Izvješće o provedenom savjetovanju - Prijedlog pravilnika o provedbi Programa potpore za kompenzaciju rasta troškova proizvodnje u sektorima stočarske i biljne proizvodnje

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Hrvatska poljoprivredna komora PRAVILNIK, Iznos potpore Financijska omotnica za peradarstvo je neadekvatna. Sektor peradarstva nije imao sektorske natječaje iz Programa ruralnog razvoja, najviše je ovisan o potrošnji energentata, ima visoke troškove stočne hrane te dobiva najmanji financijski iznos (samo 3,6% ukupnih sredstava namijenjenih stočarstvu). Nije prihvaćen Pri izradi Programa a potom i predmetnog Pravilnika Ministarstvo se rukovodilo razinom osjetljivosti pojedinog sektora, odnosno njegovom mogućnosti da kroz povećanje cijena primarnih proizvoda reagira na povećanje proizvodnih troškova. Sektor peradarstva prepoznat je kao osjetljiv sektor te su proizvodnja mesa peradi i proizvodnja jaja uvrštene u predmetni Program, dok je raspodjela omotnice učinjena prema proizvodno tržišnim pokazateljima zabilježenim od početka rata u Ukrajini, odnosno sukladno porastu cijena primarnih proizvoda i razini stabilnosti proizvodnje. Za sektor peradarstva kontinuirano je kroz Programe i određene mjere Ministarstva poljoprivrede osigurana potpora za ublažavanje posljedica tržišnih nestabilnosti. Od početka epidemije COVID-19 peradarskom sektoru je ukupno osigurano 47 milijuna kuna, što čini oko 13% ukupno osiguranih potpora u stočarstvu. Povećanje iznosa potpore koje se predlaže nije moguće s obzirom da su navedeni iznosi propisani Program koji je donesen na Vladi Republike Hrvatske.
2 OPG Jakopović Mladen PRAVILNIK, Iznos potpore Poštovani, Kako je u Mjeri 7 prihvatljivo max 5 ha po kulturi, minimum je logike u odnosu na ostale mjere, da bude iznos potpore barem 400,00 EUR/ha. Nije prihvaćen Programom je utvrđen intenzitet potpore.
3 Matija Kovačić PRAVILNIK, Iznos potpore Poštovani, obzirom da peradarska proizvodnja iziskuje najviše utrošenih energenata tijekom uzgoja, nerazumljivo je zašto potpora u tim podmjerama iznosi najmanji udio. Ako uzmemo u obzir broj UG na godišnjoj bazi kao mjerilo ispada da je podmjera 3.1. najviše zakinuta u ovim izračunima, a uzgajivači peradi su najovisniji o energentima (plin i lož ulje). Za usporedbu u odnosu na UG, iznos po kljunu bi trebalo biti 0,91 € da bi se izjednačila potpora sa podmjerama 1.1. ili 2.1. koje iznose do 130€ po grlu. Stoga ostaje mnogo prostora za povećanje potpore za podmjeru 3.1. te poravnanje sa ostalim podmjerama. Lijep pozdrav. Nije prihvaćen Pri izradi Programa a potom i predmetnog Pravilnika Ministarstvo se rukovodilo razinom osjetljivosti pojedinog sektora, odnosno njegovom mogućnosti da kroz povećanje cijena primarnih proizvoda reagira na povećanje proizvodnih troškova. Sektor peradarstva prepoznat je kao osjetljiv sektor te su proizvodnja mesa peradi i proizvodnja jaja uvrštene u predmetni Program, dok je raspodjela omotnice učinjena prema proizvodno tržišnim pokazateljima zabilježenim od početka rata u Ukrajini, odnosno sukladno porastu cijena primarnih proizvoda i razini stabilnosti proizvodnje. Za sektor peradarstva kontinuirano je kroz Programe i određene mjere Ministarstva poljoprivrede osigurana potpora za ublažavanje posljedica tržišnih nestabilnosti. Od početka epidemije COVID-19 peradarskom sektoru je ukupno osigurano 47 milijuna kuna, što čini oko 13% ukupno osiguranih potpora u stočarstvu. Povećanje iznosa potpore koje se predlaže nije moguće s obzirom da su navedeni iznosi propisani Programom koji je donesen na Vladi Republike Hrvatske.
4 Brodsko-posavska županija PRAVILNIK, Iznos potpore Željko Burazović Smatramo da je potrebno korigirati sljedeće mjere, odnosno podmjere: Podmjera 1.1. Potpora uzgajivačima krava u proizvodnji mlijeka - do 150,00 eura po grlu, Mjera 7. Potpora za proizvodnju voća i povrća, cvijeća, ljekovitog i aromatičnog bilja- smatramo da mjeru treba razdvojiti u dvije podmjere na sljedeći način: Podmjera 7.1. Potpora za proizvodnju voća, povrća i cvijeća - 400,00 eura po ha, Podmjera 7.2. Potpora za proizvodnju ljekovitog i aromatičnog bilja - 200,00 eura po ha Podmjera 3.1. Potpora za proizvodnju mesa peradi - 0,30 eura po kljunu Enormno poskupljenje cijena plina bez koga nema proizvodnje mesa peradi traži značajno povećanje potpore po Mjeri 3.1. koja će kompenzirati rast troškova proizvodnje ukoliko želimo da ova proizvodnja bude samodostatna za potrebe Republike Hrvatske. Nije prihvaćen Predmetne odredbe su propisane Programom potpore za kompenzaciju rasta troškova proizvodnje u sektorima stočarske i biljne proizvodnje koje je donesen na Vladi Republike Hrvatske te se spomenuta odredba ne može mijenjati predmetnim Pravilnikom. Iznos financijskih sredstava za provedbu programa je ograničen, a potporom se, s obzirom na rezultate analize, pokušao obuhvatiti potencijalni najveći broj korisnika, a . kako je navedeno u programu potporom se nastoji nadoknaditi dio porasta troškova proizvodnje.
5 MLADEN KARAVIDOVIĆ PRAVILNIK, Iznos potpore Zašto peradarska ptoizvodnja uvijek dobije najmanje iako su nam od svih sektora u stočarstvu troškovi najviše rasli,posebno plin Kad preračunate kljunove u uvjetna grla ispada da po uvjetnom grlu dobijemo 3 eura u odnosu na ostale SRAMOTA Primljeno na znanje Pri izradi Programa a potom i predmetnog Pravilnika Ministarstvo se rukovodilo razinom osjetljivosti pojedinog sektora, odnosno njegovom mogućnosti da kroz povećanje cijena primarnih proizvoda reagira na povećanje proizvodnih troškova. Sektor peradarstva prepoznat je kao osjetljiv sektor te su proizvodnja mesa peradi i proizvodnja jaja uvrštene u predmetni Program, dok je raspodjela omotnice učinjena prema proizvodno tržišnim pokazateljima zabilježenim od početka rata u Ukrajini, odnosno sukladno porastu cijena primarnih proizvoda i razini stabilnosti proizvodnje. Za sektor peradarstva kontinuirano je kroz Programe i određene mjere Ministarstva poljoprivrede osigurana potpora za ublažavanje posljedica tržišnih nestabilnosti. Od početka epidemije COVID-19 peradarskom sektoru je ukupno osigurano 47 milijuna kuna, što čini oko 13% ukupno osiguranih potpora u stočarstvu. Povećanje iznosa potpore koje se predlaže nije moguće s obzirom da su navedeni iznosi propisani Programom koji je donesen na Vladi Republike Hrvatske.
