Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Prijedlogu Nacionalnog plana upravljanja željezničkom infrastrukturom i uslužnim objektima i razvoja usluga željezničkog prijevoza za razdoblje od 2022. do 2030. godine

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Luka Vukić 6 Posebni ciljevi i ključni pokazatelji ishoda, 6.3.2 Mjere za provedbu PC2. Unaprjeđenje usluga u željezničkom prijevozu Ad1. M 2.9. (R) Unapređenje usluga intermodalnog prijevoza Prijedlog, nadodati rečenicu: „Temeljem unaprijed determiniranih kriterija, odrediti mjesta izgradnje logističkih centara, poštujući načela uključivosti, jednakosti, dostupnosti, održivosti i efikasnosti..“ Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Ova mjera odnosi se na razvoj usluga, a ne na razvoj infrastrukture. Razvoj infrastrukture predmet je drugog Nacionalnog plana.
2 Luka Vukić 6 Posebni ciljevi i ključni pokazatelji ishoda, 6.3.2 Mjere za provedbu PC2. Unaprjeđenje usluga u željezničkom prijevozu Ad1. M 2.8. (I) Unaprjeđenje voznog parka za prijevoz tereta Modernizacija voznog parka u robnom prijevozu nužno mora obuhvatiti nabavku vučnih i vučenih vozila prema unaprijed definiranim zahtjevima i standardima. Navedeno podrazumijeva ispitivanje tržišta, uključivanje korisnika, razvoj sukladno aktualnim trendovima, te ispunjenje tehničkih, operativnih i ekoloških zahtjeva. Rečenica koja oblikuje drugi odjeljak nije prihvatljiva (ponavljanje u posljednjem dijelu). Prijedlog, nadodati rečenicu: „Nastavno na Smjernice Zajednice o državnim potporama poduzetnicima u željezničkom prometu te iskazanu namjeru modernizacije voznog parka, ističe se potreba ispitivanja tržišta i aktualnih trendova, konzultacije s ključnim dionicima, te zadovoljavanje suvremenih tehničkih, operativnih i ekoloških standarda.“ Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Potpore će se dodjeljivati kao potpore za koordinaciju prometa u skladu sa Smjernicama Zajednice o državnim potporama poduzetnicima u željezničkom prometu (SL C 184, 22.7.2008.) odnosno člankom 93. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, a koje navode kako su dozvoljene potpore za promicanje interoperabilnosti i, u opsegu u kojem to zadovoljava potrebe koordinacije prometa, potpore za promicanje veće sigurnosti, uklanjanje tehničkih prepreka i smanjivanje zagađenja bukom u sektoru željezničkog prometa te koje navode kako prihvatljivi troškovi obuhvaćaju ulaganja vezana uz ugradnju sustava sigurnosti i interoperabilnost, odnosno uz smanjenje buke i u željezničkoj infrastrukturi i u voznom parku.
3 Luka Vukić 6 Posebni ciljevi i ključni pokazatelji ishoda, 6.3.2 Mjere za provedbu PC2. Unaprjeđenje usluga u željezničkom prijevozu Ad1. M 2.7. (R) Poticanje usluge teretnog željezničkog prijevoza Prijedlog: „Poticanje usluge teretnog željezničkog prijevoza osigurat će se kroz potpore za kombinirani prijevoz tereta, prijevoz pojedinačnih vagonskih pošiljaka te ostalih komercijalno neisplativih usluga teretnog prijevoza (odnosno neprofitabilnih željezničkih pravaca), što će doprinijeti financijskoj održivosti poslovanja prijevoznika. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Ova mjera odnosi se na usluge, a ne na infrastrukturu. Infrastruktura je obrađena Nacionalnim planom razvoja željezničke infrastrukture.
4 Luka Vukić 6 Posebni ciljevi i ključni pokazatelji ishoda, 6.3.2 Mjere za provedbu PC2. Unaprjeđenje usluga u željezničkom prijevozu Ad1. M 2.6. (R) Uvođenje integriranog prijevoza putnika Osnivanje dodatnih javnih službi (Prometne uprave) u urbanim središtima može se premostiti nadopunom djelatnosti postojećih javnih institucija, ispostava (HŽI, MMPI i sl.), te na taj način racionalizirati poslovanje i spriječiti dodatno opterećenje javnog sektora. Shodno navedenom, prijedlog je korigirati posljednji odjeljak: „Osim integriranog prijevoza putnika, ispitat će se potreba i opravdanost osnivanja Prometne uprave (ili nadopune djelatnosti ispostava nadležnih institucija), čiji bi zadatak bio integracija svih prijevoznika i provedba svih zadataka vezanih uz integrirani prijevoz putnika. Usvojit će se i zakonodavni okvir kojim će se osigurati razvoj integriranog prijevoza putnika u Republici Hrvatskoj.“ Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Prometne uprave su poduzeća koja su integrator svih zainteresiranih strana u javnom prijevozu putnika. Prijedlog zasnovan na pozitivnoj praksi Prometnih uprava u zemljama zapadne Europe.
