Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, s Nacrtom konačnog prijedloga Zakona

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Osječko-baranjska županija Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona, Članak 29. Zbog obima posla, predviđamo i 8000 rješenja zbog prevođenja prava kod korisnika na našem području i u našoj nadležnosti. Riječ je o dodatnom opterećenju zaposlenika uz sve postojeće poslove koje se ne može uravnotežiti ni odgovarajućom programskim rješenjem koje bi bilo informatička pomoć kod poslova prevođenja postojećih rješenja pa se predlaže produženje roka za još pola godine barem. Nije prihvaćen Budući da se radi o usklađivanju iznosa prava bez ikakvog dokaznog postupka i vještačenja, smatramo da je rok za prevođenje od godinu dana primjeren.
2 MIHAELA CIMBAL-RAJIĆ Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona, Članak 12. Članak 109. točka 1. Kao i u komentaru na članak 11. ne bi trebalo izjednačiti cenzus od 28% s osnovicom za izračun naknade ovaj iznos bi trebao biti barem 2% veći od cenzusa. Prihvaćen Izvršena je izmjena točke f) na način da: "oni i članovi njihova kućanstva u prethodnoj kalendarskoj godini ne ostvaruju prihode više od iznosa potrebnog za podmirenje osnovnih životnih potreba." Naime, cenzus za ostvarivanje prava na naknadu za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji ne smije biti više od iznosa sredstva potrebnog za podmirenje osnovnih životnih potreba. Navedeni iznos bit će definiran pravilnikom, a iznos naknade za nezaposlene određivat će se od osnovice određene odlukom Vlade RH.
3 MIHAELA CIMBAL-RAJIĆ Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona, Članak 11. Članak 108. točka f) smatram da nije dobro izjednačiti cenzus odnosno promijeniti ga na 28% od osnovice i izjednačiti ga s iznosom iz članka 109. Zakona. Ukoliko će se iznos naknade računati u iznosu od 28% od osnovice, cenzus bi trebao biti 26% kao i do sada 2 % niži od iznosa naknade. Na ovaj način izbjegavaju se skupi i dugotrajni postupci priznavanja prava na naknadu za nezaposlene za minimalne iznose. Ukoliko se ova dva postotka izjednače možemo imati korisnike naknade za nezaposlene s iznosom od 1 € pa i manje. Smatram da bi trebalo propisati neku razliku trenutno minimalni iznos naknade je 13,26 € ( cenzus je 132,43 € a osnovica za priznavanje 145,68 €) te bi razlika trebala postojati i u izmijenjenom zakonu. Prihvaćen Izvršena je izmjena točke f) na način da: "oni i članovi njihova kućanstva u prethodnoj kalendarskoj godini ne ostvaruju prihode više od iznosa potrebnog za podmirenje osnovnih životnih potreba." Naime, cenzus za ostvarivanje prava na naknadu za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji ne smije biti više od iznosa sredstva potrebnog za podmirenje osnovnih životnih potreba. Navedeni iznos bit će definiran pravilnikom, a iznos naknade za nezaposlene određivat će se od osnovice određene odlukom Vlade RH.
4 Zajednica županijskih zajednica, udruga i članova HVIDR-a RH Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona, Članak 9. Članak 9. U članku 59. stavak 2. mijenja se i glasi: „(2) Mjesečni iznos osobne invalidnine invalida I skupine određuje se od osnovice koju odlukom određuje Vlada Republike Hrvatske, jednom godišnje, te se usklađuje sa rastom prosječne neto plaće svih zaposlenih u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini.“ Obrazloženje: Zajednica županijskih zajednica, udruga i članova HVIDR-a RH dugi niz godina predlaže izmjene i dopune Zakona vezano za usklađivanje iznosa osobne invalidnine HRVI-a sa porastom plaća u RH, budući da je do sada bilo propisano da se ista određuje od utvrđene proračunske osnovice. Osobna invalidnina je osnovno pravo hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata na osnovi oštećenja organizma i na temelju tog prava ostvaruju se sva ostala prava na osnovi oštećenja organizma. Oštećenjem organizma, u smislu ovoga Zakona, smatra se oštećenje nastalo kao posljedica rane, ozljede ili bolesti, pogoršanja bolesti odnosno pojave bolesti u obrani suvereniteta Republike Hrvatske ili kod zatočenika u neprijateljskom logoru, zatvoru ili u drugom neprijateljskom objektu tijekom sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske. Kako se navodi u Nacrtu prijedloga Zakona, iznos utvrđene proračunske osnovice nije se mijenjao od 2000. godine, te iznosi 3.326,00 kn, odnosno 441,44 eura, što je potpuno nepravedno, budući da je istom odredbom bio onemogućen porast osobne invalidnine, dok je, primjerice, kod prava na mirovinu u članku 34. stavku 3. važećeg Zakona, utvrđeno da se osnovice usklađuju početkom svake kalendarske godine s rastom prosječne plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini. Pozdravljamo izmjene i dopune u ovom Nacrtu prijedloga Zakona koje se navode u ocjeni stanja i osnovnim pitanjima koja se trebaju urediti Zakonom, gdje se iznosi gore navedeno, odnosno konstatira da su iznos prosječne neto plaće i troškovi života, neprestano rasli, te da se ubuduće osnovica za određivanje iznosa invalidnine određuje odlukom Vlade RH, međutim smatramo da se Zakonom trebaju odrediti smjernice za donošenje iste odluke, što je u ovom prijedlogu izostavljeno. Iako je u ovom Nacrtu prijedloga Zakona – članak 22. predviđeno da se u članku 163. dodaju stavci 2. do 4. te da se osnovica za određivanje prava iz članaka 59., 108. i 109. ovoga Zakona određuje svake godine odlukom Vlade RH, najkasnije u lipnju tekuće godine za narednu godinu, te da iznos osnovice za narednu godinu ne može biti niži od iznosa određenog za prethodnu godinu, ipak prijedlozi tih zakonskih odredbi ne garantiraju pravnu sigurnost, budući da samo delegiraju na izvršnu vlast donošenje odluke o utvrđivanju nekakve nove početne osnovice, te se nigdje ne osigurava da će ista pratiti porast troškova života i rast prosječnih plaća u RH. Slijedom navedenog, ovim putem tražimo da se kod određivanja osnovice za izračun osobne invalidnine Zakonom utvrde smjernice Vladi RH za donošenje odluke o osnovici koja se usklađuje sa rastom prosječne mjesečne neto plaće u RH. Djelomično prihvaćen Osnovicu za određivanje mjesečnog iznosa osobne invalidnine invalida I. skupine određivat će Vlada RH svojom odlukom svake godine te će na taj način omogućiti rast osobne invaldinine, odnosno da iznos osobne invalidnine prati ekonomsko stanje u RH. Ovim Zakonom se također propisuje da iznos osnovice za narednu godinu ne može biti niži od iznosa određenog za prethodnu godinu.