6 Hrvatska poljoprivredna komora PRAVILNIK, Uvjeti prihvatljivosti hektara u sektorima biljne proizvodnje Postojeći stavak 3. članka 7. ovoga Pravilnika bi trebalo izmijeniti na tragu već prihvaćenog prijedloga HPK na e-savjetovanju u vezi s ovim Programom potpore kojim je Ministarstvo prihvatilo da se ne uvjetuje PVP potpora za proizvođače šećerne repe u 2022. godini. Taj smo prijedlog podnijeli zbog dva razloga. Prvi, zato da iz potpore ne bi bilo isključeno oko 65-70 novih proizvođača koji su zasijali površine pod repom u ovoj 2023. godini što je jako važno za opstojnost cijelog sektora. Većina tih malih proizvođača su nekada sijali šećernu repu i sada se vraćaju ovoj proizvodnji a sigurno je dobar dio razloga povratka i dobra suradnja koju ostvaruju s jedinom tvrtkom koja preuzima svu šećernu repu proizvedenu u Hrvatskoj ali i zbog potpore koje ovoj poljoprivrednoj proizvodnji sasvim opravdano osiguravaju Ministarstvo poljoprivrede Vlada Republike Hrvatske. Drugi je razlog načelne prirode jer se ne bi smjela dogoditi situacija kao što je bila s nacionalnom potporom za šećernu repu za 2019. godinu koja je isplaćena isključivo na temelju proizvodnje u 2018. godini. Pa se dogodio apsurd da su proizvođači koji nisu sijali šećernu repu u 2018. godini a jesu u 2019. godini, ostali bez te potpore za 2019. S druge strane, puno je proizvođača koji su napustili tu proizvodnju 2019. godine a onda su ni krivi ni dužni, pogrešnim tumačenjem tadašnjeg pravilnika ostvarili potporu na temelju proizvodnje iz prethodne 2019. godine. Navedeni primjer je primjenjiv i na ovaj Pravilnik pa je važno da se bude konzistentan kod svih sektora u biljnoj proizvodnji na način da potpora ostane u rukama onih koji su zadržali proizvodnju iako je bilo puno problema i velikog porasta troškova tijekom prethodnog razdoblja. Dodatno, poznato je da je sektor šećerne repe poseban jer nije moguće zbog plodoreda sijati na istoj površini ovu ratarsku kulturu svake godine, kao i zbog njezinih specifičnih zahtjeva u pogledu pripreme tla, gnojidbe i zaštite od korova, biljnih nametnika i bolesti. Stavcima 1. i 2. članka 7. ovoga Pravilnika koji se odnosi na Mjeru 7 – proizvođači voća, povrća, cvijeća, ljekovitog i aromatičnog bilja, nije propisano da se uvjetuje uzgoj i/ili površina pod navedenim kulturama u prethodnoj 2022. godini, kako je navedeno za šećernu repu. Premda nije izričito navedeno, takav tekst omogućuje da se u skupa s prijedlogom novog teksta članka 5. st. 11.b. koji smo predložili, napravi logična poveznica na prijavljene površine u 2023. godini, jer se i kod ovih kultura radi o nastalom povećanju troškova već u prethodnoj 2022. godini, ali ujedno i o proizvođačima koji su zadržali ovu proizvodnju u 2023. godini. Naše je stajalište da ne bi bilo opravdano da se proizvođačima iz Mjere 7. Mjere 8, koji su značajno smanjivali ili možda čak u potpunosti napustili ove proizvodnje u 2023. godini isplaćuje potpora iz ovog Kriznog okvira. Sigurni smo da i Ministarstvo poljoprivrede dijeli naše promišljanje kako je pomoć prvenstveno namijenjena onima koji su unatoč velikim poteškoćama iz prethodnog razdoblja odlučili nastaviti ove proizvodnje jer jedino tako ova potpora koja će se odobriti u ovoj 2023. dobiva svoje potpuno opravdanje. Zaključno, želimo naglasiti kako troškovi vezani uz proizvodnju šećerne repe nastaju u dvije godine: najprije u jesensko-zimskom razdoblju pripreme za sjetvu i nakon toga prije i za vrijeme sjetve, te tijekom vegetacijskog razdoblja rasta repe u idućoj kalendarskoj godini. Stoga je opravdano da se kao polazište za potporu u sektoru šećerne repe uzima u obzir sve one proizvođače koji su imali povećane troškove u 2022., bilo da je riječ o sjetvi u toj godini i/ili pripremi za sjetvu u 2023., obavljenoj u 2022. godini. Na temelju svega navedenog, prijedlog da stavak 3. članka 7. glasi: „U mjeri 8. Programa za potporu je prihvatljivo prvih 50 ha poljoprivrednih površina na kojima korisnik potpore uzgaja šećernu repu prema podacima s Jedinstvenog zahtjeva za 2023. godinu.“ Držimo da je ova činjenica o nastanku porasta troškova u 2022. g. primjenjiva i na ostale sektore biljne proizvodnje koji su uvršteni u ovaj Program, za koje bi također trebao biti osiguran kontinuitet, odnosno da potpora dođe u ruke onih proizvođača koji su unatoč poteškoćama, nastavili s ovim osjetljivim proizvodnjama. Vjerujemo da će ovi naši prijedlozi koje smo iznijeli u ime naših proizvođača u biljnoj proizvodnji biti prihvaćeni i ugrađeni u završni tekst Pravilnika prije njegove konačne objave, i poziva proizvođačima za podnošenje zahtjeva koji će se podnositi na temelju ovoga Pravilnika. Nije prihvaćen Poglavljem 5. i 7. Programa utvrđeno je da se: - kao prihvatljive površine smatraju evidentirane poljoprivredne površine u ARKOD sustavu pod nasadima voća, povrća, cvijeća, ljekovitog i aromatičnog bilja, šećerne repe, sjemena povrća i sjemenskog kukuruza za koje je podnesen Jedinstveni zahtjev za 2022. godinu, odnosno - u poglavlju 7 je utvrđeno da se potpora dodjeljuje proizvođačima voća i povrća, cvijeća, ljekovitog i aromatičnog bilja, šećerne repe, sjemena povrća i sjemena kukuruza za površine na kojima je korisnik uzgajao voće, povrće, cvijeće, ljekovito i aromatično bilje, šećernu repi , sjeme povrća i sjeme kukuruza u 2022. godini. - u točki 7. utvrđeno je ograničenje potpore za prvih 50 ha šećerne repe na kojima je korisnik uzgaja šećernu repu u 2022. godini
7 MIROSLAV BOŽIĆ PRAVILNIK, Uvjeti prihvatljivosti hektara u sektorima biljne proizvodnje Članak 7 – UVJETI PRIHVATLJIVOSTI HEKTARA U BILJNOJ PROIZVODNJI Stavkom 3. članka 7. ovoga Pravilnika navedeno je sljedeće: „U mjeri 8. Programa za potporu je prihvatljivo prvih 50 ha poljoprivrednih površina na kojima je korisnik potpore uzgajao šećernu repu u 2022. godini prema podacima s Jedinstvenog zahtjeva za 2022. godinu.“ Ovakav je tekst za sektor šećerne repe apsolutno neprihvatljiv. Pretpostavljamo da je riječ o nehotičnoj pogrešci prema kojoj proizlazi da se potpora sektoru šećerne repe, na koju se odnosi predmetni Program, ostvaruje isključivo na temelju prvih 50 hektara na kojima je korisnik uzgajao šećernu repu u prethodnoj 2022. godini. Već smo prethodno istakli da je sektor šećerne repe specifičan i po tome što ne postoje proizvođači repe koji 100% ili većinu svojih površina imaju pod ovom kulturom svake godine, kao što je slučaj kod većine drugih specijaliziranih proizvodnji u stočarstvu ili biljnoj proizvodnji. To nije moguće zbog nužnosti plodoreda ove ratarske kulture, jer se u pravilu nikada repa ni ne sije na istoj površini iz godine u godinu, te posebnih zahtjeva u pogledu pripreme tla, gnojidbe i zaštite. Procjenjuje se da proizvođači šećerne repe u prosjeku imaju oko 10-15%, do najviše 20 posto ukupnih površina pod ovom kulturom, ali ne nužno svake kalendarske godine. Međutim, kada se promatra kontinuitet, većina proizvođača koja je ostala u sektoru su oni koji su visoko specijalizirani, s potrebnom mehanizacijom i znanjem za uzgojem kulture koja ima višestruko veće troškove po jedinici površine od drugih ratarskih kultura te je to osnovni razlog njezinog uvrštenja u ovaj Program. Ukazujemo na izričaj iz stavaka 1. i 2. čl. 7. ovog Pravilnika koji se odnosi na Mjeru 7 – proizvođači voća, povrća, cvijeća, ljekovitog i aromatičnog bilja, koji nema nikakvu poveznicu na uzgoj i površine pod navedenim kulturama u prethodnoj 2022. godini, kako je navedeno za šećernu repu. Držimo da je izričaj tih stavaka 1. i 2. ispravan, iako nije izričito navedeno, omogućuje da se u kombinaciji s dorađenim člankom 5. st. 11.b. napravi logična poveznica na prijavljene površine u 2023. godini, jer se i kod ovih kultura radi o djelomično nastalom povećanju troškova u prethodnoj godini, kao i proizvođačima koji su zadržali ovu proizvodnju. Držimo da ne bi bilo opravdano s motrišta javne politike da se proizvođačima iz Mjere 7. Mjere 8, koji su značajno smanjili ili napustili ove proizvodnje u ovoj 2023. g. isplaćuje ova potpora. Uvjereni smo da i Ministarstvo poljoprivrede drži kako je pomoć prije svega namijenjena onima koji su unatoč velikim poteškoćama iz prethodnog razdoblja odlučili nastaviti ove proizvodnje u ovoj godini jer jedino tada ova iznimna potpora koja će se odobriti u ovoj 2023. dobiva svoje potpuno opravdanje. Ponovno ističemo da je iz Izvješća Ministarstva o provedenom e-savjetovanju u vezi s predmetnim Programom potpore od 29. svibnja 2023. godine, razvidno da je prihvaćen prijedlog HPK i HIŠ-a iznesen u ime proizvođača šećerne repe u odnosu na nepotreban uvjet ostvarenja PVP-a u 2022. godini što automatski podrazumijeva da korisnici potpore za Mjeru 8, nisu morali imati zasijane površine pod repom u toj godini jer je praktički nezamisliva situacija da proizvođači koji su imali zasijane površine pod šećernom repom ne bi ujedno ostvarivali pravo na PVP plaćanje. Ističemo da imamo oko 70, uglavnom malih proizvođača šećerne repe, kooperanata HIŠ-a koji su zasijali površine pod šećernom repom u ovoj 2023. godini, a koji nisu imali ovu kulturu u svom plodoredu u prethodnoj 2022. g. Uvjereni smo da i oni moraju sudjelovati u ovom programu koji se vezuje uz Krizni okvir. S agronomskog gledišta, ključno je uočiti da troškovi vezani uz proizvodnju šećerne repe nastaju u dva dijela godine: najprije u jesensko-zimskom razdoblju pripreme za sjetvu i potom nakon sjetve u vegetacijskom razdoblju u idućoj godini. Stoga je opravdano da se kao polazište za potporu u sektoru šećerne repe uzima u obzir sve one proizvođače koji su imali povećane troškove u 2022., bilo da je riječ o sjetvi u toj godini i/ili pripremi za sjetvu u 2023., obavljenoj u 2022. godini. Na temelju svega navedenog, prijedlog da stavak 3. članka 7. glasi: „U mjeri 8. Programa za potporu je prihvatljivo prvih 50 ha poljoprivrednih površina na kojima korisnik potpore uzgaja šećernu repu prema podacima s Jedinstvenog zahtjeva za 2023. godinu.“ Obrazloženje ovoga prijedloga za potrebe možebitne komunikacije s predstavnicima EK, jeste to da su svi takvi proizvođači šećerne repe obavili odgovarajuće agrotehničke mjere u prethodnoj 2022. godini, čime se opravdava porast troškova proizvodnje o čemu govori Krizni okvir. Vjerujemo da je isti zaključak o nastanku porasta troškova u 2022. g. primjenjiv i na ostale sektore biljne proizvodnje koji su uvršteni u ovaj Program, za koje bi također trebao biti osiguran kontinuitet, odnosno da potpora dođe u ruke onih proizvođača koji su unatoč poteškoćama, nastavili s ovim osjetljivim proizvodnjama. ZAKLJUČAK Nadamo se da će ovi naši prijedlozi koje iznosimo u ime naših proizvođača šećerne repe biti uvaženi i ugrađeni u završni tekst Pravilnika prije konačne objave, te po potrebi u odgovarajuće izmjene Programa koji kako je prethodno navedeno u vrijeme pisanja ovog komentara još nije javno dostupan. Ukoliko je bilo što dodatno potrebno sa strane sektora proizvođača šećerne repe stojimo u svakom trenutku na raspolaganju Ministarstvu poljoprivrede. Za Hrvatsku industriju šećera: mr. sc. Miroslav Božić, savjetnik Uprave Nije prihvaćen Poglavljem 5. i 7. Programa utvrđeno je da se: - kao prihvatljive površine smatraju evidentirane poljoprivredne površine u ARKOD sustavu pod nasadima voća, povrća, cvijeća, ljekovitog i aromatičnog bilja, šećerne repe, sjemena povrća i sjemenskog kukuruza za koje je podnesen Jedinstveni zahtjev za 2022. godinu, odnosno - u poglavlju 7 je utvrđeno da se potpora dodjeljuje proizvođačima voća i povrća, cvijeća, ljekovitog i aromatičnog bilja, šećerne repe, sjemena povrća i sjemena kukuruza za površine na kojima je korisnik uzgajao voće, povrće, cvijeće, ljekovito i aromatično bilje, šećernu repi , sjeme povrća i sjeme kukuruza u 2022. godini. - u točki 7. utvrđeno je ograničenje potpore za prvih 50 ha šećerne repe na kojima je korisnik uzgaja šećernu repu u 2022. godini
8 Romana Horvat Marković PRAVILNIK, Uvjeti prihvatljivosti hektara u sektorima biljne proizvodnje U Članku 7. piše: (1) Najmanja površina po jednoj biljnoj vrsti voća prihvatljiva za potporu u mjeri 7. iz članka 4. ovoga Pravilnika iznosi 0,5 ha TREBA DOPUNITI: a može se promatrati i zbirno na način da površina na kojoj se uzgaja skupina biljnih vrsta voća iznosi najmanje 0,5 ha (kao i u čl.7 stavak 2 za uzgjoj cvijeća i ljekovitog bilja) Ovime bi bili zadovoljeni i voćari koji imaju mješovite voćnjake, a koji su trenutnim prijedlogom Pravilnika isključeni. Nije prihvaćen Programom je utvrđeno da je najmanja površina po pojedinoj voćnoj vrsti ili povrća koja je prihvatljiva z a potporu minimalno 0,5 ha.
9 HGK PRAVILNIK, Uvjeti prihvatljivosti grla/kljunova/pčelinjih zajednica Članica Udruženja poljoprivrede HGK predlaže izmijeniti članak 6. stavak 2. u dijelu koji se odnosi na datum 01. 04.2023, na način da se isti zamijeni sa datumom 01.07.2023. Naime, 01.04.2023. je datum kada sezona telenja kod većine proizvođača u sustavu krava-tele tek počinje. Ovime ti proizvođači ostaju zakinuti za potporu na sve prvotelke koje imaju evidentirano telenje nakon propisanog datuma. Porast troškova proizvodnje uslijed invazije Rusije na Ukrajinu utječe na sve aspekte poljoprivredne i stočarske proizvodnje, a posebno na odgoj uzgojno valjanog rasplodnog materijala. Ovakvim uvjetima prihvatljivosti direktno su zakinuti proizvođači koji su uložili značajna sredstva u remont stada  kako bi održali konkurentnost u kriznim vremenima. Sukladno tome, smatraju i predlažu da bi datum propisan u članku 6., stavku 2. Pravilnika trebalo izmijeniti na 01.07.2023. kada je sezona telenja u tijeku. Nije prihvaćen Predmetna odredba je propisana Programom potpore za kompenzaciju rasta troškova proizvodnje u sektorima stočarske i biljne proizvodnje koje je donesen na Vladi Republike Hrvatske te se spomenuta odredba ne može mijenjati predmetnim Pravilnikom.
