Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Prijedlogu Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o privremenoj javnobilježničkoj tarifi

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA Na temelju članka 169. stavka 1. Zakona o javnom bilježništvu („Narodne novine“, broj 78/93., 29/94., 162/98., 16/07., 75/09., 120/16. i 57/22.) donosim, Članak 10. Predlaže se izmjena st.2. predloženog članka budući način kako se trebao određivati putni troškovi nisu uopće precizno određeni, već se poziva na propise koji vrijede za uredovanje sudaca po zahtjevu stranke. Tu se vjerojatno misli na Sudski poslovnik i Pravilnik o naknadama za obavljanje službenih radnji izvan zgrade suda, međutim isti nisu prikladni za određivanje naknade putnih troškova javnih bilježnika budući je priroda posla javnih bilježnika i sudaca potpuno različita, a i javni bilježnici moraju sami podmirivati sve svoje troškove odnosno osigurati naplatu istih za razliku od sudaca. Stoga se predlaže da se precizno odred naknada putnih troškova, po uzoru na propise koji reguliraju naknadu troškova odvjetnicima tako da članak 37. glasi: „Troškovi Članak 37. (1) Javni bilježnik ima pravo na naknadu: 1. troškova dostave pismena 2. troškova potrošnje uredskog materijala 3. putnih troškova kod poslova koji su bili poduzeti izvan njegovog ureda. (2) Troškovi iz stavka 1. točki 1. i 2. ovoga članka priznaju se u stvarnom iznosu. (3) Za naknadu putnih troškova iz st. 1. točke 3. ovog članka javni bilježnik ima pravo na nadoknadu troškova prijevoza u visini cijene karte I. razreda ekspresnog vlaka ili odnosno kartu za brod ili trajekt, cestarinu i prijevoz taxi službom u visini prijevoznih putnih troškova za putovanje najkraćim mogućim putem, a za upotrebu vlastitog automobila javnom bilježniku pripada nadoknada nadoknada u visini 30% cijene jedne litre bezolovnog benzina od 98 oktana za svaki prevaljeni kilometar. (4) Za prošivanje isprave od više listova javni bilježnik ima pravo na trošak u visini od 0,5 boda za sve prošivene primjerke iste isprave.“. Nije prihvaćen Priznanje prava na naknadu putnih troškova trenutno je istovjetno uređeno u svim propisima koji se odnose na pravosudni sustav, a koji su doneseni u okviru djelokruga ovog Ministarstva.
2 GORDANA BRIŠEVAC IMPRIĆ Na temelju članka 169. stavka 1. Zakona o javnom bilježništvu („Narodne novine“, broj 78/93., 29/94., 162/98., 16/07., 75/09., 120/16. i 57/22.) donosim, Članak 9. Naime, nagrade za ovjere potpisa i prijepisa prema prijedlogu Ministarstva još uvijek su niže od nagrada iz 1994. godine i to za 20 % dok je davanje savjeta prema prijedlogu Ministarstva niže u odnosu na 1994. godinu za čak 92 % odnosno savjet javnog bilježnika je 1994. godine je bio za 1220 % vredniji u odnosu na danas. Ovdje se ne želi reći da bi savjet trebao iznositi 133,00 eura kao i 1994. godine već se samo želi dati do znanja da prijedlog nagrade za savjet u iznosu od 10 bodova ne predstavlja povećanje. Naime, ovdje se ne radi o povećanju javnobilježničkih nagrada nego tek o djelomičnom vraćanju na nagrade iz 1994. godine i to za jedan mali dio javnobilježničkih poslova. 1/ USPOREDBA NAGRADA 1994. GODINE I DANAS SA PRIJEDLOGOM MNISTARSTVA VRSTA RADNJE NAGRADE NAGRADE PRIJEDLOG MINISTARSTVA POVEĆANJE/SMANJENJE 1994. DANAS PRIJEDLOGA NAGRADA U ODNOSU NA NAGRADE IZ 1994 Eur Eur Eur % . Sastav punomoći koje se ne odnose na čl. 53. ZJB 26,60 21,28 26,60 0 % Ovjera prijepisa 6,65 3,99 5,32 -20 % Ovjera potpisa 6,65 3,99 5,32 -20 % Potvrda ovršnosti akta 6,65 4,00 10,00 + 50 % Davanje savjeta 6,65-133,00 6,65 10,00 -92 % Akti koji se tiču trgovačkih društava 132,00 99,75 106,40 -19 % Primljeno na znanje Prijedlog za izmjenu koncepta nagrade za ovjeru potpisa te prijepisa i preslika za sada se prima na znanje te će se razmatrati kod cjelovitog uređenja nove Javnobilježničke tarife.
3 GRGA KOSTELAC Na temelju članka 169. stavka 1. Zakona o javnom bilježništvu („Narodne novine“, broj 78/93., 29/94., 162/98., 16/07., 75/09., 120/16. i 57/22.) donosim, Članak 8. Čemu tolika tarifa/nagrade za polaganje novca na poseban račun, pogotovo kad se uzme u obzir neophodnost polaganja iznosa u određenim životnim (pravnim) situacijama?! Zar je logična mogućnost višestruko premašivanje vrijednosti nagrade u odnosu na položen novac (slična situacija je i sa ovrhama)? Otvaranje posebnog račun i polaganje novca te sastavljanje isprava treba vrednovati u okviru stvarno potrošenog vremena, a ne odrediti tako visoku vrijednost bez osnove. Primljeno na znanje Prijedlog za izmjenu koncepta nagrade za čuvanje i predaju novca prima na znanje te će se razmatrati kod cjelovitog uređenja nove Javnobilježničke tarife.
4 GORDANA BRIŠEVAC IMPRIĆ Na temelju članka 169. stavka 1. Zakona o javnom bilježništvu („Narodne novine“, broj 78/93., 29/94., 162/98., 16/07., 75/09., 120/16. i 57/22.) donosim, Članak 6. Naizgled se može reći da povećanje postoji kod potvrda ovršnosti akta, međutim ta vrsta posla je toliko rijetka u našem poslovanju da ga veliki broj ureda ima jednom do dva puta godišnje ili uopće nema, zbog čega neće doći do povećanja prihoda javnobilježničkih ureda pa sam sigurna da su svi javni bilježnici mišljenja da potvrde ovršnosti akata ne treba niti povećavati, niti mi je poznato da bi povećanje nagrade za taj posao ikada bilo zatraženo od strane Hrvatske javnobilježničke komore. Matematika je jednostavna, 4x0=0, isto kao što je i 10x0=0, tako da je utjecaj na povećanje prihoda za potvrde ovršnosti akata 0 %, eventualno u promilima. Primljeno na znanje Komentar se prima na znanje.
5 JAGODA VUKOVIĆ Na temelju članka 169. stavka 1. Zakona o javnom bilježništvu („Narodne novine“, broj 78/93., 29/94., 162/98., 16/07., 75/09., 120/16. i 57/22.) donosim, Članak 5. Nejasni su kriteriji po kojima su različito određene nagrade za prosljeđivanje prijedloga za upis. Predlaže se odrediti istu nagradu za sve vrste upisa, prema prijedlogu uvažene kolegice Gordane Briševac Imprić. Također, predloženim Pravilnikom ponovo je propušteno normirati kolika nagrada javnom bilježniku pripada za sastav prijedloga za uknjižbu. Predlažem da to bude nagrada kao za sastav javnobilježničkog akta, ali ne manja od 100 eura ( minimalna nagrada propisana Odvjetničkom tarifom ) Primljeno na znanje Prijedlog za izmjenu koncepta nagrade za podnošenje prijedloga za upis u zemljišne knjige te za posebno propisivanje nagrade za sastav prijedloga za sada se prima na znanje te će se razmatrati kod cjelovitog uređenja nove Javnobilježničke tarife.
6 HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA Na temelju članka 169. stavka 1. Zakona o javnom bilježništvu („Narodne novine“, broj 78/93., 29/94., 162/98., 16/07., 75/09., 120/16. i 57/22.) donosim, Članak 5. U dijelu čl. 5. izmjena pravilnika koje se konkretno odnose na odredbe kada javni bilježnici uopće nemaju pravo na nagradu za podnošenje prijedloga za upis u zemljišne knjige iste odredbe su protivne čl. 161. Zakona o javnom bilježništvu i čl. 56. Ustava Republike Hrvatske. Također, budući se propisom nižeg ranga (pravilnikom) derogira odredba propisa višeg ranga (čl. 161. Zakona o javnom bilježništvu) isto je i protivno čl. 5. Ustava Republike Hrvatske. Potpuno je neshvatljivo da se nekim osobama koje pripadaju određenoj profesiji koja se samofinancira propisuje da moraju neki rad obavljati besplatno i to rad koji po odredbama zakona nisu ovlašteni odbiti, a za odbijanje im se prijeti sankcijama. Kod podnošenja prijedloga za upis u zemljišne knjige putem javnog bilježnika da bi se podnio uredan prijedlog koji je u skladu sa odredbama Zakona o zemljišnim knjigama potrebne su načelno barem četiri radnje. Prvo, potrebno je protumačiti ispravu ili isprave koje je stranka uručila bilježniku da bi se moglo utvrditi kojem zemljišnoknjižnom odjelu treba podnijeti prijedlog, na koje nekretnine ili posebne dijelove nekretnine se isprava odnosi, koja vrsta upisa se traži, u čiju korist i protiv koga. Same stranke u premoćnoj većini slučajeva nisu u stanju dati bilo kakve, a kamoli jasne upute po tim pitanjima. Drugo, pretvoriti sve isprave koje bi bile osnova za neki zemljišnoknjižni upis u elektronički oblik i svaku posebno elektronički potpisati, što u nekim slučajevima može trajati satima jer stranke sve češće donose cijele zbirke isprava za podnošenje u zemljišne knjige. Uz to potrebno je svaku ispravu koja je prenesena u elektronički oblik prije podnošenja prijedloga u sustavu označiti o kojoj vrsti isprave se radi, koliko stranica ima i koji nadnevak nosi. Treće, potrebno je sastaviti prijedlog i to takav da ima sve elemente propisane Zakonom o zemljišnim knjigama, a to su predlagatelj i protustranka sa ispravnim osobnim podacima, broj zemljišnoknjižnoga uloška, ime katastarske općine i oznaku čestica upisanih u zemljišnoknjižni uložak u kojem bi se upis trebao provesti. Iako tehnologija koja se koristi omogućuje da se ubrza unošenje tih podataka i to zahtjeva određeno vrijeme kao i dužnu pažnju onoga koji ih unosi. Poseban je problem kada stranke podnose isprave ili više isprava koje zahtijevaju ne samo da prijedlog ima sve elemente propisane zakonom već i da bude opširno obrazložen ( npr. razvrgnuća suvlasničke zajednice, etažiranje, zamjene nekretnina, prijedloge za upis u kojima se obrazlaže pravno sljedništvo i slično), a stranke svoj takav prijedlog nisu same sastavile već to očekuju od javnog bilježnika, a za što su potrebni sati za proučavanje isprava i sastavljanje prijedloga, a ne postoje odredbe o naknadi javnog bilježnika za sastav takvog obrazloženog prijedloga. Četvrto, javni bilježnik za stranke plaća i sudske pristojbe kroz svoju vlastitu infrastrukturu, koje iznose stranke doduše nadoknade javnom bilježniku ali i to zahtjeva određeno vrijeme, a i ta infrastruktura također košta. Neovisno o vrsti isprave ili upisa koji se traži, sve naprijed navedene radnje su uvijek iste. Zbog svega naprijed navedenog posve je jasno da se podnošenje prijedloga ne sastoji u pukom skeniranju isprava i nekoliko klikova kao da se šalje poruka elektroničke pošte već je za podnošenje urednog prijedloga po kojem sud može postupati potrebno stručno znanje, a osobito poznavanje odredbi Zakona o zemljišnim knjigama, kao i vrijeme koje također košta. Prijedloge za upis u zemljišne knjige ne mogu raditi službenici u javnobilježničkim uredima već je to posao koji, ako se želi napraviti ispravno, mora obaviti osoba koja ima barem položeni pravosudni ispit, a to znači savjetnik, prisjednik ili sam javni bilježnik. Stoga predložena nagrada za podnošenje prijedloga nagrada u iznosima od 5, 2,5 i 0 (nula) bodova koja je potpuno neshvatljivo vezana uz visinu sudske pristojbe danas ima, a imati će i u budućnosti rezultat da će u dobrom dijelu slučajeva biti potpuno neisplativo obavljanje takvog posla u odnosu na znanje i još važnije vrijeme koje je potrebno da bi se podnio uredan prijedlog. Stoga neće biti iznenađujuće ako će u vrlo bliskoj budućnosti javni bilježnici organizirati svoj rad na način da će za podnošenje prijedloga za upis u zemljišne knjige odrediti samo određene dane ili čak sat ili dva dnevno, da bi se mogli baviti ostalim poslom koji je isplativiji i koji osigurava podmirivanje troškova i plaće njihovih zaposlenika. Sve navedeno je već ne samo objašnjeno već i prezentirano predstavnicima Ministarstva pravosuđa i uprave na sastanku u jednom javnobilježničkom uredu u Zagrebu, a i postoji videozapis o tome. Zbog svega već navedenog potpuno je pogrešno vrednovati radnju podnošenja prijedloga za upis u zemljišne knjige u vezi sa visinom sudske pristojbe prijedlog i odluku kao što se nemušto propisalo. Vrlo je očito da su ove predložene odredbe pravilnika u dobrom dijelu inspirirane poglavljem IV. Uredbi o Tarifi sudskih pristojbi i to u toj mjeri da je tekst skoro doslovno prepisan samo bez ikakvog smisla i razumijevanja materije koja se tim propisom propisuje, a vezana je i za odredbe Zakona o zemljišnim knjigama. Također treba posebno istaknuti da javni bilježnici nemaju ekskluzivitet na podnošenje prijedloga za upis u zemljine knjige već su za to ovlašteni i odvjetnici čije naknade za bilo koju radnju, pa i u zemljišnoknjižnim postupcima, nisu vezane uz visinu sudske pristojbe već uz vrijednost pravnog posla te će po tim kriterijima prijedlog za upis putem odvjetnika vrlo rijetko koštati manje od 50 bodova, a vrijednost odvjetničkog boda je 1,99 EUR. Zbog svega navedenog predlaže se potpuna izmjena odredbi čl. 26.a koja će osigurati da je radnja podnošenja prijedloga, sastava obrazloženih prijedloga i podnošenje drugih podnesaka u zemljišne knjige strankama plativa, a javnim bilježnicima isplativa kao i da se donekle izjednači naknada za isti rad, istu stručnu spremu te odgovornost javnih bilježnika i odvjetnika koji su također ovlašteni podnositi prijedloge, te da ista glasi: „Članak 26.a (1) Za podnošenje prijedloga za upis u zemljišne knjige elektroničkim putem javni bilježnik kao ovlašteni korisnik informacijskog sustava u primjeni u poslovanju suda ima pravo na nagradu od 10 bodova. (2) Za sastavljanje obrazloženog prijedloga za upis u zemljišne knjige elektroničkim putem javni bilježnik kao ovlašteni korisnik informacijskog sustava u primjeni u poslovanju suda ima pravo na dodatnu nagradu od 40 bodova. (3) Za dostavu ostalih podnesaka (prigovora, žalbi i ostalo) u zemljišne knjige elektroničkim putem javni bilježnik kao ovlašteni korisnik informacijskog sustava u primjeni u poslovanju suda ima pravo na nagradu od 5 bodova.“ Primljeno na znanje Prijedlog za izmjenu koncepta nagrade za podnošenje prijedloga za upis u zemljišne knjige te za posebno propisivanje nagrade za sastav prijedloga za sada se prima na znanje te će se razmatrati kod cjelovitog uređenja nove Javnobilježničke tarife.
7 GORDANA BRIŠEVAC IMPRIĆ Na temelju članka 169. stavka 1. Zakona o javnom bilježništvu („Narodne novine“, broj 78/93., 29/94., 162/98., 16/07., 75/09., 120/16. i 57/22.) donosim, Članak 5. 3/ NAGRADE ZA ELEKTRONSKO PODNOŠENJE PRIJEDLOGA ZEMLJIŠNOKNJIŽNIM ODJELIMA Predloženi broj bodova od 0, 2.5, 5 i 10, odnosno predviđene nagrade od 00,00 eura, 3,33 eura, 6,65 eura i 13,30 eura, ostavljaju zatečenim sve one koji imaju uvida u to koje sve radnje, troškovi, kompentencije i vrijeme moraju biti na raspolaganju za odrađivanje prijedloga, a javnobilježnička nagrada je daleko niža od sudske pristojbe od 33,18 eura. Čak su i odvjetničke nagrade samo za DODATNE POSLOVE određene u većem iznosu od maksimalne javnobilježničke nagrade za cjelokupni posao. Tako primjerice odvjetnici imaju mogućnost obračunati dodatnu nagradu od 25 bodova (49,75 eura) za uvid u zemljišne knjige kao i nagradu od 25 bodova (49,75 eura) za pribavljanje izvatka. Budući predložena maksimalna nagrada javnog bilježnika iznosi 13,30 eura, proizlazi da je dodatna nagrada odvjetnika samo za uvid u zemljišne knjige za 36,45 eura, tj. za 274 % viša od predložene maksimalne nagrade javnog bilježnika za cjelokupni posao, da ne govorimo o razlici u odnosu na prijedloge za koje javni bilježnik nema pravo na nagradu, koja u tom slučaju iznosi 49,75 eura. Elektronsko podnošenje prijedloga za uknjižbu, nije jedna radnja, već obuhvaća niz radnji koje zahtijevaju određeno vrijeme i punu angažiranost, a što podrazumijeva provjeru stanja zemljišne knjige, provjeru podataka navedenih u ugovoru, provjeru dokumenata stranaka, unos osobnih podataka stranaka, unos podataka o nekretnini, određivanje vrste zahtjeva koji se predlaže, skeniranje i elektroničko potpisivanje ugovora i potrebnih priloga, plaćanje sudske pristojbe za stranku (za koju plaćamo naknadu Banci bez mogućnosti refundiranja troška od stranke). S druge strane nagrada sa sastav prijedloga nikada nije propisana dok odvjetnici imaju pravo obračunati posebnu naknadu prema vrijednosti ugovora i do 4,977,11 eura. Stoga se predlaže propisati i nagradu za sastavljanje prijedloga za upis u zemljišne knjige, što je izmjenama Pravilnika iz 2019. godine, a i ovim Prijedlogom propušteno učiniti. Pravno je to nedopustivo i u poreznom smislu jer je prema Zakonu o porezu na dohodak svaki porezni obveznik dužan izdati račun za obavljene usluge. Predlaže se nagradu sa sastav prijedloga za provedbu u zemljišnim knjigama za ugovore koje nije radio bilježnik koji sastavlja prijedlog za provedbu, odrediti prema vrijednosti ugovora, u visini 10 % javnobilježničke nagrade previđene čl. 12. st. 1. PPJT-a, ali ne u iznosu nižem od 10 bodova. U prilog činjenice da podnošenje prijedloga za uknjižbu nije posao koji se sastoji od samo nekoliko „klikova po tastaturi“, govori