5 Branko Šilobod Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona, Članak 9. U čl. 59.st.3. mijenja se i glasi: Mjesečni iznos osobne invalidnine invalida od II. do X. skupine određuje se u medicinski utvrđenom iznosu postotka oštećenja organizma, a od iznosa osobne invalidnine invalida I. skupine. Podredna tablica iz navedenog čl. 59.st.3. se briše u cijelosti kao ustavno sporna (čl. 14. Ustava - "Svi su pred zakonom jednaki"!) Nije prihvaćen Odredba članka 59. stavka 3. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji nije protuustavna, jer se ne protivi načelu da su svi pred zakonom jednaki. Naime, njome su utvrđeni postoci temeljem kojih se izračunava iznos osobne invalidnine za svaku skupinu oštećenja organizma proporcionalno utvrđenom postotku oštećenju organizma. I to je jednako propisano za sve HRVI.
6 Branko Šilobod Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona, Članak 9. Kao bitno u čl. 59.st.3. Zakona podnositelj naglašava da je zakonodavac arbitrirajućim pristupom u određenje financijskih vrijednosti skupina HRVI drastično narušio pojedinačnu i grupnu jednakost i razlikovnost utemeljenih na znanstveno verificiranoj medicinskoj dokumentaciji svakog konkretnog HRVI-ja, a temeljem koje su HRVI DR grupirani u podredne skupine određene prema točno medicinski utvrđenom postotku oštećenja organizma u ratu. Objedinjavanjem podataka iz tablice čl. 57. i spornog čl. 59. ZOPHBDR, je nedvojbeno vidljivo da je zakonodavac uvođenjem postotnih financijskih grupa HRVI u izračun konačne vrijednosti pojedinačne invalidnine drastično narušio ustavnu jednakopravnost HRVI I. skupine kojima se u potpunosti priznaje medicinski utvrđen % kao konačni iznos %-ka invalidske naknade nasuprot ostalih skupina (II - X) kojima se taj medicinski utvrđen % diskriminatorno ne priznaje kao konačni iznos %-tka već je određena dodatna tablica (st.3. čl.59.) kojom se višestruko primjenjuje dvostruki kriterij i status HRVI nedvojbeno arbitrarno kao očiti izraz nejednakosti svih HRVI pred zakonom- jedanput za HRVI I skupine, a drugi put za sve ostale skupine II-X. Povrh navedene ustavne nejednakosti HRVI DR pažljivim isčitavanjem podataka iz integralne tablice u st.3. vidljivo je da jedinična-jednopostotna (1 %) vrijednost financijskog postotka medicinskog invaliditeta nije ista – tj jednaka za sve skupine HRVI DR počev od 20% - 100%, a što bi po načelu ustavne jednakosti morala i trebala biti jer se radi o istom temelju (invaliditet stečen u DR) prava. Manipulacija pojedinačnom vrijednosti financijskog 1 %-tnog boda medicinske invalidnosti, uz to što se sa nižom skupinom smanjuje za odokativni kriterij (princip licitacije na bazi određivanja ukupne količine novca za određenu pojedinačnu skupinu,a ne za sveukupni broj istostatusnih korisnika-invalida kao načelo!), smanjuje se hibridno %-tnom participacijom ali više ne na bazi pojedinačnog % invaliditeta već proizvoljno a čemu je dokaz skupina pod rednim brojem 8; 9 i 10. gdje skupina 8. i 10. imaju istu vrijednost 1%-tnog boda invalidnosti dok začudo skupina pod brojem 9. ima financijsku vrijednost po 1%-tnom bodu invalidnosti manju od najzadnje skupine dakle od skupine koja je „vrijednosno“ ispod nje što je očit oksimoron primijenjenog sustava i dokaz primjene ustavno-pravne diskriminacije branitelja-invalida DR u temelju redistribucije prava na invalidsku solidarnu rentu. Poštujući ustavno načelo jednakosti pred zakonom pojedinih invalida u svim skupinama HRVI DR-a financijska vrijednost jednog postotnog boda medicinske invalidnosti mora biti identičan-jednak za sve skupine invalida dok ukupni financijski iznos utvrđene invalidnine mora ovisiti isključivo o visini medicinski utvrđenog postotka invaliditeta koji je određen znanstveno-medicinskim postupkom vještačenja po ovlaštenoj ustanovi, a ne izmišljenim virtualnim tabličnim postocima koji s medicinskim postocima invalidnosti veze nemaju. Stoga se traži potpuno ukidanje tablice iz st.3.kao ustavno neprihvatljive te primjena novog teksta istog stavka kao u datom prijedlogu. Nije prihvaćen Isto kao prethodni odgovor.
7 Branko Šilobod Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona, Članak 8. Članak 52.a. st.2. zbog svoje nedorečenosti je izvor prijepora u tumačenju i primjeni od strane ZMIO na štetu korisnika-branitelja iz razloga što ZMIO bez iznimke i po defaultu ZOPHBDR tretira kao privilegij kaste i stoga propis primjenjuju krajnje restriktivno često i nezakonito čemu su dokaz presude Upravnih sudova u korist branitelja. Načelo ZUP-a o primjeni povoljnijeg prava po stranku i pomoći stranci su izuzetak, a ne pravilo i prešutno se primjenjuje taktika odugovlačenja preko upravnih sporova, a u cilju biološkog konačnog rješenja tj taktike očekivane bliske smrti branitelja te posljedično okončanja predmeta. Zbog ignoriranja načela primjene povoljnijeg prava za branitelja isto načelo treba dodatno naglasiti u nastavku novog teksta. Zbog neukosti branitelja posebno nepoznavanja mirovinskih propisa te same matematike izračuna mirovine službe mirovinskog pribjegavaju fiktivnom prikazu pojedinih braniteljskih mirovinskih prava a s vrlo dvojbenim izračunima na koje se branitelji ne žale jer se ne smatraju kompetentnima da se argumentirano usprotive samovolji i frustracijama potplaćenih službenika ZMIO-a. Zato st. 2. navedenog članka treba obvezno dodatno pojasniti kako je dato u pisanom prijedlogu, a kako bi se maximalno smanjio prostor mogućoj manipulaciji sada prisutnoj i glede prava na ponovni izračun ili obnovu postupka te određenja referentne godine i datuma za novi izračun u kojem branitelj ostvaruje najpovoljniji izračun mirovine i temeljem ZOMO-a i temeljem ZOPHBDR-a. Nije prihvaćen Primjena najpovoljnijeg prava i načelo pomoći stranci već su propisani važećim propisima.
8 Branko Šilobod Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona, Članak 8. Čl. 52.a. st.2. mijenja se i glasi: (2) Pravo na mirovinu pod uvjetima iz stavka 1. ovoga članka hrvatskim braniteljima iz stavka 1. ovoga članka pripada od prvog dana sljedećeg mjeseca nakon podnošenja novog urednog zahtjeva ili nakon pravomoćno okončanog sudskog spora u korist branitelja, a s rokom primjene najpovoljnijeg referentnog termina glede primjene Zakona i načela primjene povoljnijeg prava za tražitelja mirovinskih prava. Nije prihvaćen Važeća formulacija članka 52.a stavka 2. Zakona je najpovoljnija za hrvatskog branitelja ili dragovoljca iz Domovinskog rata. Priznavanje prava nakon nekog "novog" zahtjeva ili "čekanja" okončanja sudskog spora bilo bi na štetu HB-a, a takvo normiranje nije niti moguće.
9 Branko Šilobod Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona, Članak 8. U čl. 52.c. potrebno je nedvosmisleno naznačiti nebraniteljski status članova obitelji hrvatskog branitelja DR-a kao i svrhu ili namjenu povezanih sljednih članaka 27., 35. i 48. u odnosu na bazni čl. 52.c. sadašnjeg zakona iz razloga manipulacije koju izvodi HZMIO u nepriznavanju sadašnjih mirovinskih prava članova obitelji branitelja koji statusno nisu branitelji i kojima se blokira pravo na novi izračun jer kao nemaju braniteljski status koji je po njihovom obvezan temeljem navedenih sljednih članaka. Stoga novim određenjem treba nedvosmisleno otkloniti mogućnost arbitrarnog tumačenja navedenog čl. 52.c. posebno sljednih članaka kao provedbenih članaka u opsegu i primjeni povoljnijeg prava za člana obitelji, a ne kao temelj ponovnog određivanja statusa člana obitelji koji je već određen samim čl. 52.c. Prijedlog novog sadržaja čl. 52.c. u prilogu. Nije prihvaćen Isto kao prvi odgovor uz ovaj članak.
10 Branko Šilobod Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona, Članak 8. Članak 52.c (NN 84/21) mijenja se i glasi: (1) Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata, pripadnici borbenog sektora, i članovi obitelji hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata nebraniteljskog statusa, pripadnika borbenog sektora, koji su korisnici mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju ili općim propisima iz mirovinskog osiguranja koji prethode tom propisu, imaju pravo na provedbu određivanja novog iznosa mirovine uz primjenu najpovoljnijeg prava iz članaka 27., 35. ili 48. ovoga Zakona uz pojedinačno statusno određenje izvedeno na temelju isključivo čl. 52.c. Nije prihvaćen Uz riječi "članovi obitelji hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata" nema potrebe dodavati riječi "nebraniteljskog statusa", jer članovi obitelji hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata u pravilu ni nemaju "braniteljski status" niti im je on potreban za ostvarivanje prava propisanog predmetnim člankom Zakona.
11 Tomislav Luketić Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona, Članak 8. Poštovani, iza čl. 8. umeće se čl. 8.a) koji glasi: U čl. 55 (Staž u dvostrukom trajanju) iza riječi: "Hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata", umeću se riječi: "i Sudionicima Domovinskog rata"... Kratko obrazloženje: Zakonodavac je Sudionicima Domovinskog rata priznao da su "...pridonijeli obrani suvereniteta i neovisnosti RH..."Smatram da bi, slijedom navedenog, bilo potrebno da se toj kategoriji (Sudionici Domovinskog rata) priznaju i neka prava, a što do sada nije bio slučaj. Čl. 55 Zakona odnosi se na osobe koje nemaju status pripadnika borbenog sektora i mišljenja sam da bi se to pravo (Staž u dvostrukom trajanju) moglo, i trebalo, priznati i Sudionicima Domovinskog rata (dakle, osobama iz čl. 15. ovoga Zakona). S poštovanjem, Tomislav Luketić Nije prihvaćen Zakonom iz 2017. godine definirana je nova kategorija - sudionici Domovinskog rata koji nemaju status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i ne ostvaruju materijalna prava prema ovom Zakonu.