10 PP Orahovica d.o.o. PRAVILNIK, Uvjeti prihvatljivosti grla/kljunova/pčelinjih zajednica Poštovani, Uvjeti prihvatljivosti opisani u stavku 2. članka 6., a odnose se na prihvatljiva ženska grla u sustavu krava-tele, koja se moraju nalaziti na gospodarstvu na dan 01.04.2023. godine, te u 18 mjeseci koji prethode tom datumu imaju registrirano barem jedno telenje u JRDŽ-u, predlažemo izmijeniti i propisati na dan 01.07.2023. Naime, 01.04. je datum kada sezona telenja kod većine proizvođača u sustavu krava-tele tek počinje. Ovime ti proizvođači ostaju zakinuti za potporu na sve prvotelke koje imaju evidentirano teljenje nakon propisanog datuma. Porast troškova proizvodnje uslijed invazije Rusije na Ukrajinu utječe na sve aspekte poljoprivredne i stočarske proizvodnje, a posebno na odgoj uzgojno valjanog rasplodnog materijala. Ovakvim uvjetima prihvatljivosti direktno su zakinuti proizvođači koji su uložili značajna sredstva u remont stada kako bi održali konkurentnost u kriznim vremenima. Sukladno prethodno navedenom, smatramo i predlažemo da bi datum propisan u članku 6., stavku 2. Pravilnika trebalo izmijeniti na 01.07.2023. kada je sezona telenja u tijeku. S poštovanjem. Nije prihvaćen Predmetna odredba je propisana Programom potpore za kompenzaciju rasta troškova proizvodnje u sektorima stočarske i biljne proizvodnje koje je donesen na Vladi Republike Hrvatske te se spomenuta odredba ne može mijenjati predmetnim Pravilnikom.
11 Hrvatska poljoprivredna komora PRAVILNIK, Uvjeti prihvatljivosti korisnika Navedeni tekst stavka 11. b. članka 5. nacrta Pravilnika nije najprecizniji u pogledu razumijevanja na koji će način biti obračunata potpora za proizvođače za Mjeru 7 - proizvođači voća, povrća, cvijeća, ljekovitog i aromatičnog bilja i Mjeru 8 – proizvođači šećerne repe. Moglo bi se naime zaključiti da je prihvaćen prijedlog HPK iz e-savjetovanja prema kojemu smo tražili da se izostavi uvjet isplaćene PVP potpore za 2022. godinu jer bi tako bilo isključeno jako puno malih proizvođača koji su se javili ove godine, sudjelovali u sjetvi i koji su svi imali porast troškova u jesenskom dijelu pripreme tla za sjetvu koja je obavljena ove 2023. godine. U Izvješću Ministarstva je navedeno da se prijedlog HPK prihvaća u odnosu na izuzeće od ispunjavanja uvjeta PVP-a, te bi s tim u skladu trebalo napraviti precizniji tekst ovoga stavka kako bi bile otklonjene sve dvojbe. Naš je prijedlog da taj stavak 11. glasi: „Prihvatljivi korisnici potpore u mjeri 7. i 8. Programa su mikro, mala i srednja poduzeća definirana člankom 2. Priloga 1. Uredbe o poljoprivrednom izuzeću te velika poduzeća, koja se bave proizvodnjom voća, povrća, cvijeća, ljekovitog i aromatičnog bilja, šećerne repe. Svi korisnici moraju ispunjavati sljedeće uvjete: a) upis u Upisnik poljoprivrednika, b) imati evidentirane poljoprivredne površine u ARKOD sustavu pod nasadima voća, povrća, cvijeća, ljekovitog i aromatičnog bilja, šećerne repe u 2023. godini, a za koje je evidentirane poljoprivredne površine u ARKOD-u podnesen Jedinstveni zahtjev za 2022. i 2023. godinu.“ Ovakvim prijedlogom izmjene ovoga stavka će se izbjeći da potpora iz ovog Programa odlazi onim proizvođačima voća, povrća, cvijeća, ljekovitog i aromatičnog bilja i šećerne repe koji su značajno smanjili ili čak u potpunosti napustili ove proizvodnje u 2023. godini. Mi vjerujemo da to sigurno nije namjera Ministarstva poljoprivrede niti bi to bilo u skladu s opravdanim načinom kako se raspoređuju sredstva nacionalnog proračuna koja su nedostatna i koja stoga moraju biti dodijeljena na korisnicima razumljiv način. Želimo naglasiti stajalište HPK da za obračun ove potpore ne smije biti presudna struktura sjetvenih površina u 2022. godini, nego u tekućoj 2023. godini. Međutim, pri tome, želimo istaći da je na svim tim površinama došlo do porasta troškova u 2022. godini što je jako bitno. Kad je riječ o proizvođačima sjemenskog kukuruza i sjemena povrća, držimo da bi na sličan način trebalo, u cilju ujednačenosti cijelog Pravilnika, preurediti i tekst stavka 12. članka 5. ovoga Pravilnika, kako bi i u tim sektorima potpora bila usmjerena onim proizvođačima koji su zadržali ove proizvodnje u 2023. godini a koji su jednako tako, polazeći od specifičnosti sjemenske proizvodnje, imali povećane troškove u prethodnoj 2022. godini. Nije prihvaćen Poglavljem 5. i 7. Programa utvrđeno je da se: - kao prihvatljive površine smatraju evidentirane poljoprivredne površine u ARKOD sustavu pod nasadima voća, povrća, cvijeća, ljekovitog i aromatičnog bilja, šećerne repe, sjemena povrća i sjemenskog kukuruza za koje je podnesen Jedinstveni zahtjev za 2022. godinu, odnosno - u poglavlju 7 je utvrđeno da se potpora dodjeljuje proizvođačima voća i povrća, cvijeća, ljekovitog i aromatičnog bilja, šećerne repe, sjemena povrća i sjemena kukuruza za površine na kojima je korisnik uzgajao voće, povrće, cvijeće, ljekovito i aromatično bilje, šećernu repi , sjeme povrća i sjeme kukuruza u 2022. godini.