podnesak Ministarstva pravosuđa i uprave od 9. studenog 2022. godine upućen svim javnim bilježnicama, u kojem se navodi čak petnaest detalja na koje javni bilježnici moraju obratiti pažnju prilikom podnošenja prijedloga za uknjižbu i dopis voditelja Zk odjela Zagreb koji na sedam stranica, sadrži upute za postupanje u postupcima podnošenja prijedloga zemljišnoknjižnim odjelima. I najveći predloženi broj bodova (10 bodova) određen za podnošenje prijedloga zemljišnoknjižnom odjelu, određen je u preniskom iznosu i nije u srazmjeru s uloženim trudom, znanjem i vremenom, a naročito tehničkom opremom nužnom za kvalitetno obavljanje tog posla. Vjerujemo da nikome od stranaka nije problem platiti daleko veći iznos od predviđenog za provedbu ugovora u zemljišne knjige, a naročito elaborata etažiranja koji je daleko složeniji i predstavlja za javnog bilježnika daleko veći trošak i angažman, od svih drugih prijedloga za uknjižbu. Vjerujemo da niti bračnim drugovima koji reguliraju svoju zajedničku imovinu nije problem platiti za uknjižbu daleko više novaca od određenih 5 bodova (6,65 eura). Ističe se da su stranke svjesne koliko je truda, vremena i specifičnog znanja potrebno za podnošenje prijedloga za uknjižbu. Ranije važećim tarifama sudskih pristojbi, plaćala se veća sudska pristojba za etažiranje nego za uknjižbu (350,00 kuna/46,45 eura). Dakle, složenost, vrijeme i troškovi potrebni za obavljanje poslova podnošenja prijedloga za uknjižbu (a naročito, prijedlozi za etažiranje) kao i činjenica da se javnobilježnički uredi financiraju iz svog poslovanja te činjenica da je od 1994. godine do danas, vrijednost novca drastično smanjena, upućuju na zaključak da javnobilježnička nagrada za elektronsko podnošenje prijedloga ne može biti na razini sudskih pristojbi iz 1994. godine, a da ne govorimo o tome da je čak i niža, ili kao kod prijedloga za koje je predviđena nagrada od 00,00 eura, uopće nemamo pravo na nagradu (plaću za svoj rad) jer javnobilježnički uredi ne mogu biti besplatna prijemna kancelarija sudova, a upravo iz razloga što se ne financiramo iz državnog proračuna. Slijedom navedenog, ovakvim valoriziranjem javnobilježničkih poslova, povređuju se Ustavom zagarantirana prava poput prava na jednakost i prava na primjerenu plaću za obavljeni rad. Slijedom svega gore navedenog za očekivati nagradu za podnošenje prijedloga za uknjižbu u iznosu od 29,26 eura postoje opravdani argumenti, pogotovo imajući u vidu činjenicu da je sudska pristojba za uknjižbu iznosila 33,18 eura, a odvjetnička nagrada samo za uvid u zemljišne knjige iznosi 49,75 eura. Predlaže se za podnošenje prijedloga zemljišnoknjižnim odjelima predvidjeti broj bodova kao u tablici 3., stupac 4. (označeno ljubičastom bojom) 3/ Usporedba dijela postojećih javnobilježničkih nagrada za podnošenje elektronskih prijedloga u Hrvatskoj i Sloveniji sa predloženima VRSTA PRIJEDLOGA HRVATSKA SLOVENIJA HRVATSKA BROJ BODOVA ZA UKNJIŽBU trenutno prijedlog bilježnika prijedlog bilježnika Eur Eur Eur Za uknjižbu ili predbilježbu prava vlasništva i drugih stvarnih prava 10,64 42,00 29,26 22 Za upis do 11 posebnih dijelova nekretnine (etažiranje) 10,64 68,00 33,25 25 Za upis 11 i više posebnih dijelova nekretnine 5,32 68,00 46,55 35 Za upis promjene, dopune i ispravka osobnih podataka 2,66 42,00 13,30 10 Za provođenje diobe prava vlasništva 2,66 42,00 29,26 22 Za provedbu rješenja o nasljeđivanju 0,00 42,00 13,30 (koje donese stranka) 10 Za provedbu j.b. akta ili ovjerene privatne isprave od strane suca 0,00 42,00 13,30 (koje nije izrađivao bilježnik 10 koji provodi) Primljeno na znanje Prijedlog za izmjenu koncepta nagrade za podnošenje prijedloga za upis u zemljišne knjige za sada se prima na znanje te će se razmatrati kod cjelovitog uređenja nove Javnobilježničke tarife.
8 KRUNOSLAV HRNJAK Na temelju članka 169. stavka 1. Zakona o javnom bilježništvu („Narodne novine“, broj 78/93., 29/94., 162/98., 16/07., 75/09., 120/16. i 57/22.) donosim, Članak 5. Korištenjem sredstava elektorničke identifikacije i digitalnog potpisa građanima mora biti omogućena direktna digitalna komunikacija sa državnim institucijama. Sve ostalo je privatizacija javnih institucija i nepotrebno posredništvo, a uz to ignoriranje eIDAS uredbe. Primljeno na znanje Komentar se ne odnosi na konkretnu odredbu Pravilnika te se prima na znanje.
9 KRUNOSLAV HRNJAK Na temelju članka 169. stavka 1. Zakona o javnom bilježništvu („Narodne novine“, broj 78/93., 29/94., 162/98., 16/07., 75/09., 120/16. i 57/22.) donosim, Članak 5. Posredništvo za upis u ZK je posrednička sinekura (ured koji stvara prihod, a koji zahtijeva ili uključuje malo ili nimalo odgovornosti, rada ili aktivne službe), pri čemu je usluga posredovanja nametnuta i nepotrebna, radi naplate naknada za državu i provizije za sebe. Nažalost iako je smanjenje troškova vjerojatno jedna od ključnih odlika digitalizacije u RH se događa nešđto potpuno suprotno. Iz prakse sa gruntovnicom vidljivo je kako morate angažirati odvjetnika ili bilježnika, a većina podnesaka je poskupila već u tom koraku "digitalizacije". Ne možete sami davati prijedloge za upis u zemljišne knjige nego to mogu samo javni bilježnici ili odvjetnici isključivo elektroničkim putem. I tako je jedan šalter zamijenjen drugim – onim privatnim i skupljim. Primljeno na znanje Komentar se ne odnosi na konkretnu odredbu Pravilnika te se prima na znanje.
10 GRGA KOSTELAC Na temelju članka 169. stavka 1. Zakona o javnom bilježništvu („Narodne novine“, broj 78/93., 29/94., 162/98., 16/07., 75/09., 120/16. i 57/22.) donosim, Članak 5. Tarife bi se trebale zaokružiti na niže iznose. Cijene trebaju biti transparentne i jednostavne, a ne kombinacija bodova i dvodecimalnih iznosa. Primljeno na znanje Komentar se prima na znanje te će se uzeti u obzir kod cjelovitog uređenja nove Javnobilježničke tarife.
11 HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA Na temelju članka 169. stavka 1. Zakona o javnom bilježništvu („Narodne novine“, broj 78/93., 29/94., 162/98., 16/07., 75/09., 120/16. i 57/22.) donosim, Članak 4. Predlaže se da se doda novi članak 4a. u Prijedlog Pravilnika koji glasi, a kako slijedi: "Članak 4a. U članku 25.a stavku 2. brojka: „100“ zamjenjuje se brojkom: „300“. Članak 25.a nakon izmjene glasi, a kako slijedi: Članak 25.a (1) Za ovjeru prijave za upis u sudski registar javnom bilježniku pripada nagrada od 3 boda. (2) Za izradu i ovjeru prijave za upis u sudski registar javnom bilježniku pripada nagrada do 300 bodova, ovisno o složenosti posla i vremena potrebnom za obavljanje službene radnje. (3) Za sastav i ovjeru zapisnika o osnivanju jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću i za sastav i ovjeru prijave s prilozima za upis u sudski registar javnom bilježniku pripada jedinstvena nagrada od 40 bodova. OBRAZLOŽENJE Do izmjena Pravilnika 2015. godine, za izradu i ovjeru prijave za upis u sudski registar je nagrada bila do 300 bodova. Javni bilježnik pri sastavljanju prijave ima veliku odgovornost o upisu u sudski registar podataka koje su predmet prijave, a koje proizlaze iz isprava koje se prilažu samoj prijavi jer se detaljno mora voditi računa i s dužnom pažnjom istu sastavljati, a posebno uzimajući u obzir posebne propise koji se na nju odnose (Pravilnik o načinu upisa u sudski registar i druge). Važno je naglasiti da postoje u samoj praksi vrlo komplicirane prijave za upis u sudski registar koje se odnose na kompleksne statusne promjene kao što su pripajanja, razdvajanja i podjele gdje su prijave vrlo komplicirane za sastaviti posebno uzimajući u obzir i pravne posljedice koje iz njih proizlaze za samo društvo koje ih poduzima i za eventualne vjerovnike te je na taj način i odgovornost javnih bilježnika velika. Ovakve statusne promjene gotovo uvijek se poduzimaju u trgovačkim društvima koje su po svojoj klasifikaciji veliki subjekti i mišljenja smo da se povećanjem boda po ovom stavku neće narušiti ekonomski položaj tih velikih trgovačkih društava, već će omogućiti kvalitetnije i bolje obavljanje same službe te na taj način i steći dodatno povjerenje u pravosudni sustav RH i funkcioniranje gospodarstva. Primljeno na znanje Prijedlog za povećanje najveće nagrade za izradu i ovjeru prijave za upis u sudski registar za sada se prima na znanje te će se razmatrati kod cjelovitog uređenja nove Javnobilježničke tarife.
12 HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA Na temelju članka 169. stavka 1. Zakona o javnom bilježništvu („Narodne novine“, broj 78/93., 29/94., 162/98., 16/07., 75/09., 120/16. i 57/22.) donosim, Članak 4. Predlaže se novi tekst članka 4. kako glasi: "U članku 19. stavku 1. brojka: „3“ zamjenjuje se brojkom: „5“. Stavak 2. mijenja se i glasi: „(2) Ako stranka zahtijeva ovjeru preslika isprave iz stavka 1. ovoga članka u roku od tri godine od dana ovjere potpisa ili rukoznaka, javni bilježnik ima pravo na nagradu u visini 1 boda za svaki primjerak te isprave ako isprava ima do pet stranica. Ako se isprava sastoji od šest ili više stranica, javni bilježnik ima pravo na nagradu u visini 2 boda za svakih započetih šest stranica primjerka te isprave.“. Iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi: „(5) Javni bilježnik ima pravo na dodatnu nagradu od 1 boda za provjeru ovlasti za ovjeru potpisa ovlaštene osobe.“. OBRAZLOŽENJE: Iznos nagrade za ovjeru potpisa u visini od 5 bodova se predlaže iz razloga što je ista bila predviđena u tom iznosu kada je Pravilnik o privremenoj javnobilježničkoj tarifi donesen 1994. godine a koja nagrada je bila predviđena u tom iznosu obzirom da je ovjera potpisa pri nadležnim državnim tijelima iznosila 50 kuna. Prema statističkim pokazateljima najveći broj radnji ovjere potpisa dolazi kod isprava iz pravnog prometa nekretnina te postupaka realizacije kredita iz čega je evidentno da takvim povećanjem ne bi bili pogođeni socijalno ugroženi građani RH. Primljeno na znanje Prijedlog za povećanje nagrade za ovjeru potpisa za sada se prima na znanje te će se razmatrati kod cjelovitog uređenja nove Javnobilježničke tarife.