5 Luka Vukić 6 Posebni ciljevi i ključni pokazatelji ishoda, 6.3.2 Mjere za provedbu PC2. Unaprjeđenje usluga u željezničkom prijevozu Ad1. M 2.5. (R) Unaprjeđenje ponude usluga u putničkom prijevozu zahtjevima korisnika Zahtjevi korisnika usluge prvenstveno su usmjereni prema tri prediktora: dostupnost, pouzdanost i kvaliteta usluge. Također, treba naglasiti da se navedeni parametri odnose na uslugu prijevoza a tek onda na ponudu kao dijela uslužnih aktivnosti tijekom putovanja. Još jednom naglašavam navođenje trivijalnih i neprimjerenih podataka i opisa u strateškoj dokumentaciji, a koje bi trebalo eliminirati dodatnom revizijom. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Obzirom da se radi o konstataciji, prima se na znanje ista.
6 Luka Vukić 6 Posebni ciljevi i ključni pokazatelji ishoda, 6.3.2 Mjere za provedbu PC2. Unaprjeđenje usluga u željezničkom prijevozu Ad1. M 2.3. (I) Nadogradnja sustava za informiranje, informatičkog i prodajnog sustava te modernizacija vlakova s informatičkim sustavom Bez obzira na važnost podizanja razine informiranosti u željezničkom putničkom prijevozu, udio detaljnog opisa predmetne mjere nije proporcionalan s zastupljenošću ostalih, čime se znatno narušava hijerarhija prioriteta. Također, popratni tekst navodi trivijalne podatke ili opise koji ne bi smjeli biti dio Nacionalnog plana, a nastavljajući se na odabrani stil i kompoziciju primijenjenu u ostatku potpoglavlja. Osim gore navedenog, tekst je potrebno dodatno korigirati s obzirom na ponavljanja (..“sata na brz i jednostavan način iz svog doma, radnog mjesta.:“) Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Obzirom da se radi o konstataciji, ista se prima na znanje.
7 Luka Vukić 6 Posebni ciljevi i ključni pokazatelji ishoda, 6.3.2 Mjere za provedbu PC2. Unaprjeđenje usluga u željezničkom prijevozu Ad1. M 2.1. (I) Unaprjeđenje voznog parka za prijevoz putnika Slijedom planiranih investicija u obnovu voznog parka, potrebno je planirati i popratnu infrastrukturu (objekte, punionice, skladišta, i slično). Također, smatram da je potrebno poticati korištenje obnovljivih izvora energije kao pogonskog goriva. Prijedlog (nadodati iza posljednje rečenice): „Slijedom planiranih investicija u modernizaciju voznog parka, predviđa se i izgradnja popratne infrastrukture, odnosno objekata (punionice, skladišta) i tehnološke opreme (održavanje) kao podrške održivoj mobilnosti.“ Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Infrastruktura nije predmet ovog Nacionalnog plana. Iste su obrađene Nacionalnim planom razvoja željezničke infrastrukture.
8 HŽ Putnički prijevoz d.o.o. 6 Posebni ciljevi i ključni pokazatelji ishoda, 6.3.1 Mjere za provedbu PC 1. Poboljšanje održivosti upravljanja željezničkim sustavom S obzirom da su Uredbama 1370/07 i 2016/2338 definirana pravila za dodjelu PSO ugovora smatramo da je potrebno preformulirati teksta koji glasi "Prije isteka postojećeg ugovora potrebno je provesti javni natječaj i potpisati novi PSO ugovor kako bi se nastavio kontinuitet pružanja usluga željezničkog prijevoza." na način da glasi "Prije isteka postojećeg ugovora potrebno je provesti novi postupak dodjele PSO ugovora u skladu s važećim pravom EU i nacionalnim pravom kako bi se nastavio kontinuitet pružanja usluga željezničkog prijevoza." Prihvaćen Prihvaća se. Tekst promijenjen.