12 MIROSLAV BOŽIĆ PRAVILNIK, Uvjeti prihvatljivosti korisnika Članak 5 - PRIHVATLJIVI KORISNICI Stavkom 11. b. ovoga članka predviđeno je da svi korisnici moraju imati „evidentirane poljoprivredne površine u ARKOD sustavu pod nasadima voća, povrća, cvijeća, ljekovitog i aromatičnog bilja, šećerne repe, za koje je podnesen Jedinstveni zahtjev za 2022. godinu.“ Navedeni tekst prema našem razumijevanju i pravnom tumačenju potvrđuje da je prihvaćen prijedlog iz e-savjetovanja u vezi s Programom na temelju kojeg se donosi ovaj Pravilnik a prema kojemu su svi korisnici za Mjeru 7 - proizvođači voća, povrća, cvijeća, ljekovitog i aromatičnog bilja i Mjeru 8 – proizvođači šećerne repe, tretirani na isti način, tako da u smislu prihvatljivosti korisnika imaju podnesen Jedinstven zahtjev za 2022. godinu. Naše je razumijevanje da se prvi dio rečenice može interpretirati tako da se uvjetuje da korisnici imaju evidentirane poljoprivredne površine u ARKOD sustavu pod nasadima navedenih kultura u tekućoj 2023. godini, dakle za površine u godini podnošenja ovog zahtjeva, ali da istodobno imaju i podneseni Jedinstveni zahtjev za te površine u 2022. godini čime se osigurava kontinuitet proizvodnje, i nakon pretrpljenih šteta zbog povećanja troškova proizvodnje, jer kod svih navedenih kultura dio troškova pripreme i održavanja zemljišta nastaje i u prethodnoj 2022. godini, što odgovara Kriznom okviru ali se potpora usmjerava prema stvarnom stanju korištenja tih površina u tekućoj 2023. godini. Drugim riječima, izbjegava se situacija da potpora iz ovog Programa odlazi onim proizvođačima koji bi u cijelosti napustili ove proizvodnje u 2023. godini, što smo uvjereni nije namjera Ministarstva poljoprivrede niti bi to bilo u skladu s opravdanim ciljevima politike potpore. Vjerujemo da je takvo razumijevanje navedene odredbe ispravno i pravno prihvatljivo, te da je na tragu prethodno provedene rasprave i prihvaćenih prijedloga HPK i HIŠ-a. Međutim, u cilju predostrožnosti i ispravnog i nedvojbenog tumačenja od strane Agencije za plaćanje kao provedbenog tijela, predlažemo dopunu navedenog stavka 11.b na sljedeći način: Svi korisnici moraju ispunjavati sljedeće uvjete: a) upis u Upisnik poljoprivrednika, „b) imati evidentirane poljoprivredne površine u ARKOD sustavu pod nasadima voća, povrća, cvijeća, ljekovitog i aromatičnog bilja, šećerne repe u 2023. godini, a za koje je poljoprivredne površine podnesen Jedinstveni zahtjev za 2022. i 2023. godinu“ Ministarstvo poljoprivrede može po potrebi još malo preciznije razraditi ovu odredbu čl. 5. st. 11.b, ali je najvažnije da pravno i sadržajno bude sačuvan njezin smisao onako kako je uvodno interpretirano, te što je takva interpretacija u potpunosti na tragu već prihvaćenih prijedloga HPK i HIŠ-a iznesenih u ime sektora proizvođača šećerne repe. To znači da za obračun potpore nije presudna struktura sjetvenih površina u 2022. godini, nego u tekućoj 2023. godini, ali se podrazumijeva da je na svim tim površinama došlo do određenog porasta troškova u 2022. godini što je jako bitno. Ne ulazeći u specifičnosti sektora proizvođača sjemenskog kukuruza i sjemena povrća, držimo da bi na sličan način trebalo, u cilju konzistentnosti cijelog Pravilnika, preurediti i izričaj stavka 12. članka 5. ovoga Pravilnika, kako bi i u tim sektorima potpora bila usmjerena onim proizvođačima koji su zadržali ove proizvodnje u 2023. godini a koji su sigurno, zbog obilježja sjemenske proizvodnje, imali povećane troškove u prethodnoj 2022. godini. Za Hrvatsku industriju šećera: mr. sc. Miroslav Božić, savjetnik Uprave Nije prihvaćen Poglavljem 5. i 7. Programa utvrđeno je da se: - kao prihvatljive površine smatraju evidentirane poljoprivredne površine u ARKOD sustavu pod nasadima voća, povrća, cvijeća, ljekovitog i aromatičnog bilja, šećerne repe, sjemena povrća i sjemenskog kukuruza za koje je podnesen Jedinstveni zahtjev za 2022. godinu, odnosno - u poglavlju 7 je utvrđeno da se potpora dodjeljuje proizvođačima voća i povrća, cvijeća, ljekovitog i aromatičnog bilja, šećerne repe, sjemena povrća i sjemena kukuruza za površine na kojima je korisnik uzgajao voće, povrće, cvijeće, ljekovito i aromatično bilje, šećernu repi , sjeme povrća i sjeme kukuruza u 2022. godini. - u točki 7. utvrđeno je ograničenje potpore za prvih 50 ha šećerne repe
13 Maksima savjetovanje d.o.o. PRAVILNIK, Uvjeti prihvatljivosti korisnika Način na koji su prema prijedlogu Pravilnika definirani uvjeti prihvatljivosti korisnika ne obuhvaća kooperantski odnos, konkretno kod Mjere 9. i proizvodnje sjemena. Naime, imamo situacije da se korisnik bavi proizvodnjom sjemena, ali u cilju povećanja količine je dodatno još angažirao kooperante, koji temeljem prethodno definiranog i zaključenog ugovora dodatno proizvode sjeme baš isključivo za korisnika. Dakle, korisnik pokriva sve troškove kooperanta kroz definiranje i plaćanje otkupne cijene i još dodatno osigurava stručni i zdravstveni nadzor nad proizvodnjom, ali i inicijalno sjeme te baš korisnik prijavljuje proizvodnju pri HAPIH-u (a ne kooperant). Takvim modelom suradnje korisnik ispunjava uvjete prihvatljivosti iz članka 5. stavak 12. od a) do e), ali ne ispunjava uvjet iz f) i g) jer kooperant (a ne korisnik) proizvodi sjeme na svojim Arkod česticama, iako se korisnik službeno vodi kao proizvođač sjemena. S druge strane, niti kooperant nije prihvatljiv prijavitelj, jer ne ispunjava uvjet iz čl.5. st.12 pod c) i d). Proizlazi da niti jedan subjekt iz ovakvog poslovnog modela proizvodnje nisu prihvatljivi za dobivanje ove potpore. Predlažemo definiranje uvjeta prihvatljivosti korisnika kod kooperantskog modela proizvodnje sjemena na način da se uvjeti pod f) i g) dokazuju ugovorom o proizvodnji sjemena i da se prizna Jedinstveni zahtjev kooperanta kao korisnikov, iako će nominalno glasiti na kooperanta. Naravno, svaki prijedlog je dobrodošao koji će obuhvatiti ovakav model proizvodnje. Nije prihvaćen Prihvatljivi korisnici moraju ispunjavati propisane uvjete iz Poglavlja 5. Programa državne potpore za kompenzaciju rasta troškova proizvodnje u sektorima stočarske i biljne proizvodnje te iz članka 5. stavka 12. Pravilnika o provedbi Programa potpore za kompenzaciju rasta troškova proizvodnje u sektorima stočarske i biljne proizvodnje kako bi ostvarili pravo na potporu. Međutim, primamo na znanje prijedlog prihvatljivosti korisnika kod kooperantskog modela proizvodnje sjemena
