Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Prijedlogu Pravilnika o kriterijima za izbor na radno mjesto lektora hrvatskoga jezika i književnosti na visokom učilištu
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
---|---|---|---|---|---|
1 | ANTONIO-TONI JURIČIĆ | II. KRITERIJI IZBORA LEKTORA, Članak 8. | Promijeniti 'ugovor o radu' u 'ugovor o radu na određeno vrijeme' te 'imenovati' u 'zaposliti na određeno vrijeme'. Antonio-Toni Juričić uime Croaticuma | Prihvaćen | Hvala na komentaru. Prihvaćeno u potpunosti. |
2 | ANTONIO-TONI JURIČIĆ | II. KRITERIJI IZBORA LEKTORA, Članak 7. | Promijeniti 'do prestanka trajanja izbora' u 'do prestanka ugovora o radu na određeno vrijeme'. Antonio-Toni Juričić uime Croaticuma | Prihvaćen | Hvala na komentaru. Prihvaćeno u potpunosti. |
3 | ANTONIO-TONI JURIČIĆ | II. KRITERIJI IZBORA LEKTORA, Članak 6. | Članak 3 nema stavak 3. U članku 4, stavku 1 spominje se pismeni i usmeni ispit, a ovdje samo pismeni. Može se ispustiti ako se prihvate izmjene u članku 4, stavku 1. Antonio-Toni Juričić uime Croaticuma | Prihvaćen | Hvala na komentaru. |
4 | Rene Čipanj Banja | II. KRITERIJI IZBORA LEKTORA, Članak 6. | Predlažem mogućnost produljenja lektorskoga mandata s tri na šest godina na istom inozemnom sveučilištu. Naime, tako bi se u prvome redu studentima osigurao kontinuitet u procesu učenja i/ili usavršavanja hrvatskoga jezika. Osim toga smatram kako je trogodišnji mandat prekratak da bi se tijekom njega mogle ostvariti bilo kakve značajnije ideje i ciljevi, a što bi na koncu trebalo proizići iz naravi samoga posla. S poštovanjem, Rene Čipanj Banja | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na komentaru. Prijedlog nije prihvaćen zbog odrednica Zakona o radu RH. Prema Zakonu o radu Republike Hrvatske, kao temeljnom pravnom aktu koji definira radno pravo priječi se produljenje ugovora o radu na određeno vrijeme dulje od tri godine u neprekinutom trajanju. Zakon o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22) na snazi je od 01.01.2023., članak 12. stavak 4. |
5 | ANTONIO-TONI JURIČIĆ | II. KRITERIJI IZBORA LEKTORA, Članak 5. | Nejasno je uz čiju suglasnost - kandidata ili visokog učilišta. Nejasno je također na koju se odluku misli; prema stavku 1 MZO predlaže 3 kandidata, a u stavku 2 riječ predloženik je u jednini. Stavak 3 je dijelom redundantan u odnosu na stavak 1. I ovdje je riječ predloženik u jednini. Antonio-Toni Juričić uime Croaticuma | Primljeno na znanje | Hvala na komentaru. |
6 | ANTONIO-TONI JURIČIĆ | II. KRITERIJI IZBORA LEKTORA, Članak 4. | Ispraviti 'strano visoko učilište' u 'visoko učilište u inozemstvu' te 'lektor' u 'lektor hrvatskoga jezika i književnosti na visokim učilištima u inozemstvu'. Dodati da pismeni i usmeni dio ispita ne polažu osobe koje su već jednom prošle natječajni postupak te ušle u najuži izbor za lektora hrvatskoga jezika na visokom učilištu u inozemstvu te osobe koje su na nekom od visokih učilišta u Republici Hrvatskoj zaposlene na radnom mjestu lektora za područje humanističkih znanosti, polje filologija, grana kroatistika. Antonio-Toni Juričić uime Croaticuma | Prihvaćen | Hvala na komentaru. |
