Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Prijedlogu Standarda za školske knjižnice

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Ana Saulačić STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, PRILOG PRIJEDLOG IZMJENE: PRILOG, KOEFICIJENTI IZVODLJIVOSTI STANDARDA stavak (2) Standardi utvrđeni mjerilima iz ovog standarda realizirat će se prema sljedećim koeficijentima izvodljivosti: KOEFICIJENTI IZVODLJIVOSTI STANDARDA (obveze koje su utvrđene u tekstu Standarda za školske knjižnice) K i Prostor knjižnice 3 Prostor knjižnice – izgradnja nove školske ustanove, dogradnja i rekonstrukcija postojećih 0 Oprema – knjižnični namještaj 2 Oprema – knjižnični namještaj - nove škole, dogradnja i rekonstrukcija postojećih 0 Oprema – tehnička i računalna oprema 1 Računalni program za knjižnično poslovanje 0 Obrada knjižnične građe 0 Javno dostupan katalog na mreži (OPAC) 1 Knjižnična građa - minimalan fond i nabava 0 Stručni knjižničarski djelatnici 1 Struktura radnog vremena, norma, zapošljavanje prema broju razrednih odjela 3 Stručno usavršavanje stručnih knjižničarskih djelatnika 0 Međuresorno priznavanje dodijeljenih stručnih zvanja 1 Pravilnik o radu (korištenju) knjižnice 0 Plan rada 0 Savjetovanje o Nacrtu Kurikuluma nastavnoga područja Knjižnično-informacijska i medijska pismenost i poticanje čitanja za osnovne i srednje škole (KIMP-PČ) 1 Izrada GIK-a, godišnjeg izvedbenog kurikula Knjižnično-informacijska i medijska pismenost i poticanje čitanja 2 OBRAZLOŽENJE PREDLOŽENE IZMJENE: Sukladno planu do 2027. godine (listopad, 2022.): Nacionalni plan razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine pobliže definira provedbu strateškog cilja i prioritetnih područja javnih politika za sektor odgoja i obrazovanja iz Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine. U sklopu razvojnog smjera 1 Održivo gospodarstvo i društvo, strateški cilj 2 Obrazovani i zaposleni ljudi navodi sljedeća prioritetna područja javnih politika koja predstavljaju i okvir za definiranje posebnih ciljeva Nacionalnog plana: 1. Pristupačnost ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja 2. Stjecanje i razvoj temeljnih i strukovnih kompetencija 3. Unaprjeđenje visokog obrazovanja 4. Usklađeno i perspektivno tržište rada. Reforma tako treba pridonijeti izgradnji odgojno-obrazovnog sustava koji svakoj osobi bez obzira na njezino socioekonomsko podrijetlo i životnu dob omogućuje stjecanje znanja i vještina relevantnih za osobni razvoj i uspješnu integraciju na tržištu rada, u skladu s UN-ovim Programom održivog razvoja do 2030. koji predviđa uključivo, kvalitetno i pravedno obrazovanje i cjeloživotno učenje za sve. Hrvatska prepoznaje obrazovanje kao ključ za dugoročnu društvenu stabilnost i ekonomski napredak, uz prihvaćanje koncepta cjeloživotnog učenja koji omogućuje svakom pojedincu iz bilo koje dobne skupine jednak, uključiv, pravedan i stalan pristup obrazovanju i priznavanje različitih oblika učenja. Promjene planirane u odgojno-obrazovnom sustavu uključivat će modernizaciju sustava na svim razinama odgoja i obrazovanja, reformu ranog i predškolskog te općeg i strukovnog odgoja i obrazovanja te ciljeve usmjerene na cjeloživotno učenje te učinkovito i relevantno visoko obrazovanje, a kako bi uspostavili uvjete koji će omogućiti stjecanje znanja, vještina i kompetencija potrebnih za pristup i ostanak na tržištu rada i podržati tranziciju prema zelenoj i digitalnoj ekonomiji. U sklopu planiranih intervencija je i provedba ciljanih mjera koje će osigurati odgovarajuće uvjete obrazovanja za sve učenike, posebice za učenike s teškoćama, darovite učenike, pripadnike nacionalnih manjina i pripadnike Hrvata koji žive izvan RH. (Ana Saulačić, viša savjetnica za nastavno područje Školsko knjižničarstvo, Agencija za odgoj i obrazovanje – Podružnica Split, 22. siječnja 2022.) Primljeno na znanje Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje.
2 Draženka Stančić STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 27. Predlažem da se kao 1. doda sljedeći stavak, a trenutni tekst da bude 2. stavak: (1) Agencija za odgoj i obrazovanje obavlja stručni pedagoški nadzor i pruža stručno-savjetodavnu pomoć u odgojno-obrazovnom radu. Obrazloženje: AZOO također obavlja stručni nadzor i pruža stručno savjetodavnu i pedagošku pomoć u odgojno-obrazovnom radu školskih knjižničara. Taj stavak treba biti prvi jer je AZOO u nadležnosti matičnog Ministarstva, a županijska matična razvojna knjižnica u nadležnosti Ministarstva kulture i medija. Nije prihvaćen Djelatnost Agencije za odgoj i obrazovanje propisana je Zakonom o Agenciji za odgoj i obrazovanja.
3 Nataša Mesić Muharemi STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 27. Dodati stavak 2: (2) Agencija za odgoj i obrazovanje obavlja stručni pedagoški nadzor i pruža stručno-savjetodavnu pomoć u odgojno-obrazovnom radu. Objašnjenje Potreban je nadzor oba tijela budući da su školske knjižnice svojim djelovanjem odgovorne dvama ministarstvima koje, svaki u svojoj domeni, treba vršiti nadzor i pružati stručnu, savjetodavnu, ali i pedagošku pomoć. (Nataša Mesić Muharemi u ime Komisije za osnovnoškolske knjižnice HKD uz suglasnost predsjednice HKD-a Jasenke Pleško) Primljeno na znanje Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje.
4 Adriana Turić Erceg STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 27. Slažem se s navedenim prijedlogom o potrebi dodavanja stavka (2) u kojemu bi se navelo da i Agencija za odgoj i obrazovanje obavlja stručni pedagoški nadzor i pruža stručno-savjetodavnu pomoć u odgojno-obrazovnom radu. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje.
5 Mirjana Čubaković STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 27. Dodati stavak 2 (2) Agencija za odgoj i obrazovanje obavlja stručni pedagoški nadzor i pruža stručno-savjetodavnu pomoć u odgojno-obrazovnom radu. Obrazloženje: Sukladno Statutu AZOO. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje.
6 Nada Topić STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 27. Podržavam prijedloge kolege Lazića i više savjetnice Saulačić. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje.
7 MARIJANA BLAŽEVIĆ STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 27. Poštovani, smatram kako u ovaj članak treba dodati stavku u kojoj će biti naznačena odgovarajuća agencija za odgoj i obrazovanje koja preko savjetnika obavlja stručno-pedagoški nadzor i pruža stručno-savjetodavnu pomoć u odgojno-obrazovnom radu stručnih suradnika knjižničara. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje.
8 BOJAN LAZIĆ STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 27. PRIJEDLOG IZMJENE: (1) Županijska matična razvojna knjižnica obavlja stručni nadzor i pruža stručno-savjetodavnu pomoć u knjižničnom poslovanju u svezi sa stručno-knjižničnom djelatnosti. (2) Nadležni savjetnik u odgovarajućoj agenciji za odgoj i obrazovanje obavlja stručni nadzor i pruža stručno-savjetodavnu pomoć u odgojno-obrazovnoj i kulturnoj i javnoj djelatnosti školske knjižnice, kao i nad pripremanjem, planiranjem i programiranjem rada školske knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Nužan je nadzor oba tijela budući da su školske knjižnice svojim djelovanjem na određeni način odgovorne dvama ministarstvima. No, kako je stručno-knjižnični rad u domeni ministarstva zaduženog za kulturu, a ostalo prije svega u domeni ministarstva zaduženog za obrazovanje, predlažem definiranje upravo kako je gore navedeno. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje.
9 Ana Saulačić STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 27. PRIJEDLOG IZMJENE: VII. STRUČNI NADZOR, ČLANAK 27. (1) Županijska matična razvojna knjižnica obavlja stručni nadzor i pruža stručno-savjetodavnu pomoć u stručnom knjižničnom poslovanju. (2) Agencija za odgoj i obrazovanje obavlja stručni pedagoški nadzor i pruža stručno-savjetodavnu pomoć u odgojno-obrazovnom radu. OBRAZLOŽENJE PREDLOŽENE IZMJENE: Tekst ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA O AGENCIJI ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE (Narodne novine, broj: 85/2006) koja se dopunjuje, Članak 4. (1) Djelatnost Agencije je obavljanje stručnih i savjetodavnih poslova u odgoju i obrazovanju. (2) Agencija sudjeluje u praćenju, unapređivanju i razvoju odgoja i obrazovanja na području predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja, obrazovanja odraslih te školovanja djece hrvatskih građana u inozemstvu i djece stranih državljana. (3) U obavljanju djelatnosti Agencija:  sudjeluje u izradi, razvoju i implementaciji nacionalnog kurikuluma,  pruža stručnu pomoć i daje upute ustanovama, njihovim ravnateljima te odgojiteljima, učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima (u daljnjem tekstu: odgojno-obrazovni radnici) u provedbi djelatnosti odgoja i obrazovanja,  organizira i provodi stručno usavršavanje odgojno-obrazovnih radnika i ravnatelja, ako posebnim propisima nije drugačije određeno,  provodi stručne ispite za odgojno-obrazovne radnike, prema posebnim propisima, – provodi postupak stručnog napredovanja za odgojno-obrazovne radnike i ravnatelje, prema posebnim propisima,  daje mišljenja o programima u predškolskom odgoju, nastavnim programima u osnovnom školstvu i gimnazijama, općeobrazovnim programima srednjeg strukovnog školstva, te u programima u obrazovanju odraslih, osim ako posebnim propisima nije drugačije određeno,  daje mišljenje o nastavnim programima općeobrazovnih predmeta u postupku verifikacije odgojno-obrazovnih ustanova,  prati izradu i provedbu Hrvatskoga nacionalnoga obrazovnog standarda kao dijela nacionalnoga kurikuluma,  obavlja stručno-pedagoški nadzor,  sudjeluje u organizaciji i provođenju učeničkih smotri i natjecanja,  sudjeluje u izradi i praćenju nacionalnih programa,  obavlja informacijsko-dokumentacijsku i nakladničku djelatnost,  obavlja i druge poslove u sustavu odgoja i obrazovanja u skladu sa zakonom i provedbenim propisima ministra nadležnog za obrazovanje (u daljnjem tekstu: ministar).. (Ana Saulačić, viša savjetnica za nastavno područje Školsko knjižničarstvo, Agencija za odgoj i obrazovanje – Podružnica Split, 22. siječnja 2022.) Nije prihvaćen Djelatnost Agencije za odgoj i obrazovanje propisana je Zakonom o Agenciji za odgoj i obrazovanja.
10 MARIJANA BLAŽEVIĆ STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 26. Poštovani, slažem se s kolegica kako je ovaj članak izvrsno definiran, ali treba biti jasnom naznačeno financiranje, tko je točno zadužen za što i u kojoj mjeri. Nije prihvaćen Člankom 29. Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti propisano je osiguravanje sredstava za rad knjižnica, uključujući sredstva za nabavu građe, a člankom 142. i 143. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi osiguravanje sredstava za opremanje školskih knjižnica obveznom lektirom.
11 GORDANA GREGUROVIĆ PETROVIĆ STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 26. Poštovani, podržavam navedeni prijedlog kojim se osigurava opremljenost školskih knjižnica suvremenom tehnologijom. No, nažalost, ukoliko neće biti definiran dio o osiguravanju financijskih sredstava za njegovu realizaciju, bojim se da će navedeno i dalje ostati mrtvo slovo na papiru. Nije prihvaćen Člankom 29. Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti propisano je osiguravanje sredstava za rad knjižnica, uključujući sredstva za nabavu građe, a člankom 142. i 143. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi osiguravanje sredstava za opremanje školskih knjižnica obveznom lektirom.
12 Irena Kiss STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 26. Poštovani, prijedlog je dobro definiran i treba ga podržati, ali nedostaje dio o financijskoj obvezi osiguranja sredstava za njegovu realizaciju. Nije prihvaćen Člankom 29. Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti propisano je osiguravanje sredstava za rad knjižnica, uključujući sredstva za nabavu građe, a člankom 142. i 143. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi osiguravanje sredstava za opremanje školskih knjižnica obveznom lektirom.
13 Elda Pliško Horvat STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 26. Članak 26 izvrsno definira idealnu školsku knjižnicu i to djeluje poprilično utopijski. Tko osigurava sredstva za ovakvu opremu? Tko je odgovoran da školska knjižnica bude ovako kvalitetno opremljena? Ili, tko je odgovoran ako to nije slučaj? Vrlo često smo mi, školski knjižničari, oni koji iz projekata ili iz donacija opremamo školske knjižnice suvremenom tehnologijom. Usto, postavlja se pitanje održavanja i servisiranja postojeće informatičke opreme. Nije prihvaćen Člankom 29. Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti propisano je osiguravanje sredstava za rad knjižnica, uključujući sredstva za nabavu građe, a člankom 142. i 143. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi osiguravanje sredstava za opremanje školskih knjižnica obveznom lektirom.
14 Ivana Brkić Klimpak STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 26. Slažem se s kolegicom, sve napisano bi se trebalo podrazumijevati. Zanima me samo tko će osigurati financijska sredstva za sve navedeno kada za osnovne potrebe uglavnom nema sredstava. Slažem se s kolegicom i oko toga da bi Osnivač trebao točno naznačiti koja su sredstva predviđena za knjižnicu. Sve navedeno podržavam i smatram da je Standard kvalitetno zamišljen, samo se bojim realizacije i tko će biti odgovoran i hoće li postojati kakve sankcije za one koji ne budu ispunili standard, a bojim se da će takvih biti mnogo. Nije prihvaćen Člankom 29. Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti propisano je osiguravanje sredstava za rad knjižnica, uključujući sredstva za nabavu građe, a člankom 142. i 143. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi osiguravanje sredstava za opremanje školskih knjižnica obveznom lektirom.
15 Vlatka Antolić STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 26. Ovo je jako lijepo napisano, samo se pitam koliko škola se uistinu može pohvaliti tolikom opremom!? Većina nas uspijeva nekako nabaviti najosnovniju opremu zahvaljujući našim pregovaračkim vještinama. Bilo bi idealno kada bi Osnivač posebno istaknuo budžet namijenjen za knjižnicu jer ovako se novac naznačuje za školu pa tek mrvice dolaze do knjižnica. Pohvaljujem Standard, samo se bojim da nije provediv... Primljeno na znanje Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje.
16 DEJAN ŠIPTAR STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 22. Mnoge postojeće školske knjižnice ne zadovoljavaju navedene standarde i bez vanjskog financiranja škole neće biti u mogućnosti napraviti potrebne prilagodbe. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje.
17 Draženka Stančić STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 21. Zamjena pojma neposudbena zbirka pojmom čitaonička zbirka. Obrazloženje: Slažem se s kolegom Josipom Rihtarićem. Pojam neposudbena zbirka se do sada nikada nije upotrebljavao. Bolji je već postojeći stručni knjižničarski pojam čitaonička zbirka. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje.
18 GORDANA GREGUROVIĆ PETROVIĆ STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 21. Poštovani, slažem se s prijedlogom kolega da se izraz neposudbena zbirka zamijeni prikladnijim izrazom koji bi ukazivao da je riječ o zbirci koju je moguće korisititi i/ili posuđivati (pod određenim uvjetima bilo to i samo u prostoru čitaonice) kako bi zbirka ispunila svoju svrhu postojanja. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje.
19 Josip Rihtarić STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 21. Budući da i NSK rabi izraze "posudba u knjižnici" i "posudba izvan knjižnice" predlažem da se izraz "neposudbena zbirka" zamijeni izrazom "čitaonička zbirka" ili nekim drugim koji ne bi implicirao da u školskoj knjižnici postoji zbirka kojom se uopće ne može služiti. Neuobičajeni izraz "neposudbena zbirka", naime, mogao bi se shvatiti kao da se građa iz "neposudbene zbirke" ne posuđuje niti za korištenje u knjižnici niti za korištenje izvan knjižnice. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje.
20 Nikolina Borovina STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 21. Članak 21. smatram da riječ neposudbene zbirke nije adekvatna jer kakva korist od zbirki koje se ne mogu koristiti i biti na posudbi bilo u knjižnici ili u slučaju školskih knjižnica kada su te knjige i dr. knjižna građa ponekad u posudbi učitelju za nastavu. Mislim da bi trebalo navesti primjere koje su to neposudbene zbirke. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje.
21 ŽELJANA VOLAREVIĆ STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 20. Nije mi logično zadavati obvezu promišljanja o prostoru za sljedećih 20 godina, osobito u vremenu mnogih i velikih promjena. (čl. 20., st. 4.) Primljeno na znanje Prostori knjižnica su važna mjesta i očekuje se da će opstati u navedenom periodu.
22 Marina Nikolić STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 19. Članci 20., 21. i 22. koji govore o prostoru i veličini školske knjižnice zvuče u teoriji super. Ali, ponavljam, tko će provjeriti jesu li osnivači ispoštovali sve stavke propisane standardom sukladno koeficijentima izvodljivosti standarda? imamo školu s 41 odjelom, skoro 1000 učenika, skoro 100 djelatnika. Knjižnica ima 44 četvorna metra. O navedenim prostorima koje treba imati, neću ni pričati. Nemamo ništa. To znaju i osnivač i svi. I ništa se ne događa. Isto se odnosi i na članak 24. Ništa nije u knjižnici u skladu sa standardom. Matičar je to stavio u izvještaj kojeg je potvrdila i NSK. Sve to su dobili ravnatelj i osnivač. Nitko ništa nije poduzeo. Iako smo tražili i pisali programe. Treba urediti na koji način će se standard izvršavati. I penalizaciju ako se ne stvore uvjeti za izvršavanje. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje.
