Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Prijedlogu Pravilnika o institucijama za medijaciju

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 HOK VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 13. Komentar Centra za mirenje pri HOK-u uz čl.13. U članku 13. predlaže se dodati novi stavak 3. koji glasi: „(3) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka ne odnose se na institucije za medijaciju za koje je posebnim propisom određeno da organiziraju medijaciju.“ Nije prihvaćen Iz odredbi ovoga članka jasno i nedvosmisleno proizlazi da se propisana obveza i sankcija za povredu iste odnose isključivo na institucije za medijaciju koje su dobile suglasnost iz članka 10. stavka 1. Pravilnika o registru izmiritelja i standardima za akreditiranje institucija za mirenje i izmiritelja („Narodne novine“, broj 59/11.).
2 HGK VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 13. U nastavku dostavljamo mišljenje Centra za mirenje pri HGK: u članku 13. potrebno je dodati novi stavak 3. koji glasi: „(3) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka ne odnose se na institucije za medijaciju za koje je posebnim propisom određeno da organiziraju medijaciju.“ OBRAZLOŽENJE: Upućuje se na obrazloženje uz predloženi članak 12. Nije prihvaćen Iz odredbi ovoga članka jasno i nedvosmisleno proizlazi da se propisana obveza i sankcija za povredu iste odnose isključivo na institucije za medijaciju koje su dobile suglasnost iz članka 10. stavka 1. Pravilnika o registru izmiritelja i standardima za akreditiranje institucija za mirenje i izmiritelja („Narodne novine“, broj 59/11.).
3 HOK VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 12. Komentar Centra za mirenje pri HOK-u uz čl. 12. Prijedlog je dopuniti odredbu čl.12. na način da glasi: Institucije za medijaciju koje su dobile suglasnost iz članka 10. stavka 1. Pravilnika o registru izmiritelja i standardima za akreditiranje institucija za mirenje i izmiritelja („Narodne novine“, broj 59/11.) i pravne osobe za koje je posebnim propisom određeno da organiziraju medijaciju Centar će upisati u Registar iz članka 7. ovoga Pravilnika u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika.“ Upis institucija za medijaciju za koje je posebnim propisom određeno da organiziraju medijaciju u Registar iz članka 7. ovoga Pravilnika ima deklaratoran značaj radi dostupnosti informacija o institucijama za medijaciju. Nije prihvaćen S obzirom na to da upis institucija za medijaciju koje su zakonom ovlaštene za provođenje obuke za medijatora i/ili trenera i/ili za provođenje medijacije u Registar institucija za medijaciju ne bi imao konstitutivan učinak, već samo deklaratoran, jer se uvjeti za njihov nastanak i prestanak propisuju zakonom, ovaj Prijedlog pravilnika niti ne predviđa mogućnost njihovog upisa u Registar institucija za medijaciju.
4 HGK VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 12. U nastavku dostavljamo mišljenje Centra za mirenje pri HGK: u članku 12. potrebno je dodati nove stavke 2. i 3. koji glase: „(2) Odredba stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na institucije za medijaciju za koje je posebnim propisom određeno da organiziraju medijaciju, a koje nemaju suglasnost iz članka 10. stavka 1. Pravilnika o registru izmiritelja i standardima za akreditiranje institucija za mirenje i izmiritelja ('Narodne novine', broj 59/11.). (3) Institucije za medijaciju iz stavka 2. ovoga članka podnose Centru pisanu prijavu radi upisa u Registar iz članka 7. ovoga Pravilnika u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika. Nakon proteka tog roka, a u slučaju da u sljedećih 15 dana nakon njegova isteka ne bude upisana u Registar, smatra se da je institucija za medijaciju, koja je pravodobno podnijela prijavu, upisana u Registar.