Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Pravilniku o dodatnom porezu na dobit

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 ERSTE&STEIERMARKISCHE BANK d.d. PRAVILNIK O DODATNOM POREZU NA DOBIT, Članak 6. Predlažemo dopunu članka 6. stavak 4. Pravilnika o dodatnom porezu na dobit na način da se pojasni kako prilikom zbrajanja podataka pravnog slijednika i svih pravnih prednika treba uzeti u obzir odredbe članka 6. stavak 1. i članka 7. stavak 1. Zakona koje propisuju kako se prilikom utvrđivanja oporezive dobiti 2022. i oporezive dobiti prethodnih razdoblja uzimaju u obzir samo pozitivni iznosi iskazani na rednom broju 36. ili 39. Prijave poreza na dobit pravnog slijednika i svih pravnih prednika. Naime, kako je odredbama Zakona predviđeno, negativni iznosi na rednom broju 36. ili 39. Prijave poreza na dobit se ne uzimaju u obzir prilikom izračuna oporezive dobiti 2022. i prethodnih razdoblja, pa identično pravilo treba vrijediti i u slučaju zbrajanja podataka kod statusnih promjena. U suprotnom bi primjerice kod pripajanja bilo moguće da se za iznos negativne porezne osnovice odnosno poreznog gubitka društva koje se pripaja umanji iznos oporezive dobiti pravnog slijednika, što bi bilo u suprotnosti s gore navedenim odredbama Zakona i isključivanjem poreznih gubitaka prilikom utvrđivanja oporezive dobiti. Shodno navedenome predlažemo da se u članku 6. stavku 4. iza postojeće rečenice doda sljedeća rečenica: „Zbroj oporezive dobiti u Obrascu DPD provodi se prema odredbama članka 6. stavka 1. i članka 7. stavka 1. Zakona.“ Nije prihvaćen Zakon o dodatnom porezu na dobit navodi kako će se statusne promjene uzeti u obzir prilikom utvrđivanja osnovice dodatnog poreza na dobit. Slijedom Zakona o trgovačkim društvima i Zakona o porezu dobit, prava i obveze iz porezno pravnog odnosa preuzima pravni slijednik, te se prilikom utvrđivanja zajedničke oporezive dobiti spajaju prethodno odvojeno utvrđeni rezultati te se na taj rezultat primjenjuju odredbe članka 7. i 8. Zakona o dodatnom porezu na dobit. Stoga se prijedlog ne prihvaća.
2 HRVATSKI URED ZA OSIGURANJE PRAVILNIK O DODATNOM POREZU NA DOBIT, Članak 3. Člana 3. Stavak (1) Alineja 5 - Predlažemo da se Članak 13 stavak 3 protumači i definira Pravilnikom o dodatnom porezu na dobit na način da se uvaže izuzeci i za ostala vrijednosna usklađenja financijske imovine, a za koje za koje je povećana porezna osnovica na rednom broju 17. Uklopljeno u tekst predlažemo tumačenje članka 3 stavka 3 Zakona na slijedeći način: Prilikom utvrđivanja oporezive dobiti iz članka 6. ovoga Zakona mogu se izuzeti nerealizirani gubici financijske imovine čija se promjena fer vrijednosti priznaje kroz račun dobiti i gubitka te ostala vrijednosna usklađenja financijske imovine, a za koje je povećana porezna osnovica na rednom broju 17. odnosno 22. Prijave poreza na dobit, osim zajmova i potraživanja, pod uvjetom da se istovjetni izuzetak primjeni i pri izračunu oporezive dobiti svakog prethodnog poreznog razdoblja iz članka 7. stavka 1. Zakona. Nije prihvaćen Obzirom da je riječ o provedbenom aktu nije moguće prihvatiti prijedlog kojim se mijenja članak Zakona o dodatnom porezu na dobit odnosno čije tumačenje nije u skladu s odredbama Zakona o dodatnom porezu na dobit.
3 OTP Banka Hrvatska d.d. PRAVILNIK O DODATNOM POREZU NA DOBIT, Članak 3. Predlažemo u članak 3. stavak 4. dodati novi stavak ili točku koja glasi: Prilikom primjene izuzetka iz stavka 1. točke 5. ovog članka, oporeziva dobit prethodnih poreznih razdoblja umanjuje se za nerealizirane gubitke financijske imovine iz članka 13. stavka 3. Zakona, čija se promjena fer vrijednosti priznaje kroz račun dobiti i gubitka samo za financijsku imovinu koja je nerealizirana na datum 31. prosinca 2022. godine. Obrazloženje: Usklađenje financijske imovine, koje nije bilo porezno priznati rashod u jednom poreznom razdoblju, isključuju se iz porezne osnovice u jednom od narednih poreznih razdoblja u kojima se vrijednosno usklađena financijska imovina realizirala. Navedeno proizlazi iz članka 10. stavak 1. Zakona o porezu na dobit: rashodi smanjenja financijske imovine priznaju se u razdoblju u kojemu je imovina prodana ili na drugi način uporabljena. U članku 7. stavak 1. točka 2. istog Zakona o porezu na dobit propisano je da se porezna osnovica iz članka 5. Zakona o porezu na dobit smanjuje za prihode od vrijednosnih usklađenja dionica i udjela (nerealizirani dobici), ako su bili uključeni u poreznu osnovicu. Članak 6. stavak 2. Zakona propisuje da se porezna osnovica može smanjiti za rashod ranijih razdoblja koji su bili uključeni u poreznu osnovicu. Umanjenje porezne osnovice temeljem navedenih odredbi iskazuje se na rednom broju 30. Ostali rashodi ranijih razdoblja u Prijavi poreza na dobit. Ako porezni obveznik iskoristi mogućnost primjene izuzeća rednog broja 22. Prijave poreza na dobit prilikom izračuna dobiti oporezive dodatnim porezom na dobit, bez da iz tog rednog broja izuzme onu financijsku imovinu koja se realizirala do 31. prosinca 2022. godine, doći će do dvostrukog umanjenja oporezive dobiti. Navedeno proizlazi iz tog što će efekt vrijednosnog usklađenja inicijalno biti iskazan na rednom broju 22. Prijave poreza na dobit, a po realizaciji će se prethodno porezno nepriznato vrijednosno usklađenje iskazati na rednom broju 30. Prijave poreza na dobit, jer su ispunjeni uvjeti za porezno priznavanje vrijednosnog usklađenja financijske imovine. Primjer: Društvo je u 2020. godini uvećalo osnovicu poreza na dobit na rednom broju 22. za iznos nerealiziranog gubika od 100. 2021. godine od navedenog iznosa realizirano je 40. Društvo u 2021. godini u Prijavi poreza na dobit iskazuje umanjenje porezne osnovice za 40 na rednom broju 30. Ukoliko bi za potrebe izračuna dobiti oporezive dodatnim porezom na dobit iz osnovice za 2020. godinu isključio cijeli iznos nerealiziranog gubitka koji je iskazan na rednom broju 22. u iznosu od 100, ne uzimajući u obzir realizaciju u 2021. godini u iznosu od 40 (redni broj 30. Prijave poreza na dobit), prosjek dobiti za godine 2018. do 2021. bi bio dvostruko umanjen za isto vrijednosno usklađenje financijske imovine: u 2020. godini za iznos nerealiziranog gubitka od 100 i u 2021. godini za realizirani gubitak od 40, koji je već u 2020. godini bio iskazan u nerealiziranom gubitku od 100. Ukoliko bi se za potrebe izračuna dobiti oporezive dodatnim porezom na dobit izuzimao samo nerealizirani gubitak u cijelom promatranom razdoblju, na istom primjeru bi porezni obveznik iz rednog broja 22. Prijave poreza na dobit izuzeo nerealizirani gubitak od 60 u 2020. godini, te ne bi došlo do dvostrukog umanjenje porezne osnovica po istoj osnovi. Nije prihvaćen Obzirom da je riječ o provedbenom aktu nije moguće prihvatiti prijedlog kojim se mijenja članak Zakona o dodatnom porezu na dobit odnosno čije tumačenje nije u skladu s odredbama Zakona o dodatnom porezu na dobit.
4 HGK PRAVILNIK O DODATNOM POREZU NA DOBIT Članica HGK iz industrijskog sektora mišljenja je kako je zakonodavac donošenjem Zakona o dodatnom porezu na dobit, pa sada i predmetnim Nacrtom pravilnika postupio suprotno uređenjima Uredbe Vijeća (EU) 2022/1854 od 6. listopada 2022. godine kada je propisao da se navedeni propisi primjenjuju na sve obveznika plaćanja poreza na dobit. Predloženi tekst suprotan je Uredbi Vijeća (EU) 2022/1854 u kojoj je navedeno da bi se cilj nacionalne mjere trebao smatrati sličnim općem cilju solidarnog doprinosa utvrđenog istom Uredbom ako se njime doprinosi cjenovnoj pristupačnosti energije Ujedno bi se trebalo smatrati da nacionalna mjera podliježe sličnim pravilima kao i solidarni doprinos ako obuhvaća djelatnosti u sektorima sirove nafte, prirodnog plina, ugljena i rafinerije, određuje osnovicu, predviđa stopu i