23 DEJAN ŠIPTAR STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 18. (5) Radno vrijeme školske knjižnice organizira se prema radnom vremenu školske ustanove. Za škole koje rade u dvije smjene, radno vrijeme knjižnice potrebno je osigurati na način da su usluge knjižnice dostupne u obje smjene. KOMENTAR: Usluge knjižnice učiniti dostupnima u obje smjene nemoguće je izvesti za knjižničare koji imaju punu satnicu na način da rade na pola satnice u dvije različite škole. Ako su u jednom danu u obje škole to se izvede na način da su u jutarnjoj smjeni u jednoj školi, a u poslijepodnevnoj u drugoj. Ovo je dodatan razlog za proširenje i preciziranje Članka 16. i opisa radnog vremena i poslova knjižničara. Nije prihvaćen Navedeno je propisano člankom 18. stavkom 5. Standarda.
24 BOJAN LAZIĆ STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 18. PRIJEDLOG IZMJENA: (1) Pravo korištenja usluga školske knjižnice imaju svi učenici, učitelji, nastavnici, stručni suradnici, odgajatelji te ostali zaposlenici školske ustanove, kao i roditelji učenika koji pohađaju školu. OBRAZLOŽENJE: Davanje mogućnosti roditeljima da postanu članovi školske knjižnice oslanja se, između ostalog, i na ovim standardom propisanu odgojno-obrazovnu djelatnost knjižnice koja predviđa, između ostalog, i suradnju s roditeljima. Nije prihvaćen Navedeno spada u djelovanje narodne knjižnice.
25 Adriana Turić Erceg STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 17. Slažem se s mišljenjem više savjetnice Saulačić da bi ovdje trebalo dodati još jedan stavak (4) koji bi propisivao pravo stručnoga suradnika knjižničara na napredovanje u više stručno zvanje na dva načina prema pravilnicima Ministarstva znanosti i obrazovanja te Ministarstva kulture i medija jer su oba Ministarstva nadležna stručnim suradnicima knjižničarima. Nije prihvaćen Navedeno je propisano Pravilnikom o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci te Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima.
26 MARIJANA JURJEVIĆ STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 17. Poštovani, smatram kako u Članku 17. treba dodati stavku kojom se utvrđuje napredovanja stručnog suradnika knjižničara da mogu napredovati u struci u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja prema MZO i Ministartvu kulture. Nije prihvaćen Navedeno je propisano Pravilnikom o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci te Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima.
27 Nada Topić STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 17. Podržavam prijedloge kolege Lazića i više savjetnice Saulačić da se doda stavak (4) kojim se utvrđuje pravo napredovanja stručnog suradnika knjižničara u više stručno zvanje. Nije prihvaćen Navedeno je propisano Pravilnikom o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci te Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima.
28 MARIJANA BLAŽEVIĆ STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 17. Poštovani, smatram kako u Članku 17 treba dodati i stavku kojom se utvrđuje pravo napredovanja stručnog suradnika knjižničara i to pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja u zvanje mentora, savjetnika i izvrsnog savjetnika i pri Ministarstvu kulture i medija u zvanje višeg knjižničara ili knjižničarskog savjetnika. Nije prihvaćen Navedeno je propisano Pravilnikom o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci te Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima.
29 Marijana Pavić STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 17. Podržavam prijedloge kolege Lazića i više savjetnice Saulačić da se doda stavak (4) kojim se utvrđuje pravo napredovanja stručnog suradnika knjižničara u više stručno zvanje. Nije prihvaćen Navedeno je propisano Pravilnikom o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci te Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima.
30 BOJAN LAZIĆ STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 17. PRIJEDLOG IZMJENE: (1) Stručni suradnik knjižničar ima pravo i obvezu trajno se profesionalno razvijati i usavršavati. (2) Organizirano stručno usavršavanje obuhvaća: - sudjelovanje na stručnim skupovima državne razine u organizaciji ministarstva nadležnog za obrazovanje i/ili nadležnih agencija - redovito sudjelovanje na stručnim skupovima međužupanijske i županijske razine: a) županijska i međužupanijska stručna vijeća stručnih suradnika knjižničara u organizaciji nadležnih agencija b) skupovi i edukacije u organizaciji županijskih matičnih knjižnica - sudjelovanje na edukacijama u organizaciji Centra za stalno stručno usavršavanje knjižničara pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu - sudjelovanje na domaćim i međunarodnim stručnim skupovima - sudjelovanje na skupovima i edukacijama u organizaciji strukovnih knjižničarskih udruga - stručno usavršavanje u organizaciji strukovnih udruga u području odgoja i obrazovanja - sudjelovanje u programima mobilnosti - stručno usavršavanje na školskoj razini. (3) Individualno stručno usavršavanje obuhvaća stručno usavršavanje praćenjem sadržaja iz područja knjižničarstva i informacijskih znanosti i medijske pismenosti, literature iz psihološko-pedagoškog područja te praćenje izdavaštva i literature za djecu i mladež. (4) Stručni suradnik knjižničar ima pravo napredovati u viša stručna zvanja prema kriterijima i pravilima koja su propisana za napredovanje odgojno-obrazovnih djelatnika, kao i u viša stručna zvanja koja su propisana za napredovanja u knjižničarskoj struci. OBRAZLOŽENJE: - u stavku 2., podstavku 2. dodan je izraz "i međužupanijske" u odgovarajućem padežu (i pod točkom a) ) jer se stručni skupovi za stručne suradnike knjižničare vrlo često organiziraju upravo i na ovoj razini - stavak 4. je dodan kako bi se konačno i standardom reagulira i pitanje napredovanja u viša stručna zvanja pod okriljem oba ministarstva. Nije prihvaćen Navedeno je propisano Pravilnikom o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci te Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima.
31 Ana Saulačić STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 17. PRIJEDLOG IZMJENE: IV. STRUČNI KNJIŽNIČARSKI DJELATNICI, Profesionalni razvoj, ČLANAK 17. dodati još jedan stavak, stavak (4): (4) Stručni suradnik knjižničar ima pravo napredovati u više stručno zvanje prema pravilnicima dvaju nadležnih ministarstava, Ministarstva znanosti i obrazovanja (u zvanje mentora, savjetnika ili izvrsnog savjetnika) i Ministarstva kulture i medija (u zvanje višeg knjižničara ili knjižničarskog savjetnika). OBRAZLOŽENJE PREDLOŽENE IZMJENE: Članak 116. ZOOOSŠ-a navodi u stavku (1) Učitelji, nastavnici, stručni suradnici i ravnatelji mogu napredovati u struci, odnosno zanimanju u najmanje tri razine i stjecati odgovarajuća zvanja.. (Ana Saulačić, viša savjetnica za nastavno područje Školsko knjižničarstvo, Agencija za odgoj i obrazovanje – Podružnica Split, 22. siječnja 2022.) Nije prihvaćen Navedeno je propisano Pravilnikom o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci te Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima.
32 Nataša Mesić Muharemi STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 16. Dodaju se stavci 2 i 3, stavak 2 postaje stavak 4 (2) Stručni suradnik knjižničar koji ima punu normu rada od 40 sati obvezan je obavljati poslove u neposrednome odgojno-obrazovnom radu i kulturnoj i javnoj djelatnosti 25 sati tjedno, 5 sati tjedno stručno-knjižničarske poslove, a ostale poslove u sklopu satnice do punoga radnoga vremena. (3) Poslovi koji se obavljaju u neposrednome odgojno-obrazovnom radu, kulturnoj i javnoj djelatnosti i stručnoj knjižničarskoj djelatnosti (30 sati tjedno) raspoređuju se na šestosatni dnevni rad u školi (sat po 60 minuta), a ostatak dnevnoga rada od 10 sati tjedno odnosi se na ostale poslove vezane uz planiranja, programiranja i pripremanja za odgojno-obrazovni rad, suradnju s učiteljima i nastavnicima, poslove stručnoga usavršavanja, suradnju s drugim ustanovama i druge poslove. Obrazloženje: Sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi i Pravilniku o normi rada nastavnika u srednjoškolskoj ustanovi stručni suradnici su nastavno osoblje te samim time njihovo radno vrijeme ne može biti kao kod administrativno-tehničkog osoblja. Kulturna i javna djelatnost u svojoj biti ima odgojnu, a kad ju učenici ostvaruju uz vođenje knjižničara i obrazovnu vrijednost, a opet je specifičnija od ostalog odgojno-obrazovnog rada jer krajnji korisnici mogu biti i članovi lokalne zajednice, a ne samo učenici. (Nataša Mesić Muharemi u ime Komisije za osnovnoškolske knjižnice HKD uz suglasnost predsjednice HKD-a Jasenke Pleško) Nije prihvaćen Navedeno je definirano propisima iz sustava odgoja i obrazovanja.
33 Unione Italiana STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 16. Predlaže se dodatak članku 16., u obliku novog stavka 3. koji bi glasio Knjižničaru zaposlen u osnovnu ili srednju školu ustrojenu prema Modelu A obrazovanja na jeziku i pismu nacionalnih manjina, priznaje se od 3 do 8 sati tjedne norme rada s obzirom na rad s dvojezičnim knjižničnim fondom, ovisno o tipu knjižnice kao i o knjižničnom fondu iste. Slijedom navedenog u prethodni odlomak, u osnovnim i srednjim školama u kojima su ustrojeni Modeli B i C obrazovanja na jeziku i pismu nacionalnih manjina, priznaje se knjižničaru od 3 do 5 sati tjedno, odnosno 2 sata tjedno za rad s knjižničnim fondom na jeziku i pismu nacionalne manjine. OBRAZLOŽENJE Talijanska Unija – Unione Italiana, kao krovna organizacija Talijanske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj, podržava i pohvaljuje postupak definiranja standarda za knjižnice. S obzirom na širenje digitalizacije, na nove metode poučavanja i komunikacije koje su nezaobilazni čimbenik obrazovanja, školska knjižnica nije više prostor gdje se koristi isključivo knjiga u klasičnom papirnatom izdanju već je prostor šire komunikacije, konzultacije, susreta s medijima, pristupa i korištenje informacija kao i književnih dijela. To je prostor koji se mijenja i koji mora biti u korak s društvenim promjenama. S obzirom na ustroj obrazovanja na jeziku i pismu nacionalnih manjina, škole koje su ustrojene prema Modelu A obrazovanja, kao što je navedeno u točci 1., stavka 3., članka 12. ovog standarda, knjižničar vodi brigu o knjižničnom fondu na hrvatskom jeziku i na materinskom jeziku nacionalne manjine. Dakle, mora poznavati jezik kao i književnost i kulturu većinskog kao i manjinskog naroda. Osim toga, s obzirom na broj razrednih odjela i učenika, većina obrazovnih ustanova na jeziku i pismu nacionalnih manjina, ima zaposlenog knjižničara na pola radno vrijeme. S obzirom na rad s dvojezičnim knjižničnim fondom i aktivnim korištenjem oba jezika (hrvatski i materinski manjinski jezik), knjižničar može biti zaposlen na puno odnosno nepuno radno vrijeme s najmanjom tjednom normom od 30 sati rada, razmjerno o obimu i veličini knjižnice. Talijanska unija predlaže da se knjižničarima zaposlenima u knjižnicama osnovnih i srednjih škola na jeziku i pismu nacionalnih manjina, prizna broj sati rada kako je navedeno u prijedlogu dodatka članka ovisno o veličini knjižničnog fonda kao i o tipu knjižnice prema kategorizaciji navedenoj u članku 4. ovog prijedloga standarda. Nadalje, u nekim obrazovnim ustanovama na jeziku i pismu nacionalnih manjina, ustrojeni su i razredni odjeli na domicilnom hrvatskom jeziku. Knjižničari u takvim obrazovnim ustanovama bi svakako morali biti zaposleni na neodređeno puno radno vrijeme, neovisno o tipu knjižnice jer u ovom slučaju nije da vode samo dvojezični knjižnični fond, već vode dvojezično cjelokupnu aktivnost knjižnice. Nije prihvaćen Navedeno je definirano propisima iz sustava odgoja i obrazovanja.
34 Adriana Turić Erceg STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 16. Slažem se sa svim komentarima kolega o potrebi nadopune stavka 2 o normi rada stručnog suradnika knjižničara jer trenutno u tom stavku ništa nije dovoljno precizirano. Nije prihvaćen Navedeno je definirano propisima iz sustava odgoja i obrazovanja.
35 Mirjana Čubaković STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 16. U stavku dva precizirati strukturu radnog vremena stručnog suradnika knjižničara, puno radno vrijeme od 40 sati rasporediti na: - šest sunčanih sati dnevno u školi (25 sati odgojno obrazovni rad, 5 sati stručna knjižničarska djelatnost) - 10 sati tjedno (planiranje, programiranje i priprema za odgojno-obrazovni rad, suradnja s učiteljima, nastavnicima, stručno usavršavanje, suradnja i drugim ustanovama i drugi poslovi) Obrazloženje: Sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi i Pravilniku o normi rada nastavnika u srednjoškolskoj ustanovi stručni suradnici su nastavno osoblje. Nije prihvaćen Navedeno je definirano propisima iz sustava odgoja i obrazovanja.
36 BOJAN LAZIĆ STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 16. PRIJEDLOG IZMJENE: (1) Stručni suradnik knjižničar koji ima puno radno vrijeme od 40 sati obavlja stručne knjižničarske poslove i odgojno-obrazovni rad s učenicima te obavlja poslove vezane uz kulturnu i javnu djelatnost, stručno usavršavanje, planiranje, programiranje i pripremanje za rad s učenicima, suradnju s drugim odgojno-obrazovnim radnicima, drugim ustanovama i profesionalnim udruženjima. (2) Stručni suradnik knjižničar koji ima nepuno radno vrijeme obavlja poslove navedene u st. 1. ovoga članka srazmjerno radnom vremenu na koje je zaposlen. (3) Obveze iz stavka 1. ovoga članka propisuju se posebnim propisima iz sustava osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja. OBRZALOŽENJE: Ne rade svi stručni suradnici knjižničari puno radno vrijeme, a rad stručnog suradnika knjižničara u nepunom radnom vremenu nije definiran precizno ovim člankom. Nije prihvaćen Navedeno je definirano propisima iz sustava odgoja i obrazovanja.
37 Ana Saulačić STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 16. PRIJEDLOG IZMJENE: IV. STRUČNI KNJIŽNIČARSKI DJELATNICI, Struktura radnog vremena stručnog suradnika knjižničara, Članak 16. (1) Stručni suradnik knjižničar koji ima puno radno vrijeme od 40 sati obavlja stručne knjižničarske poslove i odgojno-obrazovni rad s učenicima te obavlja poslove vezane uz kulturnu i javnu djelatnost, stručno usavršavanje, planiranje, programiranje i pripremanje za rad s učenicima, suradnju s drugim odgojno-obrazovnim radnicima, drugim ustanovama i profesionalnim udruženjima. (2) Norma rada stručnog suradnika knjižničara ne može biti manja od 20 sati tjedno, odnosno pola norme rada. - stručni suradnik knjižničar ima punu normu rada od 40 sati ako škola u svome sastavu ima školsku knjižnicu ustrojenu prema ovom Standardu ili ima više od 12 razrednih odjela odnosno odgojnih skupina ili ako umjetnička škola ima više od 200 učenika. - stručni suradnik knjižničar obavlja poslove prema normi od 20 sati tjedno ako škola ima manje od 13 razrednih odjela odnosno odgojnih skupina ili ako umjetnička škola ima manje od 200 učenika a školska knjižnica ne udovoljava ovom Standardu. - u školama s više od 24 razrednih odjela na svaka 4 odjela dodjeljuje se 8 sati rada u školskoj knjižnici, ali ne više od dvije pune radne norme stručnoga suradnika knjižničara. - ako škola radi u posebnim uvjetima ili ima iznimno velik broj učenika, ili knjižnični fond iznad standarda, Ministarstvo znanosti i obrazovanja može, na zahtjev škole, odobriti i veću normu rada školskoga knjižničara. - stručni suradnik knjižničar koji ima punu normu rada od 40 sati obvezan je obavljati poslove u neposrednome odgojno-obrazovnom radu 25 sati tjedno, a ostale poslove u sklopu satnice do punoga radnog vremena. - poslovi koji se obavljaju u neposrednome odgojno-obrazovnom radu i ostali poslovi raspoređuju se na šestosatni dnevni rad u školi (sat po 60 minuta) a ostatak dnevnoga rada od 10 sati tjedno odnosi se na poslove vezane uz suradnju s drugim ustanovama, poslove stručnoga usavršavanja, planiranja, programiranja i pripremanja za rad i na druge poslove. - za nepuno radno vrijeme, tjedna radna obveza manja je od radne obveze za puno radno vrijeme razmjerno smanjenju radnoga vremena. (3) Obveze iz stavka 1. ovoga članka propisuju se posebnim propisima iz sustava osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja. OBRAZLOŽENJE PREDLOŽENE IZMJENE: Poslovi u neposrednom pedagoškom radu i drugi odgovarajući poslovi raspoređuju se na šestosatni dnevni rad u školi (sat po 60 minuta), a ostatak dnevnog rada odnosi se na poslove vezane za ustanove, poslove stručnog usavršavanja, pripremanja i dr. Uobičajeno je da stručni suradnik zbog specifičnosti poslova (nema definiranu satnicu kao nastavnici ostalih struka), obavlja poslove u neposrednom pedagoškom radu 25 sati tjedno, a ostale poslove u sklopu satnice do punog radnog vremena. Stručni suradnici ne spadaju u administrativno-tehničko osoblje pa stoga ni njihovo radno vrijeme ne može biti kao radno vrijeme službenika (osmosatni radni dan.) (Topić, 20. 12. 2004.) U sklopu radnog vremena koje je propisano Zakonom o radu (Narodne novine, broj 38/95) i Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama, stručnom suradniku na radnom mjestu knjižničara utvrđuje se 30 sati tjedno (6 sati dnevno) neposrednog odgojno-obrazovnog i stručnog knjižnično-informacijskog rada u knjižnici i 10 sati tjedno (2 sata dnevno) za kulturnu i javnu djelatnost i stručno usavršavanje. Stručni suradnik knjižničar dužan je izraditi godišnji program rada i ustrojiti radno vrijeme u skladu s utvrđenim radnim vremenom za školsku knjižnicu. (Vokić, Naputak 17. 12. 1996.) Potrebno je dopuniti Pravilnik o normi rada… ZOOOSŠ navodi u članku 104. (1) Ukupne tjedne obveze učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskim ustanovama utvrđuju se u 40-satnom radnom tjednu godišnjim planom i programom rada u skladu s nacionalnim kurikulumom, nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom, o čemu se učitelju, nastavniku, odgajatelju i stručnom suradniku izdaje rješenje o tjednom i godišnjem zaduženju na poslovima neposrednog nastavnog rada i ostalim poslovima koji proizlaze iz neposrednog nastavnog i odgojno-obrazovnog rada i iz izvršenja aktivnosti i poslova iz nastavnog plana i programa i školskog kurikuluma. (Ana Saulačić, viša savjetnica za nastavno područje Školsko knjižničarstvo, Agencija za odgoj i obrazovanje – Podružnica Split, 22. siječnja 2022.) Nije prihvaćen Navedeno je definirano propisima iz sustava odgoja i obrazovanja.