9 Luka Vukić 6 Posebni ciljevi i ključni pokazatelji ishoda, 6.3.1 Mjere za provedbu PC 1. Poboljšanje održivosti upravljanja željezničkim sustavom Ad1. M 1.6. (R) Financijsko i poslovno restrukturiranje društva HŽ Cargo Opis mjere je štur, nejasan i ne pokazuje na koji će način restrukturiranje unaprijediti poslovanje društva, niti u kojoj bi mjeri isto učvrstilo položaj HŽC na tržištu pružanja željezničkih usluga. Također, pronalazim diskutabilno financijsko injektiranje države i doprinos u restrukturiranju. Osobno smatram da je za ovako važan dokument potrebna sustavna analiza. Za usporedbu, promotrite opis mjere M 2.3. (I). Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Mjera M 1.6. „Financijsko i poslovno restrukturiranje društva HŽ Cargo“ je reformska mjera. Zasebnim dokumentima, odnosno Planom modernizacije i povećanja učinkovitosti definirati će se mjera financijskog i poslovnog restrukturiranja društva. Utvrđena je potreba za pronalaženjem strateškog partnera te razdoblje provedbe.
10 Luka Vukić 6 Posebni ciljevi i ključni pokazatelji ishoda, 6.3.1 Mjere za provedbu PC 1. Poboljšanje održivosti upravljanja željezničkim sustavom Ad1. M 1.3. (R) Racionalizacija poslovanja javnih željezničkih društava Ukoliko se radi o evaluaciji realizacije determiniranih mjera (ii ciljeva), smatram prikladnije navest sljedećei: „Validacija poslovanja javnih željezničkih društava“ Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Racionalizacija poslovanja javnih željezničkih društava provest će se putem izrade i praćenja ostvarenja poslovnih planova društava.
11 Luka Vukić 6 Posebni ciljevi i ključni pokazatelji ishoda, 6.3 Mjere provedbe posebnih ciljeva Ad1. „Reformske mjere se razrađuju za provedbu određene reforme tijekom razdoblja provedbe, dok se investicijske mjere razrađuju za potrebe provedbe planiranih ulaganja u određenom tijekom određenog razdoblja provedbe.“?!?!?!?!? Mišljenja sam da je ili nesmotrenošću postavljena radna verzija u proceduru savjetovanja ili je dokument postavljen bez prethodne revizije (što bi bilo zaista neozbiljno). Ovakve greške bi trebalo izbjegavati. Prihvaćen Prihvaća se. Tekst promijenjen.
12 Luka Vukić 6 Posebni ciljevi i ključni pokazatelji ishoda, 6.1 Posebni ciljevi Ad1. Potrebe, ciljevi i prioriteti su nesustavno i nekritički determinirani, bez jasne vizije razvoja i određivanja potrebnih prioriteta temeljem fundamentalnih potreba. De facto, razvojne potrebe, prioriteti za provedbu i ciljevi su jedan skup, proširen i detaljnije objašnjen spuštajući se niz piramidalnu strukturu. Osobno mišljenje uključuje reviziju svih determiniranih parametara. Ad2. Posebni cilj 1. Poboljšanje ekonomske i financijske održivosti upravljanja željezničkim sustavom „Kako bi se potaknulo veće korištenje željezničkog prometa, nastavit će se provedba politike niskih naknada radi smanjenja cijena pojedinih trasa vlakova i postupnog prelaska s cestovnog na željeznički putnički i teretni prijevoz.“ Nije jasno kojim alatima i mehanizmima se planira provedba niskih naknada, kada se npr. na Ličkoj pruzi još nije pronašao model kompenzacije povećanja usluge, zbog različitih uvjeta. Potrebno je precizirati i artikulirati provedbu politike niskih naknada radi povećanja konkurentnosti, osobito na neprofitabilnim linijama. Prijedlog: „Kako bi se potaknulo povećanje korištenja željezničkog prometa, ispitat će se održivost provedbe politike niskih naknada radi smanjenja cijena pojedinih trasa vlakova, te izvršiti detaljna analiza mogućnosti kompenzacije povećanja cijene usluge na neprofitabilnim linijama u robnom prijevozu, pružateljima usluge. Također, tendencija je provedba postupnog prebacivanja tereta s cestovnog na željeznički putnički i teretni prijevoz.“ Ad3. Posebni cilj 2. Unaprjeđenje usluga u željezničkom prijevozu Ulaganje u ICT tehnologiju, digitalizaciju, informiranost, automatizaciju i slično, hvalevrijedne su inicijative, međutim stvarna potreba u kontekstu unaprjeđenja usluge željezničkog prijevoza leži u obnovi voznog parka i planiranja infrastrukturnih projekata. Osim toga, potrebno je iznaći prijelazno rješenje za tzv. neprofitabilne teretne linije, radi osiguranja pružanja usluge uslijed vanjskih utjecaja (npr. inflacija, geopolitička nestabilnost i sl.). Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Ad1. Nacionalni plan je akt strateškog planiranja kojim se utvrđuju srednjoročne razvojne potrebe i prioriteti. Nacionalni plan izrađen je sukladno metodologiji strateškog planiranja propisanoj Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (NN 123/17) i Uredbom o smjernicama za izradu akata strateškog planiranja od nacionalnog značaja i od značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN 89/18). Ad2. Pod politikom niskih cijena misli se na zadržavanje istih iznosa naknada za pristup. Strategijom razvoja željezničkoga sustava Republike Hrvatske do 2032. godine u sklopu Ključnog područja intervencije za Strateški cilj 1 utvrđeno je da će se analizirati način i mogućnosti subvencija prijevoza tereta na nerentabilnim željezničkim prugama te prijevoz pojedinačnih vagonskih pošiljaka. Ad3. Strategijom razvoja željezničkoga sustava Republike Hrvatske do 2032. godine u sklopu Ključnog područja intervencije za Strateški cilj 1 utvrđeno je da će se analizirati način i mogućnosti subvencija prijevoza tereta na nerentabilnim željezničkim prugama te prijevoz pojedinačnih vagonskih pošiljaka.
