankom 50.a stavka 2. Zakona odnosno, sredstva za fiskalnu održivost dječjih vrtića čiji je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a koja se raspoređuju na temelju mjerila i kriterija koje uredbom propisuje Vlada Republike Hrvatske. Naime, sukladno članku 50.a. stavka 3. Zakona, odluku o raspodjeli sredstava iz stavka 2. navedenoga članka za svaku godinu donosi Vlada Republike Hrvatske.
8 Ksandra Sinožić PRAVILNIK Poštovani, slažem se s novim Pravilnikom o načinu raspolaganja sredstvima državnog proračuna i mjerilima sufinanciranja programa javnih potreba u područje ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na podrčci.
9 Tina Parać PRAVILNIK Poštovani, podržavam donošenje novog Pravilnika o načinu raspolaganja sredstvima državnog proračuna i mjerilima sufinanciranja programa javnih potreba u područje ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na podrčci.
10 VEDRAN LAKOVIĆ PRAVILNIK Poštovani, u potpunosti se slažem sa nacrtom Pravilnika o načinu raspolaganja sredstvima državnog proračuna i mjerilima sufinanciranja programa javnih potreba u područje ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Razdoblje ranog djetinjstva je vrijeme najintenzivnijeg tjelesnog i psihičkog razvoja kada dijete najbrže i najlakše uči. U tom životnom razdoblju se polažu temelji daljnjeg razvoja pojedinca, a zanemarivanje bilo kojeg dijela razvoja može ostaviti trajne posljedice. Tijekom tih prvih godina dijete treba podršku u razvoju, a ta podrška treba doći i od roditelja i od zajednice. Okruženje u kojem dijete živi značajan je čimbenik kvalitete i učinkovitost njegovog ranog razvoja i kasnijeg napredovanja. Srdačan pozdrav, Vedran Laković Primljeno na znanje Zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju.
11 PETAR DOBRIĆ PRAVILNIK Donošenje novog pravilnika nužan je iskorak u normalizaciji financiranja vrtića diljem Lijepe Naše. Pozitivan iskorak Vlade Republike Hrvatske pokazuje namjeru poboljšanja financijskog stanja sufinanciranjem mjesečnih troškova. Vrtići koji djeluju na područjima koja su nedovoljno razvijena nisu u mogućnosti osigurati financijska sredstva za didaktička pomagala, stručnu literaturu i stručno usavršavanje djelatnica bez kojih nema civilizacijskog napretka i razvoja. Apsolutno podržavam prijedlog Pravilnika koji su uz povećanje sredstava za programe nužni za razvoj naše/vaše djece. Primljeno na znanje Ovaj Pravilnik odnosi se isključivo na sufinanciranje programa javnih potreba propisanih člankom 50. Zakona. Iznos sredstava koji se utvrđuju ovim Pravilnikom isti je za svako dijete uključeno u neki od programa javnih potreba utvrđenih člankom 50. Zakona i ne odnosi se na sredstva koja će se dodijeliti sukladno odredbi članka 50.a. Zakona. Sredstva utvrđena člankom 50.a stavka 2. Zakona odnosno, sredstva za fiskalnu održivost dječjih vrtića čiji je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, raspoređivat će se na temelju mjerila i kriterija koje uredbom propisuje Vlada Republike Hrvatske. Naime, sukladno članku 50.a. stavka 3. Zakona, odluku o raspodjeli sredstava iz stavka 2. navedenoga članka za svaku godinu donosi Vlada Republike Hrvatske.
12 Dječji vrtić ZLATOKOSA PRAVILNIK Poštovani, podržavam donošenje novog Pravilnika budući da je na snazi Pravilnik iz 1997. godine od kada su se dogodile promjene i u Zakonu o predškolskom odgoju i obrazovanju i u okolnostima u kojima živimo. Promjene u navedenom Pravilniku uglavnom su tehničke prirode nužne zbog usklađivanja sa promjenama u Zakonu u predškolskom odgoju i drugim zakonima. Smatram pozitivnim da se sufinanciranje vrši za svaki mjesec, nadam se da se to odnosi na kalendarsku godinu, budući da je u prošlosti bilo isplata i za 10 ili 8 mjeseci u godini mada vrtići rade cijelu godinu i provode programe, osim Programa predškole koji je zakonom određen. Često se dešavalo da sredstva za djecu s teškoćama u razvoju nismo bili u mogućnosti ostvariti budući da ishodovanje medicinske dokumentacije dugo traje. Na Istoku Hrvatske nedostaje stručnjaka koji su nužni za realizaciju ovih poslova, tako da djeca koja u vrtić krenu tek u Program predškole koji je obvezan a uoči se poteškoća ne dobiju dokumentaciju unutar tih godinu dana. Iz Pravilnika nisu vidljivi iznosi koji se planiraju izdvajati za pojedini program, što je važećem Pravilniku navedeno. Napominjem da su sredstva koja se sada izdvajaju ista od 1997. godine no potrebe su znatno veće budući da je u zadnjih dvadeset i pet godina došlo do značajnih poskupljenja te se za iste iznose može nabaviti znatno manje didakte, literature i sl. Sredstva koja se ostvaruju iz ovog Pravilnika od izuzetne su važnosti za vrtiće posebno iz slabije razvijenih područja, budući da nisu u mogućnosti osigurati dodatna sredstva za didaktu, stručnu literaturu i usavršavanje. Stoga podržavam ovaj Prijedlog Pravilnika uz povećanje iznosa za navedene programe sukladno vremenu i situaciji u kojoj trenutno živimo i realiziramo rad u vrtićima. Radmila Latas. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju te ističemo da će se u skladu s odredbama Zakona, iznos sredstava utvrditi odlukom, sukladno sredstvima osiguranim u državnom proračunu i to za svaku pedagošku godinu. Ističemo, koko su sredstva koja se utvrđuju ovim Pravilnikom ista za svako dijete i ne odnose na sredstva koja će biti moguće dodijeliti sukladno odredbi članka 50.a. Zakona, a za koja će Vlada RH donijeti odluku.
13 Magdalena Ajduk PRAVILNIK Poštovani, U potpunosti se slažem sa nacrtom Pravilnika o načinu raspolaganja sredstvima državnog proračuna i mjerilima sufinanciranja programa javnih potreba u područje ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Predškolski je odgoj temelj za buduću socijalizaciju i životno obrazovanje te smatram da će sredstva biti dobro iskorištena. Magdalena Ajduk Primljeno na znanje Zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju.