Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Nacrt prijedloga zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije s Konačnim prijedlogom Zakona

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Društvo građevinskih inženjera Zagreb DIO DEVETI PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 84. U članku 84. Ministarstvo uvodi internu kontrolu postupka obnove, a uz ovlaštenog inženjera građevinarstva kontrolira financije. Ove dvije kontrole uvode se zajedno sa ukidanjem jedne cjelovite (tehničko-financijske kontrole). Dvije nove kontrole, od kojih je jedna interna unutar Ministarstva, uvode se uz uvođenje zanemarivanja kontrole ključnog segmenta koji se zove kontrola opravdanosti projektnog zahvata na zgradi. Znači, dva supstituta za jednu proceduru, i to nedostatno u ključnom segmentu. U slučajevima u kojima se projektant i korisnik obnove dogovore o obimu radovima na zgradi, a isti premašuju konstrukcijsku obnovu, te obje strane inzistiraju na opravdanju radova unutar konstrukcijske obnove, više niti jedna od novo postavljenih kontrola to ne može osporiti. Takva promjena u Zakonu govori o potpunom nerazumijevanju procesa gradnje. Npr., tehničko-financijske kontrole u Gradu Zagrebu i Sisačko-moslavačkoj županiji ukazuju na primjere kod kojih projektant nailazi na nepropisno izvedena krovišta ili dijelove konstrukcije koje su se gradile u vrijeme samoizgradnje, ali isto nije oštećeno u potresu. Sukladno načelima obnove nakon potresa, taj dio ne ulazi u konstrukcijsku obnovu nakon potresa. No, projektant uvrštava ove radove, jer su nepropisno izvedeni, a ne zato što su stradali u potresi ili predstavljaju rizik za mehaničku otpornosti i stabilnost. Radovi na uklanjanju i izgradnji takvih novih dijelova konstrukcije svima su poželjno ulaganje, osim što ne predstavljaju racionalno trošenje javnih sredstava, a država u ovakvom prijedlogu nema mehanizam borbe protiv takvih nenamjenskih ulaganja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
2 Društvo građevinskih inženjera Zagreb DIO DEVETI PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 79. Članak 79., stavak 1.: Zaposlenici Fonda za obnovu su zaposleni na neodređeno vrijeme, imaju određene Ugovore o radu sa materijalnim i nematerijalnim pravima. O tome treba voditi računa. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Odredbe su uređene na odgovarajući način.
3 Društvo građevinskih inženjera Zagreb DIO DEVETI PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 79. Spajanjem provedbenih tijela za obnovu sa središnjim tijelom barem će se rasteretiti poštari, koji su gotovo svaki dokument morali dostavljati u papirnatom obliku u njihovoj međusobnoj komunikaciji i povezanim poslovnim procesima. Nažalost, do sada nije zaživio prijenos dokumenata na razini MPGI – Fond za obnovu elektronskim putem, nego sve poštom. Uključivo Projekti. Prvo poštom iz Dežmanove ili kasnije Vjesnika (prostora FZO), pa u Branimirovu, pa u sortirnicu, pa natrag u Ul. Republike Austrije 14 (kasnije u Zagrepčanku) - u zadnje vrijeme je početna i završna destinacija bila udaljena jednu tramvajsku stanicu, ali je ipak sva dokumentacija putovala i plaćana poštom. S time da uvjete prihvaćanja elektronske dokumentacije nije imalo MPGI, koje sad sve preuzima, s gotovo jednakim kompetencijama. Ovo je konstruktivna primjedba gdje se može dobiti na učinkovitosti. Projekti (mape, dakle fascikli i registratori) se u glavnini digitalno potpisuju, ali ipak papirno dostavljaju regularnom poštom. U sustavu u kojem nitko to do sada nije primijetio kao problem i mogućnost napretka, ne očekuje se ni osvrtanje na rješavanje ključnih izazova spajanja MPGI i FZO u jedno tijelo: prijenos dosadašnjih iskustava će biti minimalan, jer su koeficijenti za obračun plaća u FZOu bili značajno veći, zbog čega je već došlo do znatnog osipanja ljudskog kadra. Postoji rizik da sustav koji nije primijetio prethodno navedeno, neće zamijetiti da će uvođenje novih procedura i ljudi potrajati. Zakon se silom politike može brzo promijeniti, ali manjak stručnog kadra i nezadovoljstvo će isplivati u operativnoj fazi provedbe promjena. Tome se treba drukčije doskočiti nego što se radi (zanemaruje). Sad se može reći da se FZO nikad nije ni trebao oformiti, to je sada puno jasnije i onima koji su ga zastupali. Ipak, iz današnje perspektive, on je oformljen, pa odbačen kao institucija, a te promjene koštaju građane i ne ubrzavaju obnovu nego iscrpljuju organiziranje administrativnog dijela obnove. Sve od istih inicijatora. U nekim djelatnostima i poslovanjima, greške plaćaju oni koji ih stvaraju. Ovdje to nije slučaj. U ovom trenutku, s obzirom na rad tijela koja su se uspostavila i vremena u kojem se spram potresa događaju ove nove promjene, nejasna je svrha ukidanja Fonda i Središnjeg ureda, a posebno ako se uvodi novo tijelo - APN. Tko garantira dobru koordinaciju s APN-om, ako se s ova dva prije nije mogla provoditi obnova ili će se za godinu dana ukidati i APN? Problem su pogrešni ljudi na odgovornim mjestima, a ne tijela. Taj proces ukidanja i spajanja će višestruko usporiti obnovu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
4 Josipa Blažević-Perušić DIO DEVETI PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 76. Članak 76. stavak 2 – predlaže se riječ “vijrća zamijeniti s riječi “savjeta“L Prihvaćen Prihvaća se
5 Društvo građevinskih inženjera Zagreb DIO DEVETI PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 75. U članku 75. se određuje prisilno raskidanje ugovora dobivenih putem javne nabave, što je neustavno. Prouzročit će u najmanju ruku brojne odštetne zahtjeve tvrtki koje su rezervirale svoje kapacitete, odrekle se drugih poslova, sklopile dodatne ugovore o poslovno-tehničkoj suradnji, a sve u dobroj vjeri dobivenog posla i potpisanog ugovora. Stavak 2. članka 75. može se tumačiti da svi ugovaratelji usluga tehničko-financijske kontrole mogu Ministarstvu podnijeti zahtjev za izvršenje 99% svojih usluga, te da će im Ministarstvo isplatiti iste, što sigurno nije bila namjera zakonodavca. Izvršenost (%) izvršenja ove usluge ne može se egzaktno odrediti. Naručitelji su mahom jedinice lokalne samouprave, a ne Ministarstvo, koje su sukladno Zakonu o javnoj nabavi i odgovorni za ugovorene poslove, a ne Ministarstvo. Prisilno ukidanje ovih Ugovora, uz zadovoljavajuće izvršenje po Ugovorima, Naručiteljima ne predstavlja korist ukoliko se usluga ne provede do kraja, jer je riječ o intelektualnoj, a ne zanatskoj usluzi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
6 FIM INŽENJERING DIO DEVETI PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 75. 7. članak 75., stavak (1), članak 35., stavak (3) Postojećim Zakonom o obnovi ne definira se tehničko-financijska kontrola, te nije primjereno istu ukidati zakonom i raskidati ugovore. Isto je potrebno regulirati novim programom mjera iz članka 72. ovog prijedloga zakona. Nije prihvaćen Ne prihvaća se Predlagatelj zakona se odlučio za ukidanje tehničko-financijske kontrole zbog ubrzanja postupka obnove.
7 Ivan Markić 84 DIO DEVETI PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 75. Unutar sklopljenih ugovora su navedni uvjeti raskida ugovora prema Zakonu o obaveznim odnosima. Ne vidim potrebu da se radik ugovora definira Zakonom o obnovi od potresa. Molim vas da pojasnite zbog čega se to radi? Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća Pristupit će se raskidu ugovora.
8 BERNARDICA HOLJEVAC DIO DEVETI PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 75. U čl.75. Prijedloga Zakona raskinuli ste ugovor o provođenju tehničko financijske kontrole s izabranim provoditeljima. Da li ostaju na snazi ugovori s operativnim koordinatorima ili se koordinacija prebacuje unutar institucija? Primljeno na znanje Primljeno na znanje Ugovori s operativnim koordinatorima nisu predmet ovoga Zakona.
9 MIHAELA ZAMOLO DIO DEVETI PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 74. Riječ „stradale“ treba zamijeniti s riječi „oštećene“. Nije prihvaćen Ne prihvaća se Radi se o Odluci Vlade koja je već donesena.
10 MIHAELA ZAMOLO DIO DEVETI PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 72. Stavak 1 treba u cijelom tekstu uskladiti „programi mjera“ i „Program mjera“ Nije prihvaćen Ne prihvaća se Predmetno je u skladu s intencijom predlagatelja.
11 Ured pučke pravobraniteljice DIO SEDMI STAMBENO ZBRINJAVANJE OSOBA POGOĐENIH POTRESOM I SMJEŠTAJ DRŽAVNIH TIJELA, DIO DEVETI PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE za Dio deveti – Prijelazne i završne odredbe, članci 70. pa do 86., ističemo kako se u Obrazloženju Nacrta prijedloga navodi kako se ovim odredbama uređuje pitanje započetih postupaka i to s povratnim djelovanjem, odnosno propisivanjem da će započeti postupci biti dovršeni na temelju ovoga Zakona ako je to povoljnije za stranku. Intencija je nastavak započetog procesa i zadržavanje kontinuiteta uz odgovarajuće izmjene u svrhu postizanja njegove veće učinkovitosti. No, kako određeni broj građana još uvijek nije podnio zahtjev zbog složene procedure i sporosti sustava, predlažemo jasnije propisati pod kojim uvjetima svi stradali imaju pravo na obnovu odnosno njezin dovršetak poglavito u smislu povrata uloženih sredstava i to neovisno o stupnju oštećenja. Na kraju ponovo ukazujemo da će brza i učinkovita provedba Zakona o obnovi, ali i šira revitalizacija pogođenih područja itekako ovisiti i o tome koliko su procedure jasno propisane te koliko su građani upoznati s pravima i obvezama. U tom pogledu, a s obzirom na izniman značaj ovog zakona, iznosimo dva prijedloga. Prvo, kako su stradalnici potresa, posebice oni u ruralnim područjima zbog izoliranosti i/ili drugih okolnosti kao što je dob i zdravstveno stanje u posebno ranjivom položaju preporučujemo da se u suradnji s Ministarstvom pravosuđa i uprave i Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU razmotre mogućnosti za dodatnim financiranjem udruga koje se bave besplatnom pravnom pomoći na potresima pogođenim područjima kako bi građanima osigurali punu pravnu podršku u obnovi, uključujući i kroz program Revitalizacije. Drugo, ukazujemo da podaci koje je prikupila Koordinacija humanitaraca u SMŽ pokazuju da je preko 70% ispitanika smatralo da im informacije nisu bile dostupne na pravi način, što sigurno ne doprinosi povjerenju u institucije. Komunikacija s građanima treba biti jasna, a i prilagođena različitoj dobi, obrazovanju te imovnom statusu koji ne predmnijeva uvijek dostupan pristup elektroničkoj komunikaciji. Ukoliko se i prihvate početno izneseni prijedlozi o doradi Nacrta prijedloga na način da se u njemu jasnije propišu i razgraniče materijalno-pravne odredbe od procesnih te se prijedlog dodatno nomotehnički doradi, očekujemo da će i dalje, uključujući s obzirom na kompleksnost materije te različite pravne situacije koje se ovim zakonom uređuju postojati brojne dvojbe od strane građana što moraju činiti. Stoga preporučamo da, po usvajanju Zakona, Ministarstvo izradi info grafiku koja će dati opis procedure obnove te da izradi letke s uputama o koracima, rokovima, potrebnoj dokumentaciji i načinima korištenja pravnih lijekova te da ove što jasnije informacije o potrebnim koracima za ostvarivanje prava budu dostupne građanima na web stranicama, ali i putem letaka u prostorijama u kojima se primaju građani. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Ministarstvo nastoji svim građanima pružiti adekvatne informacije o obnovi. U tu svrhu osnovani su informativni centri i mobilne jedinice na terenu, te će se po potrebi ti modeli unaprjeđivati i proširivati. Ističemo da će izradom GIS aplikacije svi građani imati pristup relevantnim podacima o obnovi.
12 Ured pučke pravobraniteljice Odluka o privremenom smještaju, Članak 66. Predlažemo članku 66. dodati stavak 2 i jasno propisati obveze formiranja i najmanje jednom mjesečno ažuriranja popisa građana koji su u potrebi za nekom vrstom smještaja, potom broja i vrste objekata podobnih za različite kategorije stambenog zbrinjavanja, koji će biti dostupni nadležnim tijelima uključenim u obnovu. Nije prihvaćen Ne prihvaća se Prioriteti se propisuju programom mjera.
13 Hrvatski inženjerski savez (HIS) Privremeno stambeno zbrinjavanje u privremenim, pokretnim i montažnim objektima , Članak 64. U članku 64., stavku 2., uz navedene pojmove zgrada i objekata, predlaže se uklopiti osnovni pojam: građevine. Nije prihvaćen Ne cijeni se potrebnim
14 Ured pučke pravobraniteljice Privremeno stambeno zbrinjavanje u privremenim, pokretnim i montažnim objektima , Članak 64. Predlažemo člankom 64. propisati da privremeno zbrinjavanje u montažne objekte podrazumijeva i njihovo priključivanja na energetsku mrežu i vodnokomunalnu infrastrukturu, neovisno o tome radi li se o organiziranom ili pojedinačnom smještaju. Također predlažemo u propisivanje obveze JLPRS da prilikom određivanja kriterija za smještaj vode računa o ranjivim skupinama kao što su djeca, osobe starije životne dobi, osobe s invaliditetom, osobe teško ugroženog zdravlja i dr. Pored navedenog predlažemo jasno propisati da li smještaj u montažne kuće odgovarajuće energetske učinkovitosti ujedno predstavlja i konzumaciju prava na obnovu i pod kojim uvjetima. Korisno bi bilo propisati i kako sukladno posebnim propisima korisnici sustava socijalne skrbi nisu dužni snositi troškove stanovanja, odnosno koje su režijske troškove dužni snositi ovlaštenici prava na stambeno zbrinjavanje, odnosno privremeni smještaj, budući je i glede toga bilo dosta upita na terenu. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Radi se o privremenom smještaju pa se u nekim slučajevima realno nije moguće izvođenje priključaka i dr. Životno je logično da JLPRS vodi računa o navedenim okolnostima. U fokusu djelovanja je, kako je i ranije navedeno, da se pogođene osobe u kontejnerima, odnosno neadekvatnom smještaju privremeno stambeno zbrine. U tome pravcu je Zakonom definirana dobava montažnih objekata odgovarajuće energetske učinkovitosti za privremeno stambeno zbrinjavanje kao adekvatno rješenje. Predmet ovog Zakona nisu ostala pitanja.
15 MIHAELA ZAMOLO Privremeno stambeno zbrinjavanje u privremenim, pokretnim i montažnim objektima , Članak 64. Naslov Riječ „objektima“ treba zamijeniti s riječi „zgradama“ Objašnjenje: ZOG ne poznaje objekte. Stavak 2 i 6 Riječ „objekata“ treba zamijeniti s riječi „zgrada“. Objašnjenje: ZOG ne poznaje objekte. Nije prihvaćen Ne prihvaća se Ne cijeni se potrebnim.
16 Hrvatski inženjerski savez (HIS) DIO SEDMI STAMBENO ZBRINJAVANJE OSOBA POGOĐENIH POTRESOM I SMJEŠTAJ DRŽAVNIH TIJELA, Privremeno stambeno zbrinjavanje u privremenim, pokretnim i montažnim objektima U naslovu ispred članka 64. zamijeniti "objektima" sa "građevinama". Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Ne cijeni se potrebnim.
17 Udruga hrvatskih urbanista Hitna gradnja zgrada za privremeni smještaj, Članak 62. Dajemo isti kometar kao i na članke 28. i 35., a odnosi se i na članke 63. i 64. Zbog zbrinjavanja potresom pogođenog i raseljenog stanovništva te obnove stambenog fonda, planirana je izgradnja većeg broja stambenih i višestambenih zamjenskih građevina na lokacijama u vlasništvu države, županije ili grada. S obzirom da je izvjesno grupiranje takvih građevina na nekoj lokaciji, da bi se iste mogle kvalitetno i funkcionalno smjestiti u prostoru, nije dovoljno samo određivanje namjene u okviru prostornog plana, već je potrebno izraditi i urbanističko-arhitektonsko rješenje lokacije kojim će se odrediti adekvatan kapacitet lokacije te planirati parcelacija, urbana kompozicija, zajednički javni sadržaji, mreža pristupnih prometnica s ostalom potrebnom infrastrukturom, rješavanje prometa u mirovanju, uređenja zelenih površina i dr. Na taj način ujedno bi se iskoristila prilika za unapređenje stanja u prostoru u odnosu na ono prije potresa. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
18 Ured pučke pravobraniteljice Hitna gradnja zgrada za privremeni smještaj, Članak 62. U članku 62. stavku 2. Nacrta prijedloga predlažemo definirati tko utvrđuje potrebu za gradnjom zgrada za privremeni smještaj (da li ministarstvo u suradnji s JLS), kao i obvezu da se pri tome osobito vodi računa o ranjivim skupinama. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Potreba i druga pitanja vezana uz gradnju zgrada iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se Programom mjera temeljem relevantnih podataka. Ovaj Zakon omogućuje stambeno zbrinjavanje svim građanima čije su zgrade stradale u potresu.
19 GRAD ZAGREB Hitna gradnja zgrada za privremeni smještaj, Članak 62. (1) Ministarstvo će kao investitor u ime i za račun Republike Hrvatske osigurati izgradnju zgrada za privremeni smještaj osoba iz članka 56. ovoga Zakona na području Grada Zagreba ako se za to pokaže potreba. Komentar: Da li se ovim člankom propisuje da će RH osigurati izgradnju zgrada za privremeni smještaj osoba iz svih Županija pogođenih potresom na području Grada Zagreba? U čl.56. navedeno je da se radi o smještaju osoba sa svih pogođenih područja potresom? (3) Zemljište za gradnju zgrada iz stavka 1. ovoga članka osigurat će Grad Zagreb i Republika Hrvatska. Komentar: Da li to znači da je Grad Zagreb u obvezi na svom području osigurati zemljište za gradnju zgrada za privremeni smještaj osoba iz članka 56. ovoga Zakona. Da li Grad Zagreb posjeduje zemljišta za izgradnju zgrada za privremeni smještaj osoba iz svih Županija pogođenih potresom i o kojim se smještajnim kapacitetima radi? Članak 62. stavak 1. i stavak 3. nisu usklađeni sa člankom 63. koji propisuje da će se graditi zgrade za privremeni smještaj u svakoj Županiji a ne samo u Gradu Zagrebu?!? Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća. Zemljište za hitnu gradnju osiguravaju jedince lokalne samouprave (sve) ili Republika Hrvatska. Potreba i druga pitanja vezana uz ovu gradnju utvrđuju se Programom mjera što znači da će se u istom definirati predmetna pitanja
20 GRAD ZAGREB Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije, Članak 61. Predlaže se izmjena čl. 61. stavak 1 tako da glasi: (1) Ako Grad Zagreb nema dovoljan broj stanova za davanje u najam osobama iz članka 52. ovoga Zakona, Republika Hrvatska dati će na uporabu Gradu Zagrebu u stanju podobnom za stanovanje i odmah useljive stanove u vlasništvu Republike Hrvatske na području Grada Zagreba za davanje u najam osobama iz članka 52. ovoga Zakona. Također se predlaže u čl. 61 dodati novi stavak 3 koji bi glasio: (3) Ako Grad Zagreb i Republika Hrvatska nemaju dovoljan broj stanova za davanje u najam osobama iz članka 52. ovoga Zakona, zajedno će sufinancirati troškove najma stanova unajmljenih na slobodnom tržištu koji su u najmu osoba iz članka 52. ovoga Zakona, do određene visine, prema odluci Vlade Republike Hrvatske. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća. Stanove u tom slučaju osigurava Republika Hrvatska.
21 IRENA STRMEČKI Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije, Članak 61. Odredbom članka 53. stavka 1., stavka 2. i stavka 4. nacrta prijedloga Zakona propisana je obveza Krapinsko-zagorskoj županiji, Zagrebačkoj županiji i jedinicama lokalnih samouprava na području tih županija da daju u najam stan odgovarajuće veličine vlasniku stana odnosno srodniku vlasnika stana do završetka obnove zgrade, odnosno do završetka građenja zamjenske obiteljske kuće, odnosno završetka gradnje višestambene stambeno-poslovne zgrade. Stavak 3. istog članka sadrži odredbe o davanju u vlasništvo stana odgovarajuće veličine od strane Republike Hrvatske odnosno Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije i jedinice lokalne samouprave na području tih županija, uz obvezu prenošenja vlasništva zemljišta na kojem se nalazila uklonjena zgrada u korist Republike Hrvatske odnosno Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije i jedinice lokalne samouprave na području tih županija. Istovremeno je člankom 61. stavkom 2. nacrta prijedloga Zakona propisano da ako Krapinsko-zagorska županija, Zagrebačka županija, Sisačko-moslavačka županija i Karlovačka županija nema dovoljan broj stanova za davanje u najam osobama iz članka 53. i članka 54. ovoga Zakona, Republika Hrvatska dat će na uporabu Krapinsko-zagorskoj županiji, Zagrebačkoj županiji, Sisačko-moslavačkoj županiji i Karlovačkoj županiji stanove u vlasništvu Republike Hrvatske na području Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije za davanje u najam osobama iz članka 53. i 54. ovoga Zakona. Dakle, navedeni članak ne obuhvaća i jedinice lokalne samouprave, koje su u obvezi osigurati stan odgovarajuće veličine, čime su jedinice lokalnih samouprava, od kojih mnoge nemaju u vlasništvu stanove prikladne za raspolaganje temeljem nacrta prijedloga Zakona, u odnosu na jedinice područnih (regionalnih) samouprava dovedene u neravnopravan položaj. Stoga u odredbama članka 53. i članka 54. nacrta prijedloga Zakona predlažemo brisati “jedinice lokalnih samouprava na području tih županija”, a podredno odredbu članka 61. stavka 2. nacrta prijedloga Zakona dopuniti tim navodima, odnosno dopuniti na način da iza „Karlovačkoj županiji“ ima stajati „te jedinicama lokalnih samouprava na području tih županija“. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća Ako jedinice lokalne samouprave nemaju dovoljan broj stanova iste će osigurati Republika Hrvatska.
22 Ured pučke pravobraniteljice Rješenje o stambenom zbrinjavanju i privremenom smještaju, Članak 59. Člankom 59. Nacrta prijedloga propisano je da se stambeno zbrinjavanje davanjem u vlasništvo stana odgovarajuće veličine na području Grada Zagreba, odnosno županije na čijem se području nalazi konstrukcijski oštećena ili uništena zgrada iz članaka 52., 53. i 54., provodi Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama na temelju odluke MPUGDI-a. (stavak 1.) Odluka iz stavka 1. istoga članka nije upravni akt. (stavak 2.) Navedeno se ponavlja i u članku 60. Nacrta prijedloga prema kojem odluku o stambenom zbrinjavanju davanjem u vlasništvo stana odgovarajuće veličine iz članaka 52., 53. i 54. provodi Grad Zagreb, odnosno županija ili jedinica lokalne samouprave na temelju odluke Ministarstva, za nekretnine koje su u njihovom vlasništvu. (stavak 1.) Odluka iz stavka 1. toga članka nije upravni akt. (stavak 2.). Budući je pravna nesigurnost stranaka kod donošenja takvih odluka više nego izvjesna, mišljenja smo da treba propisati pravni lijek na takve odluke, s naznakom u kojem roku se može koristiti. Navedenim se onemogućava i Ustavom RH zajamčeno pravo na žalbu protiv pojedinačnih pravnih akata donesenih u postupku prvog stupnja pred sudom ili ovlaštenim tijelom, a koje može biti iznimno isključeno u slučajevima određenim zakonom ako je osigurana druga pravna zaštita. (članak 18. Ustava). Također se time onemogućava i Ustavom zajamčena sudska kontrola zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti i tijela koje imaju pravne ovlasti (članak 19. stavak 2. Ustava RH). Prihvaćen Prihvaća se
23 Ured pučke pravobraniteljice Određivanje odgovarajuće veličine stana, Članak 55. Nejasno je iz kojeg je razloga člancima 29. i 55. Nacrta prijedloga različito propisana kvadratura na koju imaju pravo osobe pogođene potresom. Naime, člankom 29. stavkom 1. propisano je da veličina zamjenske obiteljske kuće koja se gradi ovisi o broju osoba koje su stanovale u uklonjenoj kući u vrijeme nastanka nepogode ili katastrofe, odnosno sukladno stavku 2. kako ukupna korisna površina zatvorenog dijela zamjenske obiteljske kuće za osobe iz stavka 1. ovoga članka koje žive u jednom stanu iznosi do 55,00 m2 za jednu ili dvije osobe, a do 70,00 m2 za tri ili četiri osobe te 85,00 m2 za pet i više osoba, dok je istovremeno člankom 55. Nacrta prijedloga, kojim je regulirana odgovarajuća veličina stana u postupku stambenog zbrinjavanja osoba pogođenih potresom, propisano da se za jednu osobu razumijeva stan veličine oko 35 m2, odnosno za svaku daljnju osobu još oko 10 m2, ali ne veći od stana koji se uklanja. Dakle, nije jasna razlika u pripadajućoj površini kod zamjenske obiteljske kuće i stana za stambeno zbrinjavanje, što predlažemo ili ujednačiti Nacrtom prijedloga ili ukoliko postoji razumno opravdanje isto dodatno pojasniti u obrazloženju. Osim toga, nije točno određeno što se sve smatra, odnosno ne smatra stambenom površinom zamjenske obiteljske kuće, kako je to propisano primjerice člankom 17. stavkom 2. Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima (NN, br. 106/18 i 98/19) prema kojem u stambenu površinu kod davanja u najam obiteljske kuće ne ulaze: unutarnja stubišta, neuređeni dijelovi obiteljske kuće, potkrovlje, podrum, garaža, parkirališno mjesto, kotlovnica, terase, balkoni, pomoćne građevine i dijelovi koji se smatraju zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade. Stoga bi sličnom odredbom valjalo i u ovom Zakonu urediti što se smatra stambenom površinom zamjenske obiteljske kuće, a kako bi se izbjegla različita tumačenja u praksi. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Zamjenske obiteljske kuće i stanovi nisu usporedivi.
24 IRENA STRMEČKI Područje Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije, Članak 53. Odredbom članka 53. stavka 1., stavka 2. i stavka 4. nacrta prijedloga Zakona propisana je obveza Krapinsko-zagorskoj županiji, Zagrebačkoj županiji i jedinicama lokalnih samouprava na području tih županija da daju u najam stan odgovarajuće veličine vlasniku stana odnosno srodniku vlasnika stana do završetka obnove zgrade, odnosno do završetka građenja zamjenske obiteljske kuće, odnosno završetka gradnje višestambene stambeno-poslovne zgrade. Stavak 3. istog članka sadrži odredbe o davanju u vlasništvo stana odgovarajuće veličine od strane Republike Hrvatske odnosno Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije i jedinice lokalne samouprave na području tih županija, uz obvezu prenošenja vlasništva zemljišta na kojem se nalazila uklonjena zgrada u korist Republike Hrvatske odnosno Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije i jedinice lokalne samouprave na području tih županija. Istovremeno je člankom 61. stavkom 2. nacrta prijedloga Zakona propisano da ako Krapinsko-zagorska županija, Zagrebačka županija, Sisačko-moslavačka županija i Karlovačka županija nema dovoljan broj stanova za davanje u najam osobama iz članka 53. i članka 54. ovoga Zakona, Republika Hrvatska dat će na uporabu Krapinsko-zagorskoj županiji, Zagrebačkoj županiji, Sisačko-moslavačkoj županiji i Karlovačkoj županiji stanove u vlasništvu Republike Hrvatske na području Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije za davanje u najam osobama iz članka 53. i 54. ovoga Zakona. Dakle, navedeni članak ne obuhvaća i jedinice lokalne samouprave, koje su u obvezi osigurati stan odgovarajuće veličine, čime su jedinice lokalnih samouprava, od kojih mnoge nemaju u vlasništvu stanove prikladne za raspolaganje temeljem nacrta prijedloga Zakona, u odnosu na jedinice područnih (regionalnih) samouprava dovedene u neravnopravan položaj. Stoga u odredbama članka 53. i članka 54. nacrta prijedloga Zakona predlažemo brisati “jedinice lokalnih samouprava na području tih županija”, a podredno odredbu članka 61. stavka 2. nacrta prijedloga Zakona dopuniti tim navodima, odnosno dopuniti na način da iza „Karlovačkoj županiji“ ima stajati „te jedinicama lokalnih samouprava na području tih županija“. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća Ako jedinice lokalne samouprave nemaju dovoljan broj stanova iste će osigurati Republika Hrvatska.
25 GRAD ZAGREB Područje Grada Zagreba, Članak 52. Predlaže se izmjena u čl. 52 stavak 1 i stavak 6 tako da glase: (1) Vlasniku stana i novorođenim članovima nj. zajedničkog kućanstva, odnosno srodniku vlasnika stana u kojem je vlasnik odnosno srodnik vlasnika i zaštićeni najmoprimac stanovao i imao prijavljeno prebivalište u vrijeme nastanka nepogode ili katastrofe iz članka… (6) Odgovarajući stan iz ovoga članka može se dati u najam uz uvjet da vlasnik stana, njegov bračni drug, izvanbračni drug, životni partner odnosno neformalni životni partner na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije, kao i ostali članovi njegovog obiteljskog domaćinstva za koje traži najam stana, nisu vlasnici drugog useljivog stana ili kuće, a o čemu uz svoj zahtjev predaje pisanu izjavu pod materijalnom i kaznenom odgovornošću na kojoj je potpis ovjeren kod javnog bilježnika. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Cijeni se da je odredba primjerena.
26 Društvo građevinskih inženjera Zagreb Zamjena prava vlasništva umjesto obnove ili izgradnje zamjenske obiteljske kuće, Članak 51. U članku 51. i dalje, u kojima se govori o stambenom zbrinjavanju, uvodi se pojam USELJIVA NEKRETNINA. Potpuno su nedefinirani kriteriji useljivosti, kakvih nekretnina za koga, veličine ili lokacije i sl.; ovi podaci znatno utječu na fiskalnu procjenu Zakona na državni proračun, koja se po pravilima struke ne može paušalno ili netočno odrediti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje Podrobnije će se urediti programom mjera.
27 Ured pučke pravobraniteljice Zamjena prava vlasništva umjesto obnove ili izgradnje zamjenske obiteljske kuće, Članak 51. Člankom 51. Nacrta prijedloga propisano da su vlasnici/suvlasnici postojećih konstrukcijski oštećenih ili uništenih obiteljskih kuća ili vlasnici posebnih suvlasničkih dijelova stambene namjene koji imaju pravo na popravak konstrukcije ili gradnje zamjenske obiteljske kuće ovlašteni podnijeti MPUGDI-u zahtjev za zamjenu nekretnina između vlasnika/suvlasnika obiteljske kuće ili stana u vlasništvu na području Grada Zagreba, odnosno županije na kojem se nalazi konstrukcijski oštećena ili uništena obiteljska kuća ili stan, uz obvezu prijenosa prava vlasništva konstrukcijski oštećene obiteljske kuće ili stana u vlasništvo RH stavak 1., dok se sukladno stavku 2. o zahtjevu za zamjenu nekretnina odlučuje odlukom, a odluka po stavku 3. nije upravni akt. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Komentar ne sadrži konkretan prijedlog.
28 PGP Sisak Zamjena prava vlasništva umjesto obnove ili izgradnje zamjenske obiteljske kuće, Članak 51. Članak 51. 1.st. - razmotriti upotrebu termina "imaju pravo" umjesto termina "ovlašteni su", jer se na ovaj način implicira potreba za posjedovanjem ovlaštenja. Nije prihvaćen Ne prihvaća se Cijeni se da je odredba primjerena.
29 Ured pučke pravobraniteljice KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVI ZGRADA OŠTEĆENIH POTRESOM, DIO SEDMI STAMBENO ZBRINJAVANJE OSOBA POGOĐENIH POTRESOM I SMJEŠTAJ DRŽAVNIH TIJELA S obzirom na to da se veliki broj građana nalazi izvan svojih potresom oštećenih objekata i kako je vjerojatno da će tamo boraviti još neko vrijeme, smatramo kako jasnije treba propisati i definirati modele stambenog zbrinjavanja koji sada uključuju i zamjenu prava vlasništva i davanje u vlasništvo stana odgovarajuće veličine, a ne samo najam, kao i propisati najdulje trajanje privremenog smještaja. Primjećujemo da se za neke oblike stambenog zbrinjavanja donosi rješenje i predviđa podnošenje žalbe MPUGDI-u kao što je primjerice u slučaju najma iz članka 57., dok se za stambeno zbrinjavanje davanjem stana u vlasništvo iz članka 59. donosi odluka koja nije upravni akt. Prihvaćen Prihvaća se. Odredbe su nomotehnički dorađene i jasnije uređene u pogledu pravnih lijekova.
30 GRAD ZAGREB Dužnosti i prava izvođača, Članak 49. (3) Na ovaj način jedinica lokalne samouprave ostaje bez prihoda, a u obvezi je omogućiti zauzeće, stoga ovakvo uređenje držimo nerazmjerno u odnosu na obveze koje se nam se nameću. Isto tako, predlažemo da se na odgovarajući način (u budućnosti) urede i slučajevi trenutno opisani u točci 1.3. Programa mjera, kojom je također jedinicama naloženo da bez naknade omoguće i privremene regulacije prometa pri izvođenju radova obnove. U ovom slučaju trošak nastaje na strani ZGH d.o.o., Podružnice Zagrebačke ceste koja sukladno važećim propisima jedina smije postavljati, održavati i uklanjati takvu privremenu regulaciju. Smatramo da se trenutnim prijedlogom Zakona i ovakvim Programom mjera jedinice lokalne samouprave onemogućavaju u ostvarenju prihoda uz istovremeno nametanje obveza koje uzrokuju znatne troškove, a sve bez ikakvih kompenzacijskih mjera. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Provedba ovog Zakona u javnom interesu i interesu Republike Hrvatske.
31 Danko Prša Dužnosti i prava izvođača, Članak 49. Poštovani, predlažem dodavanje stavka 4. u članak 49 koji glasi: "Izvođač je dužan poštivati odredbe članka 40. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje te mora u obavljanju djelatnosti građenja imati na PUNO RADNO VRIJEME zaposlenog inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, odnosno osobu za vođenje manje složenih radova, ovisno o radovima koje izvodi." Smatram da je potrebno prekinuti praksu zapošljavanja glavnih inženjera gradilišta i/ili voditelja radova kod izvođača radova na nepuno radno vrijeme. Naime, dosadašnja primjena Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ide na ruku tvrtkama izvođačima radova dopuštajući da voditelji gradilišta/inženjeri i voditelji radova mogu biti zaposleni kod tih tvrtki na nepuno radno vrijeme (u pravilu 1h-2h). Pa tako imate situaciju da je jedan inženjer prijavljen kod više izvođača na 1-2h dnevno i isti su prisiljeni, da bi popunili kvotu od 8h dnevno biti prijavljeni kod više izvođača na 1h-2h i voditi više gradilišta u isto vrijeme pa je automatski i kvalitet gradnje lošiji jer se u praksi dešava da inženjer ima 3-4 poslodavca i 6-7 gradilišta koje vodi istovremeno što je u razvijenim Europskim državama odavno odbačeno kao neadekvatno i neprihvatljivo. Kao rezultat toga imate javno degradiranje inženjerske struke i dovođenje inženjera u poziciju nižeg reda u odnosu na završeno školovanje te nezainteresiranost mladih naraštaja za školovanje u građevinarstvu. Pretpostavljam da će u tom slučaju doći do manjka inženjera na tržištu ali će se posljedično smaniti broj nekvalitetnih i adhoc građevinskih tvrtki koje rade po principu "svi rade sve" i doći će do uže specijalisiziranih tvrtki koje će obaviti posao kvalitetnije, brže i efiaksnije. Uvođenjem ovog stavka u Zakon o obnovi posljedično bi trebalo doći i do izmjene i dopune članka 40. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje sa istim ciljem kako bi se poboljšalo status svih Inženjera u Republici Hrvatskoj a ne samo onih koji sudjeloju u procesu obnove. Nije prihvaćen Ne prihvaća se Navedeno nije predmet ovoga Zakona
32 SLF Projekt d.o.o. Dužnosti i prava izvođača, Članak 49. (c) Izvođač odnosno druga osoba koju odredi izvođač ili Ministarstvo na temelju projekta ima pravo privremeno i bez naknade zauzeti javnu površinu ili drugo zemljište nužno za organizaciju gradilišta, postav skele i/ili koristiti je za pristup gradilištu i dovoz i odvoz građevnih proizvoda odnosno građevinskog otpada. Navedeno pravo predlažem omogučiti i Izvođačima iz samoobnove mr.sc. Neven Crnobrnja dipl.ing.građ. Nije prihvaćen Ne prihvaća se Jasno je uređeno predmetnom odredbom da se na temelju projekta može privremeno i bez naknade zauzeti javna površina ili drugo zemljište
33 ANTE KRAPLJANOV Odabir sudionika u gradnji, Članak 48. U djelatnosti projektiranja je dosta malih poslovnih subjekata koji bi bili zainteresirani za poslove projektiranja na obnovi od potresa, javnu nabavu je potrebno prilagoditi i tim manjim poslovnim subjektima. U II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI navedeno je: - učinkovitija i prikladnija javna nabave kroz provođenje postupka javne nabave po geografskim cjelinama i blokovskim rješenjima i skraćivanje rokova za izradu projektne dokumentacije i za provođenje revizije iste 10.10.22 Fond za obnovu raspisao je Nabavu usluge izrade projektne dokumentacije za konstrukcijsku obnovu potresom oštećenih obiteljskih kuća na području Granešina Nova, Dubrava, procijenjena vrijednost ugovora 135.937,78 EUR. Od pokretanja natječaja do poništenja je prošlo 2 mjeseca. Natječaj je poništen jer nije pristigla niti jedna valjana ponuda, uvjeti nabave bili iznimno zahtjevni, a rad na sastavljanju ponude dugotrajan i mukotrpan sa neizvjesnim ishodom. U RH su projektantske tvrtke koje mogu konkurirati na takve natječaje rijetke. Pozitivan primjer je Dinamički sustav nabave - Javna nabava usluga projektiranja, od Fonda za obnovu. Potrebno je razraditi sustav koji bi bio pogodan za angažiranje većeg dijela građevinskog sektora za obnovu, sa naglaskom na pristupačnost i uređenost uvjeta za izvođenje poslova, koji će angažirati raspoložive ponuđače. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
34 BERNARDICA HOLJEVAC Odabir sudionika u gradnji, Članak 48. Čl 48. Ministar će donijeti pravilnik kojim će, u skladu s mjerama antikorupcijske zaštite, urediti pravila o postupku nabave robe, usluga i radova iz stavka 1. ovoga članka radi sklapanja ugovora o nabavi robe, usluga Molim da se jasno propišu reference u projektiranju, odnosno, što se prihvaća pod referencom - da li je to potvrda druge ugovorne strane o urednom izvršenju usluge što može izdati samo pravna osoba ili su to elektroničkim potpisom ovjerene naslovnice projekata izrađene za fizičke osobe - investitore koje ne mogu dati potvrdu o uredno izvršenoj usluzi projektiranja. Obzirom da smo često suočeni s natječajima u kojem iskustvo stručnjaka nosi 40% smatram bitnim postaviti okvire javne nabave kako bi mlađi ovlašteni inženjeri dobili priliku za rad i predlažem da se isto regulira kroz kvadraturu projekta npr do 600m2 ili za zgrade s jednostavnim tehničkim sustavom na način da se ne smiju stavljati omjeri 40% iskustvo stručnjaka i 60% cijena. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Pravilnikom o provedbi postupaka nabave roba, usluga i radova za postupke obnove određeno je da ukoliko je kriterij za odabir ekonomski najpovoljnija ponuda, kriterije kvalitete propisuju sami Naručitelji Pozivom na dostavu ponude. Kriterij kvalitete mora biti povezan s predmetom nabave te mora omogućiti učinkovito nadmetanje.
35 ALEN RENDULIĆ Odabir sudionika u gradnji, Članak 48. Težiti ka "Tipskim projektima", koji će ubrazati proces gradnje, te primjeniti načela članka 134. Zakona o javnoj nabavi (NN 120/16, 114/22) Primljeno na znanje Primljeno na znanje
36 ALEN RENDULIĆ Odabir sudionika u gradnji, Članak 48. Primjeniti načelo Pretkvalifikacije (pretkvalifikacija na načelu raspoloživih resura: inženjera, stručnih kvalificiranih radnika i nekvalificiranih radnika, raspoloživih strojeva i oprema za izvođenja radova) tvrtki koje izvode radove). Ministarstvo izdaje mimimalne potrebne resurse po kategorijama zgrada. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
37 LINO FUČIĆ Obnova odnosno uklanjanje zgrada javne namjene, Članak 47. Članak 47. stavak 1. Za zgrade javne namjene treba urediti slučajeve kad se uz obnovu rade i radovi rekonstrukcije (da li se primjenjuje samo ovaj Zakon ili se usporedno primjenjuju Zakon o gradnji i ovaj Zakon); u slučaju da se primjenjuje samo ovaj Zakon treba razmotriti treba li dopuniti posebne odredbe o „projektu cjelovite obnove zgrade“ za onaj dio koji se odnosi na rekonstrukciju Članak 47. stavak 3. Iza stavka 3. dodati stavak 4. koji glasi:"Obnovljena zgrada javne namjene smatra se u smislu propisa o gradnji građevinom za koju je izdana pravomoćna uporabna dozvola" Prihvaćen Prihvaća se
38 Hrvatski inženjerski savez (HIS) Provedba obnove, Članak 46. U članku 46., stavku 1., predlaže se preformulirati na način da se dodaju sve inženjerske struke (nedostaje strojarska i elektrotehnička). Nije prihvaćen Ne prihvaća se U provedbi obnove dominantno sudjeluju ovlašteni inženjer građevinarstva i ovlašteni arhitekt u odnosu na druge dvije struke
39 MIHAELA ZAMOLO Provedba obnove, Članak 46. stavak 3, točka 1 Potrebno je izmijeniti tekst: „a koji izrađuju projekte „ s tekstom „a koja obavljaju djelatnost projektiranja“. Predloženi izmijenjeni tekst: 1. odabir ovlaštenih inženjera građevinarstva i ovlaštenih arhitekata odnosno trgovačkih društava u kojima su zaposleni, a koja obavljaju djelatnost projektiranja stavak 3, točka 4 Potrebno je dodati tekst: „odnosno trgovačkih društava u kojima su zaposleni, a koja obavljaju djelatnost stručnog nadzora“. Predloženi izmijenjeni tekst: 4. odabir nadzornog inženjera koji provodi stručni nadzor građenja, odnosno trgovačkih društava u kojima su zaposleni, a koja obavljaju djelatnost stručnog nadzora Nije prihvaćen Ne prihvaća se Predmetno je jasno uređeno ovim Zakonom.
40 Jasmina Reis Provedba obnove, Članak 46. Ministarstvo na svojoj mrežnoj stranici i objavama u medijima koristi termin "samoobnova" kojega termina u ovom Zakonu nema. Koristi se samo termin "novčana pomoć". Zakon mora biti jasan jer u protivnom može dovesti do pravne nesigurnosti i neravnopravnosti među vlasnicima. Molim tumačenje je li novčana pomoć vlasnicima obiteljskih kuća koje su pojedinačno zaštićena kulturna dobra, a koja se na zahtjev vlasnika daje prije početka obnove zapravo predujam za samoobnovu - i može li biti u 100% iznosu odobrenih sredstava? Hoće li taj iznos pisati u rješenju Ministarstva? Nije prihvaćen Ne prihvaća se Predmetno je jasno propisano, a detaljnije će biti propisano i samim programom mjera
41 Društvo građevinskih inženjera Zagreb Odlučivanje o obnovi, Članak 45. U člancima 45. i 46. u kojima se govori o odlučivanju i provedbi obnove, navodi se donošenje Rješenja. To podrazumijeva upravni postupak koji će višestruko usporiti obnovu. Od takvog pristupa se odustalo u prethodnoj izmjeni Zakona, nakon što se uvidjelo da više tisuća Zahtjeva stoji neriješeno u Ministarstvu, da bi se sad ponovno vraćalo unazad. Operativna NEprovedivost u prijašnjem sustavu Rješenja o obnovi bila je potpuna. U pisarnici su se pri upisu predmeta prepisivali kompletni zahtjevi; nakon čega nisu bili pretraživi niti je bilo jednostavno povezati sve zahtjeve iste adrese u jedan predmet; upravni postupak je polučio zastoje i radi važnosti čekanja „povratnica“ i „sve je bilo u papirnom obliku“, pa će se sad povratom na ovakav sustav pojaviti možda dodatno novo usko grlo obnove – poštari. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Rješenje o obnovi donosi se nakon izrađenog nalaza pa stoga donošenje samog rješenje neće ni na koji način usporavati obnovu.
42 Ured pučke pravobraniteljice Odlučivanje o obnovi, Članak 45. Vezano uz članak 45. Nacrta prijedloga smatramo da je zbog pravne sigurnosti nužno pojašnjenje trenutka donošenja rješenja (sada se ono donosilo nakon zaprimanja završnog izvješća nadzornog inženjera ako se provodila obnova), odnosno tijek samog postupka na način da se jasno odredi donosi li se prvo odluka o zahtjevu kao privremeni akt ili ne, te postoji li mogućnost ulaganja pravnog lijeka na isti te tko o njemu odlučuje i u kojem roku. Također vezano uz dostavu iz stavka 15. ovog članka koristimo prigodu navesti kako bi bilo učinkovitije da se ona odvija putem Ministarstva izravno suvlasnicima, a ne putem upravitelja ili predstavnika suvlasnika jer su nam se građani prituživali da upravo od upravitelja i predstavnika ne dobivaju relevantne informacije o obnovi, niti nakon višekratnih traženja, a što je osobito važno zbog mogućnosti ulaganja pravnih lijekova. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Oduka o zahtjevu se ne donosi već se donosi rješenje nakon izrade nalaza za zgradu. Cijeni se da su odredbe odgovarajuće imajući u vidu operativnu provedbu.
43 MIHAELA ZAMOLO Odlučivanje o obnovi, Članak 45. Stavak 1 Iza riječi „cjelovitu obnovu“ dodaje se riječ „zgrade“. Riječ „popravak“ zamjenjuje se s riječi „obnova“. Ispred riječi „višestambene zgrade „ dodaje se riječ „zamjenske“. Predloženi izmijenjeni tekst (1) Ministarstvo rješenjem odlučuje povodom zahtjeva za cjelovitu obnovu zgrade pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra, obnovu konstrukcije zgrade, uklanjanje zgrade, gradnju i opremanje zamjenske obiteljske kuće, gradnju zamjenske višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade odnosno, isplatu novčane pomoći za nekonstrukcijsku obnovu, novčane pomoći za obnovu konstrukcije zgrade, novčane pomoći za cjelovitu obnovu zgrade pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra, novčane pomoći za uklanjanje zgrade, novčane pomoći umjesto gradnje i opremanja zamjenske obiteljske kuće i novčane pomoći za troškove izrade projekta. Stavak 6 Riječ „popravak“ zamjenjuje se s riječi „obnovu“. Iza riječi „cjelovita obnova“ dodaje se riječ „zgrade“. Predloženi izmijenjeni tekst (6)Ministarstvo rješenjem o novčanoj pomoći odlučuje povodom zahtjeva za novčanu pomoć za obnovu konstrukcije zgrade odnosno cjelovitu obnovu zgrade pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra koji se pokreće po zahtjevu upravitelja ili predstavnika suvlasnika višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade i poslovne zgrade odnosno na zahtjev vlasnika/suvlasnika poslovne zgrade. Stavak 7 Riječ „popravak“ zamjenjuje se s riječi „obnovu“. Iza riječi „cjelovita obnova“ dodaje se riječ „zgrade“. Predloženi izmijenjeni tekst Ministarstvo rješenjem o novčanoj pomoći odlučuje povodom zahtjeva za novčanu pomoć za obnovu konstrukcije odnosno cjelovitu obnovu zgrade obiteljske kuće koja je pojedinačno zaštićeno kulturno dobro koji se pokreće po zahtjevu vlasnika odnosno suvlasnika. Nije prihvaćen Ne prihvaća se Predmetno je uređeno sukladno intenciji predlagatelja Zakona.
44 PGP Sisak Odlučivanje o obnovi, Članak 45. Članak 45. svi stavci: treba definirati rok donošenja Rješenja po svim stavkama predmetnog čl., sukladno čl. 101. Zakona o općem upravnom postupku /odrediti rok 30 dana ili rok od 60 dana./ Nije prihvaćen Ne prihvaća se Prioriteti obnove uređuju se programom mjera
45 LINO FUČIĆ Odlučivanje o obnovi, Članak 45. Članak 45., stavak 3. Budući da se zgrade javne namjene obvezno samoobnavljaju, nigdje se ne spominje njihov status nakon obnove (tj. da se smatra da imaju uporabnu dozvolu), pa je to potrebno posebno urediti Prihvaćen Prihvaća se
46 Jasmina Reis Odlučivanje o obnovi, Članak 45. U rješenju Ministarstva mora obavezno pisati iznos na koji vlasnik obiteljske kuće koja je pojedinačno zaštićeno kulturno dobro ima pravo kod samoobnove, tj. novčane pomoći prije početka obnove. Tek kada rješenje Ministarstva postane izvršno vlasnik može odabrati ponudu izvođača prema troškovniku koji je sastavni dio proketa.Predujam prije obnove mora biti u 100% iznosu na koji vlasnik ima pravo, a isto se može jednostavno kontrolirati prema okončanim situacijama. U protivnom dogodila bi se (opet) pravna nesigurnost, a vlasnici bi se mogli nepotrebno i nepovoljno zaduživati, te doći u spor s izvođačima. Nije prihvaćen Ne prihvaća se Predmetno će biti uređeno programom mjera
47 LINO FUČIĆ Novčana pomoć za troškove izrade projekta, Članak 44. Članak 44., stavak 4. Dodati na kraju rečenice „u skladu s člankom 15. stavkom 9. i 10. ovoga Zakona“; vjerojatno isto treba naglasiti i za sve ostale slučajeve gdje je omogućena novčana pomoć Obrazloženje: u dosadašnjim Programima mjera se uvjetovala suglasnost svih suvlasnika što je još jedna prepreka za provedbu obnove Nije prihvaćen Ne prihvaća se Predmetno je jasno uređeno Zakonom
48 Hrvatska komora inženjera elektrotehnike Novčana pomoć umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće, Članak 43. Definirati u članku 43. stavak 11. pojam "uporabljivost kuće". Komentar: Uporabljivost kuće je širok pojam te treba definirati stupanj kvalitete kuće koja se kupuje, budući se netko odriče nove kuće sa svim standardima (konstrukcija, energetska svojstva, opremljenost) u zamjenu za staru dotrajalu kuću. Nije prihvaćen Ne prihvaća se Predmetno će se podrobnije urediti programom mjera
49 PGP Sisak Novčana pomoć umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće, Članak 43. Čl. 43. st.3. - stoji kako se isplata novčane pomoći prije početka gradnje isplaćuje po odobrenju Ministarstva nakon provedene financijske kontrole ispostavljenih računa. Ako je isplata novčanih sredstava prije početka gradnje onda korisnik nema mogućnost ispostaviti račune, jer ih zapravo nema. Isplata se može eventualno uvjetovati prilaganjem ponuda ili troškovnika, ali za ispostavu računa nema nikakvog osnova. Nije prihvaćen Ne prihvaća se Predmetno će se urediti programom mjera
50 Josipa Blažević-Perušić Novčana pomoć za uklanjanje zgrade, Članak 42. Članak 42. Stavak 8. . – isto, vidjeti članak 15 stavak 11. Nije prihvaćen Ne prihvaća se Dokazivanje vlasništva svjedocima je samo jedno od dokaznih sredstava za potrebe postupka temeljem ovog Zakona
51 Društvo građevinskih inženjera Zagreb Novčana pomoć za popravak konstrukcije zgrade, Članak 41. U člancima 41., 42. i 43. navodi se financijska kontrola od strane ovlaštenog inženjera građevinarstva. Nije jasno koji je to inženjer, gdje je zaposlen, tko ga angažira i kakva bi to bila kontrola. Ako je riječ o kontroli formula u troškovniku ili potpunosti stavaka troškovnika, to nije dovoljno da bi se osigurala opravdanost ulaganja javnih sredstava. Isključiva financijska kontrola u domeni inženjera građevinarstva, bez tehničkog aspekta sagledavanja opravdanosti zahvata, nema smisla. Graditeljstvo je tehnička struka, vrlo složenih odnosa i pravila. Fokusirati se pri trošenju javnog novca samo na financijski aspekt, u radovima povezanih sa graditeljstvom, ugrožava transparentnost, povećava rizik malverzacija i zanemaruje prirodu zahvata na koje se ulaže javni novac. Vrlo je diskutabilno micanje tehničko-financijske kontrole koja je do sada kontrolirala opravdanost zahvata na zgradama, odnosno trebalo bi preispitati točno zašto bi netko takvu kontrolu vidio kao prepreku. Argumentaciju da tehničko-financijska kontrola koči obnovu treba provjeriti sa rezultatima uspješnih tehničko-financijskih kontrola, pa će se brzo doći do razloga zašto ju netko osporava. Svaka do sada provedena uspješna obnova (poslijeratna i svaka druga), imala je tehničko-financijsku kontrolu, te se pokazala kao čuvar namjene javnih financija. Sada pogotovo, kad je riječ o milijardama novca, o iznosu koji je značajan za državni proračun. Primjeri s kojima se na terenu svakodnevno nose stručnjaci tehničko-financijske kontrole i koje sprječavaju uključuju: inicijative nepotrebnog injektiranja tla, nepotrebnih podnih obloga koje se planiraju pod gestom „sad je prilika“, izrade fasada pod konstrukcijskim obnovama, neprimjereni radovi u potkrovljima, tavanima i do sada neuređenim dijelovima zgrada koje se uređuju na račun konstrukcijske obnove, vanjske odvodnje i drenaže tamo gdje „bi to bilo dobro“, a ne samo „tamo gdje se mora“, neprimjerena razina konstrukcijske obnove (npr. propisivanje veće razine konstrukcijske obnove nego što nalaže Tehnički propis i sl. Do drastičnih primjera kada projektant predviđa rušenje zgrade za koju to nije potrebno. Ukoliko se pročuje da nema tehničko-financijske kontrole projekata nastat će divlji zapad u obnovi. Provjeriti stvarno stanje a ne slušati glasove onih kojima su odbijeni projekti zbog nedostataka. Kome je to u interesu? Sve su to poželjni radovi na poboljšanju stanja zgrade, ali mahom izvan osiguranja sigurnosti i pravila kako je naložila obnova nakon potresa. Naime, građani koji su gradili po pravilima struke, čije kuće i zgrade se nisu znatnije oštetile u potresu, ovako su oštećeni jer se u njihove zgrade, koje su redovno održavane, ne ulaže javni (dakle i njihov) novac, nego se isti može djelomično neracionalno uložiti u povećanje vrijednosti nekretnina su/vlasnika, a to nije namjera zakonodavnog okvira obnove nakon potresa. To je glavna svrha tehničko-financijske kontrole. Projektanti će u najboljoj vjeri ugraditi maksimalne poboljšice u zgradu, u promociji obnove gotovo glasno se čuje „da je to prilika“, no u sustavu bez tehničko-financijske kontrole to je prilika za sveobuhvatne obnove koju će svi zagovarati, osim onih koji se brinu o racionalnoj raspodjeli JAVNOG novca. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća propisivanjem dodatne odgovornosti sudionika u obnovi.
52 Hrvatska komora inženjera elektrotehnike Novčana pomoć za popravak konstrukcije zgrade, Članak 41. U članku 41. treba dodati novi stavak kojim će se definirati kaznena odgovornost za sudionike u gradnji u slučaju da se novčana pomoć ne iskoristi namjenski. Nije prihvaćen Ne prihvaća se Kaznena djela propisana su Kaznenim zakonom
53 PGP Sisak Novčana pomoć za popravak konstrukcije zgrade, Članak 41. Članak 41. st. 3 - stoji kako se isplata novčane pomoći prije početka obnove isplaćuje po odobrenju Ministarstva nakon provedene financijske kontrole ispostavljenih računa. Ako je isplata novčanih sredstava prije početka obnove onda korisnik nema mogućnost ispostaviti račune, jer ih zapravo nema. Isplata novčanih sredstava upravo ovim Novim Zakonom prije početka obnove možemo definirati kao jedan vid kreditiranja korisnika. Model isplate mora se proširiti da li prilaganjem ponuda, definirati ali za ispostavu računa nema osnova. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća. Predmetna pitanja će se urediti programom mjera.
54 Jasmina Reis Novčana pomoć za popravak konstrukcije zgrade, Članak 41. Članak 41. - stavak 3. je u koliziji sa stavkom 2. Ako se radi o pravu na novčanu pomoć prije početka obnove onda nema još ispostavljenih računa, nego postoji samo ponuda izvođača, tj, troškovnik koji popunjava odabrani izvođač na temelju projekta i u skladu s člankom 11. Zakona. Treba uskladiti stavak 3. sa stavkom 2. u dijelu koji se odnosi na isplatu novčane pomoći prije početka obnove. Treba decidirano propisati ovim Zakonom (a ne ostaviti da bude propisano programom mjera) da vlasnici obiteljskih kuća koje su pojedinačno zaštićeno kulturno dobro ako se odluče na novčanu pomoć prije početka obnove imaju pravo na novčanu pomoć tj. isplatu predujama od 100% iznosa odobrenih radova i troškova U prethodnom Programu mjera koji prestaje važiti stupanjem na snagu ovog Zakona u ovom dijelu vlasnici obiteljskih kuća bili su diskriminirani u odnosu na vlasnike stanova u višestambenim zgradama što se u ovom Zakonu i novom Programu mjera ne smije dopustiti. Kada krene obnova jednostavno se može kontrolirati korištenje unaprijed isplaćenih sredstava prema ispostavljenim računima, a obnova može teći bez zastoja jer izbođači u ponudi osim cijene moraju navesti i rokove završetka radova i plaćanja. Također treba precizno propisati u kojem roku ovlašteni inženjer građevinarstva mora napraviti financijsku kontrolu troškovnika i u kojem roku Ministarstvo mora dati odobrenje za isplatu prije početka obnove nakon financijske kontrole. - jer će u protivnom slučaju i dalje biti problema s početkom obnove. Ako Zakon ostavi da rokovi budu utvrđeni u Programu mjera nemamo mogućnosti primjedbi ako Program mjera propusti navesti ove rokove. Precizno propisati koji ovlašteni inženjer građevinsrstva radi kontrolu - je li to projektant, nadzorni inženjer ili inženjer koji mora biti različit od projektanta i nadzora. Taj injženjer će ispostacviti račun. Treba decidirano navesti da će Ministarstvo nadoknaditi i te troškove i koliki oni smiju biti. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Pitanja će se urediti programom mjera.
55 IVANA BURCAR DUNOVIĆ Novčana pomoć za popravak konstrukcije zgrade, Članak 41. U stavku (e) bi trebalo navesti koji od sudionika bi trebao provesti financijsku kontrolu, projektant ili nadzorni inženjer, oba sudionika su ovlašteni inženjeri. Prihvaćen Prihvaća se
56 ALEN ZLAČKI Novčana pomoć za popravak konstrukcije zgrade, Članak 41. St.(e) brisati...Kontrolu utrošenih sredstava neka rješava Ministarstvo interno. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
57 IVANA BURCAR DUNOVIĆ Novčana pomoć za nekonstrukcijsku obnovu, Članak 40. Potrebno je uskladiti s već prethodno definiranim pojmom popravka nekonstrukcijskih elemenata koji uključuju elemente koji ovdje nisu navedeni. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Nekonstrukcijsku obnovu je moguće provesti i u organiziranom modelu nakon samoobnove nekonstrukcijskih elemenata na temelju ovog članka.