“ OBRAZLOŽENJE: Pravilnikom o registru izmiritelja i standardima za akreditiranje institucija za mirenje i izmiritelja (Narodne novine, broj 59/11; u daljnjem tekstu: Pravilnik/2011) propisuju se sadržaj, način vođenja i oblik registra izmiritelja te standardi za akreditiranje institucija za mirenje i izmiritelja. Članak 10. stavak 1. tog Pravilnika glasi: „Akreditirane institucije za mirenje su institucije koje su Zakonom ovlaštene ili koje su dobile suglasnost Ministarstva pravosuđa za provođenje osnovne i napredne obuke za izmiritelja, provođenje obuke za trenera i koje provode mirenja u svojim centrima za mirenje.“ U stavcima 2. i 3. članka 10. Pravilnika/2011 propisano je i to da akreditirane institucije imaju najmanje pet osposobljenih osoba – imatelja certifikata za trenera za izmiritelje, adekvatan prostor za održavanje i provođenje obuke veličine najmanje 45 m2, adekvatan prostor za provođenje mirenja površine najmanje 12 m2, kao i usvojene programe obuke, te da vode upisnik izdanih certifikata i evidenciju polaznika obuke. Institucije za medijaciju iz druge skupine, to jest one za koje je posebnim propisom određeno da organiziraju medijaciju (ranije: mirenje), nikada nisu bile obvezne zatražiti navedenu suglasnost ministarstva nadležnog za pravosuđe. Primjerice, Centar za mirenje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (u daljnjem tekstu: CM-HGK) djeluje od 2002. godine na temelju posebnog zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori i općih akata Komore, te se bavi isključivo provođenjem medijacije (ranije: mirenja), ali ne i obukom, pa nikada nije zatražio suglasnost iz članka 10. stavka 1. Pravilnika/11. Stoga je predloženi članak 12. potrebno dopuniti novim stavkom 2. tako da se izrijekom propiše kako se odredbe stavka 1. ne odnose na opisane institucije za mirenje iz druge skupine (poput CM-HGK). Predloženi članak 12. potrebno je dopuniti i novim stavkom 3., u kojem je nužno urediti postupak i način prijave te upisa institucija za medijaciju iz druge skupine, to jest onih za koje je posebnim propisom određeno da organiziraju medijaciju (ranije: mirenje), a koje nemaju suglasnost iz članka 10. stavka 1. Pravilnika/2011, u Registar institucija za medijaciju koji vodi Centar za mirno rješavanje sporova. Predlaže se da se upis u naznačeni Registar zasniva na pozitivnoj presumpciji upisa. Nije prihvaćen S obzirom na to da upis institucija za medijaciju koje su zakonom ovlaštene za provođenje obuke za medijatora i/ili trenera i/ili za provođenje medijacije u Registar institucija za medijaciju ne bi imao konstitutivan učinak, već samo deklaratoran, jer se uvjeti za njihov nastanak i prestanak propisuju zakonom, ovaj Prijedlog pravilnika niti ne predviđa mogućnost njihovog upisa u Registar institucija za medijaciju.
5 HOK V. REGISTAR INSTITUCIJA ZA MEDIJACIJU, Članak 9. Komentar Centra za mirenje pri HOK-u uz čl.9. Prijedlog je u st.1. točka 12. dodati dio odredbe koji glasi: „Ili podatak o odredbi propisa temeljem kojeg je institucija za medijaciju osnovana“ Nije prihvaćen S obzirom na to da se institucije za medijaciju koje su zakonom ovlaštene provoditi obuku i/ili medijaciju ne upisuju u Registar institucija za medijaciju, prijedlog izmjene navedene odredbe je bespredmetan.