13 Luka Vukić Prijedlog Nacionalnog plana upravljanja željezničkom infrastrukturom i uslužnim objektima i razvoja usluga željezničkog prijevoza za razdoblje od 2022. do 2030. godine, 5 Prioriteti javne politike u srednjoročnom razdoblju Ne uspijevam utvrditi znatne razlike između razvojnih potreba i prioriteta. Postavlja se pitanje, jesu li prioriteti za provedbu nepotrebni? Ad1. Prioritet 1.1. Primjena smjernica za korporativno upravljanje OECD-a Osporavam mogućnost unaprjeđenja „cjelokupnog željezničkog sustava“ i planiranu „optimizaciju i organizaciju funkcija željezničkog sustava“ jer je ona u nadležnosti resornog Ministarstva. Ovdje se, pretpostavljam implicira na poslovnim procesima i pružanju usluga javnih željezničkih društava, na koji se planiraju primijeniti smjernice za korporativno upravljanje. Ad2. Prioritet 3.1. Nabava modernih vozila za prijevoz putnika Pridjev moderan je opet dvosmislen i redundantan. Nije mi jasna namjera diskriminiranja teretnog prijevoza. Rezolutno predlažem da se navedeni prioritet izmjeni na sljedeći način: „Prioritet 3.1. Nabava vučnih i vučenih vozila sukladno suvremenim tehničkim i ekološkim standardima u prijevozu robe i putnika“ Osim navedenog, potrebno je u tekst nadodati sljedeće: „Osim nabavke novih pogonskih vozila s niskougljičnim izvorima energije, provest će se modernizacija postojećih vozila suvremenim pogonskim sustavima i ispitati mogućnost modernizacije voznog parka (pogonskih sustava) korištenjem obnovljivih izvora energije (npr. vodik), a u skladu sa zahtjevima održivosti i interoperabilnosti.“ Ad3. Prioritet 4.1. Unaprjeđenje usluga integriranog urbanog prijevoza i intermodalnog prijevoza Potrebno je predloženi tekst, „Po utvrđivanju logističkog koncepta intermodalnog prijevoza željeznicom započeti će priprema i izgradnja intermodalnih terminala, prvenstveno na području Kontinentalne Hrvatske.“, korigirati prema načelima uključivosti i jednakosti. Naime, predloženim tekstom zanemaruje se potencijalna izgradnja intermodalnih terminala na području Jadranske Hrvatske. Uzimajući u obzir da je nedostatak investicija u željeznicu rezultirao i opadanjem potražnje osobito u Jadranskoj Hrvatskoj, odnosno ostvarenim prometom u srednjodalmatinskim i ostalim lukama, potrebno je pružiti ravnomjernu priliku za razvoj svih dijelova Hrvatske i iskoristiti komparativne prednosti pojedinačnog područja. Prijedlog: „Po utvrđivanju logističkog koncepta intermodalnog prijevoza željeznicom započeti će priprema i izgradnja intermodalnih terminala, na području Kontinentalne i Jadranske Hrvatske.“ Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća. Ad1. U predloženom tekstu opisa prioriteta 1.1. je navedeno „Putem ovog prioritetnog područja za provedbu Nacionalnog plana planira se poboljšati održivost poslovanja javnih željezničkih društava…“. Ostatak teksta je prilagođen kako bi bilo jasno da se primjena smjernica za korporativno upravljanje OECD-a odnosi na javna željeznička društva, a što posljedično poboljšava cjelokupno upravljanje željezničkim sustavom. Ad2. Nabavka vučnih i vučenih vozila za potrebe teretnog prijevoza nije moguća iz državnog proračuna. Ad3. Dio koji se odnosi na kontinentalnu Hrvatsku je isključivo iz razloga što ih na tom području nema.