13 GORDANA BRIŠEVAC IMPRIĆ Na temelju članka 169. stavka 1. Zakona o javnom bilježništvu („Narodne novine“, broj 78/93., 29/94., 162/98., 16/07., 75/09., 120/16. i 57/22.) donosim, Članak 4. 1993. godine, dok su ovjere potpisa bile u nadležnosti općina i gradova, upravna pristojba za ovjeru potpisa bila je za 150 % viša od današnje javnobilježničke nagrade. Naime, upravna pristojba za ovjeru potpisa je prije 30 godina iznosila 20 DEM (10,00 eura), a nagrada javnog bilježnika danas iznosi 3,99 eura. Navedeno upućuje na činjenicu da bi u slučaju da se za ovjeru potpisa odrede 4 boda, javnobilježnička nagrada iznosila 5,32 eura tj. tek 53 % upravne pristojbe iz 1993. godine, a prosječna plaća je od 1993. godine do danas narasla za 715 % (1993. godine iznosila je 1.054,00 kune/138,70 eura). Uredbom o tarifi upravnih pristojbi za ovjeru potpisa i danas je propisana upravna pristojba u iznosu većem od javnobilježničke nagrade tj. u iznosu od 9,29 eura (viša za 133 %), dok ovjera službenog potpisa i pečata na ispravi iznosi 13,94 eura (viša za 249 %). Iz navedenog proizlazi da javnost i novinari stvaraju problem samo kada stranka mora plaćati trošak javnim bilježnicima, dok sva druga plaćanja ne dovode u pitanje. Primljeno na znanje Komentar se prima na znanje.
14 GORDANA BRIŠEVAC IMPRIĆ Na temelju članka 169. stavka 1. Zakona o javnom bilježništvu („Narodne novine“, broj 78/93., 29/94., 162/98., 16/07., 75/09., 120/16. i 57/22.) donosim, Članak 4. 5/ PRIJEDLG ZA USVAJANJE RJEŠENJA ZAKONODAVSTVA SLOVENIJE ZA OVJERE POTPISA NA UGOVORIMA S obzirom na pad vrijednosti novca i povećanje svih troškova od 1994. godine do danas za cca 600 % prema postojećem normiranju javnobilježničkih nagrada svaka ovjera potpisa bi trebala biti u iznosu od 23,94 eura, umjesto predloženih 5,32 eura, što zbog cjelokupne gospodarske situacije u Republici Hrvatskoj nije u potpunosti prihvatljivo. Stoga bi rješenje zakonodavstva Slovenije bilo najprihvatljivije i za javne bilježnike, ali i za same stranke. Određivanje nagrada za ovjeru potpisa na ugovorima prema vrijednosti ugovora, postiglo bi se pravilnije valoriziranje posla, znanja, truda i vremena potrebnih za obavljanje pojedinih radnji. Naime, prilikom ovjere potpisa na ugovorima, javni bilježnik ne izvršava samo radnju ovjere potpisa već nužno provjerava i točnost podataka, a kod ugovora koji se provode u zemljišnim knjigama provjerava i sadržaj tj. odredbe o kojima ovisi njihova podobnost za provedbu u zemljišnim knjigama. Provjeravanje ugovora i upozoravanje na nedostatke istih, te ispravci donesenih ugovora, iziskuju određeno vrijeme, a u vezi s tim i troškove. Stoga je uvođenje drugačijeg valoriziranja posla, neophodno. Ovom prijedlogu, stranke se zasigurno ne bi protivile jer su sve stranke koje su ovjeravale ugovore i podnosile prijedloge za uknjižbu putem javnog bilježnika koliko je truda, vremena i specifičnog znanja potrebno da bi njihovi interesi bili zaštićeni. Naime, kod ovjere potpisa na ugovoru nikada nije u pitanju samo utvrđivanje identiteta stranke i potvrđivanje činjenice da je stranka potpisala ugovor, već je nužno paziti na puno detalja u ugovoru kako bi isti mogao biti provediv u zemljišnim knjigama, a interesi stranaka zaštićeni. Prijedlog nagrada za ovjeru potpisa na ugovorima: (1) Javni bilježnik ima pravo na nagradu za ovjeru potpisa na ugovoru prema vrijednosti predmeta ugovora: 0-5.000 eura 5 bodova 5.001-20.000 eura 10 bodova 20.001 -50.000 eura 15 bodova 50.001-75.000 eura 20 bodova 75.001-100.000 eura 25 bodova za vrijednost predmeta iznad 100.000,00 eura za svakih daljnjih 50.000,00 eura povećava se nagrada za 5,00, bodova, ali ne više od 60. Ako se na ispravi istodobno ovjeravaju potpisi više osoba, za ovjeru drugog i svakog sljedećeg potpisa plaća se 5 bodova. (2) Za ovjeru potpisa na izjavi o brisovnom očitovanju i punomoćima koje se odnose na ugovore javnom bilježniku pripada nagrada u visini od 10 bodova. (3) Za ovjeru potpisa na ostalim dokumentima javnom bilježniku pripada nagrada u visini od 5 bodova. Napominje se da je vezano uz visinu nagrade za ovjeru potpisa na ugovorima uzeto u obzir da su u Sloveniji plaće više za cca 30 % u odnosu na Hrvatsku. 6/ USPOREDBA PREDLOŽENE NAGRADE PPJT-a za ovjeru potpisa na ugovorima u Hrvatskoj s nagradom u Sloveniji VRIJEDNOST UGOVORA SLOVENIJA HRVATSKA NA KOJEM SE OVJERAVA POTPIS PRIJEDLOG Eur Eur Eur 4.000,00 6,00 6,65 50.000,00 26,00 26,60 100.000,00 52,00 33,25 MAKSIMALNI IZNOS 114,00 79,80 Primljeno na znanje Prijedlog za izmjenu koncepta nagrade za ovjeru potpisa za sada se prima na znanje te će se razmatrati kod cjelovitog uređenja nove Javnobilježničke tarife.
15 KRUNOSLAV HRNJAK Na temelju članka 169. stavka 1. Zakona o javnom bilježništvu („Narodne novine“, broj 78/93., 29/94., 162/98., 16/07., 75/09., 120/16. i 57/22.) donosim, Članak 4. Nesuvisla je provjera ovlasti za ovjeru potpisa ovlaštene osobe od strane JB jer isto u digitalnom svijetu treba omogućiti buduća digitalna platforma kroz postojeći API prema Sudskom registru ili velikom izumu SDURDD-a eOvlaštenjima. Dakle radnje je već kroz softver integrirana u postojeći proces, a prilikom same prijave korisnik se izjašnjava da li radnje poduzima u svoje ime ili u ime tvrtke baš kao u ePoreznoj. Dajte prvo digitalnu platformu pa onda krenite sa cijenama. Primljeno na znanje Komentar se prima na znanje.
16 KRUNOSLAV HRNJAK Na temelju članka 169. stavka 1. Zakona o javnom bilježništvu („Narodne novine“, broj 78/93., 29/94., 162/98., 16/07., 75/09., 120/16. i 57/22.) donosim, Članak 4. Cijene su često nesuvisle jer u digitalnom svijetu ne postoje, kao recimo ovjera kopije. Digitalno potpisani dokument se može umnožavati u nedogled pri čemu svaka kopija je u bit (bit kao najmanja podatkovna jedinica, ne kao bitak odnosno lat. essentia ili suština već kao apsolutni klon) ista pa samim time nije ju potrebno niti plaćati javnom bilježniku. Jednako tako i ovjere po broju stranica su nesuvisle jer je svejedno da li se digitalno ovjerava dokument od jedne ili sto i jedne ili tisuću i jedne stranice, s obzirom da se iste ne parafiraju i uvezuju sa končićem i naljepnicom radi integriteta nego taj isti integritet nad cjelokupnim sadržajem u datoteci pruža digitalni potpis (sa ili bez vizualizacije). Dakle neka JB prvo omoguće digitalno poslovanje, a onda neka krenu sa cijenama. Pri tome digitalno samo po sebi je brže, bolje, jednostavnije i JEFTINIJE pa samim time i građani moraju konzumirati benefite digitalizacije, a ne da isto postane skuplje i omogući stvaranje ekstraprofita. Primljeno na znanje Javnobilježnička radnja ovjere potpisa odnosi se na isprave u fizičkom obliku. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnom bilježništvu ("Narodne novine", broj 57/22) uveo je mogućnost sastavljanja javnobilježničkih isprava u elektroničkom obliku kada je to predviđeno posebnim propisima.
17 GRGA KOSTELAC Na temelju članka 169. stavka 1. Zakona o javnom bilježništvu („Narodne novine“, broj 78/93., 29/94., 162/98., 16/07., 75/09., 120/16. i 57/22.) donosim, Članak 4. Ova mala "zamjena" brojki donosi povećanje od 200%. Zar nije službena inflacija 12%? Može li se inflacija kompenzirati značajnim povećanjem poslovanja obzirom na dodijelu poslova zemljišnoknjižnih odjela i jednostavnih izvanparničnih postupaka koji su prije građane koštali simbolično, a sada će koštati kao nečije godišnje mirovine? Prihvaćen Primjedba se prihvaća.