6 JURAJ BROZOVIĆ V. REGISTAR INSTITUCIJA ZA MEDIJACIJU, Članak 8. Čitav predloženi tekst trebalo bi lektorirati, uključujući formulaciju u predloženom članku. Odredba je problematična i u nomotehničkom i sadržajnom smislu. Medijatori imaju zakonsku dužnost usavršavanja (članak 8. stavak 5. Zakona o mirnom rješavanja sporova). Ona je donekle razrađena u članku 9. Nacrta Pravilnika o registru medijatora. Sadržaj dodatne obuke propisan je drugim podzakonskim propisom (konkretno Pravilnikom o institucijama za medijaciju), što bi bilo potrebno međusobno uskladiti. Međutim, formulacija predloženog članka 8. Pravilnika o registru medijatora suprotno zakonskim odredbama oslabljuje dužnost dodatne obuke. Do brisanja medijatora iz registra dolazi samo kad se utvrdi da nisu postojali uvjeti za upis (kako bi to toga uopće došlo?) ili kad medijator premine. Ako je Ministarstvo pravosuđa i uprave htjelo zadržati postojeće rješenje, trebalo je formulaciju članka 8. važećeg Pravilnika o registru izmiritelja i standardima za akreditiranje institucija za mirenje i izmiritelja, prema kojem do brisanja iz registra dolazi kad medijator nije prošao obuku, ili iz drugih opravdanih razloga. Ovakva kakva jest, odredba čl. 8. Nacrta Pravilnika je protuzakonita. Nije prihvaćen Ukazujemo da se primjedbe iz komentara ne odnose na ovaj Prijedlog pravilnika. Ujedno ističemo kako je odredba ovoga članka u skladu s odredbama članka 7. stavcima 6. i 7. Zakona o mirnom rješavanju sporova („Narodne novine“, broj 67/23.).
7 HOK III. PROVOĐENJE OSNOVNE I DODATNE OBUKE ZA MEDIJATORA I OBUKE ZA TRENERA, Članak 3. Komentar Centra za mirenje pri HOK-u uz čl. 3. Prijedlog je brisati točku 3. u 1.stavku, zatim stavak 2., 3. 4.,5. i 6., a koje se odnose na polaganje ispita za medijatora. Nije prihvaćen Odredbama članka 3. Prijedloga pravilnika propisuju se uvjeti za polaganje ispita za medijatora koji osiguravaju minimum kvalitete obuke i stečenih znanja i vještina za stjecanje svojstva medijatora.
8 JURAJ BROZOVIĆ II. UVJETI ZA DAVANJE SUGLASNOSTI INSTITUCIJAMA ZA MEDIJACIJU, Članak 2. Osim već spomenute jezične primjedbe uz članak 1. o jezičnoj neprimjerenosti, ovdje vidimo ozbiljnu suprotnost zakonskom tekstu. Iz predloženog stavka 2. činilo bi se da ovlaštenje pojedine institucije za provođenje medijacije ovisi o broju osoba koje su ovlaštene za provođenje obuke. Članak 7. stavak 1. Zakona o mirnom rješavanju sporova koristi veznike „i/ili“, što znači da je predložen stavak suprotan zakonskom tekstu. Pojedina institucija morala bi moći na temelju Zakona tražiti ovlaštenje isključivo za provođenje medijacije, bez ikakvih pretenzija da sudjeluje u obuci novih medijatora i trenera. Prema tome u predloženom stavku 2. trebalo bi brisati riječi „koji provode obuku u toj instituciji“ ili riječ „obuku“ zamijeniti riječima „medijaciju“, kako su to predložili i drugi sudionici esavjetovanja. Nadalje, medijator ne bi trebao biti vezan ni uz pojedinu instituciju, već bi trebao moći temeljem sporazuma stranaka i samostalno provoditi medijaciju i izvan institucionalnog okruženja. Sukladno članku 9. stavku 4. važećeg Pravilnika o registru izmiritelja i standardima za akreditiranje institucija za mirenje i izmiritelja, ovlašteni izmiritelji (sada: medijatori) mogu se predstavljati u prometu (tj. djelovati) kao izmiritelji (sada: medijatori). Stoga predlažemo da se u predloženom članku 2. Pravilnika o institucijama za medijaciju doda i stavak 3. u kojem bi se propisalo: „Medijator upisan u Registar medijatora može provoditi medijaciju i bez sudjelovanja u radu institucije za medijaciju te se samostalno predstavljati u prometu, ako ispunjava uvjete iz stavka 2. ovog članka.“ Istovjetnu odredbu treba unijeti i u članak 4. Pravilnika o Registru medijatora. Jasno uređenje ove materije vrlo je važno za razvoj medijacije te usklađenost hrvatske prakse s europskim i svjetskim standardima mirnog rješavanja sporova. Djelomično prihvaćen Uvjet iz članka 2. stavka 2. Prijedloga pravilnika koji se odnosi na najmanje tri medijatora koji će provoditi medijaciju u toj pravnoj osobi ne znači nužno i da su ti medijatori u radnom odnosu u toj pravnoj osobi. U tom smislu, medijatori koji su na listi pojedine institucije bili bi ujedno medijatori koji provode medijaciju u toj instituciji. Člankom 4. stavkom 2. točkom 1. Prijedloga pravilnika o registru medijatora medijatorima je dana mogućnost da učine javnim podatak u kojoj instituciji za medijaciju provode medijaciju, a činjenica da provode medijaciju u nekoj od institucija za medijaciju ili više njih, kao i upis te činjenice, nije od utjecaja na to da medijatori, u skladu s člankom 8. Zakona o mirnom rješavanju sporova („Narodne novine“, broj 67/23., dalje: ZMRS), medijaciju mogu provoditi samostalno i neograničeno od trenutka stjecanja svojstva medijatora, odnosno od trenutka upisa u registar.