14 MIROSLAV BOŽIĆ PRAVILNIK, Predmet pravilnika Članak 1 - PREDMET PRAVILNIKA Već na prvi nacrt Programa potpore za kompenzaciju rasta troškova proizvodnje u sektorima stočarske i biljne proizvodnje iz ožujka ove godine dostavljen u HGK i HPK, a na koji se naslanja ovaj Pravilnik kao provedbeni akt, Hrvatska industrija šećera (dalje u tekstu: HIŠ), dostavila je 12. travnja Ministarstvu poljoprivrede svoje očitovanje, uz naglasak da snažno podržava inicijativu Ministarstva i donošenje ovog programa. Iz Izvješća o provedenom e-savjetovanju u vezi s predmetnim Programom potpore od 29. svibnja 2023. godine, razvidno je da je Ministarstvo neke prijedloge podnositelja prijedloga prihvatilo dok neke prijedloge nije prihvatilo. Konkretno, u Izvješću je navedeno da je prihvaćen prijedlog više podnositelja prijedloga u odnosu na uvjet PVP-a u 2022. godini za proizvođače šećerne repe (ističemo u tom smislu prijedloge HPK-a i HIŠ-a), što podrazumijeva da korisnici potpore za Mjeru 8, ne moraju imati ostvareno pravo na PVP potporu u 2022. godinu. To nadalje znači da korisnici nisu morali imati zasijane površine pod repom u toj godini jer je praktički nezamisliva situacija da proizvođači koji imaju zasijanu površinu pod šećernom repom ne bi ujedno ostvarivali pravo na PVP plaćanje. U pozadini tog zahtjeva HPK-a HIŠ-a je činjenica da je oko 70, pretežito malih proizvođača šećerne repe, kooperanata HIŠ-a koji su zasijali površine pod šećernom repom u ovoj 2023. godini a koji nisu imali ovu kulturu u svom plodoredu u prethodnoj 2022. godini, te su tako i oni dobili priliku sudjelovati u ovom programu koji se vezuje uz Krizni okvir. S agronomskog gledišta, ključno je da troškovi vezani uz proizvodnju šećerne repe nastaju tijekom dvije godine: najprije u jesensko-zimskom razdoblju pripreme za sjetvu i potom tijekom vegetacijskog razdoblja u idućoj godini. Stoga je opravdano da se kao polazište za potporu u sektoru šećerne repe uzima u obzir sve one proizvođače koji su imali povećane troškove u 2022., bilo da je riječ o sjetvi u toj godini i/ili pripremi za sjetvu u 2023. godini. Ističemo da je sektor šećerne repe specifičan i po tome što ne postoje proizvođači repe koji 100% ili većinu svojih površina imaju pod ovom kulturom. To nije moguće zbog nužnosti plodoreda, jer se u pravilu nikada repa ni ne sije na istoj površini iz godine u godinu. Stoga je realna procjena da proizvođači šećerne repe u prosjeku imaju oko 10-15%, do najviše 20 posto svojih površina pod ovom kulturom, ali ne nužno svake kalendarske godine. Poteškoća u smislu potpunijeg razumijevanja sadržaja konačno usvojenog Programa, nakon objavljenog Izvješća sa e-savjetovanja je ta što isti do dana pisanja ovog komentara nije još uvijek dostupan, pa tako nije ni poznat konačni tekst svih odredbi. Naše je razumijevanje da u tom konačnom tekstu, polazeći od činjenice iz Izvješća da je prihvaćen prijedlog HPK i HIŠ-a u ime svojih kooperanata za Mjeru 8 da korisnici ove potpore ne moraju imati PVP plaćanje za šećernu repu u 2022., te da to onda mora biti konzistentno i u tekstu ovog Pravilnika. Međutim, uočili smo da u dvjema odredbama Pravilnika postoji nekonzistentnost. Naime, u tekstu koji definira uvjete prihvatljivosti korisnika za Mjeru 8 napravljen je po našem sudu, iako donekle neprecizan, zadovoljavajući izričaj, (čl. 5., st. 11.b), i to na potpuno isti način za proizvođače voća, povrća, cvijeća, ljekovitog i aromatičnog bilja (Mjera 7) i proizvođače šećerne repe (Mjera 8). S druge strane, u odredbi čl. 7., st. 3. Pravilnika koja se odnosi na uvjete prihvatljivosti hektara, napravljena je razlika za korisnike iz Mjere 7 i Mjere 8, tako da je proizvođačima šećerne repe postavljen uvjet da su morali uzgajati šećernu repu u 2022. godini, prema podacima Jedinstvenog zahtjeva. Vjerujemo da je riječ o nehotičnoj pogrešci jer na taj način očito dolazi do nekonzistentnosti, kako u smislu već prihvaćenih prijedloga HPK i HIŠ-a iskazanih u ime proizvođača šećerne repe kako njih 70-ak ne bi ostalo bez potpore, tako i u pogledu cjelovitog tumačenja uvjeta prihvatljivosti. U nastavku se iznose pobliži detalji vezani uz navedenu nekonzistentnost i prijedlog kako to korigirati. za Hrvatsku industriju šećera: mr. sc. Miroslav Božić, savjetnik Uprave Nije prihvaćen Poglavljem 5. i 7. Programa utvrđeno je da se: - kao prihvatljive površine smatraju evidentirane poljoprivredne površine u ARKOD sustavu pod nasadima voća, povrća, cvijeća, ljekovitog i aromatičnog bilja, šećerne repe, sjemena povrća i sjemenskog kukuruza za koje je podnesen Jedinstveni zahtjev za 2022. godinu, odnosno - u točki 7 je utvrđeno da se potpora dodjeljuje proizvođačima voća i povrća, cvijeća, ljekovitog i aromatičnog bilja, šećerne repe, sjemena povrća i sjemena kukuruza za površine na kojima je korisnik uzgajao voće, povrće, cvijeće, ljekovito i aromatično bilje, šećernu repi , sjeme povrća i sjeme kukuruza u 2022. godini. - u poglavlju 7. utvrđeno je ograničenje potpore za prvih 50 ha šećerne repe
15 Hrvatska poljoprivredna komora PRAVILNIK Podržavamo donošenje predmetnog Pravilnika kao što je podržala i donošenje Programa potpore za kompenzaciju rasta troškova proizvodnje u sektorima stočarske i biljne proizvodnje na temelju kojeg se donosi ovaj Pravilnik. HPK se očitovala na prijedlog Programa koji je prethodno bio na e-savjetovanju. Neki od naših prijedloga u su usvojeni a neki nisu što je vidljivo iz Izvješća o provedenom e-savjetovanju u vezi s ovim Programom potpore od 29. svibnja 2023. godine. U nastavku se želimo osvrnuti na jedan od naših prijedloga koji je kako smo zaključili iz Izvješća kao i iz izravnih razgovora s ministricom poljoprivrede usvojen a za koji smo uvidjeli da nije na odgovarajući način ugrađen u nacrt Pravilnika na ovom e-savjetovanju. Riječ je potpori proizvođačima šećerne repe za koje je postavljen uvjet prema kojemu bi se potpora isplaćivala za prvih 50 hektara, ali na temelju zasijanih površina pod šećernom repom u 2022. godini, što je evidentirano u Jedinstvenom zahtjevu podnesenom Agenciji za plaćanja. Držimo da to nije prihvatljivo rješenje kako za sektor šećerne repe gdje je eksplicitno navedeno, kao i za sektor sjemenske proizvodnje kukuruza i sektor sjemena povrća da se potpora ostvaruje na temelju zasijanih površina, znači proizvodnje u 2022. godini. Slično je vjerojatno i za treći sektor biljne proizvodnje koji je uključen u ovaj Programa a to je sektor pod Mjerom 7 koji obuhvaća proizvođače voća, povrća, cvijeća, ljekovitog i aromatičnog bilja. Stajalište je HPK da se potpora treba obračunavati na temelju stvarnog stanja površina u ova tri navedena sektora (Mjere 7, 8 i 9) isključivo u tekućoj 2023. godini, kako bi se osiguralo da potpora bude usmjerena onim proizvođačima koji su unatoč velikim poteškoćama u svim navedenim sektorima, zadržali ovu proizvodnju. Činjenica je da je u svim navedenim sektorima došlo do porast troškova proizvodnje tijekom 2022. godine, a koji su troškovi ugrađeni u troškove razdoblja 2022/2023. godine koji bi trebali biti barem djelomično kompenzirani ovim Programom potpore. U nastavku iznosimo neke konkretne prijedloge izmjena i dopuna nacrta Pravilnika. Nije prihvaćen Poglavljem 5. i 7. Programa utvrđeno je da se: - kao prihvatljive površine smatraju evidentirane poljoprivredne površine u ARKOD sustavu pod nasadima voća, povrća, cvijeća, ljekovitog i aromatičnog bilja, šećerne repe, sjemena povrća i sjemenskog kukuruza za koje je podnesen Jedinstveni zahtjev za 2022. godinu, odnosno - u poglavlju 7 je utvrđeno da se potpora dodjeljuje proizvođačima voća i povrća, cvijeća, ljekovitog i aromatičnog bilja, šećerne repe, sjemena povrća i sjemena kukuruza za površine na kojima je korisnik uzgajao voće, povrće, cvijeće, ljekovito i aromatično bilje, šećernu repi , sjeme povrća i sjeme kukuruza u 2022. godini.