14 Luka Vukić Prijedlog Nacionalnog plana upravljanja željezničkom infrastrukturom i uslužnim objektima i razvoja usluga željezničkog prijevoza za razdoblje od 2022. do 2030. godine, 4 Srednjoročne razvojne potrebe i razvojni potencijali željezničkog sustava Ad1. Prva i osnovna srednjoročna razvojna potreba se odnosi na unaprjeđenje i modernizaciju željezničke infrastrukture i voznog parka (vučnih i vučenih vozila), a koja bi zasigurno u potpunosti iskoristila razvojni potencijal korištenja željeznice, kako u putničkom tako i u teretnom prometu. Sve ostale navedene razvojne potrebe imaju sekundarnu važnost. Ad2. Razvojna potreba 1. Poboljšanje održivosti poslovanja javnih željezničkih društava Nije jasno na koji(e) subjekte se odnosi razvojna potreba 1, na javno društvo koje upravlja infrastrukturom (HŽI) ili javno društvo koje pruža usluge (HŽC). Upravljanje željezničkim sustavom je povjereno resornom Ministarstvu, pa ne vidim svrhu isticanja ove aktivnosti, kao razvojne potrebe. Ad3. Razvojna potreba 3. Modernizirati željeznički vozni park „Potrebno je osigurati sredstva za nabavu suvremenih željezničkih vučnih i vučenih vozila za teretni prijevoz te vučnih vozila za putnički prijevoz, kao i modernizaciju postojećih vučenih putničkih vozila.“ Korišteni termin suvremen je izuzetno opsežan pojam, i može se tumačiti s nekoliko aspekata. Suvremena tehnička rješenja su jedno a suvremeni ekološki standardi drugo. Također, nije nužno da novo-nabavljeno vučno vozilo ispunjava oba kriterija. Modernizacija voznog parka u srednjoročnom razdoblju mora uključiti i (barem) planiranje nabavke vučnih vozila na alternativne i obnovljive izvore energije (npr. vodik). Osim navedenog, modernizacija nabave vučenih vozila u teretnom prijevozu mora ispuniti suvremene tehničke zahtjeve korisnika usluge, a odnosi se na masu vozila (taru) radi ukupne korisnosti prijevoza. Prijedlog: „Potrebno je osigurati sredstva za nabavu željezničkih vučnih i vučenih vozila za teretni prijevoz te vučnih vozila za putnički prijevoz, kao i modernizaciju postojećih vučenih putničkih vozila, sukladno suvremenim, tehničkim, ekološkim i operativnim standardima.“ Ad4. „Modernizirana i nova vozila moraju biti u skladu s propisanim zahtjevima interoperabilnosti.“ Prijedlog: „„Modernizirana i nova vozila moraju biti u skladu s propisanim zahtjevima interoperabilnosti, energetske učinkovitosti i održivosti (ekološki otisak).“ Ad5. Razvojna potreba 4. Poboljšati usluge željezničkog prijevoza „Potrebno je uvesti nove i prilagoditi postojeće usluge željezničkog prijevoza, u skladu sa zahtjevima korisnika te riješiti problematiku uskih grla u teretnom i putničkom prijevozu. Također, potrebno je optimizirati i racionalizirati korištenje željezničke mreže u skladu s mogućnostima i potrebama, prvenstveno radi regionalne i lokalne povezanosti (vozni redovi, nove linije, itd.)“ Zahtjevi korisnika usluga na pojedinim željezničkim dionicama (npr. Lička pruga), koji uključuju dostupnost i kvalitetu usluge odnosno raspoloživost voznog parka, nisu u korelaciji s cijenom usluge koju determiniraju pružatelji usluga, odnosno kojima je pružanje usluga na tim dionicama neprofitabilno. Stoga navedene dionice predstavljaju usko grlo robnog prijevoza. Eklatantni primjer je tzv. Lička pruga. Potencijalno povećanje robnog prijevoza korisnika onemogućeno je sve manjom dostupnošću usluge, a pružatelji usluga snose posljedice povećanih rashoda. U vidu poboljšanja usluge željezničkog prijevoza (razvojna potreba 4), potrebno je umetnuti sljedeće: „Potrebno je planirati izradu modela nadoknade troškova teretnog prijevoza, prijevoznicima na nerentabilnim željezničkim linijama, u svrhu realizacije determiniranih ciljeva: uključivosti, dostupnosti i jednakosti.“ Ad6. Razvojna potreba 5. Osigurati uvjete za integrirani urbani prijevoz i intermodalni prijevoz Korigirati nesuvisle rečenice („Obzirom da individualni a koji ima najveći udio prijevoza s posla na posao te posljedične gužve na cestama većih gradova i prilaznim cestovnim prometnicama u vršne sate.