9 HOK II. UVJETI ZA DAVANJE SUGLASNOSTI INSTITUCIJAMA ZA MEDIJACIJU, Članak 2. Komentar Centra za mirenje pri HOK-u uz čl. 2.st.2. Prijedlog je brisati riječ “obuku“ i dodati riječ „ medijaciju“ zbog očite omaške u pisanju obzirom predložena odredba nema smisla uzimajući u obzir prethodni stavak. Prihvaćen Prihvaća se.
10 HGK II. UVJETI ZA DAVANJE SUGLASNOSTI INSTITUCIJAMA ZA MEDIJACIJU, Članak 2. U nastavku dostavljamo mišljenje Centra za mirenje pri HGK: članak 7. stavak 2. Zakona o mirnom rješavanju sporova (u daljnjem tekstu: Zakon) propisuje: „(2) Centar će dati suglasnost za provođenje obuke za medijatora te za provođenje obuke za trenera instituciji koja ima najmanje tri osposobljene osobe za provođenje obuke, odgovarajući prostor za provođenje obuke i usvojene programe obuke, a suglasnost za provođenje medijacije dat će instituciji koja ima najmanje tri medijatora i odgovarajući prostor za provođenje medijacije.“ Suprotno tome, u članku 2. stavku 2. Prijedloga pravilnika o institucijama za medijaciju (u daljnjem tekstu: predloženi Pravilnik) predložena je sljedeća odredba: „(2) Institucije za medijaciju za provođenje medijacije imaju najmanje tri medijatora koji provode obuku u toj instituciji i koji su upisani u Registar medijatora te odgovarajući prostor za provođenje medijacije površine najmanje 12 m2.“ KOMENTAR NA ČLANAK: Čini se da je u članku 2. stavku 2. predloženog Pravilnika učinjena očita pogreška ili omaška u pisanju jer bi umjesto riječi „obuku“ trebalo pisati „medijaciju“. Predložena odredba u postojećem sadržaju nije samo protivna Zakonu nego nema ni smisla s obzirom na članak 2. stavak 1. predloženog Pravilnika. Nadalje, u članku 2. potrebno je dodati novi stavak 3. koji glasi: „(3) U institucijama za medijaciju za koje je posebnim propisom određeno da organiziraju medijaciju, a koje nemaju medijatore koji provode medijaciju, medijaciju provode medijatori upisani u Registar medijatora koji vodi Centar, prema sporazumu stranaka ili na način propisan institucijskim pravilima u slučaju nepostizanja sporazuma stranaka.“ OBRAZLOŽENJE: Institucije za medijaciju za koje je posebnim propisom određeno da organiziraju medijaciju (ranije: mirenje) , koje pripadaju drugoj skupini, u pravilu nemaju „svoje“ medijatore, nego ih stranke slobodno biraju s posebnih lista izmiritelja. Pojedine takve liste objavljene su i u Narodnim novinama (kao što je Lista izmiritelja Centra za mirenje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, objavljena u Narodnim novinama broj 34/10, 48/11, 155/13). S obzirom na to da se novim Zakonom o mirnom rješavanju sporova (u daljnjem tekstu: Zakon) predviđa posebna institucija medijatora, koje se svojstvo stječe upisom u Registar medijatora koji vodi Centar, a gubi se brisanjem iz Registra (članak 8. Zakona), u novom stavku 3. članka 2. Prijedloga pravilnika o institucijama za medijaciju bilo bi potrebno predvidjeti ukidanje tih posebnih lista na način da se propiše kako u institucijama za koje je posebnim propisom određeno da organiziraju medijaciju, a koje nemaju medijatore, medijaciju provode medijatori upisani u Registar medijatora koji vodi Centar, prema sporazumu stranaka ili na način propisan institucijskim pravilima u slučaju nepostizanja sporazuma stranaka. Djelomično prihvaćen Uvjet iz članka 2. stavka 2. Prijedloga pravilnika koji se odnosi na najmanje tri medijatora koji će provoditi medijaciju u toj pravnoj osobi ne znači nužno i da su ti medijatori u radnom odnosu u toj pravnoj osobi. U tom smislu, medijatori koji su na listi pojedine institucije bili bi ujedno medijatori koji provode medijaciju u toj instituciji.
