Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 SKDD d.d. IV. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA  O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA, Članak 39. SKDD, kao središnji depozitorij vrijednosnih papira u RH, predlaže dodati stavke 5. - 8. u članku 346. koji glase: (5) Dijelovi dionica koji preostanu na računima vrijednosnih papira nakon provedbe spajanja dionica zbog toga što broj dionica na računu vrijednosnih papira dioničara prije spajanja nije bio dovoljan za stjecanje cijelog broja novih dionica, obračunavaju se i spajaju u nove dionice te se prenose na poseban račun nematerijaliziranih vrijednosnih papira. Dionice prenesene na posebni račun nematerijaliziranih vrijednosnih papira društvo je dužno prodati uz odgovarajuću primjenu stavaka 3. i 4. ovog članka. (6) Eventualne preostale dijelove dionica koji nisu dovoljni za spajanje u cijeli broj novih dionica društvo je dužno oglasiti nevažećima objavom u glasilu društva. (7) Društvo je dužno u glasilu društva, a ako se radi o društvu čije su dionice uvrštene na uređeno tržište radi trgovanja, na internetskim stranicama društva objaviti obavijest o spajanju dionica najmanje 14 dana prije spajanja. (8) Društvo je dužno o svom trošku otvoriti poseban račun nematerijaliziranih vrijednosnih papira iz stavka 5. ovog članka. Vrijednosni papiri ubilježeni na tom posebnom računu nematerijaliziranih vrijednosnih papira ne ulaze u imovinu niti u stečajnu ili likvidacijsku masu društva niti mogu biti predmetom ovrhe protiv društva. Obrazloženje predložene dopune čl. 346. Predloženim izmjenama i dopunama čl. 346. namjerava se urediti mogućnost dioničkog društva da u postupku spajanja dionica provede isplatu naknade za dijelove dionica dioničarima. Omjer spajanja dionica je vrlo često definiran tako da dioničari nakon provedenog spajanja pored cijelog broja dionica ostvare pravo i na dijelove dionica. Budući da dioničari prema društvu ne mogu ostvarivati prava iz dijelova dionica u interesu je dioničara ali i društva da se za dijelove dionica dioničarima provede isplata naknade. Slijedom navedenoga, predloženo je da se u postupku spajanja dionica svi dijelove dionica svakog pojedinog dioničara prenesu na poseban račun vrijednosnih papira. Društvo je dionice koju se nastale spajanjem dijelova dionica, a koje su upisane na posebnom računu vrijednosnih papira, dužno prodati, a novčane iznose ostvarene prodajom dionica dužno je isplati svim dioničarima razmjerno njihovim dijelovima dionica kao naknadu za dijelove dionica. Predloženim uređenjem zaštiti će se položaj dioničara koji će za dijelove dionica ostvariti pravo na naknadu koja će biti jednaka tržišnoj vrijednosti dionica, osigurat će se dioničkom društvu da nakon provedenog spajanja može utvrditi dioničarsku strukturu te udjele svakog dioničara u temeljnom kapitalu. Predloženim uređenjem doprinijet će se i zaštiti tržišta kapitala na način da će sudionicima tržišta kapitala pod jednakom uvjetima biti dostupna informacija o broju dionica dioničkog društva prije i nakon spajanja dionica, a time neizravno i tržišna vrijednost dionica te će se smanjiti mogućnost da se na tržištu kapitala pojave dijelovi dionica kojima je u bitnome otežano raspolaganje sudionicima tržišta kapitala. Primljeno na znanje Prijedlog izlazi izvan okvira planiranih izmjena i dopuna Zakona o trgovačkim društvima te će se prijedlog razmotriti prilikom sljedećih izmjena i dopuna Zakona.