12 boris čakarun Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Poštovani, vi kada radite izmjene i dopune Zakona o hrvatskim braniteljima kao da nema međuresorne suradnje i komunikacije s Ministarstvom obrane i MUP-om. Nije li logično da navedeni Zakon već jednom obuhvati sve branitelje, nego je dojam da se uvijek nešto ostavlja za poslije, kao „zaboravlja se“ itd., a upoznati ste sa navedenim nedostatkom istog. O čemu se radi ? Radi se o čl. 202. i čl.36. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji. Da bi članak 36. imao svoju svrhu prema SVIM braniteljima, onda je neophodna izmjena i članka 202. navedenog Zakona i to na način da: pravo iz članka 36. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji ostvaruju i hrvatski branitelji iz Domovinskog rata koji su pravo na invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti odnosno invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad ostvarili prema Zakonu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba (skraćeno Zakon o DVO,PS i OSO). Zašto u članku 202. navesti i Zakon o DVO,PS i OSO? Zato što postoje branitelji čija mirovina je niža od najniže braniteljske mirovine određena po čl.49. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, i ne mogu je ostvariti jer su u mirovinu išli po Zakonu o DVO,PS i OSO. Po onome kako sada stoji u Zakonu o braniteljima, ispada, da branitelj koji je išao u mirovinu po Zakonu o DVO,PS i OSO (koji se smatra posebnim propisom) ne može ostvariti pravo na najnižu braniteljsku mirovinu, za razliku od branitelj koji je išao po Zakonu o mirovinskom osiguranju (skraćeno ZOMO-koji se smatra općim propisom) i koji može ostvariti najnižu braniteljsku mirovinu. Dakle, članak 202.Zakona o braniteljima, je po pravima koji iz njega proizlaze, opći propis (ZOMO) digao na veću razinu, nego što je Zakon o DVO,PS i OSO za koji pravna struka smatra da je poseban propis. Treba dakle ostvariti suradnju i komunikaciju s ostalim ministarstvima i ispraviti navedenu anomaliju Zakona, te problem riješiti. Nije prihvaćen Mirovinska prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata DVO i službenih ovlaštenih osoba regulirana su Zakonom o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba. Ova prava su povoljnija u nekim dijelovima u odnosu na prava predviđena općim mirovinskim propisom. Sukladno stajalištu sudova nije moguće u ostvarivanju mirovinskih prava koristiti povoljnije uvjete iz dva ili više propisa. Stoga, nije moguće ovim Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji propisati još jedne povoljnije uvjete za mirovinska prava navedenih osoba. Moguće je samo izmjenama Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba predvidjeti nova prava za ovu skupinu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.
13 Renato Sikirić Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved Postovani, kako je pokrenut postupak novog nacrta prijedloga Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, sa osnovnim ciljem kako navodite, stvaranja sustava koji će omogućiti da iznos osnovnih prava u Zakonu bude usklađen s potrebama braniteljsko-stradalničke populacije iz Domovinskog rata i rastom troškova života, odnosno s ekonomskim stanjem u Republici Hrvatskoj. Izmjena Zakona je potrebna i svakako vrijedna hvale, a naročito vezano za nužno potreban ispravak nespretne formulacije derogirajućeg članaka 49. stavak 5., koja vam se moguće potkrala. Za pretpostaviti je da je namjera vašeg Ministarstva i Vlade Republike Hrvatske kao predlagateljice trenutnog Zakona i prestanka važenja Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, koji je njemu prethodio, nastavak dostojanstvenog vrednovanja instituta najniže mirovine, vodeći računa da će se navedena mirovina u idućem razdoblju moći, kao i sve ostale u Republici Hrvatskoj, usklađivati prema recentnim podacima Državnog zavoda za statistiku, a što je postalo iznimno važno u svjetlu snažnog inflatornog rasta i sve veće štete koju važeći članak 49. uzrokuje prema institutu najniže mirovine, zakidajući njene korisnike. U navedenom Zakonu se člankom 49. stavkom 5. određuje način izračuna najniže mirovine kako slijedi: Najniža mirovina određuje se od osnovice koja iznosi 45% prosječne neto plaće po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske u 2016. godini, a prema podacima Državnog zavoda za statistiku. Problem leži u formulaciji „u 2016. godini, a prema podacima Državnog zavoda za statistiku“ čime je zakonodavac sa navedenom godinom apsolutno neprihvatljivo zamrznuo navedenu "mirovinu", namjesto da je uobičajeno propisano „u godini koja prethodi godini ostvarivanja prava, a prema podacima Državnog zavoda za statistiku“. Takva standardna formulacija je uostalom u članku 31. stavak 4., stajala i u prethodno važećem Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, od 2004. godine, i samog uvođenja instituta najniže mirovine (»Narodne novine«, br. 174/2004, 92/05, 02/07, 107/07, 65/09, 137/09, 146/10, 55/11, 140/12, 19/13 - pročišćeni tekst, 33/13, 148/13 i 92/14). Nije nevažno naglasiti, da je Ustavni sud već jednom iznio stav kako je pravo na usklađivanje mirovina ustavno socijalno pravo, izvedeno iz članaka 1. i 3. Ustava čiji bitni sadržaj ne smije biti ograničen, a što se primjenom članka 49. stavka 5. nesporno događa. Uostalom i sami naglašavate da braniteljsko stradalnička populacija iz Domovinskog rata predstavlja ranjivu skupinu koja zahtjeva posebnu skrb, a što je sukladno i članku 58. stavku 3. Ustava Republike Hrvatske kojim je propisano da posebnu skrb država posvećuje zaštiti hrvatskih branitelja. Što je svakako od 2017. godine derogirano, sada važećim Zakonom. Stoga se traži i predlaže da se u narednoj izmjeni i dopuni Zakona, Članak 49. „Pravo na najnižu mirovinu“ izmijeni u stavku 5. i da kao takav ispravljen glasi: (5) Najniža mirovina određuje se od osnovice koja iznosi 45% prosječne netoplaće po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske u godini koja prethodi godini ostvarivanja prava, a prema podacima Državnog zavoda za statistiku. DODATNI PRIKAZ STANJA: Odluke Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE Na temelju članka 31. stavka 4. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, broj 174/04.) i članka 19. točke 1. Statuta Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (»Narodne novine«, broj 163/98. i 86/03.), Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, donosi ZA GODINU 2005. NN 62/2005 Najniža mirovina hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata određuje se od 1. siječnja 2005. u svoti od 1.877,85 kn mjesečno. ZA GODINU 2006. NN 35/2006 Najniža mirovina hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata određuje se od 1. siječnja 2006. u svoti od 1.969,20 kn mjesečno. ZA GODINU 2007. NN 34/2007 Najniža mirovina hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata određuje se od 1. siječnja 2007. u svoti od 2.071,35 kn mjesečno. ZA GODINU 2008. NN 26/2008 Najniža mirovina hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata određuje se od 1. siječnja 2008. u svoti od 2.178,45 kn mjesečno. ZA GODINU 2009. NN 28/2009 Najniža mirovina hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata određuje se od 1. siječnja 2009. u svoti od 2.330,10 kn mjesečno. ZA GODINU 2010. NN 34/2010 Najniža mirovina hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata odreduje se od 1. siječnja 2010. u svoti od 2.389,95 kn mjesečno. ZA GODINU 2011. NN 45/2011 Najniža mirovina hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata određuje se od 1. siječnja 2011. u svoti od 2.404,35 kn mjesečno. ZA GODINU 2012. NN 36/2012 Najniža mirovina hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata određuje se od 1. siječnja 2012. u svoti od 2.448,45 kn mjesečno. ZA GODINU 2013. NN 40/2013 Najniža mirovina hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata određuje se od 1. siječnja 2013. u svoti od 2.465,10 kn mjesečno. ZA GODINU 2014. NN 33/2014 Najniža mirovina hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata određuje se od 1. siječnja 2014. u svoti od 2.481,75 kn mjesečno. ZA GODINU 2015. NN 38/2015 Najniža mirovina hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata određuje se od 1. siječnja 2015. u svoti od 2.489,85 kn mjesečno. ZA GODINU 2016. NN 25/2016 Najniža mirovina hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata određuje se od 1. siječnja 2016. u svoti od 2.569,95 kn mjesečno. ZA GODINU 2017. NN 23/2017 Najniža mirovina hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata određuje se od 1. siječnja 2017. u svoti od 2.558,25 kn mjesečno. A onda stupanjem na snagu važećeg Zakona uslijedilo je zakidanje instituta najniže mirovine. Na temelju članka 49. stavka 5. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (»Narodne novine«, broj 121/17 – u daljnjem tekstu: ZOHBDR) i članka 21. i 22. Statuta Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (»Narodne novine«, broj 28/14 i 24/15), Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, donosi ZA GODINU 2018. NN 25/2018 Najniža mirovina hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata određuje se od 1. siječnja 2018 u svoti od 2.558,25 kn mjesečno. ZA GODINU 2019. NN 27/2019 Najniža mirovina hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata određuje se od 1. siječnja 2019. u svoti od 2.558,25 kn mjesečno. ZA GODINU 2020. NN 26/2020 Najniža mirovina hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata određuje se od 1. siječnja 2020. u svoti od 2.558,25 kn mjesečno. ZA GODINU 2021. NN 24/2021 Najniža mirovina hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata određuje se od 1. siječnja 2021. u svoti od 2.558,25 kn mjesečno. ZA GODINU 2022. NN 26/2022 Najniža mirovina hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata određuje se od 1. siječnja 2022. u svoti od 2.558,25 kn mjesečno. ZA GODINU 2023. NN 27/2023 Najniža mirovina hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata određuje se od 1. siječnja 2023. u svoti od 339,54 EUR / 2.558,25 kn mjesečno. Molim, omogućite da iznos osnovnih prava u Zakonu bude usklađen s potrebama braniteljsko-stradalničke populacije iz Domovinskog rata i rastom troškova života, ne zaobilazeći pritom članak 49. i institut najniže mirovine. LP Nije prihvaćen Zakonom o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji 2017. godine izjednačena je visina najniže mirovine za sve hrvatske branitelje iz Domovinskog rata neovisno o godini u kojoj ostvaruju to pravo, a na način da je zadržana ista polazna osnovica. Međutim, navedenim Zakonom je propisano povećanje iznosa najniže mirovine sukladno vremenu sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske za 0,015% proračunske osnovice za svaki dan sudjelovanja u borbenom sektoru, tako da najviši iznos mjesečne najniže mirovine po propisanim uvjetima može iznositi cca 3600 kn (477,80 eura), računajući prema prosječnoj neto plaći za 2016. godinu. Ovakvim pristupom hrvatskim braniteljima s najduljim sudjelovanjem u obrani suvereniteta RH omogućen je znatno viši iznos najniže mirovine u odnosu na iznos predviđen prethodnim Zakonom, a u okviru raspoloživih sredstava.
14 DALIBOR VANJEK Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Iako to nije predloženo ovim Nacrtom molimo da razmotrite iznose najniže mirovine. HZMO od 08.03.2023 "Najniža mirovina hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata određuje se od 1. siječnja 2023. u svoti od 339,54 EUR/2.558,25 kn mjesečno." To je izračun na osnovu prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za 2016. godine (5.685,00kuna). Državni zavod za statistiku od 01.03.2023. "Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za 2022. iznosila je 7.653 kune." Nije prihvaćen Zakonom o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji 2017. godine izjednačena je visina najniže mirovine za sve hrvatske branitelje iz Domovinskog rata neovisno o godini u kojoj ostvaruju to pravo, a na način da je zadržana ista polazna osnovica. Međutim, navedenim Zakonom je propisano povećanje iznosa najniže mirovine sukladno vremenu sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske za 0,015% proračunske osnovice za svaki dan sudjelovanja u borbenom sektoru, tako da najviši iznos mjesečne najniže mirovine po propisanim uvjetima može iznositi cca 3600 kn (477,80 eura), računajući prema prosječnoj neto plaći za 2016. godinu. Ovakvim pristupom hrvatskim braniteljima s najduljim sudjelovanjem u obrani suvereniteta RH omogućen je znatno viši iznos najniže mirovine u odnosu na iznos predviđen prethodnim Zakonom, a u okviru raspoloživih sredstava.