11 JURAJ BROZOVIĆ I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. Cijeli tekst Pravilnika trebalo bi lektorirati i jezično uskladiti s formulacijama u Zakonu o mirnom rješavanju sporova. Način na koji se koriste pojmovi u Nacrtu Pravilnika o institucijama za medijaciju suprotan je članku 7. Zakona o mirnom rješavanju sporova. Prema tom zakonskom članku, institucija za medijaciju može imati suglasnost za provođenje medijaciju, i/ili za provođenje obuke za medijatora i/ili za provođenje obuke za trenera, ali bez obzira na pojedina ovlaštenja ona je uvijek institucija za medijaciju. Ne postoji po zakonu kategorija „institucije za medijaciju za provođenje obuke za medijatora“ itd. Zbog toga bi bilo primjereno govoriti samo o „institucijama za medijaciju“, a unutar njih razlikovati one koje su ovlaštene (samo) za provođenje medijacije, i/ili za provođenje obuke za medijatora, odnosno provođenje obuke za trenere. Prihvaćen Prihvaća se.
12 HRVATSKI URED ZA OSIGURANJE Temeljem odredbe članka 7. stavka 9. Zakona o mirnom rješavanju sporova („Narodne novine“, broj _______), ministar pravosuđa i uprave donosi Centar za mirenje pri Hrvatskom uredu za osiguranje (HUO) podržava iznesene komentare i prijedloge Centra za mirenje pri HGK na predmetni Pravilnik. Centar za mirenje pri HUO također je osnovan temeljem zakona (Zakon o osiguranju) te od osnivanja odlukom Upravnog odbora Hrvatskog ureda za osiguranje od 27. ožujka 2023. godine temeljem zakona provodi postupke mirenja. Također je i notificirano tijelo od strane Ministrastva gospodarstva i održivog razvoja, sukladno ZARPS-u, kao i član EK FIN-NET. Nije prihvaćen Člankom 7. stavkom 6. Zakona o mirnom rješavanju sporova („Narodne novine“, broj 67/23., dalje: ZMRS) propisano je da Centar za mirno rješavanje sporova (dalje: Centar) upisuje u Registar institucija za medijaciju samo institucije za medijaciju koje su dobile suglasnost Centra upravo iz razloga što takav upis za institucije za medijaciju kojima je potrebna suglasnost Centra ima konstitutivan učinak i od tog trenutka one stječu svojstvo institucija za medijaciju. Argumentum a contrario upis institucija za medijaciju koje su zakonom ovlaštene za provođenje obuke za medijatora i/ili za provođenje obuke za trenera i/ili za provođenje medijacije ne bi imao konstitutivan učinak, već samo deklaratoran, budući da se uvjeti za njihov nastanak i prestanak propisuju zakonom, pa iz tog razloga ovaj Prijedlog pravilnika niti ne predviđa mogućnost njihovog upisa u registar. Nadalje, ističemo kako iz odredbi Prijedloga pravilnika i ZMRS-a jasno i nedvojbeno proizlazi koje se odredbe primjenjuju na institucije koje su dobile suglasnost Centra za provođenje obuke za medijatora i/ili za provođenje obuke za trenera i/ili za provođenje medijacije, odnosno na pravne osobe kojima je potrebna suglasnost Centra, a koje na institucije za medijaciju koje su zakonom ovlaštene za provođenje obuke za medijatora i/ili za provođenje obuke za trenera i/ili za provođenje medijacije.
