Izvješće o provedenom savjetovanju - Prijedlog Pravilnika o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Udruga za inkluziju Lastavice- Split | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Prilog 2. Potrebni ulazni podaci u obrascu za prikupljanje podataka | Sukladno komentaru na članak 32., kako bi se omogućilo planiranje potrebnih financijskih sredstava i izbjegle situacije u kojima nisu u proračunu osigurana dostatna sredstva potrebno je prikupiti podatke za prvih 6 mjeseci tekuće godine te iste koristiti kao ulazne podatke za izračun cijene za narednu godinu. | Nije prihvaćen | Podaci se prikupljaju u tekućoj godini najkasnije do 31.03. za prethodnu obračunsku godinu prateći pri tom objavu financijskih izvješća koja služe kao kontrolni mehanizam u analizi dostvljenih podataka. Metodlogija za izračun cijena socijalnih usluga temelji se na empirijskim podacima prikupljenima od strane pružatelja usluga, stoga kvaliteta dostvaljenih podataka ima ključnu ulogu i utjecaj na izračun intervala cijena. |
| 2 | OSJEČKI CENTAR ZA INKLUZIJU | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Prilog 2. Potrebni ulazni podaci u obrascu za prikupljanje podataka | Sukladno komentaru na članak 32., kako bi se omogućilo planiranje potrebnih financijskih sredstava i izbjegle situacije u kojima nisu u proračunu osigurana dostatna sredstva potrebno je prikupiti podatke za prvih 6 mjeseci tekuće godine te iste koristiti kao ulazne podatke za izračun cijene za narednu godinu. | Nije prihvaćen | Podaci se prikupljaju u tekućoj godini najkasnije do 31.03. za prethodnu obračunsku godinu prateći pri tom objavu financijskih izvješća koja služe kao kontrolni mehanizam u analizi dostvljenih podataka. Metodlogija za izračun cijena socijalnih usluga temelji se na empirijskim podacima prikupljenima od strane pružatelja usluga, stoga kvaliteta dostvaljenih podataka ima ključnu ulogu i utjecaj na izračun intervala cijena. |
| 3 | CIP Slavonski Brod | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Prilog 2. Potrebni ulazni podaci u obrascu za prikupljanje podataka | Sukladno komentaru na članak 32., kako bi se omogućilo planiranje potrebnih financijskih sredstava i izbjegle situacije u kojima nisu u proračunu osigurana dostatna sredstva potrebno je prikupiti podatke za prvih 6 mjeseci tekuće godine te iste koristiti kao ulazne podatke za izračun cijene za narednu godinu. | Nije prihvaćen | Podaci se prikupljaju u tekućoj godini najkasnije do 31.03. za prethodnu obračunsku godinu prateći pri tom objavu financijskih izvješća koja služe kao kontrolni mehanizam u analizi dostvljenih podataka. Metodlogija za izračun cijena socijalnih usluga temelji se na empirijskim podacima prikupljenima od strane pružatelja usluga, stoga kvaliteta dostvaljenih podataka ima ključnu ulogu i utjecaj na izračun intervala cijena. |
| 4 | Centar za socijalnu inkluziju Šibenik | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Prilog 2. Potrebni ulazni podaci u obrascu za prikupljanje podataka | Sukladno komentaru na članak 32., kako bi se omogućilo planiranje potrebnih financijskih sredstava i izbjegle situacije u kojima nisu u proračunu osigurana dostatna sredstva potrebno je prikupiti podatke za prvih 6 mjeseci tekuće godine te iste koristiti kao ulazne podatke za izračun cijene za narednu godinu. | Nije prihvaćen | Podaci se prikupljaju u tekućoj godini najkasnije do 31.03. za prethodnu obračunsku godinu prateći pri tom objavu financijskih izvješća koja služe kao kontrolni mehanizam u analizi dostvljenih podataka. Metodlogija za izračun cijena socijalnih usluga temelji se na empirijskim podacima prikupljenima od strane pružatelja usluga, stoga kvaliteta dostvaljenih podataka ima ključnu ulogu i utjecaj na izračun intervala cijena. |
| 5 | Udruga za promicanje inkluzije | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Prilog 2. Potrebni ulazni podaci u obrascu za prikupljanje podataka | Sukladno komentaru na članak 32., kako bi se omogućilo planiranje potrebnih financijskih sredstava i izbjegle situacije u kojima nisu u proračunu osigurana dostatna sredstva potrebno je prikupiti podatke za prvih 6 mjeseci tekuće godine te iste koristiti kao ulazne podatke za izračun cijene za narednu godinu. | Nije prihvaćen | Podaci se prikupljaju u tekućoj godini najkasnije do 31.03. za prethodnu obračunsku godinu prateći pri tom objavu financijskih izvješća koja služe kao kontrolni mehanizam u analizi dostvljenih podataka. Metodlogija za izračun cijena socijalnih usluga temelji se na empirijskim podacima prikupljenima od strane pružatelja usluga, stoga kvaliteta dostvaljenih podataka ima ključnu ulogu i utjecaj na izračun intervala cijena. |
| 6 | Savez udruga pružatelja usluge organiziranog stanovanja | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Prilog 2. Potrebni ulazni podaci u obrascu za prikupljanje podataka | Sukladno komentaru na članak 32., kako bi se omogućilo planiranje potrebnih financijskih sredstava i izbjegle situacije u kojima nisu u proračunu osigurana dostatna sredstva potrebno je prikupiti podatke za prvih 6 mjeseci tekuće godine te iste koristiti kao ulazne podatke za izračun cijene za narednu godinu. | Nije prihvaćen | Podaci se prikupljaju u tekućoj godini najkasnije do 31.03. za prethodnu obračunsku godinu prateći pri tom objavu financijskih izvješća koja služe kao kontrolni mehanizam u analizi dostvljenih podataka. Metodlogija za izračun cijena socijalnih usluga temelji se na empirijskim podacima prikupljenima od strane pružatelja usluga, stoga kvaliteta dostvaljenih podataka ima ključnu ulogu i utjecaj na izračun intervala cijena. |
| 7 | Nina Pojatina | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Prilog 1. Vrste i trajanje jedinica socijalnih usluga | U predloženome pravilniku posve nedostaje način definiranja cijene rada, što je neprihvatljivo, između ostalog i zato što pružatelji usluge prema ovom pravilniku mogu biti i pružatelji gdje vrijede propisi i kolektivni ugovori koji određuju plaće radnicima, kao i ostale radne uvjete i prava. Ako će radnici državnih pružatelja usluga imati drugačije razine plaća (trenutno oko 30% više ) u odnosu na radnike kod pružatelja drugih pravnih oblika, potiče se daljnja nejednakost radnika u odnosu na osnivača pružatelja usluge. Ako se zakonom o plaćama u javnim službama i vezanim propisima te kolektivnim ugovorima određuju plaće i radni uvjeti radnika u sustavu socijalne skrbi, isti propisi trebaju se koristiti u određivanju cijene rada kod nedržavnih pružatelja usluga. Lijep pozdrav | Nije prihvaćen | Način definiranja cijene rada nije predmet Pravilnika o metodologiji za utrvrđivanje cijena socijalnih uluga. U smislu Pravilnika o metodologiji za utrvrđivanje cijena socijalnih usluga troškovi rada uzimaju se u obzir kao jedan od elemenata za oblikovanje cijena socijalnih usluga uz ostale troškovne kategorije npr. materijalne troškove, financijske troškove, troškove amortizacijei ostale troškove i propisana ograničenja. |
| 8 | Udruga za inkluziju Lastavice- Split | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Prilog 1. Vrste i trajanje jedinica socijalnih usluga | U odnosu na točku 13.3. - Organizirano stanovanje uz sveobuhvatnu podršku (djeca s teškoćama u razvoju s poremećajima iz autističnog spektra i osobe s invaliditetom s poremećajima iz autističnog spektra) - Ova usluga ne postoji u Zakonu o socijalnoj skrbi niti je definirana u Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga. Osobe s autizmom već više od 20 godina uspješno žive u zajednici i primaju uslugu organiziranog stanovanja različitih pružatelja usluge, kao i druge osobe s invaliditetom. Stvaranje posebne usluge namijenjene jednoj specifičnoj kategoriji osoba s invaliditetom smatramo izravnom diskriminacijom. Pritom se ne uzima u obzir da neke osobe s poremećajima iz spektra autizma mogu vrlo uspješno živjeti u zajednici uz intenzivnu ili čak kratkotrajnu uslugu organiziranog stanovanja. Predlažemo da se kao i do sada ostvarenje prava na uslugu organiziranog stanovanja veže uz procijenjenu razinu potrebne podrške a ne uz dijagnozu osobe koja sama po sebi nvori puno o potrebama osobe. U odnosu na točku 13.2. sukladno Pravilniku o mjerilima mlađe punoljetne osobe bez odgovarajuće roditeljske skrbi mogu ostvariti pravo samo na organizirano stanovanje uz povremenu podršku što je i smisleno jer mlađim punoljetnicima od 18 do 26 godina nije potrebna prisutnost asistenta/odgojitelja u stanu 24/7. U odnosu na točku 13. potrebno je uskladiti podvrste socijalne usluge organiziranog stanovanja s Pravilnikom o mjerilima za pružanje socijalnih usluga. U odnosu na točku 12.5.3. po kojim kriterijima će se određivati interval cijena usluge za smještaj u obiteljskom domu? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 9 | OSJEČKI CENTAR ZA INKLUZIJU | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Prilog 1. Vrste i trajanje jedinica socijalnih usluga | U odnosu na točku 13.3. - Organizirano stanovanje uz sveobuhvatnu podršku (djeca s teškoćama u razvoju s poremećajima iz autističnog spektra i osobe s invaliditetom s poremećajima iz autističnog spektra) - Ova usluga ne postoji u Zakonu o socijalnoj skrbi niti je definirana u Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga. Osobe s autizmom već više od 20 godina uspješno žive u zajednici i primaju uslugu organiziranog stanovanja različitih pružatelja usluge, kao i druge osobe s invaliditetom. Stvaranje posebne usluge namijenjene jednoj specifičnoj kategoriji osoba s invaliditetom smatramo izravnom diskriminacijom. Pritom se ne uzima u obzir da neke osobe s poremećajima iz spektra autizma mogu vrlo uspješno živjeti u zajednici uz intenzivnu ili čak kratkotrajnu uslugu organiziranog stanovanja. Predlažemo da se kao i do sada ostvarenje prava na uslugu organiziranog stanovanja veže uz procijenjenu razinu potrebne podrške a ne uz dijagnozu osobe koja sama po sebi nvori puno o potrebama osobe. U odnosu na točku 13.2. sukladno Pravilniku o mjerilima mlađe punoljetne osobe bez odgovarajuće roditeljske skrbi mogu ostvariti pravo samo na organizirano stanovanje uz povremenu podršku što je i smisleno jer mlađim punoljetnicima od 18 do 26 godina nije potrebna prisutnost asistenta/odgojitelja u stanu 24/7. U odnosu na točku 13. potrebno je uskladiti podvrste socijalne usluge organiziranog stanovanja s Pravilnikom o mjerilima za pružanje socijalnih usluga. U odnosu na točku 12.5.3. po kojim kriterijima će se određivati interval cijena usluge za smještaj u obiteljskom domu? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 10 | CIP Slavonski Brod | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Prilog 1. Vrste i trajanje jedinica socijalnih usluga | U odnosu na točku 13.3. - Organizirano stanovanje uz sveobuhvatnu podršku (djeca s teškoćama u razvoju s poremećajima iz autističnog spektra i osobe s invaliditetom s poremećajima iz autističnog spektra) - Ova usluga ne postoji u Zakonu o socijalnoj skrbi niti je definirana u Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga. Osobe s autizmom već više od 20 godina uspješno žive u zajednici i primaju uslugu organiziranog stanovanja različitih pružatelja usluge, kao i druge osobe s invaliditetom. Stvaranje posebne usluge namijenjene jednoj specifičnoj kategoriji osoba s invaliditetom smatramo izravnom diskriminacijom. Pritom se ne uzima u obzir da neke osobe s poremećajima iz spektra autizma mogu vrlo uspješno živjeti u zajednici uz intenzivnu ili čak kratkotrajnu uslugu organiziranog stanovanja. Predlažemo da se kao i do sada ostvarenje prava na uslugu organiziranog stanovanja veže uz procijenjenu razinu potrebne podrške a ne uz dijagnozu osobe koja sama po sebi nvori puno o potrebama osobe. U odnosu na točku 13.2. sukladno Pravilniku o mjerilima mlađe punoljetne osobe bez odgovarajuće roditeljske skrbi mogu ostvariti pravo samo na organizirano stanovanje uz povremenu podršku što je i smisleno jer mlađim punoljetnicima od 18 do 26 godina nije potrebna prisutnost asistenta/odgojitelja u stanu 24/7. U odnosu na točku 13. potrebno je uskladiti podvrste socijalne usluge organiziranog stanovanja s Pravilnikom o mjerilima za pružanje socijalnih usluga. U odnosu na točku 12.5.3. po kojim kriterijima će se određivati interval cijena usluge za smještaj u obiteljskom domu? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 11 | Centar za socijalnu inkluziju Šibenik | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Prilog 1. Vrste i trajanje jedinica socijalnih usluga | 13.3. Ovako postavljena odredba pravilnika vodi ka izravnoj diskriminaciji osoba s invaliditetom u odnosu na vrstu invaliditeta implicirajući da sve osobe s autizmom moraju živjeti zajedno, bez obzira otkud su. Davno smo trebali napustiti centralizaciju usluga i provesti regionalizaciju, a ovakvim postavljanjem okvira i podjelom osoba s invaliditetom vraćamo se pedeset godina unatrag. U odnosu na točku 13.3. - Organizirano stanovanje uz sveobuhvatnu podršku (djeca s teškoćama u razvoju s poremećajima iz autističnog spektra i osobe s invaliditetom s poremećajima iz autističnog spektra) - Ova usluga ne postoji u Zakonu o socijalnoj skrbi niti je definirana u Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga. Osobe s autizmom već više od 20 godina uspješno žive u zajednici i primaju uslugu organiziranog stanovanja različitih pružatelja usluge, kao i druge osobe s invaliditetom. Stvaranje posebne usluge namijenjene jednoj specifičnoj kategoriji osoba s invaliditetom smatramo izravnom diskriminacijom. Pritom se ne uzima u obzir da neke osobe s poremećajima iz spektra autizma mogu vrlo uspješno živjeti u zajednici uz intenzivnu ili čak kratkotrajnu uslugu organiziranog stanovanja. Predlažemo da se kao i do sada ostvarenje prava na uslugu organiziranog stanovanja veže uz procijenjenu razinu potrebne podrške a ne uz dijagnozu osobe koja sama po sebi ne govori puno o potrebama osobe. | Nije prihvaćen | Usluga organiziranog stanovanja je usklađena s Pravilnikom o mjerilima za pružanje socijalnih usluga te obuhvaća 4 vrste podrške (sveubuhvatna podršku, svakodnevna intenzivna podršku, svakodnevna kratkotrajna i povremena podršku) koje su razrađene u Prilogu 1. Vrste i trajanje socijalnih usluga, Pravilnika o utvrđivanju cijena socijalnih usluga. |
| 12 | Centar za socijalnu inkluziju Šibenik | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Prilog 1. Vrste i trajanje jedinica socijalnih usluga | U odnosu na točku 13.2. sukladno Pravilniku o mjerilima mlađe punoljetne osobe bez odgovarajuće roditeljske skrbi mogu ostvariti pravo samo na organizirano stanovanje uz povremenu podršku što je i smisleno jer mlađim punoljetnicima od 18 do 26 godina nije potrebna prisutnost asistenta/odgojitelja u stanu 24/7. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 13 | Centar za socijalnu inkluziju Šibenik | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Prilog 1. Vrste i trajanje jedinica socijalnih usluga | U odnosu na točku 13. potrebno je uskladiti podvrste socijalne usluge organiziranog stanovanja s Pravilnikom o mjerilima za pružanje socijalnih usluga. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 14 | Centar za socijalnu inkluziju Šibenik | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Prilog 1. Vrste i trajanje jedinica socijalnih usluga | U odnosu na točku 12.5.3. po kojim kriterijima će se određivati interval cijena usluge za smještaj u obiteljskom domu? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 15 | Udruga za promicanje inkluzije | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Prilog 1. Vrste i trajanje jedinica socijalnih usluga | U odnosu na točku 12.5.3. po kojim kriterijima će se određivati interval cijena usluge za smještaj u obiteljskom domu? | Nije prihvaćen | Usluga organiziranog stanovanja je usklađena s Pravilnikom o mjerilima za pružanje socijalnih usluga te obuhvaća 4 vrste podrške (sveubuhvatna podršku, svakodnevna intenzivna podršku, svakodnevna kratkotrajna i povremena podršku) koje su razrađene u Prilogu 1. Vrste i trajanje socijalnih usluga, Pravilnika o utvrđivanju cijena socijalnih usluga. |
| 16 | Udruga za promicanje inkluzije | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Prilog 1. Vrste i trajanje jedinica socijalnih usluga | U odnosu na točku 13. potrebno je uskladiti podvrste socijalne usluge organiziranog stanovanja s Pravilnikom o mjerilima za pružanje socijalnih usluga. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 17 | Udruga za promicanje inkluzije | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Prilog 1. Vrste i trajanje jedinica socijalnih usluga | U odnosu na točku 13.2. sukladno Pravilniku o mjerilima mlađe punoljetne osobe bez odgovarajuće roditeljske skrbi mogu ostvariti pravo samo na organizirano stanovanje uz povremenu podršku što je i smisleno jer mlađim punoljetnicima od 18 do 26 godina nije potrebna prisutnost asistenta/odgojitelja u stanu 24/7. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 18 | Udruga za promicanje inkluzije | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Prilog 1. Vrste i trajanje jedinica socijalnih usluga | U odnosu na točku 13.3. - Organizirano stanovanje uz sveobuhvatnu podršku (djeca s teškoćama u razvoju s poremećajima iz autističnog spektra i osobe s invaliditetom s poremećajima iz autističnog spektra) - Ova usluga ne postoji u Zakonu o socijalnoj skrbi niti je definirana u Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga. Osobe s autizmom već više od 20 godina uspješno žive u zajednici i primaju uslugu organiziranog stanovanja različitih pružatelja usluge, kao i druge osobe s invaliditetom. Stvaranje posebne usluge namijenjene jednoj specifičnoj kategoriji osoba s invaliditetom smatramo izravnom diskriminacijom. Pritom se ne uzima u obzir da neke osobe s poremećajima iz spektra autizma mogu vrlo uspješno živjeti u zajednici uz intenzivnu ili čak kratkotrajnu uslugu organiziranog stanovanja. Predlažemo da se kao i do sada ostvarenje prava na uslugu organiziranog stanovanja veže uz procijenjenu razinu potrebne podrške a ne uz dijagnozu osobe koja sama po sebi ne govori puno o potrebama osobe. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 19 | Savez udruga pružatelja usluge organiziranog stanovanja | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Prilog 1. Vrste i trajanje jedinica socijalnih usluga | U odnosu na točku 13.3. - Organizirano stanovanje uz sveobuhvatnu podršku (djeca s teškoćama u razvoju s poremećajima iz autističnog spektra i osobe s invaliditetom s poremećajima iz autističnog spektra) - Ova usluga ne postoji u Zakonu o socijalnoj skrbi niti je definirana u Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga. Osobe s autizmom već više od 20 godina uspješno žive u zajednici i primaju uslugu organiziranog stanovanja različitih pružatelja usluge, kao i druge osobe s invaliditetom. Stvaranje posebne usluge namijenjene jednoj specifičnoj kategoriji osoba s invaliditetom smatramo izravnom diskriminacijom. Pritom se ne uzima u obzir da neke osobe s poremećajima iz spektra autizma mogu vrlo uspješno živjeti u zajednici uz intenzivnu ili čak kratkotrajnu uslugu organiziranog stanovanja. Predlažemo da se kao i do sada ostvarenje prava na uslugu organiziranog stanovanja veže uz procijenjenu razinu potrebne podrške a ne uz dijagnozu osobe koja sama po sebi ne govori puno o potrebama osobe. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 20 | Savez udruga pružatelja usluge organiziranog stanovanja | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Prilog 1. Vrste i trajanje jedinica socijalnih usluga | U odnosu na točku 13.2. sukladno Pravilniku o mjerilima mlađe punoljetne osobe bez odgovarajuće roditeljske skrbi mogu ostvariti pravo samo na organizirano stanovanje uz povremenu podršku što je i smisleno jer mlađim punoljetnicima od 18 do 26 godina nije potrebna prisutnost asistenta/odgojitelja u stanu 24/7. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 21 | Savez udruga pružatelja usluge organiziranog stanovanja | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Prilog 1. Vrste i trajanje jedinica socijalnih usluga | U odnosu na točku 13. potrebno je uskladiti podvrste socijalne usluge organiziranog stanovanja s Pravilnikom o mjerilima za pružanje socijalnih usluga. | Nije prihvaćen | Usluga organiziranog stanovanja je usklađena s Pravilnikom o mjerilima za pružanje socijalnih usluga te obuhvaća 4 vrste podrške (sveubuhvatna podršku, svakodnevna intenzivna podršku, svakodnevna kratkotrajna i povremena podršku) koje su razrađene u Prilogu 1. Vrste i trajanje socijalnih usluga, Pravilnika o utvrđivanju cijena socijalnih usluga.. |
| 22 | Savez udruga pružatelja usluge organiziranog stanovanja | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Prilog 1. Vrste i trajanje jedinica socijalnih usluga | U odnosu na točku 12.5.3. po kojim kriterijima će se određivati interval cijena usluge za smještaj u obiteljskom domu? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 23 | Udruga za inkluziju Lastavice- Split | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 37. | Potrebno je definirati vremenski okvir ili uvijete koje je potrebno ispuniti kako bi se počela primjenjivati metodologija a ne prilagođena metodologija | Nije prihvaćen | Uvođenje novog poslovnog procesa predstavlja izazove kako za pružatelje socijalnih usluga, tako i za Ministarstvo, stoga se i primjenjuje prilagođena metodologija kako bi se premostilo razdoblje prilagodbe (ručno prikupljanje podataka putem Obrasca za prikupljanje podataka) i ujedno razvio softver za izračun cijena socijalnih usluga (napomena: kroz NPOO planira se do kraja 2023. izraditi softver za izračun cijena socijalnih usluga čime bi se u 2024. godini po prvi puta počela primjenjivati metodlogija koja će obuhvati sve pružatelje socijalnih usluga u mreži). Prilagođena metodologija se temelji na odabranom uzorku, a prilikom odabira pružatelja usluga u uzorak vodi se računa da uzorak osigurava pokrivenost svih vrsta socijalnih usluga, geografsku pokrivenost svih županija RH. |
| 24 | OSJEČKI CENTAR ZA INKLUZIJU | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 37. | Potrebno je definirati vremenski okvir ili uvijete koje je potrebno ispuniti kako bi se počela primjenjivati metodologija a ne prilagođena metodologija | Nije prihvaćen | Uvođenje novog poslovnog procesa predstavlja izazove kako za pružatelje socijalnih usluga, tako i za Ministarstvo, stoga se i primjenjuje prilagođena metodologija kako bi se premostilo razdoblje prilagodbe (ručno prikupljanje podataka putem Obrasca za prikupljanje podataka) i ujedno razvio softver za izračun cijena socijalnih usluga (napomena: kroz NPOO planira se do kraja 2023. izraditi softver za izračun cijena socijalnih usluga čime bi se u 2024. godini po prvi puta počela primjenjivati metodlogija koja će obuhvati sve pružatelje socijalnih usluga u mreži). Prilagođena metodologija se temelji na odabranom uzorku, a prilikom odabira pružatelja usluga u uzorak vodi se računa da uzorak osigurava pokrivenost svih vrsta socijalnih usluga, geografsku pokrivenost svih županija RH. |
| 25 | CIP Slavonski Brod | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 37. | Potrebno je definirati vremenski okvir ili uvijete koje je potrebno ispuniti kako bi se počela primjenjivati metodologija a ne prilagođena metodologija. | Nije prihvaćen | Uvođenje novog poslovnog procesa predstavlja izazove kako za pružatelje socijalnih usluga, tako i za Ministarstvo, stoga se i primjenjuje prilagođena metodologija kako bi se premostilo razdoblje prilagodbe (ručno prikupljanje podataka putem Obrasca za prikupljanje podataka) i ujedno razvio softver za izračun cijena socijalnih usluga (napomena: kroz NPOO planira se do kraja 2023. izraditi softver za izračun cijena socijalnih usluga čime bi se u 2024. godini po prvi puta počela primjenjivati metodlogija koja će obuhvati sve pružatelje socijalnih usluga u mreži). Prilagođena metodologija se temelji na odabranom uzorku, a prilikom odabira pružatelja usluga u uzorak vodi se računa da uzorak osigurava pokrivenost svih vrsta socijalnih usluga, geografsku pokrivenost svih županija RH. |
| 26 | Centar za inkluziju i socijalne usluge | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 37. | Potrebno je definirati vremenski okvir ili uvijete koje je potrebno ispuniti kako bi se počela primjenjivati metodologija a ne prilagođena metodologija. | Nije prihvaćen | Uvođenje novog poslovnog procesa predstavlja izazove kako za pružatelje socijalnih usluga, tako i za Ministarstvo, stoga se i primjenjuje prilagođena metodologija kako bi se premostilo razdoblje prilagodbe (ručno prikupljanje podataka putem Obrasca za prikupljanje podataka) i ujedno razvio softver za izračun cijena socijalnih usluga (napomena: kroz NPOO planira se do kraja 2023. izraditi softver za izračun cijena socijalnih usluga čime bi se u 2024. godini po prvi puta počela primjenjivati metodlogija koja će obuhvati sve pružatelje socijalnih usluga u mreži). Prilagođena metodologija se temelji na odabranom uzorku, a prilikom odabira pružatelja usluga u uzorak vodi se računa da uzorak osigurava pokrivenost svih vrsta socijalnih usluga, geografsku pokrivenost svih županija RH. |
| 27 | Centar za socijalnu inkluziju Šibenik | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 37. | Potrebno je definirati vremenski okvir ili uvijete koje je potrebno ispuniti kako bi se počela primjenjivati metodologija a ne prilagođena metodologija. | Nije prihvaćen | Uvođenje novog poslovnog procesa predstavlja izazove kako za pružatelje socijalnih usluga, tako i za Ministarstvo, stoga se i primjenjuje prilagođena metodologija kako bi se premostilo razdoblje prilagodbe (ručno prikupljanje podataka putem Obrasca za prikupljanje podataka) i ujedno razvio softver za izračun cijena socijalnih usluga (napomena: kroz NPOO planira se do kraja 2023. izraditi softver za izračun cijena socijalnih usluga čime bi se u 2024. godini po prvi puta počela primjenjivati metodlogija koja će obuhvati sve pružatelje socijalnih usluga u mreži). Prilagođena metodologija se temelji na odabranom uzorku, a prilikom odabira pružatelja usluga u uzorak vodi se računa da uzorak osigurava pokrivenost svih vrsta socijalnih usluga, geografsku pokrivenost svih županija RH. |
| 28 | Udruga za promicanje inkluzije | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 37. | Potrebno je definirati vremenski okvir ili uvijete koje je potrebno ispuniti kako bi se počela primjenjivati metodologija a ne prilagođena metodologija. | Nije prihvaćen | Uvođenje novog poslovnog procesa predstavlja izazove kako za pružatelje socijalnih usluga, tako i za Ministarstvo, stoga se i primjenjuje prilagođena metodologija kako bi se premostilo razdoblje prilagodbe (ručno prikupljanje podataka putem Obrasca za prikupljanje podataka) i ujedno razvio softver za izračun cijena socijalnih usluga (napomena: kroz NPOO planira se do kraja 2023. izraditi softver za izračun cijena socijalnih usluga čime bi se u 2024. godini po prvi puta počela primjenjivati metodlogija koja će obuhvati sve pružatelje socijalnih usluga u mreži). Prilagođena metodologija se temelji na odabranom uzorku, a prilikom odabira pružatelja usluga u uzorak vodi se računa da uzorak osigurava pokrivenost svih vrsta socijalnih usluga, geografsku pokrivenost svih županija RH. |
| 29 | Savez udruga pružatelja usluge organiziranog stanovanja | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 37. | Potrebno je definirati vremenski okvir ili uvijete koje je potrebno ispuniti kako bi se počela primjenjivati metodologija a ne prilagođena metodologija. | Nije prihvaćen | Uvođenje novog poslovnog procesa predstavlja izazove kako za pružatelje socijalnih usluga, tako i za Ministarstvo, stoga se i primjenjuje prilagođena metodologija kako bi se premostilo razdoblje prilagodbe (ručno prikupljanje podataka putem Obrasca za prikupljanje podataka) i ujedno razvio softver za izračun cijena socijalnih usluga (napomena: kroz NPOO planira se do kraja 2023. izraditi softver za izračun cijena socijalnih usluga čime bi se u 2024. godini po prvi puta počela primjenjivati metodlogija koja će obuhvati sve pružatelje socijalnih usluga u mreži). Prilagođena metodologija se temelji na odabranom uzorku, a prilikom odabira pružatelja usluga u uzorak vodi se računa da uzorak osigurava pokrivenost svih vrsta socijalnih usluga, geografsku pokrivenost svih županija RH. |
| 30 | Udruga za inkluziju Lastavice- Split | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 36. | Kako bi se osigurala potrebna financijska sredstva za pružanje socijalnih usluga potrebno je prije donošenja proračuna u financijski plan ministarstva uključiti i projekciju planirane cijene socijalnih usluga. U svrhu transparentnosti predlažemo da ministarstvo uz tablicu s intervalima cijena usluga objavi i objašnjenje u kojem daje osnovne rezultate analize kvalitete zaprimljenih podataka koja uključuje i podatke o tome da li se izračun intervala temelji na podacima prikupljenim od svih pružatelja određene usluge ili na podacima prikupljenim od reprezentativnog uzorka pružatelja usluga. | Primljeno na znanje | Ministarstvo je u obvezi objavit na mrežnoj stranici jedanput godišnje utvrđene konačne intervale cijena, parametre na temelju kojih je proveden izračun cijene za svaku vrstu usluge, (broj korištenih standardnih odstupanja, vrijednosti korištenih korektivnih faktora i sva ostala posebna pravila/metode korištene za određivanje cijena određene vrste usluge). Detaljno objavljivanje svih podataka korištenih u izračunu nije svrsishodno, te opterećuje tekst Pravilnika, a svatko ukoliko smatra potrebnim može sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama zatražiti uvid u kompletno izviješće. |
| 31 | OSJEČKI CENTAR ZA INKLUZIJU | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 36. | Kako bi se osigurala potrebna financijska sredstva za pružanje socijalnih usluga potrebno je prije donošenja proračuna u financijski plan ministarstva uključiti i projekciju planirane cijene socijalnih usluga. U svrhu transparentnosti predlažemo da ministarstvo uz tablicu s intervalima cijena usluga objavi i objašnjenje u kojem daje osnovne rezultate analize kvalitete zaprimljenih podataka koja uključuje i podatke o tome da li se izračun intervala temelji na podacima prikupljenim od svih pružatelja određene usluge ili na podacima prikupljenim od reprezentativnog uzorka pružatelja usluga. | Primljeno na znanje | Ministarstvo je u obvezi objavit na mrežnoj stranici jedanput godišnje utvrđene konačne intervale cijena, parametre na temelju kojih je proveden izračun cijene za svaku vrstu usluge, (broj korištenih standardnih odstupanja, vrijednosti korištenih korektivnih faktora i sva ostala posebna pravila/metode korištene za određivanje cijena određene vrste usluge). Detaljno objavljivanje svih podataka korištenih u izračunu nije svrsishodno, te opterećuje tekst Pravilnika, a svatko ukoliko smatra potrebnim može sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama zatražiti uvid u kompletno izviješće. |
| 32 | CIP Slavonski Brod | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 36. | Kako bi se osigurala potrebna financijska sredstva za pružanje socijalnih usluga potrebno je prije donošenja proračuna u financijski plan ministarstva uključiti i projekciju planirane cijene socijalnih usluga. U svrhu transparentnosti predlažemo da ministarstvo uz tablicu s intervalima cijena usluga objavi i objašnjenje u kojem daje osnovne rezultate analize kvalitete zaprimljenih podataka koja uključuje i podatke o tome da li se izračun intervala temelji na podacima prikupljenim od svih pružatelja određene usluge ili na podacima prikupljenim od reprezentativnog uzorka pružatelja usluga. | Primljeno na znanje | Ministarstvo je u obvezi objavit na mrežnoj stranici jedanput godišnje utvrđene konačne intervale cijena, parametre na temelju kojih je proveden izračun cijene za svaku vrstu usluge, (broj korištenih standardnih odstupanja, vrijednosti korištenih korektivnih faktora i sva ostala posebna pravila/metode korištene za određivanje cijena određene vrste usluge). Detaljno objavljivanje svih podataka korištenih u izračunu nije svrsishodno, te opterećuje tekst Pravilnika, a svatko ukoliko smatra potrebnim može sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama zatražiti uvid u kompletno izviješće. |
| 33 | Centar za inkluziju i socijalne usluge | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 36. | Kako bi se osigurala potrebna financijska sredstva za pružanje socijalnih usluga potrebno je prije donošenja proračuna u financijski plan ministarstva uključiti i projekciju planirane cijene socijalnih usluga. | Nije prihvaćen | Predoženo nije predmet uređenja ovoga Pravilnika već drugih propisa. |
| 34 | Centar za inkluziju i socijalne usluge | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 36. | U svrhu transparentnosti predlažemo da ministarstvo uz tablicu s intervalima cijena usluga objavi i objašnjenje u kojem daje osnovne rezultate analize kvalitete zaprimljenih podataka koja uključuje i podatke o tome da li se izračun intervala temelji na podacima prikupljenim od svih pružatelja određene usluge ili na podacima prikupljenim od reprezentativnog uzorka pružatelja usluga. | Nije prihvaćen | Ministarstvo je u obvezi objavit na mrežnoj stranici jedanput godišnje utvrđene konačne intervale cijena, parametre na temelju kojih je proveden izračun cijene za svaku vrstu usluge, (broj korištenih standardnih odstupanja, vrijednosti korištenih korektivnih faktora i sva ostala posebna pravila/metode korištene za određivanje cijena određene vrste usluge). Detaljno objavljivanje svih podataka korištenih u izračunu nije svrsishodno, te opterećuje tekst Pravilnika, a svatko ukoliko smatra potrebnim može sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama zatražiti uvid u kompletno izviješće. |
| 35 | Centar za socijalnu inkluziju Šibenik | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 36. | U svrhu transparentnosti predlažemo da ministarstvo uz tablicu s intervalima cijena usluga objavi i objašnjenje u kojem daje osnovne rezultate analize kvalitete zaprimljenih podataka koja uključuje i podatke o tome da li se izračun intervala temelji na podacima prikupljenim od svih pružatelja određene usluge ili na podacima prikupljenim od reprezentativnog uzorka pružatelja usluga. | Nije prihvaćen | Ministarstvo je u obvezi objavit na mrežnoj stranici jedanput godišnje utvrđene konačne intervale cijena, parametre na temelju kojih je proveden izračun cijene za svaku vrstu usluge, (broj korištenih standardnih odstupanja, vrijednosti korištenih korektivnih faktora i sva ostala posebna pravila/metode korištene za određivanje cijena određene vrste usluge). Detaljno objavljivanje svih podataka korištenih u izračunu nije svrsishodno, te opterećuje tekst Pravilnika, a svatko ukoliko smatra potrebnim može sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama zatražiti uvid u kompletno izviješće. |
| 36 | Centar za socijalnu inkluziju Šibenik | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 36. | Kako bi se osigurala potrebna financijska sredstva za pružanje socijalnih usluga potrebno je prije donošenja proračuna u financijski plan ministarstva uključiti i projekciju planirane cijene socijalnih usluga. | Nije prihvaćen | Predoženo nije predmet uređenja ovoga Pravilnika već drugih propisa. |
| 37 | Udruga za promicanje inkluzije | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 36. | U svrhu transparentnosti predlažemo da ministarstvo uz tablicu s intervalima cijena usluga objavi i objašnjenje u kojem daje osnovne rezultate analize kvalitete zaprimljenih podataka koja uključuje i podatke o tome da li se izračun intervala temelji na podacima prikupljenim od svih pružatelja određene usluge ili na podacima prikupljenim od reprezentativnog uzorka pružatelja usluga. | Nije prihvaćen | Ministarstvo je u obvezi objavit na mrežnoj stranici jedanput godišnje utvrđene konačne intervale cijena, parametre na temelju kojih je proveden izračun cijene za svaku vrstu usluge, (broj korištenih standardnih odstupanja, vrijednosti korištenih korektivnih faktora i sva ostala posebna pravila/metode korištene za određivanje cijena određene vrste usluge). Detaljno objavljivanje svih podataka korištenih u izračunu nije svrsishodno, a svatko ukoliko smatra potrebnim može sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama zatražiti uvid u kompletno izviješće. |
| 38 | Udruga za promicanje inkluzije | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 36. | Kako bi se osigurala potrebna financijska sredstva za pružanje socijalnih usluga potrebno je prije donošenja proračuna u financijski plan ministarstva uključiti i projekciju planirane cijene socijalnih usluga. | Nije prihvaćen | Predoženo nije predmet uređenja ovoga Pravilnika već drugih propisa. |
| 39 | Savez udruga pružatelja usluge organiziranog stanovanja | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 36. | Kako bi se osigurala potrebna financijska sredstva za pružanje socijalnih usluga potrebno je prije donošenja proračuna u financijski plan ministarstva uključiti i projekciju planirane cijene socijalnih usluga. | Nije prihvaćen | Predoženo nije predmet uređenja ovoga Pravilnika već drugih propisa. |
| 40 | Savez udruga pružatelja usluge organiziranog stanovanja | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 36. | U svrhu transparentnosti predlažemo da ministarstvo uz tablicu s intervalima cijena usluga objavi i objašnjenje u kojem daje osnovne rezultate analize kvalitete zaprimljenih podataka koja uključuje i podatke o tome da li se izračun intervala temelji na podacima prikupljenim od svih pružatelja određene usluge ili na podacima prikupljenim od reprezentativnog uzorka pružatelja usluga. | Nije prihvaćen | Ministarstvo je u obvezi objavit na mrežnoj stranici jedanput godišnje utvrđene konačne intervale cijena, parametre na temelju kojih je proveden izračun cijene za svaku vrstu usluge, (broj korištenih standardnih odstupanja, vrijednosti korištenih korektivnih faktora i sva ostala posebna pravila/metode korištene za određivanje cijena određene vrste usluge). Detaljno objavljivanje svih podataka korištenih u izračunu nije svrsishodno, te opterećuje tekst Pravilnika, a svatko ukoliko smatra potrebnim može sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama zatražiti uvid u kompletno izviješće. |
| 41 | Udruga za inkluziju Lastavice- Split | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 35. | U odnosu na cijenu usluge pružatelja kojima je osnivač RH potrebno je uz objavljene cijene priložiti i objašnjenje ukoliko se postavljena cijena razlikuje od realnog troška usluge, kako ne bi došlo do obmanjivanja javnosti u odnosu na trošenje sredstava poreznih obveznika. Objavljene cijene državnih pružatelja usluge trebaju sadržavati elemente troškova sukladno ovom pravilniku i metodologiji izračuna cijena. U odnosu na točku 1 ) u svrhu transparentnosti postupka određivanja cijena socijalnih usluga potrebno je javno objaviti zaključak kontrole postupka izračuna. | Nije prihvaćen | Ministarstvo je u obvezi objavit na mrežnoj stranici jedanput godišnje utvrđene konačne intervale cijena, parametre na temelju kojih je proveden izračun cijene za svaku vrstu usluge, (broj korištenih standardnih odstupanja, vrijednosti korištenih korektivnih faktora i sva ostala posebna pravila/metode korištene za određivanje cijena određene vrste usluge). Detaljno objavljivanje svih podataka korištenih u izračunu nije svrsishodno, te opterećuje tekst Pravilnika, a svatko ukoliko smatra potrebnim može sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama zatražiti uvid u kompletno izviješće. Ostalo predoženo nije predmet uređenja ovoga Pravilnika već drugih propisa. |
| 42 | OSJEČKI CENTAR ZA INKLUZIJU | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 35. | U odnosu na cijenu usluge pružatelja kojima je osnivač RH potrebno je uz objavljene cijene priložiti i objašnjenje ukoliko se postavljena cijena razlikuje od realnog troška usluge, kako ne bi došlo do obmanjivanja javnosti u odnosu na trošenje sredstava poreznih obveznika. Objavljene cijene državnih pružatelja usluge trebaju sadržavati elemente troškova sukladno ovom pravilniku i metodologiji izračuna cijena. U odnosu na točku 1 ) u svrhu transparentnosti postupka određivanja cijena socijalnih usluga potrebno je javno objaviti zaključak kontrole postupka izračuna. | Nije prihvaćen | Metodologija određivanja cijena socijalnih usluga sastoji se od tri glavna elemeta: ulaznih podataka, metode izračuna i posebnihpravila/metoda. Za sve pružatelje socijalnih usluga, dakle i onih kojima je osnivač Republika Hrvatska i pružatelje usluga drugih osnivača u mreži ulazni podaci koji se prikupljaju za svaku vrstu socijalne ulsuge su jednaki, čime se doprinosi transparentnosti i jednakom pristupu pružateljima usluga. Nadalje, zbog opsežnosti postupka izračuna i kontrole postupka nije svrhovito javno objavljivati predmet metodlogije za izračun cijena, ali svatko može sukladno Zakonu o pravu na pristup informacije zatražiti i dobiti uvid u sve dokumente. |
| 43 | CIP Slavonski Brod | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 35. | U odnosu na cijenu usluge pružatelja kojima je osnivač RH potrebno je uz objavljene cijene priložiti i objašnjenje ukoliko se postavljena cijena razlikuje od realnog troška usluge, kako ne bi došlo do obmanjivanja javnosti u odnosu na trošenje sredstava poreznih obveznika. Objavljene cijene državnih pružatelja usluge trebaju sadržavati elemente troškova sukladno ovom pravilniku i metodologiji izračuna cijena. U odnosu na točku 1 ) u svrhu transparentnosti postupka određivanja cijena socijalnih usluga potrebno je javno objaviti zaključak kontrole postupka izračuna. | Nije prihvaćen | Metodlogija određivanja cijena socijalnih usluga sastoji se od tri glavna elemeta: ulaznih podataka, metode izračuna i posebnihpravila/metoda. Za sve pružatelje socijalnih usluga, dakle i onih kojima je osnivač Republika Hrvatska i pružatelje usluga drugih osnivača u mreži ulazni podaci koji se prikupljaju za svaku vrstu socijalne ulsuge su jednaki, čime se doprinosi transparentnosti i jednakom pristupu pružateljima usluga |
| 44 | Centar za inkluziju i socijalne usluge | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 35. | U odnosu na točku 1 ) u svrhu transparentnosti postupka određivanja cijena socijalnih usluga potrebno je javno objaviti zaključak kontrole postupka izračuna. | Nije prihvaćen | Ministarstvo je u obvezi objavit na mrežnoj stranici jedanput godišnje utvrđene konačne intervale cijena, parametre na temelju kojih je proveden izračun cijene za svaku vrstu usluge, (broj korištenih standardnih odstupanja, vrijednosti korištenih korektivnih faktora i sva ostala posebna pravila/metode korištene za određivanje cijena određene vrste usluge). Detaljno objavljivanje svih podataka korištenih u izračunu nije svrsishodno, te opterećuje tekst Pravilnika, a svatko ukoliko smatra potrebnim može sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama zatražiti uvid u kompletno izviješće. |
| 45 | Centar za inkluziju i socijalne usluge | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 35. | U odnosu na cijenu usluge pružatelja kojima je osnivač RH potrebno je uz objavljene cijene priložiti i objašnjenje ukoliko se postavljena cijena razlikuje od realnog troška usluge, kako ne bi došlo do obmanjivanja javnosti u odnosu na trošenje sredstava poreznih obveznika. Objavljene cijene državnih pružatelja usluge trebaju sadržavati elemente troškova sukladno ovom pravilniku i metodologiji izračuna cijena. | Nije prihvaćen | Metodologija određivanja cijena socijalnih usluga sastoji se od tri glavna elemeta: ulaznih podataka, metode izračuna i posebnihpravila/metoda. Za sve pružatelje socijalnih usluga, dakle i onih kojima je osnivač Republika Hrvatska i pružatelje usluga drugih osnivača u mreži ulazni podaci koji se prikupljaju za svaku vrstu socijalne ulsuge su jednaki, čime se doprinosi transparentnosti i jednakom pristupu pružateljima usluga |
| 46 | Centar za socijalnu inkluziju Šibenik | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 35. | U odnosu na cijenu usluge pružatelja kojima je osnivač RH potrebno je uz objavljene cijene priložiti i objašnjenje ukoliko se postavljena cijena razlikuje od realnog troška usluge, kako ne bi došlo do obmanjivanja javnosti u odnosu na trošenje sredstava poreznih obveznika. Objavljene cijene državnih pružatelja usluge trebaju sadržavati elemente troškova sukladno ovom pravilniku i metodologiji izračuna cijena. | Nije prihvaćen | Metodologija određivanja cijena socijalnih usluga sastoji se od tri glavna elemeta: ulaznih podataka, metode izračuna i posebnihpravila/metoda. Za sve pružatelje socijalnih usluga, dakle i onih kojima je osnivač Republika Hrvatska i pružatelje usluga drugih osnivača u mreži ulazni podaci koji se prikupljaju za svaku vrstu socijalne ulsuge su jednaki, čime se doprinosi transparentnosti i jednakom pristupu pružateljima usluga. |
| 47 | Centar za socijalnu inkluziju Šibenik | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 35. | U odnosu na točku 1 ) u svrhu transparentnosti postupka određivanja cijena socijalnih usluga potrebno je javno objaviti zaključak kontrole postupka izračuna. | Nije prihvaćen | Ministarstvo je u obvezi objavit na mrežnoj stranici jedanput godišnje utvrđene konačne intervale cijena, parametre na temelju kojih je proveden izračun cijene za svaku vrstu usluge, (broj korištenih standardnih odstupanja, vrijednosti korištenih korektivnih faktora i sva ostala posebna pravila/metode korištene za određivanje cijena određene vrste usluge). Detaljno objavljivanje svih podataka korištenih u izračunu nije svrsishodno, te opterećuje tekst Pravilnika, a svatko ukoliko smatra potrebnim može sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama zatražiti uvid u kompletno izviješće. |
| 48 | Udruga za promicanje inkluzije | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 35. | U odnosu na točku 1 ) u svrhu transparentnosti postupka određivanja cijena socijalnih usluga potrebno je javno objaviti zaključak kontrole postupka izračuna. | Nije prihvaćen | Ministarstvo je u obvezi objavit na mrežnoj stranici jedanput godišnje utvrđene konačne intervale cijena, parametre na temelju kojih je proveden izračun cijene za svaku vrstu usluge, (broj korištenih standardnih odstupanja, vrijednosti korištenih korektivnih faktora i sva ostala posebna pravila/metode korištene za određivanje cijena određene vrste usluge). Detaljno objavljivanje svih podataka korištenih u izračunu nije svrsishodno, te opterećuje tekst Pravilnika, a svatko ukoliko smatra potrebnim može sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama zatražiti uvid u kompletno izviješće. |
| 49 | Udruga za promicanje inkluzije | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 35. | U odnosu na cijenu usluge pružatelja kojima je osnivač RH potrebno je uz objavljene cijene priložiti i objašnjenje ukoliko se postavljena cijena razlikuje od realnog troška usluge, kako ne bi došlo do obmanjivanja javnosti u odnosu na trošenje sredstava poreznih obveznika. Objavljene cijene državnih pružatelja usluge trebaju sadržavati elemente troškova sukladno ovom pravilniku i metodologiji izračuna cijena. | Nije prihvaćen | Metodlogija određivanja cijena socijalnih usluga sastoji se od tri glavna elemeta: ulaznih podataka, metode izračuna i posebnihpravila/metoda. Za sve pružatelje socijalnih usluga, dakle i onih kojima je osnivač Republika Hrvatska i pružatelje usluga drugih osnivača u mreži ulazni podaci koji se prikupljaju za svaku vrstu socijalne ulsuge su jednaki, čime se doprinosi transparentnosti i jednakom pristupu pružateljima usluga |
| 50 | Savez udruga pružatelja usluge organiziranog stanovanja | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 35. | U odnosu na cijenu usluge pružatelja kojima je osnivač RH potrebno je uz objavljene cijene priložiti i objašnjenje ukoliko se postavljena cijena razlikuje od realnog troška usluge, kako ne bi došlo do obmanjivanja javnosti u odnosu na trošenje sredstava poreznih obveznika. Objavljene cijene državnih pružatelja usluge trebaju sadržavati elemente troškova sukladno ovom pravilniku i metodologiji izračuna cijena. | Nije prihvaćen | Metodlogija određivanja cijena socijalnih usluga sastoji se od tri glavna elemeta: ulaznih podataka, metode izračuna i posebnihpravila/metoda. Za sve pružatelje socijalnih usluga, dakle i onih kojima je osnivač Republika Hrvatska i pružatelje usluga drugih osnivača u mreži ulazni podaci koji se prikupljaju za svaku vrstu socijalne ulsuge su jednaki, čime se doprinosi transparentnosti i jednakom pristupu pružateljima usluga |
| 51 | Savez udruga pružatelja usluge organiziranog stanovanja | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 35. | U odnosu na točku 1 ) u svrhu transparentnosti postupka određivanja cijena socijalnih usluga potrebno je javno objaviti zaključak kontrole postupka izračuna. | Nije prihvaćen | Ministarstvo je u obvezi objavit na mrežnoj stranici jedanput godišnje utvrđene konačne intervale cijena, parametre na temelju kojih je proveden izračun cijene za svaku vrstu usluge, (broj korištenih standardnih odstupanja, vrijednosti korištenih korektivnih faktora i sva ostala posebna pravila/metode korištene za određivanje cijena određene vrste usluge). Detaljno objavljivanje svih podataka korištenih u izračunu nije svrsishodno, te opterećuje tekst Pravilnika, a svatko ukoliko smatra potrebnim može sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama zatražiti uvid u kompletno izviješće. |
| 52 | Udruga za inkluziju Lastavice- Split | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 34. | Treba definirati vremenski okvir korištenja prilagođene metodologije za izračun cijena usluga. | Nije prihvaćen | Uvođenje novog poslovnog procesa predstavlja izazove kako za pružatelje socijalnih usluga, tako i za Ministarstvo, stoga se i primjenjuje prilagođena metodologija kako bi se premostilo razdoblje prilagodbe (ručno prikupljanje podataka putem Obrasca za prikupljanje podataka) i ujedno razvio softver za izračun cijena socijalnih usluga (napomena: kroz NPOO planira se do kraja 2023. izraditi softver za izračun cijena socijalnih usluga čime bi se u 2024. godini po prvi puta počela primjenjivati metodlogija koja će obuhvati sve pružatelje socijalnih usluga u mreži). Prilagođena metodologija se temelji na odabranom uzorku, a prilikom odabira pružatelja usluga u uzorak vodi se računa da uzorak osigurava pokrivenost svih vrsta socijalnih usluga, geografsku pokrivenost svih županija RH. |
| 53 | OSJEČKI CENTAR ZA INKLUZIJU | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 34. | Treba definirati vremenski okvir korištenja prilagođene metodologije za izračun cijena usluga. | Nije prihvaćen | Uvođenje novog poslovnog procesa predstavlja izazove kako za pružatelje socijalnih usluga, tako i za Ministarstvo, stoga se i primjenjuje prilagođena metodologija kako bi se premostilo razdoblje prilagodbe (ručno prikupljanje podataka putem Obrasca za prikupljanje podataka) i ujedno razvio softver za izračun cijena socijalnih usluga (napomena: kroz NPOO planira se do kraja 2023. izraditi softver za izračun cijena socijalnih usluga čime bi se u 2024. godini po prvi puta počela primjenjivati metodlogija koja će obuhvati sve pružatelje socijalnih usluga u mreži). Prilagođena metodologija se temelji na odabranom uzorku, a prilikom odabira pružatelja usluga u uzorak vodi se računa da uzorak osigurava pokrivenost svih vrsta socijalnih usluga, geografsku pokrivenost svih županija RH. |
| 54 | CIP Slavonski Brod | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 34. | Treba definirati vremenski okvir korištenja prilagođene metodologije za izračun cijena usluga. | Nije prihvaćen | Uvođenje novog poslovnog procesa predstavlja izazove kako za pružatelje socijalnih usluga, tako i za Ministarstvo, stoga se i primjenjuje prilagođena metodologija kako bi se premostilo razdoblje prilagodbe (ručno prikupljanje podataka putem Obrasca za prikupljanje podataka) i ujedno razvio softver za izračun cijena socijalnih usluga (napomena: kroz NPOO planira se do kraja 2023. izraditi softver za izračun cijena socijalnih usluga čime bi se u 2024. godini po prvi puta počela primjenjivati metodlogija koja će obuhvati sve pružatelje socijalnih usluga u mreži). Prilagođena metodologija se temelji na odabranom uzorku, a prilikom odabira pružatelja usluga u uzorak vodi se računa da uzorak osigurava pokrivenost svih vrsta socijalnih usluga, geografsku pokrivenost svih županija RH. |
| 55 | Centar za inkluziju i socijalne usluge | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 34. | Treba definirati vremenski okvir korištenja prilagođene metodologije za izračun cijena usluga. | Nije prihvaćen | Uvođenje novog poslovnog procesa predstavlja izazove kako za pružatelje socijalnih usluga, tako i za Ministarstvo, stoga se i primjenjuje prilagođena metodologija kako bi se premostilo razdoblje prilagodbe (ručno prikupljanje podataka putem Obrasca za prikupljanje podataka) i ujedno razvio softver za izračun cijena socijalnih usluga (napomena: kroz NPOO planira se do kraja 2023. izraditi softver za izračun cijena socijalnih usluga čime bi se u 2024. godini po prvi puta počela primjenjivati metodlogija koja će obuhvati sve pružatelje socijalnih usluga u mreži). Prilagođena metodologija se temelji na odabranom uzorku, a prilikom odabira pružatelja usluga u uzorak vodi se računa da uzorak osigurava pokrivenost svih vrsta socijalnih usluga, geografsku pokrivenost svih županija RH. |
| 56 | Centar za socijalnu inkluziju Šibenik | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 34. | Treba definirati vremenski okvir korištenja prilagođene metodologije za izračun cijena usluga. | Nije prihvaćen | Uvođenje novog poslovnog procesa predstavlja izazove kako za pružatelje socijalnih usluga, tako i za Ministarstvo, stoga se i primjenjuje prilagođena metodologija kako bi se premostilo razdoblje prilagodbe (ručno prikupljanje podataka putem Obrasca za prikupljanje podataka) i ujedno razvio softver za izračun cijena socijalnih usluga (napomena: kroz NPOO planira se do kraja 2023. izraditi softver za izračun cijena socijalnih usluga čime bi se u 2024. godini po prvi puta počela primjenjivati metodlogija koja će obuhvati sve pružatelje socijalnih usluga u mreži). Prilagođena metodologija se temelji na odabranom uzorku, a prilikom odabira pružatelja usluga u uzorak vodi se računa da uzorak osigurava pokrivenost svih vrsta socijalnih usluga, geografsku pokrivenost svih županija RH. |
| 57 | Udruga za promicanje inkluzije | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 34. | Treba definirati vremenski okvir korištenja prilagođene metodologije za izračun cijena usluga. | Nije prihvaćen | Uvođenje novog poslovnog procesa predstavlja izazove kako za pružatelje socijalnih usluga, tako i za Ministarstvo, stoga se i primjenjuje prilagođena metodologija kako bi se premostilo razdoblje prilagodbe (ručno prikupljanje podataka putem Obrasca za prikupljanje podataka) i ujedno razvio softver za izračun cijena socijalnih usluga (napomena: kroz NPOO planira se do kraja 2023. izraditi softver za izračun cijena socijalnih usluga čime bi se u 2024. godini po prvi puta počela primjenjivati metodlogija koja će obuhvati sve pružatelje socijalnih usluga u mreži). Prilagođena metodologija se temelji na odabranom uzorku, a prilikom odabira pružatelja usluga u uzorak vodi se računa da uzorak osigurava pokrivenost svih vrsta socijalnih usluga, geografsku pokrivenost svih županija RH. |
| 58 | Savez udruga pružatelja usluge organiziranog stanovanja | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 34. | Treba definirati vremenski okvir korištenja prilagođene metodologije za izračun cijena usluga. | Nije prihvaćen | Uvođenje novog poslovnog procesa predstavlja izazove kako za pružatelje socijalnih usluga, tako i za Ministarstvo, stoga se i primjenjuje prilagođena metodologija kako bi se premostilo razdoblje prilagodbe (ručno prikupljanje podataka putem Obrasca za prikupljanje podataka) i ujedno razvio softver za izračun cijena socijalnih usluga (napomena: kroz NPOO planira se do kraja 2023. izraditi softver za izračun cijena socijalnih usluga čime bi se u 2024. godini po prvi puta počela primjenjivati metodlogija koja će obuhvati sve pružatelje socijalnih usluga u mreži). Prilagođena metodologija se temelji na odabranom uzorku, a prilikom odabira pružatelja usluga u uzorak vodi se računa da uzorak osigurava pokrivenost svih vrsta socijalnih usluga, geografsku pokrivenost svih županija RH. |
| 59 | Udruga za inkluziju Lastavice- Split | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 33. | U odnosu na točku 2) treba definirati da je u slučaju pojave nepravilnosti u odnosu na normative radnika propisane Pravilnikom o mjerilima za pružanje usluga potrebno u suradnji s nadležnim ministarstvom osigurati financijska sredstva potrebna za pružanje usluge sukladno navedenom Pravilniku. U odnosu na točku 1) analiza bi trebala sadržati i provjeru kvalitete zaprimljenih podataka u odnosu na potreban broj radnika za pružanje određene socijalne usluge sukladno pravilniku o mjerilima za pružanje usluge kao i razloge za odstupanja od propisanog broja radnika (nedostupnost stručnih radnika, nedostatno financiranje, nemar, zatečeni višak radnika...). | Nije prihvaćen | Provjera kvalitete zaprimljenih podataka je uređenja ovim pravilnikom. Broj potrebnih radnika potreban za pružanje socijalnih usluga nije, niti može biti predmet uređenja ovog Pravilnika već je predmet uređenja drugog provedbenog propisa. Ako pružatelj usluge, kako što ste naveli u kometaru posluje bez potrebnog broja radnika za pružanje socijalne usluge isto je premet postupanja inspekcije. Pružatelj usluge koji ne ispunjava minimalne uvjete glede potrebnog broja radnika ne bi smio pružati usluge sukladno Zakonu o socijlanoj skrbi i Pravilniku o minimalnim mjerilila za pružanje socijanih usluga. Dakle, riječ je o potrebnom minimalnom broju radnika da bi pružatelj usluge uz ispunjavanje ostalih propisanih uvjeta mogao pružati uslugu. Pružatelj usluga uvijek može radi poboljšanja kvalitete usluge imati i veći broj radnika od propisanog minimuma. |
| 60 | OSJEČKI CENTAR ZA INKLUZIJU | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 33. | U odnosu na točku 2) treba definirati da je u slučaju pojave nepravilnosti u odnosu na normative radnika propisane Pravilnikom o mjerilima za pružanje usluga potrebno u suradnji s nadležnim ministarstvom osigurati financijska sredstva potrebna za pružanje usluge sukladno navedenom Pravilniku. U odnosu na točku 1) analiza bi trebala sadržati i provjeru kvalitete zaprimljenih podataka u odnosu na potreban broj radnika za pružanje određene socijalne usluge sukladno pravilniku o mjerilima za pružanje usluge kao i razloge za odstupanja od propisanog broja radnika (nedostupnost stručnih radnika, nedostatno financiranje, nemar, zatečeni višak radnika...). | Nije prihvaćen | Prijelog vezan uz točku 2) nije premet uređenja ovoga Pravilnika već drugih provedbenih propisa. Provjera kvalitete zaprimljenih podataka je uređenja ovim pravilnikom. Broj potrebnih radnika potreban za pružanje socijalnih usluga nije, niti može biti predmet uređenja ovog Pravilnika već je predmet uređenja drugog provedbenog propisa. Ako pružatelj usluge, kako što ste naveli u kometaru posluje bez potrebnog broja radnika za pružanje socijalne usluge isto je premet postupanja inspekcije. Pružatelj usluge koji ne ispunjava minimalne uvjete glede potrebnog broja radnika ne bi smio pružati usluge sukladno Zakonu o socijlanoj skrbi i Pravilniku o minimalnim mjerilila za pružanje socijanih usluga. Dakle, riječ je o potrebnom minimalnom broju radnika da bi pružatelj usluge uz ispunjavanje ostalih propisanih uvjeta mogao pružati uslugu. Pružatelj usluga uvijek može radi poboljšanja kvalitete usluge imati i veći broj radnika od propisanog minimuma. |
| 61 | CIP Slavonski Brod | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 33. | U odnosu na točku 2) treba definirati da je u slučaju pojave nepravilnosti u odnosu na normative radnika propisane Pravilnikom o mjerilima za pružanje usluga potrebno u suradnji s nadležnim ministarstvom osigurati financijska sredstva potrebna za pružanje usluge sukladno navedenom Pravilniku. U odnosu na točku 1) analiza bi trebala sadržati i provjeru kvalitete zaprimljenih podataka u odnosu na potreban broj radnika za pružanje određene socijalne usluge sukladno pravilniku o mjerilima za pružanje usluge kao i razloge za odstupanja od propisanog broja radnika (nedostupnost stručnih radnika, nedostatno financiranje, nemar, zatečeni višak radnika...). | Nije prihvaćen | Prijelog vezan uz točku 2) nije premet uređenja ovoga Pravilnika već drugih provedbenih propisa. Provjera kvalitete zaprimljenih podataka je uređenja ovim pravilnikom. Broj potrebnih radnika potreban za pružanje socijalnih usluga nije, niti može biti predmet uređenja ovog Pravilnika već je predmet uređenja drugog provedbenog propisa. Ako pružatelj usluge, kako što ste naveli u kometaru posluje bez potrebnog broja radnika za pružanje socijalne usluge isto je premet postupanja inspekcije. Pružatelj usluge koji ne ispunjava minimalne uvjete glede potrebnog broja radnika ne bi smio pružati usluge sukladno Zakonu o socijlanoj skrbi i Pravilniku o minimalnim mjerilila za pružanje socijanih usluga. Dakle, riječ je o potrebnom minimalnom broju radnika da bi pružatelj usluge uz ispunjavanje ostalih propisanih uvjeta mogao pružati uslugu. Pružatelj usluga uvijek može radi poboljšanja kvalitete usluge imati i veći broj radnika od propisanog minimuma. |
| 62 | Centar za inkluziju i socijalne usluge | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 33. | U odnosu na točku 2) treba definirati da je u slučaju pojave nepravilnosti u odnosu na normative radnika propisane Pravilnikom o mjerilima za pružanje usluga potrebno u suradnji s nadležnim ministarstvom osigurati financijska sredstva potrebna za pružanje usluge sukladno navedenom Pravilniku. | Primljeno na znanje | Prijedlog nije prement uređenja ovoga Pravilnika već drugih provedbenih propisa. |
| 63 | Centar za inkluziju i socijalne usluge | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 33. | U odnosu na točku 1) analiza bi trebala sadržati i provjeru kvalitete zaprimljenih podataka u odnosu na potreban broj radnika za pružanje određene socijalne usluge sukladno pravilniku o mjerilima za pružanje usluge kao i razloge za odstupanja od propisanog broja radnika (nedostupnost stručnih radnika, nedostatno financiranje, nemar, zatečeni višak radnika...). | Nije prihvaćen | Provjera kvalitete zaprimljenih podataka je uređenja ovim pravilnikom. Broj potrebnih radnika potreban za pružanje socijalnih usluga nije, niti može biti predmet uređenja ovog Pravilnika već je predmet uređenja drugog provedbenog propisa. Ako pružatelj usluge, kako što ste naveli u kometaru posluje bez potrebnog broja radnika za pružanje socijalne usluge isto je premet postupanja inspekcije. Pružatelj usluge koji ne ispunjava minimalne uvjete glede potrebnog broja radnika ne bi smio pružati usluge sukladno Zakonu o socijlanoj skrbi i Pravilniku o minimalnim mjerilila za pružanje socijanih usluga. Dakle, riječ je o potrebnom minimalnom broju radnika da bi pružatelj usluge uz ispunjavanje ostalih propisanih uvjeta mogao pružati uslugu. Pružatelj usluga uvijek može radi poboljšanja kvalitete usluge imati i veći broj radnika od propisanog minimuma. |