18 GRGA KOSTELAC Na temelju članka 169. stavka 1. Zakona o javnom bilježništvu („Narodne novine“, broj 78/93., 29/94., 162/98., 16/07., 75/09., 120/16. i 57/22.) donosim, Članak 4. Znači nakon naplate ovjere i solemizacije; skupo bi se naplaćivale kopije ugovora? Zar je tu potrebno veliko znanje ili stručnost za kopiranje ugovora? I to sad kad građani ne smiju odlaziti u zemljišnu knjiga koja bi morala zadovaljavati načela javnosti i transparentnosti?! Pretpostavljam kako će odgovor na komentar biti - pa neće svaki ugovor toliko koštati, neki će biti povoljiniji, a i ne morate imati ovjerene kopije ugovora kod sebe, vjerujte kako sve će biti dobro! Iako se nerijetko dogodi kako nije sve u redu te bi u tom slučaju bilo dobro imati ovjerenu kopiju radi rješavanja nastalih problema. Primljeno na znanje Prijedlog za izmjenu koncepta nagrade za ovjeru potpisa za sada se prima na znanje te će se razmatrati kod cjelovitog uređenja nove Javnobilježničke tarife.
19 GORDANA BRIŠEVAC IMPRIĆ Na temelju članka 169. stavka 1. Zakona o javnom bilježništvu („Narodne novine“, broj 78/93., 29/94., 162/98., 16/07., 75/09., 120/16. i 57/22.) donosim, Članak 3. Nagrade za ovjere potpisa i prijepisa prema prijedlogu Ministarstva još uvijek su niže od nagrada iz 1994. godine i to za 20 % dok je davanje savjeta prema prijedlogu Ministarstva niže u odnosu na 1994. godinu za čak 92 % odnosno savjet javnog bilježnika je 1994. godine je bio za 1220 % vredniji u odnosu na danas. Naime, ovdje se ne radi o povećanju javnobilježničkih nagrada nego tek o djelomičnom vraćanju na nagrade iz 1994. godine i to za jedan mali dio javnobilježničkih poslova. 1/ USPOREDBA NAGRADA 1994. GODINE I DANAS SA PRIJEDLOGOM MNISTARSTVA VRSTA RADNJE NAGRADE NAGRADE PRIJEDLOG MINISTARSTVA POVEĆANJE/SMANJENJE 1994. DANAS PRIJEDLOGA NAGRADA U ODNOSU NA NAGRADE IZ 1994 Eur Eur Eur % . Sastav punomoći koje se ne odnose na čl. 53. ZJB 26,60 21,28 26,60 0 % Ovjera prijepisa 6,65 3,99 5,32 -20 % Ovjera potpisa 6,65 3,99 5,32 -20 % Potvrda ovršnosti akta 6,65 4,00 10,00 + 50 % Davanje savjeta 6,65-133,00 6,65 10,00 -92 % Akti koji se tiču trgovačkih društava 132,00 99,75 106,40 -19 % Primljeno na znanje Prijedlozi za izmjenu koncepta vrednovanja javnobilježničke radnje ovjere potpisa te prijepisa i preslika za sada se primaju na znanje te će se razmatrati kod cjelovitog uređenja nove Javnobilježničke tarife.
20 GORDANA BRIŠEVAC IMPRIĆ Na temelju članka 169. stavka 1. Zakona o javnom bilježništvu („Narodne novine“, broj 78/93., 29/94., 162/98., 16/07., 75/09., 120/16. i 57/22.) donosim, Članak 2. Glede nagrade za sastavljanje punomoći predviđene čl. 13. st. 3. ne radi se o povećanju nagrade nego o vraćanju nagrade na iznos na kojem je bila 1994. godine. Primljeno na znanje Komentar se prima na znanje.
21 GORDANA BRIŠEVAC IMPRIĆ Na temelju članka 169. stavka 1. Zakona o javnom bilježništvu („Narodne novine“, broj 78/93., 29/94., 162/98., 16/07., 75/09., 120/16. i 57/22.) donosim, Članak 1. 5/ PRIJEDLOG IZMJENA NAGRADA ZA JAVNOBILJEŽNIČKE AKTE (čl.12. st. 1. i 2.) U cilju postizanja adekvatnijeg i pravednijeg valoriziranja javnobilježničkih poslova nagrada za izradu akta (što uključuje sastav i ovjeru ugovora), a s obzirom na stupanj obrazovanja, potrebno znanje, angažman i vrijeme, ne bi smjela biti niža od cca 50,00 eura tj. niža od cijene uvida u zemljišne knjige od strane odvjetnika (49,75 eura), prosječnog spremnika goriva ili prosječne cijene jedne mjesečne pretplate za fiksni telefon i internet pa se predlaže odrediti minimalnu nagradu u visini 40 bodova, a maksimalni iznos nagrade smanjiti sa 4000 bodova na 3000 bodova. Također se predlaže razlikovati javnobilježničke akte za jednostavne i složene pravne poslove, te akte za koje je nužna forma akta i akte kojima forma akta nije nužna, uz uvažavanje osjetljivih skupina građana tj. osoba lišenih poslovne sposobnosti, malodobnih osoba, gluhih i nijemih pa se sukladno navedenom predlaže da za sastavljanje i potvrđivanje javnobilježničkog akta za jednostavne pravne poslove poput jednostavnijih kupoprodajnih i darovnih ugovora za čiju valjanost nije potrebna forma akta i za ugovore predviđene čl. 53. st. 1. točka 1. i 3. Zakona o javnom bilježništvu (ugovorne strane su osobe lišene poslovne sposobnosti, malodobne osobe, gluhi i nijemi), javnom bilježniku pripada nagrada u visini 75 % nagrade iz st. 1. ovog članka, ali ne više od 2.250,00 bodova, odnosno 2.992,50 eura, umjesto dosadašnjih 5.320,00 eura. Prijedlog nagrada za izradu javnobilježničkih akata/ugovora, čl. 12. st. 1. i 2. Određivanje nagrade prema vrijednosti predmeta javnobilježničkog akta Članak 12 (1) Za sastavljanje i potvrđivanje javnobilježničkog akta za pravne poslove za čiju je valjanost potrebna forma akta, izuzev ugovora predviđenih čl. 53. st. 1. točka 1. i 3. Zakona o javnom bilježništvu te za složene pravne poslove za čiju valjanost nije potrebna forma akta javnom bilježniku pripada nagrada: 1. Ako vrijednost predmeta službene radnje iznosi od eura do eura bodova 0 700,00 40 700,01 1400,00 60 1400,01 6.700,00 80 6.700,01 10.000,00 105 10.000,01 13.500,00 130 13.500,01 20.000,00 155 20.000,01 26.000,00 180 26.000,01 33.000,00 205 33.000,01 40.000,00 230 40.000,01 45.000,00 255 45.000,01 50.000,00 300 2. Ako vrijednost predmeta službene radnje prelazi iznos od 50.000,00 eura, javni bilježnik ima pravo, pored nagrade od 300 bodova i na dodatnu nagradu od 5 bodova za svakih započetih 6.700,00 eura u dijelu u kojem vrijednost predmeta službene radnje prelazi iznos od 50.000,00 eura, ali ne više od 3000 bodova. (2.) Za sastavljanje i potvrđivanje javnobilježničkog akta za jednostavne pravne poslove za čiju valjanost nije potrebna forma akta i za ugovore predviđene čl. 53.st. 1. točka 1. i 3. Zakona o javnom bilježništvu, javnom bilježniku pripada nagrada u visini 75 % nagrade iz st. 1. ovog članka, ali ne više od 2250 bodova. 5/ USPOREDBA PREDLOŽENE NAGRADE ZA IZRADU AKATA SA ODVJETNIČKOM TARIFOM I VAŽEĆOM JAVNOBILJEŽNIČKOM TARIFOM VRIJEDNOST ODVJ.TARIFA ODVJ.TARIFA JB TARIFA PRIJEDLOG PRIJEDLOG PRIJEDLOG UGOVORA 1994. 2023. važeća Ministarstva člana HJK člana HJK forma akta nužna forma akta nije nužna i čl.53. ZJB 5.000,00 100,70 248,75 99,75 106,40 106,40 79,80 50.000,00 539,28 1.243,75 399,00 399,00 399,00 299,25 100.000,00 997,735 1.868,11 452,20 452,20 452,20 339,15 MAKSIMALNI IZNOS 13.250,00 24.875,00 5.320,00 5.320,00 3.990,00 2.992,00 Nije prihvaćen Prijedlozi za izmjenu koncepta vrednovanja javnobilježničke radnje sastavljanja javnobilježničkog akta za sada se primaju na znanje te će se razmatrati kod cjelovitog uređenja nove Javnobilježničke tarife. Iznosi nagrada u članku 12. Pravilnika umanjuju se u prosjeku za 15% radi ublažavanja posljedica povećanja vrijednosti boda.
22 KRUNOSLAV HRNJAK Na temelju članka 169. stavka 1. Zakona o javnom bilježništvu („Narodne novine“, broj 78/93., 29/94., 162/98., 16/07., 75/09., 120/16. i 57/22.) donosim, Članak 1. U pojedinim slučajevima zakon propisuje i obvezuje upotrebu JB akta, kao primjerice kod raspolaganja imovinom (prvenstveno nekretninama) kod osoba lišene poslovne sposobnosti. Uz današnje cijene nekretnina raspolaganje manjim stanom i provedbom transakcije evidento će se raditi o radnji od preko 300 bodova (moguće i značajno više) u odnosu na izradu akta od jedne strancie koji se bazira na ranijoj procjeni nekretnine od sudskog vještaka i suglasnosti Centra za socijalnu skrb. Predlažem da se u tom posebnom slučaju naknada svede na minimalnu odnosno 30 bodova. U pritivnom su osobe lišene poslovne sposobnosti izvrgute velikim nepotrebnim troškovima u konačnici za radnju čija vrijednost ne odgovara troškovima. Nije prihvaćen Posebnim propisima već je predviđena mogućnosti oslobođenja od plaćanja svih javnobilježničkih troškova za ranjive i ugrožene društvene kategorije korisnika.