“?!?!). „Kvalitetni terminali željezničko – cestovni terminali u unutrašnjosti omogućit će povećanje udjela željezničkog prijevoza tereta te smanjenje troškova prijevoza, naročito na duljim relacijama.“ Prijedlog: „Ulaganjem u modernizaciju željezničke infrastrukture te postavljanjem željezničkih kopnenih terminala u unutrašnjosti, omogućit će se povećanje udjela željezničkog prijevoza tereta te smanjenje troškova prijevoza, naročito na duljim relacijama.“ Bez ulaganja u infrastrukturu nema niti kvalitetnih terminala, a dodatak „cestovnih“ bi eliminirao jer je tendencija povećati udio željeznice kao energetski učinkovitog vida prijevoza. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Ad1. Obzirom da se radi o konstataciji, prima se na znanje ista. Ad2. Javna željeznička društva su društva u vlasništvu RH. Ad3. Modernizirana i nova vozila moraju biti u skladu s propisanim zahtjevima interoperabilnosti kao i svim drugim zahtjevima poput ekologije i dr. Ad4. Nije potrebno naglašavati ekologiju obzirom da su zahtjevi koje moraju zadovoljavati vozila propisani tehničkim specifikacijama. Ad5. Izrada i utvrđivanje modela definirana je u Strategiji te nije ju potrebno ovdje navoditi. Ad6. Prijedlog se ne prihvaća.
15 Rail Cargo Carrier-Croatia d.o.o. Prijedlog Nacionalnog plana upravljanja željezničkom infrastrukturom i uslužnim objektima i razvoja usluga željezničkog prijevoza za razdoblje od 2022. do 2030. godine, 3 Srednjoročna vizija razvoja Modernizacija voznog parka kao razvojna potreba odnosi se očigledno na poduzeća u državnom vlasništvu pa bi to tako trebalo jasno naznačiti. Moderna željeznička vozila svakodnevno su prisutna, u znatnom broju, na željezničkoj mreži RH pa je neprikladno paušalno navoditi da je postojeći vozni park zastario (prosječna starost preko 30 godina). Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Potpore će se dodjeljivati kao potpore za koordinaciju prometa u skladu sa Smjernicama Zajednice o državnim potporama poduzetnicima u željezničkom prometu (SL C 184, 22.7.2008.) odnosno člankom 93. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, a koje navode kako su dozvoljene potpore za promicanje interoperabilnosti i, u opsegu u kojem to zadovoljava potrebe koordinacije prometa, potpore za promicanje veće sigurnosti, uklanjanje tehničkih prepreka i smanjivanje zagađenja bukom u sektoru željezničkog prometa te koje navode kako prihvatljivi troškovi obuhvaćaju ulaganja vezana uz ugradnju sustava sigurnosti i interoperabilnost, odnosno uz smanjenje buke i u željezničkoj infrastrukturi i u voznom parku
16 Rail Cargo Carrier-Croatia d.o.o. 2 Analiza stanja sustava upravljanja željezničkom infrastrukturom i pružanja usluga željezničkog prijevoza, 2.3 Usluga teretnog prijevoza Željeznički prijevoznici tereta u obvezi su dostavljati podatke i regulatornom tijelu i Državnom zavodu za statistiku no objedinjeni podatci im nisu dostupni te tako niti ne mogu znati u kojem postotku učestvuju na tržištu. Očigledno takvi podaci su dostupni radnoj skupini koja je izradila ovaj prijedlog NP no Analiza u ovoj točki je u potpunosti promašena te nas stoga ne čudi da se u njoj iznose pogrešni zaključci. Tipičan pogrešan zaključak je "radi stanja infrastrukture ne mogu prometovati dulji vlakovi od prosječno 550 m (negdje i 380 m)". Postojeća kategorizacija pruga je administrativna kategorija te bi ju trebalo ozbiljno preispitati jer ona ne odgovara realnom stanju i stavrnim potrebama prijevoznika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Tijekom izrade Nacionalnog plana korišteni su javno dostupni podaci u vidu statistika Državnog zavoda za statistiku, upravitelja infrastrukture, prijevoznika te drugih javno dostupnih izvora. Razvrstavanje željezničkih pruga propisano je važećim pozitivnim propisima Republike Hrvatske.