| 64 | Centar za socijalnu inkluziju Šibenik | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 33. | U odnosu na točku 1) analiza bi trebala sadržati i provjeru kvalitete zaprimljenih podataka u odnosu na potreban broj radnika za pružanje određene socijalne usluge sukladno pravilniku o mjerilima za pružanje usluge kao i razloge za odstupanja od propisanog broja radnika (nedostupnost stručnih radnika, nedostatno financiranje, nemar, zatečeni višak radnika...). | Nije prihvaćen | Provjera kvalitete zaprimljenih podataka je uređenja ovim pravilnikom. Broj potrebnih radnika potreban za pružanje socijalnih usluga nije, niti može biti predmet uređenja ovog Pravilnika već je predmet uređenja drugog provedbenog propisa. Ako pružatelj usluge, kako što ste naveli u kometaru posluje bez potrebnog broja radnika za pružanje socijalne usluge isto je premet postupanja inspekcije. Pružatelj usluge koji ne ispunjava minimalne uvjete glede potrebnog broja radnika ne bi smio pružati usluge sukladno Zakonu o socijlanoj skrbi i Pravilniku o minimalnim mjerilila za pružanje socijanih usluga. Dakle, riječ je o potrebnom minimalnom broju radnika da bi pružatelj usluge uz ispunjavanje ostalih propisanih uvjeta mogao pružati uslugu. Pružatelj usluga uvijek može radi poboljšanja kvalitete usluge imati i veći broj radnika od propisanog minimuma. |
| 65 | Centar za socijalnu inkluziju Šibenik | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 33. | U odnosu na točku 2) treba definirati da je u slučaju pojave nepravilnosti u odnosu na normative radnika propisane Pravilnikom o mjerilima za pružanje usluga potrebno u suradnji s nadležnim ministarstvom osigurati financijska sredstva potrebna za pružanje usluge sukladno navedenom Pravilniku. | Primljeno na znanje | Navedeno nije predmet uređenja ovoga Pravilnika. |
| 66 | Udruga za promicanje inkluzije | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 33. | U odnosu na točku 1) analiza bi trebala sadržati i provjeru kvalitete zaprimljenih podataka u odnosu na potreban broj radnika za pružanje određene socijalne usluge sukladno pravilniku o mjerilima za pružanje usluge kao i razloge za odstupanja od propisanog broja radnika (nedostupnost stručnih radnika, nedostatno financiranje, nemar, zatečeni višak radnika...). | Nije prihvaćen | Provjera kvalitete zaprimljenih podataka je uređenja ovim pravilnikom. Broj potrebnih radnika potreban za pružanje socijalnih usluga nije, niti može biti predmet uređenja ovog Pravilnika već je predmet uređenja drugog provedbenog propisa. Ako pružatelj usluge, kako što ste naveli u kometaru posluje bez potrebnog broja radnika za pružanje socijalne usluge isto je premet postupanja inspekcije. Pružatelj usluge koji ne ispunjava minimalne uvjete glede potrebnog broja radnika ne bi smio pružati usluge sukladno Zakonu o socijlanoj skrbi i Pravilniku o minimalnim mjerilila za pružanje socijanih usluga. Dakle, riječ je o potrebnom minimalnom broju radnika da bi pružatelj usluge uz ispunjavanje ostalih propisanih uvjeta mogao pružati uslugu. Pružatelj usluga uvijek može radi poboljšanja kvalitete usluge imati i veći broj radnika od propisanog minimuma. |
| 67 | Udruga za promicanje inkluzije | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 33. | U odnosu na točku 2) treba definirati da je u slučaju pojave nepravilnosti u odnosu na normative radnika propisane Pravilnikom o mjerilima za pružanje usluga potrebno u suradnji s nadležnim ministarstvom osigurati financijska sredstva potrebna za pružanje usluge sukladno navedenom Pravilniku. | Nije prihvaćen | Navedeno nije predmet uređenja ovoga Pravilnika |
| 68 | Savez udruga pružatelja usluge organiziranog stanovanja | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 33. | U odnosu na točku 2) treba definirati da je u slučaju pojave nepravilnosti u odnosu na normative radnika propisane Pravilnikom o mjerilima za pružanje usluga potrebno u suradnji s nadležnim ministarstvom osigurati financijska sredstva potrebna za pružanje usluge sukladno navedenom Pravilniku. | Nije prihvaćen | Navedeno nije predmet uređenja ovoga Pravilnika |
| 69 | Savez udruga pružatelja usluge organiziranog stanovanja | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 33. | U odnosu na točku 1) analiza bi trebala sadržati i provjeru kvalitete zaprimljenih podataka u odnosu na potreban broj radnika za pružanje određene socijalne usluge sukladno pravilniku o mjerilima za pružanje usluge kao i razloge za odstupanja od propisanog broja radnika (nedostupnost stručnih radnika, nedostatno financiranje, nemar, zatečeni višak radnika...). | Nije prihvaćen | Provjera kvalitete zaprimljenih podataka je uređenja ovim pravilnikom. Broj potrebnih radnika potreban za pružanje socijalnih usluga nije, niti može biti predmet uređenja ovog Pravilnika već je predmet uređenja drugog provedbenog propisa. Ako pružatelj usluge, kako što ste naveli u kometaru posluje bez potrebnog broja radnika za pružanje socijalne usluge isto je premet postupanja inspekcije. Pružatelj usluge koji ne ispunjava minimalne uvjete glede potrebnog broja radnika ne bi smio pružati usluge sukladno Zakonu o socijlanoj skrbi i Pravilniku o minimalnim mjerilila za pružanje socijanih usluga. Dakle, riječ je o potrebnom minimalnom broju radnika da bi pružatelj usluge uz ispunjavanje ostalih propisanih uvjeta mogao pružati uslugu. Pružatelj usluga uvijek može radi poboljšanja kvalitete usluge imati i veći broj radnika od propisanog minimuma. |
| 70 | Udruga za inkluziju Lastavice- Split | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 32. | Vremenske okvire treba uskladiti s objavom intervala i cijena državnih pružatelja usluga ali i vremenskim okvirima za donošenje proračuna RH. Ukoliko se proračun donosi u studenom za narednu godinu onda je, kako bi se osigurala potrebna sredstva u proračunu, potrebno prije toga napraviti plan financiranja koji uključuje projekciju cijena socijalnih usluga za narednu godinu temeljem podataka za prvih 6 mjeseci tekuće godine. Kako bi se omogućilo planiranje potrebnih financijskih sredstava i izbjegle situacije u kojima nisu u proračunu osigurana dostatna sredstva potrebno je prikupiti podatke za prvih 6 mjeseci tekuće godine te iste koristiti kao ulazne podatke za izračun cijene za narednu godinu. | Primljeno na znanje | Podaci se prikupljaju u tekućoj godini najksnije do 31.03. za prethodnu obračunsku godinu prateći pri tom obajvu financijskih izvješća koja služe kao kontrolni mehanizam u analizi dostvljenih podataka. Metodlogija za izračun cijena socijalnih usluga temelji se na empirijskim podacima prikupljenima od strane pružatelja usluga, stoga kvaliteta dostvaljenih podataka ima ključnu ulogu i utjecaj na izračun intervala cijena. |
| 71 | OSJEČKI CENTAR ZA INKLUZIJU | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 32. | Vremenske okvire treba uskladiti s objavom intervala i cijena državnih pružatelja usluga ali i vremenskim okvirima za donošenje proračuna RH. Ukoliko se proračun donosi u studenom za narednu godinu onda je, kako bi se osigurala potrebna sredstva u proračunu, potrebno prije toga napraviti plan financiranja koji uključuje projekciju cijena socijalnih usluga za narednu godinu temeljem podataka za prvih 6 mjeseci tekuće godine. Kako bi se omogućilo planiranje potrebnih financijskih sredstava i izbjegle situacije u kojima nisu u proračunu osigurana dostatna sredstva potrebno je prikupiti podatke za prvih 6 mjeseci tekuće godine te iste koristiti kao ulazne podatke za izračun cijene za narednu godinu. | Primljeno na znanje | Podaci se prikupljaju u tekućoj godini najksnije do 31.03. za prethodnu obračunsku godinu prateći pri tom obajvu financijskih izvješća koja služe kao kontrolni mehanizam u analizi dostvljenih podataka. Metodlogija za izračun cijena socijalnih usluga temelji se na empirijskim podacima prikupljenima od strane pružatelja usluga, stoga kvaliteta dostvaljenih podataka ima ključnu ulogu i utjecaj na izračun intervala cijena. |
| 72 | CIP Slavonski Brod | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 32. | Vremenske okvire treba uskladiti s objavom intervala i cijena državnih pružatelja usluga ali i vremenskim okvirima za donošenje proračuna RH. Ukoliko se proračun donosi u studenom za narednu godinu onda je, kako bi se osigurala potrebna sredstva u proračunu, potrebno prije toga napraviti plan financiranja koji uključuje projekciju cijena socijalnih usluga za narednu godinu temeljem podataka za prvih 6 mjeseci tekuće godine. Kako bi se omogućilo planiranje potrebnih financijskih sredstava i izbjegle situacije u kojima nisu u proračunu osigurana dostatna sredstva potrebno je prikupiti podatke za prvih 6 mjeseci tekuće godine te iste koristiti kao ulazne podatke za izračun cijene za narednu godinu. | Primljeno na znanje | Podaci se prikupljaju u tekućoj godini najksnije do 31.03. za prethodnu obračunsku godinu prateći pri tom obajvu financijskih izvješća koja služe kao kontrolni mehanizam u analizi dostvljenih podataka. Metodlogija za izračun cijena socijalnih usluga temelji se na empirijskim podacima prikupljenima od strane pružatelja usluga, stoga kvaliteta dostvaljenih podataka ima ključnu ulogu i utjecaj na izračun intervala cijena. |
| 73 | Centar za inkluziju i socijalne usluge | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 32. | Vremenske okvire treba uskladiti s objavom intervala i cijena državnih pružatelja usluga ali i vremenskim okvirima za donošenje proračuna RH. Ukoliko se proračun donosi u studenom za narednu godinu onda je, kako bi se osigurala potrebna sredstva u proračunu, potrebno prije toga napraviti plan financiranja koji uključuje projekciju cijena socijalnih usluga za narednu godinu temeljem podataka za prvih 6 mjeseci tekuće godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 74 | Centar za inkluziju i socijalne usluge | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 32. | Kako bi se omogućilo planiranje potrebnih financijskih sredstava i izbjegle situacije u kojima nisu u proračunu osigurana dostatna sredstva potrebno je prikupiti podatke za prvih 6 mjeseci tekuće godine te iste koristiti kao ulazne podatke za izračun cijene za narednu godinu. | Nije prihvaćen | Podaci se prikupljaju u tekućoj godini najksnije do 31.03. za prethodnu obračunsku godinu prateći pri tom obajvu financijskih izvješća koja služe kao kontrolni mehanizam u analizi dostvljenih podataka. Metodlogija za izračun cijena socijalnih usluga temelji se na empirijskim podacima prikupljenima od strane pružatelja usluga, stoga kvaliteta dostvaljenih podataka ima ključnu ulogu i utjecaj na izračun intervala cijena. |
| 75 | Centar za socijalnu inkluziju Šibenik | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 32. | Kako bi se omogućilo planiranje potrebnih financijskih sredstava i izbjegle situacije u kojima nisu u proračunu osigurana dostatna sredstva potrebno je prikupiti podatke za prvih 6 mjeseci tekuće godine te iste koristiti kao ulazne podatke za izračun cijene za narednu godinu. | Nije prihvaćen | Podaci se prikupljaju u tekućoj godini najksnije do 31.03. za prethodnu obračunsku godinu prateći pri tom obajvu financijskih izvješća koja služe kao kontrolni mehanizam u analizi dostvljenih podataka. Metodlogija za izračun cijena socijalnih usluga temelji se na empirijskim podacima prikupljenima od strane pružatelja usluga, stoga kvaliteta dostvaljenih podataka ima ključnu ulogu i utjecaj na izračun intervala cijena. |
| 76 | Centar za socijalnu inkluziju Šibenik | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 32. | Vremenske okvire treba uskladiti s objavom intervala i cijena državnih pružatelja usluga ali i vremenskim okvirima za donošenje proračuna RH. Ukoliko se proračun donosi u studenom za narednu godinu onda je, kako bi se osigurala potrebna sredstva u proračunu, potrebno prije toga napraviti plan financiranja koji uključuje projekciju cijena socijalnih usluga za narednu godinu temeljem podataka za prvih 6 mjeseci tekuće godine. | Nije prihvaćen | Podaci se prikupljaju u tekućoj godini najksnije do 31.03. za prethodnu obračunsku godinu prateći pri tom obajvu financijskih izvješća koja služe kao kontrolni mehanizam u analizi dostvljenih podataka. Metodlogija za izračun cijena socijalnih usluga temelji se na empirijskim podacima prikupljenima od strane pružatelja usluga, stoga kvaliteta dostvaljenih podataka ima ključnu ulogu i utjecaj na izračun intervala cijena. |
| 77 | Udruga za promicanje inkluzije | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 32. | Kako bi se omogućilo planiranje potrebnih financijskih sredstava i izbjegle situacije u kojima nisu u proračunu osigurana dostatna sredstva potrebno je prikupiti podatke za prvih 6 mjeseci tekuće godine te iste koristiti kao ulazne podatke za izračun cijene za narednu godinu. | Nije prihvaćen | Podaci se prikupljaju u tekućoj godini najksnije do 31.03. za prethodnu obračunsku godinu prateći pri tom obajvu financijskih izvješća koja služe kao kontrolni mehanizam u analizi dostvljenih podataka. Metodlogija za izračun cijena socijalnih usluga temelji se na empirijskim podacima prikupljenima od strane pružatelja usluga, stoga kvaliteta dostvaljenih podataka ima ključnu ulogu i utjecaj na izračun intervala cijena. |
| 78 | Udruga za promicanje inkluzije | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 32. | Vremenske okvire treba uskladiti s objavom intervala i cijena državnih pružatelja usluga ali i vremenskim okvirima za donošenje proračuna RH. Ukoliko se proračun donosi u studenom za narednu godinu onda je, kako bi se osigurala potrebna sredstva u proračunu, potrebno prije toga napraviti plan financiranja koji uključuje projekciju cijena socijalnih usluga za narednu godinu temeljem podataka za prvih 6 mjeseci tekuće godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 79 | Savez udruga pružatelja usluge organiziranog stanovanja | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 32. | Vremenske okvire treba uskladiti s objavom intervala i cijena državnih pružatelja usluga ali i vremenskim okvirima za donošenje proračuna RH. Ukoliko se proračun donosi u studenom za narednu godinu onda je, kako bi se osigurala potrebna sredstva u proračunu, potrebno prije toga napraviti plan financiranja koji uključuje projekciju cijena socijalnih usluga za narednu godinu temeljem podataka za prvih 6 mjeseci tekuće godine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 80 | Savez udruga pružatelja usluge organiziranog stanovanja | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 32. | Kako bi se omogućilo planiranje potrebnih financijskih sredstava i izbjegle situacije u kojima nisu u proračunu osigurana dostatna sredstva potrebno je prikupiti podatke za prvih 6 mjeseci tekuće godine te iste koristiti kao ulazne podatke za izračun cijene za narednu godinu. | Nije prihvaćen | Podaci se prikupljaju u tekućoj godini najksnije do 31.03. za prethodnu obračunsku godinu prateći pri tom obajvu financijskih izvješća koja služe kao kontrolni mehanizam u analizi dostvljenih podataka. Metodlogija za izračun cijena socijalnih usluga temelji se na empirijskim podacima prikupljenima od strane pružatelja usluga, stoga kvaliteta dostvaljenih podataka ima ključnu ulogu i utjecaj na izračun intervala cijena. |
| 81 | Udruga za inkluziju Lastavice- Split | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 29. | U odnosu na točku 2) treba definirati kada je prikupljen dovoljan broj podataka. U odnosu na članak 29. stavak (1) nije jasno tko provodi stručnu procjenu i temeljem kojih kriterija se donosi diskrecijska odluka. Smatramo da uz ovako detaljno razrađeni pravilnik, a s ciljem transparentnog raspolaganja novcem poreznih obveznika nema potrebe za diskrecijskom odlukom. Nije jasno na koje se socijalne usluge odnosi članak 29. stavak (1) | Nije prihvaćen | Stupnjevi usluge su jasno propisani u Prilogu 1. Vrste i trajanje jedinaca socijalne usluge, stoga ih nije potrebno ponavljati obzirom da su specifične. Npr. riječ je o uslugama smještaja u ostalim slučajevima za starije osobe (I, II, II I IV stupanj). Nadalje, stručnu procjenu odnosno diskrecijsku ocjenu donosi ministartsvo, što prizlazi iz prethodnih odredbi pravilnika. |
| 82 | OSJEČKI CENTAR ZA INKLUZIJU | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 29. | U odnosu na točku 2) treba definirati kada je prikupljen dovoljan broj podataka. U odnosu na članak 29. stavak (1) nije jasno tko provodi stručnu procjenu i temeljem kojih kriterija se donosi diskrecijska odluka. Smatramo da uz ovako detaljno razrađeni pravilnik, a s ciljem transparentnog raspolaganja novcem poreznih obveznika nema potrebe za diskrecijskom odlukom. Nije jasno na koje se socijalne usluge odnosi članak 29. stavak (1) | Nije prihvaćen | Stupnjevi usluge su jasno propisani u Prilogu 1. Vrste i trajanje jedinaca socijalne usluge, stoga ih nije potrebno ponavljati obzirom da su specifične. Npr. riječ je o uslugama smještaja u ostalim slučajevima za starije osobe (I, II, II I IV stupanj). Nadalje, stručnu procjenu odnosno diskrecijsku ocjenu donosi ministartsvo, što prizlazi iz prethodnih odredbi pravilnika. |
| 83 | CIP Slavonski Brod | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 29. | U odnosu na točku 2) treba definirati kada je prikupljen dovoljan broj podataka. U odnosu na članak 29. stavak (1) nije jasno tko provodi stručnu procjenu i temeljem kojih kriterija se donosi diskrecijska odluka. Smatramo da uz ovako detaljno razrađeni pravilnik, a s ciljem transparentnog raspolaganja novcem poreznih obveznika nema potrebe za diskrecijskom odlukom. Nije jasno na koje se socijalne usluge odnosi članak 29. stavak (1) | Nije prihvaćen | Stupnjevi usluge su jasno propisani u Prilogu 1. Vrste i trajanje jedinaca socijalne usluge, stoga ih nije potrebno ponavljati obzirom da su specifične. Npr. riječ je o uslugama smještaja u ostalim slučajevima za starije osobe (I, II, II I IV stupanj). Nadalje, stručnu procjenu odnosno diskrecijsku ocjenu donosi ministartsvo, što prizlazi iz prethodnih odredbi pravilnika. |
| 84 | Centar za inkluziju i socijalne usluge | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 29. | Nije jasno na koje se socijalne usluge odnosi članak 29. stavak (1) | Nije prihvaćen | Stupnjevi usluge su jasno propisani u Prilogu 1. Vrste i trajanje jedinaca socijalne usluge, stoga ih nije potrebno ponavljati obzirom da su specifične. Npr. riječ je o uslugama smještaja u ostalim slučajevima za starije osobe (I, II, II I IV stupanj). Nadalje, stručnu procjenu odnosno diskrecijsku ocjenu donosi ministartsvo, što prizlazi iz prethodnih odredbi pravilnika. |
| 85 | Centar za inkluziju i socijalne usluge | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 29. | U odnosu na članak 29. stavak (1) nije jasno tko provodi stručnu procjenu i temeljem kojih kriterija se donosi diskrecijska odluka. Smatramo da uz ovako detaljno razrađeni pravilnik, a s ciljem transparentnog raspolaganja novcem poreznih obveznika nema potrebe za diskrecijskom odlukom. | Nije prihvaćen | Stupnjevi usluge su jasno propisani u Prilogu 1. Vrste i trajanje jedinaca socijalne usluge, stoga ih nije potrebno ponavljati obzirom da su specifične. Npr. riječ je o uslugama smještaja u ostalim slučajevima za starije osobe (I, II, II I IV stupanj). Nadalje, stručnu procjenu odnosno diskrecijsku ocjenu donosi ministartsvo, što prizlazi iz prethodnih odredbi pravilnika. |
| 86 | Centar za socijalnu inkluziju Šibenik | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 29. | U odnosu na članak 29. stavak (1) nije jasno tko provodi stručnu procjenu i temeljem kojih kriterija se donosi diskrecijska odluka. Smatramo da uz ovako detaljno razrađeni pravilnik, a s ciljem transparentnog raspolaganja novcem poreznih obveznika nema potrebe za diskrecijskom odlukom. | Nije prihvaćen | Stupnjevi usluge su jasno propisani u Prilogu 1. Vrste i trajanje jedinaca socijalne usluge, stoga ih nije potrebno ponavljati obzirom da su specifične. Npr. riječ je o uslugama smještaja u ostalim slučajevima za starije osobe (I, II, II I IV stupanj). Nadalje, stručnu procjenu odnosno diskrecijsku ocjenu donosi ministartsvo, što prizlazi iz prethodnih odredbi pravilnika. |
| 87 | Centar za socijalnu inkluziju Šibenik | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 29. | U odnosu na točku 2) treba definirati kada je prikupljen dovoljan broj podataka. | Nije prihvaćen | Prijedlog ne odgovara svrsi predložene odredbe provedbenog propisa, obzirom da se u ovoj fazi izračuna ne ocjenuje da li je prikupljen dovoljan broj podataka već u prethodnoj, a ako nije onda se sukladno svrsi odredbe koriste metode interpolacije ili ekstapolacije za određene vrtse socijlanih usluga kako je navedeno. |
| 88 | Centar za socijalnu inkluziju Šibenik | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 29. | Nije jasno na koje se socijalne usluge odnosi članak 29. stavak (1) | Primljeno na znanje | Prijedlog ne odgovara svrsi predložene odredbe provedbenog propisa, obzirom da se u ovoj fazi izračuna ne ocjenuje da li je prikupljen dovoljan broj podataka već u prethodnoj, a ako nije onda se sukladno svrsi odredbe koriste metode interpolacije ili ekstapolacije za određene vrtse socijlanih usluga kako je navedeno. |
| 89 | Udruga za promicanje inkluzije | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 29. | Nije jasno na koje se socijalne usluge odnosi članak 29. stavak (1) | Nije prihvaćen | Prijedlog ne odgovara svrsi predložene odredbe provedbenog propisa, obzirom da se u ovoj fazi izračuna ne ocjenuje da li je prikupljen dovoljan broj podataka već u prethodnoj, a ako nije onda se sukladno svrsi odredbe koriste metode interpolacije ili ekstapolacije za određene vrtse socijalnih usluga kako je navedeno. |
| 90 | Udruga za promicanje inkluzije | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 29. | U odnosu na članak 29. stavak (1) nije jasno tko provodi stručnu procjenu i temeljem kojih kriterija se donosi diskrecijska odluka. Smatramo da uz ovako detaljno razrađeni pravilnik, a s ciljem transparentnog raspolaganja novcem poreznih obveznika nema potrebe za diskrecijskom odlukom. | Nije prihvaćen | Stupnjevi usluge su jasno propisani u Prilogu 1. Vrste i trajanje jedinaca socijalne usluge, stoga ih nije potrebno ponavljati obzirom da su specifične. Npr. riječ je o uslugama smještaja u ostalim slučajevima za starije osobe (I, II, II I IV stupanj). Nadalje, stručnu procjenu odnosno diskrecijsku ocjenu donosi ministartsvo, što prizlazi iz prethodnih odredbi pravilnika. |
| 91 | Udruga za promicanje inkluzije | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 29. | U odnosu na točku 2) treba definirati kada je prikupljen dovoljan broj podataka. | Nije prihvaćen | Prijedlog ne odgovara svrsi predložene odredbe provedbenog propisa, obzirom da se u ovoj fazi izračuna ne ocjenuje da li je prikupljen dovoljan broj podataka već u prethodnoj, a ako nije onda se sukladno svrsi odredbe koriste metode interpolacije ili ekstapolacije za određene vrtse socijalnih usluga kako je navedeno. |
| 92 | Savez udruga pružatelja usluge organiziranog stanovanja | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 29. | U odnosu na točku 2) treba definirati kada je prikupljen dovoljan broj podataka. | Nije prihvaćen | Prijedlog ne odgovara svrsi predložene odredbe provedbenog propisa, obzirom da se u ovoj fazi izračuna ne ocjenuje da li je prikupljen dovoljan broj podataka već u prethodnoj, a ako nije onda se sukladno svrsi odredbe koriste metode interpolacije ili ekstapolacije za određene vrtse socijalnih usluga kako je navedeno. |
| 93 | Savez udruga pružatelja usluge organiziranog stanovanja | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 29. | U odnosu na članak 29. stavak (1) nije jasno tko provodi stručnu procjenu i temeljem kojih kriterija se donosi diskrecijska odluka. Smatramo da uz ovako detaljno razrađeni pravilnik, a s ciljem transparentnog raspolaganja novcem poreznih obveznika nema potrebe za diskrecijskom odlukom. | Nije prihvaćen | Stupnjevi usluge su jasno propisani u Prilogu 1. Vrste i trajanje jedinaca socijalne usluge, stoga ih nije potrebno ponavljati obzirom da su specifične. Npr. riječ je o uslugama smještaja u ostalim slučajevima za starije osobe (I, II, II I IV stupanj). Nadalje, stručnu procjenu odnosno diskrecijsku ocjenu donosi ministartsvo, što prizlazi iz prethodnih odredbi pravilnika. |
| 94 | Savez udruga pružatelja usluge organiziranog stanovanja | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 29. | Nije jasno na koje se socijalne usluge odnosi članak 29. stavak (1) | Nije prihvaćen | Stupnjevi usluge su jasno propisani u Prilogu 1. Vrste i trajanje jedinaca socijalne usluge, stoga ih nije potrebno ponavljati obzirom da su specifične. Npr. riječ je o uslugama smještaja u ostalim slučajevima za starije osobe (I, II, II I IV stupanj). Nadalje, stručnu procjenu odnosno diskrecijsku ocjenu donosi ministartsvo, što prizlazi iz prethodnih odredbi pravilnika. |
| 95 | Udruga za inkluziju Lastavice- Split | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 26. | Smatramo da u situaciji u kojoj ne postoje javno dostupni podaci o mreži socijalnih usluga (većina županija nije razvila socijalne planove koji bi informirali socijalnu mrežu jer još nema pravilnika kojim ministar nadležan za socijalnu skrb definira jedinstvenu metodologiju za procjenu potreba) niti ovako prilagođena metodologija ne može biti primijenjena. Sukladno navedenoj situaciji a do stvaranja preduvjeta za primjenu ovog pravilnika potrebno je odrediti cijenu usluge koristeći parametre i normative za postavljanje prosječnih cijena rada za profile radnika sukladno Pravilniku o mjerilima kao i prosječne prihvatljive materijalne troškove usluge. | Primljeno na znanje | primljeno na znanje |
| 96 | OSJEČKI CENTAR ZA INKLUZIJU | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 26. | Smatramo da u situaciji u kojoj ne postoje javno dostupni podaci o mreži socijalnih usluga (većina županija nije razvila socijalne planove koji bi informirali socijalnu mrežu jer još nema pravilnika kojim ministar nadležan za socijalnu skrb definira jedinstvenu metodologiju za procjenu potreba) niti ovako prilagođena metodologija ne može biti primijenjena. Sukladno navedenoj situaciji a do stvaranja preduvjeta za primjenu ovog pravilnika potrebno je odrediti cijenu usluge koristeći parametre i normative za postavljanje prosječnih cijena rada za profile radnika sukladno Pravilniku o mjerilima kao i prosječne prihvatljive materijalne troškove usluge. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 97 | CIP Slavonski Brod | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 26. | Smatramo da u situaciji u kojoj ne postoje javno dostupni podaci o mreži socijalnih usluga (većina županija nije razvila socijalne planove koji bi informirali socijalnu mrežu jer još nema pravilnika kojim ministar nadležan za socijalnu skrb definira jedinstvenu metodologiju za procjenu potreba) niti ovako prilagođena metodologija ne može biti primijenjena. Sukladno navedenoj situaciji a do stvaranja preduvjeta za primjenu ovog pravilnika potrebno je odrediti cijenu usluge koristeći parametre i normative za postavljanje prosječnih cijena rada za profile radnika sukladno Pravilniku o mjerilima kao i prosječne prihvatljive materijalne troškove usluge. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 98 | Centar za inkluziju i socijalne usluge | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 26. | Smatramo da u situaciji u kojoj ne postoje javno dostupni podaci o mreži socijalnih usluga (većina županija nije razvila socijalne planove koji bi informirali socijalnu mrežu jer još nema pravilnika kojim ministar nadležan za socijalnu skrb definira jedinstvenu metodologiju za procjenu potreba) niti ovako prilagođena metodologija ne može biti primijenjena. Sukladno navedenoj situaciji a do stvaranja preduvjeta za primjenu ovog pravilnika potrebno je odrediti cijenu usluge koristeći parametre i normative za postavljanje prosječnih cijena rada za profile radnika sukladno Pravilniku o mjerilima kao i prosječne prihvatljive materijalne troškove usluge. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 99 | Centar za socijalnu inkluziju Šibenik | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 26. | Smatramo da u situaciji u kojoj ne postoje javno dostupni podaci o mreži socijalnih usluga (većina županija nije razvila socijalne planove koji bi informirali socijalnu mrežu jer još nema pravilnika kojim ministar nadležan za socijalnu skrb definira jedinstvenu metodologiju za procjenu potreba) niti ovako prilagođena metodologija ne može biti primijenjena. Sukladno navedenoj situaciji a do stvaranja preduvjeta za primjenu ovog pravilnika potrebno je odrediti cijenu usluge koristeći parametre i normative za postavljanje prosječnih cijena rada za profile radnika sukladno Pravilniku o mjerilima kao i prosječne prihvatljive materijalne troškove usluge. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 100 | Udruga za promicanje inkluzije | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 26. | Smatramo da u situaciji u kojoj ne postoje javno dostupni podaci o mreži socijalnih usluga (većina županija nije razvila socijalne planove koji bi informirali socijalnu mrežu jer još nema pravilnika kojim ministar nadležan za socijalnu skrb definira jedinstvenu metodologiju za procjenu potreba) niti ovako prilagođena metodologija ne može biti primijenjena. Sukladno navedenoj situaciji a do stvaranja preduvjeta za primjenu ovog pravilnika potrebno je odrediti cijenu usluge koristeći parametre i normative za postavljanje prosječnih cijena rada za profile radnika sukladno Pravilniku o mjerilima kao i prosječne prihvatljive materijalne troškove usluge. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 101 | Savez udruga pružatelja usluge organiziranog stanovanja | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 26. | Smatramo da u situaciji u kojoj ne postoje javno dostupni podaci o mreži socijalnih usluga (većina županija nije razvila socijalne planove koji bi informirali socijalnu mrežu jer još nema pravilnika kojim ministar nadležan za socijalnu skrb definira jedinstvenu metodologiju za procjenu potreba) niti ovako prilagođena metodologija ne može biti primijenjena. Sukladno navedenoj situaciji a do stvaranja preduvjeta za primjenu ovog pravilnika potrebno je odrediti cijenu usluge koristeći parametre i normative za postavljanje prosječnih cijena rada za profile radnika sukladno Pravilniku o mjerilima kao i prosječne prihvatljive materijalne troškove usluge. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 102 | Udruga za inkluziju Lastavice- Split | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 25. | Predlažemo naredne nadopune članka 25.: (3) Korektivni faktor x za izračun intervala cijena usluge organiziranog stanovanja uz kratkotrajnu ili povremenu podršku, uzima u obzir povećane materijalne troškove povezane s troškom putovanja do više stambenih zajednica u tijeku dana te oportunitetni trošak vremena zaposlenika, tj. vrijeme koje zaposlenik provede na putu, a koje bi mogao utrošiti na pružanje usluga korisnicima usluge. (4) Korektivni faktor y za izračun intervala cijena usluge organiziranog stanovanja kada je prosječan broj korisnika po stambenoj jedinci veći od 5, treba odraziti niže prosječne troškove po korisniku (tj. jedinici pružene usluge) koje pružatelj ima kada uslugu pruža većem broju korisnika u isto vrijeme (u prosjeku 6-8 korisnika), u odnosu na pružanje usluge za u prosjeku 5 korisnika u stanu. Smatramo da se korektivni faktori također trebaju primjenjivati na uslugu organiziranog stanovanja i to korektivni faktor koji se odnosi na prosječan broj korisnika u jednoj stambenoj jedinici (jer se usluga može pružati za do 8 osoba u stanu) te korektivni faktor koji se odnosi na uslugu organiziranog stanovanja uz kratkotrajnu i povremenu podršku u kojoj sukladno Pravilniku o mjerilima jedan asistent pruža podršku u 3-5 stambenih jedinica. | Nije prihvaćen | Usluga organiziranog stanovanjane nije definirana kako posebna vrsta usluge, ne pruža se induvidulano u obitelji korisnika, niti grupno kod pružatelja usluga, stoga troškovi povezani s uslugom organizirananog stanovanja nastaju na mjestu gdje se usluga pruža (u stanu pružatelja usluge). Korektivni fakatori su predviđeni za određivanje intervala cijena posebnih vrsta usluga koje se pružaju induvidualno u obitelji,a uzimaju u obzir povećane materijane troškove povezane s troškom putovanja do korisnika i oportunitetni trošak vremena zaposlenika ili grupno kod pružatelja usluge kada u tom slučaju korektivni faktor održava niže prosječne troškove po korisniku koje pružatelj ima kada uslugui pruža većem broju korisnika u isto vrijeme. |