23 GRGA KOSTELAC Na temelju članka 169. stavka 1. Zakona o javnom bilježništvu („Narodne novine“, broj 78/93., 29/94., 162/98., 16/07., 75/09., 120/16. i 57/22.) donosim, Članak 1. Predloženi iznos veći od 23 eura po bodu za radnju koje je bod odvjetnika 1,20 eura, a sudskog vještaka 0,21 eura (svi nadzirani i lincencirani od istog ministarstva pravosuđa) ukazuje na nerazmjer vrednovanja sata rada. Koliko sati (tjedana) rada trebaju odraditi zaposlenici sudova koji također moraju odgovorno obavljati svoje dužnosti za sat javnobilježničkog posla? Prema ovim prijedlozima može se zaključiti kako zapisničar na sudu treba raditi par mjeseci za javnobilježničku naknadu kada bude uzimao stambeni kredit. Zar ovo ministarstvo pred samo nekoliko dana nije obećalo ravnopravno vrednovanje rada i truda unutar sustava koje nadzire? Zar nakon samo nekoliko dana pokazuje svoju nedosljednost?! Nije pošteno podizati raznorazne parafiskalne namete građanima (sve što je u zadnje vrijeme uvedeno kao obveza građana prema javnim bilježnicima od uređenja međa do podnošenja zahtjeva prema zemljišnoj knjizi) dok god se nisu podigle minimalne i prosječne plaće, a najreprezentativnije je to upravo kod zaposlenika ovog ministarstva koje podiže naknade javnim bilježnicima, a nije donesen pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta i vrednovanju rada. Zašto nagrada javnog bilježnika od jednog sata ili dana iznosi koliko zemljoknjižni referent ne zaradi u pola godine i to za sličan rad i odgovornost koji taj referent odrađuje desetak puta dnevno? Nije prihvaćen Iznosi nagrada i naknada troškova za rad javnih bilježnika nisu usporedivi s plaćama državnih službenika i te se njihov rad ne može vrednovati na jednak način.
24 Andjelko Stanic Na temelju članka 169. stavka 1. Zakona o javnom bilježništvu („Narodne novine“, broj 78/93., 29/94., 162/98., 16/07., 75/09., 120/16. i 57/22.) donosim Javno predstavljanje pretpostavlja komunikaciju sa predlagateljima ali niti jedna komentar nije dobio odgovor predlagatelja. Možda zato što su svi predlagatelji su u Grčkoj , da se dodvore glasačkom tijelu spašavajući 100 huligana. To su Premijer, dva ministra i šef obavještajne službe. Istodobno su žrtveni jarci 330 javnih bilježnika, još toliko prisjednika i vježbenika te X3 službenika. To je preko 200 ljudi koji uprihođuju državnom proračunu više od bilo koga. Na Skupštini smo donijeli odluku da nam se vrijednost boda uskladi sa troškovima života i izjednači sa odvjetnicima. Naš predstavnik, kojega podržava većina, dao je projekciju povećanja plaća u minulih 30 godina, koje su povećane za skoro 10 puta, a bod je ostao isti. Troškovi su povećani za 300%, pa bi bod trebao biti 4€ , umjesto 2€ koliko smo tražili. Uz to smo dali izračun da, ako se ukine pristojba koja se plaća sa PDV-om, i iznosi 58-64% vrijednosti javnobilježničke usluge , koji iznos se odmah uplaćuje u državni proračun, građanima bi s povećanjem boda cijena usluge ostala ista, a država bi od PDV-a dobila veći prihod. No , protivno odluci Skupštine, nepoznati dužnosnik je povećao vrijednosti pojedinih radnji, i to objavio na javnom savjetovanju i u medijima koji se kontroliraju. Mi , javni bilježnici, nismo znali da nećemo dobiti povećanje boda jer, upravo suprotno, Ministar i njegovi savjetnici su to obećali. Ali , ti državni službenici i povlašteni mediji znali su, i objavili , da NEMA POVEĆANJA BODA. Takve vijesti i laži u medijima , da javni bilježnici povećavaju nagrade za 150%, izazvali su uznemirenost javnosti i pokrenuli uvredljive komentare, uključujući i prijetnje smrću. Taj koj je napisao Pravilnik u kojemu se povećava tarifa ( u odnosu na nekoliko službenih radnji), a ne i bod, a ne ukida dvostruko oporezivanje: pristojbu i PDV , ujedno je počinitelj kaznenog dijela širenja lažnih vijesti i izazivanja nemira. Svakako to nisu javni bilježnici već Ministar , koji mijenja pravilnik koji je sam donio, kao što su to činili i njegovi prethodnici, bez sudjelovanja javnih bilježnika. DAKLE, NISU JAVNI BILJEŽNICI DONIJELI POVEĆANJE TARIFE ( za nekoliko službenih radnji) NEGO MINISTAR, a odgovorna osoba, sa imenom i prezimenom , koja je uistinu autor svega , nepoznata je..... Sada se našla jedna grupica malodušnih koji podržavaju tu tarifu koju je donio MINISTAR a ne mi, i time rade protiv odluke Skupštine. Utoliko su njihovi komentari pravno ništetni, jer su protivni odluci Skupštine. No, nisu bez vraga i cilja. Svrha javnog predstavljanja u doba godišnjih odora i dok su odgovorni akteri po grčkim zatvorima je da unese totalnu pomutnju i da se ne zna što je starije: kokoš ili jaje, tko je tražio povećanje dijela tarife, tko dvostruko oporezuje građane s 64% ( PDV +PRISTOJBA). Pitanja poput toga da nema predmeta vrijednosti od 0€, pa do toga da su gornji limiti tarife ispod vrijednosti najjeftinije nekretnine, i da je takvo tarifiranje protivno načelu socijalne države i u funkciji opterećivanja Pravosuđa količinom predmeta za koje se unaprijed zna da se ne mogu riješiti, modus je vladanja izvršne vlasti nad pravosuđem, koji se nije promijenio 70 godina. Apsurd svih apsurda je da nepoznati dužnosnik uprave uz tarifu propisuje i troškove, koji nisu naknada za rad i ne mogu biti paušalni. Time se unosi dodatan metež i smutnja, tako da se o bitnome i ne raspravlja. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća prijedlog o potrebi povećanja vrijednosti boda, čime se povećava nagrada za sve utvrđene javnobilježničke radnje. Prihvaćen je i prijedlog Hrvatske javnobilježničke komore za proširenje opsega prava na naknadu troškova. Obveza plaćanja javnobilježničkih pristojbi utvrđena je zakonom te nije predmet ovog Pravilnika. Očitovanja na komentare daju se po završetku savjetovanja, nakon razmatranja svih mišljenja i sukladno konačno utvrđenom tekstu akta.
25 FRANJO GOLUBIĆ Na temelju članka 169. stavka 1. Zakona o javnom bilježništvu („Narodne novine“, broj 78/93., 29/94., 162/98., 16/07., 75/09., 120/16. i 57/22.) donosim Predlažem da se ovaj prijedlog nacrta Pravilnika povuće iz javnog savjetovanja jer u Zakonu o javnom bilježništvu nigdje se više ne spominje "Privremena javnobilježnička tarifa" već samo Javnobilježnička tarifa koju ministar donosi na prijedlog Javnobilježničke komore, a što u ovom slučaju očito nije učinjeno. Također predlažem da se u Javnobilježničkoj tarifi ukine izražavanje cijena usluga u bodovima i iste izraze u eurima radi transparentnosti i razumljivosti građanima. Isto tako smatrami predlažem obvezu isticanja javnobilježničkih tarifa u uredima javnih bilježnika na uvid strankama jer svi građani, posebno stariji, nemaju potrebna znanja niti mogućnosti da isto pretražuju na internetu. Javno bilježnička tarifa mora biti jasna transparentna i razumljiva i nakon bilo koje izmjene predlažem obvezu njezinog ažuriranja i stavljanja prethodnih tarifa izvan snage. Ovaj prijedlog izmjene Pravilnika o privremenoj javnobilježničkoj tarifi je nejasan, nema potrebnih usporedba i obrazloženja o izmjenama u odnosno na prethodno stanje stoga smatram da se predmetno javno savjetovanje ne provodi sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama i isto je neosnovano skraćeno protivno smjernicama povjerenika za informiranje i stajalištu Visokog upravnog suda u objavljenoj presudi, u sličnoj činjeničnoj situaciji. Primljeno na znanje Pravilnik o privremenoj javnobilježničkoj tarifi na snazi je sve dok se ne donese novi akt pa se i sve izmjene i dopune ovog akta odnose na izmjene Pravilnika o privremenoj javnobilježničkoj tarifi. Prima se na znanje dani komentar o potrebi osiguranja veće transparentnosti koncepta Tarife te će se o njemu voditi računa kod donošenja nove Javnobilježničke tarife.