58 ALEN ZLAČKI Novčana pomoć za nekonstrukcijsku obnovu, Članak 40. Trebalo bi dodati u st.1. sve troškove koji se odnose na bilo kakvo oštećenje unutar objekta zbog potresa - pukotine u pregradnim zidovima, oštećenja pločica....itd. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Intencija je da se financira obnova zajedničkih dijelova i otklanjanje opasnosti u zgradi.
59 Jadranka Maček DIO ŠESTI NOVČANA POMOĆ, Novčana pomoć za nekonstrukcijsku obnovu Mnoge, naročito višestambene zgrade u Zagrebu, nisu provele nekonstrukcijsku obnovu, jer nisu mogle osigurati sredstva financiranja, jer se tek po izvršenim i plaćenim radovima, može tražiti refundaciju sredstava. Objekti sa zelenom naljepnicom se mogu uključiti u organiziranu nekonstrukcijsku obnovu, dok su suvlasnici ostalih oštećenih objekata (od kojih mnogi svoje stanove ne mogu koristiti) prepušteni sami sebi, odnosno "zarobljeni" u činjenici da ne mogu isfinancirati nekonstrukcijsku obnovu zabatnih zidova, dimnjaka, stubišta...... Kao suvlasnici višestambene zgrade u centru Zagrebu, ishodili smo (znači i platili) potrebnu dokumentaciju (elaborate i projekt konstruktivne obnove), ali za nekonstrukcijsku obnovu nemamo sredstava,. Spremni smo krenuti u samoobnovu nadajući se da ćemo, svjesni trnovitog puta koji nas čeka, iz sredstava koja unaprijed povučemo na račun pričuve zgrade, uspjeti riješiti konstruktivnu obnovu. Stoga apeliramo da se zakonskom regulativom omogući, posebice onima koji se odluče za samoobnovu, i isplata sredstava za nekonstrukcijsku obnovu unaprijed, jer nemaju drugog izvora financiranja ovih radova, kako bi znali kojim budžetom raspolažu, te da potrebne radove mogu organizirati i izvesti odjednom. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Kod nekonstrukcijske obnove novac se refundira za troškove koje su vlasnici imali. Vlasnici imaju mogućnost organizirane nekonstrukcijske obnove u kojem slučaju nemaju troškova.
60 Ured pučke pravobraniteljice KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVI ZGRADA OŠTEĆENIH POTRESOM, DIO ŠESTI NOVČANA POMOĆ Vezano uz Dio šesti – novčana pomoć – članci 40. do 44. Nacrta prijedloga, ukazujemo da su nam se građani obraćali žaleći se na nejednakost u isplati predujma kod samoobnove, odnosno isplate novčane pomoći vlasnicima obiteljskih kuća u odnosu na stanare u stambenim zgradama. Naime, važećim Programom mjera je propisano da vlasnici obiteljskih kuća mogu dobiti predujam za izradu projekta do najviše 15.000,00 kuna odnosno 1.990,84 EUR, predujam za izvođenje radova u iznosu do 25% i naknadu troškova koordinacije u iznosu do 25.000 kuna odnosno 3.31807 EUR, dok je za višestambene zgrade predviđena isplata u ukupnom iznosu na račun pričuve. No pojedini građani vlasnici obiteljskih kuća ukazuju kako nemaju pouzdanu informaciju na koliko sredstava doista mogu računati što, posebno primjerice umirovljenicima, predstavlja problem prilikom podizanja kredita, pri čemu opet nije jasno kako se procjenjuje iznos sredstava prije početka obnove. Slijedom navedenog, predlažemo jasno u samom Nacrtu prijedloga propisati novčane iznose i/ili postotke za obje kategorije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Ovim Zakonom se omogućava plaćanje novčane pomoći unaprijed. Predmetno će podrobnije biti uređeno programom mjera.
61 Društvo građevinskih inženjera Zagreb Uporaba višestambene odnosno stambeno-poslovne zgrade, Članak 39. U Članku 39., stavku 3., nije jasno tko i kada izrađuje Plan posebnih dijelova građevine i etažiranje zgrade, jer je riječ o zgradi sa više posebnih dijelova. Višestambena zgrada ne može završiti proceduru kao obiteljska kuća, jer se očekuje više suvlasnika i da svaki pojedini zna koji je njegov dio (stan ili poslovni prostor). Primljeno na znanje Primljeno na znanje Predmetno će podrobnije biti uređeno programom mjera
62 MIHAELA ZAMOLO Uporaba višestambene odnosno stambeno-poslovne zgrade, Članak 39. Generalna napomena: Mnogi dijelovi teksta koji se odnose na zamjensku obiteljsku, odnosno višestambenu ili stambeno-poslovnu zgradu mogu se objediniti jer su radi o istim odredbama. To se odnosi na sadržaje ispod naslova: - Projekt za građenje zamjenske zgrade - Odgovornost glavnog projektanta, projektanta i revidenta - Stručni nadzor građenja - Uporaba zamjenske zgrade Umjesto zamjenske obiteljske, višestambene ili stambeno-poslovne zgrade može se pisati zamjenske zgrade, treba povezati zgrade tih namjena kada je prikladno. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
63 MIHAELA ZAMOLO Projekt za građenje višestambene ili stambeno-poslovne zgrade, Članak 36. Naslov ispred članka 36 Ispred riječi „višestambene“ dodati riječ „zamjenske“ Stavak 1 Ispred riječi „višestambena“ dodati riječ „Zamjenska“ Stavak 2 Riječ „postizanja“ treba zamijeniti s riječi „ispunjavanja“. Obrazloženje: termin iz ZOG-a, temeljni zahtjevi se ispunjavaju. Nije prihvaćen Predmetno je jasno uređeno ovim Zakonom
64 Udruga hrvatskih urbanista Slučajevi u kojima se gradi višestambena i stambeno-poslovna zgrada, Članak 35. Dajemo isti kometar kao i na članak 28. Zbog zbrinjavanja potresom pogođenog i raseljenog stanovništva te obnove stambenog fonda, planirana je izgradnja većeg broja stambenih i višestambenih zamjenskih građevina na lokacijama u vlasništvu države, županije ili grada. S obzirom da je izvjesno grupiranje takvih građevina na nekoj lokaciji, da bi se iste mogle kvalitetno i funkcionalno smjestiti u prostoru, nije dovoljno samo određivanje namjene u okviru prostornog plana, već je potrebno izraditi i urbanističko-arhitektonsko rješenje lokacije kojim će se odrediti adekvatan kapacitet lokacije te planirati parcelacija, urbana kompozicija, zajednički javni sadržaji, mreža pristupnih prometnica s ostalom potrebnom infrastrukturom, rješavanje prometa u mirovanju, uređenja zelenih površina i dr. Na taj način ujedno bi se iskoristila prilika za unapređenje stanja u prostoru u odnosu na ono prije potresa. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
65 MIHAELA ZAMOLO Slučajevi u kojima se gradi višestambena i stambeno-poslovna zgrada, Članak 35. Naslov ispred članka 35 Ispred riječi „višestambenih“ dodati riječ „zamjenskih“ Stavak 2 Bristi riječ „uništena“ i dodati riječi „koja je srušena ili konstrukcijski oštećena da obnova nije moguća“. Predloženi izmijenjeni tekst (1) Na temelju ovog Zakona, gradi se višestambena odnosno stambeno-poslovna zgrada kada se na temelju ovog Zakona uklanja višestambena, odnosno stambeno-poslovna zgrada na području na kojem je proglašena katastrofa, koja je srušena ili konstrukcijski oštećena da obnova nije moguća. Stavak 7 Ispred riječi „višestambenih“ dodati riječ „zamjenskih“. Nije prihvaćen Predmetno je jasno uređeno ovim Zakonom
66 Društvo građevinskih inženjera Zagreb Uporaba zamjenske obiteljske kuće, Članak 34. Članak 34., stavak 2., isto kao kod članka 21., stavak 2. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
67 Društvo građevinskih inženjera Zagreb Doprinosi i naknada za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta, Članak 33. U članku 33. nije jasno tko inicira prenamjenu poljoprivrednog u građevinsko zemljište za ove svrhe i pod kojim uvjetima/kriterijima? Je li se radi o standardnoj proceduri prenamjene i što je sa povećanjem vrijednosti zemljišta zbog takve prenamjene? Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Pitanja su uređena drugim propisom.
68 Društvo građevinskih inženjera Zagreb Stručni nadzor građenja, Članak 32. Članak 32., stavak 2., vidjeti komentar pod člankom 20., stavak 2. Nije prihvaćen Ne prihvaća se Isto je odgovoreno pod primjedbom na članak 20. stavak 2.
69 ALEN RENDULIĆ Stručni nadzor građenja, Članak 32. Potrebno je ograničiti broj projekata/gradilišta (max. 5) na kojima isti ovlašteni inženjer može istodobno provoditi stručni nadzor građenja. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Pitanje nadzora građenja je uređen Zakonom o gradnji i drugim propisima.
70 Hrvatski inženjerski savez (HIS) Projekt za građenje zamjenske obiteljske kuće, Članak 30. U članku 30., stavku 3., kao i u analognima, predlaže se "postizanje" zamijeniti sa "zadovoljavanja", jer je riječ o zadovoljenju temeljnih zahtjeva za građevinu. Nije prihvaćen Ne prihvaća se Predmetno je jasno uređeno ovim Zakonom
71 MIHAELA ZAMOLO Projekt za građenje zamjenske obiteljske kuće, Članak 30. Stavak 3 Riječ „postizanja“ treba zamijeniti s riječi „ispunjavanja“. Obrazloženje: termin iz ZOG-a. Nije prihvaćen Ne prihvaća se Predmetno je jasno uređeno ovim Zakonom
72 ALEN RENDULIĆ Projekt za građenje zamjenske obiteljske kuće, Članak 30. Stavak (5) Ukoliko se radi o "Tipskom projektu" nema potrebe da na svakom NOVOM/Ponovljenom projektu mora projekt imati novo izvješće o obavljenoj kontroli revidenta, budući da je projekt već TIPIZIRAN i kao takav odobren i uvijek se izvode isti radovi. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Kontrola projekta se ne provodi kada se zamjenska obiteljska kuća izvodi na temelju tipskog projekta.
73 ALEN RENDULIĆ Projekt za građenje zamjenske obiteljske kuće, Članak 30. (4) Projekt za građenje zamjenske obiteljske kuće iz stavka 1. ovoga članka izrađuju ovlašteni arhitekt, ovlašteni inženjer građevinarstva, ovlašteni inženjer strojarstva i ovlašteni inženjer elektrotehnike, a ukoliko se radi o tipskom projektu ili ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer građevinarstva. Nije prihvaćen Primjedba nije jasna, odnosno obrazložena.
74 ALEN RENDULIĆ Projekt za građenje zamjenske obiteljske kuće, Članak 30. Stavak (4) Ukoliko se radi o "Tipskom projektu" nema potrebe da na svakom NOVOM/Ponovljenom projektu moraju projekt izrađivati 4 ovlaštena inženjera, budući da je projekt već TIPIZIRAN i kao takav odobren i uvijek se izvode isti radovi. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Kontrola projekta se ne provodi kada se zamjenska obiteljska kuća izvodi na temelju tipskog projekta.
75 MIHAELA ZAMOLO Mjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće, Članak 28. Stavak 4 Riječ „popravak“ treba zamijeniti s riječi „obnova“. Nije prihvaćen Ne prihvaća Predmetno je uređeno u skladu s intencijom predlagatelja Zakona.
76 Udruga hrvatskih urbanista DIO ČETVRTI GRADNJA ZAMJENSKIH OBITELJSKIH KUĆA, Mjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće Zbog zbrinjavanja potresom pogođenog i raseljenog stanovništva te obnove stambenog fonda, planirana je izgradnja većeg broja stambenih i višestambenih zamjenskih građevina na lokacijama u vlasništvu države, županije ili grada. S obzirom da je izvjesno grupiranje takvih građevina na nekoj lokaciji, da bi se iste mogle kvalitetno i funkcionalno smjestiti u prostoru, nije dovoljno samo određivanje namjene u okviru prostornog plana, već je potrebno izraditi i urbanističko-arhitektonsko rješenje lokacije kojim će se odrediti adekvatan kapacitet lokacije te planirati parcelacija, urbana kompozicija, zajednički javni sadržaji, mreža pristupnih prometnica s ostalom potrebnom infrastrukturom, rješavanje prometa u mirovanju, uređenja zelenih površina i dr. Na taj način ujedno bi se iskoristila prilika za unapređenje stanja u prostoru u odnosu na ono prije potresa. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
77 Josipa Blažević-Perušić Slučaj u kojem se gradi zamjenska obiteljska kuća, Članak 27. Članak 27. Stavak 5. – predlaže se brisati riječi “i to:“ i obje alineje toga članka te zamijeniti ih riječima: “ako ispunjavaju uvjete utvrđene u članku 14. stavku 2. ovoga Zakoba.“; Nepotrebno se ponavljaju uvjeti iz članka 14. stavka 2 Stavak 6. – isto, vidjeti članak 15 stavak 11. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Upravo radi jasnoće ove odredbe propisane su na ovaj način.
78 DUŠKO ŽARKOVIĆ Slučaj u kojem se gradi zamjenska obiteljska kuća, Članak 27. Poštovani, Predlažem izmjenu stavka br. 2, članka 27., tako da se izbaci ili prilagodi uvjet prema kojem se ostvaruje pravo na gradnju zamjenske obiteljske kuće, ako vlasnik nema u vlasništvu drugu useljivu kuću ili stan na području Grada Zagreba odnosno Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije. Navodim dva bitna razloga za ovu izmjenu: 1. Vlasnici OPG-a koji obavljaju djelatnost na adresi prebivališta, na kojoj se i nalazi oštećena kuća, nisu u mogućnosti boraviti na drugoj adresi zbog same prirode posla OPG-a. Preseljenje na drugu lokaciju, na kojoj se nalazi useljiva kuća, bi značilo prestanak obavljanja djelatnosti OPG-a, te samim tim i postojanje OPG-a. 2. Vlasnici koji imaju nekretninu izvan pogođenog područja navedenog u stavku br. 2, imaju pravo na izgradnju zamjenske obiteljske kuće, iako druga useljiva nekretnina u urbanim sredinama izvan pogođenog područja može imati višestruko veću vrijednost od nekretnine na pogođenom području. Primjer iz prakse: osoba s luksuznim apartmanom u centru turističkog grada na obali, ostvaruje pravo na izgradnju zamjenske obiteljske kuće, u odnosu na osobu s oskudnom nekretninom na pogođenom području, koja ne ostvaruje pravo na izgradnju. S poštovanjem, Duško Žarković, mag. ing. stroj. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Ovako normativno uređenje cijeni se da je odgovarajuće. Vezano uz djelatnosti poljoprivrede, napominjemo da će za područje za koje proglašena katastrofa Vlada urediti kriterije za financiranje obnove zgrada namijenjenih poljoprivrednoj, stočarskoj i gospodarskoj djelatnosti.
79 MIRNA GRUIČIĆ Slučaj u kojem se gradi zamjenska obiteljska kuća, Članak 27. Članak 27.: "(1)Na temelju ovoga Zakona zamjenska obiteljska kuća gradi se kada se na temelju ovoga Zakona uklanja uništena postojeća obiteljska kuća u kojoj je na dan 22. ožujka 2020. odnosno 28. i 29. prosinca 2020. stanovao vlasnik/suvlasnik odnosno srodnik vlasnika/suvlasnika." PRIJEDLOG: Predlažem izmjenu Članka 27. tako da glasi: (1)Na temelju ovoga Zakona zamjenska obiteljska kuća gradi se kada se na temelju ovoga Zakona uklanja uništena postojeća obiteljska kuća. Iz Članka 27. treba izbrisati: "u kojoj je na dan 22. ožujka 2020. odnosno 28. i 29. prosinca 2020. stanovao vlasnik/suvlasnik odnosno srodnik vlasnika/suvlasnika." Istovremeno izbrisati uvjerenje MUPa o prebivalištu/boravištu iz: mpgi.gov.hr/obrasci Obrazac 2 - ZAHTJEV ZA UKLANJANJE ZGRADE, TE GRADNJU ZAMJENSKE OBITELJSKE KUĆE Obrazac 3 - ZAHTJEV ZA NOVČANU POMOĆ OBRAZLOŽENJE PRIJEDLOGA: Na temelju ovog Zakona NE PRIZNAJE SE PRAVO NA GRADNJU ZAMJENSKE OBITELJSKE KUĆE vlasnicima obiteljskih kuća AKO U TRENUTKU POTRESA NISU IMALI PRIJAVLJENO PREBIVALIŠTE/BORAVIŠTE NA ADRESI uništene obiteljske kuće. Na temelju ovog Zakona ISTOVREMENO - PRIZNAJE SE PRAVO NA GRADNJU ZAMJENSKIH STANOVA U VIŠESTAMBENIM ZGRADAMA svim vlasnicima stanova u uništenoj višestambenoj zgradi, A KOJI NISU U TRENUTKU POTRESA IMALI PRIJAVLJENO PREBIVALIŠTE NA ADRESI uništene višestambene zgrade. ZNAČI: NEPRIJAVLJENI VLASNICI UNIŠTENIH OBITELJSKIH KUĆA NEMAJU PRAVO NA GRADNJU ZAMJENSKE OBITELJSKE KUĆE, A SOLIDARNO ĆE IZ PRORAČUNA PLATITI GRADNJU NEPRIJAVLJENIM VLASNICIMA STANOVA U VIŠESTAMBENIM ZGRADAMA. ZNAČI: neprijavljeni vlasnici uništenih obiteljskih kuća, iako godinama plaćaju komunalnu naknadu i poreze nemaju prava, a obavezno će iz proračuna platiti i gradnju vlasnicima stanova u zgradama koje su pojedinačno zaštićeno kulturno dobro, a i vlasnicima nelegaliziranih objekata. Prilažem primjere: 1. Što je s vlasnikom kuće (izgrađene 1920.god.) koji je u trenutku potresa još radio na adaptaciji kuće za useljenje pa stoga nije ni imao prijavljeno prebivalište na toj adresi obiteljske kuće, a u vlasništvu nema ni drugu useljivu kuću ili stan? Iako je po Elaboratu ocjene stanja građevinske konstrukcije ta kuća uništena, takav vlasnik nema pravo na gradnju zamjenske kuće jer nije imao prijavljeno prebivalište! 2. Obiteljska kuća s 3 stana - po Elaboratu ocjene stanja građevinske konstrukcije kuća je uništena tj.za rušenje. Vlasnici 2 stana bili su prijavljeni na adresi uništene kuće i imaju pravo na gradnju zamjenske obiteljske kuće. Vlasnik trećeg stana nije bio prijavljen i zato nema pravo na gradnju zamjenske kuće Kako će vlasnici stanova u prizemlju i na 2. katu ostvariti pravo na gradnju zamjenske obiteljske kuće ako vlasnik stana između njihovih (na 1. katu) nema pravo na gradnju zamjenske obiteljske kuće? Gradnja je neprovediva bez dugotrajnih sudskih tužbi. ZAKLJUČAK: SMATRAM DA SE TIME KRŠI USTAVNO NAČELO JEDNAKOSTI SVIH VLASNIKA PRED ZAKONOM JER SE NEKIM VLASNICIMA UNIŠTENIH KUĆA/ZGRADA PRIZNAJE PRAVO NA OBNOVU, A DRUGIM VLASNICIMA SE NE PRIZNAJE. Stoga predlažem da u novom Zakonu o obnovi bude priznato pravo na gradnju zamjenske obiteljske kuće i vlasnicima koji u trenutku potresa nisu imali prijavljeno prebivalište na adresi uništene obiteljske kuće. S poštovanjem, Mirna Gruičić Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Nije prihvatljivo da se grade obiteljske kuće u kojima nitko nije stanovao na dan potresa odnosno općenito koje su prazne Dokazivanje da je netko stanovao na dan potresa dokazuje se prebivalištem/boravištem kao i drugim dokaznim sredstvima. Vezano uz gradnju višestambenih zgrada na području katastrofe, predlagatelj cijeni da neće biti veliki broj višestambenih zgrada koje će graditi vraćanjem u prijašnje stanje. Značajno veći broj je oštećenih, odnosno uništenih obiteljskih kuća.
80 ALEN RENDULIĆ Slučaj u kojem se gradi zamjenska obiteljska kuća, Članak 27. "stanovao" promijeniti u "prebivao". (Kao dokaz se koristi preslika osobne iskaznice) Nije prihvaćen Ne prihvaća. Dokazivanje činjenice da je osoba stanovala u obiteljskoj kući može uz prebivalište/boravište može biti i drugi dokaz. Na taj način se omogućava fleksibilniji pristup.
81 Ured pučke pravobraniteljice Uklanjanje zgrada čiji ostaci neposredno prijete sigurnosti i zdravlju ljudi, Članak 25. Predlažemo propisivanje mogućnosti uključenja vojne inženjerije u postupke uklanjanja uništenih zgrada, posebno onih iz članka 24. stavka 2. (slobodnostojeće obiteljske kuće i pomoćne građevine za koje se ne izrađuje projekt uklanjanja) i članka 25. (uklanjanje zgrada čiji ostaci neposredno prijete sigurnosti i zdravlju ljudi), naročito kada se nalaze u istoj JLS odnosno geografskoj cjelini ili bloku. Podsjećamo da je tijekom 2016. i 2017. godine na području Grada Pakraca Hrvatska vojska uklonila 50 ratnih ruševina odnosno privatnih i javnih objekata. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Uklanjanje zgrada čiji ostaci neposredno prijete sigurnosti i zdravlju ljudi provodi Državni inspektorat.
82 MIHAELA ZAMOLO Uklanjanje zgrada čiji ostaci neposredno prijete sigurnosti i zdravlju ljudi, Članak 25. Stavak 1 Upitna odredba, na Banovini je izazivala velike probleme u prvim danima/tjednima nakon potresa. Stavak 9 Što je s pokretnom imovinom? Bilo je problema na Banovini. Primljeno na znanje Primljeno na znanje Pokretna imovina nije predmet ovoga Zakona
83 GRAD ZAGREB Uklanjanje zgrada čiji ostaci neposredno prijete sigurnosti i zdravlju ljudi, Članak 25. Predlaže se izmjena čl. 25 tako da glasi: (1) Iznimno od članaka 22. i 24. ovoga Zakona, u postupku uklanjanja zgrade uništene ili oštećene potresom čiji ostaci neposredno prijete sigurnosti, zdravlju ljudi i drugim zgradama ili stabilnosti tla na okolnom zemljištu, građevinski inspektor odmah po službenoj dužnosti donosi rješenje o uklanjanju uništene zgrade i/ili dijela zgrade, bez suglasnosti vlasnika/suvlasnika i bez suglasnosti nadležnog tijela u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara. (2) Prije donošenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka građevinski inspektor provest će odgovarajuće označivanje zgrade kao opasne do uklanjanja prema rješenju iz stavka 1. ovoga članka i prema potrebi zabraniti korištenje zgrade. (3) Prije donošenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka građevinski inspektor ovlašten je zatražiti izradu elaborata o ocjeni postojećeg stanja građevinske konstrukcije za uklanjanje uništene zgrade ili dijela zgrade. (4) Prije donošenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka, nadležno tijelo za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara, prije uklanjanja, obavlja prema potrebi dokumentiranje nepokretnoga kulturnog dobra, građevine unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline ili njihova dijela. Dosadašnji stavci 4.-9. postaju stavci 5.-10. (5) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se vlasniku/suvlasniku/upravitelju zgrade odnosno nepoznatom vlasniku stavljanjem rješenja na oglasnu ploču mjesno nadležnog područnog ureda odnosno ispostave Državnog inspektorata, a obavijest o tome objavljuje se na mrežnim stranicama Državnog inspektorata. (6) Ako se rješenje iz stavka 1. ovoga članka odnosi na pojedinačno zaštićeno kulturno dobro ili zgradu unutar kulturno-povijesne cjeline, dostavlja se na znanje elektroničkim putem nadležnom konzervatorskom odjelu odnosno Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirode u Zagrebu. (7) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka, u slučaju iz stavka 4. ovoga članka, smatra se dostavljenim danom objave na oglasnoj ploči čime rješenje postaje izvršno. (8) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. (9) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka izvršava se putem treće osobe, bez donošenja posebnog rješenja o izvršenju. (10) Troškovi izvršenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka, uključujući troškove zbrinjavanja i obrade građevinskog otpada, namiruju se iz državnog proračuna. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Radi se o hitnom uklanjanju zgrade koja predstavlja opasnost te u tom slučaju nema mjesta za odgađanje. Nije zapriječeno ovim Zakonom da se izradi snimka postojećeg stanja
84 Josipa Blažević-Perušić Uklanjanje zgrada čiji ostaci neposredno prijete sigurnosti i zdravlju ljudi, Članak 25. Članak 25. Stavak 1. – predlaže se brisati riječi “u skladu s propisima kojima se uređuje“ Odredbom se propisuje između ostalog da iznimno građevinski inspektor odmah po službenoj dužnosti donosi rješenje o uklanjanju uništene zgrade i/ili dijela zgrade, bez suglasnosti vlasnika/suvlasnika i bez suglasnosti nadležnog tijela u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara, a riječi “u skladu s propisima kojima se uređuje….“ zadržana su vjerojatno slučajno. Prihvaćen Prihvaća se
85 Ured pučke pravobraniteljice Projekt za uklanjanje zgrade, Članak 24. Predlažemo propisivanje mogućnosti uključenja vojne inženjerije u postupke uklanjanja uništenih zgrada, posebno onih iz članka 24. stavka 2. (slobodnostojeće obiteljske kuće i pomoćne građevine za koje se ne izrađuje projekt uklanjanja) i članka 25. (uklanjanje zgrada čiji ostaci neposredno prijete sigurnosti i zdravlju ljudi), naročito kada se nalaze u istoj JLS odnosno geografskoj cjelini ili bloku. Podsjećamo da je tijekom 2016. i 2017. godine na području Grada Pakraca Hrvatska vojska uklonila 50 ratnih ruševina odnosno privatnih i javnih objekata. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Uklanjanje zgrada čiji ostaci neposredno prijete sigurnosti i zdravlju ljudi provodi Državni inspektorat.
86 MIHAELA ZAMOLO Projekt za uklanjanje zgrade, Članak 24. Stavak 1 Riječ „uništena“ zamjenjuje se s riječima „srušena ili konstrukcijski oštećena zgrada u skladu s člankom 22, stavak 1.“. Predloženi izmijenjeni tekst (1) Srušena ili konstrukcijski oštećena zgrada u skladu s člankom 22, stavak 1. uklanja se u skladu s projektom za uklanjanje zgrade. Stavak 1 i 2 Uskladiti „projekt za uklanjanje zgrade“ (stavak 1) i „projekt uklanjanja“ (stavak 2), Nije prihvaćen Ne prihvaća se Jasno je na što se predmetno odnosi
87 HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA Zgrade koje se uklanjaju, Članak 23. Predlaže se preciznija formulacija stavka 1. ovog članka: Zgrade čiji se dio konstrukcije uklonio na temelju ovog Zakona obnavljaju se cjelovitom obnovom konstrukcije i cjelovitom obnovom zgrade u skladu s Programom mjera. Obrazloženje: U ovom stavku treba izvršiti usklađenje sa pojmovima iz ovog zakona i dodati cjelovitu obnovu konstrukcije (Razina 4). Nije prihvaćen Ne prihvaća se Predmetno će se podrobnije urediti programom mjera
88 LINO FUČIĆ Zgrade koje se uklanjaju, Članak 23. Članak 23., stavak 1. 1. „obnova građevinske konstrukcije“ nije definirana 2. Znači li ovo da se ovaj Zakon ne primjenjuje, nego samo Program mjera? Nije prihvaćen Ne prihvaća se Predmetno će se podrobnije urediti programom mjera
89 SLF Projekt d.o.o. Zgrade koje se uklanjaju, Članak 23. Ako je uklonjen dio konstrukcije zgrade (što iščitavam kompletan dio zgrade od temelja do krova umjesto ukloniti pojedine elemente konstrukcije - zid, greda, stup itd)) i ponovno se planira sagraditi uklonjeni dio zgrade tada se radi o radovima čija ukupna tržišna cijena najvjerovatnije iskače iz največih dopuštenih iznosa po m2 BRP koji su predviđeni programom mjera. Stoga predlažem preraditi članak 23 na način: Članak 23. (1) Zgrade čiji se dio konstrukcije uklonio na temelju ovog Zakona obnavljaju se obnovom građevinske konstrukcije zgrade u skladu s Programom mjera, ako su procjenjeni troškovi radova obnove konstrukcije zgrade sa djelomično uklonjenom konstrukcijom unutar cijena predviđenim Programom mjera. Ako su u Projektu obnove konstrukcije zgrade procjenjeni troškovi obnove konstrukcije zgrade sa djelomično uklonjenom konstrukcijom iznad cijena radova propisanim Programom mjera, tada se ne radi o obnovi konstrukcije zgrade u skladu s Programom mjera već o rekonstrukciji zgrade prema Zakonu o gradnji Navedenom izmjenom se kroz procjenu troškova koju u Projektu obnove konstrukcije daje i obrazlaže Projektant konstrukcije daje rješenje o postupku na koji način obnoviti zgrade koje se ne mogu obnoviti prema cijenama iz Programa mjera. Osnovno neriješeno pitanje je o mjeri tj. veličini uklonjenog i ponovno sagrađenog dijela zgrade u odnosu na veličinu cijele zgrade prije potresa. Navedeno nadalje uzrokuje i tehničke probleme, jer miješanje npr 1/2 zgrade kao novogradnje, a 1/2 te iste zgrade kao ojačanje konstrukcije mješa dva sustav koja nikada (dinamički) ne mogu biti ista: novogradnja i obnovljena konstrukcija. Zaključno -> kn/m2 BRP ponovno sagrađenog dijela je veči od m2/BRP obnovljenog djela na razinu 4 prema Programu mjera, te je stog nužno uvesti kriterij dopuštenosti takvog modela obnove konstrukcije zgrade mr.sc. Neven Crnobrnja dipl.ing.građ. Nije prihvaćen Ne prihvaća se Predmetno će se podrobnije urediti programom mjera
90 Hrvatski inženjerski savez (HIS) Zgrade koje se uklanjaju, Članak 22. U članku 22., stavku 1., predlaže se pojednostaviti izričaj uz veću točnost: umjesto "izgubile svoju mehaničku otpornost i/ili stabilnost u toj mjeri da su urušene da su", predlaže se "srušene ili konstrukcijski oštećene". Također, pojam "uništene zgrade" se predlaže maknuti. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Predmetno je jasno uređeno ovim Zakonom.