38 Ljiljana Črnjar STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 15. Predlažem dopunu stavka 1 na način da glasi: - U školskoj knjižnici stručne poslove obavlja stručni suradnik knjižničar, u punom ili polovici radnog vremena Obrazloženje: Iz trenutno još uvijek važećeg Standarda jasno je da školski knjižničar ima punu normu rada ako škola ima više od 12 razrednih odjela odnosno polovicu ako ima 12 i manje. Unatoč tome, i dalje ima škola kojima je odobreno svega nekoliko sati tjedno rada školskog knjižničara a rijetki su učenički domovi kojima je uopće odobreno radno mjesto školskog/domskog knjižničara. Nije prihvaćen Navedeno je definirano propisima iz sustava odgoja i obrazovanja.
39 Elda Pliško Horvat STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 15. Pozdravljam čl. 15 st.1 na osnovi kojega proizlazi da nestručna osoba ne smije raditi u školskoj knjižnici iz čega proizlazi da se način zapošljavanja knjižničara u srednjim školama u postojećem Zakonu mora prilagoditi ovom navodu. Stručne kvalifikacije su jamac održivosti kvalitete rada školske knjižnice i nastojanja poštivanja ovog dokumenta. Nije prihvaćen Navedeno je definirano propisima iz sustava odgoja i obrazovanja.
40 BOJAN LAZIĆ STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 14. PRIJEDLOG IZMJENE (6) Školska knjižnica treba imati javno dostupan knjižnični katalog na mreži (OPAC) dostupan na mrežnome mjestu škole koji se ažurira u optimalnim vremenskim razmacima. OBRAZLOŽENJE: Predlažem dodavanje izraza kao u gore navedenom tekstu upravo stoga što pojedine školske knjižnice, premda imaju vrlo kvalitetan OPAC ne vrše njegovo ažuriranje redovito ili gotovo nikada, pa je korisnicima i onima koji pretražuju informacije u takvom OPAC-u nemoguće utvrditi stvarno stanje dostupnosti tražene građe. Nije prihvaćen Regulirano je člankom 14. stavkom 6. Standarda.
41 Vanja Jurilj STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 13. Slažem se s kolegicama koje su ukazale na problem nedefiniranja načina financiranja nabave knjižnične građe. U članku 2., stavak 2. definirano je da su osnivači dužni osigurati nužne materijalne uvjete za osnivanje, optimalan rad i razvoj školskih knjižnica u skladu s ovim Standardom. Ali Zakon o odgoj i obrazovanju u članku 142. navodi: U državnom proračunu osiguravaju se sredstva i za sufinanciranje: opremanja školskih knjižnica obveznom lektirom. Treba uzeti u obzir i da Ustav Republike Hrvatske u članku 66 navodi: Obrazovanje je u Republici Hrvatskoj svakomu dostupno, pod jednakim uvjetima, u skladu s njegovim sposobnostima. S obzirom da je pristup uslugama knjižnice bitan preduvjet obrazovanja pod jednakim uvjetima, a Standard za školske knjižnice propisuje da je minimalna godišnja nabava za školske knjižnice od 0,5 knjige po učeniku i učitelju, odnosno nastavniku i stručnom suradniku, logično je zaključiti da bi nadležno ministarstvo i osnivači školskim knjižnicama trebali doznačivati sredstva dovoljna za ispunjenje makar minimalne propisane nabave. Cijeli proces je moguće organizirati tako da se početkom kalendarske godine odredi statistička prosječna cijena knjige, temeljem čega bi osnivači i Ministarstvo znanosti i obrazovanja mogli izračunati sredstva potrebna svakoj školskoj knjižnici. K tome, sredstva bi, po uzoru na doznaku sredstava narodnim knjižnicama, trebalo doznačivati najkasnije u ožujku i imati dopušteno vrijeme nabave sve do početka prosinca tekuće godine. Samo takvim načinom nabave knjižne građe, školske knjižnice mogu osigurati ispunjenje profesionalnih i društvenih zadaća koje im propisuje i ovaj Standard. Nije prihvaćen Način nabave knjižnične građe nije predmet Standarda.
42 Draženka Stančić STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 13. Predlažem izmjenu 5. stavka ovog članka (5) Ukupan knjižnični fond za školske knjižnice 1. i 2. tipa ne može biti manji od 2500 jedinica relevantne knjižnične građe, za škole 3. i 4. tipa 4500, a za škole 5. tipa 6500 jedinica. Obrazloženje: Ovako naveden stavak bio bi bolje povezan s predloženom promjenom kategorizacijom tipova knjižnica u 4. čl. gdje se jasnije vidi da škole s 44 razredna odjela trebaju svakako više knjiga nego one s 22 odjela Nije prihvaćen Struktura i opseg knjižničnog fonda propisani su člankom 13. Standarda.
43 Nataša Mesić Muharemi STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 13. (5) Ukupan knjižnični fond za školske knjižnice 1. i 2. tipa ne može biti manji od 2500 jedinica relevantne knjižnične građe, za škole 3. i 4. tipa 3500, a za škole 5. tipa 4500 jedinica. Stavak 5 potrebno je uskladiti s izmjenom Članka 4. Obrazloženje Potrebno je promijeniti kategorizaciju knjižnica prema tipovima, jer 4500 jedinica za škole 5. tipa nije isto ako ta škola ima 20 razrednih odjela ili 40. Sintagma „više od 20 razrednih odjela“ je preširoka. (8) Knjižna građa dopunjava se svake školske godine s najmanje 0,5 jedinica po učeniku i učitelju, odnosno nastavniku, odgajatelju i stručnom suradniku. Stavak 8. Dodaju se alineje - sredstava za nabavu knjižnične građe osiguravaju osnivač i Ministarstvo znanosti i obrazovanja - nepoštivanje obveza iz prethodne alineje podliježe propisanim kaznama. Obrazloženje: Prema Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, Zakonu o osnovnom školstvu i Zakonu o srednjem školstvu osnivači i MZO imaju obvezu financiranja nabave knjižnične građe. Najmanje 0,5 jedinica po učeniku i učitelju/nastavniku zaista bi bilo dostatno ukoliko bi bilo redovito i u propisanim iznosima pristizala sredstva nadležnih. U praksi to nije tako, jer je malo školskih knjižnica u Republici Hrvatskoj koje se mogu pohvaliti redovitim, sustavnim financiranjem nadležnih. (9) Prosječna starost knjižničnog fonda ne smije biti veća od 15 godina, osim posebnih zbirki (zavičajna zbirka i zbirka starih knjiga). Potrebno je dodati: Iza riječi „godina“ dodaju se riječi: „od dana nabave nove građe“ Iza riječi „knjiga“ dodaju se riječi: „referentna zbirka“ Obrazloženje: Starost fonda usko je povezana s nabavom, jer ako knjižnica nije u financijskoj mogućnosti nabaviti dovoljan broj jedinica, naravno da će joj i fond biti stariji. Osim toga, bitno je napisati na koju se starost misli, od dana izdanja knjige ili dana kada je knjiga kupljena. Isto se odnosi i na doniranu građu gdje bi stručni suradnik knjižničar trebao biti u mogućnosti procijeniti koju građu može prihvatiti te na taj način primiti i građu stariju od 15 godina. Građa u referentnoj zbirci manje je izložena fizičkoj dotrajalosti jer se ne posuđuje i najčešće se sprema u ormare te bi takva građa mogla biti starija od 15 godina, opet prema procjeni stručnog suradnika knjižničara, a vezano za aktualnost te građe. (Nataša Mesić Muharemi u ime Komisije za osnovnoškolske knjižnice HKD uz suglasnost predsjednice HKD-a Jasenke Pleško) Nije prihvaćen Člankom 29. Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti definirano je osiguravanje sredstava za rad knjižnica, uključujući sredstva za nabavu građe, a člankom 142. i 143. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi osiguravanje sredstava za opremanje školskih knjižnica obveznom lektirom.
44 MARIJANA JURJEVIĆ STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 13. Poštovani, podupirem ovaj prijedlog no trebalo bi detaljnije implemenirati odredbe o redovitom i dostatnom financiranju u školskim knjižnicama od strane institucija. Nije prihvaćen Člankom 29. Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti definirano je osiguravanje sredstava za rad knjižnica, uključujući sredstva za nabavu građe, a člankom 142. i 143. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi osiguravanje sredstava za opremanje školskih knjižnica obveznom lektirom.
45 Nada Topić STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 13. Slažem se s komentarima kolegica koje ističu da je nabava građe za školsku knjižnicu daleko od onoga što je propisano ovim standardom i da bi se negdje trebalo propisati tko financira nabavu građe. Nije prihvaćen Člankom 29. Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti definirano je osiguravanje sredstava za rad knjižnica, uključujući sredstva za nabavu građe, a člankom 142. i 143. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi osiguravanje sredstava za opremanje školskih knjižnica obveznom lektirom.
46 GORDANA GREGUROVIĆ PETROVIĆ STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 13. Poštovani, Prijedlog je lijepo zamišljen i trebao bi jamčiti kontinuiranu i kvalitetnu izgradnju fonda. Stoga ga podržavam i smatram potrebnim ukoliko je želja pratiti suvremene promjene i raditi na unapređivanju odgojno-obrazovnog sustava. No bez definiranja obveze redovitog i dostatnog financiranja nabave u školskim knjižnicama teško će se omogućiti realizacija navedenoga u praksi. Prihvaćen Člankom 29. Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti definirano je osiguravanje sredstava za rad knjižnica, uključujući sredstva za nabavu građe, a člankom 142. i 143. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi osiguravanje sredstava za opremanje školskih knjižnica obveznom lektirom.
47 Marina Nikolić STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 13. Stavak 8 ovog članka kaže da se najmanje 0,5 knjige po glavi učenika i nastavnika nabavlja u jednoj godini. Međutim, činjenica jest da su većini školskih knjižnica jedina sredstva za nabavu knjižnične građe sredstva državnog proračuna (koja, usput budi rečeno, zadnje 2 godine budu jedva isplaćena i to krajem studenog, nakon svih sajama knjige, i obično za nabavu imamo 10ak dana). Ta sredstva za školu od cca 1000 učenika i učitelja budu dovoljna za nabavu cca 100-120 knjiga, znači niti četvrtinu obaveznog. Sredstva tako dobivena (a u mojoj Županiji su to jedina sredstva koja dobijemo, jer Osnivač ne izvršava svoju obavezu) budu namjenska za lektirna djela i Nastavnički fond. Trebalo bi povesti računa da se financira i nabava djela za slobodno čitanje. Jer u školi, srećom, postoje neka djeca koja vole čitanje, ali često se dogodi da traže neku noviju knjigu, a ja moram odgovoriti kako nemam jer je nemam čime kupiti. Na taj način ih samo odvraćamo od čitanja. Potrebno je u ovom Standardu točno utvrditi tko od nadležnih i na koji način preuzima obvezu financiranja nabave knjižnične građe te u kolikom obimu. Članak 13. potrebno je dopuniti posebnim stavkom u kojem se navodi tko je odgovaran za financiranje sustavne nabave knjižnične građe, tj. za održavanje propisane veličine knjižničnog fonda. Osim toga, u st. 9. potrebno je naznačiti kako se računa prosječna starost knjižničnog fonda, od godine izdavanja ili godine nabave. Isto tako, razlika je u 15 godina starosti npr. lektirnog fonda ili referentnog fonda. I to bi se trebalo razlikovati u Standardu. Nije prihvaćen Člankom 29. Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti definirano je osiguravanje sredstava za rad knjižnica, uključujući sredstva za nabavu građe, a člankom 142. i 143. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi osiguravanje sredstava za opremanje školskih knjižnica obveznom lektirom.
48 Ana Ćurković STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 13. Članak 13. potrebno je dopuniti posebnim stavkom u kojem se navodi tko je odgovaran za financiranje sustavne nabave knjižnične građe, tj. za održavanje propisane veličine knjižničnog fonda. U st. 9. potrebno je naznačiti kako se računa prosječna starost knjižničnog fonda, od godine izdavanja ili godine nabave ili čak od godine zadnje posudbe građe jer često imamo građu koja je u dobrom stanju, starija je od 15 godina, a i dalje se koristi što zbog nemogućnosti nabave novih izdanja, što zbog izvrsnog stanja samog primjerka građe. Nije prihvaćen Člankom 29. Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti definirano je osiguravanje sredstava za rad knjižnica, uključujući sredstva za nabavu građe, a člankom 142. i 143. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi osiguravanje sredstava za opremanje školskih knjižnica obveznom lektirom.
49 BOJAN LAZIĆ STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 13. PRIJEDLOG IZMJENA: (9) Prosječna starost knjižničnog fonda ne smije biti veća od 15 godina računajući od datuma nabave do tada neupotrebljavane knjižnične građe, osim posebnih zbirki (zavičajna zbirka, zbirka starih knjiga i druge zbirke od posebnog značaja za knjižnicu, a prema procjeni stručnog suradnika knjižničara). OBRAZLOŽENJE: Vrlo često dobavljači na stanju imaju i građu koja je 15 ili vrlo blizu 15 godina starosti, koja nikad nije korištena i koja je u odčinom stanju. Stoga bi školskoj knjižnici predstavljao teret nabave upravo takve građe koja se bliži gornjoj dozvoljenoj granici starosti te bi uskoro trebala biti zamijenjena, premda je nova i neupotrebljavana. Stoga bi datum nabave građe trebao biti relevantna točka po kojoj se računa starost građe. Također, ovim stavkom treba definirati da se navedena starost odnosi na neupotrebljavanu građu koja se najčešće nabavlja kupnjom, dok starost donirane građe može biti i veća od 15 godina, bez obzira na fizičko stanje. Naravno, u tom slučaju je smjernicama za nabavu građe nužno da školska knjižnica odredi prihvatljivost određenih primjeraka donirane građe, ako takva građa prelazi starost od 15 godina. Nadalje, glede zbirki koje su navedene u zagradi u ovom stavku, potrebno je definirati da će knjižnica, odnosno stručni suradnik knjižničar sam procijeniti koje zbirke mogu sadržati i građu stariju od 15 godina. Namjerno nisam imenovao referentnu zbirku premda se navedeno prije svega odnosi na nju. Naime, građa u referentnoj zbirci je građa koja je uglavnom određenim aktom knjižnice definirana kao građa koja se ne posuđuje, pa je samim tim i smanjena mogućnost njezine fizičke dotrajalosti. U tom slučaju, fizički u odličnom stanju mogu biti i referentna djela starija od 15 godina jer se o njima svakako skrbi na poseban način. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju.
50 Josip Rihtarić STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 13. Većini školskih knjižnica jedina sredstva za nabavu knjižnične građe su sredstva državnog proračuna. Zadnjih desetak godina ona su za školu od cca 750 učenika dovoljna za nabavu cca 100 knjiga. Nastavi li se istom dinamikom, idućih 15 godina takva bi školska knjižnica mogla nabaviti novih 1500 knjiga, a većinu sadašnjih bilo bi potrebno otpisati zbog zastarjelosti i istrošenosti. Saldo jedinica knjižnične građe bio bi znatno ispod minimalnih 4500 jedinica, znatno ispod 12 po učeniku. Ovo je samo još jedna ilustracija kako dobro zamišljene brojčane odredbe koje bi trebale jamčiti kvalitetnu, ne će moći biti ostvarene bez jasnog dogovora i odluke nadležnih za financiranje školskih knjižnica da se doista i omogući realizacija ovih odredaba u praksi. Potrebno je u ovom Standardu točno utvrditi tko od nadležnih i na koji način preuzima obvezu financiranja nabave knjižnične građe. Nije prihvaćen Člankom 29. Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti definirano je osiguravanje sredstava za rad knjižnica, uključujući sredstva za nabavu građe, a člankom 142. i 143. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi osiguravanje sredstava za opremanje školskih knjižnica obveznom lektirom.
51 Josip Rihtarić STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 13. Osim jedinica knjižnične građe iz zavičajne zbirke i zbirke starih knjiga, postoji brojna vrijedna građa kojom se služe korisnici, a ne postoje novija izdanja. Bilo bi pogrešno takvu "stariju" građu izlučivati iz fonda, kako bi se održala prosječna starost knjižničnog fonda ne veća od 15 godina. Nije prihvaćen Navedeno je regulirano člankom 13. stavkom 9.
52 Josip Rihtarić STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 13. Radi usklađenog izračuna prosječne starosti knjižničnog fonda, potrebno je u Standardu definirati na koji se način utvrđuje starost jedinice građe - godinom izdavanja ili godinom nabave. Ako se utvrđuje godinom izdavanja, onda je potrebno odrediti kako se postupa s građom na kojoj nije navedena godina izdavanja. Ako se utvrđuje godinom nabave, onda je potrebno regulirati nabavu "stare" građe. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju.
53 Elda Pliško Horvat STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 13. U čl. 13 st. 9 predlažem izmjenu teksta: prosječna starost knjižničnog fonda u srednjim školama ne smije biti veća od 20 godina (objašnjenje: u nekim slučajevima je vrlo teško doći do novijih izdanja pojedinih naslova koji su nedostupni na tržištu). Primljeno na znanje Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje.
54 Elda Pliško Horvat STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 13. U čl. 13 st. 4 stoji decidiran broj analognih ili digitalnih serijskih publikacija. Na koji način to osigurati odnosno tko treba financirati nabavu serijskih publikacija? Sredstva za nabavu knjižnične građe od strane MZO-a ili Županije strogo su namjenska (lektira i stručna građa). Nikakvim drugim sredstvima knjižnica ne raspolaže izuzev onih koje uspije dobiti provedbom projekata ili donacijama. Nije prihvaćen Člankom 29. Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti definirano je osiguravanje sredstava za rad knjižnica, uključujući sredstva za nabavu građe, a člankom 142. i 143. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi osiguravanje sredstava za opremanje školskih knjižnica obveznom lektirom.