13 HOK Temeljem odredbe članka 7. stavka 9. Zakona o mirnom rješavanju sporova („Narodne novine“, broj _______), ministar pravosuđa i uprave donosi Komentar Centra za mirenje pri HOK-u Prvenstveno je potrebno Pravilnikom jasno razdvojiti dva tipa institucija za mirenje kako je to definirano čl. 4. Zakona o mirnom rješavanju sporova (u daljnjem tekstu: Zakon) radi otklanjanja bilo kakvih dvojbi ili pravnih praznina. Prvoj skupini temeljem Zakona pripadaju pravne osobe upisane u Registar institucija za medijaciju koje organiziraju medijaciju, ali nisu osnovane posebnim zakonom, pa moraju imati najmanje tri medijatora i odgovarajući prostor za provođenje medijacije, što su pretpostavke da bi dobile suglasnost Centra za mirno rješavanje sporova (u daljnjem tekstu: Centar) za provođenje medijacije. Takve institucije Centar upisuje u Registar institucija za medijaciju koji se vodi pri Centru (u daljnjem tekstu: Registar). U drugoj su skupini temeljem Zakona, institucije za medijaciju koje su posebnim zakonom ili drugim propisom ovlaštene za provođenje medijacije, kao što je i Centar za mirenje pri Hrvatskoj obrtničkoj komori. Iz Zakona proizlazi da institucije za medijaciju osnovane posebnim propisom, kao što je Centar za mirenje pri Hrvatskoj obrtničkoj komori, koji je osnovan i djeluje izravno na temelju čl. 88.a. st.2 Zakona o obrtu (NN 143/2013,127/2019, 41/2020), te je u obavljanju svojih zadaća nezavisan, ne trebaju suglasnost Centra da bi se bavile provođenjem i organiziranjem medijacije kao što ranije nisu trebale suglasnost ministarstva. Upis institucija za mirenje iz druge skupine, u Registar se treba provesti automatski odmah po osnivanju Centra, samom činjenicom da su osnovane temeljem zakona, a koja činjenica treba biti vidljiva u Registru, radi dostupnosti informacija o svim institucijama za medijaciju. Taj upis nema konstitutivni učinak u odnosu na postojanje i djelovanje institucija za medijaciju iz druge skupine, kao ni na njihov eventualni prestanak. Eventualni prestanak rada institucija za medijaciju iz druge skupine može biti određen isključivo zakonom ili drugim posebnim propisom, kako su i osnovane. Nadalje, potrebno je pojednostaviti osnovnu obuku za medijatore bez obveze polaganja ispita pred tročlanim povjerenstvom. Nije prihvaćen Člankom 7. stavkom 6. Zakona o mirnom rješavanju sporova („Narodne novine“, broj 67/23.) propisano je da Centar za mirno rješavanje sporova (dalje: Centar) upisuje u Registar institucija za medijaciju samo institucije za medijaciju koje su dobile suglasnost Centra upravo iz razloga što takav upis za institucije za medijaciju kojima je potrebna suglasnost Centra ima konstitutivan učinak i od tog trenutka one stječu svojstvo institucija za medijaciju. Argumentum a contrario upis institucija za medijaciju koje su zakonom ovlaštene za provođenje obuke za medijatora i/ili za provođenje obuke za trenera i/ili za provođenje medijacije ne bi imao konstitutivan učinak, već samo deklaratoran, budući da se uvjeti za njihov nastanak i prestanak propisuju zakonom, pa iz tog razloga ovaj Prijedlog pravilnika niti ne predviđa mogućnost njihovog upisa u registar. Uvjet da se ispit za medijatora polaže pred povjerenstvom sastavljenim od najmanje tri trenera za osnovnu obuku medijatora iz članka 3. stavka 1. točke 3. Prijedloga pravilnika osigurava minimum kvalitete obuke i stečenih znanja i vještina za stjecanje svojstva medijatora.