15 JOSIP BUTKOVIĆ Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Molim razmotrite izmjenu članka 49. stavka 5. Zakona kojim je propisano kako se najniža mirovina određuje od osnovice koja iznosi 45% prosječne netoplaće po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske u 2016. godini, a prema podacima Državnog zavoda za statistiku. Od 2018. godine osnovica iznosi 2.558,25 kn / 339,54 EUR i nije se mijenjala do danas, a s druge strane iznos prosječne neto plaće, kao i troškovi života, su neprestano rasli. Nije prihvaćen Zakonom o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji 2017. godine izjednačena je visina najniže mirovine za sve hrvatske branitelje iz Domovinskog rata neovisno o godini u kojoj ostvaruju to pravo, a na način da je zadržana ista polazna osnovica. Međutim, navedenim Zakonom je propisano povećanje iznosa najniže mirovine sukladno vremenu sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske za 0,015% proračunske osnovice za svaki dan sudjelovanja u borbenom sektoru, tako da najviši iznos mjesečne najniže mirovine po propisanim uvjetima može iznositi cca 3600 kn (477,80 eura), računajući prema prosječnoj neto plaći za 2016. godinu. Ovakvim pristupom hrvatskim braniteljima s najduljim sudjelovanjem u obrani suvereniteta RH omogućen je znatno viši iznos najniže mirovine u odnosu na iznos predviđen prethodnim Zakonom, a u okviru raspoloživih sredstava.
16 sanja bebek Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona Poštovani, predlažem 1. da se iznađe mogućnost proširenja ostvarivanja prava navedenih u članka 18. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (NN 121/18, 98/19, 84/21). „pripadnicima HVO-a“ i „članovima obitelji pripadnika HVO-a“, odnosno izjednačavanje sa pravima hrvatskih branitelja, za one koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj; 2. da se omogući ostvarivanje prava navedenih u članka 137. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (NN 121/18, 98/19, 84/21). „pripadnicima HVO-a“ i „članovima obitelji pripadnika HVO-a“, koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj. Obrazloženje: Veliki broj obitelji pripadnika, RVI, kao i obitelji poginulih i nestalih pripadnika HVO-a žive na području Republike Hrvatske. Te obitelji su se u protekli 25-30 godina doseljavali zbog ratnih zbivanja u Bosni i Hercegovine, kao izbjeglice, a kasnije su se trajno nastanili na području Republike Hrvatske, a osobito u područjima od posebne državne skrbi. U okviru zakonske regulativne po kantonima FBiH regulirana su minimalna prava u dijela troškova ukopa obiteljima umrlim i smrtnostradalnih pripadnika HVO-a i nekih drugih prava, ali samo za one koji imaju prebivalište na području nekog Kantona FBiH. Nekako od svega nas najviše pogađa nemogućnost odavanja vojne počasti pri samom ukopu pripadnika HVO-a. Iz navedenog proizlazi da obitelji umrlih, smrtnostradalih i nestalih pripadnika HVO-a, koji su trajno nastanjeni u Republici Hrvatskoj ne ostvaruju pojedina prava kao hrvatski branitelji navedenih u članku 18. , kao npr. prava naknada za nezaposlene, pravo prednost pri zapošljavanju, udžbenike za djecu i dr , te proizlazi da neka prava ne mogu ostvariti ni u Republici Hrvatskoj ni u Bosni i Hercegovini. Djelomično prihvaćen U svezi prijedloga za proširenje prava pripadnika HVO-a i na članove obitelji pripadnika HVO-a obavještavamo o sljedećem. U cilju unaprjeđenja prava pripadnika HVO-a, člankom 142. Zakona, koji je donesen 2017. godine, državljanima Republike Hrvatske, pripadnicima borbenog sektora HVO-a kojima je pravomoćnim rješenjem nadležnog tijela Bosne i Hercegovine priznat status RVI po osnovi ranjavanja ili zatočeništva, omogućeno je ostvarivanje prava na invalidsku mirovinu umanjenu za iznos osobne invalidnine koja im je priznata po pravomoćnom rješenju nadležnog tijela Bosne i Hercegovine. Naime, navedena kategorija je bila obuhvaćena i Ugovorom između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o suradnji na području prava stradalnika rata u Bosni i Hercegovini koji su bili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane i članova njihovih obitelji, ali je za podnošenje zahtjeva ostavljen veoma kratak rok od samo 30 dana, pa određen broj korisnika nije uspio ostvariti pravo na mirovinu. Za tu skupinu Zakonom iz 2017. uvedeno je novo pravo koje im je omogućilo ostvarivanje prava na invalidsku mirovinu, ako to nisu ostvarili do stupanja na snagu ovog Zakona. Nadalje, člankom 142. omogućeno je ostvarivanje prava na invalidsku mirovinu za pripadnike borbenog sektora HVO-a, I. do IV. skupine i po osnovi bolesti i ozljede koji to pravo to tada nisu mogli ostvariti temeljem odredbi Ugovora. Ovim Nacrtom prijedloga zakona potonje navedeno pravo bit će omogućeno svim skupinama RVI-a, a ne samo onima od I. do IV. skupine. Isto tako predlaže se odredba prema kojoj će Ministarstvo snositi troškove prijevoza i ukopa posmrtnih ostataka umrlog RVI-a pripadnika HVO-a i umrlog pripadnika HVO-a, koji je u trenutku smrti imao hrvatsko državljanstvo i prebivalište u RH.