| 103 | OSJEČKI CENTAR ZA INKLUZIJU | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 25. | Predlažemo naredne nadopune članka 25.: (3) Korektivni faktor x za izračun intervala cijena usluge organiziranog stanovanja uz kratkotrajnu ili povremenu podršku, uzima u obzir povećane materijalne troškove povezane s troškom putovanja do više stambenih zajednica u tijeku dana te oportunitetni trošak vremena zaposlenika, tj. vrijeme koje zaposlenik provede na putu, a koje bi mogao utrošiti na pružanje usluga korisnicima usluge. (4) Korektivni faktor y za izračun intervala cijena usluge organiziranog stanovanja kada je prosječan broj korisnika po stambenoj jedinci veći od 5, treba odraziti niže prosječne troškove po korisniku (tj. jedinici pružene usluge) koje pružatelj ima kada uslugu pruža većem broju korisnika u isto vrijeme (u prosjeku 6-8 korisnika), u odnosu na pružanje usluge za u prosjeku 5 korisnika u stanu. Smatramo da se korektivni faktori također trebaju primjenjivati na uslugu organiziranog stanovanja i to korektivni faktor koji se odnosi na prosječan broj korisnika u jednoj stambenoj jedinici (jer se usluga može pružati za do 8 osoba u stanu) te korektivni faktor koji se odnosi na uslugu organiziranog stanovanja uz kratkotrajnu i povremenu podršku u kojoj sukladno Pravilniku o mjerilima jedan asistent pruža podršku u 3-5 stambenih jedinica. | Nije prihvaćen | Usluga organiziranog stanovanjane nije definirana kako posebna vrsta usluge, ne pruža se induvidulano u obitelji korisnika, niti grupno kod pružatelja usluga, stoga troškovi povezani s uslugom organizirananog stanovanja nastaju na mjestu gdje se usluga pruža (u stanu pružatelja usluge). Korektivni fakatori su predviđeni za određivanje intervala cijena posebnih vrsta usluga koje se pružaju induvidualno u obitelji,a uzimaju u obzir povećane materijane troškove povezane s troškom putovanja do korisnika i oportunitetni trošak vremena zaposlenika ili grupno kod pružatelja usluge kada u tom slučaju korektivni faktor održava niže prosječne troškove po korisniku koje pružatelj ima kada uslugui pruža većem broju korisnika u isto vrijeme. |
| 104 | CIP Slavonski Brod | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 25. | Predlažemo naredne nadopune članka 25.: (3) Korektivni faktor x za izračun intervala cijena usluge organiziranog stanovanja uz kratkotrajnu ili povremenu podršku, uzima u obzir povećane materijalne troškove povezane s troškom putovanja do više stambenih zajednica u tijeku dana te oportunitetni trošak vremena zaposlenika, tj. vrijeme koje zaposlenik provede na putu, a koje bi mogao utrošiti na pružanje usluga korisnicima usluge. (4) Korektivni faktor y za izračun intervala cijena usluge organiziranog stanovanja kada je prosječan broj korisnika po stambenoj jedinci veći od 5, treba odraziti niže prosječne troškove po korisniku (tj. jedinici pružene usluge) koje pružatelj ima kada uslugu pruža većem broju korisnika u isto vrijeme (u prosjeku 6-8 korisnika), u odnosu na pružanje usluge za u prosjeku 5 korisnika u stanu. Smatramo da se korektivni faktori također trebaju primjenjivati na uslugu organiziranog stanovanja i to korektivni faktor koji se odnosi na prosječan broj korisnika u jednoj stambenoj jedinici (jer se usluga može pružati za do 8 osoba u stanu) te korektivni faktor koji se odnosi na uslugu organiziranog stanovanja uz kratkotrajnu i povremenu podršku u kojoj sukladno Pravilniku o mjerilima jedan asistent pruža podršku u 3-5 stambenih jedinica. | Nije prihvaćen | Usluga organiziranog stanovanjane nije definirana kako posebna vrsta usluge, ne pruža se induvidulano u obitelji korisnika, niti grupno kod pružatelja usluga, stoga troškovi povezani s uslugom organizirananog stanovanja nastaju na mjestu gdje se usluga pruža (u stanu pružatelja usluge). Korektivni fakatori su predviđeni za određivanje intervala cijena posebnih vrsta usluga koje se pružaju induvidualno u obitelji,a uzimaju u obzir povećane materijane troškove povezane s troškom putovanja do korisnika i oportunitetni trošak vremena zaposlenika ili grupno kod pružatelja usluge kada u tom slučaju korektivni faktor održava niže prosječne troškove po korisniku koje pružatelj ima kada uslugui pruža većem broju korisnika u isto vrijeme. |
| 105 | Centar za inkluziju i socijalne usluge | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 25. | Predlažemo naredne nadopune članka 25.: (3) Korektivni faktor x za izračun intervala cijena usluge organiziranog stanovanja uz kratkotrajnu ili povremenu podršku, uzima u obzir povećane materijalne troškove povezane s troškom putovanja do više stambenih zajednica u tijeku dana te oportunitetni trošak vremena zaposlenika, tj. vrijeme koje zaposlenik provede na putu, a koje bi mogao utrošiti na pružanje usluga korisnicima usluge. (4) Korektivni faktor y za izračun intervala cijena usluge organiziranog stanovanja kada je prosječan broj korisnika po stambenoj jedinci veći od 5, treba odraziti niže prosječne troškove po korisniku (tj. jedinici pružene usluge) koje pružatelj ima kada uslugu pruža većem broju korisnika u isto vrijeme (u prosjeku 6-8 korisnika), u odnosu na pružanje usluge za u prosjeku 5 korisnika u stanu. | Nije prihvaćen | Usluga organiziranog stanovanjane nije definirana kako posebna vrsta usluge, ne pruža se induvidulano u obitelji korisnika, niti grupno kod pružatelja usluga, stoga troškovi povezani s uslugom organizirananog stanovanja nastaju na mjestu gdje se usluga pruža (u stanu pružatelja usluge). Korektivni fakatori su predviđeni za određivanje intervala cijena posebnih vrsta usluga koje se pružaju induvidualno u obitelji,a uzimaju u obzir povećane materijane troškove povezane s troškom putovanja do korisnika i oportunitetni trošak vremena zaposlenika ili grupno kod pružatelja usluge kada u tom slučaju korektivni faktor održava niže prosječne troškove po korisniku koje pružatelj ima kada uslugui pruža većem broju korisnika u isto vrijeme. |
| 106 | Centar za inkluziju i socijalne usluge | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 25. | Smatramo da se korektivni faktori također trebaju primjenjivati na uslugu organiziranog stanovanja i to korektivni faktor koji se odnosi na prosječan broj korisnika u jednoj stambenoj jedinici (jer se usluga može pružati za do 8 osoba u stanu) te korektivni faktor koji se odnosi na uslugu organiziranog stanovanja uz kratkotrajnu i povremenu podršku u kojoj sukladno Pravilniku o mjerilima jedan asistent pruža podršku u 3-5 stambenih jedinica. | Nije prihvaćen | Usluga organiziranog stanovanjane nije definirana kako posebna vrsta usluge, ne pruža se induvidulano u obitelji korisnika, niti grupno kod pružatelja usluga, stoga troškovi povezani s uslugom organizirananog stanovanja nastaju na mjestu gdje se usluga pruža (u stanu pružatelja usluge). Korektivni fakatori su predviđeni za određivanje intervala cijena posebnih vrsta usluga koje se pružaju induvidualno u obitelji,a uzimaju u obzir povećane materijane troškove povezane s troškom putovanja do korisnika i oportunitetni trošak vremena zaposlenika ili grupno kod pružatelja usluge kada u tom slučaju korektivni faktor održava niže prosječne troškove po korisniku koje pružatelj ima kada uslugu pruža većem broju korisnika u isto vrijeme. |
| 107 | Centar za socijalnu inkluziju Šibenik | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 25. | Predlažemo naredne nadopune članka 25.: (3) Korektivni faktor x za izračun intervala cijena usluge organiziranog stanovanja uz kratkotrajnu ili povremenu podršku, uzima u obzir povećane materijalne troškove povezane s troškom putovanja do više stambenih zajednica u tijeku dana te oportunitetni trošak vremena zaposlenika, tj. vrijeme koje zaposlenik provede na putu, a koje bi mogao utrošiti na pružanje usluga korisnicima usluge. (4) Korektivni faktor y za izračun intervala cijena usluge organiziranog stanovanja kada je prosječan broj korisnika po stambenoj jedinci veći od 5, treba odraziti niže prosječne troškove po korisniku (tj. jedinici pružene usluge) koje pružatelj ima kada uslugu pruža većem broju korisnika u isto vrijeme (u prosjeku 6-8 korisnika), u odnosu na pružanje usluge za u prosjeku 5 korisnika u stanu. | Nije prihvaćen | Usluga organiziranog stanovanjane nije definirana kako posebna vrsta usluge, ne pruža se induvidulano u obitelji korisnika, niti grupno kod pružatelja usluga, stoga troškovi povezani s uslugom organizirananog stanovanja nastaju na mjestu gdje se usluga pruža (u stanu pružatelja usluge). Korektivni fakatori su predviđeni za određivanje intervala cijena posebnih vrsta usluga koje se pružaju induvidualno u obitelji,a uzimaju u obzir povećane materijane troškove povezane s troškom putovanja do korisnika i oportunitetni trošak vremena zaposlenika ili grupno kod pružatelja usluge kada u tom slučaju korektivni faktor održava niže prosječne troškove po korisniku koje pružatelj ima kada uslugui pruža većem broju korisnika u isto vrijeme. |
| 108 | Centar za socijalnu inkluziju Šibenik | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 25. | Smatramo da se korektivni faktori također trebaju primjenjivati na uslugu organiziranog stanovanja i to korektivni faktor koji se odnosi na prosječan broj korisnika u jednoj stambenoj jedinici (jer se usluga može pružati za do 8 osoba u stanu) te korektivni faktor koji se odnosi na uslugu organiziranog stanovanja uz kratkotrajnu i povremenu podršku u kojoj sukladno Pravilniku o mjerilima jedan asistent pruža podršku u 3-5 stambenih jedinica. | Nije prihvaćen | Usluga organiziranog stanovanjane nije definirana kako posebna vrsta usluge, ne pruža se induvidulano u obitelji korisnika, niti grupno kod pružatelja usluga, stoga troškovi povezani s uslugom organizirananog stanovanja nastaju na mjestu gdje se usluga pruža (u stanu pružatelja usluge). Korektivni fakatori su predviđeni za određivanje intervala cijena posebnih vrsta usluga koje se pružaju induvidualno u obitelji,a uzimaju u obzir povećane materijane troškove povezane s troškom putovanja do korisnika i oportunitetni trošak vremena zaposlenika ili grupno kod pružatelja usluge kada u tom slučaju korektivni faktor održava niže prosječne troškove po korisniku koje pružatelj ima kada uslugui pruža većem broju korisnika u isto vrijeme. |
| 109 | Udruga za promicanje inkluzije | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 25. | Smatramo da se korektivni faktori također trebaju primjenjivati na uslugu organiziranog stanovanja i to korektivni faktor koji se odnosi na prosječan broj korisnika u jednoj stambenoj jedinici (jer se usluga može pružati za do 8 osoba u stanu) te korektivni faktor koji se odnosi na uslugu organiziranog stanovanja uz kratkotrajnu i povremenu podršku u kojoj sukladno Pravilniku o mjerilima jedan asistent pruža podršku u 3-5 stambenih jedinica. | Nije prihvaćen | Usluga organiziranog stanovanjane nije definirana kako posebna vrsta usluge, ne pruža se induvidulano u obitelji korisnika, niti grupno kod pružatelja usluga, stoga troškovi povezani s uslugom organizirananog stanovanja nastaju na mjestu gdje se usluga pruža (u stanu pružatelja usluge). Korektivni fakatori su predviđeni za određivanje intervala cijena posebnih vrsta usluga koje se pružaju induvidualno u obitelji,a uzimaju u obzir povećane materijane troškove povezane s troškom putovanja do korisnika i oportunitetni trošak vremena zaposlenika ili grupno kod pružatelja usluge kada u tom slučaju korektivni faktor održava niže prosječne troškove po korisniku koje pružatelj ima kada uslugui pruža većem broju korisnika u isto vrijeme. |
| 110 | Udruga za promicanje inkluzije | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 25. | Predlažemo naredne nadopune članka 25.: (3) Korektivni faktor x za izračun intervala cijena usluge organiziranog stanovanja uz kratkotrajnu ili povremenu podršku, uzima u obzir povećane materijalne troškove povezane s troškom putovanja do više stambenih zajednica u tijeku dana te oportunitetni trošak vremena zaposlenika, tj. vrijeme koje zaposlenik provede na putu, a koje bi mogao utrošiti na pružanje usluga korisnicima usluge. (4) Korektivni faktor y za izračun intervala cijena usluge organiziranog stanovanja kada je prosječan broj korisnika po stambenoj jedinci veći od 5, treba odraziti niže prosječne troškove po korisniku (tj. jedinici pružene usluge) koje pružatelj ima kada uslugu pruža većem broju korisnika u isto vrijeme (u prosjeku 6-8 korisnika), u odnosu na pružanje usluge za u prosjeku 5 korisnika u stanu. | Nije prihvaćen | Usluga organiziranog stanovanjane nije definirana kako posebna vrsta usluge, ne pruža se induvidulano u obitelji korisnika, niti grupno kod pružatelja usluga, stoga troškovi povezani s uslugom organizirananog stanovanja nastaju na mjestu gdje se usluga pruža (u stanu pružatelja usluge). Korektivni fakatori su predviđeni za određivanje intervala cijena posebnih vrsta usluga koje se pružaju induvidualno u obitelji,a uzimaju u obzir povećane materijane troškove povezane s troškom putovanja do korisnika i oportunitetni trošak vremena zaposlenika ili grupno kod pružatelja usluge kada u tom slučaju korektivni faktor održava niže prosječne troškove po korisniku koje pružatelj ima kada uslugui pruža većem broju korisnika u isto vrijeme. |
| 111 | Savez udruga pružatelja usluge organiziranog stanovanja | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 25. | Predlažemo naredne nadopune članka 25.: (3) Korektivni faktor x za izračun intervala cijena usluge organiziranog stanovanja uz kratkotrajnu ili povremenu podršku, uzima u obzir povećane materijalne troškove povezane s troškom putovanja do više stambenih zajednica u tijeku dana te oportunitetni trošak vremena zaposlenika, tj. vrijeme koje zaposlenik provede na putu, a koje bi mogao utrošiti na pružanje usluga korisnicima usluge. (4) Korektivni faktor y za izračun intervala cijena usluge organiziranog stanovanja kada je prosječan broj korisnika po stambenoj jedinci veći od 5, treba odraziti niže prosječne troškove po korisniku (tj. jedinici pružene usluge) koje pružatelj ima kada uslugu pruža većem broju korisnika u isto vrijeme (u prosjeku 6-8 korisnika), u odnosu na pružanje usluge za u prosjeku 5 korisnika u stanu. | Nije prihvaćen | Usluga organiziranog stanovanjane nije definirana kako posebna vrsta usluge, ne pruža se induvidulano u obitelji korisnika, niti grupno kod pružatelja usluga, stoga troškovi povezani s uslugom organizirananog stanovanja nastaju na mjestu gdje se usluga pruža (u stanu pružatelja usluge). Korektivni fakatori su predviđeni za određivanje intervala cijena posebnih vrsta usluga koje se pružaju induvidualno u obitelji,a uzimaju u obzir povećane materijane troškove povezane s troškom putovanja do korisnika i oportunitetni trošak vremena zaposlenika ili grupno kod pružatelja usluge kada u tom slučaju korektivni faktor održava niže prosječne troškove po korisniku koje pružatelj ima kada uslugui pruža većem broju korisnika u isto vrijeme. |
| 112 | Savez udruga pružatelja usluge organiziranog stanovanja | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 25. | Smatramo da se korektivni faktori također trebaju primjenjivati na uslugu organiziranog stanovanja i to korektivni faktor koji se odnosi na prosječan broj korisnika u jednoj stambenoj jedinici (jer se usluga može pružati za do 8 osoba u stanu) te korektivni faktor koji se odnosi na uslugu organiziranog stanovanja uz kratkotrajnu i povremenu podršku u kojoj sukladno Pravilniku o mjerilima jedan asistent pruža podršku u 3-5 stambenih jedinica. | Nije prihvaćen | Usluga organiziranog stanovanjane nije definirana kako posebna vrsta usluge, ne pruža se induvidulano u obitelji korisnika, niti grupno kod pružatelja usluga, stoga troškovi povezani s uslugom organizirananog stanovanja nastaju na mjestu gdje se usluga pruža (u stanu pružatelja usluge). Korektivni fakatori su predviđeni za određivanje intervala cijena posebnih vrsta usluga koje se pružaju induvidualno u obitelji,a uzimaju u obzir povećane materijane troškove povezane s troškom putovanja do korisnika i oportunitetni trošak vremena zaposlenika ili grupno kod pružatelja usluge kada u tom slučaju korektivni faktor održava niže prosječne troškove po korisniku koje pružatelj ima kada uslugui pruža većem broju korisnika u isto vrijeme. |
| 113 | Udruga za inkluziju Lastavice- Split | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 23. | U odnosu na točku 3. potrebno je iz ograničenja materijalnih troškova izuzeti uslugu organiziranog stanovanja uz kratkotrajnu i povremenu podršku u kojima trošak rada predstavlja oko 30% dok materijalni troškovi iznose i do 60% ukupnog troška usluge (nizak omjer osoblja definiran Pravilnikom o mjerilima, uz prosječno 3 sata podrške tjedno po osobi). | Nije prihvaćen | Ograničenje troškovnih kategorija je visoko postavljeno tj. određena je prihvatljiva maksimalna vrijednost odnosno udio pojedine troškovene kategorije u ukupnim troškovima. Iznimno, ako je to opravdanao pružatelji usluga mogu imati troškove iznad kategorije ograničenja ako ministartvo to ocjeni opravdanim i realnim, a također uzimajući u obzir analizirajući sve pružatelje usluga organiziranog stanovanja takve vrste. |
| 114 | OSJEČKI CENTAR ZA INKLUZIJU | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 23. | U odnosu na točku 3. potrebno je iz ograničenja materijalnih troškova izuzeti uslugu organiziranog stanovanja uz kratkotrajnu i povremenu podršku u kojima trošak rada predstavlja oko 30% dok materijalni troškovi iznose i do 60% ukupnog troška usluge (nizak omjer osoblja definiran Pravilnikom o mjerilima, uz prosječno 3 sata podrške tjedno po osobi). | Nije prihvaćen | Ograničenje troškovnih kategorija je visoko postavljeno tj. određena je prihvatljiva maksimalna vrijednost odnosno udio pojedine troškovene kategorije u ukupnim troškovima. Iznimno, ako je to opravdanao pružatelji usluga mogu imati troškove iznad kategorije ograničenja ako ministartvo to ocjeni opravdanim i realnim, a također uzimajući u obzir analizirajući sve pružatelje usluga organiziranog stanovanja takve vrste. |
| 115 | CIP Slavonski Brod | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 23. | U odnosu na točku 3. potrebno je iz ograničenja materijalnih troškova izuzeti uslugu organiziranog stanovanja uz kratkotrajnu i povremenu podršku u kojima trošak rada predstavlja oko 30% dok materijalni troškovi iznose i do 60% ukupnog troška usluge (nizak omjer osoblja definiran Pravilnikom o mjerilima, uz prosječno 3 sata podrške tjedno po osobi). | Nije prihvaćen | Usluga organiziranog stanovanjane nije definirana kako posebna vrsta usluge, ne pruža se induvidulano u obitelji korisnika, niti grupno kod pružatelja usluga, stoga troškovi povezani s uslugom organizirananog stanovanja nastaju na mjestu gdje se usluga pruža (u stanu pružatelja usluge). Korektivni fakatori su predviđeni za određivanje intervala cijena posebnih vrsta usluga koje se pružaju induvidualno u obitelji,a uzimaju u obzir povećane materijane troškove povezane s troškom putovanja do korisnika i oportunitetni trošak vremena zaposlenika ili grupno kod pružatelja usluge kada u tom slučaju korektivni faktor održava niže prosječne troškove po korisniku koje pružatelj ima kada uslugui pruža većem broju korisnika u isto vrijeme. |
| 116 | Centar za inkluziju i socijalne usluge | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 23. | U odnosu na točku 3. potrebno je iz ograničenja materijalnih troškova izuzeti uslugu organiziranog stanovanja uz kratkotrajnu i povremenu podršku u kojima trošak rada predstavlja oko 30% dok materijalni troškovi iznose i do 60% ukupnog troška usluge (nizak omjer osoblja definiran Pravilnikom o mjerilima, uz prosječno 3 sata podrške tjedno po osobi). | Nije prihvaćen | Ograničenje troškovnih kategorija je visoko postavljeno tj. određena je prihvatljiva maksimalna vrijednost odnosno udio pojedine troškovene kategorije u ukupnim troškovima. Iznimno, ako je to opravdanao pružatelji usluga mogu imati troškove iznad kategorije ograničenja ako ministartvo to ocjeni opravdanim i realnim, a također uzimajući u obzir analizirajući sve pružatelje usluga organiziranog stanovanja takve vrste. |
| 117 | Centar za socijalnu inkluziju Šibenik | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 23. | U odnosu na točku 3. potrebno je iz ograničenja materijalnih troškova izuzeti uslugu organiziranog stanovanja uz kratkotrajnu i povremenu podršku u kojima trošak rada predstavlja oko 30% dok materijalni troškovi iznose i do 60% ukupnog troška usluge (nizak omjer osoblja definiran Pravilnikom o mjerilima, uz prosječno 3 sata podrške tjedno po osobi). | Nije prihvaćen | Ograničenje troškovnih kategorija je visoko postavljeno tj. određena je prihvatljiva maksimalna vrijednost odnosno udio pojedine troškovene kategorije u ukupnim troškovima. Iznimno, ako je to opravdanao pružatelji usluga mogu imati troškove iznad kategorije ograničenja ako ministartvo to ocjeni opravdanim i realnim, a također uzimajući u obzir analizirajući sve pružatelje usluga organiziranog stanovanja takve vrste. |
| 118 | Udruga za promicanje inkluzije | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 23. | U odnosu na točku 3. potrebno je iz ograničenja materijalnih troškova izuzeti uslugu organiziranog stanovanja uz kratkotrajnu i povremenu podršku u kojima trošak rada predstavlja oko 30% dok materijalni troškovi iznose i do 60% ukupnog troška usluge (nizak omjer osoblja definiran Pravilnikom o mjerilima, uz prosječno 3 sata podrške tjedno po osobi). | Nije prihvaćen | Ograničenje troškovnih kategorija je visoko postavljeno tj. određena je prihvatljiva maksimalna vrijednost odnosno udio pojedine troškovene kategorije u ukupnim troškovima. Iznimno, ako je to opravdanao pružatelji usluga mogu imati troškove iznad kategorije ograničenja ako ministartvo to ocjeni opravdanim i realnim, a također uzimajući u obzir analizirajući sve pružatelje usluga organiziranog stanovanja takve vrste. |
| 119 | Savez udruga pružatelja usluge organiziranog stanovanja | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 23. | U odnosu na točku 3. potrebno je iz ograničenja materijalnih troškova izuzeti uslugu organiziranog stanovanja uz kratkotrajnu i povremenu podršku u kojima trošak rada predstavlja oko 30% dok materijalni troškovi iznose i do 60% ukupnog troška usluge (nizak omjer osoblja definiran Pravilnikom o mjerilima, uz prosječno 3 sata podrške tjedno po osobi). | Nije prihvaćen | Ograničenje troškovnih kategorija je visoko postavljeno tj. određena je prihvatljiva maksimalna vrijednost odnosno udio pojedine troškovene kategorije u ukupnim troškovima. Iznimno, ako je to opravdanao pružatelji usluga mogu imati troškove iznad kategorije ograničenja ako ministartvo to ocjeni opravdanim i realnim, a također uzimajući u obzir analizirajući sve pružatelje usluga organiziranog stanovanja takve vrste. |
| 120 | Udruga za inkluziju Lastavice- Split | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 20. | Smatramo da se korektivni faktori također trebaju primjenjivati na uslugu organiziranog stanovanja i to korektivni faktor koji se odnosi na prosječan broj korisnika u jednoj stambenoj jedinici (jer se usluga može pružati za do 8 osoba u stanu) te korektivni faktor koji se odnosi na uslugu organiziranog stanovanja uz kratkotrajnu i povremenu podršku u kojoj sukladno Pravilniku o mjerilima jedan asistent pruža podršku u 3-5 stambenih jedinica. | Nije prihvaćen | Usluga organiziranog stanovanjane nije definirana kako posebna vrsta usluge, ne pruža se induvidulano u obitelji korisnika, niti grupno kod pružatelja usluga, stoga troškovi povezani s uslugom organizirananog stanovanja nastaju na mjestu gdje se usluga pruža (u stanu pružatelja usluge). Korektivni fakatori su predviđeni za određivanje intervala cijena posebnih vrsta usluga koje se pružaju induvidualno u obitelji,a uzimaju u obzir povećane materijane troškove povezane s troškom putovanja do korisnika i oportunitetni trošak vremena zaposlenika ili grupno kod pružatelja usluge kada u tom slučaju korektivni faktor održava niže prosječne troškove po korisniku koje pružatelj ima kada uslugui pruža većem broju korisnika u isto vrijeme. |
| 121 | OSJEČKI CENTAR ZA INKLUZIJU | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 20. | Smatramo da se korektivni faktori također trebaju primjenjivati na uslugu organiziranog stanovanja i to korektivni faktor koji se odnosi na prosječan broj korisnika u jednoj stambenoj jedinici (jer se usluga može pružati za do 8 osoba u stanu) te korektivni faktor koji se odnosi na uslugu organiziranog stanovanja uz kratkotrajnu i povremenu podršku u kojoj sukladno Pravilniku o mjerilima jedan asistent pruža podršku u 3-5 stambenih jedinica. | Nije prihvaćen | Usluga organiziranog stanovanjane nije definirana kako posebna vrsta usluge, ne pruža se induvidulano u obitelji korisnika, niti grupno kod pružatelja usluga, stoga troškovi povezani s uslugom organizirananog stanovanja nastaju na mjestu gdje se usluga pruža (u stanu pružatelja usluge). Korektivni fakatori su predviđeni za određivanje intervala cijena posebnih vrsta usluga koje se pružaju induvidualno u obitelji,a uzimaju u obzir povećane materijane troškove povezane s troškom putovanja do korisnika i oportunitetni trošak vremena zaposlenika ili grupno kod pružatelja usluge kada u tom slučaju korektivni faktor održava niže prosječne troškove po korisniku koje pružatelj ima kada uslugui pruža većem broju korisnika u isto vrijeme. |
| 122 | CIP Slavonski Brod | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 20. | Smatramo da se korektivni faktori također trebaju primjenjivati na uslugu organiziranog stanovanja i to korektivni faktor koji se odnosi na prosječan broj korisnika u jednoj stambenoj jedinici (jer se usluga može pružati za do 8 osoba u stanu) te korektivni faktor koji se odnosi na uslugu organiziranog stanovanja uz kratkotrajnu i povremenu podršku u kojoj sukladno Pravilniku o mjerilima jedan asistent pruža podršku u 3-5 stambenih jedinica. | Nije prihvaćen | Usluga organiziranog stanovanjane nije definirana kako posebna vrsta usluge, ne pruža se induvidulano u obitelji korisnika, niti grupno kod pružatelja usluga, stoga troškovi povezani s uslugom organizirananog stanovanja nastaju na mjestu gdje se usluga pruža (u stanu pružatelja usluge). Korektivni fakatori su predviđeni za određivanje intervala cijena posebnih vrsta usluga koje se pružaju induvidualno u obitelji,a uzimaju u obzir povećane materijane troškove povezane s troškom putovanja do korisnika i oportunitetni trošak vremena zaposlenika ili grupno kod pružatelja usluge kada u tom slučaju korektivni faktor održava niže prosječne troškove po korisniku koje pružatelj ima kada uslugui pruža većem broju korisnika u isto vrijeme. |
| 123 | Centar za inkluziju i socijalne usluge | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 20. | Smatramo da se korektivni faktori također trebaju primjenjivati na uslugu organiziranog stanovanja i to korektivni faktor koji se odnosi na prosječan broj korisnika u jednoj stambenoj jedinici (jer se usluga može pružati za do 8 osoba u stanu) te korektivni faktor koji se odnosi na uslugu organiziranog stanovanja uz kratkotrajnu i povremenu podršku u kojoj sukladno Pravilniku o mjerilima jedan asistent pruža podršku u 3-5 stambenih jedinica. | Nije prihvaćen | Usluga organiziranog stanovanjane nije definirana kako posebna vrsta usluge, ne pruža se induvidulano u obitelji korisnika, niti grupno kod pružatelja usluga, stoga troškovi povezani s uslugom organizirananog stanovanja nastaju na mjestu gdje se usluga pruža (u stanu pružatelja usluge). Korektivni fakatori su predviđeni za određivanje intervala cijena posebnih vrsta usluga koje se pružaju induvidualno u obitelji,a uzimaju u obzir povećane materijane troškove povezane s troškom putovanja do korisnika i oportunitetni trošak vremena zaposlenika ili grupno kod pružatelja usluge kada u tom slučaju korektivni faktor održava niže prosječne troškove po korisniku koje pružatelj ima kada uslugui pruža većem broju korisnika u isto vrijeme. |
| 124 | Centar za socijalnu inkluziju Šibenik | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 20. | Smatramo da se korektivni faktori također trebaju primjenjivati na uslugu organiziranog stanovanja i to korektivni faktor koji se odnosi na prosječan broj korisnika u jednoj stambenoj jedinici (jer se usluga može pružati za do 8 osoba u stanu) te korektivni faktor koji se odnosi na uslugu organiziranog stanovanja uz kratkotrajnu i povremenu podršku u kojoj sukladno Pravilniku o mjerilima jedan asistent pruža podršku u 3-5 stambenih jedinica. | Nije prihvaćen | Usluga organiziranog stanovanjane nije definirana kako posebna vrsta usluge, ne pruža se induvidulano u obitelji korisnika, niti grupno kod pružatelja usluga, stoga troškovi povezani s uslugom organizirananog stanovanja nastaju na mjestu gdje se usluga pruža (u stanu pružatelja usluge). Korektivni fakatori su predviđeni za određivanje intervala cijena posebnih vrsta usluga koje se pružaju induvidualno u obitelji,a uzimaju u obzir povećane materijane troškove povezane s troškom putovanja do korisnika i oportunitetni trošak vremena zaposlenika ili grupno kod pružatelja usluge kada u tom slučaju korektivni faktor održava niže prosječne troškove po korisniku koje pružatelj ima kada uslugui pruža većem broju korisnika u isto vrijeme. |
| 125 | Udruga za promicanje inkluzije | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 20. | Smatramo da se korektivni faktori također trebaju primjenjivati na uslugu organiziranog stanovanja i to korektivni faktor koji se odnosi na prosječan broj korisnika u jednoj stambenoj jedinici (jer se usluga može pružati za do 8 osoba u stanu) te korektivni faktor koji se odnosi na uslugu organiziranog stanovanja uz kratkotrajnu i povremenu podršku u kojoj sukladno Pravilniku o mjerilima jedan asistent pruža podršku u 3-5 stambenih jedinica. | Nije prihvaćen | Usluga organiziranog stanovanjane nije definirana kako posebna vrsta usluge, ne pruža se induvidulano u obitelji korisnika, niti grupno kod pružatelja usluga, stoga troškovi povezani s uslugom organizirananog stanovanja nastaju na mjestu gdje se usluga pruža (u stanu pružatelja usluge). Korektivni fakatori su predviđeni za određivanje intervala cijena posebnih vrsta usluga koje se pružaju induvidualno u obitelji,a uzimaju u obzir povećane materijane troškove povezane s troškom putovanja do korisnika i oportunitetni trošak vremena zaposlenika ili grupno kod pružatelja usluge kada u tom slučaju korektivni faktor održava niže prosječne troškove po korisniku koje pružatelj ima kada uslugui pruža većem broju korisnika u isto vrijeme. |