14 HGK Temeljem odredbe članka 7. stavka 9. Zakona o mirnom rješavanju sporova („Narodne novine“, broj _______), ministar pravosuđa i uprave donosi U nastavku dostavljamo mišljenje Centra za mirenje pri HGK: u članku 4. stavku 1. točki e) Zakona o mirnom rješavanju sporova (u daljnjem tekstu: Zakon) jasno je definirana „institucija za medijaciju“. To je „pravna osoba upisana u Registar institucija za medijaciju koja organizira medijaciju i druga pravna osoba za koju je posebnim propisom određeno da organizira medijaciju.“ Sukladno tome, Zakon razlikuje dvije različite skupine institucija za medijaciju s obzirom na način njihova osnivanja odnosno organiziranja i provođenja medijacije. U prvoj su skupini sve pravne osobe koje namjeravaju organizirati medijaciju, ali nisu osnovane posebnim zakonom, pa moraju imati najmanje tri medijatora i odgovarajući prostor za provođenje medijacije, što su pretpostavke da bi dobile suglasnost Centra za mirno rješavanje sporova (u daljnjem tekstu: Centar) za provođenje medijacije (članak 7. stavak 2. Zakona). Takve institucije Centar upisuje u Registar institucija za medijaciju koji se vodi pri Centru (u daljnjem tekstu: Registar), a ovlašten je i brisati ih iz Registra ako su ispunjene propisane pretpostavke (članak 7. stavak 7. Zakona). U drugoj su skupini institucije za medijaciju (ranije: mirenje) koje su posebnim zakonom ili drugim propisom ovlaštene za provođenje medijacije. Primjerice, Centar za mirenje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (u daljnjem tekstu: CM-HGK) pripada ovoj drugoj skupini jer je CM-HGK „druga pravna osoba za koju je posebnim propisom određeno da organizira medijaciju“. „Posebni propis“ u tom je slučaju Zakon o Hrvatskoj gospodarskoj komori (Narodne novine broj 144/21), koji u članku 11. propisuje da „pri Komori djeluju Centar za mirenje“, a u članku 12. stavku 1. da „Centar za mirenje (u daljnjem tekstu: Centar) pruža usluge vezane za postupak mirenja u kojem jedan ili više izmiritelja pomažu strankama - domaćim i stranim fizičkim i pravnim osobama - da zaključe nagodbu u građanskim, trgovačkim, radnim i drugim imovinskopravnim sporovima o pravima kojima slobodno raspolažu.“ U članku 12. stavku 4. Zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori dalje je propisano da se „nadležnost, organizacija i postupak pred Centrom uređuju (se) sukladno zakonu kojim je uređeno mirenje i pravilniku koji donosi Skupština“ (Hrvatske gospodarske komore). Posljednji Pravilnik o mirenju donijela je Skupština Hrvatske gospodarske komore 2011. godine (Narodne novine broj 142/11), a u pripremi je novi pravilnik. Iz teksta Zakona o mirenju, čita li ga se kao jedinstvenu normativnu cjelinu, proizlazi da institucije za medijaciju osnovane posebnim propisom, kao što je CM-HGK koji djeluje izravno na temelju Zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori, ne trebaju suglasnost Centra da bi se bavile provođenjem medijacije (što nije sporno ni po prirodi stvari jer se općim Zakonom o mirnom rješavanju sporova ne može uvjetovati opstanak i djelovanje institucije za mirenje koja je osnovana drugim, posebnim zakonom, osobito ne na način da bi neka pravna osoba osnovana pojedinačnim rješenjem ministra davala suglasnost za rad zakonom osnovanoj instituciji za provođenje medijacije). Nadalje, iz Zakona ne proizlazi da upis u Registar institucija za medijaciju osnovanih posebnim propisom ima bilo kakve konstitutivne učinke. Drugim riječima, upis u Registar institucija za medijaciju (ranije: mirenje) iz druge skupine, poput CM-HGK, može se provesti samo radi dostupnosti informacija o svim institucijama za medijaciju na jednom mjestu i radi informativnih svrha (to jest radi dostavljanja Centru