55 Nikolina Borovina STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 13. Slažem se s kolegicom u vezi Članka 13. stavki 8. i 9. jer često namjenska sredstava nisu dovoljna da osiguraju dopunjavanje knjižnog fonda svake školske godine s najmanje 0,5 jedinica po učeniku i učitelju. Naime, u praksi je ponekad slučaj da jednu školsku godinu ima više nabave knjižne građe ovisno o dobivenim sredstvima iz različitih izvora na primjer projektima, financiranju lokalne zajednice, donacijama i slično dok je neku školsku godinu nabava manja. Također, u svezi stavke 9. mislim da je ovo teže ostvarivo i da dosta školskih knjižnica ima prosječnu starost fonda više od 15 godina te smatram da bi ovu stavku bilo bolje preoblikovati kao preporuku. Općenito podržavam izmjene i dopune standarda za školske knjižnice jer smatram da su bile potrebne i da su u cjelini dobro strukturirane i napravljene s obzirom na prilagodbu suvremenim odg-obr. digitalnim i tehnološkim promjenama. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju.
56 Marina Nikolić STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 13. Članak 13. stavak 8 i stavak 9 lijepo zvuče. Slažem se s njima. Ali i do sada smo imali takve stavke u standardu pa ih se osnivači nisu pridržavali. Mene zanima kako da to ne ostane samo mrtvo slovo na papiru? Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju.
57 BOJAN LAZIĆ STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 12. U stavku (3), podstavku 1 u dijelu teksta koji je u zagradi predlažem izmjene, tako da dio teksta u zagradi glasi ovako: "(u broju primjeraka koji pokriva potrebe najvećeg razrednog odjela unutar jednog obrazovnog ciklusa)" OBRAZLOŽENJE: Formulacija "razred" nije dobra jer jedan razred može imati više razrednih odjela, pa bi zbroj učenika u jednom razredu mogao daleko premašiti realan broj potrebnih jedinica knjižnične građe određenog naslova. Nadalje, budući da su obvezni (i izborni) lektirni naslovi definirani prema obrazovnim ciklusima, A NE RAZREDIMA, nema smisla definirati potreban broj jedinica građe određenog naslova prema razredu. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju.
58 Marijana Pavić STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 12. Pohvaljujem stavak (3) koji (u zagradama, doduše) ističe da se tekstovi za cjelovito čitanje za potrebe izvođenja nastave nabavljaju u broju primjeraka koji pokriva potrebe najvećeg razreda kao i stavak (4) koji navodi da školski udžbenici nisu dio knjižničnog fonda. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju.
59 BOJAN LAZIĆ STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 12. Poštovani, pohvaljujem model organiziranosti fonda u zbirke, po kojem i osobno radim već godinama). Model podjele na učiteljski i učenički fond je zastarjeo i u školskim knjižnicama neostvariv budući da postoji dosta građe za koju je teško definirati pripada li jednom ili drugom fondu, budući da je jednako potrebna i odgojno-obrazovnim djelatnicima i učenicima. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju.
60 Adriana Turić Erceg STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 11. Mislim da treba u knjižničnu građu dodati i kao obveznu i građu laku za čitanje jer je potreba za takvom vrstom građe sve veća. Nije prihvaćen Navedeno je obuhvaćeno člankom 12., stavak 3., alineja 6.
61 Adriana Turić Erceg STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 10. U stavku (4) dodala bih osim suradnje s nastavnim osobljem i ostalim stručnim suradnicima pri donošenju smjernica za nabavu knjižnične građe i važnost iste suradnje s ravnateljem ustanove. Nije prihvaćen Stavkom 4. članka 10. obuhvaća se i ravnatelj.
62 Vlatka Antolić STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 10. Izgradnja i upravljanje knjižničnim fondom - ovdje bi bilo dobro posebno navesti da knjižnica nije dužna prihvatiti knjižničnu građu kao dar ako ta građa nije sukladna smjernicama za izgradnju fonda. Nije prihvaćen Nema potrebe posebno naglašavati prihvaćanje/neprihvaćanje darova.
63 Draženka Stančić STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 8. Predlažem dopunu ovog članka natuknicom: - suradnju s drugim organizacijama poput udruga, instituta, srednjih škola, fakulteta i poduzeća Slažem se također s kolegom Bojanom Lazićem oko zamjene riječi prihvaćanje s poštivanjem. Nije prihvaćen Suradnja s dugim institucijama i organizacijama definirana je člankom 8. Standarda.
64 BOJAN LAZIĆ STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 8. PRIEJDLOG IZMJENE: Kulturna i javna djelatnost školske knjižnice podrazumijeva: - organizaciju, pripremu i provedbu kulturnih sadržaja (književni susreti, filmske i druge tribine i slično) - filmske i videoprojekcije, izložbe, kazališne predstave, glazbene i plesne izvedbe i dr., uz poštivanje autorskih prava - poticanje integracije kulturnih i javnih djelatnosti s nastavom različitih odgojno-obrazovnih područja - promicanje općeljudskih vrijednosti i usklađivanje društveno-humanističkih vrednota s ciljevima odgojno-obrazovnoga programa - sudjelovanje u izgradnji kulturnog ozračja školske ustanove - suradnju s kulturnim institucijama (narodne i druge knjižnice, arhivi, muzeji, kazališta i dr.) - suradnju s drugim ustanovama i organizacijama koje organiziraju rad s djecom i mladeži u slobodno vrijeme - suradnju sa strukovnim udrugama i srodnim institucijama. OBRAZLOŽENJE: - podstavak 1. je trebalo izmijeniti jer književna tribina ne podrazumijeva nužno i susret s književnikom, a osim književnih i filmskih tribina, iste se mogu organizirati i na druge teme - u podstavku 2. je potrebno riječ PRIHVAĆANJE koja se odnosi na autorska prava zamijeniti rječju POŠTIVANJE koja je širi pojam od prihvaćanja u ovom slučaju - u podstavku 7. nužno je dodati frazu "i organizacijama" budući da stručni surandik knjižničar, školska knjižnca i škola ne surađuju isključivo s ustanovama, već i s različitim organizacijama koje ne podliježu definiciji ustanove (udruge, udruženja i slično) Nije prihvaćen Suradnja s dugim institucijama i organizacijama definirana je člankom 8. Standarda.
65 Draženka Stančić STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 7. Maknuti iz čl. 7. natuknice: - razvijanje navike posjećivanja knjižnice - rad s korisnicima (cirkulacija građe, preporuke za čitanje, pomoć u pronalaženju izvora informacija) - poticanje čitanja i razvoj čitateljske kulture - poučavanje informacijske i medijske pismenosti - organizaciju nastavnoga gradiva za e-učenje i otvorene obrazovne sadržaje Obrazloženje: Spomenute natuknice pripadaju u odgojno-obrazovnu djelatnost knjižnice, a ne u stručnu knjižničnu djelatnost. Nije prihvaćen Djelatnost školske knjižnice dijeli se na odgojno-obrazovnu djelatnost koja je definirana člankom 6., stručno-knjižničnu djelatnost koja je definirana člankom 7. te kulturnu i javnu djelatnost na koju se odnosi članak 8. Zadaće i poslovi ubrojeni u stručno-knjižničnu djelatnost (čl. 7.) su poslovi koji se odvijaju i u drugim knjižnicama, ne samo školskim.
66 Nataša Mesić Muharemi STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 7. Brišu se alineje: - razvijanje navike posjećivanja knjižnice - rad s korisnicima (cirkulacija građe, preporuke za čitanje, pomoć u pronalaženju izvora informacija) - poticanje čitanja i razvoj čitateljske kulture - poučavanje informacijske i medijske pismenosti - organizaciju nastavnoga gradiva za e-učenje i otvorene obrazovne sadržaje Obrazloženje: Potrebno je brisanje tih poslova iz članka 7. jer oni pripadaju u odgojno-obrazovnu djelatnost knjižnice. (Nataša Mesić Muharemi u ime Komisije za osnovnoškolske knjižnice HKD uz suglasnost predsjednice HKD-a Jasenke Pleško) Nije prihvaćen Djelatnost školske knjižnice dijeli se na odgojno-obrazovnu djelatnost koja je definirana člankom 6., stručno-knjižničnu djelatnost koja je definirana člankom 7. te kulturnu i javnu djelatnost na koju se odnosi članak 8. Zadaće i poslovi ubrojeni u stručno-knjižničnu djelatnost (čl. 7.) su poslovi koji se odvijaju i u drugim knjižnicama, ne samo školskim.
67 Mirjana Čubaković STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 7. Brisati i premjestiti u Članak 6. - razvijanje navike posjećivanja knjižnice - rad s korisnicima (cirkulacija građe, preporuke za čitanje, pomoć u pronalaženju izvora informacija) - poticanje čitanja i razvoj čitateljske kulture - poučavanje informacijske i medijske pismenosti - organizaciju nastavnoga gradiva za e-učenje i otvorene obrazovne sadržaje Obrazloženje: Osnovna zadaća školske knjižnice je potpora odgojno-obrazovnom procesu. Ti poslovi u školskoj knjižnici spadaju u odgojno-obrazovnu djelatnost. Nije prihvaćen Djelatnost školske knjižnice dijeli se na odgojno-obrazovnu djelatnost koja je definirana člankom 6., stručno-knjižničnu djelatnost koja je definirana člankom 7. te kulturnu i javnu djelatnost na koju se odnosi članak 8. Zadaće i poslovi ubrojeni u stručno-knjižničnu djelatnost (čl. 7.) su poslovi koji se odvijaju i u drugim knjižnicama, ne samo školskim.
68 MARIJANA BLAŽEVIĆ STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 7. Poštovani, smatram kako sljedeće stavke: - razvijanje navike posjećivanja knjižnice - rad s korisnicima (cirkulacija građe, preporuke za čitanje, pomoć u pronalaženju izvora informacija) - poticanje čitanja i razvoj čitateljske kulture - poučavanje informacijske i medijske pismenosti - organizaciju nastavnoga gradiva za e-učenje i otvorene obrazovne sadržaje koje su navedene u ovom članku treba prebaciti u Članak 6 jer predstavljaju neposredan odgojno-obrazovni rad stručnog suradnika knjižničara. Nije prihvaćen Djelatnost školske knjižnice dijeli se na odgojno-obrazovnu djelatnost koja je definirana člankom 6., stručno-knjižničnu djelatnost koja je definirana člankom 7. te kulturnu i javnu djelatnost na koju se odnosi članak 8. Zadaće i poslovi ubrojeni u stručno-knjižničnu djelatnost (čl. 7.) su poslovi koji se odvijaju i u drugim knjižnicama, ne samo školskim.
69 Marijana Pavić STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 7. Slažem se s prethodnim prijedlozima da se sljedeće stavke premjeste u članak 6., stavak (2): - razvijanje navike posjećivanja knjižnice - organizirano i sustavno poučavanje korisnika o radu i korištenju knjižnica, upućivanjem u način i metode rada na istraživačkim zadacima uz uporabu izvora informacija na različitim medijima - rad s korisnicima (cirkulacija građe, preporuke za čitanje, pomoć u pronalaženju izvora informacija) - poticanje čitanja i razvoj čitateljske kulture - poučavanje informacijske i medijske pismenosti. Obrazloženje: navedene stavke predstavljaju neposredan odgojno-obrazovni rad koji pretpostavlja primjenu odgovarajućih nastavnih metoda i pronalaženje odgovarajućih sadržaja za neposredan rad s učenicima u knjižnici, provođenje nastavnih sati, suradnju s predmetnim i razrednim učiteljima, stručnim suradnicima, ravnateljem i roditeljima, provođenje slobodnih aktivnosti i sl. jer se upravo kroz neposrednu odgojno-obrazovnu djelatnost mogu ostvariti ciljevi i zadaće školske knjižnice. Nije prihvaćen Djelatnost školske knjižnice dijeli se na odgojno-obrazovnu djelatnost koja je definirana člankom 6., stručno-knjižničnu djelatnost koja je definirana člankom 7. te kulturnu i javnu djelatnost na koju se odnosi članak 8. Zadaće i poslovi ubrojeni u stručno-knjižničnu djelatnost (čl. 7.) su poslovi koji se odvijaju i u drugim knjižnicama, ne samo školskim.
70 BOJAN LAZIĆ STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 7. Prijedlog izmjene: Stručna knjižnična djelatnost školske knjižnice podrazumijeva: - izgradnju i upravljanje fondom, što uključuje zaštitu knjižnične građe, otpis i reviziju te izradu godišnjih planova nabave - obradu knjižnične građe u računalno čitljivim kataložnim formatima te preuzimanje zapisa iz dostupnih normativnih i bibliografskih baza - osiguranje dostupnosti i korištenja knjižnične građe i izvora informacija na različitim medijima - izradu informacijskih pomagala (prikazi knjiga, tematski popisi i sl.) - utvrđivanje i praćenje potreba korisnika - organizirano i sustavno poučavanje korisnika o radu i korištenju knjižnica, upućivanjem u način i metode rada na istraživačkim zadacima uz upotrebu izvora informacija na različitim medijima - prikupljanje i unos statističkih podataka u Sustav jedinstvenoga elektroničkog prikupljanja statističkih podataka o poslovanju knjižnica koji se vodi u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu - suradnju u izgradnji knjižničnog sustava - suradnju s nadležnom županijskom matičnom razvojnom službom i matičnom službom za školske knjižnice u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu s ciljem ostvarivanja stručnih normi, jačanja savjetodavnih, suradničkih i razvojnih funkcija nadležnih matičnih službi kojima se osnažuje stručno knjižničarsko djelovanje u školskoj knjižnici - uređivanje mrežnog mjesta školske knjižnice u sklopu mrežnog mjesta škole - sudjelovanje u izgradnji školske digitalne knjižnice, digitalne zbirke i institucijskog repozitorija - kvantitativno i kvalitativno samovrednovanje stručnog rada školske knjižnice. OBRAZLOŽENJE: Sljedeće stavke: - razvijanje navike posjećivanja knjižnice - rad s korisnicima (cirkulacija građe, preporuke za čitanje, pomoć u pronalaženju izvora informacija) - poticanje čitanja i razvoj čitateljske kulture - poučavanje informacijske i medijske pismenosti - organizaciju nastavnih sadržaja za e-učenje i otvorene obrazovne sadržaje nisu stavke koje mogu biti dio stručnoga rada školskog knjižničara, već ih treba premjestiti u članak 6. koji govori o odgojno-obrazovnoj djelatnosti. Naime, specifičnost školske knjižnice jest u tome što je njezina djelatnost odgovarajućim zakonskim i podzakonskim rješenjima definirana tako da je njezin rad podređen prije svega odgojno-obrazovnoj djelatnosti, a da stručni rad i kulturna i javna djelatnost moraju biti u službi odgojno-obrazovnoga rada. Nadalje, navedene stavke koje ovim obrazloženjem predlažem eliminirati iz članka 7. odnose se na odgojno-obrazovni rad stručnog suradnika knjižničara s korisnicima školske knjižnice, a prije svega učenicima: 1. razvijanje navike posjećivanje knjižnice je odgojna djelatnost (stjecanje znanja, vještina i NAVIKA - odgojna komponenta - je definicija učenja, a učenje je dio odgojno-obrazovnoga procesa); 2. rad s korisnicima je odgojno-obrazovna djelatnost jer cirkulacija građe, preporuka za čitanje i pomoć u pronalaženju izvora znanja nužno podrazumijeva neposredni kontakt s korisnicima u svrhu učenja i poučavanja, odnosno pronalaska odgovarajućeg izvora informacija i znanja; 3. poticanje čitanja i razvoj čitateljske kulture također se postiže isključivo neposrednim odgojno-obrazovnim radom s korisnicima, prije svega učenicima, što se ponovo provodi u neposrednom kontaktu s njima; 4. poučavanje informacijske i medijske pismenosti nekada je bilo sastavni dio programa knjižnično-informacijskog odgoja i obrazovanja, što sukladno navedenom ne može biti stručno-knjižnična već isključivo odgojno-obrazovna djelatnost; 5. organizacija nastavnih sadržaja za e-učenje i otvorene obrazovne sadržaje jest isključivo u domeni pripreme odgojno-obrazovnog djelatnika za odgojno-obrzaovni rad, pa samim tim i stručnog suradnika knjižničara, te suradnje s ostalim dionicima odgojno-obrazovnoga procesa, što je svakako u domeni odgojno-obrazovne djelatnosti. Nije prihvaćen Djelatnost školske knjižnice dijeli se na odgojno-obrazovnu djelatnost koja je definirana člankom 6., stručno-knjižničnu djelatnost koja je definirana člankom 7. te kulturnu i javnu djelatnost na koju se odnosi članak 8. Zadaće i poslovi ubrojeni u stručno-knjižničnu djelatnost (čl. 7.) su poslovi koji se odvijaju i u drugim knjižnicama, ne samo školskim.
71 Ana Saulačić STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 7. PRIJEDLOG IZMJENE: II. ZADAĆE I DJELATNOST, Stručna knjižnična djelatnost, ČLANAK 7. Stručna knjižnična djelatnost školske knjižnice podrazumijeva: - stvaranje intelektualnih, materijalnih i drugih uvjeta za učenje - izgradnju i upravljanje fondom, što uključuje zaštitu knjižnične građe, otpis i reviziju te izradu godišnjih planova nabave - obradu knjižnične građe u računalno čitljivim kataložnim formatima te preuzimanje zapisa iz dostupnih normativnih i bibliografskih baza - osiguranje dostupnosti i korištenja knjižnične građe i izvora informacija na različitim medijima - izradu informacijskih pomagala (prikazi knjiga, tematski popisi i sl.) - utvrđivanje i praćenje potreba korisnika - prikupljanje i unos statističkih podataka u Sustav jedinstvenoga elektroničkog prikupljanja statističkih podataka o poslovanju knjižnica koji se vodi u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu - suradnju u izgradnji knjižničnog sustava - suradnju s nadležnom županijskom matičnom razvojnom službom i matičnom službom za školske knjižnice u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu s ciljem ostvarivanja stručnih normi, jačanja savjetodavnih, suradničkih i razvojnih funkcija nadležnih matičnih službi kojima se osnažuje stručno knjižničarsko djelovanje u školskoj knjižnici - uređivanje mrežnog mjesta školske knjižnice u sklopu mrežnog mjesta škole - organizaciju nastavnoga gradiva za e-učenje i otvorene obrazovne sadržaje - sudjelovanje u izgradnji školske digitalne knjižnice, digitalne zbirke i institucijskog repozitorija - kvantitativno i kvalitativno samovrednovanje stručnog rada školske knjižnice. OBRAZLOŽENJE PREDLOŽENE IZMJENE: Stručna knjižnična djelatnost ne može uključivati pedagoški rad s učenicima/djecom/mladima ukoliko knjižničar nema pedagoške kompetencije. Članak 105. ZOOOSŠ-a: (12) Poslove stručnog suradnika može obavljati osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij odgovarajuće vrste i ima pedagoške kompetencije. Članak 110. (1) Osoba iz članka 105. stavka 15. ovog Zakona, koja ima odgovarajuću razinu i vrstu obrazovanja i radno iskustvo u zanimanju za koje se školovala dulje od trajanja pripravničkog staža, radni odnos na poslovima učitelja, nastavnika i stručnog suradnika zasniva uz uvjet stjecanja pedagoških kompetencija na visokom učilištu. (Ana Saulačić, viša savjetnica za nastavno područje Školsko knjižničarstvo, Agencija za odgoj i obrazovanje – Podružnica Split, 22. siječnja 2022.) Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u savjetovanju.