17 Andrea Posarić Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona Poštovani, predlažem da se i djeci poginulih (nestalih) hrvatskih branitelja, koja nemaju više prava primanja mirovine (nakon završenog redovnog školovanja) odredi visina invalidnine za jednog člana. Obrazloženje: Djeca poginulih (nestalih) hrvatskih branitelja nakon završenog redovnog školovanja, pri čemu je za većinu nas odavna završilo redovno školovanje na bilo kojoj razini obrazovanja, gube sva materijalna prava (obiteljska mirovina i invalidnina) s osnove djeteta poginulog (nestalog) hrvatskog branitelja. Ostali članovi obitelji poginulih (nestalih) hrvatskih branitelja, poput udovica/udovaca te roditelja poginulih (nestalih) hrvatskih branitelja i dalje ostvaruju materijalna prava (mirovine - obiteljske i/ili vlastite mirovine i invalidnine), dok se djecu poginulih (nestalih) hrvatskih branitelja automatski isključuje iz sustava ostvarivanja materijalnih prava nakon završenog redovnog školovanja. Ukoliko se predmetni prijedlog odbije, molim obrazloženje zašto se djeca poginulih (nestalih) hrvatskih branitelja nakon završenog redovnog školovanja ne uključuju u ostvarivanje prava na invalidninu kao što to ostvaruju udovice/udovci i roditelji (uz primanje vlastitih ili obiteljskih mirovina primaju i invalidninu koja se smatra kao obeštećenje), odnosno, iz kojeg razloga se ne smatramo jednakovrijednim članovima obitelji poginulog (nestalog) hrvatskog branitelja, s obzirom da smo Zakonom definirani kao uži članovi obitelji te prvi nasljedni red? Također, zašto branitelji koji nisu invalidi, a koji su odlikovani medaljama vojnih akcija Bljesak i Oluja (i druge) nemaju neki materijalni dodatak? Nije prihvaćen Djeca smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata imaju pravo na obiteljsku invalidninu do navršene 15. godine života odnosno ako su na školovanju do kraja propisanog trajanja redovitog školovanja, ali najkasnije do navršene 26. godine života, a ako su nesposobna za privređivanje, dok ta nesposobnost traje, uz uvjet da je nesposobnost nastupila prije navršene 15. godine života odnosno za vrijeme redovitog školovanja prije navršene 26. godine života. Dakle, djeca smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata imaju pravo na obiteljsku invalidninu dokle god su nesposobna za privređivanje! Napominjemo da prema Zakonu iz 2017. godine djeca smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata koja nisu zaposlena ili nisu korisnici mjere stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa mogu ostvariti pravo na obiteljsku invalidninu u trajanju najduže 12 mjeseci od dana završetka ili prekida redovitog školovanja, a najkasnije od dana kad navše 26. godinu života (znači i godinu dana nakon redovitog školovanja za vrijeme nezaposlenosti). Bračni ili izvanbračni drug stječu pravo na obiteljsku invalidninu kada navrše 40 godina života, a prije navršenih 40 godina života ako su nesposobni za privređivanje.
18 UDRUGA NEZAPOSLENIH HRVATSKIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona DODATI: Dodati mogućnošću rada temeljem Ugovora o djelu do visine kako je propisano u NN 118/18, a vezano za nezaposlene osobe prijavljene na Zavod za zapošljavanje primijeniti i dodati u Pravilnik o načinu ostvarivanja prava na naknadu za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji. OBRAZLOŽENJE: Hrvatski zavod za zapošljavanje: Temeljem Zakona o tržištu rada (NN 118/18) osoba se prestaje voditi u evidenciji nezaposlenih ako ostvari mjesečni primitak od pružanja usluga prema posebnim propisima ili ostvari mjesečni primitak, odnosno drugi dohodak prema propisima o porezu na dohodak s obzirom na podatak o uplaćenim doprinosima za obvezna osiguranja dobivenih od Središnjeg registra osiguranika, a koji je veći od prosječne isplaćene novčane naknade u prethodnoj kalendarskoj godini, a iznosi 2433.45 kn. Matematički izgleda ovako: Za isplatu neto iznosa 2.433,00 kuna potrebno je uplatiti bruto iznos od 3.557.00 kuna. Razlika iznosi 1.124,00 kune koje se u uplaćuju u Proračun za doprinose, poreze i prirez, te je taj iznos dostatan za isplatu same naknade od 1.097,58 kn i 0,3326 kn po danu sudjelovanja u borbenom sektoru. Dodati mogućnošću rada temeljem Ugovora o djelu do visine kako je propisano u NN 118/18, a vezano za nezaposlene osobe prijavljene na Zavod za zapošljavanje primijeniti i dodati u Pravilnik o načinu ostvarivanja prava na naknadu za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji. Uskladiti iznos sukladno ekonomskoj situaciji. IZMJENA: Osobe iz članka 107. ovog zakona ostvaruju pravo na novčanu naknadu za nezaposlene danom prijave na Hrvatski zavod za zapošljavanje ili danom isplate zadnje naknade zbog nezaposlenosti koju isplaćuje Hrvatski zavod za zapošljavanje. OBRAZLOŽENJE: Članak 15. (1) Korisnicima naknade za nezaposlene iz članka 107. točaka a), b), d), e), f) i g) Zakona koji u prethodnoj kalendarskoj godini u kućanstvu nemaju prihode od utjecaja na naknadu za nezaposlene, naknada za nezaposlene određuje se u iznosu od 33% od utvrđene proračunske osnovice. Po ovom članku osoba koja je sada postane nezaposlena u ovoj godini, 2023. će dobijati novčanu nakanadu za nezaposlene, a u 2024. godine ne može podnijeti zahtjev za naknadu jer je u 2023. godini imala naknadu i plaće. Zahtjev za naknadu može podnijeti tek u 2025. godini, ako nije imala prihode u 2024. koji utječu na visinu naknade. Ispada da osoba mora bita nezaposlena minimalno 12 mjeseci u jednoj godini da bi ostvarila pravo na naknadu u sljedećoj. Problem je kako preživjeti 12 mjeseci bez prihoda. IZMJENA: Članak 109. (1) Korisnicima naknade za nezaposlene iz članka 107. točaka a), b), d), e), f) i g) Zakona koji u prethodna tri mjeseca u kućanstvu nemaju prihode od utjecaja na naknadu za nezaposlene naknada za nezaposlene određuje se u iznosu od 33% od utvrđene proračunske osnovice. Obrazloženje: Prag rizika od siromaštva u 2022. za jednočlano kućanstvo iznosio je 39.600,00 kuna na godinu (IZVOR: DZS) što iznosi 3.300,00 kuna mjesečno te predlažemo da se naknada za nezaposlene određuje u iznosu od 50% od utvrđene proračunske osnovice što bi iznosilo 220,72 eura mjesečno. Predlaže se da naknada za nezaposlene hrvatske branitelje postane osobno pravo, a ne obiteljsko, te da prihodi članova kućanstva nemaju uticaj na visinu naknade. UDRUGA NEZAPOSLENIH HRVATSKIH BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA Djelomično prihvaćen Člankom 108. stavkom 2. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (izmjene i dopune iz 2021. godine) propisano je da se iznimno za osobe iz članka 107. ovog Zakona koje podnose zahtjev nakon prestanka radnog odnosa ili prestanka drugog redovitog izvora primanja, a u prethodnoj kalendarskoj godini su bile zaposlene ili imale drugi redoviti izvor primanja, u obzir ne uzimaju novčani prihodi ostvareni temeljem tog radnog odnosa odnosno tog drugog redovitog izvora primanja u prethodnoj kalendarskoj godini. U praksi se kao drugi redoviti izvor primanja smatra i ugovor o djelu (koji navodite) i ne uzima se u obzir. Ovim Nacrtom prijedloga zakona izvršena je izmjena članka 108. stavka 1. točke f) Zakona na način da: "oni i članovi njihova kućanstva u prethodnoj kalendarskoj godini ne ostvaruju prihode više od iznosa potrebnog za podmirenje osnovnih životnih potreba." Naime, cenzus za ostvarivanje prava na naknadu za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji ne smije biti više od iznosa sredstva potrebnog za podmirenje osnovnih životnih potreba. Navedeni iznos bit će definiran pravilnikom. Nadalje, ovim Nacrtom prijedloga zakona predlaže se da naknada za nezaposlene iznosi 28% od osnovice koju odlukom određuje Vlada RH s tim da se korisnicima osobne invalidnine i hrvatskim braniteljima iz DR iznos naknade povećava za 0,01% od osnovice za svaki dan proveden u obrani suvereniteta u borbenom sektoru.