informacija o postupcima mirnog rješavanja sporova te njihovu trajanju i ishodu), ali taj upis nema nikakav konstitutivni učinak u odnosu na postojanje i djelovanje institucija za medijaciju (ranije: mirenje) iz druge skupine, kao ni na njihov eventualni prestanak. Naime, eventualni prestanak rada institucija za medijaciju (ranije: mirenje) iz druge skupine može biti određen isključivo zakonom ili drugim posebnim propisom, kako su i osnovane. Sukladno opisanom zakonskom okviru, a s obzirom na to da se Prijedlog pravilnika o institucijama za medijaciju (u daljnjem tekstu: predloženi Pravilnik) većinom odnosi na institucije za medijaciju iz prve skupine, to jest na one koje za organiziranje medijacije trebaju suglasnost Centra i (pravno obvezujući) upis u Registar, kao i na one koje se bave provođenjem obuke za medijatora i/ili provođenjem obuke za trenera, a ne samo provođenjem medijacije, u predloženom Pravilniku je potrebno izrijekom naznačiti koje se odredbe tog Pravilnika primjenjuju (i) na institucije za medijaciju iz druge skupine, to jest na one za koje je „posebnim propisom određeno da organiziraju medijaciju“. Jasno određivanje koje se odredbe Pravilnika odnose (i) na institucije za medijaciju iz druge skupine iznimno je važno zbog pravne sigurnosti, pravne izvjesnosti i pravne predvidljivosti te pravodobnog izbjegavanja bilo kakvih sporova u primjeni Zakona i predloženog Pravilnika u praksi. Osim toga, budući da neke institucije za medijaciju (ranije: mirenje) iz druge skupine nemaju „suglasnost iz članka 10. stavka 1. Pravilnika o registru izmiritelja i standardima za akreditiranje institucija za mirenje i izmiritelja ('Narodne novine', broj 59/11.), potrebno je jasno naznačiti da se prijelazne i završne odredbe (članci 12. i 13.) ne odnose na takve institucije. Nije prihvaćen Člankom 7. stavkom 6. Zakona o mirnom rješavanju sporova („Narodne novine“, broj 67/23., dalje: ZMRS) propisano je da Centar za mirno rješavanje sporova (dalje: Centar) upisuje u Registar institucija za medijaciju samo institucije za medijaciju koje su dobile suglasnost Centra upravo iz razloga što takav upis za institucije za medijaciju kojima je potrebna suglasnost Centra ima konstitutivan učinak i od tog trenutka one stječu svojstvo institucija za medijaciju. Argumentum a contrario upis institucija za medijaciju koje su zakonom ovlaštene za provođenje obuke za medijatora i/ili za provođenje obuke za trenera i/ili za provođenje medijacije ne bi imao konstitutivan učinak, već samo deklaratoran, budući da se uvjeti za njihov nastanak i prestanak propisuju zakonom, pa iz tog razloga ovaj Prijedlog pravilnika niti ne predviđa mogućnost njihovog upisa u registar. Nadalje, ističemo kako iz odredbi Prijedloga pravilnika i ZMRS-a jasno i nedvojbeno proizlazi koje se odredbe primjenjuju na institucije koje su dobile suglasnost Centra za provođenje obuke za medijatora i/ili za provođenje obuke za trenera i/ili za provođenje medijacije, odnosno na pravne osobe kojima je potrebna suglasnost Centra, a koje na institucije za medijaciju koje su zakonom ovlaštene za provođenje obuke za medijatora i/ili za provođenje obuke za trenera i/ili za provođenje medijacije.
15 ALIDA BITUNJAC Temeljem odredbe članka 7. stavka 9. Zakona o mirnom rješavanju sporova („Narodne novine“, broj _______), ministar pravosuđa i uprave donosi Radi ekonomičnosti predlažem da se opći komentari na "Prijedlog pravilnika o registru medijatora" na odgovarajući način razmotre i u odnosu na ovaj Prijedlog pravilnika. Nije prihvaćen Očitovanja na primjedbe i prijedloge zaprimljene na Prijedlog pravilnika o registru medijatora objavljena su na središnjem državnom internetskom portalu za savjetovanje s javnošću.