2 SKDD d.d. IV. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA  O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA, Članak 38. Predlažemo izmjena i dopuna stavka 3. članka 300.g koja glasi: „(3) Prije nego što uprava društva sazove glavnu skupštinu glavni dioničar je dužan osigurati plaćanje otpremnine. Plaćanje otpremnine glavni dioničar može osigurati tako da upravi društva preda izjavu banke kojom ona solidarno jamči da će glavni dioničar manjinskim dioničarima isplatiti otpremninu uvećanu za pripadajuće kamate bez odgađanja po upisu odluke glavne skupštine o prijenosu dionica u sudski registar ili upravi društva preda potvrdu središnjeg depozitorija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj kojom središnji depozitorij potvrđuje da je glavni dioničar radi osiguranja plaćanja optremnine na račun središnjeg depozitorija uplatio novčana sredstva potrebna za plaćanje otpremnine za prijenos dionica manjinskih dioničara u trenutku izdavanja potvrde. Novčana sredstva pohranjena na računu središnjeg depozitorija ne ulaze u likvidacijsku ili stečajnu masu središnjeg depozitorija i/ili kreditne institucije niti mogu biti predmetom ovrhe u vezi s potraživanjima prema središnjem depozitoriju i/ili kreditnoj instituciji. Sažeto obrazloženje izmjene i dopune čl. 300.g. st. 3.: Predloženom izmjenom i dopunom želi se urediti pravo glavnog dioničara da plaćanje otpremnine manjinskim dioničarima može osigurati još jedan način osiguranja isplati otpremnije manjinskim dioničarima i to polaganjem novčanih sredstava za isplatu otpremine na račun središnjeg depozitorija. Predloženom izmjenom i dopunom glavni dioničar će moći izabrati da upravi društva preda 1. izjavu banke kojom banka solidarno s glavnim dioničarem jamči za isplatu otpremnine ili 2. potvrdu središnjeg depozitorija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj kojom središnji depozitorij potvrđuje da je glavni dioničar radi osiguranja plaćanja optremnine na račun središnjeg depozitorija uplatio novčana sredstva potrebna za plaćanje otpremnine za prijenos dionica manjinskih dioničara. Predloženom izmjenom uređena je dodatna zakonska mogućnost glavnom dioničaru ali i još jedan instrument kojim se jamči zaštita prava manjinskih diončara na primitak otpremnine. Primljeno na znanje Prijedlog izlazi izvan okvira planiranih izmjena i dopuna Zakona o trgovačkim društvima te će se prijedlog razmotriti prilikom sljedećih izmjena i dopuna Zakona.
3 FIDES IV. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA  O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA, Članak 4. dodati još: ako je brisan ili je u postupku brisanja iz sudskog registra po službenoj dužnosti jer isti nije tri godine po redu postupio po zakonskoj obvezi da objavi svoja godišnja financijska izvješća s propisanom dokumentacijom, kada je zakonom propisana obveza objavljivanja tih izvješća Nije prihvaćen Zabrana je vezana uz okolnost postojanja dugovanja. Brisanje društva po službenoj dužnosti vezana je uz okolnost ne ispunjavanja obaveze objave godišnjih financijskih izvještaja tri godine uzastopce. Navedeno ponašanje predstavlja prekršajno djelo te je isto kažnjivo, ali izlazi izvan opsega zabrane osnivanja društva za osobe sa nepodmirenim dugovanjima.
4 HRVOJE ŠIMIĆ IV. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA  O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA, Članak 4. pojam "ima nepodmirenih dugovanja po osnovi javnih davanja" je u neskladu sa člankom 29. stavak 1. Ustava RH...stanja u evidencijama porezne uprave ne moraju nužno odgovorati stvarnom stanju,...stav je VSRH da ispis iz evidencije porezne uprave nisu javne isprave već vjerodostojne isprave i u sudskom postupku teret dokazivanja na strani Porezne uprave o postojanju pravnomoćne isprave.... Opći porezni zakon predviđa da se ovrha može voditi i na temelju poreznog rješenja koje nije pravomoćno. tzv "popisu poreznih obveznika/poslodavaca " nije javni registar U stečajnim postupcima stečajni upravitelji a niti stečajni suci po službenoj dužnosti ne paze na ništetnost pravnih poslova radi kojih je imovina trgovačkih društva umanjena i nastaju obveze za javna davanja