17 Luka Vukić 2 Analiza stanja sustava upravljanja željezničkom infrastrukturom i pružanja usluga željezničkog prijevoza, 2.3 Usluga teretnog prijevoza Ad1. Tekst analize stanja, a posebice navođenje ključnih pokazatelja usluga putničkog i teretnog prijevoza, zaista je napisan redundantnim stilom pisanja, bez definirane logičke strukture, te obiluje značajnim nejasnoćama, pogrješkama, navođenjem nepovezanih podataka i sintaktičkih pogrešaka („U 2015. godini ostvaren najveći udio prometa ostalih međunarodnih pruga na cjelokupnoj željezničkoj mreži“?!; U ostvarenim brutotonskim kilometrima, što se tiče pruge M604 (Oštarije – Knin – Split) u odnosu na ostale pruge - red veličina 6:1?!; „…maksimalni podaci su ostvareni u 2020. godini..“?!; „Samo je jedna pruga ostavila pozitivan rast..“?!). Podaci izneseni u tekstu su nepregledni, a stil pisanja nije primjeren jednom službenom dokumentu od strateške važnosti za RH. Primjer: „Koridor RH3 ostvaruje najmanji promet od sva 3 koridora. Iako bilježi pad u 2020. godini, pruga M304 (DG – Metković – Ploče) ostvaruje najveći broj prijeđenih vlak i brutotonskih kilometara svake godine provedene analize“. Znači li to da pruga M304 bilježi dinamiku rasta (linearnog, eksponencijalnog ili samo rasta) u razmatranom razdoblju (nije poznato kojem točno razdoblju jer nije eksplicite navedeno) mjerenog brojem prijeđenih vlak i brutotonskih kilometara? (iako u 2020. godini bilježi pad, nije jasno pad čega, prometa, mjerenog kojom jedinicom, i odnosi li se na koridor ili prugu?!). Osobno smatram da je stručno izražavanje i navođenje podataka te eliminiranje sintaktičkih pogrešaka nužnost i imperativ, osobito zbog razumijevanja ali i važnosti predloženog dokumenta. Ad2. Prijedlog je navod, „Vidljiva je velika razlika u ostvarenim vlak kilometrima, odnos pruge M604 (Oštarije – Knin – Split) u odnosu na ostale pruge (red veličina 6:1)“, konvertirati s „Vidljiva je značajna razlika ukupnog prometa željezničke mreže i udjela pojedinačnih pruga, promatranih jedinicom ostvarenih vlak-kilometara. Primjerice, odnos ukupno ostvarenih vlak-kilometara na pruzi M604 (Oštarije – Knin – Split) u relaciji s ostalim prugama može se izraziti redom veličine od 6:1. Međutim, potrebno je istaknuti da je navedeni odnos prvenstveno rezultat nezadovoljavajućeg stanja i ukupne nerazvijenosti željezničke infrastrukture na trasi pruge M604.“ Ad3. Također, dvostruko navođenje podataka o odnosu prometa na Ličkoj pruzi i na ostalim prugama je nepotrebno (6:1). Prijedlog je eliminirati rečenicu u drugom dijelu teksta jer se iz gore navedenog navoda već može iščitati podatak koji se očigledno htio dodatno apostrofirati. Ad4. „Lokalne pruge ostvaruju mali broj vlak i brutotonskim kilometara te prevoze mali broj bruto tona u odnosu na ukupni teretni željeznički promet na što ukazuju udjeli izraženi u tablici iznad.“ Jedina tablica koja se nalazi iznad teksta je pregled kratica. Ad5. Uzimajući u obzir količinu grešaka (stručnih, tehničkih, sintaktičkih) u dokumentu predlažem revidiranje postojeće (radne) verzije prijedloga Nacionalnog plana. Ad6. Navedeni tekst, „Kao i slučaju putničkog prijevoza, tako i u teretnom prijevozu, radi stanja željezničke infrastrukture ne mogu prometovati dulji vlakovi od prosječno 550 m (negdje i 380 m), ne mogu se uvoditi novi vlakovi, pa samim time je organizacijski vrlo zahtjevno ostvariti prijevoz planiranih količina tereta. Međutim, to se prvenstveno odnosi na željezničkim prugama koridora RH1 i RH2.“ iznosi pogrešne činjenice. Prometovanje vlakova zbog nezadovoljavajućeg stanja željezničke infrastrukture ne odnosi se isključivo na željezničke pruge koridora RH1 i RH2, već i na ostale željezničke pruge za međunarodni promet (prema razvrstavanju željezničkih pruga). Prijedlog je izmijeniti posljednju rečenicu odjeljka, koja bi nakon izmjena glasila: „Međutim, to se prvenstveno odnosi na željezničkim prugama koridora RH1 i RH2, ali i ostalim željezničkim prugama za međunarodni promet (uključujući i koridor RH3).