7 | ANTONIO-TONI JURIČIĆ | II. KRITERIJI IZBORA LEKTORA, Članak 2. | Predlažemo da poznavanje jednog stranog jezika ili jezika zemlje primateljice bude na razini B2. Isto tako predlažemo da se koristi termin 'nastava hrvatskoga kao drugog i stranog jezika'. Također naglašavamo da stručni ispit nije obaveza za rad na visokim učilištima, pa ako se na natječaj prijavi netko tko radi na nekom od visokih učilišta te netko tko radi u školi, prednost će imati netko tko radi u školi bez, što nije logično. Antonio-Toni Juričić uime Croaticuma | Nije prihvaćen | Razina poznavanja jednog stranog jezika ili jezika zemlje primateljice, lektorima hrvatskog jezika na visokim učilištima u inozemstvu u većini slučajeva je potreban za svakodnevnu upotrebu i u općim situacijama izavn radnog mjesta, tj. u slobodno vrijeme stoga tražimo razinu znanja jezika B1, a ne B2. Većini studenata na visokim učilištima u inozemstvu hrvatski jezik je strani jezik, a ne drugi jezik. Kandidati koje se prijave na natječaj za izbor i imenovanje lektora su rijetko, skoro nikad, zaposlenici visokih učilišta. Od prijvljenih kandidata koji nisu sa visokih učilišta, prednost imaju oni koji imaju položen stručni ispit. |
8 | ANTONIO-TONI JURIČIĆ | II. KRITERIJI IZBORA LEKTORA, Članak 2. | Precizirati da je tu riječ o nekom od visokih učilišta u Republici Hrvatskoj i pristupnicima zaposlenima na radnom mjestu lektora za područje humanističkih znanosti, polje filologija, grana kroatistika. Antonio-Toni Juričić uime Croaticuma | Nije prihvaćen | Hvala na komentaru. Naznačeno je u tekstu da se radi o studijima u Republici Hrvatskoj. |
9 | ANTONIO-TONI JURIČIĆ | II. KRITERIJI IZBORA LEKTORA, Članak 2. | ...visokim učilištima u inozemstvu Antonio-Toni Juričić uime Croaticuma | Prihvaćen | Hvala na komentaru. |
10 | VESNA RATKOVIĆ | II. KRITERIJI IZBORA LEKTORA, Članak 2. | Poštovani, s obzirom na to da se nastavničkim smjerom kroatologije ne stječu iste kompetencije kao sa završenim studijem kroatistike, smatram da je odluka o "širenju bazena" za nove lektore samo nastavak degradacije kroatističke struke. U nadležnosti Ministarstva je više od 30 lektorata hrvatskog jezika i književnosti diljem svijeta i ne zahtijevaju svi isto od potencijalnih lektora, ali jedno im je ipak svima zajedničko - činjenica da su svi kroatisti i da, sukladno tome, mogu odgovoriti na sve izazove radnog mjesta lektora. Donošenje novog pravilnika o kriterijima za izbor lektora može biti dobra prilika da se zainteresiranima omogući sklapanje ugovora o radu na duže razdoblje od trenutne tri godine. Naravno da se lako pozvati na Zakon o radu i članke o radu na određeno (čijom je nedavnom izmjenom Vlada nedavno dodatno zakomplicirala život lektorima), ali morate uzeti u obzir da svakom pojedincu treba bar jedna godina da pohvata sve kad stigne u stranu zemlju i da se lektor tek, u najboljem slučaju, na drugoj godini može u potpunosti posvetiti posebnim projektima za studente, a koji, među ostalim, za cilj imaju i promoviranje hrvatskog jezika, književnosti i kulture. Svima nam je jasno da se svaki zakon da prepraviti i modelirati sukladno potrebama dodavanjem jednog ili dva članka - dodajte članak koji omogućuje lektorima da, ukoliko to žele, na lektoratu ostanu duže i nećete morati tražiti nove lektore među koatolozima koji, uza svo dužno poštovanje prema toj struci, nemaju potrebne kompetencije za obavljanje posla lektora hrvatskog jezika i književnosti na visokom učilištu. Vesna Ratković, prof. hrvatskog jezika i književnosti | Primljeno na znanje | Hvala na komentaru. Pregledom Upisnika visokih učilišta na internetskim stranicama Ministarstva znanosti i obrazovanja RH, u kojem su upisane