72 Draženka Stančić STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 6. Iz čl. 7. treba u čl. 6. st. 2. prebaciti sljedeće natuknice: - razvijanje navike posjećivanja knjižnice - organizirano i sustavno poučavanje korisnika o radu i korištenju knjižnica, upućivanjem u način i metode rada na istraživačkim zadacima uz upotrebu izvora informacija na različitim medijima - rad s korisnicima (cirkulacija građe, preporuke za čitanje, pomoć u pronalaženju izvora informacija) - poticanje čitanja i razvoj čitateljske kulture - poučavanje informacijske i medijske pismenosti - organizacija nastavnoga gradiva za e-učenje i otvorenih obrazovnih sadržaja Također ovdje treba dodati i: - stvaranje nastavnoga gradiva za e-učenje i otvorenih obrazovnih sadržaja vezanih uz knjižnicu samostalno ili u suradnji s učiteljima i ostalim stručnim suradnicima – interdisciplinarno Obrazloženja: Predloženo premještanje natuknica iz čl. 7. u čl. 6. predloženo je stoga što sve te natuknice navode aktivnosti školskih knjižničara koje su imanentno odgojno-obrazovnog karaktera, dok se članak 7. odnosi na stručno knjižnične. A drugi dio promjene koju predlažem - dodavanje stvaranja nastavnog gradiva za e-učenje i otvorenih obrazovnih sadržaja vezanih uz knjižnicu samostalno ili u suradnji s učiteljima i ostalim stručnim suradnicima – interdisciplinarno također se temelji na brojnim takvim sadržajima objavljenim na Edutoriju koje su osmislili školski knjižničari. Nije prihvaćen Djelatnost školske knjižnice dijeli se na odgojno-obrazovnu djelatnost koja je definirana člankom 6., stručno-knjižničnu djelatnost koja je definirana člankom 7. te kulturnu i javnu djelatnost na koju se odnosi članak 8. Zadaće i poslovi ubrojeni u stručno-knjižničnu djelatnost (čl. 7.) su poslovi koji se odvijaju i u drugim knjižnicama, ne samo školskim. Nastavni sadržaji nisu predmet Standarda.
73 Nataša Mesić Muharemi STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 6. U stavku 2 dodaju se alineje: - razvijanje navike posjećivanja knjižnice - rad s korisnicima (cirkulacija građe, preporuke za čitanje, pomoć u pronalaženju izvora informacija) - poticanje čitanja i razvoj čitateljske kulture - poučavanje informacijske i medijske pismenosti - organizaciju nastavnoga gradiva za e-učenje i otvorene obrazovne sadržaje Obrazloženje: Poslovi koji se predlažu za dopunu ovog članka nalaze se u Članku 7. iako po svojoj prirodi tamo ne pripadaju jer se odnose na odgojno-obrazovni rad s učenicima. (Nataša Mesić Muharemi u ime Komisije za osnovnoškolske knjižnice HKD uz suglasnost predsjednice HKD-a Jasenke Pleško) Nije prihvaćen Djelatnost školske knjižnice dijeli se na odogojno-obrazovnu djelatnost koja je definirana člankom 6., stručno-knjižničnu djelatnost koja je definirana člankom 7. te kulturnu i javnu djelatnost na koju se odnosi članak 8. Zadaće i poslovi ubrojeni u stručno-knjižničnu djelatnost (čl. 7.) su poslovi koji se odvijaju i u drugim knjižnicama, ne samo školskim.
74 Adriana Turić Erceg STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 6. Članak 6. stavak (2) treba dopuniti sastavnicama koji se odnose na neposredni odgojno-obrazovni rad u knjižnici i izvan nje. Tu bih naglasila provedbu sati informacijske i medijske pismenosti, poticanje i razvijanje čitalačkih kompetencija, poučavanje informacijskoga čitanja, poučavanje korisnika služenjem informacijskim izvorima, istraživačko učenje, korištenje informacija na različitim medijima. stavak 3 bi trebalo dopuniti uz navedeno i suradnjom s dječjim odjelima gradskih i narodnih knjižnica, suradnjom s fakultetima te istaknuti i samovrednovanje rada školske knjižnice. Nije prihvaćen Djelatnost školske knjižnice dijeli se na odgojno-obrazovnu djelatnost koja je definirana člankom 6., stručno-knjižničnu djelatnost koja je definirana člankom 7. te kulturnu i javnu djelatnost na koju se odnosi članak 8. kojim je propisana suradnja s kulturnim institucijama i drugim ustanovama.
75 MARIJANA JURJEVIĆ STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 6. Poštovani, podržavam prijedlog više savjetnice Saulačić. Potrebno je još detaljnije obasniti sve zadaće i djelatnosti školske knjižnice koje se u ovom digitalnom dobu mijenjaju i nadopunjuju. Nije prihvaćen Djelatnost školske knjižnice dijeli se na odgojno-obrazovnu djelatnost koja je definirana člankom 6., stručno-knjižničnu djelatnost koja je definirana člankom 7. te kulturnu i javnu djelatnost na koju se odnosi članak 8.
76 Mirjana Čubaković STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 6. U stavak 2 dodati: - razvijanje navike posjećivanja knjižnice - rad s korisnicima (cirkulacija građe, preporuke za čitanje, pomoć u pronalaženju izvora informacija) - poticanje čitanja i razvoj čitateljske kulture - poučavanje informacijske i medijske pismenosti - organizaciju nastavnoga gradiva za e-učenje i otvorene obrazovne sadržaje Obrazloženje: Ovdje se radi o školskoj knjižnici i ti poslovi spadaju u odgojno-obrazovnu djelatnost. Nije prihvaćen Djelatnost školske knjižnice dijeli se na odogojno-obrazovnu djelatnost koja je definirana člankom 6., stručno-knjižničnu djelatnost koja je definirana člankom 7. te kulturnu i javnu djelatnost na koju se odnosi članak 8. Zadaće i poslovi ubrojeni u stručno-knjižničnu djelatnost (čl. 7.) su poslovi koji se odvijaju i u drugim knjižnicama, ne samo školskim.
77 Nada Topić STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 6. Poštovani, slažem se s prijedlozima kolege Bojana Lazića i više savjetnice Ane Saulačić.. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanju.
78 MARIJANA BLAŽEVIĆ STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 6. Poštovani, podržavam prijedloge kolege Bojana Lazića i više savjetnice Ane Saulačić. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanju.
79 Marijana Pavić STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 6. Podržavam prijedloge kolege Lazića i kolegice Saulačić. Članak 6. obavezno treba nadopuniti predloženim aktivnostima koje se uistinu i provode te su ključne za rad suvremene školske knjižnice. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanju.
80 Ana Ćurković STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 6. Podržavam prijedloge kolege Bojana Lazića i više savjetnice Ane Saulačić. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanju.
81 BOJAN LAZIĆ STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 6. PRIJEDLOG IZMJENE: (2) Rad školske knjižnice s učenicima podrazumijeva: - stvaranje intelektualnih, materijalnih i drugih uvjeta za učenje - promicanje i sudjelovanje u unapređivanju svih oblika odgojno-obrazovnoga rada - stvaranje uvjeta za interdisciplinarni pristup nastavi - poučavanje i razvoj ključnih kompetencija - poticanje kritičkog mišljenja i rješavanja problema - poučavanje za samostalno i cjeloživotno učenje - poticanje odgoja za demokraciju - pomoć učenicima u učenju osiguranjem pristupa knjižničnim zbirkama i pružanjem usluga - organizaciju nastavnih sati u knjižnici i izvan nje - razvijanje svijesti o vrijednostima zavičajne i nacionalne kulture, posebno jezika, umjetnosti i znanosti - razvijanje svijesti o multikulturalnosti uz organizaciju zbirki i različite projekte - provedbu različitih odgojno-obrazovnih, kulturnih i drugih projekata s učenicima kojima se podupire odgojno-obrazovni proces, učenje i povezivanje učenika s drugim učenicima, ustanovama i društvenim organizacijama, na školskoj, županijskoj, regionalnoj, državnoj i međunarodnoj razini - razvijanje navike posjećivanja knjižnice - rad s korisnicima (cirkulacija građe, preporuke za čitanje, pomoć u pronalaženju izvora informacija) - poticanje čitanja i razvoj čitateljske kulture - poučavanje informacijske i medijske pismenosti. (3) Suradnja s učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima, odgajateljima i ravnateljem podrazumijeva: - rad na pripremi i provedbi nastavnih sati i radionica - priprema i sudjelovanje u istraživačkoj nastavi - timski rad na pripremi i provedbi projekata i programa na školskoj, županijskoj, državnoj i međunarodnoj razini u skladu s kurikulumom - organizaciju i provedbu stručnog usavršavanja za nastavno osoblje s ciljem njihova upućivanja u korištenje pouzdanih informacijskih izvora i učinkovitu uporabu novih tehnologija u e-učenju i e-podučavanju - suradnju sa stručnim suradnicima, učiteljima, nastavnicima i odgajateljima te pojedinim stručnim službama izvan škole u dodatnoj pomoći učenicima (primjerice s teškoćama u čitanju i pisanju, slijepima i slabovidnima, darovitim učenicima i drugima) - organizaciju nastavnih sadržaja za e-učenje i otvorene obrazovne sadržaje - rad na unapređenju rada školske knjižnice - suradnju sa stručnim vijećima u školi - mentorski rad s pripravnicima. OBRAZLOŽENJE: Sljedeće stavke: - razvijanje navike posjećivanja knjižnice - rad s korisnicima (cirkulacija građe, preporuke za čitanje, pomoć u pronalaženju izvora informacija) - poticanje čitanja i razvoj čitateljske kulture - poučavanje informacijske i medijske pismenosti - organizaciju nastavnih sadržaja za e-učenje i otvorene obrazovne sadržaje nisu stavke koje mogu biti dio stručnoga rada školskog knjižničara, već ih treba premjestiti u članak 6. koji govori o odgojno-obrazovnoj djelatnosti. Naime, specifičnost školske knjižnice jest u tome što je njezina djelatnost odgovarajućim zakonskim i podzakonskim rješenjima definirana tako da je njezin rad podređen prije svega odgojno-obrazovnoj djelatnosti, a da stručni rad i kulturna i javna djelatnost moraju biti u službi odgojno-obrazovnoga rada. Nadalje, navedene stavke koje ovim obrazloženjem predlažem eliminirati iz članka 7. odnose se na odgojno-obrazovni rad stručnog suradnika knjižničara s korisnicima školske knjižnice, a prije svega učenicima: 1. razvijanje navike posjećivanje knjižnice je odgojna djelatnost (stjecanje znanja, vještina i NAVIKA - odgojna komponenta - je definicija učenja, a učenje je dio odgojno-obrazovnoga procesa); 2. rad s korisnicima je odgojno-obrazovna djelatnost jer cirkulacija građe, preporuka za čitanje i pomoć u pronalaženju izvora znanja nužno podrazumijeva neposredni kontakt s korisnicima u svrhu učenja i poučavanja, odnosno pronalaska odgovarajućeg izvora informacija i znanja; 3. poticanje čitanja i razvoj čitateljske kulture također se postiže isključivo neposrednim odgojno-obrazovnim radom s korisnicima, prije svega učenicima, što se ponovo provodi u neposrednom kontaktu s njima; 4. poučavanje informacijske i medijske pismenosti nekada je bilo sastavni dio programa knjižnično-informacijskog odgoja i obrazovanja, što sukladno navedenom ne može biti stručno-knjižnična već isključivo odgojno-obrazovna djelatnost; 5. organizacija nastavnih sadržaja za e-učenje i otvorene obrazovne sadržaje jest isključivo u domeni pripreme odgojno-obrazovnog djelatnika za odgojno-obrzaovni rad, pa samim tim i stručnog suradnika knjižničara, te suradnje s ostalim dionicima odgojno-obrazovnoga procesa, što je svakako u domeni odgojno-obrazovne djelatnosti. Stavka - provedbu različitih odgojno-obrazovnih, kulturnih i drugih projekata s učenicima kojima se podupire odgojno-obrazovni proces, učenje i povezivanje učenika s drugim učenicima, ustanovama i društvenim organizacijama, na školskoj, županijskoj, regionalnoj, državnoj i međunarodnoj razini obuhvaća ono što stručni suradnici knjižničari već dulji niz godina rade a to jesu različiti projekti koji služe svrsi koja je u navedenoj stavci i opisana, a što je potrebno uvrstiti kao odgojno-obrazovnu djelatnost školskoga knjižničara u radu s učenicima čime bi se provedbi takvih projekata (e-Twinning projekti, Erasmus+ projekti, projekti za poticanje čitanja i drugi projekti kojima su nositelji vrlo često upravo stručni suradnici knjižničari) konačno dao legitimitet. Naime, nije dovoljno definirati da je priprema projekata djelatnost koja se timski radi s drugim odgojno-obrazovnim djelatnicima, jer na taj način se ne podrazumijeva neposredan rad stručnog suradnika knjižničara s učenicima, pa je upravo stoga potrebno navedenu stavku upravo ovako definirati. Stavku - timski rad na pripremi i provedbi projekata i programa na školskoj, županijskoj, državnoj i međunarodnoj razini u skladu s kurikulumom je nužno preformulirati upravo ovako kako sam naveo jer je: 1. izostavljena županijska razina na kojoj stručni suradnici knjižničari često surađuju; 2. uvođenjem pojma "projekt na određenoj RAZINI" dodatno se pojašnjava na što se konrektno misli. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanju.
82 Ana Saulačić STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 6. PRIJEDLOG IZMJENE: II. ZADAĆE I DJELATNOST, Odgojno-obrazovna djelatnost, ČLANAK 6. stavak (2) treba dopuniti na sljedeći način: Članak 6. (2) Rad školske knjižnice s učenicima podrazumijeva: - stvaranje intelektualnih, materijalnih i drugih uvjeta za učenje - promicanje i sudjelovanje u unapređivanju svih oblika odgojno-obrazovnoga rada - neposredni odgojno-obrazovni rad, izvedbu nastavnog sata poučavanja informacijske pismenosti, u knjižnici i izvan nje, samostalno ili timski - organizaciju nastavnih sati u knjižnici i izvan nje - stvaranje uvjeta za interdisciplinarni pristup nastavi - poučavanje i razvoj ključnih kompetencija s naglaskom na poticanju čitalačke kompetencije - poučavanje informacijskog čitanja - poučavanje knjižnične pismenosti kao nužne za učenje u sveučilišnim knjižnicama stvarnim i virtualnim te cjeloživotno učenje na mrežnim/online informacijskim izvorima - poučavanje medijske pismenosti - poticanje kritičkog mišljenja i rješavanja problema - poučavanje za samostalno i cjeloživotno učenje - poticanje odgoja za demokraciju - pomoć učenicima u učenju osiguranjem pristupa knjižničnim zbirkama i pružanjem usluga - razvijanje svijesti o vrijednostima zavičajne i nacionalne kulture, posebno jezika, umjetnosti i znanosti - razvijanje navike posjećivanja knjižnice - organizirano i sustavno poučavanje korisnika o radu i korištenju knjižnica, upućivanjem u način i metode rada na istraživačkim zadacima uz upotrebu izvora informacija na različitim medijima - rad s korisnicima (cirkulacija građe, preporuke za čitanje, pomoć u pronalaženju izvora informacija) - poticanje čitanja i razvoj čitateljske kulture - poučavanje informacijske i medijske pismenosti - razvijanje svijesti o multikulturalnosti uz organizaciju zbirki i različite projekte. PRIJEDLOG IZMJENE: II. ZADAĆE I DJELATNOST, Odgojno-obrazovna djelatnost, ČLANAK 6. stavak (3) treba dopuniti na sljedeći način: (3) Suradnja s učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima, odgajateljima i ravnateljem podrazumijeva: - rad na pripremi i provedbi nastavnih sati i radionica - priprema i sudjelovanje u istraživačkoj nastavi - rad na poučavanju i razvoju ključnih kompetencija - rad na poučavanju medijske pismenosti - timski rad na pripremi i provedbi školskih, državnih i međunarodnih projekata i programa u skladu s kurikulumom - organizaciju i provedbu stručnog usavršavanja za nastavno osoblje s ciljem njihova upućivanja u korištenje pouzdanih informacijskih izvora i učinkovitu uporabu novih tehnologija u e-učenju i e-podučavanju - suradnju sa stručnim suradnicima, učiteljima, nastavnicima i odgajateljima te pojedinim stručnim službama izvan škole u dodatnoj pomoći učenicima (primjerice s teškoćama u čitanju i pisanju, slijepima i slabovidnima, darovitim učenicima i drugima) - izvan škole suradnju s dječjim odjelima narodnih/gradskih knjižnica - rad na unapređenju rada školske knjižnice - suradnju sa stručnim vijećima u školi - suradnju s nadležnim agencijama u sustavu odgoja i obrazovanja, kojom se osnažuje odgojno-obrazovno knjižničarsko djelovanje u školskoj knjižnici - suradnju sa fakultetima odgojnih područja i informacijskih znanosti - mentorski rad s pripravnicima - mentorski rad sa studentima informacijskih znanosti - kvantitativno i kvalitativno samovrednovanje odgojno-obrazovnog rada školske knjižnice. OBRAZLOŽENJE PREDLOŽENE IZMJENE: Za izvođenje odgojno-obrazovne djelatnosti potrebne su pedagoške kompetencije, kako je propisao ZOOOSŠ, koji propisuje rad sa studentima tj. vježbaonice u članku 41. stavcima 1. i 2.: (1) Škola i učenički dom može biti vježbaonica za studente koji se pripremaju za odgojno-obrazovni rad s učenicima. (2) Uvjete, način rada, kriterije financiranja te raspored vježbaonica, propisuje ministar na prijedlog visokih učilišta koji pripremaju studente za odgojno-obrazovni rad s učenicima. Članak 108. ZOOOSŠ-a: (1) Osoba koja se prvi put zapošljava u zanimanju za koje se školovala zasniva radni odnos na poslovima učitelja, nastavnika, odnosno stručnog suradnika kao pripravnik.. (Ana Saulačić, viša savjetnica za nastavno područje Školsko knjižničarstvo, Agencija za odgoj i obrazovanje – Podružnica Split, 22. siječnja 2022.) Primljeno na znanje Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanju.