| 126 | Savez udruga pružatelja usluge organiziranog stanovanja | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 20. | Smatramo da se korektivni faktori također trebaju primjenjivati na uslugu organiziranog stanovanja i to korektivni faktor koji se odnosi na prosječan broj korisnika u jednoj stambenoj jedinici (jer se usluga može pružati za do 8 osoba u stanu) te korektivni faktor koji se odnosi na uslugu organiziranog stanovanja uz kratkotrajnu i povremenu podršku u kojoj sukladno Pravilniku o mjerilima jedan asistent pruža podršku u 3-5 stambenih jedinica. | Nije prihvaćen | Usluga organiziranog stanovanjane nije definirana kako posebna vrsta usluge, ne pruža se induvidulano u obitelji korisnika, niti grupno kod pružatelja usluga, stoga troškovi povezani s uslugom organizirananog stanovanja nastaju na mjestu gdje se usluga pruža (u stanu pružatelja usluge). Korektivni fakatori su predviđeni za određivanje intervala cijena posebnih vrsta usluga koje se pružaju induvidualno u obitelji,a uzimaju u obzir povećane materijane troškove povezane s troškom putovanja do korisnika i oportunitetni trošak vremena zaposlenika ili grupno kod pružatelja usluge kada u tom slučaju korektivni faktor održava niže prosječne troškove po korisniku koje pružatelj ima kada uslugui pruža većem broju korisnika u isto vrijeme. |
| 127 | Udruga za inkluziju Lastavice- Split | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 15. | Točku 2. treba razraditi jer u postojećoj praksi nije vidljivo koja je sama cijena i za koliko je povećana za projiciranu inflaciju. Iznosi se ODMAH moraju povećati do iznosa koji je potreban za pružanje usluge sukladno Pravilniku o mjerilima. | Nije prihvaćen | Troškovi pružanja usluga realno se raspodjeljuju po svim vrstma usluga koje se pružaju. “Realno” znači da je ukupni godišnji trošak npr. iznos izdataka za materijal i energiju po vrstama socijalnih usluga čijim pružanjem je trošak nastao (u godini za koju se podaci prikupljaju) , raspodjeljen na stvarne realizirane troškove po pripadajućim vrstama pruženih socijalnih usluga. Predloženi termin prikupljanja troškova ne obuhvaća bit onoga što se ovim stavkom članka 14. želi postići, trošak koji je nastao ne samo da mora biti prikupljen već mora biti raspodjeljen na stvarne realizirane troškove po pripadajućim vrstama pruženih socijalnih usluga. |
| 128 | OSJEČKI CENTAR ZA INKLUZIJU | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 15. | Točku 2. treba razraditi jer u postojećoj praksi nije vidljivo koja je sama cijena i za koliko je povećana za projiciranu inflaciju. Iznosi se ODMAH moraju povećati do iznosa koji je potreban za pružanje usluge sukladno Pravilniku o mjerilima. | Nije prihvaćen | Projicirana stopa inflacije je javno dostupan podatak koji objavljuje Hrvatska narodna banka. Ovim Pravilnikom se ne uređuje određivanje cijene pružanja usluga za svakog pojedinig pružatelja već se temeljem metodologije izračuna cijene utvrđuje interval cijene pojedine socijalne usluge |
| 129 | CIP Slavonski Brod | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 15. | Točku 2. treba razraditi jer u postojećoj praksi nije vidljivo koja je sama cijena i za koliko je povećana za projiciranu inflaciju. Iznosi se ODMAH moraju povećati do iznosa koji je potreban za pružanje usluge sukladno Pravilniku o mjerilima. | Nije prihvaćen | Stopa inflacije i projicirana stopa inflacije je javno dostupan podatak koji objavljuje Hrvatska narodna banka. Ovim Pravilnikom se ne uređuje određivanje cijene pružanja usluga za svakog pojedinig pružatelja već se temeljem ove metodologije utvrđuje interval cijene pojedine socijalne usluge. Nadalje, svi parametri na temelju kojih je proveden izračun objavit će se na mrežnoj stranici ministartsva zajedno s konačnim utvrđenim intervalima cijena socijalnih usluga. |
| 130 | Centar za inkluziju i socijalne usluge | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 15. | Točku 2. treba razraditi jer u postojećoj praksi nije vidljivo koja je sama cijena i za koliko je povećana za projiciranu inflaciju. Iznosi se ODMAH moraju povećati do iznosa koji je potreban za pružanje usluge sukladno Pravilniku o mjerilima. | Nije prihvaćen | Stopa inflacije i projicirana stopa inflacije je javno dostupan podatak koji objavljuje Hrvatska narodna banka. Ovim Pravilnikom se ne uređuje određivanje cijene pružanja usluga za svakog pojedinig pružatelja već se temeljem ove metodologije utvrđuje interval cijene pojedine socijalne usluge. Nadalje, svi parametri na temelju kojih je proveden izračun objavit će se na mrežnoj stranici ministartsva zajedno s konačnim utvrđenim intervalima cijena socijalnih usluga. |
| 131 | Centar za socijalnu inkluziju Šibenik | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 15. | Točku 2. treba razraditi jer u postojećoj praksi nije vidljivo koja je sama cijena i za koliko je povećana za projiciranu inflaciju. Iznosi se ODMAH moraju povećati do iznosa koji je potreban za pružanje usluge sukladno Pravilniku o mjerilima. | Nije prihvaćen | Stopa inflacije i projicirana stopa inflacije je javno dostupan podatak koji objavljuje Hrvatska narodna banka. Ovim Pravilnikom se ne uređuje određivanje cijene pružanja usluga za svakog pojedinig pružatelja već se temeljem ove metodologije utvrđuje interval cijene pojedine socijalne usluge. Nadalje, svi parametri na temelju kojih je proveden izračun objavit će se na mrežnoj stranici ministartsva zajedno s konačnim utvrđenim intervalima cijena socijalnih usluga. |
| 132 | Udruga za promicanje inkluzije | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 15. | Točku 2. treba razraditi jer u postojećoj praksi nije vidljivo koja je sama cijena i za koliko je povećana za projiciranu inflaciju. Iznosi se ODMAH moraju povećati do iznosa koji je potreban za pružanje usluge sukladno Pravilniku o mjerilima. | Nije prihvaćen | Stopa inflacije i projicirana stopa inflacije je javno dostupan podatak koji objavljuje Hrvatska narodna banka. Ovim Pravilnikom se ne uređuje određivanje cijene pružanja usluga za svakog pojedinig pružatelja već se temeljem ove metodologije utvrđuje interval cijene pojedine socijalne usluge. Nadalje, svi parametri na temelju kojih je proveden izračun objavit će se na mrežnoj stranici ministartsva zajedno s konačnim utvrđenim intervalima cijena socijalnih usluga. |
| 133 | Savez udruga pružatelja usluge organiziranog stanovanja | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 15. | Točku 2. treba razraditi jer u postojećoj praksi nije vidljivo koja je sama cijena i za koliko je povećana za projiciranu inflaciju. Iznosi se ODMAH moraju povećati do iznosa koji je potreban za pružanje usluge sukladno Pravilniku o mjerilima. | Nije prihvaćen | Stopa inflacije i projicirana stopa inflacije je javno dostupan podatak koji objavljuje Hrvatska narodna banka. Ovim Pravilnikom se ne uređuje određivanje cijene pružanja usluga za svakog pojedinig pružatelja već se temeljem ove metodologije utvrđuje interval cijene pojedine socijalne usluge. Nadalje, svi parametri na temelju kojih je proveden izračun objavit će se na mrežnoj stranici ministartsva zajedno s konačnim utvrđenim intervalima cijena socijalnih usluga. |
| 134 | Udruga za inkluziju Lastavice- Split | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 14. | U odnosu na točku 2. objasniti što znači realno – da li to znači da se npr. trošak osoblja raspoređuje po vrstama usluga po standardima koje propisuje Pravilnik o mjerilima? Gdje se prikazuju troškovi kada pružatelj usluge ima više osoblja uključeno u pružanje usluge od broja propisanog Pravilnikom o mjerilima? (1) Iznos godišnjih izravnih i neizravnih troškova pružanja usluga prikupljaju se zasebno za svaku vrstu pružene socijalne usluge. | Nije prihvaćen | Troškovi pružanja usluga realno se raspodjeljuju po svim vrstma usluga koje se pružaju. “Realno” znači da je ukupni godišnji trošak npr. iznos izdataka za materijal i energiju po vrstama socijalnih usluga čijim pružanjem je trošak nastao (u godini za koju se podaci prikupljaju) , raspodjeljen na stvarne realizirane troškove po pripadajućim vrstama pruženih socijalnih usluga. Predloženi termin prikupljanja troškova ne obuhvaća bit onoga što se ovim stavkom članka 14. želi postići, trošak koji je nastao ne samo da mora biti prikupljen već mora biti raspodjeljen na stvarne realizirane troškove po pripadajućim vrstama pruženih socijalnih usluga. |
| 135 | OSJEČKI CENTAR ZA INKLUZIJU | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 14. | U odnosu na točku 2. objasniti što znači realno – da li to znači da se npr. trošak osoblja raspoređuje po vrstama usluga po standardima koje propisuje Pravilnik o mjerilima? Gdje se prikazuju troškovi kada pružatelj usluge ima više osoblja uključeno u pružanje usluge od broja propisanog Pravilnikom o mjerilima? (1) Iznos godišnjih izravnih i neizravnih troškova pružanja usluga prikupljaju se zasebno za svaku vrstu pružene socijalne usluge. | Nije prihvaćen | Troškovi pružanja usluga realno se raspodjeljuju po svim vrstma usluga koje se pružaju. “Realno” znači da je ukupni godišnji trošak npr. iznos izdataka za materijal i energiju po vrstama socijalnih usluga čijim pružanjem je trošak nastao (u godini za koju se podaci prikupljaju) , raspodjeljen na stvarne realizirane troškove po pripadajućim vrstama pruženih socijalnih usluga. Predloženi termin prikupljanja troškova ne obuhvaća bit onoga što se ovim stavkom članka 14. želi postići, trošak koji je nastao ne samo da mora biti prikupljen već mora biti raspodjeljen na stvarne realizirane troškove po pripadajućim vrstama pruženih socijalnih usluga. |
| 136 | CIP Slavonski Brod | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 14. | U odnosu na točku 2. objasniti što znači realno – da li to znači da se npr. trošak osoblja raspoređuje po vrstama usluga po standardima koje propisuje Pravilnik o mjerilima? Gdje se prikazuju troškovi kada pružatelj usluge ima više osoblja uključeno u pružanje usluge od broja propisanog Pravilnikom o mjerilima? (1) Iznos godišnjih izravnih i neizravnih troškova pružanja usluga prikupljaju se zasebno za svaku vrstu pružene socijalne usluge. | Nije prihvaćen | Troškovi pružanja usluga realno se raspodjeljuju po svim vrstma usluga koje se pružaju. “Realno” znači da je ukupni godišnji trošak npr. iznos izdataka za materijal i energiju po vrstama socijalnih usluga čijim pružanjem je trošak nastao (u godini za koju se podaci prikupljaju) , raspodjeljen na stvarne realizirane troškove po pripadajućim vrstama pruženih socijalnih usluga. Predloženi termin prikupljanja troškova ne obuhvaća bit onoga što se ovim stavkom članka 14. želi postići, trošak koji je nastao ne samo da mora biti prikupljen već mora biti raspodjeljen na stvarne realizirane troškove po pripadajućim vrstama pruženih socijalnih usluga. |
| 137 | Centar za inkluziju i socijalne usluge | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 14. | U odnosu na točku 2. objasniti što znači realno – da li to znači da se npr. trošak osoblja raspoređuje po vrstama usluga po standardima koje propisuje Pravilnik o mjerilima? Gdje se prikazuju troškovi kada pružatelj usluge ima više osoblja uključeno u pružanje usluge od broja propisanog Pravilnikom o mjerilima? | Nije prihvaćen | Troškovi pružanja usluga realno se raspodjeljuju po svim vrstma usluga koje se pružaju. “Realno” znači da je ukupni godišnji trošak npr. iznos izdataka za materijal i energiju po vrstama socijalnih usluga čijim pružanjem je trošak nastao (u godini za koju se podaci prikupljaju) , raspodjeljen na stvarne realizirane troškove po pripadajućim vrstama pruženih socijalnih usluga. Predloženi termin prikupljanja troškova ne obuhvaća bit onoga što se ovim stavkom članka 14. želi postići, trošak koji je nastao ne samo da mora biti prikupljen već mora biti raspodjeljen na stvarne realizirane troškove po pripadajućim vrstama pruženih socijalnih usluga. |
| 138 | Centar za socijalnu inkluziju Šibenik | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 14. | U odnosu na točku 2. objasniti što znači realno – da li to znači da se npr. trošak osoblja raspoređuje po vrstama usluga po standardima koje propisuje Pravilnik o mjerilima? Gdje se prikazuju troškovi kada pružatelj usluge ima više osoblja uključeno u pružanje usluge od broja propisanog Pravilnikom o mjerilima? | Nije prihvaćen | Troškovi pružanja usluga realno se raspodjeljuju po svim vrstma usluga koje se pružaju. “Realno” znači da je ukupni godišnji trošak npr. iznos izdataka za materijal i energiju po vrstama socijalnih usluga čijim pružanjem je trošak nastao (u godini za koju se podaci prikupljaju) , raspodjeljen na stvarne realizirane troškove po pripadajućim vrstama pruženih socijalnih usluga. Predloženi termin prikupljanja troškova ne obuhvaća bit onoga što se ovim stavkom članka 14. želi postići, trošak koji je nastao ne samo da mora biti prikupljen već mora biti raspodjeljen na stvarne realizirane troškove po pripadajućim vrstama pruženih socijalnih usluga. |
| 139 | Centar za socijalnu inkluziju Šibenik | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 14. | (1) Iznos godišnjih izravnih i neizravnih troškova pružanja usluga prikupljaju se zasebno za svaku vrstu pružene socijalne usluge. | Nije prihvaćen | Troškovi pružanja usluga realno se raspodjeljuju po svim vrstma usluga koje se pružaju. “Realno” znači da je ukupni godišnji trošak npr. iznos izdataka za materijal i energiju po vrstama socijalnih usluga čijim pružanjem je trošak nastao (u godini za koju se podaci prikupljaju) , raspodjeljen na stvarne realizirane troškove po pripadajućim vrstama pruženih socijalnih usluga. Predloženi termin prikupljanja troškova ne obuhvaća bit onoga što se ovim stavkom članka 14. želi postići, trošak koji je nastao ne samo da mora biti prikupljen već mora biti raspodjeljen na stvarne realizirane troškove po pripadajućim vrstama pruženih socijalnih usluga. |
| 140 | Udruga za promicanje inkluzije | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 14. | (1) Iznos godišnjih izravnih i neizravnih troškova pružanja usluga prikupljaju se zasebno za svaku vrstu pružene socijalne usluge. | Nije prihvaćen | Troškovi pružanja usluga realno se raspodjeljuju po svim vrstma usluga koje se pružaju. “Realno” znači da je ukupni godišnji trošak npr. iznos izdataka za materijal i energiju po vrstama socijalnih usluga čijim pružanjem je trošak nastao (u godini za koju se podaci prikupljaju) , raspodjeljen na stvarne realizirane troškove po pripadajućim vrstama pruženih socijalnih usluga. Predloženi termin prikupljanja troškova ne obuhvaća bit onoga što se ovim stavkom članka 14. želi postići, trošak koji je nastao ne samo da mora biti prikupljen već mora biti raspodjeljen na stvarne realizirane troškove po pripadajućim vrstama pruženih socijalnih usluga. |
| 141 | Udruga za promicanje inkluzije | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 14. | U odnosu na točku 2. objasniti što znači realno – da li to znači da se npr. trošak osoblja raspoređuje po vrstama usluga po standardima koje propisuje Pravilnik o mjerilima? Gdje se prikazuju troškovi kada pružatelj usluge ima više osoblja uključeno u pružanje usluge od broja propisanog Pravilnikom o mjerilima? | Nije prihvaćen | Troškovi pružanja usluga realno se raspodjeljuju po svim vrstma usluga koje se pružaju. “Realno” znači da je ukupni godišnji trošak npr. iznos izdataka za materijal i energiju po vrstama socijalnih usluga čijim pružanjem je trošak nastao (u godini za koju se podaci prikupljaju) , raspodjeljen na stvarne realizirane troškove po pripadajućim vrstama pruženih socijalnih usluga. Predloženi termin prikupljanja troškova ne obuhvaća bit onoga što se ovim stavkom članka 14. želi postići, trošak koji je nastao ne samo da mora biti prikupljen već mora biti raspodjeljen na stvarne realizirane troškove po pripadajućim vrstama pruženih socijalnih usluga. |
| 142 | Savez udruga pružatelja usluge organiziranog stanovanja | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 14. | U odnosu na točku 2. objasniti što znači realno – da li to znači da se npr. trošak osoblja raspoređuje po vrstama usluga po standardima koje propisuje Pravilnik o mjerilima? Gdje se prikazuju troškovi kada pružatelj usluge ima više osoblja uključeno u pružanje usluge od broja propisanog Pravilnikom o mjerilima? | Nije prihvaćen | Troškovi pružanja usluga realno se raspodjeljuju po svim vrstma usluga koje se pružaju. “Realno” znači da je ukupni godišnji trošak npr. iznos izdataka za materijal i energiju po vrstama socijalnih usluga čijim pružanjem je trošak nastao (u godini za koju se podaci prikupljaju) , raspodjeljen na stvarne realizirane troškove po pripadajućim vrstama pruženih socijalnih usluga. Predloženi termin prikupljanja troškova ne obuhvaća bit onoga što se ovim stavkom članka 14. želi postići, trošak koji je nastao ne samo da mora biti prikupljen već mora biti raspodjeljen na stvarne realizirane troškove po pripadajućim vrstama pruženih socijalnih usluga. |
| 143 | Savez udruga pružatelja usluge organiziranog stanovanja | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 14. | (1) Iznos godišnjih izravnih i neizravnih troškova pružanja usluga prikupljaju se zasebno za svaku vrstu pružene socijalne usluge. | Nije prihvaćen | Troškovi pružanja usluga realno se raspodjeljuju po svim vrstma usluga koje se pružaju. “Realno” znači da je ukupni godišnji trošak npr. iznos izdataka za materijal i energiju po vrstama socijalnih usluga čijim pružanjem je trošak nastao (u godini za koju se podaci prikupljaju) , raspodjeljen na stvarne realizirane troškove po pripadajućim vrstama pruženih socijalnih usluga. Predloženi termin prikupljanja troškova ne obuhvaća bit onoga što se ovim stavkom članka 14. želi postići, trošak koji je nastao ne samo da mora biti prikupljen već mora biti raspodjeljen na stvarne realizirane troškove po pripadajućim vrstama pruženih socijalnih usluga. |
| 144 | Udruga za inkluziju Lastavice- Split | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 9. | U odnosu na uslugu organiziranog stanovanja gdje se usluga pruža korisnicima u stanu predlažemo da naredni troškovi također budu iskazani u odnosu na stambene jedinice te priznati kao izravni troškovi jer se odnose na osobe koje uslugu koriste, i to: – Trošak telefona i interneta (sukladno Pravilniku o mjerilima koji određuje da svaka stambena jedinica mora imati telefon i internet) – Transportne usluge (dio korisnika usluge zbog prijavljenog boravišta u drugoj županiji ne ostvaruje pravo na besplatan javni prijevoz) – usluge tekućeg i investicijskog održavanja (u odnosu na stambene prostore i opremu koje koriste korisnici usluga) – komunalne usluge za stanove u kojima se pruža usluga organiziranog stanovanja – zakupnine i najamnine stambenih prostora u kojima se pruža usluga organiziranog stanovanja – zdravstvene usluge koje se dodatno pružaju korisnicima, Troškovi navedenih točaka koji se odnose na ured smatraju se neizravnim troškovima. | Nije prihvaćen | Sukladno računovodstvenim standardima jasno su definirane razlike između izravnih i neizravnih troškova. Za sve vrste socijalnih usluga jednakim pristupom definirane su troškovne kategorije koje obuhvaćaju izravne i neizravne troškove. Izravni troškovi su oni koji izravno utječu na pružanje socijalne usluge dakle, jedne jedinice usluge korisniku, a neizravni troškovi nastaju u redovnom tijeku poslovanja i koriste cijeloj organizaciji, a ne samo jednom korisniku. Vaš prijedlog ne možemo uvažiti obzirom da svi troškovi koje ste predložili, prema gore iznijetom ne mogu se smatrati izravnim troškovima. |
| 145 | OSJEČKI CENTAR ZA INKLUZIJU | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 9. | U odnosu na uslugu organiziranog stanovanja gdje se usluga pruža korisnicima u stanu predlažemo da naredni troškovi također budu iskazani u odnosu na stambene jedinice te priznati kao izravni troškovi jer se odnose na osobe koje uslugu koriste, i to: – Trošak telefona i interneta (sukladno Pravilniku o mjerilima koji određuje da svaka stambena jedinica mora imati telefon i internet) – Transportne usluge (dio korisnika usluge zbog prijavljenog boravišta u drugoj županiji ne ostvaruje pravo na besplatan javni prijevoz) – usluge tekućeg i investicijskog održavanja (u odnosu na stambene prostore i opremu koje koriste korisnici usluga) – komunalne usluge za stanove u kojima se pruža usluga organiziranog stanovanja – zakupnine i najamnine stambenih prostora u kojima se pruža usluga organiziranog stanovanja – zdravstvene usluge koje se dodatno pružaju korisnicima, Troškovi navedenih točaka koji se odnose na ured smatraju se neizravnim troškovima. | Nije prihvaćen | Sukladno računovodstvenim standardima jasno su definirane razlike između izravnih i neizravnih troškova. Za sve vrste socijalnih usluga jednakim pristupom definirane su troškovne kategorije koje obuhvaćaju izravne i neizravne troškove. Izravni troškovi su oni koji izravno utječu na pružanje socijalne usluge dakle, jedne jedinice usluge korisniku, a neizravni troškovi nastaju u redovnom tijeku poslovanja i koriste cijeloj organizaciji, a ne samo jednom korisniku. Vaš prijedlog ne možemo uvažiti obzirom da svi troškovi koje ste predložili, prema gore iznijetom ne mogu se smatrati izravnim troškovima. |
| 146 | CIP Slavonski Brod | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 9. | U odnosu na uslugu organiziranog stanovanja gdje se usluga pruža korisnicima u stanu predlažemo da naredni troškovi također budu iskazani u odnosu na stambene jedinice te priznati kao izravni troškovi jer se odnose na osobe koje uslugu koriste, i to: – Trošak telefona i interneta (sukladno Pravilniku o mjerilima koji određuje da svaka stambena jedinica mora imati telefon i internet) – Transportne usluge (dio korisnika usluge zbog prijavljenog boravišta u drugoj županiji ne ostvaruje pravo na besplatan javni prijevoz) – usluge tekućeg i investicijskog održavanja (u odnosu na stambene prostore i opremu koje koriste korisnici usluga) – komunalne usluge za stanove u kojima se pruža usluga organiziranog stanovanja – zakupnine i najamnine stambenih prostora u kojima se pruža usluga organiziranog stanovanja – zdravstvene usluge koje se dodatno pružaju korisnicima, Troškovi navedenih točaka koji se odnose na ured smatraju se neizravnim troškovima. | Nije prihvaćen | Sukladno računovodstvenim standardima jasno su definirane razlike između izravnih i neizravnih troškova. Za sve vrste socijalnih usluga jednakim pristupom definirane su troškovne kategorije koje obuhvaćaju izravne i neizravne troškove. Izravni troškovi su oni koji izravno utječu na pružanje socijalne usluge dakle, jedne jedinice usluge korisniku, a neizravni troškovi nastaju u redovnom tijeku poslovanja i koriste cijeloj organizaciji, a ne samo jednom korisniku. Vaš prijedlog ne možemo uvažiti obzirom da svi troškovi koje ste predložili, prema gore iznijetom ne mogu se smatrati izravnim troškovima. |
| 147 | Centar za inkluziju i socijalne usluge | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 9. | U odnosu na uslugu organiziranog stanovanja gdje se usluga pruža korisnicima u stanu predlažemo da naredni troškovi također budu iskazani u odnosu na stambene jedinice te priznati kao izravni troškovi jer se odnose na osobe koje uslugu koriste, i to: – Trošak telefona i interneta (sukladno Pravilniku o mjerilima koji određuje da svaka stambena jedinica mora imati telefon i internet) – Transportne usluge (dio korisnika usluge zbog prijavljenog boravišta u drugoj županiji ne ostvaruje pravo na besplatan javni prijevoz) – usluge tekućeg i investicijskog održavanja (u odnosu na stambene prostore i opremu koje koriste korisnici usluga) – komunalne usluge za stanove u kojima se pruža usluga organiziranog stanovanja – zakupnine i najamnine stambenih prostora u kojima se pruža usluga organiziranog stanovanja – zdravstvene usluge koje se dodatno pružaju korisnicima, Troškovi navedenih točaka koji se odnose na ured smatraju se neizravnim troškovima. | Nije prihvaćen | Sukladno računovodstvenim standardima jasno su definirane razlike između izravnih i neizravnih troškova. Za sve vrste socijalnih usluga jednakim pristupom definirane su troškovne kategorije koje obuhvaćaju izravne i neizravne troškove. Izravni troškovi su oni koji izravno utječu na pružanje socijalne usluge dakle, jedne jedinice usluge korisniku, a neizravni troškovi nastaju u redovnom tijeku poslovanja i koriste cijeloj organizaciji, a ne samo jednom korisniku. Vaš prijedlog ne možemo uvažiti obzirom da svi troškovi koje ste predložili, prema gore iznijetom ne mogu se smatrati izravnim troškovima. |
| 148 | Centar za socijalnu inkluziju Šibenik | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 9. | U odnosu na uslugu organiziranog stanovanja gdje se usluga pruža korisnicima u stanu predlažemo da naredni troškovi također budu iskazani u odnosu na stambene jedinice te priznati kao izravni troškovi jer se odnose na osobe koje uslugu koriste, i to: – Trošak telefona i interneta (sukladno Pravilniku o mjerilima koji određuje da svaka stambena jedinica mora imati telefon i internet) – Transportne usluge (dio korisnika usluge zbog prijavljenog boravišta u drugoj županiji ne ostvaruje pravo na besplatan javni prijevoz) – usluge tekućeg i investicijskog održavanja (u odnosu na stambene prostore i opremu koje koriste korisnici usluga) – komunalne usluge za stanove u kojima se pruža usluga organiziranog stanovanja – zakupnine i najamnine stambenih prostora u kojima se pruža usluga organiziranog stanovanja – zdravstvene usluge koje se dodatno pružaju korisnicima, Troškovi navedenih točaka koji se odnose na ured smatraju se neizravnim troškovima. | Nije prihvaćen | Sukladno računovodstvenim standardima jasno su definirane razlike između izravnih i neizravnih troškova. Za sve vrste socijalnih usluga jednakim pristupom definirane su troškovne kategorije koje obuhvaćaju izravne i neizravne troškove. Izravni troškovi su oni koji izravno utječu na pružanje socijalne usluge dakle, jedne jedinice pružene usluge korisniku, a neizravni troškovi nastaju u redovnom tijeku poslovanja i koriste cijeloj organizaciji, a ne samo jednom korisniku. Vaš prijedlog ne možemo uvažiti obzirom da svi troškovi koje ste predložili, prema gore iznijetom ne mogu se smatrati izravnim troškovim |
| 149 | Udruga za promicanje inkluzije | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 9. | U odnosu na uslugu organiziranog stanovanja gdje se usluga pruža korisnicima u stanu predlažemo da naredni troškovi također budu iskazani u odnosu na stambene jedinice te priznati kao izravni troškovi jer se odnose na osobe koje uslugu koriste, i to: – Trošak telefona i interneta (sukladno Pravilniku o mjerilima koji određuje da svaka stambena jedinica mora imati telefon i internet) – Transportne usluge (dio korisnika usluge zbog prijavljenog boravišta u drugoj županiji ne ostvaruje pravo na besplatan javni prijevoz) – usluge tekućeg i investicijskog održavanja (u odnosu na stambene prostore i opremu koje koriste korisnici usluga) – komunalne usluge za stanove u kojima se pruža usluga organiziranog stanovanja – zakupnine i najamnine stambenih prostora u kojima se pruža usluga organiziranog stanovanja – zdravstvene usluge koje se dodatno pružaju korisnicima, Troškovi navedenih točaka koji se odnose na ured smatraju se neizravnim troškovima. | Nije prihvaćen | Sukladno računovodstvenim standardima jasno su definirane razlike između izravnih i neizravnih troškova. Za sve vrste socijalnih usluga jednakim pristupom definirane su troškovne kategorije koje obuhvaćaju izravne i neizravne troškove. Izravni troškovi su oni koji izravno utječu na pružanje socijalne usluge dakle, jedne jedinice usluge korisniku, a neizravni troškovi nastaju u redovnom tijeku poslovanja i koriste cijeloj organizaciji, a ne samo jednom korisniku. Vaš prijedlog ne možemo uvažiti obzirom da svi troškovi koje ste predložili, prema gore iznijetom ne mogu se smatrati izravnim troškovima. |
| 150 | Savez udruga pružatelja usluge organiziranog stanovanja | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 9. | U odnosu na uslugu organiziranog stanovanja gdje se usluga pruža korisnicima u stanu predlažemo da naredni troškovi također budu iskazani u odnosu na stambene jedinice te priznati kao izravni troškovi jer se odnose na osobe koje uslugu koriste, i to: – Trošak telefona i interneta (sukladno Pravilniku o mjerilima koji određuje da svaka stambena jedinica mora imati telefon i internet) – Transportne usluge (dio korisnika usluge zbog prijavljenog boravišta u drugoj županiji ne ostvaruje pravo na besplatan javni prijevoz) – usluge tekućeg i investicijskog održavanja (u odnosu na stambene prostore i opremu koje koriste korisnici usluga) – komunalne usluge za stanove u kojima se pruža usluga organiziranog stanovanja – zakupnine i najamnine stambenih prostora u kojima se pruža usluga organiziranog stanovanja – zdravstvene usluge koje se dodatno pružaju korisnicima, Troškovi navedenih točaka koji se odnose na ured smatraju se neizravnim troškovima. | Nije prihvaćen | Sukladno računovodstvenim standardima jasno su definirane razlike između izravnih i neizravnih troškova. Za sve vrste socijalnih usluga jednakim pristupom definirane su troškovne kategorije koje obuhvaćaju izravne i neizravne troškove. Izravni troškovi su oni koji izravno utječu na pružanje socijalne usluge dakle, jedne jedinice usluge korisniku, a neizravni troškovi nastaju u redovnom tijeku poslovanja i koriste cijeloj organizaciji, a ne samo jednom korisniku. Vaš prijedlog ne možemo uvažiti obzirom da svi troškovi koje ste predložili, prema gore iznijetom ne mogu se smatrati izravnim troškovima. |
| 151 | Udruga za inkluziju Lastavice- Split | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 8. | Točku 2. potrebno je bolje definirati – u izravne troškove bi se trebali ubrajati troškovi samo onog broja radnika koji je sukladno Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga potreban za pružanje socijalne usluge. Potrebno je definirati i gdje se i kako ubraja trošak onog osoblja koje je uključeno u pružanje usluge korisniku posredno ili neposredno a koje je iznad propisanog normativa. Kako bi se povećala transparentnost i jednakopravnost u pristupu svim pružateljima socijalnih usluga unutar mreže smatramo da je potrebno da nadležno ministarstvo postavi standarde plaća za stručne radnike i radnike koji neposredno pružaju podršku (asistenti, njegovatelji...). Predlažemo da se za svaku uslugu odredi cijena standardne usluge koja omogućuje pružanje socijalne usluge sukladno navedenom Pravilniku, a uključuje standarde za cijenu rada po radnim mjestima Stoga predlažemo nadopunu točke 1 na sljedeći način: (1) Troškovi rada obuhvaćaju bruto troškove plaća zaposlenika (plaće za redovan rad, plaće u naravi, plaće za prekovremeni rad), ostale godišnje troškove rada i ostale godišnje doprinose na plaće i to: – za broj radnika sukladno kadrovskim normativima koje određuje Pravilnik o mjerilima za pružanje socijalnih usluga, – sukladno kolektivnom ugovoru za zaposlenike u socijalnoj skrbi i drugim propisima i zakonima koji reguliraju prihode zaposlenika. | Nije prihvaćen | Troškovi pružanja socijlanih usluga obuhvaćaju izravne i neizravne troškove. Izravni troškovi su troškovi koji izravno utječu na pružanje usluge, kao troškovi za zaposlenike koji neposredno pružaju uslugu korisniku, neovisno o tome da li pružatelj usluge prikazuje trošak zaposlenika koji neposredno pružaju uslugu korisniku na minimum propisanog normativa radnika sukladno Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga ili iznad proposanog minimuma. Dakle, prikazuje se realan (stvaran) trošak koji izravno utječe na pružanje socijalne usluge. Minimalni broj potrebnih radnika za pružanje pojedine vrste socijalne ulsuge propisan je drugim provedbenim propisom, te je isti uvijet za početak pružanja socijalnih usluga. U svakom slučaju nema zapreke da pružatelj usluge (državni pružatelj usluga i pružatelj usluge drugih osnivača) ima i veći broj zaposlenih radnika od propisanog minimuma propisanim drugim provedbenim propisom te time osigura bolju kvalitetu usluge. Metodologija za utrvrđivanje cijena socijalnih usluga se temelji na stvarnim (empirijskim) podacima tj. troškovima poslovanja koji se uzimaju u obzir kao elementi za oblikovanje cijena, a ne budućim troškovima. Troškovi rada koji obuhvaćaju plaće zapolsenika su samo jedan od elemenata troškovne kategorije. Nadalje, pružatelji usluga drugih osnivača na tržištu slobodno u skladu s pozitivnim propisima Republike Hrvatske organiziraju i vode svoje poslovanje, a samim time i upravljanje svojim troškovima (npr. plaće radnika). |