sve ustanove iz sustava visokog obrazovanja RH, Filozofski fakulteti na Sveučilištima u RH kao i Fakultet hrvatskih studija imaju izdanu dopusnicu prema propisima Agencije za znanost i visoko obrazovanje za izvođenje nastave hrvatskog jezika i književnosti u obrazovnom sustavu RH. https://mozvag.srce.hr/preglednik/ Prema važećim Pravilnicima, Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi (NN 6/2019) od 18.1.2019. čl. 5 i Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju nastavnika u srednjem školstvu (NN 80/1999) od 30.7.1999., završeni nastavnici i učitelji hrvatskog jezika, navedenih visokih učilišta, imaju jednaka prava u hrvatskom obrazovnom sustavu. |
11 | Željko Mačić | II. KRITERIJI IZBORA LEKTORA, Članak 2. | Poštovani! Koliko vidim, jedina veća promjena u novom Pravilniku je omogućavanje kroatolozima da budu lektori hrvatskog jezika na stranim višim učilištima. Degradacija kroatističke struke od strane nadležnih prosvjetnih vlasti (izjednačavanjem učitelja s pojačanim hrvatskim jezikom i kroatologa s njima) događa se već dulje vrijeme, a ovime se čini dodatni korak u tome smjeru. Neki možda pogrešno misle da lektorati hrvatskog jezika provode tek tečajeve hrvatskog jezika. Neki od lektora hrvatskog jezika predaju na studijima hrvatskog jezika u inozemstvu koji osposobljavaju buduće učitelje Hrvatskog jezika u školama hrvatske manjine u tim državama (primjerice, u Mađarskoj) i tamo održavaju se samo jezične vježbe, nego i kolegije koji se tiču nastavničkih metodičkih kompetencija. Budući lektor kroatolog time će teoretski doći u situaciju da će predavati budućem profesoru hrvatskog jezika, a da sam pritom nije profesor hrvatskog jezika. Problem popunjavanja lektorata ne bi se trebao rješavati omogućavanjem širim skupinama da se zaposle na tim radnim mjestima umjesto da se poradi na tome da se lektori s iskustvom rada mogu kandidirati na nove lektorate. Najnovijim promjenama Zakona o radu (koje je usvojila saborska većina iz iste stranke kojoj pripada i ministar znanosti i obrazovanja) minimalna pauza između dva ugovora o radu na određeno (kakvi su i lektorski mandati na tri godine) povećana je s dva na šest mjeseci čime se faktički onemogućuje lektorima da se nakon završetka jednog mandata odmah kandidiraju za drugi. Time se dodatno otežava popunjavanje pojedinih lektorata koji su se i dosad teško popunjavali. Umjesto toga, čini se, pribjeglo se tome da se rupe popune kroatolozima. Također, uz poznavanje stranog jezika ili jezika zemlje primateljice sada je precizirano da ono mora biti na razini B1. Nije posve iz teksta jasno je li slušanje toga jezika tijekom školovanja (u školi i na fakultetu) dovoljno ili će se zahtijevati formalni certifikat. Željko Mačić, mag. educ. philol. croat. et soc. | Primljeno na znanje | Hvala na komentaru. Pregledom Upisnika visokih učilišta na internetskim stranicama Ministarstva znanosti i obrazovanja RH, u kojem su upisane sve ustanove iz sustava visokog obrazovanja RH, Filozofski fakulteti na Sveučilištima u RH kao i Fakultet hrvatskih studija imaju izdanu dopusnicu prema propisima Agencije za znanost i visoko obrazovanje za izvođenje nastave hrvatskog jezika i književnosti u obrazovnom sustavu RH. https://mozvag.srce.hr/preglednik/ Prema važećim Pravilnicima, Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi (NN 6/2019) od 18.1.2019. čl. 5 i Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju nastavnika