83 Igor Černjul STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 6. Slažem se s prijedlogom Ministarstva znanosti i obrazovanja. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanju.
84 Nataša Mesić Muharemi STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 5. U stavku 2 dodaje se alineja dva - Izrada Godišnjeg izvedbenog kurikuluma Alineja dva postaje alineja tri, a alineja tri postaje alineja četiri Obrazloženje: Potreba je izrada rečenog Kurikuluma jer se teme već nalaze u programu školske knjižnice koji je sastavni dio školskog kurikuluma i godišnjeg plana i programa škole. Kurikulum školske knjižnice na nacionalnoj razini zahtijeva razradu na školskoj razini - Godišnji izvedbeni kurikulum (Nataša Mesić Muharemi u ime Komisije za osnovnoškolske knjižnice HKD uz suglasnost predsjednice HKD-a Jasenke Pleško) Nije prihvaćen Kurikulum školske knjižnice nije predmet Standarda.
85 Adriana Turić Erceg STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 5. U stavku 2 gdje se navode poslovi pripremanja, planiranja i programiranja rada školske knjižnice, postojećem treba nadodati i izradu godišnjeg izvedbenog kurikula međupredmetne teme informacijske pismenosti za nastavno područje Školsko knjižničarstvo jer se na potrebu izrade Kurikula školske knjižnice veže i planiranje rada tih tema tijekom školske godine. Nije prihvaćen Kurikulum međupredmetnih tema nije predmet Standarda.
86 Ana Saulačić STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 5. PRIJEDLOG IZMJENE: II. ZADAĆE I DJELATNOST, Djelatnost školske knjižnice, ČLANAK 5. stavak (2) treba dopuniti na sljedeći način: (2) Pripremanje, planiranje i programiranje rada školske knjižnice obuhvaća: - izradu godišnjeg plana i programa rada školske knjižnice i pisanje godišnjeg izvješća o radu - izradu godišnjeg izvedbenog kurikula međupredmetnog kurikula informacijske pismenosti za nastavno područje Školsko knjižničarstvo - rad na usklađivanju s godišnjim planom rada škole i uključivanju školske knjižnice u školski kurikulum - pripremanje za provedbu odgojno-obrazovne, stručno-knjižnične i kulturno-javne djelatnosti. OBRAZLOŽENJE PREDLOŽENE IZMJENE: Treba izraditi kurikul za nastavno područje Školsko knjižničarstvo (Ki1, koeficijent izvodljivosti do 2024. godine) sukladno ZOOOSŠ članku 4. stavku (2) podstavku 5.: 5. odgojno-obrazovna djelatnost u školskoj ustanovi temelji se na autonomiji planiranja i organizacije te slobodi pedagoškog i metodičkog rada prema smjernicama hrvatskog nacionalnoga obrazovnog standarda, a u skladu s nacionalnim kurikulumom, nastavnim planovima i programima i državnim pedagoškim standardima, te članku 27. (1) Nastavnim planom i programom utvrđuje se tjedni i godišnji broj nastavnih sati za obvezne i izborne nastavne predmete, njihov raspored po razredima, tjedni broj nastavnih sati po predmetima i ukupni tjedni i godišnji broj sati te ciljevi, zadaće i sadržaji svakog nastavnog predmeta i članku 28. (3) Školski kurikulum određuje nastavni plan i program izbornih predmeta, izvannastavne i izvanškolske aktivnosti i druge odgojno-obrazovne aktivnosti, programe i projekte prema smjernicama hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda. (Ana Saulačić, viša savjetnica za nastavno područje Školsko knjižničarstvo, Agencija za odgoj i obrazovanje – Podružnica Split, 22. siječnja 2022.) Nije prihvaćen Kurikulum međupredmetnih tema nije predmet Standarda.
87 Hrvatska udruga školskih knjižničara STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 4. Članak 4. (1) S obzirom na broj razrednih odjela, razlikuju se sljedeći tipovi školskih knjižnica: Tablica 1. Tipovi školskih knjižnica broj razrednih odjela norma rada knjižničara T 1 do 12 razrednih odjela pola radnog vremena T 2 od 13 do 24 razrednih odjela puno radno vrijeme T 3 od 25 do 36 razrednih odjela jedno puno i pola drugog radnog vremena T 4 više od 37 razrednih odjela dva puna radna vremena (2) S obzirom na broj razrednih odjela, a slijedom toga i zahtjevnosti posla, određen tip knjižnice podrazumijeva rad jednog ili više knjižničara. Ako škola radi u posebnim uvjetima, ima dvije ili više područnih škola, veći broj jedinica knjižnične građe od broja propisanog standardom ili pak ako u blizini nema narodne knjižnice, na zahtjev škole nadležno ministarstvo može odobriti i veću normu rada školskog knjižničara. Obrazloženje: Trenutno ima velik broj škola s više od 36 razrednih odjela u kojima je zaposlen samo jedan knjižničar, a još uvijek je i velik broj škola koje rade u dvije smjene i u kojima bi bilo dobro da je knjižnica otvorena cijeli dan. Nije prihvaćen Norma rada stručnih suradnika knjižničara i način zapošljavanja knjižničara utvrđuje se posebnim propisima iz sustava odgoja i obrazovanja.
88 Draženka Stančić STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 4. Predlažem drugačiju podjelu tipova školskih knjižnica na tragu prijedloga kolegice Darije Pestić. Također predlažem i dopunu kojom je navedeno čemu služi podjela knjižnice. Nova tablica glasi ovako: T 1 do 8 razrednih odjela T 2 od 9 do 16 razrednih odjela T 3 od 17 do 24 razrednih odjela T 4 od 24 do 32 razrednih odjela T 5 više od 32 razrednih odjela Dopuna tablice: Podjela knjižnica na navedene tipove koristi se za određivanje količine poslova po zaposlenom knjižničaru i količinu građe koju posjeduje određena školska knjižnica. Obrazloženje: Tablica koju predlažem primjerenija je trenutnom stanju u školama u Hrvatskoj. I sam radim u školi s 44 odjeljenja. Posao knjižničara s 22 odjeljenja nije isti kao u 44 odjeljenja. S tim u vezi je i objašnjenje kategorizacije. Na primjer, u školi s 44 odjeljenja svakako bi trebala raditi 2 školska knjižničara s punim radnim vremenom. A vezano uz građu, u mojoj knjižnici sa 772 učenika i 72 zaposlena, moj bi fond trebao sadržavati 10.128 knjiga. (vezano uz 13. čl. 5. stavak ovog Prijedloga, iako su tamo navedene minimalne brojke, i njih treba bolje rasporediti, no o tome više uz taj članak). Nije prihvaćen Norma rada stručnih suradnika knjižničara i način zapošljavanja knjižničara utvrđuje se posebnim propisima iz sustava odgoja i obrazovanja.
89 Nataša Mesić Muharemi STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 4. Tablica 1 briše se i zamjenjuje: T 1 do 8 razrednih odjela T 2 od 9 do 16 razrednih odjela T 3 od 17 do 24 razrednih odjela T 4 od 24 do 32 razrednih odjela T 5 više od 32 razrednih odjela Dodaje se stavak 2 S obzirom na broj razrednih odjela, a slijedom toga i zahtjevnosti posla, određen tip knjižnice podrazumijeva rad jednog ili više knjižničara, uz dodatne uvjete kao što su veći broj područnih škola ili jedinica knjižnične građe. T1 podrazumijeva rad na pola radnog vremena, T2 puno radno vrijeme, T3 jedno puno i pola drugog radnog vremena, T4 dva puna radna vremena, T5 dva puna i pola trećeg radnog vremena. Obrazloženje: Podjela školskih knjižnica prema tipovima sama po sebi nema svrhu. Potrebno je u nastavku članka navesti čemu služi takva podjela. U Republici Hrvatskoj postoji značajan broj osnovnih i srednjih škola koje imaju i preko 40 razrednih odjela. Posao koji zahtijeva angažman školskog knjižničara s, npr. 27 odjela ne može se mjeriti s poslom koji zahtijeva rad u školi s 40 odjela. Čini nam se da je stoga logično dodati tekstualnu dopunu tablici koja se odnosi na broj knjižničara koji rade u određenom tipu knjižnice, bilo da je riječ o pola radnog vremena, punom radnom vremenu, jedno puno i pola drugog radnog vremena, dva puna radna vremena i slično. (Nataša Mesić Muharemi u ime Komisije za osnovnoškolske knjižnice HKD uz suglasnost predsjednice HKD-a Jasenke Pleško) Nije prihvaćen Norma rada stručnih suradnika knjižničara i način zapošljavanja knjižničara utvrđuje se posebnim propisima iz sustava odgoja i obrazovanja.
90 Mirjana Čubaković STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 4. Tipove školskih knjižnica potrebo je dublje razraditi. Obrazloženje: U Republici Hrvatskoj postoje škole s više od 40 razrednih odjela. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje.
91 Nada Topić STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 4. Poštovani, slažem s kolegicama koje navode potrebu drugačije klasifikacije tipova školskih knjižnica, s obzirom na veći broj odijeljenja koje pojedine škole imaju. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje.
92 MARIJANA BLAŽEVIĆ STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 4. Poštovani, smatram kako bi trebalo dodati još tipova školskih knjižnica ili u postojeće povećati broj razrednih odjela jer ne bi trebao biti isti tip knjižnica koja ima 38 ili 40 razrednih odjela i knjižnica koja ima 21. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje.
93 Anamarija Cavrić STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 4. Kategorije tj. tipovi školskih knjižnica trebaju biti bolje razloženi. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje.
94 Marina Nikolić STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 4. Poštovani, slažem se s kolegicom Pestić. Ova podjela je za male škole. Međutim, moja škola ima preko 40 odjeljenja. Smatram da nikako ne možemo biti svrstani pod isto kao i oni s 20 ili 21 odjeljenjem. Potrebno je ili još tipova ili svaki tip mora sadržavati veći broj odjeljenja. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje.
95 Daria Pestić STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 4. Poštovani, smatram da bi se tipizacija škola po broju razrednih odjela trebala promijeniti s obzirom da postoje škole koje imaju i preko 30 razrednih odjela. Predlažem da u jednom tipu bude uključeno 8 razrednih odjela, a ne 4 kako je predloženo. Primjer: T 1 - do 8 razrednih odjela T 2 - od 9 do 16 razrednih odjela T 3 - od 17 do 24 razredna odjela T 4 - od 25 do 32 razredna odjela T 5 - više od 32 razredna odjela Hvala Primljeno na znanje Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje.
96 Draženka Stančić STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 3. Stavak (2) Program školske knjižnice sastavni je dio školskog kurikuluma i godišnjeg plana i programa škole. potrebno je promijeniti u (2) Posebni kurikulum školske knjižnice sastavni je dio školskog kurikuluma i godišnjeg plana i programa škole. Obrazloženje: Školski knjižničari imali su nacionalni program rada za školske knjižnice, nažalost samo za OŠ knjižnice, u Nastavnom planu i programu za osnovnu školu od 2006. do 2019. godine. Pojam kurikulum podrazumijeva planiranje, programiranje i realizaciju odgoja i obrazovanja i širi je od pojma program. U stručno-pedagoškoj terminologiji spominje se i pojam „posebni kurikulum“ koji podrazumijeva kurikulum vezan uz posebne uvjete u procesu odgoja i obrazovanja kao što su kurikulumi učeničkih domova, produženog boravka, školske knjižnice i sl. Posebni uvjeti koji se odnose na školsku knjižnicu podrazumijevaju učenje uz pristup izvorima učenja u knjižnici, online izvorima, suradnju učitelja s knjižničarem – informacijskim stručnjakom, te odgojni aspekt kroz kulturne aktivnosti školske knjižnice namijenjene učenicima ili stvarane s njima. S tog je razloga naveden prijedlog ovakve promjene. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje.
97 Nataša Mesić Muharemi STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 3. Riječi Program školske knjižnice zamjenjuju se riječima Kurikulum školske knjižnice. Obrazloženje: Knjižnica je sastavni dio odgojno-obrazovnog procesa koja ima važnu ulogu i u neposrednom odgojno-obrazovnom radu s učenicima te je utemeljena na korelacijskom pristupu prema nastavnim predmetima. Prema tom dokumentu aktivnosti školske knjižnice uključuju sudjelovanje u zajedničkom planiranju tema, realizaciju nastavnoga sata sa zadanom temom, izradu referata ili uradaka na zadanu temu, provođenje individualnih i skupnih projekata, pripreme uvodnih satova iz pojedinih predmeta, tema ili cjelina, organiziranje predavanja i radionica za učenike, učitelje, stručne suradnike, roditelje kao i provođenje projekata. Službeni, nacionalni program rada za školske knjižnice postojao je samo za OŠ knjižnice u Nastavnom planu i programu za osnovnu školu koji je vrijedio od 2006. do 2019. godine. Posljednjih najmanje deset godina prevladavajući termin u odgoju i obrazovanju je kurikulum (predmeta, međupredmetnih tema). On podrazumijeva planiranje, programiranje i realizaciju odgoja i obrazovanja te je stoga širi od pojma program. Nastavni plan i program ukinut je 2019., a nepostojanje Kurikuluma školske knjižnice, onemogućuje školskim knjižničarima doprinos nastavno procesu u potpunosti. Donošenjem kurikuluma školske knjižnice, školska knjižnica postaje dio odgojno-obrazovnog procesa. Smatramo da je to dovoljno dobar razlog da se program zamijeni kurikulumom. (Nataša Mesić Muharemi u ime Komisije za osnovnoškolske knjižnice HKD uz suglasnost predsjednice HKD-a Jasenke Pleško) Primljeno na znanje Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje.
98 Adriana Turić Erceg STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 3. Umjesto Program školske knjižnice sastavni je dio školskog kurikuluma i Godišnjeg plana i programa škole treba izraditi Kurikul informacijske pismenosti. nastavno područje Školsko knjižničarstvo bavi se knjižnično-informacijskom i medijskom pismenošću kao i poticanjem čitanja. Školski knjižničari smatraju kako je upravo stoga potreban zaseban Kurikul školske knjižnice koji bi se zvao Knjižnično-informacijska i medijska pismenost i poticanje čitanja. to bi bila zasebna međupredmetna teme jer su ostale međupredmetne teme dio svih nastavnih predmeta, a u drugim nastavnim predmetima sadržani su i ishodi učenja koji se također odnose na informacijsku pismenost. Nije prihvaćen Kurikulum nastavnih predmeta i međupredmetnih tema nije predmet Standarda.
99 Mirjana Čubaković STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 3. Članak 3. stavak 2 Potrebno je zamijeniti riječi „Program školske knjižnice“ riječima „Kurikulum školske knjižnice. Obrazloženje: Nakon ukidanja Nastavnog plana i programa za osnovnu školu (2006.), koji je regulirao odgojno-obrazovni rad školskog knjižničara, nije donesen niti jedan dokument koji bi regulirao ulogu i aktivnosti školske knjižnice u nastavnom procesu. Nije prihvaćen Kurikulum školske knjižnica nije predmet Standarda.
100 Nada Topić STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 3. Slažem se s kolegicama o potrebi za izradom kurikula "Knjižnično-informacijska i medijska pismenost i poticanje čitanja (KIMP-PČ)" koji bi provodili (i već provode) školski knjižničari. Nije prihvaćen Kurikulum nastavnih predmeta i međupredmetnih tema nije predmet Standarda.
101 Marijana Pavić STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 3. Slažem se s višom savjetnicom Saulačić i kolegicom Ćurković o hitnoj potrebi izrade kurikula nastavnog područja Školsko knjižničarstvo kako bi se odgojno-obrazovna djelatnost školske knjižnice jasnije i očitije ukomponirala u kompletan odgojno-obrazovni proces u školi. Nepostojeći kurikul u praksi se već dugo provodi, ali nema uporište u zakonima, pravilnicima i standardima te su školski knjižničari osuđeni na stalnu borbu s vjetrenjačama ne bi li provodili svoje zadaće i djelatnosti napose one koje se definiraju u članku 6. ovog Prijedloga. Stoga smatram da bi se unošenje pojma "nastavno područje Školskog knjižničarstva" ovim standardom ostvarili preduvjeti i uporište da se kurikul napokon i donese. Općenito smatram da je u Članku 3. slabo definirana obrazovna zadaća školske knjižnice te što to program školske knjižnice - koji je sastavni dio školskog kurikula i godišnjeg plana i programa škole, treba sadržavati. Nije prihvaćen Kurikulum nastavnih predmeta i međupredmetnih tema nije predmet Standarda.
102 Ana Ćurković STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 3. Podržavam prijedlog više savjetnice Ane Saulačić. Hitno je potrebno donošenje kurikula međupredmetne teme generičke kompetencije informacijske pismenosti, naziva: Knjižnično-informacijska i medijska pismenost i poticanje čitanja. Ishodi takvoga kurikula ciljali bi omogućiti učenicima da nauče razumjeti i vješto upravljati informacijama koje im se pružaju u današnjem svijetu kroz različite izvore i medije, a koje sami učenici nisu u stanju kvalitetno svladati kako bi se u budućnosti mogli istinski zvati pismenim osobama. Kurikul će također pridonijeti oblikovanju detaljne strukture djelatnosti školskih knjižničara i biti potpora lakšem ostvarivanju korelacija među ostalim predmetima. Nije prihvaćen Kurikulum nastavnih predmeta i međupredmetnih tema nije predmet Standarda.