91 MIHAELA ZAMOLO Zgrade koje se uklanjaju, Članak 22. Stavak 1 Treba zamijeniti pojmove „izgubile svoju mehaničku otpornost i stabilnost u toj mjeri da su uništene“ s tekstom „srušene ili konstrukcijski oštećene u mjeri“. Brisati tekst u zagradi. Predloženi izmijenjeni tekst Na temelju ovoga Zakona uklanjaju se zgrade koje şu srušene ili konstrukcijski oštećene u mjeri da njihova obnova nije moguća. Obrazloženje: Izričaj u skladu s Tehničkim propisom, vidi tablica III.2. Razredba oštećenja zgrade prema EMS-98 (i prije navedeno u članku 6, stavak 2). Stavak 5 Iza riječi „povijesne urbane cjeline“ treba dodati riječi „ili kulturno-povijesne cjeline“. Obrazloženje: Pojam za takve cjeline u Banovini i svim područjima u RH osim Grada Zagreba. Stavak 7 Treba zamijeniti riječ „uništena“ s riječima srušena ili konstrukcijski oštećenja u skladu s člankom 22, stavak 1“. Predloženi izmijenjeni tekst (7) Iznimno od stavka 1. ovog članka, uklanja se obiteljska kuća čiji su konstrukcijski elementi oštećeni prirodnom nepogodom ili katastrofom iz članka 1. stavka 1. ovog Zakona, koja nije srušena ili konstrukcijski oštećena u skladu sa stavkomk 1. ovog članka i za koju vlasnik traži uklanjanje radi gradnje zamjenske obiteljske kuće od strane donatora. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća u odnosu na uklanjanje i gradnju zamjenske obiteljske kuće od strane donatora. U preostalom dijelu se ne prihvaća jer je predmetno jasno uređeno ovim Zakonom.
92 Josipa Blažević-Perušić Zgrade koje se uklanjaju, Članak 22. Članak 22. Stavak 4. – Članak 15, stavak 11. “a iznimno i ovjerenom izjavom podnositelja zahtjeva danom pod kaznenom i materijalnom odgovornošću koju su potpisala dva svjedoka“ Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Prijedlog nije jasan niti obrazložen.
93 Ivana Haničar Buljan Zgrade koje se uklanjaju, Članak 22. Prije uklanjanja pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra ili zgrade u zaštićenoj povijesnoj cjelini potrebno je izraditi snimku postojećeg stanja. (Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara čl. 64.). Prihvaćen Prihvaća se. Nije zapriječeno ovim Zakonom da se izradi snimka postojećeg stanja.
94 LINO FUČIĆ Zgrade koje se uklanjaju, Članak 22. Članak 22. stavak 1., U nekom od prethodnih članaka u kojem se spominje uklanjanje ovakvih zgrada je umjesto riječi „urušeno“ napisano „uništeno“; uskladiti, ili vidjeti je li koja od tih odredbi suvišna Nije prihvaćen Ne prihvaća se Predmetno je jasno uređeno ovim Zakonom.
95 Društvo građevinskih inženjera Zagreb Uporaba obnovljene zgrade, Članak 21. Članak 21. rješava završne dokumente na temelju kojih se zgrada nakon obnove od potresa može uporabljivati. Kako se razvija ISPU sustav, predlaže se prilagoditi ISPU i omogućiti da se Završno izvješće preda u sustav ISPU-a, s obzirom da je ekvivalentan Uporabnoj dozvoli; ili definirati proceduru upisa u „Uporabne dozvole“ ISPUa. Ili će se u vrijeme skeniranja starih građevinskih dozvola sakupljati Završna izvješća (ovdje Uporabne dozvole) u papirnom obliku i pohranjivati u ladice? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
96 MIHAELA ZAMOLO Uporaba obnovljene zgrade, Članak 21. Stavak 1 Predlaže se dodati tekst: Navedeni dokumenti izrađuju se i dostavljaju investitoru/vlasniku u skladu sa zakonom koji uređuje područje gradnje. Nije prihvaćen Ne prihvaća se Predmetno se regulira ugovornim odnosom
97 LINO FUČIĆ Uporaba obnovljene zgrade, Članak 21. Članak 21., stavak 3. Dopuniti na način da se isto odnosi i na obnovljene zgrade za koje nije doneseno rješenje o obnovi, a koje se isto obnavljaju na temelju ovoga Zakona Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Predmetno je uređeno člankom 45. Zakona
98 Jasmina Reis Uporaba obnovljene zgrade, Članak 21. Članak 21. propisuje kada se zgradu može koristiti nakon obnove, ali nigdje nema odredbe da se zgradu s crvenom oznakom oštećenja ne smije koristiti sve dok obnova ne bude završena. Takva odredba mora se unijeti u Zakon. Konkretno što da radim s osobom koja je u posjedu stana u mojoj kući koja je pojedinačno zaštićeno kulturno dobro u mojem 100% vlasništvu s crvenom naljepnicom. Ta osoba nema nikakav pravni status, samo je posjednik kojega ne mogu izbaciti iz svog stana i kuće dok se pravomoćno ne okonča sudski postupak koji je u tijeku i sigurno neće završiti još 2-3 godine. Da bi se krenulo u obnovu kuća treba biti prazna od ljudi i stvari, a posjednik ne želi izaći ni maknuti svoje stvari. Projekt za obnovu je gotov i stan koji je u njegovom posjedu mora se obnoviti u okviru cjelovite obnove kuće. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Predmet ovoga Zakona ne uređuje pitanje odnosa pitanja vlasnika, suvlasnika i posjednika. Mogućnosti za rješavanje odnosa vlasnika i posjednika uređena su posebnim propisima, Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.
99 Hrvatski inženjerski savez (HIS) Stručni nadzor građenja, Članak 20. U članku 20., stavku 3., predlaže se maknuti uvjet "na projektima visokogradnje", jer je prekomjerni uvjet u odnosu na puno precizniji koji se predlaže: "u projektiranju konstrukcija zgrada". Prihvaćen Prihvaća se
100 Društvo građevinskih inženjera Zagreb Stručni nadzor građenja, Članak 20. S obzirom na važeći Zakon o gradnji, kojim je propisana obveza primjene eGrađevinskog dnevnika (podzakonskim aktom), u praksi trenutno inženjeri prijavljuju veće probleme pri otvaranju građevinskih dnevnika vezanih za obnovu nakon potresa. Kako je riječ o novom sustavu koji je u fazi uhodavanja, to je bilo za očekivati. Aplikacija je u fazi razvoja i nije moguće riješiti sve probleme odjednom. Prvi se pojavio kod nedefiniranja prijave gradilišta u obnovi; bez ID gradilišta nema otvaranja eGrađevinskog dnevnika. MPGI je izdao mišljenje prema HKIG, a koje je distribuirano ovlaštenim inženjerima, s kojim se predstavnici stručnog nadzora obraćaju i DGIZu sa velikim problemom i zastojima na početku provedbe projekata obnove nakon potresa. Naime, zbunjujuće je i neočekivano da Ministarstvo nadležno za oba zakona (Zakon o gradnji i Zakon o obnovi), donese Mišljenje koje je protivno Zakonu. Konkretno, ovakva odredba o primjeni Zakona o gradnji kod stručnog nadzora postoji i u dosadašnjem Zakonu o obnovi (u ovom prijedlogu stavak 2. članka 20.), dok MPGI izdaje Mišljenje (klasa: 651-01/23-11/1, urrb. 531-07-2-2/4-23-2, od 19. siječnja 2023.g.) u kojem se navodi, skraćeno, da u obnovi nakon potresa eGrađevinski dnevnik nije obavezan. Iz istog Ministarstva se distribuira e-mailom informacija da kod Zakona o obnovi nema prijave početka izvođenja radova „jer sustav eDozvole radi sukladno Zakonu o gradnji“ (!?). U članku 18., stavku 5. ovog Prijedloga Zakona, kao i u dosadašnjem Zakonu o obnovi. Članku 19. stavku 3., jasno je navedeno, a i provodi se, izdavanje posebnih uvjeta konzervatora putem eDozvole. Dakle sugerira se da nema Prijave građenja, a bez te prijave se ne može otvoriti eGrađevinski dnevnik, koji je cijelo vrijeme zakonska obveza, dok se izdaje Mišljenje koje govori drukčije. S ovdje navedenim činjenicama, Zakon je u ovom dijelu kontradiktoran sam sa svojim kreatorima. Inženjeri ne mogu na temelju Mišljenja postupati suprotno Zakonu, a ovdje se jasno navodi (kao i u članku 21., stavak 2. dosadašnjeg Zakona o obnovi), da je vezano za stručni nadzor nadležan Zakon o gradnji. Nije jasno što je ponukalo čelne ljude unutar MPGI da izdaju Mišljenja koja su protivna Zakonu, a pogotovo što su Zakon i izdano Mišljenje unutar nadležnosti istog Ministarstva. Zbog evidentnih problema s eDnevnikom, potrebno je u ovom Zakonu eksplicite isključiti primjenu eDnevnika. Sudeći prema redovnim gradilištima na kojima je otvoren, nije prilagođen operativno procedurama Zakona o obnovi, što će neminovno usporiti obnovu. Nije prihvaćen Ne prihvaća se Isto nije ovim Zakonom propisano kao obvezno
101 MIHAELA ZAMOLO Stručni nadzor građenja, Članak 20. Stavak 3 Riječi „na projektima visokogradnje“ treba zamijeniti s riječima “u stručnom nadzoru zgrada“. Obrazloženje: zakoni i propisi ne poznaju „visokogradnju“ (to su zgrade a sve ostalo su inženjerske građevine). Prihvaćen Prihvaća se
102 LINO FUČIĆ Stručni nadzor građenja, Članak 20. Članak 20. stavak 3. Riječ „visokogradnja“ zamijeniti sa „zgrada“, a iza riječi „radnog iskustva“ dodati „u projektiranju, stručnom nadzoru ili izvođenju radova“ (vrijedi i za ovlaštenog inženjera građevinarstva i za ovlaštenog arhitekta) Prihvaćen Prihvaća se
103 ALEN RENDULIĆ Stručni nadzor građenja, Članak 20. Potrebno je ograničiti broj projekata/gradilišta (max. 5) na kojima isti ovlašteni inženjer može istodobno provoditi stručni nadzor građenja. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Stručni nadzor građenja provodi se prema posebnim propisima i pravilima struke.
104 ALEN RENDULIĆ Stručni nadzor građenja, Članak 20. Nejasno je iz kojeg razloga se ograničava koji ovlašteni inženjeri mogu obavljati poslove ovlaštenog inženjera, po pitanju 5 godina iskustva na projektima viskogradnje , a s druge strane se stalno govori o nedostatku stručne radne snage, a budući da SVAKI inženjer odgovara svojim vlastitim imenom, a s druge strane, tijekom svog školavanja je imao kolegije poput Statike I, Statike II, Čelične, drvene konstrukcije itd. Potrebno je od strane Ministarstva da se osiguraju/ažuriraju, te da budu obvezujući: Standardni detalji izvedbe radove, s naglaskom na konstruktivne dijelove (npr. detalj polaganja armature, itd.). Za to već postoji izdanje od Komore inženjera građevinarstva: "Priručnik - Zidane omeđene konstrukcije" Potrebno je osigurati hitno, jednostavno i obvezno stručno usavršavanje po pitanju Kontrole izvedbe radova, s naglaskom na: Betonske radove ==>kontrola ugradnje armature (radova i materijala), kontrola kvalitete proizvodnje i ugradnje betona, Zidane konstrukcije==> kontrola izvedbe nosivih dijelova (grede, stupovi, ploče). Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Za poslove u svezi obnove potrebno je određeno stručno iskustvo.
105 Društvo građevinskih inženjera Zagreb Grada Zagreba i kulturno-povijesnim cjelinama na području Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije, Članak 18. U članku 18. se radi samo o PROJEKTU CJELOVITE OBNOVE ZGRADE, koja može biti pojedinačno zaštićena ili u zoni zaštite. Iz tog razloga je pogrešno u stavku 4. navoditi uvjete za projekt obnove zgrade, već treba pisati projekt cjelovite obnove zgrade koja nije pojedinačno zaštićena, a nalazi se u zoni zaštite. Isto tako, bilo bi pogrešno tumačiti da se za zgrade koje idu samo u konstrukcijsku obnovu, a nalaze se u zoni zaštite, treba izrađivati arhitektonski projekt, jer inženjer arhitekture nema što raditi na obnovi konstrukcije zgrade. Fond za obnovu je davao usmene, neformalne upute projektantima da moraju izrađivati arhitektonske projekte za obnovu KONSTRUKCIJE na razinu 3 i više, što je protivno Zakonu o obnovi, te potpuno nelogično i usporava obnovu. Npr., postoje primjeri gdje su projektanti ugovorili sa vlasnicima/suvlasnicima obiteljskih zgrada i zgrada konstrukcijsku obnovu, a onda kad se očekivalo potpisivanje Ugovora i dodjela financijskih sredstava, postavljen je ovaj dodatni zahtjev za Arhitektonskim projektom, makar ne postoji niti jedna zadaća arhitektonske struke koja je uključena u konstrukcijsku obnovu zgrada. CJELOVITU OBNOVU ZGRADA, koja sadrži završne radove, lampe, podne obloge i sl., treba jasno razlikovati od KONSTRUKCIJSKE OBNOVE. Razina 4 konstrukcijske obnove = cjelovita OBNOVA KONSTRUKCIJE, odnosno proračunski otpornost zgrade nakon potresa ekvivalentno novogradnji, a to je različito od cjelovite OBNOVE ZGRADE, koja uključuje svakako arhitekte kao najčešće nositelje posla projektiranja. Ova odredba se u praksi pokazala vrlo rizična za manipulacije i malverzacije, jer se javnim novcem ulaže u KONSTRUKCIJU = sigurnost, a ne u parkete, pločice, prenamjene nestambenih prostora u stambene itd., tamo gdje se javna sredstva ulažu u konstrukcijsku obnovu, što se može lako podvući ako se zamijene pojmovi „cjelovite obnove zgrade“ i „konstrukcijske obnove“. Tehnički propis o građevinskim konstrukcijama govori o razinama obnove, a to se tiče u svakom slučaju KONSTRUKCIJSKE obnove. Nije prihvaćen Ne prihvaća se Sve u stavku 4. je napisano jasno, konkretno i lako primjenjivo.
106 HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA Grada Zagreba i kulturno-povijesnim cjelinama na području Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije, Članak 18. U članku 18. stavak 2. predlažemo izmijeniti tako da glasi: 2) Sastavni dio projekata iz stavka 1. ovoga članka je elaborat ocjene postojećeg stanja građevinske konstrukcije, osim za obiteljske kuće za koje taj elaborat nije obvezan. Obrazloženje kao uz članka 17. stavak 3. Prihvaćen Prihvaća se
107 MIHAELA ZAMOLO Grada Zagreba i kulturno-povijesnim cjelinama na području Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije, Članak 18. Naslov ispred članka 18. Iza riječi „cjelovitu obnovu“ dodati riječ „zgrade“. Stavak 1 Iza riječi „cjelovitu obnovu“ dodati riječ „zgrade“. Iza riječi „ovlašteni arhitekt“ dodati „ koji ima najmanje pet godina radnog iskustva“. Stavak 5 Riječi „traženja od strane Ministarstva“ zamijeniti s riječima „zahtjeva Ministarstva“. Nije prihvaćen Ne prihvaća se Predmetno je jasno propisano odredbom
108 GRAD ZAGREB Grada Zagreba i kulturno-povijesnim cjelinama na području Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije, Članak 18. Predlaže se izmjena u čl. 18 stavak 3 i stavak 4 tako da glasi: (3) Projekt cjelovite obnove zgrade koja je pojedinačno zaštićeno kulturno dobro ili koja se nalazi u povijesnoj urbanoj cjelini Grada Zagreba i kulturno-povijesnim cjelinama na području Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije iz stavka 1. ovoga članka izrađuje se u skladu s posebnim uvjetima koje po službenoj dužnosti utvrđuje nadležno tijelo u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara. (4) Traži se ukidanje stavka uz usvajanje gornje izmjene. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Odredba odražava intenciju predlagatelja. Obnova zgrada unutar kulturno-povijesne cjeline obavlja se u skladu sa konzervatorskim smjernicama koje izrađuje nadležno tijelo za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara. Projektanti, izvođači i stručni nadzor obvezni su i odgovorni da je projektiranje i izvođenje radove u skladu s istima
109 Josipa Blažević-Perušić Grada Zagreba i kulturno-povijesnim cjelinama na području Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije, Članak 18. Članak 18. Stavak 5. – predlaže se dopuniti sadržaj zahtijevanih priloga Za podnošenje zahtjeva za posebne uvjete nadležnog tijela zaštita i očuvanje kulturnih dobara sadržaj za navedene priloge - opis i grafički prikaz nije definiran Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Sadržaj priloga (opisa i grafičkih prikaza) je prema pravilima struke za tu vrstu radova.
110 Ivana Haničar Buljan Grada Zagreba i kulturno-povijesnim cjelinama na području Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije, Članak 18. Čl. 18 st (4) Nije jasno tko će utvrditi da li je projekt obnove zgrade koja se nalazi u povijesnoj urbanoj cjelini u skladu s konzervatorskim smjernicama propisanim Programom mjera obnove? Povijesne urbane cjeline su isto kao i pojedinačna kulturna dobra upisana u registar kulturnih dobara RH. Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara propisano je kako se ona štite i održavaju. Da li je ovaj Zakon iznad Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara? PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA (4) Projekt obnove zgrade iz stavka 1. ovog članka koja se nalazi u povijesnoj urbanoj cjelini Grada Zagreba i kulturno-povijesnim cjelinama na području Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije izrađuje se u skladu s konzervatorskim smjernicama propisanim Programom mjera obnove. Potvrdu o usklađenostI projekta sa smjernicama utvrđuje nadležno tijelo u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Projektanti su odgovorni za implementaciju konzervatorskih smjernica
111 LINO FUČIĆ Grada Zagreba i kulturno-povijesnim cjelinama na području Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije, Članak 18. Članak 18., stavak 1. Smije li ovlašteni arhitekt obavljati ove poslove ako nema radnog iskustva, odnosno radnog iskustva u projektiranju? Članak 18., stavak 2. Isto kao gore - provjeriti je li iznimka još uvijek opravdana ili se elaborat neće izrađivati niti za jednu zgradu Članak 18. stavak 7. Iza stavka 7. dodati stavak 7a: koji glasi „U slučaju iz stavka 7. projektant je ovlašten izraditi projekt isključivo sukladno propisima koji uređuju područje iz nadležnosti javnopravnog tijela, odnosno, ako tih propisa nema, u skladu s pravilima struke. Tehničko rješenje dano projektom, koje je izrađeno u skladu s propisima odnosno pravilima struke ne može se osporavati.“ Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Ovim zakonom predviđa se ukidanje obveze izrade Elaborata ocjene postojećeg stanja građevinske konstrukcije čime će se osjetno smanjiti obim projekta obnove obiteljske kuće.
112 ANTE KRAPLJANOV Grada Zagreba i kulturno-povijesnim cjelinama na području Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije, Članak 18. Predlažem izmjenu predloženog teksta tako da glasi: (a) Projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu koja je pojedinačno zaštićeno kulturno dobro ili zgrade koja se nalazi u povijesnoj urbanoj cjelini Grada Zagreba i kulturno-povijesnim cjelinama na području Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije izrađuju ovlašteni inženjer građevinarstva koji ima najmanje pet godina radnog iskustva u projektiranju konstrukcija i ovlašteni arhitekt, od kojih barem jedan od njih ima jedno od dopuštenja ministarstva nadležnog za kulturu za obavljanje poslova zaštite i očuvanja kulturnih dobara, te ovlašteni inženjer strojarstva i ovlašteni inženjer elektrotehnike, ako za to postoji potreba. U slučaju projekta obnove konstrukcije zgrade koja se nalazi u povijesnoj urbanoj cjelini Grada Zagreba i kulturno-povijesnim cjelinama na području Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije, kojim se projektira samo popravak konstrukcije ili ako zgrada ima građevinsku (bruto) površinu koja nije veća od 600 m2, projekt može izraditi i samo ovlašteni inženjer građevinarstva koji ima najmanje pet godina radnog iskustva u projektiranju konstrukcija i ima jedno od dopuštenja ministarstva nadležnog za kulturu za obavljanje poslova zaštite i očuvanja kulturnih dobara. Obrazloženje: PRAVILNIK O JEDNOSTAVNIM I DRUGIM GRAĐEVINAMA I RADOVIMA (NN 112/17, NN 34/18, NN 36/19,NN 98/19, NN 31/20) članak 3. Stavak 11. omogućuje sve radove na obnovi zgrade, osim radova na konstrukciji zgrade, na zgradama do 600 m2, bez projektne dokumentacije. Iz navedenog se može zaključiti da se ovim člankom prenormira obim projektne dokumentacije, odnosno uvodi projektna dokumentacija za radove za koje prema važećoj regulativi nije potrebna. Umjesto toga predlažem smanjenje obima projektne dokumentacije za obnovu, odnosno usklađivanje zakona o obnovi s važećom regulativom. Prema Pravilniku o uvjetima za dobivanje dopuštenja za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 98/18) iz članka 2. stavka 1. Definirana su između ostalog ovlaštenja: 6. izrada arhitektonskog snimka postojećeg stanja nepokretnog kulturnog dobra 7. izrada idejnog, glavnog i izvedbenog projekta za radove na nepokretnom kulturnom dobru. Za izradu projekta obnove nije dovoljno imati dopuštenje za izradu idejnog, glavnog i izvedbenog projekta, već je potrebno imati ovlaštenje i za izradu arhitektonskog snimka postojećeg stanja nepokretnog kulturnog dobra, jer projekt nije moguće napraviti bez snimanja. Shodno tome ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjer građevinarstva koji ima dopuštenja za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara nikako ne mogu izraditi projektnu dokumentaciju za cjelovitu obnovu ili projekt obnove konstrukcije, jer se dopuštenje za izradu arhitektonskog snimka postojećeg stanja nepokretnog kulturnog dobra i arhitektonsko projektiranje, ne izdaje ovlaštenim inženjerima građevinarstva. Potrebno je izmijeniti članak kao u prijedlogu novog teksta, jer formulacija koja je navedena u prijedlogu zakona u praksi neće biti u skladu s ovlaštenjima koje mogu imati ovlašteni inženjeri građevinarstva (bitno je da jedan projektant ima neko - bilo koje ovlaštenje iz NN 98/18 iz članka 2. stavka 1.). Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Ovim zakonom predviđa se ukidanje obveze izrade Elaborata ocjene postojećeg stanja građevinske konstrukcije čime će se osjetno smanjiti obim projekta obnove obiteljske kuće.
113 Društvo građevinskih inženjera Zagreb Projekt obnove konstrukcije zgrade i projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade, Članak 17. U članku 17., stavku 5., Projekt obnove KONSTRUKCIJE zgrade radi ovlašteni inženjer građevinarstva, sukladno zadaćama struke prema važećem Zakonu o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje, a SVE OSTALE (uključivo arhitektonska struka), prema potrebi. Ova odredba je zbunjivala u dosadašnjoj praksi do te mjere da su tijela za provedbu tražila dodatno izradu projekata, za koje je projektant odgovorno tvrdio da nisu potrebni, jer inženjeri poznaju područja posebnih propisa i zadaća struke, odnosno vlastitih i srodnih inženjerskih nadležnosti. Ovo je značajno usporavalo obnovu i jako je važno KONSTRUKCIJSKU obnovu prepustiti konstrukterskoj, građevinskoj struci. Odnosno, maknuti dio teksta „.. i ovlašteni arhitekt koji ima najmanje pet godina radnog iskustva“, jer se radi o konstrukcijskoj obnovi. S druge strane, kod cjelovite obnove zgrade, sudjeluju inženjeri svih inženjerskih struka, jer je riječ o svim temeljnim zahtjevima za građevinu koja se ispunjavaju cjelovitom obnovom zgrade. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Iz predloženo formulacije članka nedvosmisleno je jasno tko izrađuje projekte obnove.
114 Društvo građevinskih inženjera Zagreb Projekt obnove konstrukcije zgrade i projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade, Članak 17. U članku 17. potrebno je dodati stavak kojim se poslovi projektiranja u obnovi nakon potresa dijele prema zadaćama struka iz posebnog zakona (Zakona o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje, NN 78/15, 118/18, 110/19). Ako se obnovom nakon potresa ulažu javna sredstva radi sigurnosti i želi spriječiti da se tim ulaganjima povećavaju tržišne vrijednosti nekretnina pojedinaca ili tvrtki, onda je jedno od najvažnijih postavki prepoznati da je „statika“, odnosno „mehanička otpornost i stabilnost“ zadaća građevinske struke. Arhitektonska, elektrotehnička i strojarska su apsolutno dobrodošle, a nužne u pojedinim slučajevima ako se zahvati tiču njihovih zadaća struka. Npr. za projekt konstrukcijske obnove obiteljske kuće koja nije kulturno zaštićena, kojoj se obnovom ne smije i neće prenamijeniti prostor (npr. nestambeni tavan u stambeni i sl.); niti će se promijeniti lokacijski uvjeti (npr. orijentacija kuće ili krova, promijeniti udaljenost od međe i sl.), kako je zakonski i propisno, dovoljan je Građevinski projekt. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Iz predloženo formulacije članka nedvosmisleno je jasno tko izrađuje projekte obnove.
115 HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA Projekt obnove konstrukcije zgrade i projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade, Članak 17. U članku 17. stavak 3. predlažemo izmijeniti na način da glasi: 3) Sastavni dio projekata iz stavka 1. ovoga članka je elaborat ocjene postojećeg stanja građevinske konstrukcije, osim za obiteljske kuće za koje se taj elaborat nije obvezan. Obrazloženje za stavak 3: Nije ispravno propisivati iznimku ako u Zakonu ili odredbi na koju se poziva iznimka nije propisano pravilo od kojeg se odstupa. Elaborat ocjene postojećeg stanja se ne spominje niti na jednom mjestu u ovom Zakonu, pa niti u odredbi stavka 1. ovog članka. Da li će se isti u projektima propisati kao obvezan ili ne potrebno je regulirati u odredbi zakona, a ne putem iznimke. U članku 17. stavku 7. predlaže se preciznija formulacija koja glasi: (7) Projekti obnove iz stavka 1. ovog članka moraju imati izvješće o obavljenoj kontroli projekta obnove po ovlaštenom revidentu, vezano uz ispunjavanje temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti u slučajevima u kojima se prema propisima o gradnji provodi kontrola glavnog projekta. Prihvaćen Prihvaća se.
116 MIHAELA ZAMOLO Projekt obnove konstrukcije zgrade i projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade, Članak 17. Stavak 2 Dodati riječ „ili“ ispred riječi „cjelovita obnova konstrukcije“. Stavak 3 Predloženi izmijenjeni tekst (3) Za izradu projekta obnove konstrukcije obiteljske kuće ne izrađuje se elaborat ocjene postojećeg stanja građevinske konstrukcije. Obrazloženje Neprikladno je vezati ovu odredbu uz „iznimno“ jer upućivanje na stavak 1. nije primjereno jer stavak ne govori o elaboratu. Dodana je riječ „konstrukcije“ jer se obnova odnosi na obnovu konstrukcije. Stavak 5 Umjesto riječi „oštećene“ treba staviti riječ „obnove“. Čini se neprikladna odredba „ako ovim Zakonom nije propisano drukčije“ pa treba brisati. Stavak 6 Čini se neprikladna odredba „ako ovim Zakonom nije propisano drukčije“ pa treba brisati. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća u odnosu na primjedbu 3. U preostalom dijelu se ne prihvaća predmetno je uređeno u skladu s intencijom predlagatelja Zakona.
117 LINO FUČIĆ Projekt obnove konstrukcije zgrade i projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade, Članak 17. Članak 17. stavak 3. S obzirom na očekivana pojednostavnjenja, provjeriti je li ova odredba (iznimka o elaboratu samo za obiteljske kuće) u skladu s promjenama koje se očekuju u Pravilniku o projektima obnove Članak 17. stavak 5. i stavak 6. Smije li ove poslove obavljati ovlašteni arhitekt koji ima pet godina radnog iskustva, ali to radno iskustvo nije u projektiranju? Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Predmetno je uređeno prijedlogom predmetnog zakona i Zakonom o gradnji.
118 Ivan Markić 84 Projekt obnove konstrukcije zgrade i projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade, Članak 17. Molim vas da se drugačije formulra ukidanje elaborata ocjene postojećeg stanja za kuće. Mnogi projektanti imaju ugovore na način da im je dio cijene projektiranja je kada odrade elaborat a dio kada odrade konačni projekt. Ukidanjem elaborata bi neki mogli tumačiti da se ukida i stavka i ugovora za projetkiranje za elaborat. Ukidanjem elaborata se ne ukida posao obilaska terena, prikupljanje dokumentcije i analiza postojećeg stanja kao ni crtanje postojećeg stanja što je sve bio dio elaborata. Sada samo to sve treba staviti u jednu knjigu koja se zove projekt zajedno s ojačanjima i troškovnikom. Predlažem da formulacija bude: (3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka za izradu projekta obnove oštećene obiteljske kuće ne izrađuje se elaborat ocjene postojećeg stanja građevinske konstrukcije kao zasebna mapa. Sve stavke elaborata treba prikazati u projektu. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Elaborat ocjene postojećeg stanja za obiteljske kuće se ukida. Na taj način se ubrzava i pojednostavljuju postupci obnove.