osigurava da se prihodi od nacionalne mjere upotrebljavaju u svrhe usporedive sa svrhama solidarnog doprinosa. Uredbom Vijeća (EU) 2022/1854 od 6. listopada 2022. propisane su mjere koje se odnose na sektore sirove nafte, prirodnog plina, ugljena i rafinerija dok je predmetni Zakon predložio uvođenje solidarnog doprinosa u svim dijelovima gospodarstva bez jasnih kriterija ostvarenja prihoda. Člankom 3. Zakona o dodatnom porezu na dobit propisano je kako je dodatni porez na dobit prihod državnog proračuna, što nije u skladu sa određenjima citirane Uredbe budući da nije utvrđena namjena ovako ostvarenog prihoda države, a što je propisano člankom 17. Uredbe Vijeća (EU) 2022/1854 od 6. listopada 2022. Utvrđenim kriterijima za obveznika plaćanja dodatnog poreza na dobit ciljana je samo određena skupina poreznih obveznika te se istim povrjeđuju obveze države propisane Ustavom RH da se svim poduzetnicima osigura jednak pravni položaj na tržištu. Donošenjem ovakve regulative nije se uvažila činjenica da su pojedini gospodarski subjekti svoje prihode ostvarili upravo povećanjem ulaganja u kapitalne investicije, povećanjem zapošljavanja unatoč Covid pandemiji, fizičkim povećanjem rasta proizvodnje i konstantnim održavanjem i ne povećanjem prodajnih cijena. Iz navedenog je jasno da su za takva poduzeća, povećani prihod i dobit u 2022. godini isključivo rezultat svih ovih faktora, a ne rezultat špekulacija na energetskim tržištima ili špekulativnih povećanja cijena krajnjih proizvoda iskorištavanjem monopolskog položaja na tržištu. Dakle, gospodarski subjekti koji su unatoč povećanju cijena sirovina, značajnom povećanju troškova transporta, povećanju cijena radne snage, povećanju ulaznih cijene energenata te ostalih dodatnih troškova prouzrokovanih Covid pandemijom i ratom u Ukrajini, svojim dobrim, odgovornim i umješnim poslovanjem ostvarili prihod, ovakvim se zakonskim uređenjem kažnjavaju i dovode u nepovoljniji položaj jer im se propisuje dodatni porez na dobit bez da se pritom utvrdio razlog povećanja prihodovne strane. Poduzetnici koji su u 2022. godini ostvarili prihode kao rezultat dugoročnog odgovornog i promišljenog poslovanja, a da pritom nisu povećali cijene svojih proizvoda, omogućili povećano punjenje državnog proračuna kako sa osnove povećane osnovice poreza na dobit, tako i s osnove zapošljavanja novih radnika i povećanjem njihovih materijalnih prava s osnove povećanih prihoda, ovime se dovode u neravnopravan položaj. Podredno, dodatni porez dovodi u pitanje mogućnosti povećanja materijalnih prava radnika, povećanja zapošljavanja te ugrožava buduće investicije koje mogu dovesti do daljnjeg rasta i razvoja poduzeća. Nije prihvaćen Zakonom o dodatnom porezu na dobit provedene su dvije mjere: a) uvedena je jednokratna, solidarna, mjera plaćanja dodatnog poreza na dobit, b) provedeno je Poglavlje III. Uredbe Vijeća (EU) 2022/1854 od 6. listopada 2022. o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije (SL L 261I, 7.10.2022.; dalje u tekstu: Uredba). Obveznici dodatnog poreza na dobit su obveznici poreza na dobit utvrđeni u skladu s posebnim propisom o oporezivanju dobiti, koji nakon završetka poreznog razdoblja iz 2022. godine ispune dva uvjeta: ostvare prihode veće od 300.000.000,00 kuna i utvrde oporezivu dobit za 2022. godinu veću od prosjeka oporezive dobiti iz četiri prethodna porezna razdoblja, uvećanog za 20%. Dakle, riječ je o solidarnoj mjeri preraspodjele kako bi se osiguralo da porezni obveznici, poduzetnici koji su ostvarili dodatnu dobit, proporcionalno doprinose ublažavanju negativnih okolnosti kod najugroženijih građana. Obveznici solidarnog doprinosa su poduzetnici koji minimalno 75% prihoda ostvaruju od vađenja sirove nafte, prirodnog plina, ugljena i rafinerija ako im je dobit u 2022. godini veća od prosjeka četiri prethodna porezna razdoblja uvećana za 20%. Porezna stopa je 33%. Dakle, solidarni doprinos se plaća na "višak dobiti“ koji se izračunava na isti način kao i za dodatni porez na dobit. Stoga se ta mjera provodi Zakonom o dodatnom porezu na dobit. Prema Uredbi solidarni doprinos bi trebao djelovati kao mjera preraspodjele kojom bi se osiguralo da poduzeća koja su ostvarila višak dobiti zbog neočekivanih okolnosti proporcionalno doprinose ublažavanju energetske krize na unutarnjem tržištu. Također, predloženim Pravilnikom o dodatnom porezu na dobit detaljnije je uređen postupak plaćanja dodatnog poreza na dobit i solidarnog doprinosa i za te dvije obveze će se otvoriti poseban uplatni račun.