103 Ana Saulačić STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 3. PRIJEDLOG IZMJENE: II. ZADAĆE I DJELATNOST, Zadaće školske knjižnice, ČLANAK 3. (1) Školska knjižnica, kao informacijsko, medijsko, komunikacijsko i kulturno središte škole, ima zadaću da organiziranim zbirkama knjižnične građe u analognim i digitalnim oblicima te uslugama i radom knjižničarskih djelatnika osigura ispunjavanje odgojno-obrazovnih, informacijskih, stručnih i kulturnih potreba svojih korisnika. (2) Program školske knjižnice sastavni je dio školskog kurikuluma i godišnjeg plana i programa škole, obuhvaća nastavno područje Školsko knjižničarstvo koje se bavi generičkom kompetencijom knjižnično-informacijskom i medijskom pismenošću i poticanjem čitanja, zbog čega treba izraditi kurikul navedene međupredmetne teme. (3) Školske knjižnice sastavnica su knjižničnog sustava Republike Hrvatske. OBRAZLOŽENJE PREDLOŽENE IZMJENE: Treba izraditi kurikul međupredmetne teme generičke kompetencije informacijske pismenosti, naziva: Knjižnično-informacijska i medijska pismenost i poticanje čitanja (KIMP-PČ). Argument koji ide u prilog ovoj tvrdnje jest isti kao i za Nacrt Kurikula nastavnog predmeta Kritičko mišljenje za osnovne škole, koji je generička kompetencija i obuhvaća sve nastavne predmete/područja: Ta je kompetencija važna za učinkovito učenje svih nastavnih predmeta i međupredmetnih tema te se ona u svakom od tih područja razvija kao prirodna posljedica aktivnoga, kreativnoga, problemskoga, istraživačkoga, kritičkoga i dubinskoga pristupa sadržaju poučavanja. Metode (aktivnog) poučavanja koje se primjenjuju u poučavanju nastavnoga predmeta Kritičko mišljenje primjenjuju se i u svim ostalim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Kurikulum nastavnog predmeta Kritičko mišljenje skup je smjernica učiteljima svih nastavnih predmeta i utkan je u odgojno-obrazovne ishode svih predmetnih kurikuluma i kurikuluma međupredmetnih tema. Za razliku od drugih nastavnih predmeta i međupredmetnih tema kojima razvoj kompetencije kritičkoga mišljenja ipak nije primarni odgojno-obrazovni cilj, nastavni je predmet Kritičko mišljenje usmjeren upravo na razvoj kompetencije kritičkoga mišljenja učenika – kompetencije budućnosti, ključne kompetencije 21. stoljeća i cjeloživotnoga učenja, kompetencije dobroga poučavanja i kvalitetnoga učenja. Usmjeravanjem na razvoj kritičkoga mišljenja kao opće i generičke kompetencije, učenike se ciljano poučava logičkom i strateškom mišljenju, upravljanju vlastitim mišljenjem, medijskoj pismenosti, održivom razvoju, građanskom odgoju i obrazovanju te odgoju za demokratske vrijednosti. Osnažuje se intelektualna opreznost i znatiželja, fleksibilnost, fluentnost, originalnost, elaboracija i otvorenost prema različitim perspektivama i stavovima. Razvojem kompetencije kritičkoga mišljenja učenici jačaju svoje samopouzdanje, ali i odgovornost, empatiju i solidarnost uz poštivanje demokratskih vrijednosti. Slijedom navedenoga, struktura kurikuluma nastavnoga predmeta Kritičko mišljenje prati spomenute elemente kompetencije kritičkoga mišljenja i odnosi se na A) Upravljanje informacija i primjenu strategija kritičkoga mišljenja; B) Osobnu i društvenu odgovornost, etičnost djelovanja; te C) Upravljanje vlastitim mišljenjem. Ishodi učenja orijentirani na informacijsku pismenost također su sadržani u drugim nastavnim predmetima. (Ana Saulačić, viša savjetnica za nastavno područje Školsko knjižničarstvo, Agencija za odgoj i obrazovanje – Podružnica Split, 22. siječnja 2022.) Nije prihvaćen Kurikulum nastavnih predmeta i međupredmetnih tema nije predmet Standarda.
104 Hrvatska udruga školskih knjižničara STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 2. Članak 2. (1) Ovaj standard namijenjen je: − osnivačima pri osnivanju novih i obnovi već postojećih školskih ustanova te praćenju i vrednovanju kvalitete postojećih školskih knjižnica obuhvaćenih Standardom, s obzirom na obvezu osnivača da osigura nužne uvjete za osnivanje, optimalan rad i kontinuirani razvoj knjižnica − osnivačima i nadležnim tijelima u postupcima unutarnjeg i vanjskog vrednovanja ustanova u sustavu odgoja i obrazovanja − matičnim knjižnicama za stručni nadzor, planiranje, koordiniranje i unapređenje djelatnosti knjižnica obuhvaćenih Standardom te uključivanje u knjižnični sustav Republike Hrvatske − Agenciji za odgoj i obrazovanje za savjetodavnu pomoć i stručni nadzor u ostvarivanju odgojno-obrazovne uloge knjižnica obuhvaćenih Standardom te uključivanje u odgojno-obrazovni sustav Republike Hrvatske − školskim knjižnicama kao alat za njihovo samovrednovanje i razvoj djelatnosti. (2) Osnivači školskih knjižnica dužni su osigurati uvjete za dostizanje odredbi ovog standarda, a školske knjižnice dužne su ih se pridržavati. Nije prihvaćen Djelatnost Agencije za odgoj i obrazovanje propisana je Zakonom o Agenciji za odgoj i obrazovanja.
105 Adriana Turić Erceg STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 2. U ovome dijelu koji navodi kome je Standard namijenjen izostavljena je Agencija za odgoj i obrazovanje, trebalo bi dodati i tu instituciju jer su agencije nadležne za stručni nadzor i savjetodavnu pomoć u ostvarivanju odgojno-obrazovne uloge knjižnica. Nije prihvaćen Djelatnost Agencije za odgoj i obrazovanje propisana je Zakonom o Agenciji za odgoj i obrazovanja.
106 Ljiljana Črnjar STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 2. Predlažem nadopunu stavka 1 novim stavkom: - arhitektima pri projektiranju novih školskih zgrada te rekonstrukciji i proširenju postojećih Nije prihvaćen Navedeno nije predmet Standarda (propisan člankom 1).
107 MARIJANA BLAŽEVIĆ STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 2. Poštovani, kako viši savjetnik pri Agencije za odgoj i obrazovanje provodi savjetodavnu pomoć i stručni nadzor, organizira stručna usavršavanja i stručne ispite smatram kako bi u Članak 2 trebalo dodati kako je Standard namijenjen i nadležnim agencijama za odgoj i obrazovanje. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje.
108 Vlasta Radosavljević STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 2. Podržavam prijedlog Standarda za školske knjižnice, ali se u potpunosti slažem s komentarima kolegice Nikolić Primljeno na znanje Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje.
109 Ana Saulačić STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 2. I. OPĆE ODREDBE, Namjena standarda SADAŠNJE STANJE: U članku 2. stavku (1) postoje 4 podstavka PRIJEDLOG IZMJENE: Namjena standarda, ČLANAK 2. (1) Ovaj standard namijenjen je: - osnivačima pri osnivanju novih školskih ustanova te praćenju i vrednovanju kvalitete postojećih školskih knjižnica obuhvaćenih Standardom, s obzirom na obvezu osnivača da osigura nužne uvjete za osnivanje, optimalan rad i kontinuirani razvoj knjižnica - osnivačima i nadležnim tijelima u postupcima unutarnjeg i vanjskog vrednovanja ustanova u sustavu odgoja i obrazovanja - matičnim knjižnicama za stručni nadzor, planiranje, koordiniranje i unapređenje djelatnosti knjižnica obuhvaćenih Standardom te uključivanje u knjižnični sustav Republike Hrvatske - agencijama nadležnim za stručni nadzor i savjetodavnu pomoć u ostvarivanju odgojno-obrazovne uloge knjižnica obuhvaćenih Standardom te uključivanje u odgojno-obrazovni sustav Republike Hrvatske i provedbu nacionalnih kurikula nastavnih predmeta/područja - školskim knjižnicama kao alat za njihovo samovrednovanje i razvoj djelatnosti. (2) Školske knjižnice dužne su pridržavati se odredbi ovog standarda, a njihovi osnivači dužni su osigurati uvjete za njihovo dostizanje. OBRAZLOŽENJE PREDLOŽENE IZMJENE: Prema Zakonu o Agenciji za odgoj i obrazovanje nadležni viši savjetnik provodi savjetodavnu pomoć i nadzor, stručno usavršavanje, stručne ispite itd. (Ana Saulačić, viša savjetnica za nastavno područje Školsko knjižničarstvo, Agencija za odgoj i obrazovanje – Podružnica Split, 22. siječnja 2022.) Primljeno na znanje Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje.
110 MARTINA ŠPADIĆ STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 2. Poštovani, slažem se s kolegicom Nikolić. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje.
111 Marina Nikolić STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE, Članak 2. Članak 2. je lijepo osmišljen u teoriji. Mene zanima tko će i hoće li uopće netko pratiti osiguravaju li se uvjeti za dostizanje svega propisanog Standardom. Ovdje je navedeno da je standard namijenjen osnivačima kako bi mogli vrednovati školske knjižnice. No, što ako osnivači ne osiguravaju uvjete za provedbu svega navedenog u standardu? U stavku 2 piše da su se školske knjižnice dužne pridržavati odredbi. Treba navesti da su osnivači odgovorni u slučaju da se školske knjižnice toga ne pridržavaju zahvaljujući ne osiguravanju uvjeta, a ne škola ili knjižničar. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje.
112 Adriana Turić Erceg STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE Poštovani, smatram da je u dijelu "uz prethodno mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća..." potrebno dodati "u skladu sa zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi" jer školska knjižnica djeluje u sklopu odgojno-obrazovnog sustava i djelatnost knjižnice je sastavni dio odgojno-obrazovnog procesa. Nije prihvaćen Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, člankom 12. stavkom 2. propisano je da standard za školske knjižnice donosi ministar nadležan za obrazovanje, stoga je Zakon o knjižnicama naveden kao temelj donošenja Standarda.
113 Gordana Rešicki Degoricija STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE Poštovani, smatram kako je lijepo i potrebno imati kvalitetan zakonski okvir za rad, ali kako smo u 2023. godini mislim da nam društveno-ekonomski pokazatelji govore da je dostizanje predviđenih standarda do 2027. potpuna utopija. Provođenje svega opisanog moguće je uz točno propisane obveze namjenskog financiranja, a toga nema. Isto tako u srednjim školama uz nastavnu satnicu i većinu učenika putnika organizaciju nastavnih sati u knjižnici nije moguće kontinuirano ni planirati ni izvoditi jer za to jednostavno nema prostora. Bez tog prostora i to je samo slovo na papiru. Ipak se optimistički nadam da će do 2027. veliki broj školskih knjižnica uspjeti doći do propisanih standarda. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje.
114 DANIJELA RIGER-KNEZ STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE Poštovani, podržavam prijedlog Standarda za školske knjižnice kao i prijedloge kolega vezane uz dopune i izmjene. Smatram da je potrebno iz dijela koji se odnosi na Stručnu knjižničnu djelatnost članak 7. prebaciti u Odgojno-obrazovnu djelatnost, članak 6. stavak 2, sljedeće: - organizirano i sustavno poučavanje korisnika o radu i korištenju knjižnica, upućivanjem u način i metode rada na istraživačkim zadacima uz upotrebu izvora informacija na različitim medijima - poticanje čitanja i razvoj čitateljske kulture - poučavanje informacijske i medijske pismenosti. Sve navedeno provodi se u odgojno-obrazovnom radu s učenicima. Budući da je najveći dio rada školskog knjižničara usmjeren na odgojno-obrazovnu djelatnost, neophodno je stvaranje Kurikuluma za školske knjižnice kao međupredmetnog područja kojim bi se standardizirali ciljevi i očekivanja u knjižničnoj, informacijskoj i medijskoj pismenosti te poticanju čitanja. Nije prihvaćen Djelatnost školske knjižnice dijeli se na odgojno-obrazovnu djelatnost koja je definirana člankom 6., stručno-knjižničnu djelatnost koja je definirana člankom 7. te kulturnu i javnu djelatnost na koju se odnosi članak 8. Zadaće i poslovi ubrojeni u stručno-knjižničnu djelatnost (čl. 7.) su poslovi koji se odvijaju i u drugim knjižnicama, ne samo školskim. Nije prihvatljivo da se stručni knjižničarski poslovi provode kao odgojno-obrazovni rad. Standardom školske knjižnice nije predviđeno donošenje niti definiranje kurikuluma jer se to uređuje drugim propisima.
115 Danijela Petani STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE Poštovani, podržavam prijedlog Standarda za školske knjižnice i nadam se njegovoj realizaciji. Spomenula bih, kao što se navodi u većini komentara, nužnost financijske podrške koja bi omogućila bolju nabavu knjižničnog fonda. Pozdravljam i što je navedeno kako školski udžbenici nisu dio knjižničnog fonda jer je to ponekad stvaralo nepotrebne nesporazume. Budući da radim u školskoj knjižnici osnovne škole za učenike s teškoćama, dio našeg fonda čini i didaktika, odnosno didaktičke igračke koje služe u obrazovne svrhe te bi se i one mogle uključiti u popis knjižničnog fonda. Slažem se s komentarima kolegica u kojima se navodi navodi kako bi se u uvodnom dijelu Prijedloga uz napomenu da Standard donosi ministar znanosti i obrazovanja uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničarskog vijeća trebalo dodati u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi kako bi se jasno ukazalo na odredbe članka 55. ZOOOSŠ-a koji navodi da je školska knjižnica dio obrazovnog procesa i udovoljava uvjetima propisanim standardom. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje.
116 Hajdi Škarica STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE Poštovani, podržavam prijedlog Standarda kao i priloženi plan njegove realizacije. Iznimno važnim smatram navod kolegice Saulačić koja sugerira da se u uvodnom dijelu Prijedloga, u kojemu je navedeno kako Standard za školske knjižnice uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničnog vijeća donosi ministar znanosti i obrazovanja, istakne kako je to učinjeno u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi u kojemu je, u članku 55., jasno navedeno kako je školska knjižnica dio obrazovnog procesa i udovoljava uvjetima propisanim standardom. Isto bi tako u dijelu II. Zadaće i djelatnost, Odgojno-obrazovna djelatnost, članak 6. (3) trebalo, budući da to školski knjižničari rade, istaknuti mentorski rad sa studentima informacijskih znanosti. I na kraju, svakako jasno navesti obveze osnivača, nadležnog ministarstva i ostalih odgovornih aktera koji bi trebali osigurati financijska sredstva za udovoljavanje uvjetima propisanim standardom. Nije prihvaćen Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, člankom 12. stavkom 2. propisano je da standard za školske knjižnice donosi ministar nadležan za obrazovanje, stoga je Zakon o knjižnicama naveden kao temelj donošenja Standarda. Člankom 29. navedenog Zakona propisano je tko osigurava sredstva za rad knjižnica, a člankom 142. i 143. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi osiguravanje sredstava za opremanje školskih knjižnica obveznom lektirom. Radne obveze stručnih suradnika (knjižničara) u osnovnoj školi propisuje Pravilnik o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi.
117 ANA BUČEVIĆ ROMIĆ STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE Poštovani, predloženi Standard je jako ugodan za čitanje i podržavam ga, ali situacija na ,,terenu'' u školskim knjižnicama je daleko od onoga što Standard predlaže. Prostor većine knjižnica ne zadovoljava Standard, a trenutna materijalna sredstva su minimum minimuma. Nadam se za će navedeni Standard poboljšati materijalna sredstva i ulaganje u školske knjižnice, ne samo u obveznu lektirnu građu već i u materijalnom smislu tako da knjižnice svojim uređenjem mogu učenicima pružiti ,, drugi dom''. Zato predlažem da se u Standard nadoda i obveza osnivača tako da i oni financijski pomognu školskim knjižnicama. Nadam se da će predloženo biti i realizirano. Nije prihvaćen Člankom 29. Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnostima propisano je tko osigurava sredstva za rad knjižnica.
118 Marija Čelan-Mijić STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE Poštovani, podržavam prijedlog standarda za školske knjižnice, pogotovo članak 22. koji govori o veličini knjižnice. Međutim, smatram da je to nemoguće u svim školama ispuniti. Pojedini ravnatelji često knjižnicu prenamijene u neki drugi "važniji" prostor na štetu knjižnice i učenika. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje.
119 Mirjana Čubaković STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE Poštovani, prije svega zahvaljujem članovima skupine koji su radili na izradi prijedloga Standarda za školske knjižnice. Imam potrebu komentirati nekoliko članaka. Članak 3. stavak 2 Potrebno je zamijeniti riječi „Program školske knjižnice“ riječima „Kurikulum školske knjižnice". Obrazloženje: Nakon ukidanja Nastavnog plana i programa za osnovnu školu (2006.), koji je regulirao odgojno-obrazovni rad školskog knjižničara, nije donesen niti jedan sličan dokument koji bi propisao rad školskog knjižničara u nastavnom procesu. Članak 4. Tipove školskih knjižnica potrebo je dublje razraditi. Obrazloženje: U Republici Hrvatskoj postoje škole s više od 40 razrednih odjela. Članak 7. Iz članka 7. premjestiti u članak 6.: - razvijanje navike posjećivanja knjižnice - rad s korisnicima (cirkulacija građe, preporuke za čitanje, pomoć u pronalaženju izvora informacija) - poticanje čitanja i razvoj čitateljske kulture - poučavanje informacijske i medijske pismenosti - organizaciju nastavnoga gradiva za e-učenje i otvorene obrazovne sadržaje Obrazloženje: Potrebno je brisanje tih poslova iz članka 7. i s njima dopuniti Članak 6. jer oni spadaju u odgojno-obrazovnu djelatnost školske knjižnice. Članak 16. U stavku dva precizirati strukturu radnog vremena stručnog suradnika knjižničara, puno radno vrijeme od 40 sati rasporediti na: - šest sunčanih sati dnevno u školi (25 sati odgojno obrazovni rad, 5 sati stručna knjižničarska djelatnost) - 10 sati tjedno izvan škole (planiranje, programiranje i priprema za odgojno-obrazovni rad, suradnja s učiteljima, nastavnicima, stručno usavršavanje, suradnja i drugim ustanovama i drugi poslovi) Obrazloženje: Sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Pravilniku o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi i Pravilniku o normi rada nastavnika u srednjoškolskoj ustanovi stručni suradnici su nastavno osoblje. Članak 27. Dodati stavak 2 (2) Agencija za odgoj i obrazovanje obavlja stručni pedagoški nadzor i pruža stručno-savjetodavnu pomoć u odgojno-obrazovnom radu. Obrazloženje: Sukladno Statutu AZOO. Opremljenost knjižnica inventarom i knjižničnom građom je za svaku pohvalu, mišljenja sam da je potrebno definirati sustavno financiranje i kaznene odredbe za nepoštivanje zakonskih obveza. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje.