u srednjem školstvu (NN 80/1999) od 30.7.1999., završeni nastavnici i učitelji hrvatskog jezika, navedenih visokih učilišta, imaju jednaka prava u hrvatskom obrazovnom sustavu. Doneseni Zakon o radu RH (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22) na snazi od 01.01.2023., je u skladu s Ustavom Republike Hrvatske i kao takav je iznad Pravilnika, tj. svaki pravilnik je podzakonski akt i ne smije biti u suprotnosti s odredbama zakona. Učenje stranog jezika ili jezika zemlje primateljice tijekom školovanja (u školi i na fakultetu) je dovoljno. |
12 | ANTONIO-TONI JURIČIĆ | I. OPĆA ODREDBA, Članak 1. | ...visokim učilištima u inozemstvu. Antonio-Toni Juričić uime Croaticuma | Prihvaćen | Hvala na ispravci teksta. |
13 | Sanja Pešorda | PRAVILNIK O KRITERIJIMA ZA IZBOR NA RADNO MJESTO LEKTORA HRVATSKOGA JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI NA VISOKOM UČILIŠTU | Poštovani, na mnogim sveučilištima lektori predaju na dodiplomskom i diplomskom studiju studentima hrvatskoga ili slavenskih jezika koji proučavaju jezičnu sinkroniju i dijakroniju te za sugovornika očekuju kompetentna lektora. Ne dovodim u pitanje kompetencije kroatologa za određene poslove, no posao lektora hrvatskoga jezika i književnosti zasigurno ne spada među njih. Nadalje, predlažem produljenje lektorskoga mandata na pet godina. Prva godina prolazi u upoznavanju i prilagodbi, sljedeće su dvije godine prekratko razdoblje za uključivanje u projekte i ostvarivanje značajnijih ciljeva. Ni strana sveučilišta ne gledaju blagonaklono na česte smjene lektora koje treba stalno iznova uvoditi u posao. To bi se moglo urediti po uzoru na već postojeću uredbu za učitelje u hrvatskoj nastavi u inozemstvu. S poštovanjem, Sanja Pešorda | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju. Prijedlog nije prihvaćen zbog odrednica Zakona o radu RH. Prema Zakonu o radu Republike Hrvatske, kao temeljnom pravnom aktu koji definira radno pravo priječi se produljenje ugovora o radu na određeno vrijeme dulje od tri godine u neprekinutom trajanju. Zakon o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22) na snazi je od 01.01.2023., članak 12. stavak 4. |
14 | Vini Mušac | PRAVILNIK O KRITERIJIMA ZA IZBOR NA RADNO MJESTO LEKTORA HRVATSKOGA JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI NA VISOKOM UČILIŠTU | Poštovani, lektorski bi mandati trebali trajati najmanje pet godina. Lektor tako ima mogućnost pilagoditi se sredini, ostvariti projekte i ispratiti barem jednu generaciju studenata. Ako je moguće, potrebno je uvesti i produljenje mandata, dakle 3+3 ili 4+4. Ni za studente ni za lektora nije prikladan mandat od tri godine. S poštovanjem, Vini Mušac | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju. Prijedlog nije prihvaćen zbog odrednica Zakona o radu RH. Prema Zakonu o radu Republike Hrvatske, kao temeljnom pravnom aktu koji definira radno pravo priječi se produljenje ugovora o radu na određeno vrijeme dulje od tri godine u neprekinutom trajanju. Zakon o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22) na snazi je od 01.01.2023., članak 12. stavak 4. |