26 GORDANA BRIŠEVAC IMPRIĆ Na temelju članka 169. stavka 1. Zakona o javnom bilježništvu („Narodne novine“, broj 78/93., 29/94., 162/98., 16/07., 75/09., 120/16. i 57/22.) donosim U situaciji kada 80 % javnobilježničkih ureda jedva preživljava nužno je povećati vrijednost boda. Pogotovo jer smo u situaciji da se ovdje ne radi o povećanju troškova poslovanja i utjecaju inflacije u odnosu na prošlu ili pretprošlu godinu nego u odnosu na vrijeme od prije skoro trideset godina, tj. točnije od 1994. godine do danas, u kojem razdoblju su troškovi poslovanja povećani za 600 %, a inflacija za to razdoblje prema Kalkulatoru inflacije Državnog zavoda za statistiku iznosi 128,5 %, iako je inflacija u stvarnosti daleko viša. Povećanje vrijednosti boda je nužno u cilju sprječavanja daljnjeg propadanja javnobilježničke službe, pri čemu je nužno istodobno pristupiti i drugačijem valoriziranju posla, znanja, truda i vremena potrebnih za obavljanje pojedinih radnji prema kojem za neke poslove postoje mogućnosti odrediti veći broj bodova, a za neke poslove postoje mogućnosti odrediti i manji broj bodova u odnosu na broj bodova predviđen važećom Tarifom, što bi otvorilo put pravednijem valoriziranju javnobilježničkih poslova. Jedno od rješenja moglo bi biti da se nagrade za ovjere potpisa povećaju MAKSIMALNO ZA 56 BODA, dok se s druge strane PREDLAŽE UMANJITI NAGRADE ZA SASTAVE I SOLEMNIZACIJU UGOVORA VEĆIH VRIJEDNOSTI prema kojem bi umanjenje za manje složene ugovore, ugovore koji se odnose na malodobne osobe i osobe lišene poslovne sposobnosti bilo u VISINI I OD 1750 BODOVA. Ne postoji roba ili usluga na tržištu za koju nije povećana cijena u odnosu na prošlu godinu, a kamoli u odnosu na 1994. godinu osim javnobilježničkih usluga, za koje su nagrade/cijene čak i snižavane. USPOREDBA VRIJEDNOSTI BODA PO ODVJETNIČKOJ I JAVNOBILJEŽNIČKOJ TARIFI od 1994. do DANAS 1994. 2023. POSTOTAK POVEĆANJA OD 1994. DO 2023. GODINE ODVJETNIK 8,00 kn 15,00 kn 87,50 % VRIJEDNOST BODA JAVNI BILJEŽNIK VRIJEDNOST BODA 10,00 kn 10,00 kn/ 0 % 1,33 Eura Iz prikazane tablice vidljivo je da je vrijednost boda za javnobilježničke poslove 1994. godine bila za 20 % viša od vrijednosti boda za odvjetničke poslove, dok je danas odvjetnička vrijednost boda za 50 % viša od javnobilježničke. Za zaključiti je da je odvjetnicima od 1994. godine do danas povećana vrijednost boda za 87,50 % dok je javnim bilježnicima vrijednost boda nepromijenjena, a ni ovim prijedlogom izmjena Pravilnika o javnobilježničkoj tarifi nije predviđeno njezino povećanje. Ukoliko pratimo postotno povećanje vrijednosti boda odvjetnika od 1994. godine do danas, vrijednost boda prema javnobilježničkoj tarifi trebala bi glasiti na iznos od 2,49 eura, a ukoliko pratimo postotak inflacije trebala bi glasiti na iznos od 3,03 eura. Trebamo se složiti s činjenicom da se javnobilježnički poslovi ne mogu jednako tretirati kao odvjetnički, ali isto tako možemo se i trebamo složiti s činjenicom da je ta razlika već uspostavljena brojem bodova za svaku pojedinu radnju, zbog čega nije opravdano očekivati da se to odnosi i na vrijednost boda. Potrebno je naglasiti da se broj bodova za veliki dio javnobilježničkih poslova od 1994. godine do danas smanjivao (čak i u izmjenama tarife iz veljače ove godine) u toj mjeri da je danas javnobilježnička pristojba za neke poslove viša od javnobilježničke nagrade ili da nam za pojedine poslove uopće ne pripada pravo na nagradu. S druge strane broj bodova za pojedine radnje iz Odvjetničke tarife se povećavao, primjerice u postupcima uređenja međa 1995. godine bila je predviđena nagrada u visini od 20 bodova, a danas u visini od 50 bodova, zbog čega je povećanje odvjetničke tarife daleko veće od navedenih 87,50 %, primjerice, u postupcima uređenja međe povećanje je čak 369 %. Pri tome se ne može reći da je to povećanje nerealno, već naprotiv istim se nastojalo pratiti povećanje troškova od 1995. godine do danas. Slijedom navedenog, a s obzirom da nije realno za očekivati da bi izmjene Pravilnika kojima se predviđa prividno povećanje tarife povećanjem broja bodova za 150 % u poslovima kojih gotovo da i nemamo u svom poslovanju, mogle pridonijeti boljem poslovanju 80 % javnobilježničkih ureda koji jedva preživljavaju, prijeko je potrebno prvenstveno povećati vrijednost boda minimalno na iznos od 2,00 eura, a pri čemu bi bilo nužno pravilnije valorizirati pojedine javnobilježničke poslove čime ne bi došlo do nominalnog povećanja nagrada za sve javnobilježničke poslove već i do smanjenja nagrada za pojedine poslove i to u ne malim iznosima. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća prijedlog o potrebi povećanja vrijednosti boda, čime se povećava nagrada za sve utvrđene javnobilježničke radnje.
27 JAGODA VUKOVIĆ Na temelju članka 169. stavka 1. Zakona o javnom bilježništvu („Narodne novine“, broj 78/93., 29/94., 162/98., 16/07., 75/09., 120/16. i 57/22.) donosim Nažalost, savjetovanje oko tarife za javne bilježnike upriličeno je u vrijeme kada se uobičajeno koriste godišnji odmori pa svoj komentar iznosim tek sada. Podržavam sve analize i obrazloženja uvažene kolegice Briševac Imrić jer su toliko dobro argumentirani da mi se njihovo neuvažavanje, odnosno neprihvaćanje čini nemogućim. Potrebno je izvršiti korekciju Pravilnika na način da vrijednost boda bude utvrđena u iznosu od 2 eura, kao i odvjetnicima, te da nagrada za svaku službenu radnju javnog bilježnika bude uvećana sukladno porastu troškova života i poslovanja, jer to vrijedi za sve, pa bi trebalo vrijediti i za javne bilježnike. Najprije ću istaknuti da je protuustavno i protuzakonito određivati da javni bilježnik za obavljeni posao nema pravo na nagradu, jer je javnobilježnička služba naplatna, jer se ne financira iz državnog proračuna nego iz vlastita poslovanja. Nadalje, svaka propisana nagrada za rad javnog bilježnika mora biti primjerena njegovom obrazovanju, funkciji koju obnaša te odgovornosti koju snosi, a to znači da ne može biti određena u visini cijene rada čistačice ili studenta putem studentskog servisa. Statistika pokazuje da je javnobilježnička služba u RH, u usporedbi sa zemljama regije, a da ne govorim o zemljama članicama EU kojoj pripadamo, podcijenjena. Toliko je podcijenjena da dolazimo do razine apsurda. Dolazimo čak do toga da je za pojedine službene radnje visina pristojbe, koja predstavlja dvostruko oporezivanje građana i koja je prihod države a ne javnog bilježnika, veća od nagrade koja pripada javnom bilježniku za obavljeni posao. Gore od toga je, naravno, da nema pravo na nikakvu nagradu, ili da je nagrada simbolična, manja od napojnice uobičajene za konobare. Nadalje, nelogično je da se u tarifi vrijednost predmeta službene radnje određuje sa 0 , jer to naprosto ne postoji, kao što je neprihvatljivo da se broj radnji određenih za pojedinu službenu radnju povećava, a da cijena toga rada ostaje -ista ( po načelu- ALL INCLUDED ) Neshvatljivo je da se javnobilježnička tarifa od 1995-e samo smanjivala, a da su troškovi života i poslovanja enormno rasli. Koliko su porasli, i koliko je to apsurdno, vjerodostojno je statistički prikazano u hvalevrijednom elaboratu kolegice Briševac Imprić. Zbog naplate pristojbe, javni bilježnici gube vrijednije poslove jer stranke odlaze odvjetnicima koji će isti posao manje naplatiti, pa su javni bilježnici u percepciji stranaka " oni koji lupaju pečate". Nepojmljivo je da javni bilježnik, kao diplomirani pravnik s položenim pravosudnim i javnobilježničkim ispitom, svoj pravni savjet naplaćuje 6.64 eura , za svakih započetih pola sata. A odvjetnik? Kada se to usporedi, onda se zapitamo: što smo mi?? Uza sve, javnim bilježnicima je protivno čl.161. Zakona o javnom bilježništvu, ukinuto i pravo na naknadu troškova. Dakle, trošak financiraju sami, iz nagrada određenih 1994.g. To je sve apsurd do apsurda. Također, imam potrebu posebno naglasiti da su medijski napisi o povećanju javnobilježničkih nagrada u iznosu od 20-150%, konstruirana i zlonamjerna laž kojom se obmanjuje javnost, jer se radi o povećanju nagrada za tek nekoliko poslova ( postojeći Pravilnik je u 95% ostao isti, kao i vrijednost boda ), a pri tom se ne radi niti o povećanju, što je kolegica Briševac Imprić lijepo elaborirala. Posebno bih istakla da je predloženim Pravilnikom ponovo propušteno normirati kolika nagrada javnom bilježniku pripada za sastav prijedloga za uknjižbu. Predlažem da to bude nagrada kao za sastav javnobilježničkog akta, ali ne manja od 100 eura ( minimalna nagrada propisana Odvjetničkom tarifom ) Slijedom svega rečenog, pozivam Ministarstvo pravosuđa i uprave da uvaži sve razumne primjedbe i prijedloge, posebno primjedbe i prijedloge poštovane kolegice Briševac Imprić, jer javnobilježnička služba u postojećim i predloženim uvjetima NE MOŽE OPSTATI. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća prijedlog o potrebi povećanja vrijednosti boda, čime se povećava nagrada za sve utvrđene javnobilježničke radnje, te o povećanju opsega priznatog prava na naknadu troškova. Komentar se u preostalom dijelu prima na znanje te će se razmatrati kod cjelovitog uređenja nove Javnobilježničke tarife.
28 Dubravka Mokry-Uroić Na temelju članka 169. stavka 1. Zakona o javnom bilježništvu („Narodne novine“, broj 78/93., 29/94., 162/98., 16/07., 75/09., 120/16. i 57/22.) donosim Pridružujem se komentaru kolega Tea Karabatića-Milovca, Željka Krajine. Posebno ističem komentar i prijedloge kolegice Gordane Briševac Imprić koja je vrlo temeljito obrazložila situaciju u kojoj se nalazimo a njezini prijedlozi i usporedbe pokazuju pravo stanje službe. Primljeno na znanje Komentar se ne odnosi na predložene odredbe Pravilnika.
29 Jana Pajić Na temelju članka 169. stavka 1. Zakona o javnom bilježništvu („Narodne novine“, broj 78/93., 29/94., 162/98., 16/07., 75/09., 120/16. i 57/22.) donosim U potpunosti podržavam prijedlog i komentar javnog bilježnika Gordane Briševac Imprić Primljeno na znanje Komentar se ne odnosi na predložene odredbe Pravilnika.
30 NIKO BAGARIĆ Na temelju članka 169. stavka 1. Zakona o javnom bilježništvu („Narodne novine“, broj 78/93., 29/94., 162/98., 16/07., 75/09., 120/16. i 57/22.) donosim U cijelosti podržavam prijedlog i komentare Tea Karabatića Primljeno na znanje Komentar se ne odnosi na predložene odredbe Pravilnika.