16 Tomislav Brlošić PRAVILNIK Poštovani! Ovim pravilnikom o potpori proizvođačima šećerne repe za koje je postavljen uvjet prema kojemu bi se potpora isplaćivala za prvih 50 hektara, ali na temelju zasijanih površina pod šećernom repom u 2022. godini što je evidentirano u Jedinstvenom zahtjevu podnesenom Agenciji za plaćanje , smatram da to nije prihvatljivo rješenje. Članak 7 - Uvijeti prihvatljivosti hektara u biljnoj proizvodnji. Postojeći stavak 3. Članka 7. ovoga pravilnika bi trebalo izmijeniti na tragu već prihvaćenog prijedloga sa e - savjetovanja gdje je ministarstvo prihvatilo da se ne uvjetuje PvP potpora za proizvođače šećerne repe u 2022. godini prijedlog je podnesen da ne bi bilo isključeno oko 60 novih proizvođača među kojima sam i ja koji su zasijali površine pod repom u ovoj 2023. godini i ako ostane ovakav pravilnik vjerojatno da ovi proizvođači sljedeće godine neće sijati šećernu repu zaključno, želim naglasiti kako troškovi vezani uz proizvodnju šećerne repe nastaju u 2 godine najprije u ljetno jesenskom razdoblju obrade tla i mineralnom gnojidbom i za vrijeme sjetve tijekom vegetacijskog razdoblja rasta repe u idućoj kalendarskoj godini, proizvodnja šeć. repe se ne odvija u jednoj godini. Nije prihvaćen Poglavljem 5. i 7. Programa utvrđeno je da se: - kao prihvatljive površine smatraju evidentirane poljoprivredne površine u ARKOD sustavu pod nasadima voća, povrća, cvijeća, ljekovitog i aromatičnog bilja, šećerne repe, sjemena povrća i sjemenskog kukuruza za koje je podnesen Jedinstveni zahtjev za 2022. godinu, odnosno - u točki 7 je utvrđeno da se potpora dodjeljuje proizvođačima voća i povrća, cvijeća, ljekovitog i aromatičnog bilja, šećerne repe, sjemena povrća i sjemena kukuruza za površine na kojima je korisnik uzgajao voće, povrće, cvijeće, ljekovito i aromatično bilje, šećernu repi , sjeme povrća i sjeme kukuruza u 2022. godini. - u poglavlju 7. utvrđeno je ograničenje potpore za prvih 50 ha šećerne repe
17 Robert Kos PRAVILNIK Poštovani, Budući smo punih 40 godina moja obitelj i ja u peradarstvu, dopustite mi da prokomentiram trenutnu situaciju. U ovih 40 godina peradarstvo je prolazilo kroz mnoštvo različitih etapa. Bilo je teških vremena, pa nakon toga i "zlatno" doba ove grane da bi se u posljednjih dvadesetak godina situacija mijenjala doslovce iz godinu u godinu, nažalost po nas peradare na gore. Tako da možemo slobodno reći kako trenutno živimo u jako kompleksnom i izazovnom vremenu. Dokaz tome su i razna odustajanja od proizvodnje kojima smo svjedoci. Činjenica je da se u našem sektoru puno toga promijenilo. Ponajprije, sama proizvodnja je daleko daleko skuplja (energenti, veterinarske usluge, radna snaga, strojevi,) i još čitav niz stvari o kojima nekada nismo ni razmišljali a sada nam predstavljaju ozbiljan problem. Tome još treba pridodati i faktor rizika koji se s ovim vremenskim nepogodama još povećava. Mi smo svi svjesni da se, kako sam ga nazvao "zlatno" doba peradarstva neće vratiti, ali bismo htjeli održati koliko toliko svrsishodnu proizvodnju. Stoga bih želio apelirati na MP da nas ne zaborave i budu svjesni naših problema. Ovdje moram spomenuti i pohvaliti mjeru "dobrobit životinja" koja svima koji su je primili znači jako puno ali koju nažalost nisu svi dobili. Vjerujemo da smo bitna grana u našoj poljoprivredi od koje ovisi i prehranjuje se jako puno obitelji i jedina želja nam je to i dalje raditi. S poštovanjem Primljeno na znanje Situacija u sektoru peradarstva je složena kao i u cijelom stočarstvu koje je pogođeno posljedicama rasta ulaznih troškova te je i predmetni Programom potpore za kompenzaciju rasta troškova proizvodnje u sektorima stočarske i biljne proizvodnje jedna od mjera koju Ministarstvo poljoprivrede donosi kako bi pozitivno utjecalo na situaciju u sektoru.
18 Dejan Horvat PRAVILNIK Zašto se Ministarstvo poljoprivrede želi uništiti nas peradare naravno UKRAJINAC investira peradarstvu farme klaonica valonica itd. Stižu radnici iz Filipinac Indije Nepal a naša djeca put po noge u Irsku Njemačka itd lp. Ministrici Primljeno na znanje Komentar se ne odnosi na predmetni Pravilnik te ne zahtijeva odgovor
19 MARKO HAJNIĆ PRAVILNIK POČETAK KRAJA HRVATSKIH PERADARA => potpore sektoru peradarstva su u nesrazmjeru s udjelom u ukupnoj stočarskoj proizvodnji => peradarstvo ima najviše fiksne troškove proizvodnje te je samim time najviše izloženo promjenama cijena energenata, što se najviše vidi na računima za struju i plin koji su odnijeli svu prošlogodišnju i ovogodišnju zaradu te ostavili peradare na rubu financijske egzistencije => peradarstvo je jedina grana proizvodnje za koju ne postoje natječaji, kako za izgradnju/rekonstrukciju tako i za nabavu opreme i mehanizacije => peradari nisu stočari ni ratari tako da mi ne obrađujemo hektare i hektare zemlje te ne možemo zadovoljiti dosadašnje kriterije u natječajima vezane za omjer uvjetnih grla i obradivih površina => dovođenjem stranih investitora te serviranjem na pladnju u roku par mjeseci svega što godinama nije omogućeno domaćim hrvatskim peradarima jasno ukazuje na smjer kojim se želi odvesti hrvatski peradar, u propast Primljeno na znanje Komentar se ne odnosi na predmetni Pravilnik te ne zahtijeva odgovor.
20 GIU "CROATIASTOČAR" Zagreb, Ivana Šibla 9 PRAVILNIK Poštovani, Kriteriji programa potpore za kompenzaciju rasta troškova proizvodnje u sektorima stočarske i biljne proizvodnje trebali bi ovisiti o izračunima troškova proizvodnje te tržnim cijenama koje gospodarstva realiziraju tijekom predviđenog perioda na koji se odnosi potpora. U sektorima stočarstva takav izračun bi valjalo izračunati na jedinicu uvjetnog grla. Iz sektora stočarske proizvodnje, a što je višekratno upozoravano, najvećim dijelom zapostavljen je sektor peradarstva a isto tako i sektor proizvodnje ovčjeg i kozjeg mlijeka. Što se tiče potpore Podmjere 3.1. – potpora za proizvodnju mesa peradi predlaže se povećanje iznosa za utovljene piliće sa 0,02 eura/kljun na minimalno 0,05 eura/kljun a isto tako da se za utovljene purane primjeni iznos od 0,30 eura/kljun s obzirom na značajno veće troškove u tovu purana kao što je predviđena potpore za nesilice. Predloženim prijedlogom iznosi potpore za ove sektore po uvjetnom grlu biti će još značajno niži u odnosu na ostale sektore stočarstva. Ne treba posebno spominjati da sektor stočarstva nema drugih potpora a gospodarstva koja se bave ovom vrstom proizvodnje u pravilu ne raspolažu sa hektarima poljoprivrednog zemljišta te su najviše izloženi kroz trošak stočne hrane za koju u pravilu kupuju sirovine tijekom berbe a prošlogodišnji urod, posebice kukuruza imao je ekstremno visoke tržne cijene. Uz trošak hrane peradarstvo je i najviše opterećeno troškom energije s obzirom na specifične uvjete kod držanja peradi. Također je višekratno predlagano da se kod potpora uvaži činjenica da su u sektoru ovčarstva i kozarstva značajno veći troškovi u proizvodnji mlijeka pa bi u tom smislu valjalo barem minimalno za 20% uvećati potporu po grlu ovaca i koza koje su u sustavu proizvodnje odnosno otkupa mlijeka. Primljeno na znanje Pri izradi Programa a potom i predmetnog Pravilnika Ministarstvo se rukovodilo razinom osjetljivosti pojedinog sektora, odnosno njegovom mogućnosti da kroz povećanje cijena primarnih proizvoda reagira na povećanje proizvodnih troškova. Sektor peradarstva prepoznat je kao osjetljiv sektor te su proizvodnja mesa peradi i proizvodnja jaja uvrštene u predmetni Program, dok je raspodjela omotnice učinjena prema proizvodno tržišnim pokazateljima zabilježenim od početka rata u Ukrajini, odnosno sukladno porastu cijena primarnih proizvoda i razini stabilnosti proizvodnje. Za sektor peradarstva kontinuirano je kroz Programe i određene mjere Ministarstva poljoprivrede osigurana potpora za ublažavanje posljedica tržišnih nestabilnosti. Od početka epidemije COVID-19 peradarskom sektoru je ukupno osigurano 47 milijuna kuna, što čini oko 13% ukupno osiguranih potpora u stočarstvu. Povećanje iznosa potpore koje se predlaže nije moguće s obzirom da su navedeni iznosi propisani Program koji je donesen na Vladi Republike Hrvatske.