15 | Ljiljana Bilbija | PRAVILNIK O KRITERIJIMA ZA IZBOR NA RADNO MJESTO LEKTORA HRVATSKOGA JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI NA VISOKOM UČILIŠTU | Poštovani, kriteriji za izbor lektora hrvatskoga jezika i književnosti na visokim učilištima u inozemstvu trebali bi podrazumijevati visoko obrazovanje koje iznjedruje znanja i spoznaje o hrvatskome jeziku i hrvatskoj književnosti, a da bi student zaprimio temeljna znanja o hrvatskome jeziku, produbljivao ih i nadograđivao i tijekom godina ostvario znanja i umijeća kako bi slobodno komunicirao, razumio zbivanja i procese u našoj zemlji i doprinosio svojim spoznajama mijenjanju svijesti o njegovoj stvarnosti i sadašnjemu trenutku. Dakle, ovaj znakoviti rad potražuje i primjereno visoko obrazovanje koje podrazumijeva znanja iz hrvatskoga jezika i hrvatske književnosti. Trebalo bi propitati odgovaraju li znanja i umijeća koja se zadobivaju visokim obrazovanjem tijekom studija kroatologije onima koja su ključna tijekom rada na visokim učilištima u inozemstvu. Radno mjesto lektora hrvatskoga jezika i književnosti na visokim učilištima u inozemstvu podrazumijeva posvećen i usredotočen rad sa studentima kojima je hrvatski jezik polazište tijekom učenja i razumijevanja njegova utemeljenja, njegove povijesti, ključna je poveznica tijekom promišljanja o kulturi, tradiciji, njegovu narodu. Lektorima hrvatskoga jezika i književnosti na visokim učilištima u inozemstvu treba povjeriti više vremena od onoga koje je predloženo, a da bi poučavanje bilo cjelovito i svrsishodno. Studenti potražuju kontinuitet u radu, mogućnost uključenja u projekte koji podrazumijevanju znanja o jeziku i njegovo tumačenje, dijalog koji podrazumijeva neprestano učenje, praćenje jezičnih promjena i uključenje u hrvatske kulturne tijekove. Lektori su hrvatskoga jezika i književnosti na visokim učilištima u inozemstvu uključeni i u izvannastavni rad koji podrazumijeva uključenje u rad i drugih institucija koje njeguju svijest o jeziku i potvrda su njegova očuvanja i identiteta. Zaključno, predlažem izmjenu prijedloga o trajanju rada na visokim učilištima u inozemstvu od najviše tri godine u trajanje rada na visokim učilištima u inozemstvu od najviše šest godina. Lektorima bi, koji su uključeni u sve segmente visokoga obrazovanja u inozemstvu, a koji podrazumijevaju poučavanje hrvatskoga jezika i hrvatske književnosti, trebalo omogućiti daljnji dijalog i suradnju ukoliko bi visoko učilište taj rad podržalo i zahtijevalo. S poštovanjem Ljiljana Bilbija, profesorica hrvatskoga jezika i književnosti | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju. Prijedlog nije prihvaćen zbog odrednica Zakona o radu RH. Prema Zakonu o radu Republike Hrvatske, kao temeljnom pravnom aktu koji definira radno pravo priječi se produljenje ugovora o radu na određeno vrijeme dulje od tri godine u neprekinutom trajanju. Zakon o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22) na snazi je od 01.01.2023., članak 12. stavak 4. |
16 | Perica Vujić | PRAVILNIK O KRITERIJIMA ZA IZBOR NA RADNO MJESTO LEKTORA HRVATSKOGA JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI NA VISOKOM UČILIŠTU | Poštovani, s obzirom na to da lektori odlaze u drugu državu, ugovor bi trebalo produžiti na najmanje četiri godine jer time bi se osigurao kontinuitet rada i lektor bi, nakon prve godine prilagodbe na novu sredinu, mogao predložiti projekte na sveučilištu i realizirati. Tri su godine prekratko razdoblje da bi se stiglo sve ostvariti. Također, po uzoru na natječaj za hrvatsku nastavu u inozemstvu, trebalo bi odmah napisati, makar okvirno, kolika se plaća može očekivati s obzirom na to da su troškovi života kao i plaće različiti u različitim državama primateljicama, kao i način isplate jer nije isti u svim državama tako da se mogu izabrani pristupnici na vrijeme pripremiti. Učitelji u hrvatskoj nastavu u inozemstvu dobivaju i jednu plaću unaprijed kako bi im se olakšao početak. Također, ako postoji suglasnost i/ili preporuka dekana/dekanice stranog sveučilišta na kojem lektor radi da se lektoru produži ugovor zbog ostvarene suradnje i uključenja u projekte, trebalo bi omogućiti lektorima dodatni ugovor. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju. Prijedlog nije prihvaćen zbog odrednica Zakona o radu RH. Prema Zakonu o radu Republike Hrvatske, kao temeljnom pravnom aktu koji definira radno pravo priječi se produljenje ugovora o radu na određeno vrijeme dulje od tri godine u neprekinutom trajanju. Zakon o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22) na snazi je od 01.01.2023., članak 12. stavak 4. |
17 | Marijana Roščić | PRAVILNIK O KRITERIJIMA ZA IZBOR NA RADNO MJESTO LEKTORA HRVATSKOGA JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI NA VISOKOM UČILIŠTU | Poštovani, trebao bi se iznaći model da se lektorima produži mandat, onima koji su voljni ostati u sustavu, na 3 + 3 godine ili na pet godina. Lektorski mandat bi trebalo definirati posebnom uredbom o trajanju ugovora, koja bi bila izuzetak od Ugovora o radu za osobe u obrazovnom sektoru. Nešto takvo već postoji kod učitelja u nastavi u inozemstvu čiji nastavni ciklus traje četiri godine i koji potpisuju ugovor za navedeno razdoblje. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju. Prijedlog nije prihvaćen zbog odrednica Zakona o radu RH. Prema Zakonu o radu Republike Hrvatske, kao temeljnom pravnom aktu koji definira radno pravo priječi se produljenje ugovora o radu na određeno vrijeme dulje od tri godine u neprekinutom trajanju. Zakon o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22) na snazi je od 01.01.2023., članak 12. stavak 4. |
18 | ANTONIO-TONI JURIČIĆ | PRAVILNIK O KRITERIJIMA ZA IZBOR NA RADNO MJESTO LEKTORA HRVATSKOGA JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI NA VISOKOM UČILIŠTU | Predlažemo da se naslov Pravilnika promijeni u Pravilnik o kriterijima za izbor na radno mjesto lektora hrvatskoga jezika i književnosti na visokom učilištu u inozemstvu. Antonio-Toni Juričić uime Croaticuma | Prihvaćen | Hvala na ispravci teksta. |
19 | Katarina Novak | PRAVILNIK O KRITERIJIMA ZA IZBOR NA RADNO MJESTO LEKTORA HRVATSKOGA JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI NA VISOKOM UČILIŠTU | Zbog mogućnosti provedbe složenijih projekata predlažem petogodišnje trajanje ugovora o radu izabranih lektora. | Nije prihvaćen | Zahvaljujemo na komentaru. Prijedlog nije prihvaćen zbog odrednica Zakona o radu RH. Prema Zakonu o radu Republike Hrvatske, kao temeljnom pravnom aktu koji definira radno pravo priječi se produljenje ugovora o radu na određeno vrijeme dulje od tri godine u neprekinutom trajanju. Zakon o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22) na snazi je od 01.01.2023., članak 12. stavak 4. |
20 | MARIANNA JELICICH BUIĆ | PRAVILNIK O KRITERIJIMA ZA IZBOR NA RADNO MJESTO LEKTORA HRVATSKOGA JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI NA VISOKOM UČILIŠTU | Poštovani, u potpunosti se slažem s Prijedlogom pravilnika o kriterijima za izbor na radno mjesto lektora Hrvatskog jezika i književnosti na Visokom učilištu. Marianna Jelicich Buić | Primljeno na znanje | Hvala na komentaru. |