119 ANTE KRAPLJANOV Projekt obnove konstrukcije zgrade i projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade, Članak 17. Predlažem izmjenu predloženog teksta na način da glasi: (5)Projekt obnove konstrukcije zgrade, ovisno o načinu obnavljanja oštećene zgrade i stanju zgrade, izrađuju ovlašteni inženjer građevinarstva koji ima najmanje pet godina radnog iskustva u projektiranju konstrukcija i ovlašteni arhitekt koji ima najmanje pet godina radnog iskustva, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije, te ovlašteni inženjer strojarstva i ovlašteni inženjer elektrotehnike, ako za to postoji potreba. U slučaju projekta obnove konstrukcije zgrade kojom se projektira samo popravak konstrukcije ili ako zgrada ima građevinsku (bruto) površinu koja nije veća od 600 m2, projekt može izraditi i samo ovlašteni inženjer građevinarstva koji ima najmanje pet godina radnog iskustva u projektiranju konstrukcija. (6)Projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade, ovisno o načinu obnavljanja oštećene zgrade i stanju zgrade, izrađuju ovlašteni inženjer građevinarstva koji ima najmanje pet godina radnog iskustva u projektiranju konstrukcija i ovlašteni arhitekt koji ima najmanje pet godina radnog iskustva, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije, te ovlašteni inženjer strojarstva i ovlašteni inženjer elektrotehnike, ako za to postoji potreba. U slučaju projekta obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade kojoj građevinska (bruto) površinu nije veća od 600 m2, projekt može izraditi i samo ovlašteni inženjer građevinarstva koji ima najmanje pet godina radnog iskustva u projektiranju konstrukcija. Obrazloženje: U skladu s TEHNIČKIM PROPISOM ZA GRAĐEVINSKE KONSTRUKCIJE, obiteljske kuće se obnavljaju razinom 3 (pojačanje konstrukcije), dok se višestambene zgrade mogu obnavljati i razinom 2 (popravak konstrukcije). Prema tome i za najmanje obiteljske kuće je ovim prijedlogom zakona potrebno više mapa projektne dokumentacije nego za primjerice stambene zgrade. Mišljenja sam da je potrebno smanjiti obim projektne dokumentacije za obiteljske kuće. PRAVILNIK O JEDNOSTAVNIM I DRUGIM GRAĐEVINAMA I RADOVIMA (NN 112/17, NN 34/18, NN 36/19,NN 98/19, NN 31/20) članak 3. Stavak 11. omogućuje gotovo sve radove na obnovi zgrade, osim radova na obnovi konstrukcije zgrade, na zgradama do 600 m2, bez projektne dokumentacije. Iz navedenog se može zaključiti da se ovim člankom prenormira obim projektne dokumentacije, odnosno uvodi projektna dokumentacija za radove za koje prema važećoj regulativi nije potrebna. Umjesto toga predlažem smanjenje obima projektne dokumentacije za obnovu, odnosno usklađivanje zakona o obnovi sa važećom regulativom. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Ovim zakonom predviđa se ukidanje obveze izrade Elaborata ocjene postojećeg stanja građevinske konstrukcije čime će se osjetno smanjiti obim projekta obnove obiteljske kuće.
120 ALEN ZLAČKI Projekt obnove konstrukcije zgrade i projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade, Članak 17. U stavku 3. kod obnove konstrukcije obiteljske kuće i popravka nekonstrukcijskih dijelova propisati da ne treba projekt obnove. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Za popravak nekonstrukcijskih elemenata potreban je Elaborat popravka nekonstrukcijskih elemenata, a za obnovu obiteljske kuće projekt obnove (bez elaborata ocjene postojećeg stanja građevinske konstrukcije).
121 Hrvatski inženjerski savez (HIS) Obnova konstrukcije zgrada, Članak 16. U članku 16., kao u prethodnim člancima na nekoliko mjesta, spominje se "popravak" umjesto "obnove". To je vrlo rizično, jer može doći do nekonzistentnosti, a odnosi se direktno na prihvatljivost troškova u obnovi. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. U članku 4. stavku 1. točka 6. propisano je da se popravak konstrukcije odnosi i na popravak konstrukcije i na pojačanje, a isto se odnosi na financiranje iz članka 6.
122 Društvo građevinskih inženjera Zagreb Obnova konstrukcije zgrada, Članak 16. U članku 16., stavku 2., Završetak se predlaže preformulirati, jer je „popravak“ samo obnova konstrukcije na „razinu 2“ po važećem Tehničkom propisu za građevinske konstrukcije, a mnoge po istom propisu imaju obvezu pojačanja ili cjelovite obnove konstrukcije. Drugim riječima, preformulirati završetak, „… za opravdane troškove obnove sukladno važećem Tehničkom propisu za građevinske konstrukcije.“ Nije prihvaćen Ne prihvaća se U članku 4. stavku 1. točka 6. propisano je da se popravak konstrukcije odnosi i na popravak konstrukcije i na pojačanje, a isto se odnosi na financiranje iz članka 6.
123 FIM INŽENJERING Obnova konstrukcije zgrada, Članak 16. članak 16., stavak (1) i (3) i članak 18, stavak (1) i (2) Postojećim Zakonom o obnovi i ovim prijedlogom zakona ne definira se elaborat ocjene postojećeg stanja građevinske konstrukcije, te nije primjereno zakonom ga izuzimati (za obiteljske kuće), već je isto potrebno regulirati novim programom mjera iz članka 72. ovog prijedloga zakona. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Predmetno je u intenciji predlagatelja Zakona s ciljem ubrzanja obnove.
124 MIHAELA ZAMOLO Obnova konstrukcije zgrada, Članak 16. Stavak 2 Riječi „pojačanje“ treba zamijeniti s riječi „obnova“ i „popravka“ treba zamijeniti s riječi „obnova“. Predloženi izmijenjeni tekst (2)Vlasnik odnosno suvlasnici zgrade mogu projektirati i izvoditi obnovu konstrukcije zgrade koja je iznad razine iz Tehničkog propisa, odnosno cjelovitu obnovu zgrade, kada sami provode obnovu uz ostvarivanje prava na novčanu pomoć za opravdane troškove obnove konstrukcije. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. U članku 4. stavku 1. točka 6. propisano je da se popravak konstrukcije odnosi i na popravak konstrukcije i na pojačanje, a isto se odnosi na financiranje iz članka 6.
125 LINO FUČIĆ Obnova konstrukcije zgrada, Članak 16. Članak 16., stavak 2. Projektiranje i izvođenje smiju radi samo za to ovlaštene osobe odnosno registrirani gospodarski subjekti; u tom smislu, ovaj bi stavak trebao glasiti „Vlasnik odnosno suvlasnici zgrade mogu ugovoriti projektiranje i izvođenje pojačanja konstrukcije …“ Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Isto je propisano posebnim propisima.
126 Hrvatski inženjerski savez (HIS) Načini obnavljanja oštećenih zgrada, Članak 15. U članku 15., stavku 3., voditi računa o tome što propisuje Tehnički propis za građevinske konstrukcije, a što Program mjera. U članku 15., stavku 5., umjesto "popravka" napisati "obnove", jer je obnova popravak, pojačanje, odnosno propisano je Tehničkim propisom što točno spada u "obnovu". Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Zakonsko rješenje odražava intenciju predlagatelja zakona.
127 SNJEŽANA SEITZ Načini obnavljanja oštećenih zgrada, Članak 15. Komentar na članak 15. - Odluka o konstrukcijskoj obnovi oštećenih zgrada/kuća (osobito građevina sa "žutom" ili "crvenom" oznakom nikako ne može ovisiti o samovolji većine suvlasnika te bi trebala postati zakonski obvezna, osobito jer ne predstavlja značajan trošak suvlasnicima.. Vrlo često su pojedini suvlassnici nezainteresirani i inertni te nesvjesni posljedica potresa jačeg stupnja, kojeg očekujemo na području Zagreba (nije pitanje hoće li se dogoditi, već kada će se dogoditi). Postoji jako puno primjera gdje se vlasnici ne mogu prijaviti za obnovu niti mogu išta napraviti sa građevinom u kojoj žive (a željeli bi) jer postoji određen broj suvlasnika u toj zgradi koji ih u tome sprječava. Kako bismo spriječili ljudske žrtve, trebalo bi se zakonski odrediti obveza konstrukcijske obnove. Sami sudski procesi nisu rješenje, jer usporavaju proces obnove i kompliciraju cijeli postupak koji je i ovako usporen. Ovakva odrednica trebala bi se temeljiti na članku 50. Ustava koji omogućava ograničavanje vlasničkih prava zakonom radi zaštite ljudskog okoliša i zdravlja ljudi. Sam Ustav daje smjernice o tome kako vlasništvo obvezuje te kako su vlasnici dužni pridonositi općem dobru. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Predmet ovoga zakona nisu imovinsko-pravni odnosi između suvlasnika nekretnine. Svaki vlasnik odnosno suvlasnik može od suda tražiti donošenje odluke o poduzimanju radova obnove.
128 Društvo građevinskih inženjera Zagreb Načini obnavljanja oštećenih zgrada, Članak 15. U članku 15., stavku 11., kod dokazivanja vlasništva na alternativni način, smatra se neprihvatljivim da se vlasništvo dokazuje izjavom pod kaznenom i materijalnom odgovornošću koju su potpisala dva svjedoka. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Odredba odražava intenciju predlagatelja koja se očituje u proširenju mogućnosti dokazivanja vlasništva za potrebu postupaka koji se provode na temelju ovog Zakona kako bi omogućila obnova u slučajevima kada se stvarno stanje ne podudara s zemljišnom knjigom ili ona ne postoji.
129 Ured pučke pravobraniteljice Načini obnavljanja oštećenih zgrada, Članak 15. Člankom 15. Nacrta prijedloga, koji je vezan uz obnovu objekata u suvlasništvu, propisano je da se popravak nekonstrukcijskih elemenata, uklanjanja zgrade, popravak konstrukcije, pojačanje konstrukcije, cjelovita obnova konstrukcije i cjelovita obnova zgrade na temelju ovoga Zakona, u smislu propisa o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, smatra poslom redovite uprave. Vezano uz ovaj članak ukazujemo na sljedeće 4 stvari. Prvo, Nacrt prijedloga propisuje da ako se ne može postići većina oko popravka nekonstrukcijskih elemenata, uklanjanja zgrade, popravak konstrukcije, pojačanje konstrukcije, cjelovita obnova konstrukcije i cjelovita obnova zgrade, odluku donosi sud. Vezano uz suvlasništvo građani ukazuju kako su česte situacije da pojedini suvlasnici blokiraju obnovu i to često samo radi nekih vlastitih interesa, ali i država kao suvlasnik često odugovlači s davanjem različitih suglasnosti. Stoga se nameće pitanje je li ovo rješenje najbrže i najpraktičnije u obnovi nakon potresa, imajući u vidu moguću dugotrajnost, troškove i neizvjesnost sudskih postupaka. Stoga, ukoliko se zakonodavac odluči zadržati postojeći način odlučivanja suvlasnika u postupcima obnove, predlažemo propisati hitnost sudskih postupaka u ovoj vrsti predmeta. Drugo, kada se radi o pitanjima obnove zgrada u suvlasništvu RH i drugih osoba javnog prava, predlažemo da se pozitivna suglasnost za obnovu propiše kao zakonska presumpcija. Treće, ukoliko bi se zauzeo stav da je provedba (sveukupne) obnove u interesu RH odnosno u javnom interesu kao što se navodi u članku 3. Nacrta prijedloga, ali i zbog potencijalnog rizika od različitih interesa pojedinaca u suvlasničkim zajednicama, te imajuću u vidu da je određeni dio takvih zgrada u povijesnim urbanim i kulturnim cjelinama, trebalo bi razmotriti propisivanje obveze obnove svih zgrada koje trebaju obnovu konstrukcije, odnosno koje su preliminarnim pregledima označene kao zgrade opasne za život, neovisno o odluci suvlasnika. Četvrto, vezano uz zgrade u suvlasništvu, koristimo prigodu ukazati i na situaciju na koju se građani pritužuju, a odnosi se na obvezu plaćanja pričuve za zgrade koje su zbog oštećenja opasne za život i neuporabljive, dok njihovi stanari žive u zamjenskom smještaju. Mnogi stradalnici su u izrazito lošoj financijskoj situaciji posebice na Banovini, neki otplaćuju kredite za oštećene nekretnine u kojima ne žive, a zbog neplaćanja pričuve prijete im i ovrhe. Ni predstavnici stanara ni upravitelji ne znaju kako premostiti ovaj problem. Važeći propisi ne prepoznaju ovu izvanrednu situaciju pa koristimo prigodu predložiti da se razmotri iznimke i mogućnosti propisivanja počeka plaćanja pričuve (poglavito u slučaju organizirane obnove) ukoliko to ne bi opteretilo prava trećih osoba, odnosno moratorij na pokretanje ovršnih postupaka zbog neplaćanja pričuve. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća. Odredba je dopunjena na način da se propisuje kako je postupak za donošenje odluke po zahtjevu bilo kojeg suvlasnika hitan. Pitanja pričuve nisu predmet ovog Zakona.
130 MIHAELA ZAMOLO Načini obnavljanja oštećenih zgrada, Članak 15. Stavak 3 Nisu navedena sve razine obnove, predlažem izmjenu teksta (3) Oštećene višestambene zgrade, poslovne zgrade, stambeno-poslovne zgrade i obiteljske kuće obnavljaju se popravkom nekonstrukcijskih elemenata, popravkom konstrukcije, pojačanjem konstrukcije ili cjelovitom obnovom konstrukcije u skladu s Tehničkim propisom, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije. Obrazloženje: Sve navedene razine obnove provode se u skladu s Tehničkim propisom, ne prema programu mjera. Stavak 5 Zamijeniti „izvršiti rekonstrukciju“ s „izvesti rekonstrukciju“ i „popravka konstrukcije“ s „obnove konstrukcije“. Predloženi izmijenjeni tekst (5Vlasnici odnosno suvlasnici oštećenih višestambenih zgrada, poslovnih zgrada, stambeno-poslovnih zgrada i obiteljskih kuća kada sami obnavljaju oštećenu zgradu mogu u okviru konstrukcijske obnove postojeće zgrade izvesti rekonstrukciju sukladno zakonu kojim se uređuje prostorno uređenje i gradnja uz ostvarivanje prava na novčanu pomoć za opravdane troškove obnove konstrukcije postojeće zgrade. Obrazloženje: Potrebno radi boljeg razumijevanja. Stavak 7 Treba dodati riječ „zamjenskih“ ispred „višestambenih i stambeno-poslovnih zgrada“. Stavak 8 Umjesto „gradnja“ ispred „zamjenskih obiteljskih kuća“, treba „gradnji“. Brisati riječ „gradnja“ ispred riječi „višestambenih i stambeno-poslovnih zgrada“. Stavak 11 Iza riječi „cjelovitu obnovu“ dodati riječ „ zgrade“, iza riječi „ zamjenske obiteljske kuće,“ dodati riječi „višestambene ili stambeno-poslove zgrade“. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Predmetno odražava intenciju predlagatelja Zakona.
131 Josipa Blažević-Perušić Načini obnavljanja oštećenih zgrada, Članak 15. Članak 15. Stavak 4. – predlaže se međusobno uskladiti odredbe iz članka 4. stavka 1, točke 2. i članka 15.. stavka 4. Ovom odredbom odstupa se od definicije cjelovite obnove zgrade propisane u članku 4. stavak 1, točka 2 Prijedlog Zakona, budući da se od takve obnove izdvajaju posebni dijelovi zgrade u kojima se ne izvode završni građevinski radovi bez obzira na oštećenja od potresa ali i oštećenja koja mogu nastati izvođenjem radova obnove. Primjena Izričaj “ ako ovim Zakonom nije propisano drukčije“ nije pronađena . Stavak 11. – predlaže se iznimka brisati U svrhu dokazivanja vlasništva previđeno je iznimno i dokaz ovjerenom izjavom podnositelja zahtjeva danom pod kaznenom i materijalnom odgovornošću koju su potpisala dva svjedoka. U dosadašnjoj praksi ovakav dokaz .pokazao se često lažan i osiguravan od nepouzdanih svjedoka, osobito u poslije ratnoj obnovi, te je iz tih razloga odavno napušten kao mogući način dokazivanja vlasništva. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Dokazivanje vlasništva svjedocima je samo jedno od dokaznih sredstava za potrebe postupka temeljem ovoga zakona.
132 LINO FUČIĆ Načini obnavljanja oštećenih zgrada, Članak 15. Članak 15., stavak 5. 1. Ne postoji „zakon kojim se uređuje prostorno uređenje i gradnja“, i 2. Treba za ovaj slučaj izričito navesti: a) da se na dio koji se tiče obnove primjenjuju odredbe ovoga Zakona a na dio koji se odnosi na rekonstrukciju se primjenjuju odredbe Zakona o prostornom uređenju i Zakona o gradnji, ili b) da se na dio koji se odnosi na obnovu i na dio koji se odnosi na rekonstrukciju primjenjuje samo ovaj Zakon; u ovom potonjem slučaju treba detaljno proučiti treba li u ovaj Zakon dodati još odredbi koje su bitne za projektiranje i izvođenje radova koji se odnose na rekonstrukciju Članak 15. stavak 6. Treba dodati da je za obnavljanje zgrade javne namjene također dopušteno izvesti i radove koji predstavljaju rekonstrukciju (kako je to navedeno u stavku 5. za ostale vrste zgrada) Djelomično prihvaćen 1. Prihvaća se. U preostalom dijelu se ne prihvaća. Predmetno odražava intenciju predlagatelja Zakona.
133 Jasmina Reis Načini obnavljanja oštećenih zgrada, Članak 15. Članak 15. stavak 4. - propisano je da se kod cjelovite obnove pojedinačno zaštićenih kulturnih dobara ne izvode završni građevinski radovi na posebnom dijelovima (stanovima) osim ako ovim Zakonom nije propisano drugačije - takva odredba je bila i u prethodnim Zakonima o obnovi ali ni tada, a ni sada nigdje ne piše iznimka, tj. kada se ipak izvode završni građevinski radovi i što se smatra završnim građevinskim radovima. Ovaj članak predviđa iznimku, poziva se na ovaj Zakon, a u Zakonu nigdje ne piše iznimka. Iznimke se moraju unijeti u Zakon kako ne bi bilo nesporazuma. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Predlagatelj zakona ima u vidu obnovu javnih zgrada.
134 Ana Cvek Načini obnavljanja oštećenih zgrada, Članak 15. Predlažem nadopunu stavka 9. članka 15. na način; (9) O poslovima redovite uprave odlučuju suvlasnici većinom glasova, koji se računaju po suvlasničkim dijelovima, a ne po broju suvlasnika, osim u situacijama kada se oštećene višestambene zgrade, poslovne zgrade, stambeno-poslovne zgrade i obiteljske kuće obnavljaju popravkom konstrukcije odnosno pojačanjem konstrukcije u skladu s Tehničkim propisom (objekti sa crvenom ili žutom oznakom oštećenja) za što nije potrebno ishodovati većinu glasova suvlasnika te se obnova popravkom odnosno pojačanjem konstrukcije bez odgađanja smatra zakonskom obvezom vlasnika odnosno suvlasnka takvih oštećenih višestambenih zgrada, poslovnih zgrada, stambeno-poslovnih zgrada i obiteljskih kuća. Navedenom dopunom svi vlasnici odnosno suvlasnici takvih nekretnina bili bi obavezni pristupiti postupku obnove te se aktivnije uključiti u pokretanje samog postupka bez odgađanja obzirom da u takvim situacijama država financira 100% troškova obnove (čak i unaprijed) čime bi se cjelokupna obnova značajno ubrzala a teret organizacije disperzirao. Naglašavam kako je u velikoj većini takvih nekretnina postotak vlasnika koji u njima zaista i žive i imaju stvarni interes izvesti kvalitetnu obnovu učestalo niži od trenutno potrebnih 51%. Većina koja je potrebna za donošenje ovakvih odluka važnih za život i sigurnost svih vlasnika i korisnika takve oštećene nekretnine uglavnom koči samo pokretanje i provedbu jer učestalo njihovi prostori stoje godinama prazni, vlasnici su u inozemstvu ili imaju druge nekretnine te im statika i sigurnost ove nije na listi prioriteta i smatraju bavljenje sa istom takoreći poteškoćom. Smatram da je potrebno stati na kraj lijenosti, samovolji i opstruiranju određenih pojedinaca da se gradovi učine sigurnim i poželjnim mjestom za život. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Odluku o poduzimanju neke radnje na temelju ovoga Zakona sud može donijeti na zahtjev svakog suvlasnika. Predmet ovoga Zakona nije uređivanje imovinsko-pravnih odnosa.
135 Tomislav Kaštela Načini obnavljanja oštećenih zgrada, Članak 15. Predlažem dopuniti stavak (9) na način: „Svi vlasnici/suvlasnici oštećenih višestambenih zgrada, poslovnih zgrada, stambeno-poslovnih zgrada i obiteljskih kuća koje se nalaze u povijesnoj urbanoj cjelini, a imaju žutu ili crvenu oznaku oštećenja u obvezi su konstrukcijski obnoviti svoje zgrade/kuće. U tom slučaju za poslove iz stavka 7. i 8. ovog članka nije potrebna odluka većine glasova suvlasnika“ Obrazloženje: Ukoliko se navedena dopuna prihvati stavak (10) bio bi nepotreban, odnosno izbjegla bi se realna mogućnost zatrpavanja sudova od strane suvlasnika koji čine manjinu glasova te zbog toga do sada nisu mogli pokrenuti obnovu. Takvih slučajeva u Gradu Zagrebu ima puno i radi se o slučajevima gdje većina suvlasnika višestambenih zgrada uopće ne živi u istima i iz bilo kojeg razloga ne žele pokrenuti obnovu te time onemogućavaju stanare/suvlasnike koji žive u zgradama da krenu s obnovom. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Ovim Zakonom se vlasnicima odnosno suvlasnicima ne može nametati dužnost obnove već o tome odluku donose sukladno pravilima propisanim člankom 7. i. 8 ovoga Zakona.
136 ALEN ZLAČKI Načini obnavljanja oštećenih zgrada, Članak 15. Uskladiti brojeve stavaka. Prihvaćen Prihvaća se. Članak je nomotehnički dorađen.
137 Hrvatski inženjerski savez (HIS) Zgrade koje se obnavljaju, Članak 14. U članku 14., stavku 1., dodati "gospodarske zgrade". Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Za te zgrade će Vlada odlukom utvrditi dodatne kriterije za financiranje.
138 Ured pučke pravobraniteljice Zgrade koje se obnavljaju, Članak 14. Člankom 14. stavkom 4. Nacrta prijedloga propisuje se gradnja i rekonstrukcija infrastrukture u svrhu revitalizacije pogođenih područja i obnove zgrada. Jasno je kako ostvarivanje mnogih prava i mogućnosti korištenja javnih usluga (kao što je pravo na vodu i pristup zdravstveno ispravnoj vodi za ljudsku potrošnju, razna socijalna, zdravstvena, kulturna, obrazovna i dr. prava) ovise i o dostupnosti infrastrukture pa u tom smislu podržavamo ovu odredbu. No predlažemo ju konkretizirati i dodatno razraditi ili makar u Obrazloženju Prijedloga zakona navesti što se točno pod ovim podrazumijeva. Nije prihvaćen Ne prihvaća se Nije potrebno s obzirom da je pojam infrastrukture definiran Zakonom o prostornom uređenju
139 HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA Zgrade koje se obnavljaju, Članak 14. U stavku stavku 4. ovog članka kao i u pojmovniku spominje se infrastruktura. U cilju otklanjanja eventualnih dvojbi u primjeni zakona predlažemo da se vezano uz obnovu infrastrukture doda još koja odredba. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Ne cijeni se potrebnim jer se infrastruktura gradi u skladu s propisima gradnje i prostornog uređenja.
140 MIHAELA ZAMOLO Zgrade koje se obnavljaju, Članak 14. Stavak 1 Predlažem dodati 6.gospodarske zgrade Stavak 8 Iza riječi „infrastruktura“ dodati riječi „ i komunalna infrastruktura“. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Za gospodarske zgrade će Vlada odlukom utvrditi dodatne kriterije za financiranje. Pojam infrastrukture je definiran propisom kojim se uređuje prostorno uređenje.
141 privreda d.o.o. petrinja Zgrade koje se obnavljaju, Članak 14. Privreda d.o.o. za isporuku vodnih usluga, Petrinja U članku 14. stavak 4. Zakona, definira se gradnja i rekonstrukcija infrastrukture , ali se veže za obnovu zgrada. Predlažemo da se jasnije definira kroz posebni članak gradnja i rekonstrukcija infrastrukture općenito za revitalizaciju pogođenih područja, kako bi bila jasna njegova primjena i u obnovi infrastrukture- voda i odvodnja, te ubrzali postupci javne nabave za radove koji se financiraju iz sredstava Fonda solidarnosti, Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Zakonom se definira pojam infrastrukture, isti se uređuje propisima kojima se uređuje prostorno uređenje.
142 ANAMARIJA POPOVIĆ Zgrade koje se obnavljaju, Članak 14. Predlažem definiranje termina "stanovao", budući da se u MUP-u prijavljuje prebivalište i boravište. Ima li vlasnik nekretnine oštećene u potresu pravo na obnovu u slučaju kada vlasnik posjeduje više nekretnina u kojima može stanovati i ima prebivalište na drugoj nekretnini, a na dan potresa na nekretnini koja se obnavlja, srodnik koji nema drugu nekretninu, imao je prijavljeno boravište? Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Termin je odgovarajući jer ima u vidu prebivalište i dokazivanje drugim dokazima da je stanovao na potresu pogođenim potresima.
143 FIM INŽENJERING DIO PRVI OPĆE I ZAJEDNIČKE ODREDBE, Stručni savjet za obnovu U stručni savjet potrebno je uključiti operativu, odnosno imenovati najmanje 2 člana s operativnim i terenskim iskustvom, istaknute stručnjake u programima organizirane obnove. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Članove imenuje i razrješava Vlada.
144 Ured pučke pravobraniteljice Sadržaj i izrada programa mjera, Članak 11. Člankom 11. stavkom 1. Nacrta prijedloga propisuje se da najviše cijene usluga, radova i građevnih proizvoda koje se mogu prihvatiti pri odabiru sudionika u gradnji i drugih sudionika na obnovi zgrada, uklanjanju zgrada i gradnji zamjenskih obiteljskih kuća, sukladno kretanjima tržišta usluga, građevinskog materijala, proizvoda i rada, utvrđuju tijela koje će odlukom odrediti Vlada Republike Hrvatske i koje se objavljuju na službenoj mrežnoj stranici Ministarstva. Nastavno na navedeno, predlažemo u popis uvrstiti i predstavnike stručnih udruženja iz područja graditeljstva odnosno poslovnog sektora. Nadalje, stavkom 4. propisuje se isplata novčane pomoći za koordinaciju samoobnove vlasnicima koji sami obnavljaju oštećenu zgradu. No pri tome ovdje, ali ni na nekom drugom mjestu u Nacrtu prijedloga, nije propisano što ta aktivnost podrazumijeva niti tko ju obavlja pa predlažemo to nadopuniti. Nadalje predlažemo u ovom tekstu, ovim Nacrtom prijedloga propisati sve sudionike u obnovi i njihove obveze. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Predmetna pitanja se uređuju programom mjera.
145 FIM INŽENJERING Sadržaj i izrada programa mjera, Članak 11. Molimo pojasniti u kojem obliku će biti objavljene najviše cijene. Kao jedan etalonski troškovnik sa svim mogućim opisima radova koji se mogu pojaviti za sve vrste građevina i za sve razine obnove? Ili više etalonskih troškovnika, ovisno o vrsti obnove? Kakvo je postupanje u slučaju kada nije objavljena najviša cijena za neki rad? Predlaže se u ovom zakonu navesti da će se način objavljivanja najviših cijena detaljno razraditi u novom programu mjera iz članka 72. ovog prijedloga zakona Nije prihvaćen Ne prihvaća se Predmetno je uređeno ovim Zakonom i podrobnije će se urediti programom mjera.
146 MIHAELA ZAMOLO Sadržaj i izrada programa mjera, Članak 11. Stavak 1 Treba iza „obiteljskih kuća“ dodati „višestambenih i stambeno-poslovnih zgrada“ i tekst „građevinskog materijala, proizvoda“ zamijeniti s “građevnih proizvoda i opreme“ Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Predloženo je u skladu s intencijom zakonodavca.
147 GRAD ZAGREB Sadržaj i izrada programa mjera, Članak 11. Na koji način će se donositi odluka o odabiru sudionika u gradnji ukoliko ista u postupku javne nabave prelazi procijenjenu vrijednost nabave koja bude objavljena na službenoj mrežnoj stranici Ministarstva? Da li će se u takvim slučajevima tražiti suglasnost Ministarstva za donošenje odluke o odabiru sudionika u gradnji ili će se donositi odluka na temelju nekoga kriterija? Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Najviše cijene koje Ministarstvo može prihvatiti pri odabiru sudionika u obnovi a kod postupka nabave koje provodi Ministarstvo utvrdit će se po provedenim postupcima nabave.
148 Jasmina Reis Sadržaj i izrada programa mjera, Članak 11. Najviše cijene usluga, radova i građevinskih proizvoda vlasnik obiteljske kuće koji se odluči na samoobnovu mora decidirano znati u momentu podnošenja zahtjeva za novčanu pomoć prije početka obnove i taj iznos mora pisati u rješenju Ministarstva. Na osnovu toga vlasnik može tražiti ponude izvođača prema troškovniku koji je sastavni dio projekta. U protivnom ozakonit će se pravna nesigurnost (Dosadašnji Program mjera imao je nekoliko tablica u kojima se jako teško moglo snaći bez 100% sigurnosti na koji iznos vlasnik ima pravo). Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Najviše cijene biti će javno objavljene (nakon što ih utvrdi tijelo imenovano od Vlade) i iste će biti dio rješenja o novčanoj pomoći.