| 152 | OSJEČKI CENTAR ZA INKLUZIJU | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 8. | Točku 2. potrebno je bolje definirati – u izravne troškove bi se trebali ubrajati troškovi samo onog broja radnika koji je sukladno Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga potreban za pružanje socijalne usluge. Potrebno je definirati i gdje se i kako ubraja trošak onog osoblja koje je uključeno u pružanje usluge korisniku posredno ili neposredno a koje je iznad propisanog normativa. Kako bi se povećala transparentnost i jednakopravnost u pristupu svim pružateljima socijalnih usluga unutar mreže smatramo da je potrebno da nadležno ministarstvo postavi standarde plaća za stručne radnike i radnike koji neposredno pružaju podršku (asistenti, njegovatelji...). Predlažemo da se za svaku uslugu odredi cijena standardne usluge koja omogućuje pružanje socijalne usluge sukladno navedenom Pravilniku, a uključuje standarde za cijenu rada po radnim mjestima Stoga predlažemo nadopunu točke 1 na sljedeći način: (1) Troškovi rada obuhvaćaju bruto troškove plaća zaposlenika (plaće za redovan rad, plaće u naravi, plaće za prekovremeni rad), ostale godišnje troškove rada i ostale godišnje doprinose na plaće i to: – za broj radnika sukladno kadrovskim normativima koje određuje Pravilnik o mjerilima za pružanje socijalnih usluga, – sukladno kolektivnom ugovoru za zaposlenike u socijalnoj skrbi i drugim propisima i zakonima koji reguliraju prihode zaposlenika. | Nije prihvaćen | Troškovi pružanja socijlanih usluga obuhvaćaju izravne i neizravne troškove. Izravni troškovi su troškovi koji izravno utječu na pružanje usluge, kao troškovi za zaposlenike koji neposredno pružaju uslugu korisniku, neovisno o tome da li pružatelj usluge prikazuje trošak zaposlenika koji neposredno pružaju uslugu korisniku na minimum propisanog normativa radnika sukladno Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga ili iznad proposanog minimuma. Dakle, prikazuje se realan (stvaran) trošak koji izravno utječe na pružanje socijalne usluge. Minimalni broj potrebnih radnika za pružanje pojedine vrste socijalne ulsuge propisan je drugim provedbenim propisom, te je isti uvijet za početak pružanja socijalnih usluga. U svakom slučaju nema zapreke da pružatelj usluge (državni pružatelj usluga i pružatelj usluge drugih osnivača) ima i veći broj zaposlenih radnika od propisanog minimuma propisanim drugim provedbenim propisom te time osigura bolju kvalitetu usluge. Metodologija za utrvrđivanje cijena socijalnih usluga se temelji na stvarnim (empirijskim) podacima tj. troškovima poslovanja koji se uzimaju u obzir kao elementi za oblikovanje cijena, a ne budućim troškovima. Troškovi rada koji obuhvaćaju plaće zapolsenika su samo jedan od elemenata troškovne kategorije. Nadalje, pružatelji usluga drugih osnivača na tržištu slobodno u skladu s pozitivnim propisima Republike Hrvatske organiziraju i vode svoje poslovanje, a samim time i upravljanje svojim troškovima (npr. plaće radnika). |
| 153 | CIP Slavonski Brod | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 8. | Točku 2. potrebno je bolje definirati – u izravne troškove bi se trebali ubrajati troškovi samo onog broja radnika koji je sukladno Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga potreban za pružanje socijalne usluge. Potrebno je definirati i gdje se i kako ubraja trošak onog osoblja koje je uključeno u pružanje usluge korisniku posredno ili neposredno a koje je iznad propisanog normativa. Kako bi se povećala transparentnost i jednakopravnost u pristupu svim pružateljima socijalnih usluga unutar mreže smatramo da je potrebno da nadležno ministarstvo postavi standarde plaća za stručne radnike i radnike koji neposredno pružaju podršku (asistenti, njegovatelji...). Predlažemo da se za svaku uslugu odredi cijena standardne usluge koja omogućuje pružanje socijalne usluge sukladno navedenom Pravilniku, a uključuje standarde za cijenu rada po radnim mjestima Stoga predlažemo nadopunu točke 1 na sljedeći način: (1) Troškovi rada obuhvaćaju bruto troškove plaća zaposlenika (plaće za redovan rad, plaće u naravi, plaće za prekovremeni rad), ostale godišnje troškove rada i ostale godišnje doprinose na plaće i to: – za broj radnika sukladno kadrovskim normativima koje određuje Pravilnik o mjerilima za pružanje socijalnih usluga, – sukladno kolektivnom ugovoru za zaposlenike u socijalnoj skrbi i drugim propisima i zakonima koji reguliraju prihode zaposlenika. | Nije prihvaćen | Troškovi pružanja socijlanih usluga obuhvaćaju izravne i neizravne troškove. Izravni troškovi su troškovi koji izravno utječu na pružanje usluge, kao troškovi za zaposlenike koji neposredno pružaju uslugu korisniku, neovisno o tome da li pružatelj usluge prikazuje trošak zaposlenika koji neposredno pružaju uslugu korisniku na minimum propisanog normativa radnika sukladno Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga ili iznad proposanog minimuma. Dakle, prikazuje se realan (stvaran) trošak koji izravno utječe na pružanje socijalne usluge. Minimalni broj potrebnih radnika za pružanje pojedine vrste socijalne ulsuge propisan je drugim provedbenim propisom, te je isti uvijet za početak pružanja socijalnih usluga. U svakom slučaju nema zapreke da pružatelj usluge (državni pružatelj usluga i pružatelj usluge drugih osnivača) ima i veći broj zaposlenih radnika od propisanog minimuma propisanim drugim provedbenim propisom te time osigura bolju kvalitetu usluge. Metodologija za utrvrđivanje cijena socijalnih usluga se temelji na stvarnim (empirijskim) podacima tj. troškovima poslovanja koji se uzimaju u obzir kao elementi za oblikovanje cijena, a ne budućim troškovima. Troškovi rada koji obuhvaćaju plaće zapolsenika su samo jedan od elemenata troškovne kategorije. Nadalje, pružatelji usluga drugih osnivača na tržištu slobodno u skladu s pozitivnim propisima Republike Hrvatske organiziraju i vode svoje poslovanje, a samim time i upravljanje svojim troškovima (npr. plaće radnika). |
| 154 | Centar za inkluziju i socijalne usluge | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 8. | Točku 2. potrebno je bolje definirati – u izravne troškove bi se trebali ubrajati troškovi samo onog broja radnika koji je sukladno Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga potreban za pružanje socijalne usluge. Potrebno je definirati i gdje se i kako ubraja trošak onog osoblja koje je uključeno u pružanje usluge korisniku posredno ili neposredno a koje je iznad propisanog normativa. | Nije prihvaćen | Troškovi pružanja socijlanih usluga obuhvaćaju izravne i neizravne troškove. Izravni troškovi su troškovi koji izravno utječu na pružanje usluge, kao troškovi za zaposlenike koji neposredno pružaju uslugu korisniku, neovisno o tome da li pružatelj usluge prikazuje trošak zaposlenika koji neposredno pružaju uslugu korisniku na minimum propisanog normativa radnika sukladno Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga ili iznad proposanog minimuma. Dakle, prikazuje se realan (stvaran) trošak koji izravno utječe na pružanje socijalne usluge. Minimalni broj potrebnih radnika za pružanje pojedine vrste socijalne ulsuge propisan je drugim provedbenim propisom, te je isti uvijet za početak pružanja socijalnih usluga. U svakom slučaju nema zapreke da pružatelj usluge (državni pružatelj usluga i pružatelj usluge drugih osnivača) ima i veći broj zaposlenih radnika od propisanog minimuma propisanim drugim provedbenim propisom te time osigura bolju kvalitetu usluge. Troškovi rada zaposlenika koji su neizravno povezani s pružanjem usluge su neizravni troškovi. |
| 155 | Centar za socijalnu inkluziju Šibenik | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 8. | Točku 2. potrebno je bolje definirati – u izravne troškove bi se trebali ubrajati troškovi samo onog broja radnika koji je sukladno Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga potreban za pružanje socijalne usluge. Potrebno je definirati i gdje se i kako ubraja trošak onog osoblja koje je uključeno u pružanje usluge korisniku posredno ili neposredno a koje je iznad propisanog normativa. | Nije prihvaćen | Troškovi pružanja socijlanih usluga obuhvaćaju izravne i neizravne troškove. Izravni troškovi su troškovi koji izravno utječu na pružanje usluge, kao troškovi za zaposlenike koji neposredno pružaju uslugu korisniku, neovisno o tome da li pružatelj usluge prikazuje trošak zaposlenika koji neposredno pružaju uslugu korisniku na minimum propisanog normativa radnika sukladno Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga ili iznad proposanog minimuma. Dakle, prikazuje se realan (stvaran) trošak koji izravno utječe na pružanje socijalne usluge. Minimalni broj potrebnih radnika za pružanje pojedine vrste socijalne ulsuge propisan je drugim provedbenim propisom, te je isti uvijet za početak pružanja socijalnih usluga. U svakom slučaju nema zapreke da pružatelj usluge (državni pružatelj usluga i pružatelj usluge drugih osnivača) ima i veći broj zaposlenih radnika od propisanog minimuma propisanim drugim provedbenim propisom te time osigura bolju kvalitetu usluge. Metodologija za utrvrđivanje cijena socijalnih usluga se temelji na stvarnim (empirijskim) podacima tj. troškovima poslovanja koji se uzimaju u obzir kao elementi za oblikovanje cijena, a ne budućim troškovima. Troškovi rada koji obuhvaćaju plaće zapolsenika su samo jedan od elemenata troškovne kategorije. Nadalje, pružatelji usluga drugih osnivača na tržištu slobodno u skladu s pozitivnim propisima Republike Hrvatske organiziraju i vode svoje poslovanje, a samim time i upravljanje svojim troškovima (npr. plaće radnika). |
| 156 | Centar za socijalnu inkluziju Šibenik | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 8. | Kako bi se povećala transparentnost i jednakopravnost u pristupu svim pružateljima socijalnih usluga unutar mreže smatramo da je potrebno da nadležno ministarstvo postavi standarde plaća za stručne radnike i radnike koji neposredno pružaju podršku (asistenti, njegovatelji...). Predlažemo da se za svaku uslugu odredi cijena standardne usluge koja omogućuje pružanje socijalne usluge sukladno navedenom Pravilniku, a uključuje standarde za cijenu rada po radnim mjestima Stoga predlažemo nadopunu točke 1 na sljedeći način: (1) Troškovi rada obuhvaćaju bruto troškove plaća zaposlenika (plaće za redovan rad, plaće u naravi, plaće za prekovremeni rad), ostale godišnje troškove rada i ostale godišnje doprinose na plaće i to: – za broj radnika sukladno kadrovskim normativima koje određuje Pravilnik o mjerilima za pružanje socijalnih usluga, – sukladno kolektivnom ugovoru za zaposlenike u socijalnoj skrbi i drugim propisima i zakonima koji reguliraju prihode zaposlenika. | Nije prihvaćen | Troškovi pružanja socijlanih usluga obuhvaćaju izravne i neizravne troškove. Izravni troškovi su troškovi koji izravno utječu na pružanje usluge, kao troškovi za zaposlenike koji neposredno pružaju uslugu korisniku, neovisno o tome da li pružatelj usluge prikazuje trošak zaposlenika koji neposredno pružaju uslugu korisniku na minimum propisanog normativa radnika sukladno Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga ili iznad proposanog minimuma. Dakle, prikazuje se realan (stvaran) trošak koji izravno utječe na pružanje socijalne usluge. Minimalni broj potrebnih radnika za pružanje pojedine vrste socijalne ulsuge propisan je drugim provedbenim propisom, te je isti uvijet za početak pružanja socijalnih usluga. U svakom slučaju nema zapreke da pružatelj usluge (državni pružatelj usluga i pružatelj usluge drugih osnivača) ima i veći broj zaposlenih radnika od propisanog minimuma propisanim drugim provedbenim propisom te time osigura bolju kvalitetu usluge. Metodologija za utrvrđivanje cijena socijalnih usluga se temelji na stvarnim (empirijskim) podacima tj. troškovima poslovanja koji se uzimaju u obzir kao elementi za oblikovanje cijena, a ne budućim troškovima. Troškovi rada koji obuhvaćaju plaće zapolsenika su samo jedan od elemenata troškovne kategorije. |
| 157 | Udruga za promicanje inkluzije | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 8. | Kako bi se povećala transparentnost i jednakopravnost u pristupu svim pružateljima socijalnih usluga unutar mreže smatramo da je potrebno da nadležno ministarstvo postavi standarde plaća za stručne radnike i radnike koji neposredno pružaju podršku (asistenti, njegovatelji...). Predlažemo da se za svaku uslugu odredi cijena standardne usluge koja omogućuje pružanje socijalne usluge sukladno navedenom Pravilniku, a uključuje standarde za cijenu rada po radnim mjestima Stoga predlažemo nadopunu točke 1 na sljedeći način: (1) Troškovi rada obuhvaćaju bruto troškove plaća zaposlenika (plaće za redovan rad, plaće u naravi, plaće za prekovremeni rad), ostale godišnje troškove rada i ostale godišnje doprinose na plaće i to: – za broj radnika sukladno kadrovskim normativima koje određuje Pravilnik o mjerilima za pružanje socijalnih usluga, – sukladno kolektivnom ugovoru za zaposlenike u socijalnoj skrbi i drugim propisima i zakonima koji reguliraju prihode zaposlenika. | Nije prihvaćen | Pružatelji usluga drugih osnivača na tržištu slobodno u skladu s pozitivnim propisima Republike Hrvatske organiziraju i vode svoje poslovanje, a samim time i upravljanje svojim troškovima (npr. plaće radnika). Troškovi pružanja socijlanih usluga obuhvaćaju izravne i neizravne troškove. Izravni troškovi su troškovi koji izravno utječu na pružanje usluge, kao troškovi za zaposlenike koji neposredno pružaju uslugu korisniku, neovisno o tome da li pružatelj usluge prikazuje trošak zaposlenika koji neposredno pružaju uslugu korisniku na minimum propisanog normativa radnika sukladno Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga ili iznad proposanog minimuma. Dakle, prikazuje se realan (stvaran) trošak koji izravno utječe na pružanje socijalne usluge. Minimalni broj potrebnih radnika za pružanje pojedine vrste socijalne ulsuge propisan je drugim provedbenim propisom, te je isti uvijet za početak pružanja socijalnih usluga. U svakom slučaju nema zapreke da pružatelj usluge (državni pružatelj usluga i pružatelj usluge drugih osnivača) ima i veći broj zaposlenih radnika od propisanog minimuma propisanim drugim provedbenim propisom te time osigura bolju kvalitetu usluge. Metodologija za utrvrđivanje cijena socijalnih usluga se temelji na stvarnim (empirijskim) podacima tj. troškovima poslovanja koji se uzimaju u obzir kao elementi za oblikovanje cijena, a ne budućim troškovima. Troškovi rada koji obuhvaćaju plaće zapolsenika su samo jedan od elemenata troškovne kategorije. |
| 158 | Udruga za promicanje inkluzije | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 8. | Točku 2. potrebno je bolje definirati – u izravne troškove bi se trebali ubrajati troškovi samo onog broja radnika koji je sukladno Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga potreban za pružanje socijalne usluge. Potrebno je definirati i gdje se i kako ubraja trošak onog osoblja koje je uključeno u pružanje usluge korisniku posredno ili neposredno a koje je iznad propisanog normativa. | Nije prihvaćen | Troškovi pružanja socijlanih usluga obuhvaćaju izravne i neizravne troškove. Izravni troškovi su troškovi koji izravno utječu na pružanje usluge, kao troškovi za zaposlenike koji neposredno pružaju uslugu korisniku, neovisno o tome da li pružatelj usluge prikazuje trošak zaposlenika koji neposredno pružaju uslugu korisniku na minimum propisanog normativa radnika sukladno Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga ili iznad proposanog minimuma. Dakle, prikazuje se realan (stvaran) trošak koji izravno utječe na pružanje socijalne usluge. Minimalni broj potrebnih radnika za pružanje pojedine vrste socijalne ulsuge propisan je drugim provedbenim propisom, te je isti uvijet za početak pružanja socijalnih usluga. U svakom slučaju nema zapreke da pružatelj usluge (državni pružatelj usluga i pružatelj usluge drugih osnivača) ima i veći broj zaposlenih radnika od propisanog minimuma propisanim drugim provedbenim propisom te time osigura bolju kvalitetu usluge. Metodologija za utrvrđivanje cijena socijalnih usluga se temelji na stvarnim (empirijskim) podacima tj. troškovima poslovanja koji se uzimaju u obzir kao elementi za oblikovanje cijena, a ne budućim troškovima. Troškovi rada koji obuhvaćaju plaće zapolsenika su samo jedan od elemenata troškovne kategorije. |
| 159 | Savez udruga pružatelja usluge organiziranog stanovanja | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 8. | Točku 2. potrebno je bolje definirati – u izravne troškove bi se trebali ubrajati troškovi samo onog broja radnika koji je sukladno Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga potreban za pružanje socijalne usluge. Potrebno je definirati i gdje se i kako ubraja trošak onog osoblja koje je uključeno u pružanje usluge korisniku posredno ili neposredno a koje je iznad propisanog normativa. | Nije prihvaćen | Troškovi pružanja socijlanih usluga obuhvaćaju izravne i neizravne troškove. Izravni troškovi su troškovi koji izravno utječu na pružanje usluge, kao troškovi za zaposlenike koji neposredno pružaju uslugu korisniku, neovisno o tome da li pružatelj usluge prikazuje trošak zaposlenika koji neposredno pružaju uslugu korisniku na minimum propisanog normativa radnika sukladno Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga ili iznad proposanog minimuma. Dakle, prikazuje se realan (stvaran) trošak koji izravno utječe na pružanje socijalne usluge. Minimalni broj potrebnih radnika za pružanje pojedine vrste socijalne ulsuge propisan je drugim provedbenim propisom, te je isti uvijet za početak pružanja socijalnih usluga. U svakom slučaju nema zapreke da pružatelj usluge (državni pružatelj usluga i pružatelj usluge drugih osnivača) ima i veći broj zaposlenih radnika od propisanog minimuma propisanim drugim provedbenim propisom te time osigura bolju kvalitetu usluge. Metodologija za utrvrđivanje cijena socijalnih usluga se temelji na stvarnim (empirijskim) podacima tj. troškovima poslovanja koji se uzimaju u obzir kao elementi za oblikovanje cijena, a ne budućim troškovima. Troškovi rada koji obuhvaćaju plaće zapolsenika su samo jedan od elemenata troškovne kategorije. Nadalje, pružatelji usluga drugih osnivača na tržištu slobodno u skladu s pozitivnim propisima Republike Hrvatske organiziraju i vode svoje poslovanje, a samim time i upravljanje svojim troškovima (npr. plaće radnika). |
| 160 | Savez udruga pružatelja usluge organiziranog stanovanja | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 8. | Kako bi se povećala transparentnost i jednakopravnost u pristupu svim pružateljima socijalnih usluga unutar mreže smatramo da je potrebno da nadležno ministarstvo postavi standarde plaća za stručne radnike i radnike koji neposredno pružaju podršku (asistenti, njegovatelji...). Predlažemo da se za svaku uslugu odredi cijena standardne usluge koja omogućuje pružanje socijalne usluge sukladno navedenom Pravilniku, a uključuje standarde za cijenu rada po radnim mjestima Stoga predlažemo nadopunu točke 1 na sljedeći način: (1) Troškovi rada obuhvaćaju bruto troškove plaća zaposlenika (plaće za redovan rad, plaće u naravi, plaće za prekovremeni rad), ostale godišnje troškove rada i ostale godišnje doprinose na plaće i to: – za broj radnika sukladno kadrovskim normativima koje određuje Pravilnik o mjerilima za pružanje socijalnih usluga, – sukladno kolektivnom ugovoru za zaposlenike u socijalnoj skrbi i drugim propisima i zakonima koji reguliraju prihode zaposlenika. | Nije prihvaćen | Pružatelji usluga drugih osnivača na tržištu slobodno u skladu s pozitivnim propisima Republike Hrvatske organiziraju i vode svoje poslovanje, a samim time i upravljanje svojim troškovima (npr. plaće radnika). Troškovi pružanja socijlanih usluga obuhvaćaju izravne i neizravne troškove. Izravni troškovi su troškovi koji izravno utječu na pružanje usluge, kao troškovi za zaposlenike koji neposredno pružaju uslugu korisniku, neovisno o tome da li pružatelj usluge prikazuje trošak zaposlenika koji neposredno pružaju uslugu korisniku na minimum propisanog normativa radnika sukladno Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga ili iznad proposanog minimuma. Dakle, prikazuje se realan (stvaran) trošak koji izravno utječe na pružanje socijalne usluge. Minimalni broj potrebnih radnika za pružanje pojedine vrste socijalne ulsuge propisan je drugim provedbenim propisom, te je isti uvijet za početak pružanja socijalnih usluga. U svakom slučaju nema zapreke da pružatelj usluge (državni pružatelj usluga i pružatelj usluge drugih osnivača) ima i veći broj zaposlenih radnika od propisanog minimuma propisanim drugim provedbenim propisom te time osigura bolju kvalitetu usluge. Metodologija za utrvrđivanje cijena socijalnih usluga se temelji na stvarnim (empirijskim) podacima tj. troškovima poslovanja koji se uzimaju u obzir kao elementi za oblikovanje cijena, a ne budućim troškovima. Troškovi rada koji obuhvaćaju plaće zapolsenika su samo jedan od elemenata troškovne kategorije. |
| 161 | Udruga za inkluziju Lastavice- Split | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 4. | U odnosu na točku d) zbog dugogodišnjeg nedostatnog financiranja usluga, temeljem ugovora o pružanju usluga, nedržavni pružatelji usluge organiziranog stanovanja za osobe s invaliditetom nisu više bili u mogućnosti zaposliti dostatan broj radnika što dovodi do lažno niskog troška rada. Nadalje plaće radnika nedržavnih pružatelja ove usluge su na minimalnim razinama tj. barem 30% niže nego za ista radna mjesta kod državnih pružatelja ove usluge. Stoga i prikupljeni ulazni podaci nisu odraz troška koji bi trebao postojati da se poštuje Pravilnik o mjerilima za pružanje socijalnih usluga te razine plaća koje su prihvaćene za radnike državnih pružatelja istih usluga temeljem Zakona o radu i kolektivnih ugovora. Prikupljeni podaci utječu na postavljanje intervala cijena što u odnosu na neke usluge, kao što je slučaj s uslugom organiziranog stanovanja za osobe s invaliditetom, može dovesti do lažno niskog intervala u kojem donji iznos tako izračunate cijene usluge nije dostatan za pokrivanje troškova usluge sukladno Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga. Stoga predlažemo da se za svaku uslugu odredi cijena standardne usluge koja omogućuje pružanje socijalne usluge sukladno navedenom Pravilniku, a uključuje standarde za cijenu rada po radnim mjestima te standarde za ostale kategorije troškova. | Nije prihvaćen | Minimalni broj potrebnih radnika za pružanje pojedine vrste socijalne ulsuge propisan je drugim provedbenim propisom, te je isti uvijet za početak pružanja socijalnih usluga. U svakom slučaju nema zapreke da pružatelj usluge (državni pružatelj usluga i pružatelj usluge drugih osnivača) ima i veći broj zaposlenih radnika od propisanog minimuma propisanim drugim provedbenim propisom te time osigura bolju kvalitetu usluge. Metodologija za utrvrđivanje cijena socijalnih usluga se temelji na stvarnim (empirijskim) podacima tj. troškovima poslovanja koji se uzimaju u obzir kao elementi za oblikovanje cijena, a ne budućim troškovima. Troškovi rada koji obuhvaćaju plaće zapolsenika su samo jedan od elemenata troškovne kategorije. Rezultat metodologije za izračun cijena je interval cijena koji se kreće od min-max, a koja će cijena biti biti ugovorena s pojedinim pružateljem usluga unutar intervala ovisi o drugim faktorima te nije predmet uređenja ovoga Pravilnika. Nadalje, pružatelji usluga drugih osnivača na tržištu slobodno u skladu s pozitivnim propisima Republike Hrvatske organiziraju i vode svoje poslovanje, a samim time i upravljanje svojim troškovima (npr. plaće radnika). |
| 162 | OSJEČKI CENTAR ZA INKLUZIJU | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 4. | U odnosu na točku d) zbog dugogodišnjeg nedostatnog financiranja usluga, temeljem ugovora o pružanju usluga, nedržavni pružatelji usluge organiziranog stanovanja za osobe s invaliditetom nisu više bili u mogućnosti zaposliti dostatan broj radnika što dovodi do lažno niskog troška rada. Nadalje plaće radnika nedržavnih pružatelja ove usluge su na minimalnim razinama tj. barem 30% niže nego za ista radna mjesta kod državnih pružatelja ove usluge. Stoga i prikupljeni ulazni podaci nisu odraz troška koji bi trebao postojati da se poštuje Pravilnik o mjerilima za pružanje socijalnih usluga te razine plaća koje su prihvaćene za radnike državnih pružatelja istih usluga temeljem Zakona o radu i kolektivnih ugovora. Prikupljeni podaci utječu na postavljanje intervala cijena što u odnosu na neke usluge, kao što je slučaj s uslugom organiziranog stanovanja za osobe s invaliditetom, može dovesti do lažno niskog intervala u kojem donji iznos tako izračunate cijene usluge nije dostatan za pokrivanje troškova usluge sukladno Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga. Stoga predlažemo da se za svaku uslugu odredi cijena standardne usluge koja omogućuje pružanje socijalne usluge sukladno navedenom Pravilniku, a uključuje standarde za cijenu rada po radnim mjestima te standarde za ostale kategorije troškova. | Nije prihvaćen | Minimalni broj potrebnih radnika za pružanje pojedine vrste socijalne ulsuge propisan je drugim provedbenim propisom, te je isti uvijet za početak pružanja socijalnih usluga. U svakom slučaju nema zapreke da pružatelj usluge (državni pružatelj usluga i pružatelj usluge drugih osnivača) ima i veći broj zaposlenih radnika od propisanog minimuma propisanim drugim provedbenim propisom te time osigura bolju kvalitetu usluge. Metodologija za utrvrđivanje cijena socijalnih usluga se temelji na stvarnim (empirijskim) podacima tj. troškovima poslovanja koji se uzimaju u obzir kao elementi za oblikovanje cijena, a ne budućim troškovima. Troškovi rada koji obuhvaćaju plaće zapolsenika su samo jedan od elemenata troškovne kategorije. Rezultat metodologije za izračun cijena je interval cijena koji se kreće od min-max, a koja će cijena biti biti ugovorena s pojedinim pružateljem usluga unutar intervala ovisi o drugim faktorima te nije predmet uređenja ovoga Pravilnika. Nadalje, pružatelji usluga drugih osnivača na tržištu slobodno u skladu s pozitivnim propisima Republike Hrvatske organiziraju i vode svoje poslovanje, a samim time i upravljanje svojim troškovima (npr. plaće radnika). |
| 163 | CIP Slavonski Brod | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 4. | U odnosu na točku d) zbog dugogodišnjeg nedostatnog financiranja usluga, temeljem ugovora o pružanju usluga, nedržavni pružatelji usluge organiziranog stanovanja za osobe s invaliditetom nisu više bili u mogućnosti zaposliti dostatan broj radnika što dovodi do lažno niskog troška rada. Nadalje plaće radnika nedržavnih pružatelja ove usluge su na minimalnim razinama tj. barem 30% niže nego za ista radna mjesta kod državnih pružatelja ove usluge. Stoga i prikupljeni ulazni podaci nisu odraz troška koji bi trebao postojati da se poštuje Pravilnik o mjerilima za pružanje socijalnih usluga te razine plaća koje su prihvaćene za radnike državnih pružatelja istih usluga temeljem Zakona o radu i kolektivnih ugovora. Prikupljeni podaci utječu na postavljanje intervala cijena što u odnosu na neke usluge, kao što je slučaj s uslugom organiziranog stanovanja za osobe s invaliditetom, može dovesti do lažno niskog intervala u kojem donji iznos tako izračunate cijene usluge nije dostatan za pokrivanje troškova usluge sukladno Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga. Stoga predlažemo da se za svaku uslugu odredi cijena standardne usluge koja omogućuje pružanje socijalne usluge sukladno navedenom Pravilniku, a uključuje standarde za cijenu rada po radnim mjestima te standarde za ostale kategorije troškova. | Nije prihvaćen | Minimalni broj potrebnih radnika za pružanje pojedine vrste socijalne ulsuge propisan je drugim provedbenim propisom, te je isti uvijet za početak pružanja socijalnih usluga. U svakom slučaju nema zapreke da pružatelj usluge (državni pružatelj usluga i pružatelj usluge drugih osnivača) ima i veći broj zaposlenih radnika od propisanog minimuma propisanim drugim provedbenim propisom te time osigura bolju kvalitetu usluge. Metodologija za utrvrđivanje cijena socijalnih usluga se temelji na stvarnim (empirijskim) podacima tj. troškovima poslovanja koji se uzimaju u obzir kao elementi za oblikovanje cijena, a ne budućim troškovima. Troškovi rada koji obuhvaćaju plaće zapolsenika su samo jedan od elemenata troškovne kategorije. Rezultat metodologije za izračun cijena je interval cijena koji se kreće od min-max, a koja će cijena biti biti ugovorena s pojedinim pružateljem usluga unutar intervala ovisi o drugim faktorima te nije predmet uređenja ovoga Pravilnika. Nadalje, pružatelji usluga drugih osnivača na tržištu slobodno u skladu s pozitivnim propisima Republike Hrvatske organiziraju i vode svoje poslovanje, a samim time i upravljanje svojim troškovima (npr. plaće radnika). |
| 164 | Centar za inkluziju i socijalne usluge | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 4. | U odnosu na točku d) zbog dugogodišnjeg nedostatnog financiranja usluga, temeljem ugovora o pružanju usluga, nedržavni pružatelji usluge organiziranog stanovanja za osobe s invaliditetom nisu više bili u mogućnosti zaposliti dostatan broj radnika što dovodi do lažno niskog troška rada. Nadalje plaće radnika nedržavnih pružatelja ove usluge su na minimalnim razinama tj. barem 30% niže nego za ista radna mjesta kod državnih pružatelja ove usluge. Stoga i prikupljeni ulazni podaci nisu odraz troška koji bi trebao postojati da se poštuje Pravilnik o mjerilima za pružanje socijalnih usluga te razine plaća koje su prihvaćene za radnike državnih pružatelja istih usluga temeljem Zakona o radu i kolektivnih ugovora. Prikupljeni podaci utječu na postavljanje intervala cijena što u odnosu na neke usluge, kao što je slučaj s uslugom organiziranog stanovanja za osobe s invaliditetom, može dovesti do lažno niskog intervala u kojem donji iznos tako izračunate cijene usluge nije dostatan za pokrivanje troškova usluge sukladno Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga. Stoga predlažemo da se za svaku uslugu odredi cijena standardne usluge koja omogućuje pružanje socijalne usluge sukladno navedenom Pravilniku, a uključuje standarde za cijenu rada po radnim mjestima te standarde za ostale kategorije troškova. | Nije prihvaćen | Minimalni broj potrebnih radnika za pružanje pojedine vrste socijalne ulsuge propisan je drugim provedbenim propisom, te je isti uvijet za početak pružanja socijalnih usluga. U svakom slučaju nema zapreke da pružatelj usluge (državni pružatelj usluga i pružatelj usluge drugih osnivača) ima i veći broj zaposlenih radnika od propisanog minimuma propisanim drugim provedbenim propisom te time osigura bolju kvalitetu usluge. Metodologija za utrvrđivanje cijena socijalnih usluga se temelji na stvarnim (empirijskim) podacima tj. troškovima poslovanja koji se uzimaju u obzir kao elementi za oblikovanje cijena, a ne budućim troškovima. Troškovi rada koji obuhvaćaju plaće zapolsenika su samo jedan od elemenata troškovne kategorije. Rezultat metodologije za izračun cijena je interval cijena koji se kreće od min-max, a koja će cijena biti biti ugovorena s pojedinim pružateljem usluga unutar intervala ovisi o drugim faktorima te nije predmet uređenja ovoga Pravilnika. Nadalje, pružatelji usluga drugih osnivača na tržištu slobodno u skladu s pozitivnim propisima Republike Hrvatske organiziraju i vode svoje poslovanje, a samim time i upravljanje svojim troškovima (npr. plaće radnika). |