21 Josip Bingula PRAVILNIK Poštovani, Država, kao loša maćeha sve se gore odnosi prema peradarstvu, sa očitim ciljem da se domaće peradarstvo uništi i otvori put stranim, lobiranim tajkunima koji iza sebe ostavljaju pustoš. To potvrđuje i ovaj prijedlog potpore. To potvrđuju i Vaše poruke o obaveznoj košnji travnjaka, kojih mi peradari nemamo (od 11.07.2023.).,dok ne dobivamo poruke smisla pomoći ili obaveza vezano za peradarstvo. Mi peradari imamo najveće troškove u proizvodnji., najviše punimo proračun, a nude nam se mrvice. Dobar gospodar, prema njivi koja dobro rodi se tako ne odnosi. Samo loš gospodar i loša maćeha. Primljeno na znanje Komentar se ne odnosi na predmetni Pravilnik te ne zahtijeva odgovor.
22 SLAVEN ŠULOVNJAK PRAVILNIK Poštovani, Iako mi kao peradari sudjelujemo sa „samo“ 20% ukupne stočarske proizvodnje, kako je moguće da nas se želi potisnuti i istisnuti u potpunosti s Našeg hrvatskog domaćeg tržišta. Nije li logično da se naša djeca hrane domaćim mesom, najkvalitetnijom piletinom koja se trenutno može pronaći na domaćem tržištu. Uz tolike troškove energenata(struje,plina) koji su otišli u nebo, jednostavno ih je više nemoguće uredno servisirati, uslijed svega mi nismo više u mogućnosti niti likvidno poslovati. Zadužujemo i sebe i svoje obitelji, a sve kako bi mogli „glavu držati iznad vode“. Farme su nam stare, dotrajale, izraubane i dugo vremena neobnavljane. U spektru natječaja, mjera, potpora ne postoji ništa slično niti jedna mjere za peradare, tovljenike brojlera kako bi mogli odraditi sanaciju, popravke ili zamjenu dotrajale opreme farmi, a da ne spominjemo mehanizaciju, jer za nas peradare to je nedosanjani san. Mi peradari kao grana proizvodnje ne postojimo na karti dodjela potpora, poticaja, mjera kada je riječ o sanaciji, obnovi ili ne daj bože kupnji nove mehanizacije ili opreme. Svjedoci smo nedavne oluje koja je poharala Hrvatsku i ostavila za sobom velike dodatne troškove peradarima. S druge strane kako je moguće dozvoliti stranoj konkurenciji, stranim investitorima ulazak na nše domaće hrvatsko tržište koji imaju za jedini cilj uništenje domaće proizvodnje, tj uništenje domaćeg hrvatskog perdara… Molim MP za ponovno sagledanje i povećanje udjela sredstava potpore za kompenzaciju rasta troškova proizvodnje u sektoru stočarstva, grana peradarstvo, kao jedne od vitalnih grana hrvatske poljoprivrede. Cijenjeni, zar je moguće da Vi, tj MP uistinu mislite kako je nama financijski toliko dobro, da možemo raditi, preživjeti i opstati s mrvicama?! Molimo za pravedniju raspodijelu državnog novca i sredstava iz EU. Mi smo svi porezni obveznici, te apeliramo da nas Država zaštiti. Primljeno na znanje Predmetna odredba je propisana Programom potpore za kompenzaciju rasta troškova proizvodnje u sektorima stočarske i biljne proizvodnje koje je donesen na Vladi republike Hrvatske te se spomenuta odredba ne može mijenjati predmetnim Pravilnikom. Iznos financijskih sredstava za provedbu programa je ograničen, a potporom se, s obzirom na rezultate analize, pokušao obuhvatiti potencijalni najveći broj korisnika, a kako je navedeno u programu potporom se nastoji nadoknaditi dio porasta troškova proizvodnje u sektoru.
23 Davor Kadić PRAVILNIK I u ovom prijedlogu potpore ponovno se zanemaruje peradarstvo, koje je najviše osjetilo rast troškova u proizvodnji. Peradarske farme koje koriste energent plin za grijanje, po ovom prijedlogu dobivaju ponovno mrvice. Vidljivo je da se nastavlja uništavanje ove grane stočarstva i otvara put novim stranim investitorima. Ovo je nepravedno i ponižavajuće. Tražimo pod hitno puno pravedniju raspodjelu novca iz EU. Napominjem da nam još uvijek nije isplaćena niti naknada za dobrobit životinja. Primljeno na znanje Pri izradi Programa a potom i predmetnog Pravilnika Ministarstvo se rukovodilo razinom osjetljivosti pojedinog sektora, odnosno njegovom mogućnosti da kroz povećanje cijena primarnih proizvoda reagira na povećanje proizvodnih troškova. Sektor peradarstva prepoznat je kao osjetljiv sektor te su proizvodnja mesa peradi i proizvodnja jaja uvrštene u predmetni Program, dok je raspodjela omotnice učinjena prema proizvodno tržišnim pokazateljima zabilježenim od početka rata u Ukrajini, odnosno sukladno porastu cijena primarnih proizvoda i razini stabilnosti proizvodnje. Za sektor peradarstva kontinuirano je kroz Programe i određene mjere Ministarstva poljoprivrede osigurana potpora za ublažavanje posljedica tržišnih nestabilnosti. Od početka epidemije COVID-19 peradarskom sektoru je ukupno osigurano 47 milijuna kuna, što čini oko 13% ukupno osiguranih potpora u stočarstvu. Povećanje iznosa potpore koje se predlaže nije moguće s obzirom da su navedeni iznosi propisani Program koji je donesen na Vladi Republike Hrvatske.
24 HRVOJE ŠIMIĆ PRAVILNIK Ukazuje se naslovu da preloženi nacrt poziv za dodjelu bespovratnih sredstava uspostava provjere medijskih činjenica nije valjan jer je članak 7. stavak 3. Zakona o institucionalnom okviru za korištenje fondova Europske unije u Republici Hrvatskoj u suprotnosti sa člankom 83. stavak 2. Ustava Republike Hrvatske kojim je određeno da zakone (organski zakoni) kojima se razrađuju Ustavom utvrđena ljudska prava i temeljne slobode, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela te ustrojstvo i djelokrug lokalne i područne (regionalne) samouprave Hrvatski sabor donosi većinom glasova svih zastupnika, niti je nacionalnim zakonodavstvom razrađen sustav korištenja potpora koji se financiraju iz bespovratnim sredstvima iz Fondova EU o čemu sličnom je izneseno pravno shvaćanje u Odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-4183/2019 od 10. prosinca 2020. godine , Odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: Odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske U-III-2021/2021 od 17. veljače 2022. godine i slične odluke Drugim riječima treba obustaviti sva plaćanja i sve natječaje za dodjelu potpora koji se financiraju iz bespovratnim sredstvima iz Fondova EU dok se nacionalnim zakonodavstvom u skladu sa Ustavom RH ne urede pravne pravznine. Primljeno na znanje Komentar se ne odnosi na predmetni Pravilnik te ne zahtijeva odgovor.