“ Ad7. „Također, s obzirom na promjenu načina prijevoza tereta zadnjih godina, prvenstveno radi gospodarskih prilika, u sve manjem broju službenih mjesta odvija se lokalni rad na utovaru i istovaru tereta, a velik broj industrijskih kolosijeka je izvan funkcije dugi niz godina i ne koristi se. Ukoliko i postoji potreba za ponovnom aktivacijom, iznosi obnove su visoki i vlasnici, odnosno posjednici u većini slučajeva odustaju i tih investicija te koriste kamionski prijevoz.“ Prijedlog je izbjeći navođenje paušalnih ili nepotpunih podataka ili pojedinih navoda. Naime, tendencija korisnika usluge (u slučaju mogućnosti odabira) je korištenje željezničkog naspram cestovnog prijevoza, zbog odveć znanih razloga (kapacitet, ekološki otisak, itd.). Promjena načina prijevoza tereta zadnjih godina, navodeći gospodarske prilike kao prvenstveni razlog je nepotpun ali i netočan podatak. Prvenstveno je razlog nedostupna, nepouzdana i neadekvatna željeznička infrastruktura s marginalnim investicijama u posljednjim desetljećima. Stanje željezničke infrastrukture fundamentalni je, ograničavajući faktor razvoja. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. U ovom poglavlju su se u skraćenom obliku naveli podaci o radu željezničkog putničkog i teretnog prijevoza.
18 Rail Cargo Carrier-Croatia d.o.o. 1 Uvod, 1.3 Postupak izrade Nacionalnog plana i uključenost glavnih dionika u postupak izrade Netočan je navod da su obavljene konzultacije s ključnim dionicima željezničkog sustava. Osim predstavnika prijevoznika u vlasništvu RH u Radnoj skupini za izradu prijedloga ovog Nacionalnog plana nje bilo niti jednog člana iz redova željezničkih prijevoznika. Dakle, nije poštivano načelo partnerstva i transparentnosti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Tijekom izrade Nacionalnog plana održan je sastanak sa predstavnicima svih željezničkih prijevoznika, lučkih uprava morskih luka i luka na unutarnjim plovnim putovima.
19 Luka Vukić Prijedlog Nacionalnog plana upravljanja željezničkom infrastrukturom i uslužnim objektima i razvoja usluga željezničkog prijevoza za razdoblje od 2022. do 2030. godine, Popis kratica Popis kratica: HMV – motorni vlakovi na vodik Prihvaćen Prihvaća se. Ispravljeno.
20 HGK Prijedlog Nacionalnog plana upravljanja željezničkom infrastrukturom i uslužnim objektima i razvoja usluga željezničkog prijevoza za razdoblje od 2022. do 2030. godine Naša članica iz sektora željezničkih djelatnosti ističe sljedeće komentare na prijedlog Nacionalnog plana upravljanja željezničkom infrastrukturom i uslužnim objektima i razvoja usluga željezničkog prijevoza za razdoblje od 2022. do 2030.: -Plan nije razrađen po pravcima -Nije uključena orijentacija luka i njihova sinergija sa željezničkim prijevoznikom - Za ličku prugu koja je naglašena kao troškovno opterećena nema predviđenih poboljšanja u vidu sanacije kritičnih točaka, načina upravljanja prometom, povećanja korisne duljine kolosijeka kao i načina kako refundirati povećane troškove prijevozniku na toj dionici. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Nacionalni plan je akt strateškog planiranja kojim se utvrđuju srednjoročne razvojne potrebe i prioriteti. Nacionalni plan izrađen je sukladno metodologiji strateškog planiranja propisanoj Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (NN 123/17) i Uredbom o smjernicama za izradu akata strateškog planiranja od nacionalnog značaja i od značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN 89/18). Plan je izrađen po pravcima definiranim u Strategiji prometnog razvoja 2017. – 2030. (NN 84/2017.). Za potrebe razvoja morskih luka izrađeni su Masterplanovi razvoja, dok je za luke na unutarnjim plovnim putovima izrađena zasebna Strategija razvitka riječnog prometa (NN 87/2022).