| 165 | Centar za socijalnu inkluziju Šibenik | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 4. | U odnosu na točku d) zbog dugogodišnjeg nedostatnog financiranja usluga, temeljem ugovora o pružanju usluga, nedržavni pružatelji usluge organiziranog stanovanja za osobe s invaliditetom nisu više bili u mogućnosti zaposliti dostatan broj radnika što dovodi do lažno niskog troška rada. Nadalje plaće radnika nedržavnih pružatelja ove usluge su na minimalnim razinama tj. barem 30% niže nego za ista radna mjesta kod državnih pružatelja ove usluge. Stoga i prikupljeni ulazni podaci nisu odraz troška koji bi trebao postojati da se poštuje Pravilnik o mjerilima za pružanje socijalnih usluga te razine plaća koje su prihvaćene za radnike državnih pružatelja istih usluga temeljem Zakona o radu i kolektivnih ugovora. Prikupljeni podaci utječu na postavljanje intervala cijena što u odnosu na neke usluge, kao što je slučaj s uslugom organiziranog stanovanja za osobe s invaliditetom, može dovesti do lažno niskog intervala u kojem donji iznos tako izračunate cijene usluge nije dostatan za pokrivanje troškova usluge sukladno Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga. Stoga predlažemo da se za svaku uslugu odredi cijena standardne usluge koja omogućuje pružanje socijalne usluge sukladno navedenom Pravilniku, a uključuje standarde za cijenu rada po radnim mjestima te standarde za ostale kategorije troškova. | Nije prihvaćen | Minimalni broj potrebnih radnika za pružanje pojedine vrste socijalne ulsuge propisan je drugim provedbenim propisom, te je isti uvijet za početak pružanja socijalnih usluga. U svakom slučaju nema zapreke da pružatelj usluge (državni pružatelj usluga i pružatelj usluge drugih osnivača) ima i veći broj zaposlenih radnika od propisanog minimuma propisanim drugim provedbenim propisom te time osigura bolju kvalitetu usluge. Metodologija za utrvrđivanje cijena socijalnih usluga se temelji na stvarnim (empirijskim) podacima tj. troškovima poslovanja koji se uzimaju u obzir kao elementi za oblikovanje cijena, a ne budućim troškovima. Troškovi rada koji obuhvaćaju plaće zapolsenika su samo jedan od elemenata troškovne kategorije. Rezultat metodologije za izračun cijena je interval cijena koji se kreće od min-max, a koja će cijena biti biti ugovorena s pojedinim pružateljem usluga unutar intervala ovisi o drugim faktorima te nije predmet uređenja ovoga Pravilnika. Nadalje, pružatelji usluga drugih osnivača na tržištu slobodno u skladu s pozitivnim propisima Republike Hrvatske organiziraju i vode svoje poslovanje, a samim time i upravljanje svojim troškovima (npr. plaće radnika). |
| 166 | Udruga za promicanje inkluzije | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 4. | U odnosu na točku d) zbog dugogodišnjeg nedostatnog financiranja usluga, temeljem ugovora o pružanju usluga, nedržavni pružatelji usluge organiziranog stanovanja za osobe s invaliditetom nisu više bili u mogućnosti zaposliti dostatan broj radnika što dovodi do lažno niskog troška rada. Nadalje plaće radnika nedržavnih pružatelja ove usluge su na minimalnim razinama tj. barem 30% niže nego za ista radna mjesta kod državnih pružatelja ove usluge. Stoga i prikupljeni ulazni podaci nisu odraz troška koji bi trebao postojati da se poštuje Pravilnik o mjerilima za pružanje socijalnih usluga te razine plaća koje su prihvaćene za radnike državnih pružatelja istih usluga temeljem Zakona o radu i kolektivnih ugovora. Prikupljeni podaci utječu na postavljanje intervala cijena što u odnosu na neke usluge, kao što je slučaj s uslugom organiziranog stanovanja za osobe s invaliditetom, može dovesti do lažno niskog intervala u kojem donji iznos tako izračunate cijene usluge nije dostatan za pokrivanje troškova usluge sukladno Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga. Stoga predlažemo da se za svaku uslugu odredi cijena standardne usluge koja omogućuje pružanje socijalne usluge sukladno navedenom Pravilniku, a uključuje standarde za cijenu rada po radnim mjestima te standarde za ostale kategorije troškova. | Nije prihvaćen | Minimalni broj potrebnih radnika za pružanje pojedine vrste socijalne ulsuge propisan je drugim provedbenim propisom, te je isti uvijet za početak pružanja socijalnih usluga. U svakom slučaju nema zapreke da pružatelj usluge (državni pružatelj usluga i pružatelj usluge drugih osnivača) ima i veći broj zaposlenih radnika od propisanog minimuma propisanim drugim provedbenim propisom te time osigura bolju kvalitetu usluge. Metodologija za utrvrđivanje cijena socijalnih usluga se temelji na stvarnim (empirijskim) podacima tj. troškovima poslovanja koji se uzimaju u obzir kao elementi za oblikovanje cijena, a ne budućim troškovima. Troškovi rada koji obuhvaćaju plaće zapolsenika su samo jedan od elemenata troškovne kategorije. Rezultat metodologije za izračun cijena je interval cijena koji se kreće od min-max, a koja će cijena biti biti ugovorena s pojedinim pružateljem usluga unutar intervala ovisi o drugim faktorima te nije predmet uređenja ovoga Pravilnika. Nadalje, pružatelji usluga drugih osnivača na tržištu slobodno u skladu s pozitivnim propisima Republike Hrvatske organiziraju i vode svoje poslovanje, a samim time i upravljanje svojim troškovima (npr. plaće radnika). |
| 167 | Savez udruga pružatelja usluge organiziranog stanovanja | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 4. | U odnosu na točku d) zbog dugogodišnjeg nedostatnog financiranja usluga, temeljem ugovora o pružanju usluga, nedržavni pružatelji usluge organiziranog stanovanja za osobe s invaliditetom nisu više bili u mogućnosti zaposliti dostatan broj radnika što dovodi do lažno niskog troška rada. Nadalje plaće radnika nedržavnih pružatelja ove usluge su na minimalnim razinama tj. barem 30% niže nego za ista radna mjesta kod državnih pružatelja ove usluge. Stoga i prikupljeni ulazni podaci nisu odraz troška koji bi trebao postojati da se poštuje Pravilnik o mjerilima za pružanje socijalnih usluga te razine plaća koje su prihvaćene za radnike državnih pružatelja istih usluga temeljem Zakona o radu i kolektivnih ugovora. Prikupljeni podaci utječu na postavljanje intervala cijena što u odnosu na neke usluge, kao što je slučaj s uslugom organiziranog stanovanja za osobe s invaliditetom, može dovesti do lažno niskog intervala u kojem donji iznos tako izračunate cijene usluge nije dostatan za pokrivanje troškova usluge sukladno Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga. Stoga predlažemo da se za svaku uslugu odredi cijena standardne usluge koja omogućuje pružanje socijalne usluge sukladno navedenom Pravilniku, a uključuje standarde za cijenu rada po radnim mjestima te standarde za ostale kategorije troškova. | Nije prihvaćen | Minimalni broj potrebnih radnika za pružanje pojedine vrste socijalne ulsuge propisan je drugim provedbenim propisom, te je isti uvijet za početak pružanja socijalnih usluga. U svakom slučaju nema zapreke da pružatelj usluge (državni pružatelj usluga i pružatelj usluge drugih osnivača) ima i veći broj zaposlenih radnika od propisanog minimuma propisanim drugim provedbenim propisom te time osigura bolju kvalitetu usluge. Metodologija za utrvrđivanje cijena socijalnih usluga se temelji na stvarnim (empirijskim) podacima tj. troškovima poslovanja koji se uzimaju u obzir kao elementi za oblikovanje cijena, a ne budućim troškovima. Troškovi rada koji obuhvaćaju plaće zapolsenika su samo jedan od elemenata troškovne kategorije. Rezultat metodologije za izračun cijena je interval cijena koji se kreće od min-max, a koja će cijena biti biti ugovorena s pojedinim pružateljem usluga unutar intervala ovisi o drugim faktorima te nije predmet uređenja ovoga Pravilnika. Nadalje, pružatelji usluga drugih osnivača na tržištu slobodno u skladu s pozitivnim propisima Republike Hrvatske organiziraju i vode svoje poslovanje, a samim time i upravljanje svojim troškovima (npr. plaće radnika). |
| 168 | Udruga za inkluziju Lastavice- Split | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 2. | Predlažemo da se članak 2 točka c nadopuni na sljedeći način: "Usluge u mreži: usluge koje se pružaju korisnicima temeljem rješenja nadležnog centra za socijalnu skrb a sukladno pravilima i normativima definiranim Pravilnikom o mjerilima za pružanje socijalnih usluga.“ U odnosu na točku g) potrebno je definirati do kada će se koristiti prilagođena metodologija. U odnosu na točku e) Temeljem kojih kriterija se određuje cijena unutar vrijednosnog raspona? Predlažemo da se članak 2 točka c nadopuni na sljedeći način: "Usluge u mreži: usluge koje se pružaju korisnicima temeljem rješenja nadležnog centra za socijalnu skrb a sukladno pravilima i normativima definiranim Pravilnikom o mjerilima za pružanje socijalnih usluga.“ U odnosu na točku g) potrebno je definirati do kada će se koristiti prilagođena metodologija. U odnosu na točku e) Temeljem kojih kriterija se određuje cijena unutar vrijednosnog raspona? | Nije prihvaćen | U smislu ovoga Pravilnika, a radi lakšeg razumjevanja definiran je izraz usluge u mreži i usluge izvan mreže, a sve s ciljem jasnijeg i transparetnijeg, razvrstvanja troškova usluga za svakog pružatelja. Troškovi pružanja usluga raspodjeljuju se po svim vrstama usluga, zasebno za svaku vrstu pružene socijalne usluge, a uključuje samo troškove povezane s uslugom (u mreži i izvan mreže). Sve usluge u smislu Zakona o socijalnoj skrbi i Pravilnika o mjerilima za pružanje socijlanih usluga (u mreži i izvan mreže) se pružaju u skladu s navedenim propisima jer bez ispunjavanja uvjeta propisanih navedenim propisama ne može se dobiti licencija (rješenje o ispunjavanju mjerila za pružanje socijalnih usluga). Stoga nije oportuno opterećivat ovaj Pravilnik za utrvđivanje cijena socijalnih usluga, materijom koja je regulirana drugim provedbenim propisom i prema kojem se moraju zadovoljiti svi propisani preduvjeti da bi se socijalna usluga mogla pružati. Ndalje, uvođenje novog poslovnog procesa predstavlja izazove kako za pružatelje socijalnih usluga, tako i za Ministarstvo, stoga se i primjenjuje prilagođena metodologija kako bi se premostilo razdoblje prilagodbe (ručno prikupljanje podataka putem Obrasca za prikupljanje podataka) i ujedno razvio softver za izračun cijena socijalnih usluga (napomena: kroz NPOO planira se do kraja 2023. izraditi softver za izračun cijena socijalnih usluga čime bi se u 2024. godini po prvi puta počela primjenjivati metodlogija koja će obuhvati sve pružatelje socijalnih usluga u mreži). Prilagođena metodologija se temelji na odabranom uzorku, a prilikom odabira pružatelja usluga u uzorak vodi se računa da uzorak osigurava pokrivenost svih vrsta socijalnih usluga, geografsku pokrivenost svih županija RH. Zadnje pitanje primamo na znanje, jer je premet uređenja Zakona o socijlnoj skrbi i drugog provedbenog propisa. |
| 169 | OSJEČKI CENTAR ZA INKLUZIJU | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 2. | Predlažemo da se članak 2 točka c nadopuni na sljedeći način: "Usluge u mreži: usluge koje se pružaju korisnicima temeljem rješenja nadležnog centra za socijalnu skrb a sukladno pravilima i normativima definiranim Pravilnikom o mjerilima za pružanje socijalnih usluga.“ U odnosu na točku g) potrebno je definirati do kada će se koristiti prilagođena metodologija. U odnosu na točku e) Temeljem kojih kriterija se određuje cijena unutar vrijednosnog raspona? Predlažemo da se članak 2 točka c nadopuni na sljedeći način: "Usluge u mreži: usluge koje se pružaju korisnicima temeljem rješenja nadležnog centra za socijalnu skrb a sukladno pravilima i normativima definiranim Pravilnikom o mjerilima za pružanje socijalnih usluga.“ U odnosu na točku g) potrebno je definirati do kada će se koristiti prilagođena metodologija. U odnosu na točku e) Temeljem kojih kriterija se određuje cijena unutar vrijednosnog raspona? | Nije prihvaćen | U smislu ovoga Pravilnika, a radi lakšeg razumjevanja definiran je izraz usluge u mreži i usluge izvan mreže, a sve s ciljem jasnijeg i transparetnijeg, razvrstvanja troškova usluga za svakog pružatelja. Troškovi pružanja usluga raspodjeljuju se po svim vrstama usluga, zasebno za svaku vrstu pružene socijalne usluge, a uključuje samo troškove povezane s uslugom (u mreži i izvan mreže). Sve usluge u smislu Zakona o socijalnoj skrbi i Pravilnika o mjerilima za pružanje socijlanih usluga (u mreži i izvan mreže) se pružaju u skladu s navedenim propisima jer bez ispunjavanja uvjeta propisanih navedenim propisama ne može se dobiti licencija (rješenje o ispunjavanju mjerila za pružanje socijalnih usluga). Stoga nije oportuno opterećivat ovaj Pravilnik za utrvđivanje cijena socijalnih usluga, materijom koja je regulirana drugim provedbenim propisom i prema kojem se moraju zadovoljiti svi propisani preduvjeti da bi se spcojalna usluga mogla pružati. Ndalje, uvođenje novog poslovnog procesa predstavlja izazove kako za pružatelje socijalnih usluga, tako i za Ministarstvo, stoga se i primjenjuje prilagođena metodologija kako bi se premostilo razdoblje prilagodbe (ručno prikupljanje podataka putem Obrasca za prikupljanje podataka) i ujedno razvio softver za izračun cijena socijalnih usluga (napomena: kroz NPOO planira se do kraja 2023. izraditi softver za izračun cijena socijalnih usluga čime bi se u 2024. godini po prvi puta počela primjenjivati metodlogija koja će obuhvati sve pružatelje socijalnih usluga u mreži). Prilagođena metodologija se temelji na odabranom uzorku, a prilikom odabira pružatelja usluga u uzorak vodi se računa da uzorak osigurava pokrivenost svih vrsta socijalnih usluga, geografsku pokrivenost svih županija RH. Zadnje pitanje primamo na znanje, jer je premet uređenja Zakona o socijlnoj skrbi i drugog provedbenog propisa. |
| 170 | CIP Slavonski Brod | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 2. | Predlažemo da se članak 2 točka c nadopuni na sljedeći način: "Usluge u mreži: usluge koje se pružaju korisnicima temeljem rješenja nadležnog centra za socijalnu skrb a sukladno pravilima i normativima definiranim Pravilnikom o mjerilima za pružanje socijalnih usluga.“ U odnosu na točku g) potrebno je definirati do kada će se koristiti prilagođena metodologija. U odnosu na točku e) Temeljem kojih kriterija se određuje cijena unutar vrijednosnog raspona? | Nije prihvaćen | U smislu ovoga Pravilnika, a radi lakšeg razumjevanja definiran je izraz usluge u mreži i usluge izvan mreže, a sve s ciljem jasnijeg i transparetnijeg, razvrstvanja troškova usluga za svakog pružatelja. Troškovi pružanja usluga raspodjeljuju se po svim vrstama usluga, zasebno za svaku vrstu pružene socijalne usluge, a uključuje samo troškove povezane s uslugom (u mreži i izvan mreže). Sve usluge u smislu Zakona o socijalnoj skrbi i Pravilnika o mjerilima za pružanje socijlanih usluga (u mreži i izvan mreže) se pružaju u skladu s navedenim propisima jer bez ispunjavanja uvjeta propisanih navedenim propisama ne može se dobiti licencija (rješenje o ispunjavanju mjerila za pružanje socijalnih usluga). Stoga nije oportuno opterećivat ovaj Pravilnik za utrvđivanje cijena socijalnih usluga, materijom koja je regulirana drugim provedbenim propisom i prema kojem se moraju zadovoljiti svi propisani preduvjeti da bi se spcojalna usluga mogla pružati. Ndalje, uvođenje novog poslovnog procesa predstavlja izazove kako za pružatelje socijalnih usluga, tako i za Ministarstvo, stoga se i primjenjuje prilagođena metodologija kako bi se premostilo razdoblje prilagodbe (ručno prikupljanje podataka putem Obrasca za prikupljanje podataka) i ujedno razvio softver za izračun cijena socijalnih usluga (napomena: kroz NPOO planira se do kraja 2023. izraditi softver za izračun cijena socijalnih usluga čime bi se u 2024. godini po prvi puta počela primjenjivati metodlogija koja će obuhvati sve pružatelje socijalnih usluga u mreži). Prilagođena metodologija se temelji na odabranom uzorku, a prilikom odabira pružatelja usluga u uzorak vodi se računa da uzorak osigurava pokrivenost svih vrsta socijalnih usluga, geografsku pokrivenost svih županija RH. Zadnje pitanje primamo na znanje, jer je premet uređenja Zakona o socijlnoj skrbi i drugog provedbenog propisa. |
| 171 | CIP Slavonski Brod | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 2. | Predlažemo da se članak 2 točka c nadopuni na sljedeći način: "Usluge u mreži: usluge koje se pružaju korisnicima temeljem rješenja nadležnog centra za socijalnu skrb a sukladno pravilima i normativima definiranim Pravilnikom o mjerilima za pružanje socijalnih usluga.“ | Nije prihvaćen | U smislu ovoga Pravilnika, a radi lakšeg razumjevanja definiran je izraz usluge u mreži i usluge izvan mreže, a sve s ciljem jasnijeg i transparetnijeg, razvrstvanja troškova usluga za svakog pružatelja. Troškovi pružanja usluga raspodjeljuju se po svim vrstama usluga, zasebno za svaku vrstu pružene socijalne usluge, a uključuje samo troškove povezane s uslugom (u mreži i izvan mreže). Sve usluge u smislu Zakona o socijalnoj skrbi i Pravilnika o mjerilima za pružanje socijlanih usluga (u mreži i izvan mreže) se pružaju u skladu s navedenim propisima jer bez ispunjavanja uvjeta propisanih navedenim propisama ne može se dobiti licencija (rješenje o ispunjavanju mjerila za pružanje socijalnih usluga). Stoga nije oportuno opterećivat ovaj Pravilnik za utrvđivanje cijena socijalnih usluga, materijom koja je regulirana drugim provedbenim propisom i prema kojem se moraju zadovoljiti svi propisani preduvjeti da bi se socijalna usluga mogla pružati |
| 172 | CIP Slavonski Brod | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 2. | U odnosu na točku g) potrebno je definirati do kada će se koristiti prilagođena metodologija. U odnosu na točku e) Temeljem kojih kriterija se određuje cijena unutar vrijednosnog raspona? | Nije prihvaćen | Uvođenje novog poslovnog procesa predstavlja izazove kako za pružatelje socijalnih usluga, tako i za Ministarstvo, stoga se i primjenjuje prilagođena metodologija kako bi se premostilo razdoblje prilagodbe (ručno prikupljanje podataka putem Obrasca za prikupljanje podataka) i ujedno razvio softver za izračun cijena socijalnih usluga (napomena: kroz NPOO planira se do kraja 2023. izraditi softver za izračun cijena socijalnih usluga čime bi se u 2024. godini po prvi puta počela primjenjivati metodlogija koja će obuhvati sve pružatelje socijalnih usluga u mreži). Prilagođena metodologija se temelji na odabranom uzorku, a prilikom odabira pružatelja usluga u uzorak vodi se računa da uzorak osigurava pokrivenost svih vrsta socijalnih usluga, geografsku pokrivenost svih županija RH. Zadnje pitanje primamo na znanje, jer je premet uređenja Zakona o socijlnoj skrbi i drugog provedbenog propisa. |
| 173 | Centar za inkluziju i socijalne usluge | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 2. | Predlažemo da se članak 2 točka c nadopuni na sljedeći način: "Usluge u mreži: usluge koje se pružaju korisnicima temeljem rješenja nadležnog centra za socijalnu skrb a sukladno pravilima i normativima definiranim Pravilnikom o mjerilima za pružanje socijalnih usluga.“ | Nije prihvaćen | U smislu ovoga Pravilnika, a radi lakšeg razumjevanja definiran je izraz usluge u mreži i usluge izvan mreže, a sve s ciljem jasnijeg i transparetnijeg, razvrstvanja troškova usluga za svakog pružatelja. Troškovi pružanja usluga raspodjeljuju se po svim vrstama usluga, zasebno za svaku vrstu pružene socijalne usluge, a uključuje samo troškove povezane s uslugom (u mreži i izvan mreže). Sve usluge u smislu Zakona o socijalnoj skrbi i Pravilnika o mjerilima za pružanje socijlanih usluga (u mreži i izvan mreže) se pružaju u skladu s navedenim propisima jer bez ispunjavanja uvjeta propisanih navedenim propisama ne može se dobiti licencija (rješenje o ispunjavanju mjerila za pružanje socijalnih usluga). Stoga nije oportuno opterećivat ovaj Pravilnik za utrvđivanje cijena socijalnih usluga, materijom koja je regulirana drugim provedbenim propisom i prema kojem se moraju zadovoljiti svi propisani preduvjeti da bi se socijalna usluga mogla pružati |
| 174 | Centar za inkluziju i socijalne usluge | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 2. | U odnosu na točku g) potrebno je definirati do kada će se koristiti prilagođena metodologija. | Nije prihvaćen | Uvođenje novog poslovnog procesa predstavlja izazove kako za pružatelje socijalnih usluga, tako i za Ministarstvo, stoga se i primjenjuje prilagođena metodologija kako bi se premostilo razdoblje prilagodbe (ručno prikupljanje podataka putem Obrasca za prikupljanje podataka) i ujedno razvio softver za izračun cijena socijalnih usluga (napomena: kroz NPOO planira se do kraja 2023. izraditi softver za izračun cijena socijalnih usluga čime bi se u 2024. godini po prvi puta počela primjenjivati metodlogija koja će obuhvati sve pružatelje socijalnih usluga u mreži). Prilagođena metodologija se temelji na odabranom uzorku, a prilikom odabira pružatelja usluga u uzorak vodi se računa da uzorak osigurava pokrivenost svih vrsta socijalnih usluga, geografsku pokrivenost svih županija RH. Zadnje pitanje primamo na znanje, jer je premet uređenja Zakona o socijlnoj skrbi i drugog provedbenog propisa |
| 175 | Centar za socijalnu inkluziju Šibenik | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 2. | U odnosu na točku g) potrebno je definirati do kada će se koristiti prilagođena metodologija. | Nije prihvaćen | Uvođenje novog poslovnog procesa predstavlja izazove kako za pružatelje socijalnih usluga, tako i za Ministarstvo, stoga se i primjenjuje prilagođena metodologija kako bi se premostilo razdoblje prilagodbe (ručno prikupljanje podataka putem Obrasca za prikupljanje podataka) i ujedno razvio softver za izračun cijena socijalnih usluga (napomena: kroz NPOO planira se do kraja 2023. izraditi softver za izračun cijena socijalnih usluga čime bi se u 2024. godini po prvi puta počela primjenjivati metodlogija koja će obuhvati sve pružatelje socijalnih usluga u mreži). Prilagođena metodologija se temelji na odabranom uzorku, a prilikom odabira pružatelja usluga u uzorak vodi se računa da uzorak osigurava pokrivenost svih vrsta socijalnih usluga, geografsku pokrivenost svih županija RH. Zadnje pitanje primamo na znanje, jer je premet uređenja Zakona o socijlnoj skrbi i drugog provedbenog propisa. |
| 176 | Centar za socijalnu inkluziju Šibenik | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 2. | U odnosu na točku e) Temeljem kojih kriterija se određuje cijena unutar vrijednosnog raspona? | Nije prihvaćen | Uvođenje novog poslovnog procesa predstavlja izazove kako za pružatelje socijalnih usluga, tako i za Ministarstvo, stoga se i primjenjuje prilagođena metodologija kako bi se premostilo razdoblje prilagodbe (ručno prikupljanje podataka putem Obrasca za prikupljanje podataka) i ujedno razvio softver za izračun cijena socijalnih usluga (napomena: kroz NPOO planira se do kraja 2023. izraditi softver za izračun cijena socijalnih usluga čime bi se u 2024. godini po prvi puta počela primjenjivati metodlogija koja će obuhvati sve pružatelje socijalnih usluga u mreži). Prilagođena metodologija se temelji na odabranom uzorku, a prilikom odabira pružatelja usluga u uzorak vodi se računa da uzorak osigurava pokrivenost svih vrsta socijalnih usluga, geografsku pokrivenost svih županija RH. Zadnje pitanje primamo na znanje, jer je premet uređenja Zakona o socijlnoj skrbi i drugog provedbenog propisa. |
| 177 | Centar za socijalnu inkluziju Šibenik | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 2. | Predlažemo da se članak 2 točka c nadopuni na sljedeći način: "Usluge u mreži: usluge koje se pružaju korisnicima temeljem rješenja nadležnog centra za socijalnu skrb a sukladno pravilima i normativima definiranim Pravilnikom o mjerilima za pružanje socijalnih usluga.“ | Nije prihvaćen | U smislu ovoga Pravilnika, a radi lakšeg razumjevanja definiran je izraz usluge u mreži i usluge izvan mreže, a sve s ciljem jasnijeg i transparetnijeg, razvrstvanja troškova usluga za svakog pružatelja. Troškovi pružanja usluga raspodjeljuju se po svim vrstama usluga, zasebno za svaku vrstu pružene socijalne usluge, a uključuje samo troškove povezane s uslugom (u mreži i izvan mreže). Sve usluge u smislu Zakona o socijalnoj skrbi i Pravilnika o mjerilima za pružanje socijlanih usluga (u mreži i izvan mreže) se pružaju u skladu s navedenim propisima jer bez ispunjavanja uvjeta propisanih navedenim propisama ne može se dobiti licencija (rješenje o ispunjavanju mjerila za pružanje socijalnih usluga). Stoga nije oportuno opterećivat ovaj Pravilnik za utrvđivanje cijena socijalnih usluga, materijom koja je regulirana drugim provedbenim propisom i prema kojem se moraju zadovoljiti svi propisani preduvjeti da bi se socijalna usluga mogla pružati |
| 178 | Udruga za promicanje inkluzije | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 2. | Predlažemo da se članak 2 točka c nadopuni na sljedeći način: "Usluge u mreži: usluge koje se pružaju korisnicima temeljem rješenja nadležnog centra za socijalnu skrb a sukladno pravilima i normativima definiranim Pravilnikom o mjerilima za pružanje socijalnih usluga.“ | Nije prihvaćen | U smislu ovoga Pravilnika, a radi lakšeg razumjevanja definiran je izraz usluge u mreži i usluge izvan mreže, a sve s ciljem jasnijeg i transparetnijeg, razvrstvanja troškova usluga za svakog pružatelja. Troškovi pružanja usluga raspodjeljuju se po svim vrstama usluga, zasebno za svaku vrstu pružene socijalne usluge, a uključuje samo troškove povezane s uslugom (u mreži i izvan mreže). Sve usluge u smislu Zakona o socijalnoj skrbi i Pravilnika o mjerilima za pružanje socijlanih usluga (u mreži i izvan mreže) se pružaju u skladu s navedenim propisima jer bez ispunjavanja uvjeta propisanih navedenim propisama ne može se dobiti licencija (rješenje o ispunjavanju mjerila za pružanje socijalnih usluga). Stoga nije oportuno opterećivat ovaj Pravilnik za utrvđivanje cijena socijalnih usluga, materijom koja je regulirana drugim provedbenim propisom i prema kojem se moraju zadovoljiti svi propisani preduvjeti da bi se socijalna usluga mogla pružati |
| 179 | Udruga za promicanje inkluzije | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 2. | U odnosu na točku e) Temeljem kojih kriterija se određuje cijena unutar vrijednosnog raspona? | Primljeno na znanje | Pitanje primamo na znanje, jer je premet uređenja Zakona o socijlnoj skrbi i drugog provedbenog propisa |
| 180 | Udruga za promicanje inkluzije | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 2. | U odnosu na točku g) potrebno je definirati do kada će se koristiti prilagođena metodologija. | Nije prihvaćen | Uvođenje novog poslovnog procesa predstavlja izazove kako za pružatelje socijalnih usluga, tako i za Ministarstvo, stoga se i primjenjuje prilagođena metodologija kako bi se premostilo razdoblje prilagodbe (ručno prikupljanje podataka putem Obrasca za prikupljanje podataka) i ujedno razvio softver za izračun cijena socijalnih usluga (napomena: kroz NPOO planira se do kraja 2023. izraditi softver za izračun cijena socijalnih usluga čime bi se u 2024. godini po prvi puta počela primjenjivati metodologija koja će obuhvati sve pružatelje socijalnih usluga u mreži). Prilagođena metodologija se temelji na odabranom uzorku, a prilikom odabira pružatelja usluga u uzorak vodi se računa da uzorak osigurava pokrivenost svih vrsta socijalnih usluga, geografsku pokrivenost svih županija RH. |
| 181 | Savez udruga pružatelja usluge organiziranog stanovanja | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 2. | U odnosu na točku g) potrebno je definirati do kada će se koristiti prilagođena metodologija. | Nije prihvaćen | Uvođenje novog poslovnog procesa predstavlja izazove kako za pružatelje socijalnih usluga, tako i za Ministarstvo, stoga se i primjenjuje prilagođena metodologija kako bi se premostilo razdoblje prilagodbe (ručno prikupljanje podataka putem Obrasca za prikupljanje podataka) i ujedno razvio softver za izračun cijena socijalnih usluga (napomena: kroz NPOO planira se do kraja 2023. izraditi softver za izračun cijena socijalnih usluga čime bi se u 2024. godini po prvi puta počela primjenjivati metodologija koja će obuhvati sve pružatelje socijalnih usluga u mreži). Prilagođena metodologija se temelji na odabranom uzorku, a prilikom odabira pružatelja usluga u uzorak vodi se računa da uzorak osigurava pokrivenost svih vrsta socijalnih usluga, geografsku pokrivenost svih županija RH. |
| 182 | Savez udruga pružatelja usluge organiziranog stanovanja | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 2. | U odnosu na točku e) Temeljem kojih kriterija se određuje cijena unutar vrijednosnog raspona? | Primljeno na znanje | Pitanje primamo na znanje, jer je premet uređenja Zakona o socijlnoj skrbi i drugog provedbenog propisa. |
| 183 | Savez udruga pružatelja usluge organiziranog stanovanja | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 2. | Predlažemo da se članak 2 točka c nadopuni na sljedeći način: "Usluge u mreži: usluge koje se pružaju korisnicima temeljem rješenja nadležnog centra za socijalnu skrb a sukladno pravilima i normativima definiranim Pravilnikom o mjerilima za pružanje socijalnih usluga.“ | Nije prihvaćen | U smislu ovoga Pravilnika, a radi lakšeg razumjevanja definiran je izraz usluge u mreži i usluge izvan mreže, a sve s ciljem jasnijeg i transparetnijeg, razvrstvanja troškova usluga za svakog pružatelja. Troškovi pružanja usluga raspodjeljuju se po svim vrstama usluga, zasebno za svaku vrstu pružene socijalne usluge, a uključuje samo troškove povezane s uslugom (u mreži i izvan mreže). Sve usluge u smislu Zakona o socijalnoj skrbi i Pravilnika o mjerilima za pružanje socijlanih usluga (u mreži i izvan mreže) se pružaju u skladu s navedenim propisima jer bez ispunjavanja uvjeta propisanih navedenim propisama ne može se dobiti licencija (rješenje o ispunjavanju mjerila za pružanje socijalnih usluga). Stoga nije oportuno opterećivat ovaj Pravilnik za utrvđivanje cijena socijalnih usluga, materijom koja je regulirana drugim provedbenim propisom i prema kojem se moraju zadovoljiti svi propisani preduvjeti da bi se socijalna usluga mogla pružati |