Osobno vodim spor koji prvostupanjski nije rješen više do 4 godine , račun mi je blokiran, a šteta je nastala nepravilnim postupanjem suda....i nemogu podmirivati javna davanja niti sa zakašnjem - što mi je činiti - da čekam sud da rješi spor, da platim javna davanja - u međuvremenu kao član uprave i/ili osnivač trgovačkog društva - ne mogu dobiti niti socijalnu pomoć - niti kao nezaposlena osoba ovim člankom se na teži način ograničavaju prava zajmčena člankom 51. stavak 2. Ustava RH kojim je određeno da se poduzetnička se sloboda i vlasnička prava mogu iznimno ograničiti zakonom radi zaštite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi. - naplata javnih davanja pojedinica nije niti interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi Nije prihvaćen Obveze za javna davanja koje se evidentiraju u informacijskom sustavu Porezne uprave i za koje Porezna uprava izdaje potvrdu o stanju duga nastaju temeljem rješenja ili obračunskih prijava koje se evidentiraju u informacijski sustav Porezne prave po njihovoj izvršnosti. Ovrhu porezno tijelo provodi temeljem ovršne isprave ili vjerodostojne isprave koja potvrđuje postojanje poreznog duga, a koje su definirane člankom 140. OPZ-a. Porezno rješenje o utvrđivanju poreza koje predstavlja ovršnu ispravu donosi se na temelju zakona što uređuje pojedinu vrstu poreza ili temeljem poreznog nadzora. Ono postaje ovršna isprava u trenutku izvršnosti. Rješenje postaje izvršno protekom roka za dobrovoljno ispunjenje obveze utvrđene poreznim rješenjem, protekom roka za žalbu ako žalba nije izjavljena, a ako je žalba izjavljena dostavom rješenja kojim se žalba odbacuje ili odbija, odnosno dostavom rješenja o utvrđivanju poreza ako žalba nema odgodni učinak. Drugostupanjsko rješenje kojim se rješava upravna stvar postaje izvršno dostavom poreznom obvezniku bez obzira što će možda porezni obveznik pokrenuti upravni spor podizanjem tužbe pred upravnim sudom, budući da podnesena tužba ne odgađa izvršenje rješenja. Ovršna isprava je i obračunska prijava koju porezni obveznik podnosi u propisanim rokovima radi obračuna i iskazivanja obveze uplate poreza te jedinstvena ovršna isprava. Jedinstvena ovršna isprava sadržajem upućuje na temeljnu ovršnu ispravu ili isprave i jedina je osnova za naplatu strane tražbine i provođenje mjera osiguranja po zahtjevu druge države članice Europske unije. Kada Porezna uprava RH od strane Porezne uprave druge države članice zaprimi zahtjev za naplatom zajedno s jedinstvenom ovršnom ispravom, ovrhu će temeljem te isprave provesti Porezna uprava RH prema pravilima koja vrijede za naplatu domaće tražbine. Treba razlikovati pojmove ovršnog rješenja i rješenja o ovrsi. Ovršno rješenje je porezno rješenje o utvrđivanju poreza temeljem zakona što uređuju pojedinu vrstu poreza ili temeljem poreznog nadzora koje je postalo izvršno u poreznom postupku. Rješenje o ovrsi je rješenje kojim se prisilno naplaćuje porezni dug temeljem ovršnih isprava ili temeljem vjerodostojne isprave za one vrste javnih davanja za koje ne postoji ovršna isprava ili temeljem jedinstvene ovršne isprave za tražbine po zahtjevu tijela druge države članice Europske unije. Upravni ugovor kao ovršna isprava reguliran je člankom 101. OPZ-a te se u stavku 6. propisuje da sklopljeni upravni ugovor ima učinak izvršnog rješenja donesenog u poreznom postupku. Porezna nagodba je regulirana člankom 104. OPZ-a te je u stavku 12. propisano da je ovršna isprava i da se izvršava prema pravilima o izvršenju poreznog rješenja. Dakle Porezna uprava provodi ovršni postupak za dospjele, a nepodmirene porezne obveze. Podaci kojima raspolaže Porezna uprava odgovaraju stvarnom stanju dugova, prema istim podacima se naplaćuju tražbine i po zahtjevu druge države članice Europske unije te je sustav naplate i ovrhe na zakonu utemeljen i transparentan, uslijed čega smatramo da nema razloga smatrati netočnim podatke o postojanju duga po osnovi javnih davanja. Ujedno naglašavamo da je funkcija ubiranja poreza od interesa za funkcioniranje države, kao i briga za pravednom raspodjelom poreznog tereta, te se ne može smatrati da se u konkretnom slučaju radi o ograničavanju poduzetničke slobode.