149 ANTE KRAPLJANOV Sadržaj i izrada programa mjera, Članak 11. Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje provodi natječaje za izvođenje radova na obnovi od potresa prema etalonskim troškovnicima. Na taj način su cijene za pojedine radove unificirane, transparentne i usporedive. Takav sustav je funkcionirao nakon obnove poslije rata i izuzetno je efikasan, pristupačan za manje i veće građevinske tvrtke te jednostavan za nuđenje. Na natječaj sa brojem nabave OB-G-K-327/22 koji je raspisan krajem prošle godine pristiglo je 97 ponuda izvođača. Raspisane stavke troškovnika, u svakom troškovniku na svoj način, različitim redoslijedom je jako teško uspoređivati. Prema tome ako se želi ubrzati obnova to je smjer u kojem treba ići. Također treba razmotriti mogućnost dodjele građevinskog materijala za samoobnovu, Država kao naručitelj sigurno može postići bolje cijene. Iz navedenog se može zaključiti da je obnova krenula i da je to smjer u kojem treba nastaviti. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Zakonsko rješenje odražava intenciju predlagatelja zakona.
150 Hrvatski inženjerski savez (HIS) Sadržaj i izrada programa mjera, Članak 10. U članku 10., stavku 1., alineji 5. - nije jasno zašto bi sadržaj završnog izvješća nadzornog inženjera bio drukčiji u odnosu na postojeći sadržaj po podzakonskom aktu Zakona o gradnji, predlaže se taj dio teksta maknuti. U članku 10., stavku 1., alineji 7. - umjesto "u cijelosti", što nema smisla, napisati "cjelovitom obnovom zgrada". Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Obnova je specifična te treba raspisati predložene kriterije. Preložena promjena u alineji 7 se ne prihvaća predmetno je jasno propisano Zakonom.
151 MIHAELA ZAMOLO Sadržaj i izrada programa mjera, Članak 10. Stavak 1, točka 7 Riječ „u cijelosti“ zamijeniti s „cjelovitom obnovom zgrada“. Predloženi izmijenjeni tekst 7. konzervatorske smjernice za zgrade koje nisu pojedinačno zaštićeno kulturno dobro i one zgrade koje se ne obnavljaju cjelovitom obnovom zgrada Stavak 2 Iza riječi „cjelovite obnove“ treba dodati riječ „zgrada“ Treba definirati rok donošenja Predloženi izmijenjeni tekst (3)Programe cjelovite obnove zgrada za pojedine kulturno-povijesne cjeline izrađuje Ministarstvo nadležno za kulturu u suradnji s jedinicom lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugim nadležnim tijelima, na temelju popisa i procjene štete te vrednovanja zgrada u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Stavak 3 Pretpostavljam da je pogrešno odabrano tijelo „Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba“ i da treba biti Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode u Zagrebu. Treba smanjiti rok donošenja. Predloženi izmijenjeni tekst (3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, Program cjelovite obnove zgrada povijesne urbane cjeline Grada Zagreba dužan je izraditi Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode u Zagrebu, u roku u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Dodatno: Treba usuglasiti odredbe iz stavka 1, točka 7 sa odredbama iz stavka 2, odnosno 3. Čini se da se radi o istim sadržajima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje Djelomično prihvaćeno u pogledu roka za donošenje programa cjelovite obnove kulturno-povijesne cjeline Grada Zagreba.
152 Ured pučke pravobraniteljice Program mjera, Članak 9. Imajući u vidu da se obnova sukladno članku 9. Nacrta prijedloga provodi na način i u skladu sa programima mjera koje donosi Vlada RH i koji imaju snagu podzakonskog propisa predlažemo propisati obvezu njihovog javnog objavljivanja, osim u Narodnim novinama, također kroz lokalne medije, a radi što obuhvatnijeg, kvalitetnijeg i pouzdanijeg informiranja građana. Naime, česte su pritužbe građana pučkoj pravobraniteljici da informacije koje građani dobivaju nisu pouzdane i točne. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Narodne novine su dostupne svima, a sve relevantne obavijesti vezane uz obnovu se nalaze na mrežnoj stranici Ministarstva, uključujući i informaciju o programu mjera.
153 MIHAELA ZAMOLO Program mjera, Članak 9. Stavak 1 Predlažem ispred „višestambenih i stambeno-poslovnih zgrada“ staviti riječ „zamjenskih“. Nije prihvaćen Ne prihvaća se Isto je jasno uređeno odredbama ovog Zakona.
154 BERNARDICA HOLJEVAC Program mjera, Članak 9. U prijedlogu Zakona ne spominje se energetsko certificiranje, a isto je zakonska obveza. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Predmet ovoga zakona nije energetsko certificiranje. Isto je uređeno drugim propisima.
155 BERNARDICA HOLJEVAC Program mjera, Članak 9. Prijedlog Zakona obradio je vlasništvo, no legalnost se ne spominje niti u jednom članku. Pod pretpostavkom da država obnavlja /gradi / popravlja legalno izgrađene građevine - konstrukcijski, nekonstrukcijski ili u bilo kojem vidu obnove- potrebno je ponovo pokrenuti postupak legalizacije pod istim uvjetima ( do 2011.) jer u protivnom obnova u Gradu Zagrebu zbog silnih nadogradnji i proširenja neće moći biti kvalitetno provedena. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Zakonom o obnovi obnavljaju se postojeće zgrade kako to ima u vidu Zakon o gradnji.
156 BERNARDICA HOLJEVAC Program mjera, Članak 9. Kroz prijedlog Zakona provlači se riječ "stanovao" što nije prikladan termin i nije dovoljno jasan. Prikladniji termin bi bio " imao prebivalište" što je provjerljivo prema evidencijama MUPa. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Termin je odgovarajući jer ima u vidu prebivalište i dokazivanje drugim dokazima da je stanovao na potresu pogođenim potresima.
157 MIHAELA ZAMOLO Osiguravanje sredstava za provedbu ovoga Zakona i saniranje posljedica potresa, Članak 7. Stavak 7 Pojam „saniranje“ treba zamijeniti“ s „obnovi od“. Obrazloženje: Zakon govori o obnovi a ne o saniranju zgrada. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Predložene definicije su preuzete iz postojećeg teksta zakona i nije bilo problema u konkretnoj provedbi.
158 Društvo građevinskih inženjera Zagreb Financiranje provedbe Zakona, Članak 6. U članku 6., stavku 5., provjeriti jesu li i zgrade u suvlasništvu pravnih osoba također podredne ovom propisu (ima puno zgrada koje u prizemlju imaju trgovačke poslovne jedinice i sl.) Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
159 Društvo građevinskih inženjera Zagreb Financiranje provedbe Zakona, Članak 6. U članku 6., stavak 3., U sadašnjem sustavu se obiteljske kuće obnavljaju nakon potresa popravkom ili pojačanjem (razina 2 ili razina 3), ovakva formulacija bi onemogućila financiranje pojačanja konstrukcije obiteljskih kuća, sukladno važećem Tehničkom propisu za građevinske konstrukcije, odnosno Tehničkom propisu o izmjenama i dopunama Tehničkog propisa za građevinske konstrukcije (NN 7/22). Stoga se predlaže dodati „… od 100% za popravak i/ili pojačanje konstrukcije“; ili „… od 100% za obnovu obiteljske kuće nakon potresa, sukladno važećem Tehničkom propisu za građevinske konstrukcije“ Nije prihvaćen Ne prihvaća se Predmetno je uređeno pojmovnikom popravka konstrukcije koje obuhvaća i pojačanje glede financiranja.
160 MIHAELA ZAMOLO Financiranje provedbe Zakona, Članak 6. Stavak 2 Treba u većem dijelu teksta, kada se radi o sličnom kontekstu, pojam „popravak konstrukcije“ zamijeniti s „obnova konstrukcije“ . U cijelom tekstu pojam „cjelovita obnova“ zamijeniti s „cjelovita obnova zgrade“ (kao u ovom slučaju) ili s „cjelovita obnova konstrukcije“. Iza „obiteljskih kuća“, treba dodati i „zamjenske višestambene i stambeno-poslovne zgrade“. Izraz „uništene“ zamijeniti s „došlo do rušenja cijele ili dijela“ ili „došlo do rušenja“ ili „srušene“. Predloženi izmijenjeni tekst (2)Sredstva za obnovu konstrukcije obiteljskih kuća, poslovnih, stambeno-poslovnih i višestambenih zgrada, te gradnju i opremanje zamjenskih obiteljskih kuća, višestambenih i stambeno-poslovnih zgrade koje su neuporabljive odnosno privremeno neuporabljive ili je došlo do rušenja, uključujući i cjelovitu obnovu zgrade pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra osiguravaju za područje Grada Zagreba odnosno Krapinsko-zagorske županije: Obrazloženje: „Popravak konstrukcije“ je samo jedna razine obnove konstrukcije, a „obnova konstrukcije“ obuhvaća sve razine. „Cjelovita obnova“ je nedorečen termin, pruža mogućnost krivog tumačenja, treba uvijek dodati „konstrukcije“ ili „zgrade“. Pojam „uništen“ nije tehnički pojam. Za rušene vidi ZOG, članak 9 i TPGK, tablica III.2. Razredba oštećenja zgrade prema EMS-98. Stavak 4 Treba zamijeniti pojmove „izgubile svoju mehaničku otpornost i stabilnost u toj mjeri da su uništene“ sa tekstom „srušene ili konstrukcijski oštećene“ Predloženi izmijenjeni tekst (4) Uklanjanje zgrada koje su srušene ili konstrukcijski oštećene u mjeri da njihova obnova nije moguća, a koje se uklanjaju na temelju ovoga Zakona financira se sredstvima državnog proračuna Republike Hrvatske. Obrazloženje: Izričaj u skladu s Tehničkim propisom, vidi tablica III.2. Razredba oštećenja zgrade prema EMS-98 (i prije navedeno u članku 6, stavak 2). Nije prihvaćen Ne prihvaća se Definicije u prijedlogu zakona su odgovarajuće i u skladu s intencijom predlagatelja zakona.
161 ANTE KRAPLJANOV Financiranje provedbe Zakona, Članak 6. U cijelom Zakonu se kod financiranja koristi termin - popravak konstrukcije obiteljskih kuća, odnosno razina 2 prema Tehničkom propisu za građevinske konstrukcije (NN 17/17, 75/20, 7/22). Prema Tehničkom propisu obavezno je obnavljanje obiteljskih kuća razinom 3 - pojačanje konstrukcije. Ako će se mijenjati Tehnički propis to je u redu, međutim ako neće, onda će vjerojatno vlasnici morati platiti razliku između razine 2 i razine 3. Trenutno imamo takvu situaciju, projekti za obiteljske kuće rade se prema razini 3 - pojačanje konstrukcije(jer moraju radi Tehničkog propisa), a odluke o obnovi se donose za popravak konstrukcije obiteljske kuće (jer moraju radi važećeg Zakona). Kako će se odrediti koliko koštaju radovi do razine 2, odnosno razlika koju moraju platiti vlasnici. Ista stvar se odnosi i na Članak 16. u kojem piše - Vlasnik odnosno suvlasnici zgrade mogu projektirati i izvoditi pojačanje konstrukcije zgrade koja je iznad razine iz Tehničkog propisa. Da li je potrebno u ovom slučaju raditi dva projekta, jedan do razine koja se financira, a drugi do razine prema kojoj će se graditi, kako bi se izračunala razlika sredstava. Molim Vas ovo iznimno važno pojašnjenje. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. U članku 4. stavku 1. točka 6. propisano je da se popravak konstrukcije odnosi i na popravak konstrukcije i na pojačanje, a isto se odnosi na financiranje iz članka 6.
162 Hrvatski inženjerski savez (HIS) Pojmovi, Članak 4. Članak 4., stavak 1., alineja 2., na kraju definicije se predlaže dodati: "na prijedlog glavnog projektanta i odluke investitora", odnosno da završetak glasi: "... , drugi temeljni zahtjevi se u cjelovitoj obnovi zgrade ispunjavaju ako je to moguće na prijedlog glavnog projektanta i odluke investitora." Članak 4., stavak 1., alineja 5., predlaže se brisati "u odnosu", jer je preciznije. Članak 4., stavak 1., alineja 6., obavezno brisati "i pojačanja potresom oštećene građevinske" jer bi se promašio smisao. Članak 4., stavak 1., alineja 8., predlaže se dodati "8.1. Gospodarska zgrada je poslovna zgrada u kojoj se obavlja gospodarska djelatnost.; gospodarske zgrade su u pojedinim slučajevima jako bitne za funkcioniranje građana. Članak 4., stavak 1., alineja 10., predlaže se brisati riječ "stručnih" ispred "dokumenata" jer je jasnije i preciznije bez te riječi. Članak 4., stavak 1., alineja 12., "rješenje o obnovi" - preispitati još jednom alternativno rješenje, ovo može biti ključna prepreka radi sporosti, neslaganja suvlasnika itd.; ako ostaje, dodati riječ "zgrade" ispred "pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra", te maknuti "gradnje višestambene zgrade i stambeno-poslovne zgrade". Članak 4., stavak 1., alineja 15., uz projekte, pod "tehnička dokumentacija" su važni pripadajući elaborati, a po potrebi i izvještaji - treba ih se dodati Članak 4., stavak 2. - umjesto više programa mjera, predlaže se napisati u jednini. Nije prihvaćen Prijedlog za stavak 1. alineja 2 ne prihvaća se – podrazumijeva se ono što se predlaže stavak 1. alineja 5 – ne prihvaća se, izričaj je u skladu s Tehničkim propisom stavak 1. alineja 6 – ne prihvaća se U članku 4. stavku 1. točka 6. propisano je da se popravak konstrukcije odnosi i na popravak konstrukcije i na pojačanje, a isto se odnosi na financiranje iz članka 6. stavak 1. alineja 8 – ne prihvaća se, isto je uređeno člankom 6. stavkom 9 stavak 1 alineja 10 – ne prihvaća se. Odredba je jasna. stavak 1. alineja 12 – ne prihvaća se, predmet ovog Zakona su zgrade stavak 1. alineja 15 – ne prihvaća se, predmetno je uređeno stavkom 2. I 4. Istoga članka stavak 2 – ne prihvaća se – dobro je imati mogućnost donošenja više programa mjera
163 Društvo građevinskih inženjera Zagreb Pojmovi, Članak 4. Članak 4., stavak 1., alineja 1., kako slijedi u Tehničkom propisu za građevinske konstrukcije, tako se predlaže i ovdje navesti: "popravke i pojačanja". Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Definicije u prijedlogu zakona su odgovarajuće i u skladu s intencijom predlagatelja zakona.
164 Društvo građevinskih inženjera Zagreb Pojmovi, Članak 4. U članku 4., stavak 1., alineja 1. "cjelovita obnova konstrukcije" - definicija na svom završetku navodi "u skladu s Tehničkim propisom". Predlaže se promjena u "u skladu s važećim Tehničkim propisom za građevinske konstrukcije. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Definicije u prijedlogu zakona su odgovarajuće i u skladu s intencijom predlagatelja zakona.
165 FIM INŽENJERING Pojmovi, Članak 4. članak 4. stavak (1), točka 18. Definirati pojam zgrade na jasan i nedvosmislen način: definicija zgrade prema Zakonu o gradnji glasi: "Zgrada je zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari", a prema ovom prijedlogu zakona: "Zgrada je zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari koja je oštećena ili uništena potresom iz članka 1, stavaka 1. ovog Zakona" Nije potrebno ponavljati već definirane pojmove drugim Zakonima, a naročito ne mijenjati. Ovaj, novi zakon o obnovi implicira da neuništene ili neoštećene zgrade nisu zgrade. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Definicije u prijedlogu zakona su odgovarajuće i u skladu s intencijom predlagatelja zakona.
166 FIM INŽENJERING Pojmovi, Članak 4. 2. članak 4., stavak (1), točka 4. Definirati pojam obiteljske kuće na jasan i nedvosmislen način: „Obiteljska kuća je stambena zgrada veličine do 400m2 s najviše tri posebna dijela (stana, poslovna prostora i/ili drugih posebnih dijelova zgrade) od kojih je najmanje jedan stan Sukladno pravilima struke, standardima i prostornim planovima veličina do GBP 400m2 je standard za obiteljsku kuću. Eventualno preuzeti GBP 600 m2 radi usklađenja s Tehničkim propisom o racionalnoj upotrebi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama sukladno. Ako maksimalna GBP nije propisana, bilo bi moguće kao obiteljsku kuću voditi i proizvodnu halu od 10.000m2 s jednim stanom od, primjerice, 35 m2. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Predložene definicije su preuzete iz postojećeg teksta zakona i nije bilo problema u konkretnoj provedbi.
167 HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA Pojmovi, Članak 4. U članku 4. stavku 1 U točki 1. u definiciji pojma cjelovita obnova konstrukcije iza riječi „ stabilnost zgrade“ treba brisati riječi „u odnosu na potresno djelovanje“ , a na kraju rečenice treba dodati „za građevinske konstrukcije (u daljnjem tekstu: Tehnički propis)“ Obrazloženje: Obnovom na razinu 4, se moraju dokazivati svi nosivi elementi konstrukcije (ne samo elementi koji nose potres) i to sva djelovanja po TPGK u točki 5. u definiciji pojma pojačanje konstrukcije iza riječi „radova“ treba dodati „popravka i“ . Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
168 MIHAELA ZAMOLO Pojmovi, Članak 4. Stavak 1, točka 1 Predlažem izmijenjeni tekst 1.cjelovita obnova konstrukcije je izvođenje radova kojima se postiže određena razine obnove konstrukcije i mehanička otpornost i stabilnosti zgrade na potresno djelovanje u skladu s Tehničkim propisom. Obrazloženje: Ujednačavanje izričaja za sve pojmove vezane uz obnovu konstrukcije. Stavak 1, točka 2 Predlažem izmijenjeni tekst 2. cjelovita obnova zgrade je izvođenje radova koji uključuju popravak konstrukcije, ili pojačanje konstrukcije ili cjelovitu obnovu konstrukcije i, po potrebi, popravak nekonstrukcijskih elemenata, te izvođenje radova kojima se zgrada dovodi u stanje uporabe. Osim temeljnih zahtjeva za građevinu koji se odnosi na mehaničku otpornost i stabilnost i gospodarenje energijom i očuvanje topline, drugi temeljni zahtjevi se ispunjavaju do mjere do koje je to tehnički i ekonomski opravdano. Odluku o razini unapređenja drugih temeljnih zahtjeva donosi projektant u suradnji s vlasnikom. Obrazloženje: Kontradiktorna definicija, na početku se govori o cjelovitoj obnovi građevinske konstrukcije, a u nastavku „po potrebi, obuhvaća i popravak nekonstrukcijskih elemenata, popravak konstrukcije, pojačanje konstrukcije zgrade i/ili cjelovitu obnovu konstrukcije.“ Potrebna je promjena izričaja, sada navedeni pojam u Zakonu stvarao je mnoge dileme i razna tumačenja u odnosu na razine obnove konstrukcije. Osnovno obnova obuhvaća izvođenje radova razine prema TPGK-u za obnovu konstrukcije (temeljni zahtjev mehanička otpornost i stabilnost), a za određene zgrade (zgrade javne namjene i pojedinačna kulturna dobra) Zakon predviđa unapređenje drugih temeljnih zahtjeva. Termin „uporabljivost“ zamijenjen s „uporaba, u skladu sa ZOG-om. Uporabljivost je pojam koji se veže uz građevne proizvode (ZGP). Dodaje se tekst „Odluku o razini unapređenja drugih temeljnih zahtjeva donosi projektant u suradnji s vlasnikom.“ Stavak 1, točka 3 Predlažem dodavanje novog pojma: 3a komunalna infrastruktura je pojam određen zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje. Obrazloženje: Dodan je pojam „infrastruktura“ koji prema ZOPU obuhvaća i komunalne građevine, ali mislim da treba navesti i pojam „komunalna infrastruktura“ (npr. obuhvaća groblja, javnu rasvjetu i dr.). Stavak 1, točka 5 Predlažem izmijenjeni tekst 5. pojačanje konstrukcije je izvođenje radova kojima se postiže određena razina obnove konstrukcije i mehanička otpornost i stabilnosti zgrade na potresno djelovanje u skladu s Tehničkim propisom. Obrazloženje: Ujednačavanje izričaja za sve pojmove vezane uz obnovu konstrukcije Stavak 1, točka 6 Predlažem izmijenjeni tekst 6.popravak konstrukcije je izvođenje radova kojima se postiže određena razina obnove konstrukcije i mehanička otpornost i stabilnosti zgrade na potresno djelovanje u skladu s Tehničkim propisom. Obrazloženje: Ujednačavanje izričaja za sve pojmove vezane uz obnovu konstrukcije. Popravak ne uključuje „pojačanje“ konstrukcije. Prema sadašnjem izričaju proizlazi da je popravak konstrukcije viši stupanj obnove konstrukcije od pojačanja konstrukcije, što nije točno. Stavak 1, točka 7 Predlažem izmijenjeni tekst 7.popravak nekonstrukcijskih elemenata je popravak ili zamjena nekonstrukcijskih elemenata zgrade primjerice pokrova, zabata, parapeta, pregradnih zidova, dimnjaka i dr. u skladu s Tehničkim propisom i opreme zgrade. Obrazloženje: Ujednačavanje izričaja za sve pojmove vezane uz obnovu konstrukcije. Treba izbaciti „dizala“ jer nisu nekonstrukcijski elementi, i dodati „opreme zgrade“. Stavak 1, točka 8 Predlažem dodavanje pojma 8a gospodarska zgrada je zgrada u kojoj se obavlja poljoprivredna i gospodarska djelatnost Obrazloženje: Treba dodati novi pojam. Gospodarske zgrade su navedene pod „kategorije zgrada“ u TPGK, tablica III.1. Područje Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije. Stavak 1, točka 10 Predlažem izmijenjeni tekst 10. projekt obnove konstrukcije zgrade, projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade, projekt uklanjanja zgrade, projekt građenja zamjenske obiteljske kuće, projekt građenja zamjenske višestambene i projekt građenje zamjenske stambeno-poslovne zgrade (u daljnjem tekstu: projekt) izrađuje se u skladu s pravilnikom o sadržaju i tehničkim elementima projektne dokumentacije donesenom na temelju ovog Zakona, odnosno pravilniku o sadržaju i opremanju projekata građevina koji je donesen na temelju zakona kojim se uređuje područje gradnje (za zamjenske zgrade). Obrazloženje: Uz projekt građenja višestambene i stambeno-poslovne zgrade treba dodati atribut „zamjenske“, kao i za obiteljske kuće. Sadržaj projekata uređuju 2 različita pravilnika Stavak 1, točka 12 Predlažem izmijenjeni tekst 12. rješenje o obnovi je upravni akt koji izdaje Ministarstvo u provedbi cjelovite obnove zgrade pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra, obnovi konstrukcije zgrade, uklanjanja zgrade, gradnje zamjenske obiteljske kuće, višestambene ili stambeno-poslovne zgrade i isplate novčane pomoći za opremanje. Obrazloženje: Iza riječi „cjelovite obnove“ dodaje se riječ „zgrade“ što je točan pojam, promijenjen redoslijed radova i „gradnja višestambene zgrade i stambeno-poslovne zgrade“ povezana s atributom „zamjenske“. Stavak 1, točka 17 predlažem izmjene umjesto „rezidencijalni objekti“ treba staviti „rezidencijalne zgrade“, ZOG ne poznaje „objekte“. Stavak 2 Treba ujednačiti izričaj „programima mjera“ i „Program mjera“ Obrazloženje: U Zakonu se govori o „programima mjera ili o „Programu mjera“. Treba ujednačiti. Mislim da je bolje „Program mjera“ jer donosi se jedan dokument koji sadrži više mjera. Stavak 4 Vjerojatno treba izostaviti „državnu imovinu“. Obrazloženje: Govori se novom ustrojstvu ministarstava. Za ovaj zakon je ionako važna nadležnost vezana za prostorno uređenje i graditeljstvo. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Predmetno je uređeno s intencijom predlagatelja.
169 Josipa Blažević-Perušić Pojmovi, Članak 4. Članak 4. Izbor pojmova kojima se Prijedlogom Zakonom određuje značenje nije potpun i to osobito za slijedeće pojmove: zamjenska kuća, financijska kontrola U odredbama Prijedloga Zakona primjenjuju se pojmovi u izmijenjenog značenju ili se suvišno ponavlja njihova definicija– vid. članak . stavak 1, točka 2. – predlaže se urediti cjelovita obnova zgrade podrazumijeva cjelovitu obnovu građevinske konstrukcije te izvođenje potrebnih pripremnih, građevinskih, završno-obrtničkih i instalaterskih radova odnosno ostale potrebne radova kojima se zgrada dovodi u stanje potpune građevinske uporabljivosti do razine koju zahtijevaju pravila struke, a po potrebi, obuhvaća i popravak nekonstrukcijskih elemenata, popravak konstrukcije, pojačanje konstrukcije zgrade i/ili cjelovitu obnovu konstrukcije. Osim temeljnog zahtjeva za građevine koji se odnosi na mehaničku otpornost i stabilnost mogu se ispunjavati i drugi temeljni zahtjevi te gospodarenje energijom i očuvanje topline, ako su ti radovi bez znatnijih zahvata na zgradi i povećanja troškova, Stavak 1, točka 3. – predlaže se brisati U pojmovima ovog Prijedloga Zakona nije potrebno uključiti pojam čije se značenje određuje pozivom na drugi propis, a postoji i opća odredba koja upućuje na takve pojmove Stavak 1, točka 4. - predlaže se obiteljsku kuću odrediti bruto površinom prema iskustvu dosadašnje regulative. Definicija obiteljske kuće nije potpuno odnosno jednoznačno određena, osobito u usporedbi s definicijom stambeno-poslovne zgrade, koja se u suštini definira kao ona zgrada koja nije obiteljska kuća. Dakle, u slučaju kada se u obje kategorije napr. nalazi po jedan stan i poslovni prostor, postupak se može voditi samo na temelju diskrecione ocjene, odnosno eventualno prema vrsti poslovne djelatnosti. S obzirom na definiciju obiteljske kuće te ispunjavanjem propisanog uvjeta da može sadržavati tri posebna dijela, njezina površina može iznositi i 800m2 a i znatno više u slučaju dva poslovna prostora, što se me može razumjeti obiteljskom kućom. Stavak 1, točka 14. - predlaže se promijeniti prema bavodu U definiciji pojma stambeno-poslovne zgrade za pretpostaviti je da se ne radi o “namjeni“ već o “djelatnosti“, a negaciju u odnosu na obiteljsku kuću treba brisati. Stavak 2. – predlaže se brisati Značenje pojmova, odnosno njihov sadržaj i tehnički elementi sadržaja propisan je ovim Prijedlogom Zakonom i zato se ne može isti pojam propisivati podrobnije drugim propisom koji se donosi na temelju ovog Zakona, a da to ne bi bila nezakonita izmjena i/ili dopuna Zakona. Programom mjera određuju se drugi pojmovi koji mogu bit u funkcionalnoj vezi s pojmovima čije je značenje određeno ovim zakonom, ali ga ne mogu mijenjati. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Definicije u prijedlogu zakona su odgovarajuće i u skladu s intencijom predlagatelja zakona.
170 LINO FUČIĆ Pojmovi, Članak 4. Članak 4., stavak 1., podstavak 1. Treba brisati „u odnosu na potresno djelovanje“, jer bi to moglo značiti da glede ostalih djelovanja cjelovito obnovljena konstrukcija može imati drukčiju mehaničku otpornost i stabilnost nego kako je to određeno Tehničkim propisom Članak 4., stavak 1., podstavak 2. Na što se odnose riječi „cjelovita obnova konstrukcije“ na početku šestog retka, s obzirom da je na početku rečenice navedeno „cjelovitu obnovu građevinske konstrukcije“; potrebno je uskladiti unutar ove točke (je li „cjelovita obnova konstrukcije“ obvezna ili je samo „po potrebi“) te u odnosu na podstavak 1. (tamo je definirana „cjelovita obnova konstrukcije“) Članak 4., stavak 1., podstavci 5. i 6. Definicija u podstavku 5. gotova jednaka definiciji iz podstavka 1. (razlika je u riječima „i popravke“): s obzirom na izričitu potrebu pojednostavnjenja svega što se tiče obnove zgrada, predlaže se razmotriti ukidanje jedne od ovih definicija, ili unošenje takvih promjena u definiciju koja će opravdati postojanja dvije definicije; praktički isto vrijedi i za definiciju u podstavku 6. Članak 4., stavak 1., podstavak 8. Riječ "dozvoljena" izmijeniti u "dopuštena" Članak 4., stavak 1., podstavak 10. Naziv projekta "projekt obnove za cjelovitu obnovu zgrade" izmijeniti u "projekt cjelovite obnove zgrade", a naziv "projekt za uklanjanje zgrade" izmijeniti u "projekt uklanjanja zgrade"; osim toga, u opisu sadržaja projekata se navodi samo projekt "obnove odnosno građenja zamjenske obiteljske kuće", pa se postavlja pitanje da li se opisani sadržaj projekta ne odnosi na "projekt za građenje višestambene i stambeno-poslovne zgrade" koji se spominje na početku definicije. odnosno, koji bi sadržaj trebao imati taj projekt Članak 4., stavak 1., podstavak 11. Riječ "opremanje" zamijeniti s "opremanja" Članak 4., stavak 1., podstavak 17. Potrebno je definirati koji broj predstavlja „više ljudi“, a umjesto "ljudi" treba pisati "osoba" Članak 4., stavak 1., podstavak 18. Definicijom koja izričito navodi samo zgrade iz članka 1. stavka 1. Zakona, u potpunosti se derogira članak 2. stavak 1. Zakona Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća. Primjedba na podstavak 10. - djelomično se prihvaća Definicije u prijedlogu zakona su odgovarajuće i u skladu s intencijom predlagatelja zakona.
171 ANTE KRAPLJANOV Pojmovi, Članak 4. Predlažem izmjenu predloženog teksta na način da glasi: 4. obiteljska kuća je stambena zgrada s najviše tri posebna dijela (stana i/ili poslovna prostora) od kojih je najmanje jedan stan, ili zgrada koja ima građevinsku (bruto) površinu koja nije veća od 600 m2 i koja ima najmanje jedan stan. 16. višestambena zgrada je zgrada namijenjena stanovanju, a nije obiteljska kuća Obrazloženje: moglo i trebalo bi se zahtijevati da vlasnici obiteljske kuće moraju dokazati da nemaju više od tri posebna dijela (stana u kući), što može biti teško ako zgrada nije etažirana, legalna itd. Broj posebnih dijelova je rastezljiv pojam, dok je BRP egzaktan i brzo rješava nedoumice (ubrzanje procesa). Dosta prostornih planova definiraju obiteljske građevine do 600 m2 i do 4 posebna dijela (stana), pa bi vlasnici obiteljskih kuća s 4 posebna dijela bili stavljeni u nepovoljniji položaj. Svakako je potrebno pojam obiteljske kuće čvrsto definirati, tako da se izbjegnu nedoumice. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Predložene definicije su preuzete iz postojećeg teksta zakona i nije bilo problema u konkretnoj provedbi.