120 Tea Kompar Jerković STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE Poštovani, podržavam prijedlog standarda za školske knjižnice. Važnje da svaka odgojno-obrazovna ustanova ima što raznovrsniji i bogatiji knjižni fond kako bismo našim učenicima osigurali pristup pisanoj riječi u svim njezinim oblicima. Smatram da treba povećati broj obveznih jedinica knjižne građe po učeniku. Posebno je potrebno osigurati opremljenost osnovnim sredstvima (namještaj, temeljni knjižni fond, IKT-oprema), tj. utvrditi stanje pa onda krenuti u nadopunu.Osnivače treba zakonski obvezati da moraju osigurati sredstva za nabavu građe. Nije prihvaćen Navedeno je propisano Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti te Standardom.
121 Tina Parać STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE Poštovani, podržavam prijedlog standarda za školske knjižnice. Uistinu želim vjerovati da će sve navedeno biti i realizirano. Knjižni fond treba što hitnije poboljšati kao i uvjete rada knjižnica. Lijep pozdrav, Tina Parać Primljeno na znanje Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje.
122 Ljiljana Črnjar STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE Donošenje novog Standarda za školske knjižnice svakako treba pozdraviti kako bi konačno sve vrste knjižnica u Republici Hrvatskoj imale temeljni podzakonski akt kojim se utvrđuju minimalni uvjeti za obavljanje djelatnosti. Kao što ovo javno savjetovanje pokazuje, ono što stručna zajednica očekuje jest da se osiguraju instrumenti za provedbu Standarda i dostizanje propisanih parametara. To je moguće učiniti kroz dopunu postojećih zakonskih i podzakonskih akata kojima će se točno propisati obveze namjenskog financiranja školskih knjižnica kako od strane samog MZO tako i od strane osnivača (gradova i županija) a što podrazumijeva „sredstva za plaće, sredstva za nabavu građe, sredstva za program, materijalne izdatke, stalno stručno usavršavanje knjižničarskih djelatnika i sredstva za zaštitu knjižnične građe, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje“ (ČL. 29. Zakona o knjižnicama) Bez da MZO propiše kroz zakonske i podzakonske akte koje donosi tko će i što točno financirati i u kojim omjerima nema jamstva provedbe Standarda. Nadalje, MZO i Vlada RH donijeli su odluku da će sve škole do 2027. godine raditi u jednoj smjeni kao preduvjet za uvođenje cjelodnevne nastave. S tim ciljem javno je najavljen ciklus ulaganja u infrastrukturu škola, kako izgradnje novih tako i dogradnje postojećih. Školske knjižnice moraju biti obuhvaćene najavljenim investicijskim ciklusom jer je to način da se, sustavno i organizirano, njihovi prostorni uvjeti usklade sa Standardom a upravo su one te koje u novoj organizaciji rada škole mogu imati ključnu ulogu kako bi se učenicima osigurao kvalitetan i sadržajan cjelodnevni boravak u školi. Naposljetku želim skrenuti pozornost da je, nakon što je tekst ovog Standarda već stavljen u javno savjetovanje, točnije 30. prosinca 2022., na stranicama MZO objavljena Odluka o utvrđivanju normativa prostora građevina osnovnih škola i sami Normativi dimenzioniranja prostora osnovnih škola u RH. S obzirom na očite razlike, neophodno je da se ova dva akta međusobno usklade kako po pitanju izračuna veličine prostora, tako i konceptualno pri čemu koncept školske knjižnice nedvojbeno treba biti onakav kako je definirano u prijedlogu Standarda. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje.
123 Dijana Rinčić STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE Poštovani, slažem se prijedlogom Standarda za školske knjižnice. Pitanje je koliko će sve predloženo zaživjeti u praksi. Slažem se s prijedlogom kolega o uključivanju osnivača. Dijana Rinčić Primljeno na znanje Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje.
124 MARIJANA BLAŽEVIĆ STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE Poštovani, slažem se s kolegicom Pavić gdje navodi kako bi se u uvodnom dijelu Prijedloga uz napomenu da Standard donosi ministar znanosti i obrazovanja uz prethodno mišljenje Hrvatskog knjižničarskog vijeća trebalo dodati u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi kako bi se jasno ukazalo na odredbe članka 55. ZOOOSŠ-a koji navodi da je školska knjižnica dio obrazovnog procesa i udovoljava uvjetima propisanim standardom. Nije prihvaćen Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti člankom 12. stavkom 2. propisano je da standard za školske knjižnice donosi ministar nadležan za obrazovanje, stoga je Zakon o knjižnicama naveden kao temelj donošenja Standarda.
125 Marina Pejić STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE Poštovani, podržavam novi prijedlog spomenutog Standarda iako smatram da su neke stvari utopijske i da je naša realnost često drugačija.Naravno bilo bi dobro i proširenje financijskog proračuna. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje.
126 ŽELJKA GROBENSKI SENJAN STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE Poštovani, potpuno se slažem sa prijedlogom standarda za školske knjižnice. Nadam se da će se povećati materijalna sredstva tako da bez razmišljanja možemo naručiti sav materijal potreban za našu edukaciju i edukaciju učenika. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje.
127 Miroslav Dujmović STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE Podržavam prijedlog Standarda za školske knjižnice. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje.
128 ŽELJANA VOLAREVIĆ STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE Poštovani, osobito podržavam članak 12. ovoga Prijedloga Standarda za školske knjižnice jer smatram važnim da svaka odgojno-obrazovna ustanova ima što raznovrsniji i bogatiji knjižni fond kako bismo našim učenicima osigurali pristup pisanoj riječi u svim njezinim oblicima. Smatram da treba povećati broj obveznih jedinica knjižne građe po učeniku tako da se osigura barem 8 obveznih lektirnih naslova (djela za cjelovito čitanje), a uz to onih 12 ostalih. Mislim da je premalo na godišnjoj razini osigurati 0,5 jedinica knjižne građe po učeniku i učitelju nekoj školi. Najprije treba osigurati opremljenost osnovnim sredstvima (namještaj, temeljni knjižni fond, IKT-oprema), tj. utvrditi stanje pa onda krenuti u nadopunu. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje.
129 Sanja STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE Podržavam Prijedlog standarda za školske knjižnice, s nadom da će se napokon povećati materijalna sredstva kako bi se mogao povećati knjižni fond školskih knjižnica. Kao i neki od komentatora smatram da bi se u Prijedlog trebala uvrstiti i točka koja će obvezati osnivače da osiguraju financijska sredstva školskim knjižnicama. Nije prihvaćen Člankom 29. Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti propisano je tko osigurava sredstva za rad knjižnica, a člankom 142. i 143. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi propisano je osiguravanje sredstava za opremanje školskih knjižnica obveznom lektirom.
130 Marijana Pavić STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE Poštovani, smatram da bi u uvodnom dijelu Prijedloga koji navodi da ministar znanosti i obrazovanja donosi Standard za školske knjižnice uz prethodno mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća trebalo dodati i da se isto donosi u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi kako bi se jasno ukazalo na odredbe članka 55. ZOOOSŠ-a koji navodi da je školska knjižnica dio obrazovnog procesa i udovoljava uvjetima propisanim standardom. U tom smislu slažem se s kolegicom Saulačić. Nije prihvaćen Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, člankom 12. stavkom 2. propisano je da standard za školske knjižnice donosi ministar nadležan za obrazovanje, stoga je Zakon o knjižnicama naveden kao temelj donošenja Standarda.
131 Vedrana žutić STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE Poštovani, podržavam u potpunosti prijedlog i planiranu realizaciju. Zaista vjerujem da će se predloženo i realizirati. Svakako treba raditi na povećanju i obnavljanju knjižnoga fonda te uvjetima rada knjižnica općenito. Bilo bi dobro uključiti točku koja će se odnositi na osnivače koji bi imali i obvezu ispuniti sve navedeno u ovom Prijedlogu. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje.
132 VESNA PLENČA STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE Prijedlog Standarda za školske knjižnice podržavam. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje.
133 VEDRAN LAKOVIĆ STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE Podržavam prijedlog i planiranu realizaciju. Pridonijet će boljoj realizaciji posla u školama i organizaciji posla jer su knjižnice jako važne u školama. Srdačan pozdrav, Vedran Laković Primljeno na znanje Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje.
134 Ana Saulačić STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE SADAŠNJE STANJE: Na temelju članka 12. stavka 2. podstavka 2. Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti (Narodne novine, broj 17/19 i 98/19), uz prethodno mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća, ministar znanosti i obrazovanja donosi… PRIJEDLOG IZMJENE: Na temelju članka 12. stavka 2. podstavka 2. Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti (Narodne novine, broj 17/19 i 98/19), uz prethodno mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća, u skladu s Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ministar znanosti i obrazovanja donosi… OBRAZLOŽENJE PREDLOŽENE IZMJENE: U sažetku savjetovanja propisano je: Nadalje, propisano je da knjižnice svoju djelatnost obavljaju sukladno Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti i standardima propisanim za pojedine vrste knjižnica, kojima se uređuju poslovi i usluge, kadrovski i tehnički uvjeti svojstveni pojedinim vrstama knjižnica, standardi za digitalnu knjižnicu, kao i prava i dužnosti korisnika knjižničnih usluga. Standarde za školske knjižnice prema navedenom Zakonu donosi ministar nadležan za znanost i obrazovanje, uz prethodno mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća., no iako je Zakon o knjižnicama lex specialis, školska knjižnica djeluje u okviru odgojno-obrazovnog sustava zbog čega mislim da treba navesti i Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, bez obzira što se to podrazumijeva. Prema ZOOOSŠ-u članak 55. navodi: (1) Školska ustanova ima knjižnicu. (2) Djelatnost knjižnice iz stavka 1. ovog članka sastavni je dio obrazovnog procesa u kojem se stručno-knjižnična djelatnost obavlja u manjem opsegu ili uobičajeno i služi za ostvarivanje obrazovnog procesa. (3) Knjižnica mora udovoljavati uvjetima koji su propisani standardima. (Ana Saulačić, viša savjetnica za nastavno područje Školsko knjižničarstvo, Agencija za odgoj i obrazovanje – Podružnica Split, 22. prosinca 2022.) Nije prihvaćen Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, člankom 12. stavkom 2. propisano je da standard za školske knjižnice donosi ministar nadležan za obrazovanje, stoga je Zakon o knjižnicama naveden kao temelj donošenja Standarda.
135 Dragica Pršo STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE U cijelom tekstu nedostaje obveza osnivačima i svim drugim odgovornim i nadležnim osobama/institucijama koji bi trebali osigurati financijska sredstva kako bi svaka školska knjižnica mogla pratiti minimalne uvjete ovog Standarda. Nije prihvaćen Člankom 29. Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti propisano je tko osigurava sredstva za rad knjižnica, a člankom 142. i 143. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi osiguravanje sredstava za opremanje školskih knjižnica obveznom lektirom.
136 Aleksandra Tonković STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE Podržavam prijedlog i planiranu realizaciju. Svakako će to doprinijeti boljim uvjetima rada kolega, kao i cijele škole. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje.
137 MELITA SCHMITZ STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE Poštovani, slažem se s prijedlogom Standarda, ali situacija u praksi je drugačija i ovo je samo mrtvo slovo na papiru. Često se moramo boriti za kunu za godišnju nabavu, a sredstva MZOS zaista nisu dostatna s obzirom na broj učenika. Kako da provodimo nove kurikule i uvodimo nove naslove kada ni za obnovu starih nemamo dovoljno sredstava? Žalosno je kad učenik kaže da želi čitati novi naslov koji je izašao, a ja kažem da ga nemam! nemojmo zaboraviti da je čitanje i razumijevanje pročitanog pretpostavka za razvoj svih ostalih kompetencija,a moramo uzeti u obzir da su se prirodne znanosti zaista (dovoljno) financirale...došlo je vrijeme kada bismo se trebali orijentirati na čitanje i otklanjanje i ublažavanje svih poteškoća koje su u vezi s čitanjem. drago mi je da je napisano da školski udžbenici nisu dio knjižnog fonda,a time se reguliraju svi poslovi vezani za udžbenike. možda bismo mogli dodati da se prati rad odgovornih koji upravljaju sredstvima, a ne da je sve prepušteno na nečiju volju. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje.
138 MARIANNA JELICICH BUIĆ STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE Poštovani, prijedlog je dobro strukturiran i bilo bi potrebno da se zaista primjeni te da se provede nadzor nad izvršenje istoga. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje.
139 Ljubica Selak-Zeljko STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE Prijedlog standarda za školske knjižnice podržavam.Nadam se da će predloženo biti i realizirano. Uistinu treba poboljšati knjižni fond te opće prganizacijske uvjete rada knjižnica, što će naravno pomoći i nama učiteljima. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje.
140 Gabriela Feher STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE Podržavam prijedlog Standarda za školske knjižnice. Vrlo je lijepo opisano i obećano, nadajmo se da će biti i ispunjeno: Lijep pozdrav! Gabriela Feher Primljeno na znanje Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje.
141 SILVANA KOPAJTIĆ-ZURAK STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE Opće odredbe Standarda za školske knjižnice u potpunosti su jasne i precizne. Podržavam prijedlog Ministarstva znanosti i obrazovanja. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje.
142 Mirna Brunčić STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE Prijedlog novog Standarda za školske knjižnice jako lijepo izgleda u teoriji, no vjerujem da je mnogima čista utopija. Konkretno, kvadratura knjižnica koja ne smije biti manja od 60m2 - teško izvedivo ukoliko se ne ide na nadogradnju školskih/domskih zgrada. Spomenula bih i specifičnost domskih knjižnica. Zadnji put kada sam provjeravala, samo 5 samostalnih đačkih domova imalo je svoju knjižnicu i knjižničara. Za sada, nas (izravno) ne financira ni Ministarstvo, ni Grad, ni Županija. Ne nalazimo se ni na jednom popisu za dodjelu novčanih sredstava za nabavu građe. Ovisimo isključivo o dobroj volji ravnatelja, tj koliko nam dodijeli za nabavu, toliko imamo. Imam osjećaj da smo ostavljeni na margini zbog svoje specifičnosti i malobrojnosti. Po članku 13, stavku 8, godišnji priljev nove građe trebao bi biti puno veći od onoga što si, realno, možemo priuštiti. Spašavaju nas donacije, no ne možemo se oslanjati na tuđu dobru volju, a donirana građa često ne odgovara potrebama domske knjižnice. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na uključivanju u savjetovanje.
143 Alta Pavin Banović STANDARD ZA ŠKOLSKE KNJIŽNICE Opće odredbe Standarda za školske knjižnice, jasno su opisane u predmetu i namjeni ovog dokumenta. Drugi dio zadaće i djelatnost školske knjižnice opisuje sve djelatnosti koje stručni suradnici knjižničari, školski knjižničari, obavljaju u svojim školskim institucijama i kroz suradnju s ostalim nabrojanim dionicima. Novina koja se spominje su tipovi školskih knjižnica, a pretpostavljam prema tipovima šk razlikuje se i radno vrijeme školskih knjižničara. Treći dio knjižnična građa i knjižnični fond jasno opisuje izgradnju i upravljanje knjižničnim fondom, knjižničnu građu, strukturu i opseg knjižničnog fonda, obrada knjižnične građe. Knjižnična građa koju čine elektronička građa na prijenosnim medijima sada je već zastarjela građa jer sve je više računala koja nemaju CD/DVD uređaje, osim USB-a, za sada - elektronička knjižnična građa danas je digitalizirana ili digitalna građa koja je dostupna na mreži. Izvrsno je što je jasno napisano kako školski udžbenici nisu dio knjižničnog fonda. U dijelu struktura i opseg knjižničnog fonda jasno su navedeni postoci za pojedinu građu koju školska knjižnica mora imati obzirom na tip školske knjižnice kao i prosječna starost koja ne smije biti veća od 15 godina... bojim se da u tom slučaju se neće moći realizirati broj jedinica građe za tip 5 školske knjižnice. Četvrti dio stručni knjižničarski djelatnici jasno opisuje tko je stručni suradnika knjižničar, strukturu radnog vremena, profesionalni razvoj. Peti dio korištenje knjižnične građe i usluga jasno opisuje korisnike knjižničnih usluga, zaštita osobnih podataka. Šesti dio prostor i oprema jasno opisuje prostor školske knjižnice, funkcionalne cjeline, veličina knjižnice, higijensko-tehnički uvjeti, knjižnični namještaj, tehničke karakteristike knjižničnih polica. Veličina knjižnica prema tipu škole je ovdje izvrsno navedena... nadam se da će ravnatelji uvažiti ove dimenzije..., a kabinet knjižničara je utopija u ovim školskim dimenzijama kada su škole u manjku s razredima?! Tehničke karakteristike polica za smještaj građe je izvrsno opisana do detalja, a hoće li ravnatelji poduzeti mjere da se knjižnica uredi prema ovim standardima?! Tehnička i računalna oprema je detaljno navedena, a prema broju učenika izvrsno je planiran broj računala koja su doista potrebna učenicima... hoće li ravnatelji uzeti u obzir uređenja školske knjižnice prema ovom Standardu?! Izvrsno je što uz Standard je stavljen i Prilog Koeficijent izvodljivosti Standarda... vjerujem da je doista moguća realizacija do 2027. Predlažem da se stavi točka s naputkom za ravnatelje škola i osnivače škola koji imaju obvezu realizirati sve navedeno! Hvala. Nije prihvaćen Koeficijentom izvodljivosti standarda propisani su rokovi u kojima se pojedini standard treba postići.