19 MIHAELA CIMBAL-RAJIĆ Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona Trebalo bi dodati novi članak ili izmijeniti članak 174. dodavanjem stavka 5. koji bi utvrdio izvršnost rješenja kojima se utvrđuje prestanak prava ili smanjivanje opsega korištenja prava iz ovog Zakona. Rješenja bi trebala biti izvršna donošenjem rješenja. Možemo se pozivati na odredbe ZUP-a da žalba ne odgađa izvršenje rješenja zbog zaštite javnog interesa ali i u tom slučaju rješenje postaje izvršno tek dostavom stranci. S obzirom da ne možemo utjecati na tijek dostave te se ona ponekad oduži, te zbog činjenice da se promjene odnosno rješenja kojima se mijenjaju ili ukidaju priznata prava donose na kraju mjeseca dolazi do pretplate korisnika prava i otvaranja nepotrebnog i skupog postupka naknade štete u slučaju pretplate. Sličnu odredbu ima članak 132. stavak 1. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, br. 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18 i 102/19 i 84/21). Nije prihvaćen Dužnost naknade štete propisana je odredbom članka 189. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, a izvršnost rješenja jasno definirana Zakonom o općem upravnom postupku (NN, br. 47/09 i 110/21). Nema osnove, a ni potrebe za dodatnim normiranjem.
20 mr.sc. Vlado Ošust Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona Članak 9. U članku 59. stavak 2. mijenja se i glasi: „(2) Mjesečni iznos osobne invalidnine invalida I. skupine određuje se od osnovice koju odlukom određuje Vlada Republike Hrvatske, svakih 6 mjeseci, temeljem iznosa stope inflacije i stope prosječne bruto plaće u pravnim osobama Republike Hrvatske.” Djelomično prihvaćen Osnovicu za određivanje mjesečnog iznosa osobne invalidnine invalida I. skupine određivat će Vlada RH svojom odlukom svake godine te će na taj način omogućiti rast osobne invaldinine, odnosno da iznos osobne invalidnine prati ekonomsko stanje u RH. Ovim Zakonom se također propisuje da iznos osnovice za narednu godinu ne može biti niži od iznosa određenog za prethodnu godinu.
21 Ivanka Renac Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona Uz predložene izmjene i dopune ovoga Zakona, trebalo bi još dodati i slijedeće: Da, iznimno od čl. 74a. st.2. Zakona o mirovinskom osiguranju, pravo na dio obiteljske mirovine imaju i udovice i udovci smrtno stradalih hrvatskih branitelja, kao i udovice i udovci smrtno stradalih djelatnika na poslovima razminiranja, bez obzira na godine života ako su korisnici invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti. Nije prihvaćen Nije predmet ovog Zakona.
22 BERNARDICA HOLJEVAC Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona Molim da se razmotri čl 29 Zakona koji bi se nadopunio na način da se pravo na rad do polovice punog radnog vremena priznaje i korisnicima obiteljske mirovine, odnosno obiteljima poginulih, zatočenih ili nestalih. Prihvaćen Predviđeno člankom 7. ovog Nacrta prijedloga zakona kojim se dodaje članak 48.a.
23 BERNARDICA HOLJEVAC Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona Molim da se dio Zakona o pravima hrvatskih branitelja -Pravo na potporu za obrazovanje , Članak 124. izmjeni na način da se navedeno pravo na obrazovanje na preddiplomskom , diplomskom , specijalističkom ili doktorskom studiju omogući svim kategorijama imenovanim u Zakonu koji to žele kao izvanrednim studentima. Poticanjem daljnjeg obrazovanja i usavršavanja hrvatskih branitelja, članova obitelji poginulih, umrlih ili nestalih branitelja daje se mogućnost da se uključe u procese rada ako žele na korist zajednici i Republici Hrvatskoj. Fokusiranje na učenje, stjecanje novih znanja i vještina jako dobro bi djelovalo i psihološki na navedenu osjetljivu skupinu reguliranu ovim lex specialis. Nemojmo zaboraviti da dok su jedni ratovali, drugi su se školovali. Smatram da je u redu da se otvori ta mogućnost za zainteresirane skupine iz ovog Zakona. Nije prihvaćen Potpore za obrazovanje se u pravilu dodjeljuju redovnim studentima, osobito ako se financiraju iz državne imovine ili proračuna. Nadalje, izvanredni studenti mogu biti zaposleni.