172 Josipa Blažević-Perušić DIO PRVI OPĆE I ZAJEDNIČKE ODREDBE, Pojmovi Josipa Blažević-Perušić, dipl. ing. arh. Članak 2. Stavak 2. - predlaže se promijeniti i urediti prema iznesenom u komentaru Sadržaj ove odredbe je vrlo važna pretpostavka za kvalitetno, funkcionalno i učinkovito odvijanje procesa obnove, a što bi trebao biti jedan od osnovnih osnovnih ciljeva ovog Zakona. Odredbom nije precizno određeno tko koordinira značaj vertikalne i horizontalne koordinacije i nadležna tijela uključena u proces obnove. Oz tog razloga nije jasno zašto se navode samo područja prostornog uređenja, gradnje, inspekcijskog nadzora i civilne zaštite. Ovakva odredba ima samo deklaratoran značaj. Primjetna je pojava da se izričaj “odgovarajuće primjena propisa“ često koristi u Prijedlogu Zakona i u slučajevima kada je očito da se direktno primjenjuju propisi iz pojedinih područja - npr. odgovornosti sudionika građenja, dok bi odgovarajuća primjena upućivala određeni interpretativni način primjene propisa iz navedenih područja. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća u dijelu nomotehničkog uređenja. Dodatno se pojašnjava kako riječi “uz odgovarajuću primjenu” podrazumijevaju pretpostavku da ovaj Zakon neka pitanja iz propisa o prostornom uređenju, gradnji, inspekcijskom nadzoru građenja i sustavu civilne zaštite uređuje drukčije.
173 Josipa Blažević-Perušić Predmet i cilj Zakona, Članak 2. Članak 2. Stavak 2. - predlaže se promijeniti i urediti prema iznesenom u komentaru Sadržaj ove odredbe je vrlo važna pretpostavka za kvalitetno, funkcionalno i učinkovito odvijanje procesa obnove, a što bi trebao biti jedan od osnovnih osnovnih ciljeva ovog Zakona. Odredbom nije precizno određeno tko koordinira značaj vertikalne i horizontalne koordinacije i nadležna tijela uključena u proces obnove. Oz tog razloga nije jasno zašto se navode samo područja prostornog uređenja, gradnje, inspekcijskog nadzora i civilne zaštite. Ovakva odredba ima samo deklaratoran značaj. Primjetna je pojava da se izričaj “odgovarajuće primjena propisa“ često koristi u Prijedlogu Zakona i u slučajevima kada je očito da se direktno primjenjuju propisi iz pojedinih područja - npr. odgovornosti sudionika građenja, dok bi odgovarajuća primjena upućivala određeni interpretativni način primjene propisa iz navedenih područja. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća u dijelu nomotehničkog uređenja. Dodatno se pojašnjava kako riječi “uz odgovarajuću primjenu” podrazumijevaju pretpostavku da ovaj Zakon neka pitanja iz propisa o prostornom uređenju, gradnji, inspekcijskom nadzoru građenja i sustavu civilne zaštite uređuje drukčije.
174 LINO FUČIĆ Predmet i cilj Zakona, Članak 2. Članak 2., stavak1. Odredba znači da je ovaj Zakon primjenjiv i za posljedice nekog drugog potresa; u tom slučaju, naziv Zakona bi trebao biti „Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom“, bez navođenja naziva županija Članak 2., stavak 2. Odredbu treba proširiti i na propise kojima se uređuju zapaljive tekućine i plinovi; s obzirom na kaotično stanje koje je glede korištenja plinskih instalacija nastalo nakon zagrebačkog potresa, nužno je u ovom zakonu obvezati sudionike postupanja u vezi plinskih instalacija na hitno postupanje (što, će, ako se u ovaj stavak dodaju propisi o zapaljivim tekućinama i plinovima proizlaziti iz članka 3. stavka 2.); nadalje, potrebno je urediti da nikakva teritorijalna "ovlaštenja" (tzv. "područni dimnjačar") ne važe u slučaju postupanja po ovom zakonu; općenito, izvan okvira koji uređuje ovaj Zakon, potrebno je dodatno urediti područje plinskih instalacija, kako ne bi dolazilo do nejasnoća u postupanju, obvezama, ovlastima te do blokade otklanjanju nastalih problema s plinskom instalacijom zbog nejasnih odredbi propisa i/ili suvlasničkih odnosa itd. (pa će to biti jednako primjenjivo i pri potrebi hitnog otklanjanja problema kao što je to slučaj nakon potresa); jedna od mjera koju se može odmah poduzeti je uvrštavanje prava da se odvod dimnih plinova iz kondenzacijskih bojlera smije izvesti na pročelju zgrade bez građevinske dozvole sukladno "Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima" (slično kako je uređeno za dizala); takvo bi rješenje bilo od velike koristi u slučajevima potresa, ali i inače u slučajevima kada korisnici jednog dimovodnog kanala ne mogu postići dogovor o istovremenoj zamjeni postojećih bojlera kondenzacijskim bojlerima, a i znatno bi doprinjelo sigurnosti korištenja plinskih instalacija. Nadalje, za pretpostaviti je da ovaj Zakon neka pitanja iz propisa o gradnji, inspekcijskog nadzora građenja i sustava civilne zaštite drukčije uređuje, pa bi trebalo izričito navesti da se u tom slučaju primjenjuje ovaj Zakon Primljeno na znanje Primjedba na stavak 1. - primljeno na znanje. Primjedba na stavak 2. - ne prihvaća se. Nije predmet ovog zakona te je kao takva primljena na znanje. Dodatno se pojašnjava kako riječi “uz odgovarajuću primjenu” podrazumijevaju pretpostavku da ovaj Zakon neka pitanja iz propisa o prostornom uređenju, gradnji, inspekcijskom nadzoru građenja i sustavu civilne zaštite uređuje drukčije.
175 Društvo građevinskih inženjera Zagreb Predmet i cilj Zakona, Članak 1. Članak 1., predlaže se u prvoj rečenici umjesto "zgrade" navesti "građevina", jer su osim zgrada i druge građevine stradale u potresu, a značajno je za sigurnost. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Predmet ovog Zakona su zgrade.
176 HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA Predmet i cilj Zakona, Članak 1. U članku 1. predlažemo navesti i infrastrukturu, obzirom da je dodana u pojmovniku i u članku 14. stavku 4. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Nije predmet Zakona.
177 MIHAELA ZAMOLO Predmet i cilj Zakona, Članak 1. Zakon određuje samo obnovu zgrada a ne i inženjerskih građevina (ili infrastrukturu). U čl. 14 navodi se infrastruktura ali samo ona vezana za obnovu oštećenih zgrada što nije baš jasno što to obuhvaća. Termin „uništen“ treba u cijelom tekstu zamijeniti sa „srušen“, ovdje „srušenim“. Obrazloženje: „uništena zgrada“ nije tehnički pojam /termin, nepoznat u zakonima i propisima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Zakonom se definira pojam infrastrukture, isti se uređuje propisima kojima se uređuje prostorno uređenje. Pojam uništena zgrada je definiran ovim Zakonom u svrhu njegove provedbe.
178 privreda d.o.o. petrinja Predmet i cilj Zakona, Članak 1. Privreda d.o.o. za isporuku vodnih usluga,, Petrinja U članak 1. bi trebalo ubaciti i infrastruktutu,kako bi se zakon odnosio i na to, kako bi se mogao koristiti i Pravilnik o postupcima nabave roba, usluga i radova za postupke obnove i na taj način se omogućilo brže povlačenje sredstava javnim isporučiteljima vodnih usluga iz Fonda solidarnosti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Zakonom se definira pojam infrastrukture, isti se uređuje propisima kojima se uređuje prostorno uređenje.
179 ANTE KRAPLJANOV Predmet i cilj Zakona, Članak 1. Mišljenje sam da je potrebno navesti i kasnije razraditi u člancima da su ministarstva, gradovi i općine dužni svoje programe uskladiti sa procesom obnove, recimo u Zagrebu je potrebno objediniti (koordinirati) program obnove fasada i potresne obnove, energetske obnove kuća i zgrada i potresne obnove i.t.d... Možda bi se moglo taj dio spojiti s projektima za strukturne reforme EU i slično. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
180 Hrvatski inženjerski savez (HIS) KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVI ZGRADA OŠTEĆENIH POTRESOM, DIO PRVI OPĆE I ZAJEDNIČKE ODREDBE Hrvatski inženjerski savez (HIS) je savez udruga osnovan slobodnim i dragovoljnim udruživanjem inženjerskih strukovnih udruga i inženjerskih višestrukovnih udruga koje djeluju na području Republike Hrvatske. Okosnicu udruživanja čine strukovne udruge diplomiranih inženjera tehničkih i biotehničkih znanosti, koje su pravni slijednici inženjerskog udruženja: Klub inžinirah i arkitektah Zagreba, utemeljenog još 2. ožujka 1878. godine. Sa više od 40 članica neprofitnih udruga u Republici Hrvatskoj, koje svaka u svojoj specijalnosti entuzijazmom i izvrsnosti šire iskustvo i znanje na svoje članice, HIS je okosnica STEM razvoja u Hrvatskoj. U načelu, svako pojednostavljenje i ubrzanje obnove podržavamo. U pojednostavljenju sustava uvijek se pojavljuju rizici smanjenja kontrolnih mehanizama, što može imati nepovoljne učinke na ulaganje javnih sredstava. Ali se isto može kompenzirati uobičajenom EU praksom, kao što su npr. tipski troškovnici, koji bi uvelike olakšali kontrolu projekata kod evaluacije i ex-post analiza. Inženjerska zajednica, kao i građani pogođeni potresom, iscrpljeni su izmjenama i uvođenjem novih praksi, koje se zasad nisu pokazale učinkovite. Iste su često kontradiktorne sa pravilima struke, kako u RH, tako i u EU. Pojednostavljenja koja su direktno upućena rješavanju uskih grla itekako su dobrodošla i mogu dati izvrsne rezultate. Pri ubrzanju obnove i smanjenju procedura, mora se voditi dužna pažnja o pravima vlasnika (suvlasnika), investitora (onoga koji plaća) i profesionalne zaštite svih sudionika u građenju, kako bi se izbjegli već sada razvidni sudski sporovi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
181 Hrvatska komora arhitekata KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVI ZGRADA OŠTEĆENIH POTRESOM, DIO PRVI OPĆE I ZAJEDNIČKE ODREDBE Opće primjedbe Dana 22. ožujka 2020. godine prvi potres pogodio je područje Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije. Danas, skoro tri godine od prvog velikog potresa u Zagrebu i početka planiranja načina provedbe obnove šteta nastalih kao posljedica potresa suočeni smo s poraznom činjenicom kako smo već četvrti put svjedoci pokušaja uspostave sustava po kojem će obnova biti moguća. Novo zakonsko rješenje treba, konačno, donijeti konkretno rješenje za pristup brzoj, sustavnoj i kvalitetnoj obnovi od potresa, ali isto tako biti iskorak prema utvrđivanju pravila urbane obnove hrvatskih gradova te obnovi zapuštenog građevinskog fonda Republike Hrvatske, sukladno potrebama 21. stoljeća. Iako su strukovne organizacije i institucije iz područja arhitekture, prostornog planiranja, graditeljstva od prvog dana upozoravale kako se vrijeme ne bi smjelo trošiti na izradu paralelnog zakonodavnog okvira koji će uređivati postupke i procese u području izrade projektne dokumentacije i gradnje, te su također ukazivale i na problem fokusiranja obnove isključivo na obnovu konstrukcije zgrada, uz zanemarivanje sustavnog i sveobuhvatnog pristupa obnovi, Ministarstvo je odabralo upravo suprotan smjer. Pojedina pitanja u prijedlogu zakona i dalje nisu ispravljena, a od postavljenog smjera koji se pokazao kao loš i neprovediv i dalje se ne odustaje. Rezultat takvih odluka je potrošeno vrijeme i značajan novac poreznih obveznika, te poražavajuće stanje da veliki broj ljudi i dalje živi u svojim oštećenim domovima ili u kontejnerima ispod svake razine ljudskog dostojanstva kao i bolna činjenica da su izgubili nadu za obnovom njihovih domova. Od prvog dana je bilo vidljivo kako se proces obnove može sagledati kroz dvije razine problema. Prva razina je organizacija financiranja troškova obnove (sufinanciranje i financiranje), a druga razina su operativno-tehnički procesi i vezani nedostatci koji su i inače prepoznati kao problemi u području prostornog uređenja i graditeljstva. Arhitektonsko-urbanistička stručna zajednica, svjesna posljedica koje je imalo ishitreno donošenje prethodnih interventnih zakona, kontinuirano i sustavno se i dalje zalaže za odgovoran pristup izradi i donošenju novog zakona te ističe potrebu preispitivanja postojećih zakonodavnih okvira kako bi bili primjenjivi jednako u redovnim i kriznim situacijama. Neodgovornim pristupom te kontinuiranim ignoriranjem navedenih razina problema Republika Hrvatska i resorno Ministarstvo doveli su do poražavajuće postojeće situacije, i ovaj prijedlog izmjena i dopuna Zakona o obnovi ide u prilog ovoj tezi. Dani rok za e-savjetovanje za 4. verziju Zakona o obnovi je 7 dana. Osnovni koncept Zakona o obnovi je postavljen loše, ali se ni novom verzijom zakona od njega ne odustaje. Ovako kratak rok neće omogućiti nužnu ozbiljnu stručnu i širu javnu raspravu i ujedno onemogućava konstruktivnije uključivanje stručne javnosti, stoga nam preostaje jedino u formi općih komentara ponoviti 3 ključne teze koje smo navodili i u prvim danima nakon potresa: 1. Jedno tijelo koje koordinira obnovu Šest strukovnih udruženja i institucija s područja arhitekture, urbanizma i povijesti umjetnosti još je 26. ožujka 2020. zatražilo hitno formiranje jednog Koordinacijskog tijela. Trenutačno je u obnovu uključeno dvadesetak tijela, i iako će se ovim prijedlogom broj tijela smanjiti za dva provedbena tijela, što predstavlja iskorak prema većoj razini operativnosti, to neće biti dovoljno da bi proces postao učinkovit. Financiranje procesa obnove, tj. osmišljavanje i upravljanje različitim modelima financiranja obnove trebalo je organizirati kao zaseban proces. Najvažniji zadatak bi u tom procesu bio informiranje, edukacija i organizacija različitih sudionika u obnovi o različitim mogućnostima financiranja i sufinanciranja. Službe, institucije, pojedinci iz područja investicija, javne nabave, europskih fondova, nevladinih organizacija, socijalne skrbi trebale su, i još uvijek mogu, složiti jasan program mjera po kojima je moguće sufinancirati obnovu u najširem mogućem smislu. 2. Urbana obnova Potrebno je naglasak staviti na cjelovitu/sveobuhvatnu urbanu i ruralnu obnovu. Gusto izgrađeno urbano područje Grada Zagreba, Sisak, Petrinja, Glina i njihovi okolni ruralni prostori trebaju i još uvijek mogu postati referentni primjer sustavno organiziranog planiranja obnove i razvoja tih područja nakon prirodne katastrofe. Grad Zagreb je u sličnoj situaciji bio i nakon potresa 1880. godine, no provedenom obnovom, novom gradnjom formirano je kvalitetno srednjoeuropsko središte Zagreba. Hrvatska komora arhitekata, zajedno s Udrugom hrvatskih urbanista još u ožujku 2021. godine izradila je dokument Preobrazba i revitalizacija prostora Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije nakon potresa – Programi obnove naselja te smo ga uputili nadležnom Ministarstvu. Navedenim dokumentom, primjenjivom na cijelu RH, stručno je i metodološki razrađen proces sustavne urbane obnove naselja ili dijelova naselja. Razvijeni su i razrađeni različiti pristupi urbanoj obnovi, od sustavne prostorne analize i donošenja planskih mjera obnove, preko interventnih programa obnove i programa cjelovite obnove naselja do akcijskih planova obnove povijesnih cjelina. Cilj dokumenta je da se u neophodno potrebnu obnovu od potresa uđe sustavno, po većim prostornim cjelinama, što bi svakako olakšalo sve procese od javne nabave usluga i radova i organizacije građenja, do rješenja prostornih problema i programa za urbani razvoj. Tako bi se obnova od potresa iskoristila ne samo za obnovu pojedinačnih kuća, već za cjeloviti razvoj naselja, poboljšanje infrastrukturne i prometne mreže, izgradnju društvene infrastrukture i povratak života u sada napuštene dijelove gradova i sela. 3. Cjelovita obnova zgrada i izgradnja kvalitetnih zamjenskih zgrada Resorno Ministarstvo nije smjelo donositi zakon kojim je uveden potpuno nepotreban paralelni sustav izrade Projekata za obnovu umjesto projektne dokumentacije propisane Zakonom o prostornom uređenju i Zakonom o gradnji. Pod krinkom brzine uveli su se novi procesi u području prostornog uređenja i graditeljstva. Fokusiranjem projektiranja obnove na konstruktivnu obnovu zgrada, umjesto cjelovitog sagledavanja zgrada kroz izradu kompletne projektne dokumentacije, naručitelji „projekata obnove“ zakinuti su za cjelovitu analizu stanja zgrada i mogućnost projektiranja i drugih važnih aspekata obnove koji će se financirati iz drugih izvora (npr. energetska obnova, ugradnja dizala i sl.). Nadalje, izgradnja zamjenskih zgrada, posebice u dijelu koji je provodio Središnji državni ured za stambeno zbrinjavanje, potpuno je izbrisala mogućnost da se sredstvima obnove financiraju najkvalitetniji zamjenski objekti. Od arhitektonske struke predloženi modeli odabira najkvalitetnijih tipskih zgrada, koje će osim arhitektonske i prostorne kvalitete zadovoljiti i nužne financijske i tehnološke okvire, odbijeni su na netransparentan način, a niti ovim novim prijedlogom zakona nije zacrtan kvalitetniji pristup odabira projekata za zamjenske zgrade. S druge strane, ukoliko će se, kako je predloženo zakonskim prijedlogom, pristupiti izgradnji novih manjih naselja zamjenskih kuća, bez obzira jesu li ona privremena ili trajna, ona svakako moraju zadovoljiti važne potrebe za kvalitetnom prostornom organizacijom, planiranjem prometne i infrastrukturne mreže, te u konačnici planiranje neophodne društvene infrastrukture. Način planiranja takovih naselja kroz zakonski prijedlog nije nikako uređen. Na kraju, i dalje upozoravamo na činjenicu da je glavni uzrok nezadovoljavajućem stanju u prostoru neodrživ sustav prostornog uređenja i nekvalitetan zakonodavni okvir koji regulira ovo područje, no donošenjem ishitrenih i nestručnih odluka i uvođenjem paralelnih procesa zaustavili smo bilo kakve pomake na područjima pogođenim potresom. HKA u zadnjih je nekoliko godina izradila cijeli niz prijedloga za unaprjeđenje zakonodavnog okvira iz područja prostornog planiranja i graditeljstva, koji su temeljeni na našem stručnom znanju i iskustvima usporedivih zemalja. Potresi su trebali izazvati promjene i unutar tih zakona i pratećih pod zakonskih akata kako bi napokon postali svjesni da upravni postupak izdavanja građevinske dozvole nije jedini bitan dio procesa prostornog uređenja i graditeljstva. Nama nužno trebaju zakoni koji će unaprijediti sustav prostornog uređenja i graditeljstva, prihvatiti prijedloge strukovnih organizacija i početi sustavno rješavati probleme koji se svakodnevno provedbom ovih zakona samo gomilaju. Upravo hijerarhija propisa kao i njihova harmonizacija predstavlja temelj pravnog poretka i civiliziranoga društvenog uređenja. Zakon o prostornom uređenju bi trebao predstavljati temeljni/krovni zakon kojim se treba osigurati zaštita i osiguravaju se uvjeti za korištenje (gospodarenje), zaštitu i upravljanje prostorom Hrvatske kao osobito vrijednim i ograničenim nacionalnim dobrom. Iz njega logičkim slijedom proizlaze Zakon o gradnji i ostali zakoni iz područja prostornog uređenja i gradnje. Najnovije izmjene i dopune Zakona o obnovi, kojima se po četvrti put pokušava sitnim intervencijama uspostaviti nepostojeća strateška i provedbena organizacijska struktura su nedostatne i neće dovesti do uspješne obnove. Bez da smo postavili jasne strateške ciljeve, dobru i jasno strukturiranu organizaciju, interdisciplinaran pristup, jasno postavljene mjere provedbe, osigurali kontinuirane modele financiranja, …, ali i bez nužne odgovornosti svakog sudionika u cijelom postupku, nema ni obnove i razvoja te stvarnih dugoročnih pozitivnih posljedica na društvo i prostor. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
182 Ivana Haničar Buljan KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVI ZGRADA OŠTEĆENIH POTRESOM Smatramo kako će ukidanje potrebe ishođenja posebnih konzervatorskih uvjeta za provođenje konstrukcijske obnove zgrada unutar kulturno-povijesne cjeline, a koje nisu pojedinačno kulturno dobro te isključenje konzervatorskog nadzora za sve zgrade u kulturno-povijesnim cjelinama (uključivo i javne zgrade) i za sve načine obnove (uključivo i cjelovitu obnovu) dovesti do uništavanja i degradacije posebnih obilježja kulturno-povijesne cjeline po kojem je ona kategorizirana kao kulturno dobro RH. (vidjeti Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara posebno čl 2. i 5.). Da li je ovaj Zakon iznad zakona o Zaštiti i očuvanju kulturnih dobara? Nije prihvaćen Obnova zgrada unutar kulturno-povijesne cjeline obavlja se u skladu sa konzervatorskim smjernicama koje izrađuje nadležno tijelo za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara. Projektanti, izvođači i stručni nadzor obvezni su i odgovorni da je projektiranje i izvođenje radove u skladu s istima.
183 Ivan Blažević KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVI ZGRADA OŠTEĆENIH POTRESOM Uvodna napomena: Uslijed izuzetno kratkoga roka - čak dvije trećine kraćega od onoga propisanog Zakonom o pravu na pristup informacijama, u ovom se javnom savjetovanju očitujemo samo na načelnoj razini, bez ulaženja u detalje zakonskih odredbi. Uslijed velike važnosti ovog zakonskog rješenja ne samo za stradale građane već i za strateški razvoj Hrvatske - jer. naime, državna obnova iz trećeg pokušaja ne smije propasti - smatramo da je nužno da se novi Zakon o obnovi donese u redovnoj proceduri kako bi se razdoblje između dva saborska čitanja iskoristilo za ciljane konzultacije sa strukom i ključnim dionicima obnove, ali i za izgradnju što šireg političkog i društvenog konsenzusa, kao pretpostavke efikasne obnove koju vlast naprosto duguje građanima. Opći osvrt: SOLIDARNA - Zaklada za ljudska prava i solidarnost pozdravlja predloženi koncept Zakona o obnovi koji ovoga puta odgovara na evidentne probleme u upravljanju i organizaciji obnove, a na koje smo, baš kao i kolege iz Koordinacije humanitaraca pri SMŽ višestruko upozoravali temeljem naše donatorske prakse. Naglašavamo da je u upravljačkom lancu ključno osigurati praćenje cijelog toka obnove prema korisniku - od odluke do ključa u ruke, s pripadajućim troškovima, uz definirane točke stručnog i političkog nadzora i efikasne komunikacijske kanale i funkcionalne baze podataka. Pozdravljamo integraciju upravljačkih i administrativnih procesa uz centralnu, objedinjenu koordinaciju i političku kontrolu. U tom pogledu, smatramo nužnim da ministar zadužen za rezultate i pomak s mrtve točke ima redovni kontakt s Uredom premijera te da Vlada uspostavi praksu monitoringa, putem redovnih tematskih točaka dnevnog reda na sjednicama Vlade u mjesečnom ritmu. Također smatramo nužnim uspostaviti trajni mehanizam parlamentarnog nadzora nad realizacijom, putem tematskih sjednica saborskog odbora, i to na kvartalnoj osnovi. Pozdravljamo diverzifikaciju modela obnove koja sad uključuje više opcija, pa tako i ustupanje zamjenskih kuća iz fonda državne imovine, programe stambenog zbrinjavanja JLS, financijski podržanu samoobnovu te podizanje montažnih zamjenskih kuća. Radi se o postupcima trajnog stambenog zbrinjavanja koje je Zaklada SOLIDARNA u suradnji s partnerskim neprofitnim organizacijama i poslovnim sektorom pilotirala u okviru humanitarnog programa “Solidarno s Petrinjom i SMŽ”. Naše je iskustvo da kombinacija više opcija- od kojih sve ne zahtijevaju novu gradnju i centralno upravljanje - smanjuje pritisak na izuzetno deficitarno građevinsko tržište, jača participaciju samih korisnika obnove te aktivira u potresu neoštećene javne i privatne nekretnine. Pozdravljamo i brojna administrativna pojednostavljenja kako su predložena, uz napomenu da ih uslijed ekstremno kratkoga roka za očitovanje nismo mogli dublje razmotriti. Iz prakse znamo da je veliki pomak što se ublažavaju zahtjevi za elaboratima, primjerice onoga za rušenje oštećene nekretnine, no pritom treba paziti da se ne naruši kvaliteta građevinskog nadzora te u tom pogledu smatramo da Ministarstvo mora provesti dodatne tehničke konzultacije s predstavnicima struke. Pritom predlažemo da se onim stradalnicima koji su već, a u skladu s prethodnim zakonskim odredbama, platiti elaborate koji prema novom zakonu više nisu potrebni, država vrati u tu svrhu utrošena financijska sredstva. Međutim, smatramo da ovaj prijedlog Zakona ne nudi odgovor kako zadovoljiti tri kritična faktora uspješne obnove: (1) deficit izvođača i konzultanata (2) deficit pravnih znanja i kapaciteta samih korisnika za aktivno sudjelovanje u procesu obnove; (3) deficit kadrova u javnim službama na lokalnoj razini koje bi trebale podržati ovaj proces (od JLS, preko katastra do mobilnih timova nadležnog ministarstva). Stoga smatramo nerealnom procjenu da za provedbu Zakona u izmijenjenom obliku nisu potrebna dodatna financijska sredstva u odnosu na ona koja su već aktivirana za trošak obnove i prateće administracije na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini gdje su administrativni i tehnički kapaciteti i dalje zabrinjavajuće skromni. Smatramo da zakonodavac, i to prije donošenja Zakona, treba precizno detektirati očekivane troškove nužne za efikasnu provedbu novih mjera obnove a za to je kritično jačanje kapaciteta za projektno, međuresorno upravljanje, financijski i građevinski nadzor, bez čega su i dobro osmišljene mjere obnove osuđene na propast. Istodobno smatramo jednako nužnim izdvojiti dodatna financijska sredstva za pružanje intenzivnije i opsežnije besplatne pravne pomoći uz pokrivanje sudskih i bilježničkih troškova stradalnicima potresa kojima je potrebna i stručna i financijska podrška da bi pristupili obnovi te u njoj informirano sudjelovali. Dopunsku besplatnu pravnu pomoć moguće je osigurati manjim prenamjenama ili pravodobnim programiranjem iz više različitih javnih fondova na raspolaganju (za obnovu, za regionalni razvoj kao i za zaštitu ljudskih prava, prava nacionalnih manjina te socijalnu zaštitu ranjivih skupina). Bez pravne pomoći, veliki dio najteže stradalih, socijalno ugroženih stanovnika SMŽ, a to su u prvom redu staračka ruralna kućanstva, ostat će praktički isključena iz obnove. Napominjemo da aktualna sredstva iz pozicije Ministarstva pravosuđa pokrivaju samo minimum potreba, na što su javno upozoravali PGP Sisak, jedini ovlašteni pružatelj BPP u stradaloj županiji, kao i Koordinacija humanitaraca pri SMŽ te Koalicija za besplatnu pravnu pomoć. Dodatno nas brine što 'predložene izmjene i dopune Zakona o obnovi ne odgovaraju na trajno gorući problem deficita izvođača u širokom spektru struka, tehničkih disciplina koje na na žalost hrvatski građevinski sektor ne može zadovoljiti, pa čak i da se uvede i neka vrst radne obveze. Naše je iskustvo da čak neposredni regionalni kapaciteti za to nisu dovoljni te smatramo da uz ubrzanje i pojednostavljenje i dinamizaciju procesa javne nabave, što pozdravljamo, nužno treba otvoriti trajni međunarodni javni natječaj za puni katalog poslova na obnovi te osigurati snažnu podršku Ministarstva gospodarstva, HGK i HOK-a te hrvatske diplomacije u mobilizaciji međunarodnog “pool-a” izvođača. Na kraju, iako pozdravljamo u medijima najavljeni program “Ministarstvo - prijatelj donatora”, u samom prijedlogu Zakonu nismo primijetili da su donatori prepoznati kao akteri obnove ukoliko su njihova sredstava usmjerena na korisnike koji zadovoljavaju Zakonom propisane kriterije za obnovu o javnom trošku. Predlažemo stoga da se pozicija donatora napokon eksplicira u tekstu Zakona, baš kao i postupak registracije donatorskih projekata obnove, na način koji osigurava komplementarnost javnog i filantropskog sektora. U tom pogledu smatramo da bi i predstavnici Koordinacije humanitaraca pri SMŽ kao glasa donatora, humanitarnih radnika i lokalnih udruga koje zastupaju stradale građane trebali biti zastupljeni u Stručnom savjetu za obnovu. Podsjećamo da su donatori obnove i dalje obveznici PDV-a na svu robu i usluge plaćenu iz doniranih sredstava, bez obzira što je obnova ne samo pitanje javnog interesa već i ljudske, a time i nacionalne sigurnosti. Stoga se nadamo da će do usvajanja ovog Zakona kojeg pozdravljamo, dopunama Zakona u pogledu prava i obveza privatnih donatora uključenih u proces obnove, Ministarstvo iskoračiti u ulogu stvarnog prijatelja donatora, a na dobrobit naših stradalih sugrađana i naše održive budućnosti. U ime Zaklade SOLIDARNA, Ivan Blažević, upravitelj i voditelj Fonda 5.5. za kriznu podršku nakon potresa Primljeno na znanje Donošenje Zakona po hitnom postupku u skladu je sa Poslovnikom Hrvatskog Sabora, tj. isto zahtijevaju osobito opravdani razlozi. Zakonom su uređeni mehanizmi izvještavanja i procjene učinaka propisa. Zakonom su donatori gradnje obiteljskih kuća uvršteni na odgovarajući način s obzirom na predmet Zakona te se stoga uređuje status obiteljske kuće koji donator izgradi.