| 184 | ANTE BADURINA | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga , Članak 1. | Poštavani, u Akcijskom planu unaprjeđenja sustava socijalne skrbi iz rujna 2021. godine, u Prioritetu 1., Osnaživanje sustava socijalne skrbi jedna od aktivnosti je uvođenje jedinstvene metodologije izračuna cijena socijalnih usluga. Razvoj metodologije za izračun cijena socijalnih usluga je sufinancirala Europska komisija u iznosu 300. 000 Eura. Od 1. 1. 2023. donesena je Odluka o cijenama socijalnih usluga temeljem rezultata metodologije za izračun cijena, a već 7. 2. 2023. imamo na snazi Odluku o izmjeni odluke o cijenama socijalnih usluga, u kojoj se navodi da će se sama Odluka primjenjivati od 1. 7. 2023., a sam Pravilnik o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga u postupku je e-savjetovanja. U prvim danima primjene bilo je mnogo upita skrbnika, kao i centara za socijalnu skrb, sa pitanjem što nakon donesenog novog Pravilnika, na koji način će isti utjecati na živote korisnika, ali i njihovih skrbnika. Vidimo i kako se nitko od skrbnika do sada nije uključio u ovo e savjetovanje po ovom pitanju što nas začuđuje, kao ni radnici koji pružaju ove usluge, a zaposleni su u centrima kojima je država osnivač. Ispada da ni njima ovaj Pravilnik nije interesantan, a trebao bi biti jer izravno utječe na financijsku budućnost ljudi sa kojima i za koje rade, kao i na održivost njihovih radnih mjesta. Kako je važeći Pravilnik o sudjelovanju i načinu plaćanja korisnika i drugih obveznika uzdržavanja u troškovima smještaja izvan vlastite obitelji iz 1998. godine, te sukladno najavljenoj izmjeni i dopuni istog pravilnika, vjerujemo kako će se sa novim pravilnikom o sudjelovanju ipak postići da naši korisnici/skrbnici ne osjete financijski udar, te da će iznos sudjelovanja biti isti ili približno isti kao i prije. Slijedom svega navedenog, postavljamo pitanje čemu onda uopće metodologija za izračun cijena usluga, ako sve ostaje isto? Ostaje nam samo zaključiti kako se Pravilnik dovodi samo zbog nedržavnih pružatelja socijalnih usluga u mreži koji su financirani na osnovu broja pruženih usluga po cijeni određenoj po ugovoru, te kako bi i dalje bili održivi i pružali neke od socijalnih usluga kojih i ovako nedostaje diljem RH. No uvidom u intervale cijena, vidimo da iste nisu dostatne za pokrivanje troškova života i rada tim organizacijama slijedom smjernica o Minimalnim standardima o pružanju socijalnih usluga. Iz gore navedenog, smatramo da se Pravilnik donosi iz formalnih razloga, te da neće postići osnaživanje samog sustava i pridonijeti transparentnosti. | Primljeno na znanje | Primjljeno na znanje. |
| 185 | ANTE BADURINA | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga | Različiti centri kojima je država osnivač imaju različiti broj radnika za iste usluge, kao na primjer uslugu organiziranog stanovanja. Neki imaju vlastite nekretnine, a neki plaćaju najam. Također djeluju u različitim županijama i lokacijama u kojima su razlike u troškovima života znatne, a iste imaju veliko učešće u nekim uslugama. Kako je onda moguće imati istu cijenu i zašto bi i bila? Moj prijedlog je da se državni pružatelji usluga prilagode Pravilniku o mjerilima pružanja socijalnih usluga u nekom zadanom vremenskom roku. To bi dovelo do veće jednakosti, baš onoga što se želi postići ovom Metodologijom. Više radnika od propisanog Standarda ne dovodi automatizmom do bolje usluge, a ista cijena svih pružatelja usluga dovodi u zabludu korisnike i porezne obveznike, jer ne pokazuje stvarni trošak usluge (koji će za državne pružatelje ionako pokrivati država). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 186 | ANTE BADURINA | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga | U stambenim zajednicama u organiziranom stanovanju može biti do osam korisnika. Iako smatram da je to veliki broj ljudi u jednoj zajednici, te sve preko pet ljudi u stambenoj zajednici stvara mentalitet institucije i shodno s time dovodi i do takve prakse, u Metodologiji uopće nema načina da veću cijenu dobivaju pružatelji usluge koje imaju manji broj ljudi u stambenim zajednicama. | Primljeno na znanje | Hvala vam na dostavljenom kometaru. OvimPravilnikom definira se metodologija za utvrđivanje cijena socijalnih usluga, a rezultat metodologije je interval cijena socijalnih usluga unutar kojeg pružatelji socijalnih usluga mogu pregovarati o cijeni usluge po korisniku u ovom slučaju. |
| 187 | Leon Kovačić | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga | Poštovani, u predloženome pravilniku posve nedostaje način definiranja cijene rada, što je neprihvatljivo, između ostalog i zato što pružatelji usluge prema ovom pravilniku mogu biti i pružatelji gdje vrijede propisi i kolektivni ugovori koji određuju plaće radnicima, kao i ostale radne uvjete i prava. Ako će radnici državnih pružatelja usluga imati drugačije razine plaća (trenutno oko 30% više ) u odnosu na radnike kod pružatelja drugih pravnih oblika, potiče se daljnja nejednakost radnika u odnosu na osnivača pružatelja usluge. | Nije prihvaćen | Način definiranja cijene rada nije predmet Pravilnika o metodologiji za utrvrđivanje cijena socijalnih uluga. U smislu Pravilnika o metodologiji za utrvrđivanje cijena socijalnih usluga troškovi rada uzimaju se u obzir kao jedan od elemenata za oblikovanje cijena socijalnih usluga uz ostale troškovne kategorije npr. materijalne troškove, financijske troškove, troškove amortizacijei ostale troškove i propisana ograničenja. |
| 188 | Udruga za inkluziju Lastavice- Split | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga | Nije razrađen mehanizam financiranja u odnosu na pružatelje usluga kojima je osnivač država - osim što ministar odlukom određuje cijene usluga državnih pružatelja, nije jasno navedeno da li će doći do promjene u samom mehanizmu financiranja (sada se trošak rada pokriva izravno iz državnog budžeta) kako će se uz formiranu cijenu odvijati financiranje državnih pružatelja usluga? U predloženome pravilniku posve nedostaje način definiranja cijene rada, što je neprihvatljivo, između ostalog i zato što pružatelji usluge prema ovom pravilniku mogu biti i pružatelji gdje vrijede propisi i kolektivni ugovori koji određuju plaće radnicima, kao i ostale radne uvjete i prava. Ako će radnici državnih pružatelja usluga imati drugačije razine plaća (trenutno oko 30% više ) u odnosu na radnike kod pružatelja drugih pravnih oblika, potiče se daljnja nejednakost radnika u odnosu na osnivača pružatelja usluge. Ako se zakonom o plaćama u javnim službama i vezanim propisima te kolektivnim ugovorima određuju plaće i radni uvjeti radnika u sustavu socijalne skrbi, isti propisi trebaju se koristiti u određivanju cijene rada kod nedržavnih pružatelja usluga kako bi se izbjegla nelojalna konkurencija (odlazak radnika iz nedržavnih u državne pružatelje usluga zbog znatno viših plaća) među pružateljima istih javnih socijalnih usluga unutar mreže socijalnih usluga. Referentne parametre za izračun plaća radnika kod svih predviđenih pravnih oblika pružatelja usluga potrebno je propisati (odlukom ministra jednom godišnje), i to tako da se plaća te svi dodaci i naknade radnika u najmanju ruku izjednače s radnicima u sustavu socijalne skrbi na istim radnim mjestima (uspostava cijene plaće za određeno radno mjesto definirano Pravilnikom o mjerilima za pružanje socijalnih usluga). Jednako je tako potrebno postaviti referentne parametre koji se odnose na ostale kategorije troškova jednom godišnje odlukom ministra. Kako su intervali koje je ministarstvo nedavno objavilo za neke socijalne usluge takvi da je cijena značajno niža od troška koji će ministarstvo i dalje pokrivati za državne pružatelje socijalnih usluga bilo bi dobro da se u objašnjenju pojmova objasni i pojam cijene usluge kao dio troškova usluge u kojima participira korisnik usluge te koja je jedinstvena za sve korisnike određene socijalne usluge bez obzira na osnivača ali i trošak usluge koji se odnosi na sve rashode koji nastaju u pružanju određene socijalne usluge a sukladno normativima koje određuje Pravilnik o mjerilima za pružanje socijalnih usluga. Kako bi se izbjegla diskriminacija određenih korisnika socijalnih usluga zbog različitih cijena socijalnih usluga potrebno je odrediti jedinstvenu cijenu te intervale realnog troška za svaku socijalnu uslugu s naznakom da se u prelaznom razdoblju do stvarnog ujednačavanja cijena usluga razlika između cijene i troška pokriva sa strane nadležnog ministarstva za sve pružatelje usluga. Postojeći pristup u kojem će se koristiti interval cijena a ne interval troška za određenu uslugu nastavlja praksu nejednakosti i diskriminacije onih korisnika koji će određenu socijalnu uslugu plaćati više. Ako se za državne pružatelje usluge odlukom ministra postavlja jedinstvena cijena onda je isto potrebno učiniti za sve pružatelje usluga jer se inače podržava nejednakost u pristupu između državnih i nedržavnih pružatelja usluge. | Primljeno na znanje | Način definiranja cijene rada nije predmet Pravilnika o metodologiji za utrvrđivanje cijena socijalnih uluga. U smislu Pravilnika o metodologiji za utrvrđivanje cijena socijalnih usluga troškovi rada uzimaju se u obzir kao jedan od elemenata za oblikovanje cijena socijalnih usluga uz ostale troškovne kategorije npr. materijalne troškove, financijske troškove, troškove amortizacijei ostale troškove i propisana ograničenja. Nadalje, ostali prijedlozi nisu predmet uređenja ovoga Pravilnika te se stoga primaju na znanje. |
| 189 | OSJEČKI CENTAR ZA INKLUZIJU | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga | Nije razrađen mehanizam financiranja u odnosu na pružatelje usluga kojima je osnivač država - osim što ministar odlukom određuje cijene usluga državnih pružatelja, nije jasno navedeno da li će doći do promjene u samom mehanizmu financiranja (sada se trošak rada pokriva izravno iz državnog budžeta) kako će se uz formiranu cijenu odvijati financiranje državnih pružatelja usluga? U predloženome pravilniku posve nedostaje način definiranja cijene rada, što je neprihvatljivo, između ostalog i zato što pružatelji usluge prema ovom pravilniku mogu biti i pružatelji gdje vrijede propisi i kolektivni ugovori koji određuju plaće radnicima, kao i ostale radne uvjete i prava. Ako će radnici državnih pružatelja usluga imati drugačije razine plaća (trenutno oko 30% više ) u odnosu na radnike kod pružatelja drugih pravnih oblika, potiče se daljnja nejednakost radnika u odnosu na osnivača pružatelja usluge. Ako se zakonom o plaćama u javnim službama i vezanim propisima te kolektivnim ugovorima određuju plaće i radni uvjeti radnika u sustavu socijalne skrbi, isti propisi trebaju se koristiti u određivanju cijene rada kod nedržavnih pružatelja usluga kako bi se izbjegla nelojalna konkurencija (odlazak radnika iz nedržavnih u državne pružatelje usluga zbog znatno viših plaća) među pružateljima istih javnih socijalnih usluga unutar mreže socijalnih usluga. Referentne parametre za izračun plaća radnika kod svih predviđenih pravnih oblika pružatelja usluga potrebno je propisati (odlukom ministra jednom godišnje), i to tako da se plaća te svi dodaci i naknade radnika u najmanju ruku izjednače s radnicima u sustavu socijalne skrbi na istim radnim mjestima (uspostava cijene plaće za određeno radno mjesto definirano Pravilnikom o mjerilima za pružanje socijalnih usluga). Jednako je tako potrebno postaviti referentne parametre koji se odnose na ostale kategorije troškova jednom godišnje odlukom ministra. Kako su intervali koje je ministarstvo nedavno objavilo za neke socijalne usluge takvi da je cijena značajno niža od troška koji će ministarstvo i dalje pokrivati za državne pružatelje socijalnih usluga bilo bi dobro da se u objašnjenju pojmova objasni i pojam cijene usluge kao dio troškova usluge u kojima participira korisnik usluge te koja je jedinstvena za sve korisnike određene socijalne usluge bez obzira na osnivača ali i trošak usluge koji se odnosi na sve rashode koji nastaju u pružanju određene socijalne usluge a sukladno normativima koje određuje Pravilnik o mjerilima za pružanje socijalnih usluga. Kako bi se izbjegla diskriminacija određenih korisnika socijalnih usluga zbog različitih cijena socijalnih usluga potrebno je odrediti jedinstvenu cijenu te intervale realnog troška za svaku socijalnu uslugu s naznakom da se u prelaznom razdoblju do stvarnog ujednačavanja cijena usluga razlika između cijene i troška pokriva sa strane nadležnog ministarstva za sve pružatelje usluga. Postojeći pristup u kojem će se koristiti interval cijena a ne interval troška za određenu uslugu nastavlja praksu nejednakosti i diskriminacije onih korisnika koji će određenu socijalnu uslugu plaćati više. Ako se za državne pružatelje usluge odlukom ministra postavlja jedinstvena cijena onda je isto potrebno učiniti za sve pružatelje usluga jer se inače podržava nejednakost u pristupu između državnih i nedržavnih pružatelja usluge. | Primljeno na znanje | Način definiranja cijene rada nije predmet Pravilnika o metodologiji za utrvrđivanje cijena socijalnih uluga. U smislu Pravilnika o metodologiji za utrvrđivanje cijena socijalnih usluga troškovi rada uzimaju se u obzir kao jedan od elemenata za oblikovanje cijena socijalnih usluga uz ostale troškovne kategorije npr. materijalne troškove, financijske troškove, troškove amortizacijei ostale troškove i propisana ograničenja. Sudjelovanje korisnika u plaćanju cijene socijalne usluge nije predmet uređenja ovoga Pravilnika već drugog provedbenog propisa. Nadalje, ni u kom slučaju nema govora o nejednakosti i diskriminaciji korisnika u pogledu cijene socijalne usluge, obzirom da se cijena socijalne usluge određuje unutar intervala cijena jednako za pružatelje usluga kojima je osnivač Republika Hrvatska i pružatelje usluga drugih osnivača. Način financiranja pružatelja usluga nije predmet uređnja ovoga pravilnika. |
| 190 | CIP Slavonski Brod | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga | Nije razrađen mehanizam financiranja u odnosu na pružatelje usluga kojima je osnivač država - osim što ministar odlukom određuje cijene usluga državnih pružatelja, nije jasno navedeno da li će doći do promjene u samom mehanizmu financiranja (sada se trošak rada pokriva izravno iz državnog budžeta) kako će se uz formiranu cijenu odvijati financiranje državnih pružatelja usluga? U predloženome pravilniku posve nedostaje način definiranja cijene rada, što je neprihvatljivo, između ostalog i zato što pružatelji usluge prema ovom pravilniku mogu biti i pružatelji gdje vrijede propisi i kolektivni ugovori koji određuju plaće radnicima, kao i ostale radne uvjete i prava. Ako će radnici državnih pružatelja usluga imati drugačije razine plaća (trenutno oko 30% više ) u odnosu na radnike kod pružatelja drugih pravnih oblika, potiče se daljnja nejednakost radnika u odnosu na osnivača pružatelja usluge. Ako se zakonom o plaćama u javnim službama i vezanim propisima te kolektivnim ugovorima određuju plaće i radni uvjeti radnika u sustavu socijalne skrbi, isti propisi trebaju se koristiti u određivanju cijene rada kod nedržavnih pružatelja usluga kako bi se izbjegla nelojalna konkurencija (odlazak radnika iz nedržavnih u državne pružatelje usluga zbog znatno viših plaća) među pružateljima istih javnih socijalnih usluga unutar mreže socijalnih usluga. Referentne parametre za izračun plaća radnika kod svih predviđenih pravnih oblika pružatelja usluga potrebno je propisati (odlukom ministra jednom godišnje), i to tako da se plaća te svi dodaci i naknade radnika u najmanju ruku izjednače s radnicima u sustavu socijalne skrbi na istim radnim mjestima (uspostava cijene plaće za određeno radno mjesto definirano Pravilnikom o mjerilima za pružanje socijalnih usluga). Jednako je tako potrebno postaviti referentne parametre koji se odnose na ostale kategorije troškova jednom godišnje odlukom ministra. Kako su intervali koje je ministarstvo nedavno objavilo za neke socijalne usluge takvi da je cijena značajno niža od troška koji će ministarstvo i dalje pokrivati za državne pružatelje socijalnih usluga bilo bi dobro da se u objašnjenju pojmova objasni i pojam cijene usluge kao dio troškova usluge u kojima participira korisnik usluge te koja je jedinstvena za sve korisnike određene socijalne usluge bez obzira na osnivača ali i trošak usluge koji se odnosi na sve rashode koji nastaju u pružanju određene socijalne usluge a sukladno normativima koje određuje Pravilnik o mjerilima za pružanje socijalnih usluga. Kako bi se izbjegla diskriminacija određenih korisnika socijalnih usluga zbog različitih cijena socijalnih usluga potrebno je odrediti jedinstvenu cijenu te intervale realnog troška za svaku socijalnu uslugu s naznakom da se u prelaznom razdoblju do stvarnog ujednačavanja cijena usluga razlika između cijene i troška pokriva sa strane nadležnog ministarstva za sve pružatelje usluga. Postojeći pristup u kojem će se koristiti interval cijena a ne interval troška za određenu uslugu nastavlja praksu nejednakosti i diskriminacije onih korisnika koji će određenu socijalnu uslugu plaćati više. Ako se za državne pružatelje usluge odlukom ministra postavlja jedinstvena cijena onda je isto potrebno učiniti za sve pružatelje usluga jer se inače podržava nejednakost u pristupu između državnih i nedržavnih pružatelja usluge. | Primljeno na znanje | Način definiranja cijene rada nije predmet Pravilnika o metodologiji za utrvrđivanje cijena socijalnih uluga. U smislu Pravilnika o metodologiji za utrvrđivanje cijena socijalnih usluga troškovi rada uzimaju se u obzir kao jedan od elemenata za oblikovanje cijena socijalnih usluga uz ostale troškovne kategorije npr. materijalne troškove, financijske troškove, troškove amortizacije i ostale troškove i propisana ograničenja. Nadalje, ni u kom slučaju nema govora o nejednakosti i diskriminaciji korisnika u pogledu cijene socijalne usluge, obzirom da se cijena socijalne usluge određuje unutar intervala cijena jednako za pružatelje usluga kojima je osnivač Republika Hrvatska i pružatelje usluga drugih osnivača. |
| 191 | Centar za socijalnu inkluziju Šibenik | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga | Podržavamo u cijelosti komentare Saveza udruga pružatelja usluge organiziranog stanovanja. Kako su intervali koje je ministarstvo nedavno objavilo za neke socijalne usluge takvi da je cijena značajno niža od troška koji će ministarstvo i dalje pokrivati za državne pružatelje socijalnih usluga bilo bi dobro da se u objašnjenju pojmova objasni i pojam cijene usluge kao dio troškova usluge u kojima participira korisnik usluge te koja je jedinstvena za sve korisnike određene socijalne usluge bez obzira na osnivača ali i trošak usluge koji se odnosi na sve rashode koji nastaju u pružanju određene socijalne usluge a sukladno normativima koje određuje Pravilnik o mjerilima za pružanje socijalnih usluga. Kako bi se izbjegla diskriminacija određenih korisnika socijalnih usluga zbog različitih cijena socijalnih usluga potrebno je odrediti jedinstvenu cijenu te intervale realnog troška za svaku socijalnu uslugu s naznakom da se u prelaznom razdoblju do stvarnog ujednačavanja cijena usluga razlika između cijene i troška pokriva sa strane nadležnog ministarstva za sve pružatelje usluga. Postojeći pristup u kojem će se koristiti interval cijena a ne interval troška za određenu uslugu nastavlja praksu nejednakosti i diskriminacije onih korisnika koji će određenu socijalnu uslugu plaćati više. Ako se za državne pružatelje usluge odlukom ministra postavlja jedinstvena cijena onda je isto potrebno učiniti za sve pružatelje usluga jer se inače podržava nejednakost u pristupu između državnih i nedržavnih pružatelja usluge. U predloženome pravilniku posve nedostaje način definiranja cijene rada, što je neprihvatljivo, između ostalog i zato što pružatelji usluge prema ovom pravilniku mogu biti i pružatelji gdje vrijede propisi i kolektivni ugovori koji određuju plaće radnicima, kao i ostale radne uvjete i prava. Ako će radnici državnih pružatelja usluga imati drugačije razine plaća (trenutno oko 30% više ) u odnosu na radnike kod pružatelja drugih pravnih oblika, potiče se daljnja nejednakost radnika u odnosu na osnivača pružatelja usluge. Ako se zakonom o plaćama u javnim službama i vezanim propisima te kolektivnim ugovorima određuju plaće i radni uvjeti radnika u sustavu socijalne skrbi, isti propisi trebaju se koristiti u određivanju cijene rada kod nedržavnih pružatelja usluga kako bi se izbjegla nelojalna konkurencija (odlazak radnika iz nedržavnih u državne pružatelje usluga zbog znatno viših plaća) među pružateljima istih javnih socijalnih usluga unutar mreže socijalnih usluga. Referentne parametre za izračun plaća radnika kod svih predviđenih pravnih oblika pružatelja usluga potrebno je propisati (odlukom ministra jednom godišnje), i to tako da se plaća te svi dodaci i naknade radnika u najmanju ruku izjednače s radnicima u sustavu socijalne skrbi na istim radnim mjestima (uspostava cijene plaće za određeno radno mjesto definirano Pravilnikom o mjerilima za pružanje socijalnih usluga). Jednako je tako potrebno postaviti referentne parametre koji se odnose na ostale kategorije troškova jednom godišnje odlukom ministra. Nije razrađen mehanizam financiranja u odnosu na pružatelje usluga kojima je osnivač država - osim što ministar odlukom određuje cijene usluga državnih pružatelja, nije jasno navedeno da li će doći do promjene u samom mehanizmu financiranja (sada se trošak rada pokriva izravno iz državnog budžeta) kako će se uz formiranu cijenu odvijati financiranje državnih pružatelja usluga? | Primljeno na znanje | Način definiranja cijene rada nije predmet Pravilnika o metodologiji za utrvrđivanje cijena socijalnih uluga. U smislu Pravilnika o metodologiji za utrvrđivanje cijena socijalnih usluga troškovi rada uzimaju se u obzir kao jedan od elemenata za oblikovanje cijena socijalnih usluga uz ostale troškovne kategorije npr. materijalne troškove, financijske troškove, troškove amortizacijei ostale troškove i propisana ograničenja. Sudjelovanje korisnika u plaćanju cijene socijalne usluge nije predmet uređenja ovoga Pravilnika već drugog provedbenog propisa. Nadalje, ni u kom slučaju nema govora o nejednakosti i diskriminaciji korisnika u pogledu cijene socijalne usluge, obzirom da se cijena socijalne usluge određuje unutar intervala cijena jednako za pružatelje usluga kojima je osnivač Republika Hrvatska i pružatelje usluga drugih osnivača. |
| 192 | Udruga za promicanje inkluzije | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga | Kako su intervali koje je ministarstvo nedavno objavilo za neke socijalne usluge takvi da je cijena značajno niža od troška koji će ministarstvo i dalje pokrivati za državne pružatelje socijalnih usluga bilo bi dobro da se u objašnjenju pojmova objasni i pojam cijene usluge kao dio troškova usluge u kojima participira korisnik usluge te koja je jedinstvena za sve korisnike određene socijalne usluge bez obzira na osnivača ali i trošak usluge koji se odnosi na sve rashode koji nastaju u pružanju određene socijalne usluge a sukladno normativima koje određuje Pravilnik o mjerilima za pružanje socijalnih usluga. Kako bi se izbjegla diskriminacija određenih korisnika socijalnih usluga zbog različitih cijena socijalnih usluga potrebno je odrediti jedinstvenu cijenu te intervale realnog troška za svaku socijalnu uslugu s naznakom da se u prelaznom razdoblju do stvarnog ujednačavanja cijena usluga razlika između cijene i troška pokriva sa strane nadležnog ministarstva za sve pružatelje usluga. Postojeći pristup u kojem će se koristiti interval cijena a ne interval troška za određenu uslugu nastavlja praksu nejednakosti i diskriminacije onih korisnika koji će određenu socijalnu uslugu plaćati više. Ako se za državne pružatelje usluge odlukom ministra postavlja jedinstvena cijena onda je isto potrebno učiniti za sve pružatelje usluga jer se inače podržava nejednakost u pristupu između državnih i nedržavnih pružatelja usluge. | Primljeno na znanje | Način definiranja cijene rada nije predmet Pravilnika o metodologiji za utrvrđivanje cijena socijalnih uluga. U smislu Pravilnika o metodologiji za utrvrđivanje cijena socijalnih usluga troškovi rada uzimaju se u obzir kao jedan od elemenata za oblikovanje cijena socijalnih usluga uz ostale troškovne kategorije npr. materijalne troškove, financijske troškove, troškove amortizacijei ostale troškove i propisana ograničenja. Sudjelovanje korisnika u plaćanju cijene socijalne usluge nije predmet uređenja ovoga Pravilnika već drugog provedbenog propisa. Nadalje, ni u kom slučaju nema govora o nejednakosti i diskriminaciji korisnika u pogledu cijene socijalne usluge, obzirom da se cijena socijalne usluge određuje unutar intervala cijena jednako za pružatelje usluga kojima je osnivač Republika Hrvatska i pružatelje usluga drugih osnivača. |
| 193 | Udruga za promicanje inkluzije | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga | U predloženome pravilniku posve nedostaje način definiranja cijene rada, što je neprihvatljivo, između ostalog i zato što pružatelji usluge prema ovom pravilniku mogu biti i pružatelji gdje vrijede propisi i kolektivni ugovori koji određuju plaće radnicima, kao i ostale radne uvjete i prava. Ako će radnici državnih pružatelja usluga imati drugačije razine plaća (trenutno oko 30% više ) u odnosu na radnike kod pružatelja drugih pravnih oblika, potiče se daljnja nejednakost radnika u odnosu na osnivača pružatelja usluge. Ako se zakonom o plaćama u javnim službama i vezanim propisima te kolektivnim ugovorima određuju plaće i radni uvjeti radnika u sustavu socijalne skrbi, isti propisi trebaju se koristiti u određivanju cijene rada kod nedržavnih pružatelja usluga kako bi se izbjegla nelojalna konkurencija (odlazak radnika iz nedržavnih u državne pružatelje usluga zbog znatno viših plaća) među pružateljima istih javnih socijalnih usluga unutar mreže socijalnih usluga. Referentne parametre za izračun plaća radnika kod svih predviđenih pravnih oblika pružatelja usluga potrebno je propisati (odlukom ministra jednom godišnje), i to tako da se plaća te svi dodaci i naknade radnika u najmanju ruku izjednače s radnicima u sustavu socijalne skrbi na istim radnim mjestima (uspostava cijene plaće za određeno radno mjesto definirano Pravilnikom o mjerilima za pružanje socijalnih usluga). Jednako je tako potrebno postaviti referentne parametre koji se odnose na ostale kategorije troškova jednom godišnje odlukom ministra. | Primljeno na znanje | Način definiranja cijene rada nije predmet Pravilnika o metodologiji za utrvrđivanje cijena socijalnih uluga. U smislu Pravilnika o metodologiji za utrvrđivanje cijena socijalnih usluga troškovi rada uzimaju se u obzir kao jedan od elemenata za oblikovanje cijena socijalnih usluga uz ostale troškovne kategorije npr. materijalne troškove, financijske troškove, troškove amortizacijei ostale troškove i propisana ograničenja. |
| 194 | Udruga za promicanje inkluzije | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga | Nije razrađen mehanizam financiranja u odnosu na pružatelje usluga kojima je osnivač država - osim što ministar odlukom određuje cijene usluga državnih pružatelja, nije jasno navedeno da li će doći do promjene u samom mehanizmu financiranja (sada se trošak rada pokriva izravno iz državnog budžeta) kako će se uz formiranu cijenu odvijati financiranje državnih pružatelja usluga? | Nije prihvaćen | Načini financiranja različitih pružatelja usluga nisu predmet uređenja ovoga Pravilnika već drugih propisa. |
| 195 | Savez udruga pružatelja usluge organiziranog stanovanja | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga | Nije razrađen mehanizam financiranja u odnosu na pružatelje usluga kojima je osnivač država - osim što ministar odlukom određuje cijene usluga državnih pružatelja, nije jasno navedeno da li će doći do promjene u samom mehanizmu financiranja (sada se trošak rada pokriva izravno iz državnog budžeta) kako će se uz formiranu cijenu odvijati financiranje državnih pružatelja usluga? | Nije prihvaćen | Načini financiranja različitih pružatelja socijalnih usluga nisu predmet uređenja ovoga Pravilnika već drugih propisa. |
| 196 | Savez udruga pružatelja usluge organiziranog stanovanja | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga | U predloženome pravilniku posve nedostaje način definiranja cijene rada, što je neprihvatljivo, između ostalog i zato što pružatelji usluge prema ovom pravilniku mogu biti i pružatelji gdje vrijede propisi i kolektivni ugovori koji određuju plaće radnicima, kao i ostale radne uvjete i prava. Ako će radnici državnih pružatelja usluga imati drugačije razine plaća (trenutno oko 30% više ) u odnosu na radnike kod pružatelja drugih pravnih oblika, potiče se daljnja nejednakost radnika u odnosu na osnivača pružatelja usluge. Ako se zakonom o plaćama u javnim službama i vezanim propisima te kolektivnim ugovorima određuju plaće i radni uvjeti radnika u sustavu socijalne skrbi, isti propisi trebaju se koristiti u određivanju cijene rada kod nedržavnih pružatelja usluga kako bi se izbjegla nelojalna konkurencija (odlazak radnika iz nedržavnih u državne pružatelje usluga zbog znatno viših plaća) među pružateljima istih javnih socijalnih usluga unutar mreže socijalnih usluga. Referentne parametre za izračun plaća radnika kod svih predviđenih pravnih oblika pružatelja usluga potrebno je propisati (odlukom ministra jednom godišnje), i to tako da se plaća te svi dodaci i naknade radnika u najmanju ruku izjednače s radnicima u sustavu socijalne skrbi na istim radnim mjestima (uspostava cijene plaće za određeno radno mjesto definirano Pravilnikom o mjerilima za pružanje socijalnih usluga). Jednako je tako potrebno postaviti referentne parametre koji se odnose na ostale kategorije troškova jednom godišnje odlukom ministra. | Primljeno na znanje | Način definiranja cijene rada nije predmet Pravilnika o metodologiji za utrvrđivanje cijena socijalnih uluga. U smislu Pravilnika o metodologiji za utrvrđivanje cijena socijalnih usluga troškovi rada uzimaju se u obzir kao jedan od elemenata za oblikovanje cijena socijalnih usluga uz ostale troškovne kategorije npr. materijalne troškove, financijske troškove, troškove amortizacijei ostale troškove i propisana ograničenja. Ostali dio prijedloga nije premet uređenja ovoga Pravilnika. |
| 197 | Savez udruga pružatelja usluge organiziranog stanovanja | PRAVILNIK o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga | Kako su intervali koje je ministarstvo nedavno objavilo za neke socijalne usluge takvi da je cijena značajno niža od troška koji će ministarstvo i dalje pokrivati za državne pružatelje socijalnih usluga bilo bi dobro da se u objašnjenju pojmova objasni i pojam cijene usluge kao dio troškova usluge u kojima participira korisnik usluge te koja je jedinstvena za sve korisnike određene socijalne usluge bez obzira na osnivača ali i trošak usluge koji se odnosi na sve rashode koji nastaju u pružanju određene socijalne usluge a sukladno normativima koje određuje Pravilnik o mjerilima za pružanje socijalnih usluga. Kako bi se izbjegla diskriminacija određenih korisnika socijalnih usluga zbog različitih cijena socijalnih usluga potrebno je odrediti jedinstvenu cijenu te intervale realnog troška za svaku socijalnu uslugu s naznakom da se u prelaznom razdoblju do stvarnog ujednačavanja cijena usluga razlika između cijene i troška pokriva sa strane nadležnog ministarstva za sve pružatelje usluga. Postojeći pristup u kojem će se koristiti interval cijena a ne interval troška za određenu uslugu nastavlja praksu nejednakosti i diskriminacije onih korisnika koji će određenu socijalnu uslugu plaćati više. Ako se za državne pružatelje usluge odlukom ministra postavlja jedinstvena cijena onda je isto potrebno učiniti za sve pružatelje usluga jer se inače podržava nejednakost u pristupu između državnih i nedržavnih pružatelja usluge. | Primljeno na znanje | Primjljeno na znanje. |