184 Udruga hrvatskih urbanista KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVI ZGRADA OŠTEĆENIH POTRESOM Podržavamo namjeru ministra Bačića za planiranjem Urbane obnove na području Banovine, ali napominjemo da je predloženim prijedlogom Zakona i dalje fokus stavljen samo na pojedinačnu građevinu te Zakonom i dalje nije predviđena Urbana obnova dijelova naselja koji nisu kulturno-povijesne cjeline, odnosno koje nisu upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Nadalje, Zakonom je predviđena izgradnja zamjenske obiteljske kuće, ali nije razrađena mogućnost izgradnje većeg broja zamjenskih građevina na istoj, posebice na zamjenskoj lokaciji uz cjelovito sagledavanja naselja. Planiranje prostora i obnova nakon potresa mora biti sveobuhvatna i cjelovita te uključivati i analizu sustava naselja, prometne i infrastrukturne mreže, a posebice društvene infrastrukture, jer se samo integralnim sagledavanjem prostora mogu definirati kvalitetne i provedive smjernice za budući razvoj u skladu sa stvarnim potrebama i mogućnostima te ograničenjima u prostoru. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Fokus Zakona je na pomoći građanima i njihovom stambenom zbrinjavanju, ali će se uz to voditi računa o revitalizaciji i urbanoj obnovi pogođenih područja.
185 Ured pučke pravobraniteljice KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVI ZGRADA OŠTEĆENIH POTRESOM Pučka pravobraniteljica kao opunomoćenica Hrvatskog sabora promiče i štiti ljudska prava utvrđena Ustavom, zakonima i međunarodnim pravnim aktima o ljudskim pravima, a obavlja i poslove središnjeg tijela nadležnog za suzbijanje diskriminacije pa u okviru navedenog prati i probleme s kojima se susreću građani u potresima pogođenim područjima. Stoga Vam, sukladno članku 17. Zakona o pučkom pravobranitelju (NN, br. 76/12) upućujemo mišljenje na Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije, s Konačnim prijedlogom Zakona (dalje u tekstu Nacrt prijedloga) koje se temelji na uočenom u postupanju po pritužbama građana, komunikaciji sa različitim dionicima kao što su humanitarne udruge na terenu, ali i obilascima pogođenih područja poput Medvedskog brega u Zagrebu ili niza sela u okolici Gline te mjestima privremenog smještaja stradalnika, odnosno kontejnerskih naselja u Petrinji, Glini te Hostelu Arena u Zagrebu. Ovo mišljenje polazi od pretpostavke kako reakcija države, svih razina vlasti, kao i institucija na katastrofe poput potresa jest pitanje zaštite ljudskih prava – prvenstveno prava na dom odnosno na dostojno stanovanje, ali i na sigurnost, na zdravstvenu zaštitu, na rad, na vodu, i drugih. Mišljenje je izrađeno s fokusom na građane koji i dalje žive uz posljedice potresa koji su pogodili Grad Zagreb, Krapinsko-zagorsku, Zagrebačku, Sisačko-moslavačku i Karlovačku županiju tijekom 2020. godine, prouzročivši ljudske žrtve i ogromnu materijalnu štetu na njihovoj imovini, ali i na javnim objektima odnosno infrastrukturi. Jasno je da su potresi prirodne nepogode, a u takvim izvanrednim okolnostima građani očekuju reakciju svih razina vlasti: hitno stambeno zbrinjavanje i humanitarnu pomoć, a nakon toga i pomoć u obnovi te društvenu i gospodarsku revitalizaciju pogođenih područja odnosno povratak svakodnevnom životu, po mogućnosti što sličnijem onome prije ovih tragičnih događaja. Posljedice potresa i dalje su izrazito prisutne usprkos proteku vremena.. Nezadovoljavajuća dinamika konstrukcijske obnove i gradnje zamjenskih kuća uzrokovana je u velikoj mjeri i dalje vrlo složenim zakonskim rješenjima i zahtjevnom procedurom te nedostatkom kapaciteta za obnovu, pa svako nastojanje da se ovi procesi ubrzaju treba podržati. Kao poseban problem ukazivali smo na krizni smještaj u kontejnerima u kojima se teško mogu postići zadovoljavajući uvjeti života, posebno tijekom hladnog i vlažnog razdoblja, a koji inicijalno kratkotrajni smještaj se pretvorio u višegodišnji. Stoga se preporuka pučke pravobraniteljice upućena jedinicama lokalne i područne samouprave, Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje i Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, dana u Godišnjem izvješću za 2021. godinu, odnosila na žurno zbrinjavanje građana koji žive u kontejnerima u primjerenije objekte. Nedavna smrt malog djeteta u kontejnerskom naselju je najbolniji mogući podsjetnik nužnosti zbrinjavanja stradalnika na kvalitetniji i humaniji način. Pored navedenog, uočili smo i probleme u komunikaciji između različitih dionika sa stradalnicima zbog čega su oni dodatno izgubili povjerenje u institucije, navode da se osjećaju zaboravljenima, da im nedostaju kvalitetne, stručne, provjerene ali i personalizirane informacije vezane uz obnovu njihovih domova i stambeno zbrinjavanje (primjerice tko će, po kojim kriterijima i kada dobiti stanove u zgradama koje država gradi, u kojoj je fazi rješavanje njihovih zahtjeva za obnovu, mogu li promijeniti zahtjev za obnovu, uložiti žalbu na nalaz postojećeg stanja i drugo). Stoga smo u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2021. godinu Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine također preporučili da se jasno postave i komuniciraju rokovi i obuhvat obnove obiteljskih kuća i višestambenih zgrada na potresima pogođenim područjima. U procesu donošenja novog zakonodavnog okvira važno je poslušati primjedbe struke ali i javnosti, kako građana koji su već uključeni ili izgubljeni u postojećim procesima, tako i humanitarce s terena i njihove primjedbe i iskustva, a kako bi se došlo do što kvalitetnijeg rješenja s obzirom na vremenski odmak. U tom kontekstu upućujemo primjedbe na Nacrt prijedloga. Uvažavajući da je riječ o kompleksnoj materiji, no imajući u vidu okolnost da u obnovi sudjeluju različiti dionici te dosadašnja iskustva u provedbi zakona na snazi, ukazujemo da je nužno da ovaj novi Zakon bude što jednostavniji i pregledniji. U tom smislu postoji prostor za doradu Nacrta prijedloga na način da se u njemu jasnije propišu i razgraniče materijalno-pravne odredbe (ovlaštenici, prava i obveze, uključivo i radi li se o prenosivom pravu na nasljednike, nadležnosti tijela odnosno sudionika obnove i sl.) od procesnih. Istovremeno, imajući na umu kompleksnu materiju vezanu uz graditeljstvo, nužnim smatramo jasno propisivanje procesnih odredbi u posebnoj glavi i to na način da te odredbe slijede jedna iza druge regulirajući tijek postupka i to od trenutka podnošenja zahtjeva pa do donošenja akta odnosno izvršenja obnove, te da uključuju i odredbe o rokovima, kao i o potrebnoj dokumentaciji za vođenje postupka. Korisno bi bilo izričito propisati mogućnosti promjene zahtjeva za obnovu iz primjerice organizirane u samoorganiziranu, rokove za odustajanje od zahtjeva te način rješavanja kada je za istu zgradu podneseno više različitih zahtjeva. Pored toga, jasno treba propisati u kojem trenutku i na koji akt ovlaštenici obnove imaju pravo na pravni lijek te tko o istome odlučuje, kao i koji su njegovi učinci na postupak obnove. U posebnoj glavi također predlažemo urediti stambeno zbrinjavanje odnosno privremeni smještaj (materijalna prava, ovlaštenici i proces). Nadalje, u ocjeni stanja i osnovnih pitanja koje se trebaju urediti Nacrtom prijedloga, među ostalim, navedeno je kako je obavljanje poslova obnove u različitim i zasebnim tijelima u dosadašnjoj praksi pokazalo nedostatke koji nepovoljno utječu na učinkovitost obnove. Razdvajanje obavljanja poslova u obnovi i njihovo obavljanje od strane različitih tijela dovodi do nedostatno kvalitetne koordinacije između tih tijela i drugih poteškoća, čime se gubi efikasnost procesa, odnosno usporava se provedba obnove. Stoga da bi se otklonile uočene poteškoće i prepreke u provedbi obnove, koje u značajnom dijelu proizlaze iz ranije opisane podijeljenosti u obavljanju poslova obnove od strane različitih tijela, kao rješenje predlaže se pripajanje Fonda za obnovu (dalje u tekstu: Fond) i Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje (dalje u tekstu SDUOSZ) Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine (dalje u tekstu MPUGDI). Navedeno je dodatno naglašeno i u dijelu Nacrta prijedloga u kojem se navode pitanja koja se trebaju njime riješiti. Međutim, niti jednom odredbom Nacrta prijedloga nije propisano pripajanje SDUOSZ-a MPUGDI-u, već se samo u prijelaznim i završnim odredbama Nacrta prijedloga u člancima 79. do 82. propisuje prestanak rada Fonda te njegovo pripajanje MPUGDI-u. Mišljenja smo da se predmetnim Nacrtom prijedloga ne može propisivati pripajanje jednog tijela državne uprave drugom, konkretno SDUOSZ-a MPUGDI-u, jer se to može učiniti jedino Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave (NN, br. 85/20). Naime, sukladno članku 83. stavku 2. Ustava Republike Hrvatske (organskim) zakonom koji se donosi apsolutnom većinom glasova razrađuje se ustrojstvo, djelokrug i način rada tijela državne uprave, a to svakako nije Nacrt prijedloga. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Zahvaljujemo na prijedlozima. U vezi s iznesenim navodimo kako je prioritet djelovanja stavljen na rješavanje pitanja stambenog zbrinjavanja osoba u kontejnerima, odnosno u neadekvatnom smještaju te se isto planira što je prije moguće. Nadalje, a u svrhu informiranja građana izradit će se GIS aplikacija u kojoj će biti dostupni svi relevantni podaci o obnovi njihovih zgrada. Navodimo i kako je tekst Zakona nomotehnički dorađen kako bi bio pregledniji i jasniji. Vezano uz pitanje pripajanja Središnjeg ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, skrećemo pozornost kako je isto predmet Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave.
186 FIM INŽENJERING KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVI ZGRADA OŠTEĆENIH POTRESOM 1. UVOD, alineja 4. Ukidanjem tehničko-financijske kontrole proces obnove neće se ubrzati. Svrha tehničko-financijske kontrole je pravovremeno detektiranje neracionalnog odabira tehničkog rješenja obnove u fazi izrade projektne dokumentacije, čime se onemogućava nekontrolirano trošenje naših (proračunskih) sredstava. Sustav kontrole predviđen člankom 84. nema nikakvog utjecaja na odabrano tehničko rješenje i neracionalno trošenje sredstava ukoliko se kontrola provodi na kraju procesa. Molimo pojasniti: tko i kada vrši kontrolu projekta u smislu optimalnog odabira tehničkog rješenja? To sigurno nije revident za mehaničku otpornost i stabilnost. Ukidanjem tehničko-financijske kontrole proces obnove neće se ubrzati, samo će se omogućiti razne manipulacije, pokušaji kojih su se već događali u praksi. Nije prihvaćen Ne prihvaća se Predlagatelj zakona se odlučio za ukidanje tehničko-financijske kontrole zbog ubrzanja postupka obnove.
187 HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVI ZGRADA OŠTEĆENIH POTRESOM Hrvatska komora inženjera građevinarstva podržava namjeru resornog Ministarstva da se donese jednostavniji propis koji će smanjiti potrebnu dokumentaciju i olakšati procedure za obnovu potresom oštećenih zgrada. Međutim, predlagatelj Zakona ovaj cilj nastoji postići sa Prijedlogom Zakona koji je u odnosu na prvi Zakon o obnovi opsežniji za oko 24 članka. Smatramo da još postoji prostora za pojednostavljenje teksta Zakona i jasnijeg izričaja njegovih odredaba. Primjerice: u vezi odgovornosti sudionika u gradnji nije bilo potrebno navoditi da se primjenjuju odredbe propisa kojima se uređuje gradnja i propisa kojima se uređuje obavljanje poslova i djelatnosti prostornoga uređenja i gradnje jer to proizlazi iz tih propisa. Kada bi se ta odgovornost za sudionike u gradnji htjela drugačije urediti tada bi te odredbe trebalo propisati ovim posebnim zakonom. Provedba ovog Zakona je u javnom interesu jer se time podiže protupotresna otpornost zgrada i u konačnici sigurnost građana. Posebno pozdravljamo da će obnovu koordinirati jedno tijelo državne uprave jer će se na taj način olakšati primjena i provedba svih aktivnosti na obnovi. S obzirom na dosadašnja iskustva u provedbi Zakona slažemo se da je bilo potrebno i rasteretiti dokumentaciju potrebnu za obnovu osobito u dijelu koja se odnosi na obiteljske kuće. Podržava se: - učinkovitija i jednostavnija javna nabava kroz provođenje javne nabave po geografskim cjelinama i blokovskim rješenjima - ukidanje potrebe ishođenja posebnih konzervatorskih uvjeta za provođenje obnove zgrada unutar kulturno povijesne cjeline a koje nisu pojedinačno kulturno dobro - smanjenje sudionika u postupcima obnove - ukidanje obveze izrade elaborata ocjene postojećeg stanja kao zasebnog dokumenta za sve pojedinačne zgrade osim za blokovsku obnovu, s time da sadržaj elaborata postane sastavni dio projekta obnove, po uzoru na rješenje iz Tehničkog propisa za građevinske konsktrukcije u kojem se za rekonstrukciju konstrukcije obvezno utvrđuje izvedeno stanje konstrukcije i utvrđuje njezina prikladnost za rekonstrukciju. U tom smislu za projekt obnove bi se isto tako utvrđivalo izvedeno stanje konstrukcije i njezinih oštećenja i utvrđuje se njezina prikladnost za obnovu. - U cilju smanjenja potrebne dokumentacije za obnovu smatramo da Elaborat ocjene postojećeg stanja za obiteljske kuće nije potrebno izrađivati Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
188 MIHAELA ZAMOLO KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVI ZGRADA OŠTEĆENIH POTRESOM navod: - "ubrzava se obnova komunalne infrastrukture" Pitanje: kako je komunalna infrastruktura obuhvaćena ovim zakonom ... samo su zgrade u obnovi Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Zakonom se definira pojam infrastrukture, isti se uređuje propisima kojima se uređuje prostorno uređenje.
189 Josipa Blažević-Perušić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVI ZGRADA OŠTEĆENIH POTRESOM Josipa Blažević-Perušić Opće napomene Ovim Prijedlogom Zakona ostvaren je značajan iskorak u odnosu na organizacijski oblik procesa obnove i određena rješenja kojima se uključuju vlasnici nekretnina u taj proces, a što postojeći zakon nije primijenio. Prijedlogom Zakona obuhvaćeno je niz novih i noveliranih rješenja u vrlo još složenom sadržaju u cjelini. pak su uočena neka međusobno neusklađena rješenja, odnosno nepotpune formulacije i sadržaji. Isto tako u opremi prijedloga zakona nisu dovoljno prikazani rezultati primjene postojećeg zakona. U pojedinačnim prijedlozima daju se komentari i prijedlozi za određene institute o kojima bi još trebalo podrobnije raspraviti i poboljšati ih, odnosno izostaviti. Mjestimice bi bilo potrebno nomotehnička i jezična rješenja poboljšati radi boljeg razumijevanja i preglednosti teksta široj javnosti. Prihvaćen Prihvaća se. Tekst zakona je nomotehnički dorađen.
190 Jasmina Kaurić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVI ZGRADA OŠTEĆENIH POTRESOM Smatram da bi se zakonom moralo omogućiti financiranje obnove od strane države za zgrade javne namjene koje su u privatnom vlasništvu fizičke ili pravne osobe. Privatni Dom socijalne skrbi, gdje je namjena zgrade javna zgrada. Po ovom prijedlogu to nije moguće, iako i privatni domovi su poslovni subjekti koji jedini nemaju mogućnost financiranja obnove od strane države i/ili jedinica lokalne samouprave, nego trošak obnove snose isključivo iz svojih sredstava. Mišljenja sam, da se ovim prijedlogom zakona privatne vlasnike javnih zgrada stavlja u nepovoljan položaj u odnosu na ostale poslovne subjekte. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Nema zapreke da poslovna zgrada provede obnovu.
191 MIRNA GRUIČIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVI ZGRADA OŠTEĆENIH POTRESOM Na temelju Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom, Članak 27. NE PRIZNAJE SE PRAVO NA GRADNJU ZAMJENSKE OBITELJSKE KUĆE vlasnicima obiteljskih kuća AKO U TRENUTKU POTRESA NISU IMALI PRIJAVLJENO PREBIVALIŠTE/BORAVIŠTE NA ADRESI uništene obiteljske kuće. Na temelju ovog Zakona ISTOVREMENO - PRIZNAJE SE PRAVO NA GRADNJU ZAMJENSKIH STANOVA U VIŠESTAMBENIM ZGRADAMA svim vlasnicima stanova u uništenoj višestambenoj zgradi, A KOJI NISU U TRENUTKU POTRESA IMALI PRIJAVLJENO PREBIVALIŠTE NA ADRESI uništene višestambene zgrade. ZNAČI: NEPRIJAVLJENI VLASNICI UNIŠTENIH OBITELJSKIH KUĆA NEMAJU PRAVO NA GRADNJU ZAMJENSKE OBITELJSKE KUĆE, A SOLIDARNO ĆE IZ PRORAČUNA PLATITI GRADNJU NEPRIJAVLJENIM VLASNICIMA STANOVA U VIŠESTAMBENIM ZGRADAMA. ZNAČI: neprijavljeni vlasnici uništenih obiteljskih kuća, iako godinama plaćaju komunalnu naknadu i poreze nemaju prava, a obavezno će iz proračuna platiti i gradnju vlasnicima stanova u zgradama koje su pojedinačno zaštićeno kulturno dobro, a i vlasnicima nelegaliziranih objekata. Prilažem primjere: 1.Što je s vlasnikom kuće (izgrađene1920.god.) koji je u trenutku potresa još radio na adaptaciji kuće za useljenje pa stoga nije ni imao prijavljeno prebivalište na toj adresi obiteljske kuće, a u vlasništvu nema ni drugu useljivu kuću ili stan? - Iako je po Elaboratu ocjene stanja građevinske konstrukcije ta kuća uništena, takav vlasnik nema pravo na gradnju zamjenske kuće jer nije imao prijavljeno prebivalište! 2.Obiteljska kuća sa 3 stana - po Elaboratu ocjene stanja građevinske konstrukcije kuća je uništena tj.za rušenje. Vlasnici 2 stana bili su prijavljeni na adresi uništene kuće i imaju pravo na gradnju zamjenske obiteljske kuće. Vlasnik trećeg stana nije bio prijavljen i zato nema pravo na gradnju zamjenske kuće -Kako će vlasnici stanova u prizemlju i na 2. katu ostvariti pravo na gradnju zamjenske obiteljske kuće ako vlasnik stana između njihovih (na 1. katu) nema pravo na gradnju zamjenske obiteljske kuće? Gradnja je neprovediva bez dugotrajnih sudskih tužbi. ZAKLJUČAK: SMATRAM DA SE TIME KRŠI USTAVNO NAČELO JEDNAKOSTI SVIH VLASNIKA PRED ZAKONOM JER SE NEKIM VLASNICIMA UNIŠTENIH KUĆA/ZGRADA PRIZNAJE PRAVO NA OBNOVU, A DRUGIM VLASNICIMA SE NE PRIZNAJE. Stoga predlažem da u novom Zakonu o obnovi bude priznato pravo na gradnju zamjenske obiteljske kuće i vlasnicima koji u trenutku potresa nisu imali prijavljeno prebivalište na adresi uništene obiteljske kuće. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Predlagatelj drži da je zakonsko rješenje prihvatljivo, naime slučajevi u kojima će se graditi višestambene zgrade su pojedinačni i samo na području na kojem je proglašena katastrofa, dok su situacije u kojima će se graditi zamjenska obiteljska kuća značajno češće.
192 Vesna Buljat KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVI ZGRADA OŠTEĆENIH POTRESOM Unatoč činjenici da kao vlasnici jedine nakretnine (od 1978. godine), stana u kojem živimo u stambeno-poslovnoj zgradi sa žutom/crvenom oznakom u centru Zagreba, te da se ostali suvlasnici nisu željeli niti razgovarati, a kamo li dogovarati oko podnošenja zahtjeva za konstrukcijsku obnovu, mišljenja sam da se Zakonom treba i može omogućiti cjelovita obnova zgrada kao jedinstven projekt. Ako se u Vladi odluči da isto nije potrebno defnirati Zakonom, predlažem da se Programom mjera (Vlada) i Programom cjelovite obnove Povijesne urbane cjeline Grada Zagreba (Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba) definira koje bi tijelo bilo nositelj aktivnosti cjelovite obnove zgrada na način da bi se, uz sredstva određena ovim zakonom za obnovu konstrukcije, trebalo maksimalno koristiti sredstva evropskih fondova te spomeničke rente, a preostala bi morali osigurati suvlasnici zgrada. Cjelovita obnova obiteljskih zgrada i cjelovita obnova zgrada unutar Povijesne urbane cjeline Grada Zgreba bi tako bila moguća jer bi jedinstvenom projektnom dokumentacijom bilo predviđeno izvođenje onih radova kojima bi se ostvarili ne samo ciljevi/kriteriji obnove već i uvjeti za korištenje odgovarajućih fondova. Također, istovremeno bi se ugovarali i izvodili svi radovi na cjelovitoj obnovi zgrada. Vjerujemo da bi takvo upravljanje obnovom polučilo najbolje rezultate jer bi u jednom postupku objedinilo sve kadrovske, izvedbene i financijske mogućnosti koje su na raspolaganju u Republici Hrvatskoj, te bi se izbjeglo višesturko prijavljivanje fondovima odnosno Ministarstvu, naručivanje različite projektne dokumentacije, javljanje na natječaje fondovima te odovojene natječaje za izvođače radova, odovjene termine i rokove izvedbe i td. Stanje sigurnosti zgrada nakon potresa, pogotovo za koje se u tri godine nakon potresa nije moglo niti podnijeti zahtjev za konstruktivnu obnovu, biti će zasigurno upitno i u narednom periodu tako da je za razmisliti i o tome da li je obnova nakon potresa stvar redovne uporabe zgrade ili je sigurnost važnija od vlasničkih prava te bi se stoga trebalo propisati obvezu konstruktivne obnove (ovim zakonom su građani prepušteni na volju suvlasnicima i sudovima). Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Predmet ovoga zakona nisu imovinsko-pravni odnosi između suvlasnika nekretnine. Svaki vlasnik odnosno suvlasnik može od suda tražiti donošenje odluke o poduzimanju radova obnove.
193 Željko Marić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVI ZGRADA OŠTEĆENIH POTRESOM Poštovani, jako puno sam očekivao od ovog zakona i najavljenih promjena, ali nisam do sada našao nigdje da je u njemu ugrađeno rješenje mog problema, i građana sličnog statusa. Opis problema: Kuća (u Sisku) mi je oštećena, žuta naljepnica i prijavio sam Samoobnovu, nakon plaćenog i urađenog Glavnog projekta i Elaborata o procjeni oštećenja. Moj problem je što sam suvlasnik 50% nekretnine, a drugi suvlasnik ( moj brat) nikada nije stanovao i živio u Hrvatskoj. Kuću smo naslijedili iza smrti oca, 2009. godine, i tada sam mislio da je 50% : 50 % ispravno. Kuću i sve troškove oko njenog održavanja snosio sam ja i otac, a brat nije ni dolazio više u Sisak. On mi priječi pristup obnovi, jer mi ne da Punomoć za obnovu, iako se radi o Hitnom održavanju u slučaju prirodne katastrofe. Nadao sam se da ćete shvatiti da ja samoobnovom samo činim i njemu korist ( Pokrov i Dimnjak. i izradu Projekta i Elaborata sam ja izfinancirao od otpremnine u mirovinu i dalje ne mogu). Spreman sam i potpisati javnobilježničku izjavu da ću nastaviti do kraja ukoliko dobijem Rješenje o samoobnovi, i da ću preuzeti troškove eventualno nastale njegove tužbe ili prigovora. Mislim da ima još ovakvih situacija, i iako kuća ima sve dozvole, i ucrtana je u Katastar K.O. Sisak, drugi suvlasnik me spriječava da dobijem sredstva za dalju obnovu od Ministarstva graditeljstva, iako: a) On nema prava na sredstva jer nije živio na dan potresa u Sisku u kući b) Nikada nije ni živio ni radio u Republici Hrvatskoj i čak mu je i adresa u Vlasničkom listu iz Frankfurta, SR Njemačka. c) Samim tim u Hrvatskoj nije nikada ni plaćao poreze, doprinose, niti održavao svoj dio, tako da mi nanosi neopravdanu štetu nedavanjem te Punomoći. Na kraju molim Vas da ispravno shvatite ovu primjedbu, ja ne želim da se sudim s bratom oko nužnog održavanja, niti mu ni ne sporim da ostane suvlasnik od 50 %. Renovirajući i održavajući ovu kuću, kao i radeći dosadašnje radove na Samoobnovi prošle godine, plaćao sam sav materijal za to, ali i 25% PDV-a za financiranje i solidarnost u našem društvu, od toga. Zato Vas molim da u Odjeljku : Pitanja koja se trebaju urediti Zakonom - uvrstite i ovakav slučaj "kočenja" obnove i/ili samoobnove od nesložnog tj. nesložnih suvlasnika, te ih kasnije razradite odgovarajućim članovima zakona. Ne možete samo gledati da promijenite ono što "koči" Ministarstvo i nadležna tijela, već morate gledati i što koči nas, građane ili grupe građana, sa svim negativnim odnosima između nas, i zaštititi one kojima su tim odnosima uskraćena prava na sredstva za obnovu. Ovo je važno isto koliko i stanje vlasničkih knjiga i nelegalizirani objekti, pa ako ste njima izašli u susret i dopustili im da dobiju sredstva za obnovu, bilo bi ispravno da to omogućite i za ovu grupu ljudi kojoj pripadam. Ako to ne uradite i ostanete inzistirati na Punomoći, shvatite da ste oštetili mene, vrijednog poreznog obveznika i građanina, koji je bio jako solidaran i u poreze i doprinose u Hrvatskoj uplatio za svog radnog vijeka preko 5-6 Miliona kuna, izdržavao nezaposlenu i bolesnu suprugu, a sada kad meni treba solidarnost od 200.000 Kn zbog potresa, ne možete mi to odobriti , jer to nema u ovom zakonu koji Vi predlažete Saboru RH. Po meni je on i dalje i nepotpun i za mene, kao osobu, nepravedan, i stoga Vam pokušavam pomoći da to ispravimo. U nadi da ispravno razumijete ovu moju sugestiju, i da ste spremni izaći joj u susret, želim Vam se zahvaliti na iscrpnom i predanom radu Željko Marić Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Predmet ovoga zakona nisu imovinsko-pravni odnosi između suvlasnika nekretnine. Svaki vlasnik odnosno suvlasnik može od suda tražiti donošenje odluke o poduzimanju radova obnove.
194 Ivan Markić 84 KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVI ZGRADA OŠTEĆENIH POTRESOM Smatram se se ukidanjem tehničko financijske kontrole neće ubrazati proces obnove jer ona ne stoji radi TFK. Zadnjim izmjenama Zakona je obnova profunkcionirala jer se oslobodilo vlansike plaćanja dodatnih 20% od obnove. Osobno sam odustao od obnove kao projektant, ali odjednom su krenuli konkretni natječaji. nije bilo prevelikog interesa projektanata. Na nekima sam bio jedini ponuđač. Obzirom da je zbog toga zastoj bio dug, nakupilo se puno posla oko projektiranja koji nije bilo moguće obraditi u tako kratkom roku. Trenutno je puno projekata pred kraj te će kroz mjesec-dva biti spremni za raspisivanje natječaja za izvođenje. Meni tehničko fiancijska kontrola mojih projekata koje sam projektirao nikada nije trajala duže od par dana. Kolega bi mi samo još pomogao savjetima. Nekako kroz moje iskustvo se pokazalo da zastoji dođu kada se rade neke izmejne zakona te je velika mogućnost da sve stane na minimalno 6 mjeseci. Najviše radi pripajanja Fonda i Središnjeg ureda unutar Ministarstva. Sada se ta 3 tijela trebaju uskladiti u radu a svi imaju drugačiju strukturu. To nas sve vraća na početak osnivanja Fonda. Nadam se da sam u krivu. Fond i Središnji ured su taman počeli funkcionirati kako treba i krenuli konkretno raditi od zadnjih izmjena Zakona o obnovi. Trenutno projektanti nisu zainteresirani previše za obnovu, a sada bi mogli biti još manje obzirom da se njihovi ugovori nepredvidivo mijenjaju. Zamislite da neki izvođači dogovore milijunske poslove. Zaposle ljude i kupe dodatne strojeve i onda netko nakon 7 mjeseci kaže da se raskidaju svi ugovori bez da se s njima odradio bilokakav razgovor. Kakvu nam to poslovnu sigurnost daje? Molim vas da još jednom razmislite oko ukidanja tehničko financijske kontrole. Neke nepotrebne stvari bi trebalo izbaciti iz obaveza TFK koje su administrativne prirode (poseban izvještaj za elaborat i poseban za projekt i sl.), ali konkretna kontrola da se projektima ne pretjeruje u trošenju državnih (naših) novaca bi trebala biti. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Predlagatelj zakona se odlučio za ukidanje tehničko-financijske kontrole zbog ubrzanja postupka obnove.