31 Željko Krajina Na temelju članka 169. stavka 1. Zakona o javnom bilježništvu („Narodne novine“, broj 78/93., 29/94., 162/98., 16/07., 75/09., 120/16. i 57/22.) donosim Poštovani, Prije nego se pristupi suštinskim izmjenama Javnobilježničke Tarife jer ove izmjene to nisu, a kako bi ista postala modernija, razumljivija i pokrivala sve javnobilježničke poslove koji se sada obavljaju , potrebno je učinit dvije temeljne stvari a to je: -Staviti van snage Zakon o javnobilježničkim pristojbama -Povećati vrijednost boda sa 1,33 na 2,00 eura čime bi se izjednačile odvjetnička i Javnobilježnička Tarifa i uskladila tarifa sa povećanjem troškova života od 1997 godine (od kada je na snazi vrijednost boda) pa do danas. Time bi se postigilo sljedeće: 1. Izbjeglo bi se protuustavno dvostruko oporezivanje građana koje traje već godinama jer građani plaćaju i pristojbu i PDV na svaku javnobilježničku uslugu što čini 50% a u nekim slučajevima i do 70 % ukupno naplaćene usluge kod javnog bilježnika 2. Cijena javnobilježničkih usluga za građane bi u najvećem dijelu pojefitinila , a u jednom manjem broju poslova povećala ali za neznatne iznose od najviše 5-10 %, čime bi se pokazala socijalna osjetljivost 3.Proračun ne bi bio na gubitku jer bi iznos naplaćenog PDV-a na povećanje boda bio gotovo pa isti kao iznos javnobilježničke pristojbe , a kad se tome doda i porez na dobit koji javni bilježnici plaćaju na to povećanje cijena usluge,prihod za državni proračun bi možda bio i veći nego od pristojbi , koje svakako po svojem učešću u proračunu predstavljaju neznatan prihod državnoj blagajni. Tek nako ovih promjena može se pristupiti sveobuhvatnoj promjeni Tarife i to na način da se imenuje radna skupina u kojoj će biti predstavnici Ministarstva pravosuđa i uprave, predstavnici Hrvatske javnobilježničke Komore , predstavnici Ministarstva financija i predstavnici javnosti uvaženi profesori Pravnog fakulteta te udruge potrošača. Predložene izmjene samo stvaraju negativno okružje u javnosti prema javnim bilježnicima i prema Ministarstvu a neće riješiti osnovne probleme s kojima se suočava javnobilježnička služba posebno u malim mjestima. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća prijedlog o potrebi povećanja vrijednosti boda, čime se povećava nagrada za sve utvrđene javnobilježničke radnje. Obveza plaćanja javnobilježničkih pristojbi utvrđena je zakonom te nije predmet ovog Pravilnika.
32 HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA Na temelju članka 169. stavka 1. Zakona o javnom bilježništvu („Narodne novine“, broj 78/93., 29/94., 162/98., 16/07., 75/09., 120/16. i 57/22.) donosim Hrvatska javnobilježnička komora predlaže povećanje vrijednosti boda, sadržanom u čl. 40. tarife i to sa postojeće vrijednosti od 1,33 eur (koja je snazi od 1994. godine) na vrijednost od 2,00 eur. Prihodi sa aktualnom vrijednosti boda pa čak i sa predloženim povećanjima u većini javnobilježničkih ureda dovode u pitanje uredno obavljanje javnobilježničke službe kao i obavljanje povjerenih poslova. Vrijednost boda u iznosu od 10,00 kn (1,33 EUR) za javnobilježničke usluge nije mijenjana gotovo 30 godina, od studenog 1994. godine. U toj godini je prosječna plaća u Republici Hrvatskoj iznosila 1.247,00 kn, odnosno preračunato u eure 165,50 EUR. Danas, 2023.godine, prosječna neto plaća u Republici Hrvatskoj iznosi oko 1.100,00 EUR, a u Gradu Zagrebu oko 1.300,00 EUR, što znači da je u periodu od određivanja vrijednosti boda i početka rada javnih bilježnika do danas prosječna plaća u Republici Hrvatskoj narasla za pet do šest puta, što višestruko premašuje traženo povećanje vrijednosti boda. Držimo, a što nam svakodnevni i neposredni kontakt sa strankama potvrđuje, da povećanje boda javnih bilježnika neće narušiti ekonomski položaj građana, već će omogućiti kvalitetnije obavljanje službe (investiranje u kadar i postojeću opremu te razvoj IT), a što će ojačati povjerenje u pravosudni sustav RH i funkcioniranje pravnog a i gospodarskog prometa. Također prosječnom građaninu je prioritet brza i kvalitetna usluga te pravna sigurnost, dok za one najsiromašnije građane koji imaju potrebu za javnobilježničkim uslugama u Zakonu o javnom bilježništvu postoje odredbe o oslobađanju od snošenja troškova pa na njih povećanje boda neće biti od ikakvog utjecaja. Javnobilježnička služba, uz odvjetništvo i sudove, sastavni je dio pravosudnog sustava RH, uz razliku što je država s vremenom na javne bilježnike transferirala sve više povjerenih poslova, obzirom da je više pravnih poslova za koje je od državnog interesa da se efikasno rješavaju i koji su preneseni na javne bilježnike, uz minimalne naknade, kako se ne bi narušila ekonomska moć građana. No, u tome svemu treba imati na umu da je javno bilježništvo služba koja se sama financira i neovisna je o državi. Također, u tome svemu treba imati na umu da se javnobilježnička mreža ureda ne nalazi se samo u velikim i (uvjetno rečeno) bogatim krajevima (gradovima), već i područjima u kojima nema velikog broja građana, niti velike gospodarske aktivnosti u kojim uredima radi samo bilježnik koji nema niti službenika, a kamoli prisjednika, i u kojim uredima je mogućnosti djelovanja, zarade, pronalaska i plaćanja radnika bitno drugačija. Konačno, u svemu tome treba imati na umu da su do danas operativni troškovi poslovanja višestruko narasli, osobito u zadnjih četiri do pet godina. Troškovi zakupa prostora, materijala neophodnog za rad, poštarina, nabave i održavanje informatičke opreme bez koje nije moguće obavljati službu sve su veći, a sve te troškove snosi svaki pojedini javnobilježnički ured samostalno, neovisno o svojoj veličini i neovisno o svom prometu, a to mora činiti bez da se naruši kvaliteta usluge koja se pruža. Još bitnije - zbog povećanih troškova života i zaposlenici javnih bilježnika, s pravom, očekuju i povećane plaće od kojih mogu barem pristojno živjeti, a pogotovo javnobilježnički savjetnici i javnobilježnički prisjednici. Odljev kadra je nešto sa čime smo svakodnevno suočeni. Teško zadržavamo postojeći, a još teže zapošljavamo novi stručni kadar. Apsolutno je nužno i krajnje je vrijeme da se tim istim zaposlenicima koji naporno rade, povećaju plaće kao i da se omogući zapošljavanje novog kadra (što također smatramo od državnog interesa), koji će obavljati veliki dio i administrativnog posla države. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća prijedlog o potrebi povećanja vrijednosti boda, čime se povećava nagrada za sve utvrđene javnobilježničke radnje.
33 TEO KARABOTIĆ-MILOVAC Na temelju članka 169. stavka 1. Zakona o javnom bilježništvu („Narodne novine“, broj 78/93., 29/94., 162/98., 16/07., 75/09., 120/16. i 57/22.) donosim KOMENTAR NA PRIJEDLOG JB TARIFE Razlozi zbog kojih je upitan opstanak javnobilježničke službe Poslovanje 80 % javnobilježničkih ureda je ugroženo jer pretežito rade poslove za koje su određene nagrade u simboličnim iznosima, poput ovjera potpisa (3,99 eura), podnošenja prijedloga za uknjižbu (00,00 eura, 2,66 eura, 6,65 eura, 10,64 eura), ovršnih postupaka (10,00 eura), ostavina (3,99 do 150,00 eura, iznimno 331,81 euro) zbog čega otežano posluju i funkcioniraju u toj mjeri da je upitan opstanak javnobilježničke službe. Opstanak javnobilježničke službe je ugrožen u toj mjeri da plaće službenika u većini javnobilježničkih ureda nisu konkurentne, što utječe, ne samo na nemogućnost zapošljavanja novih kvalitetnih službenika nego i na odlazak iskusnih službenika na bolje plaćena i ujedno manje zahtjevna radna mjesta izvan javnobilježničke službe, a poslovi su sve zahtjevniji i zahtijevaju zapošljavanje novih službenika i njihovo educiranje, a razlozi su slijedeći: - JB nagrade su iste ili niže u odnosu na sudske pristojbe iz 1994. godine, unatoč povećanju troškova plaća i poslovanja za cca 600 % - upravna pristojba za ovjeru potpisa je 1993. godine dok su se potpisi ovjeravali u gradovima i općinama iznosila 10,00 eura, tj. 150 % je bila viša od današnje javnobilježničke nagrade, a plaće su od tada porasle 900 % - danas nagrada bilježnika za ovjeru potpisa iznosi 3,99 eura, a 1994. godine je iznosila 6,65 eura, a plaće su od 1994. godine narasle za 580 % - za puno javnobilježničkih poslova od 1994. godine do danas smanjen je broj bodova (davanje savjeta umanjeno za 92 %), a za neke je poslove određeno da javni bilježnici uopće niti nemaju pravo na naknadu (podnošenje prijedloga Zk odjelima), - u prosjeku su naknade FINA-e za blokadu računa više za 1500 % od javnobilježničkih nagrada za provođenje cijelog ovršnog postupka i izdavanja rješenja o ovrsi na koje se blokada računa odnosi - odvjetniku/državnom odvjetniku za sastav prijedloga određena je nagrada u iznosu i do 4,977,11 eura, dok javnom bilježniku nagrada za isti posao nagrada uopće nije predviđena - sat cijene rada javnog bilježnika i službenika u ostavinskim predmetima minimalne vrijednosti (uvažavajući okvirna mjerila za rad sudaca) iznosi 0,65 eura bruto, dok je cijena sata suca općinskog suda 22,00 eura bruto - sat cijene rada javnog bilježnika i službenika u 90 % ovršnih predmeta iznosi 5,00 eura bruto - javni bilježnik u Srbiji i Bosni i Hercegovini u ostavinskim predmetima male vrijednosti ima nagradu višu za 600 % - javni bilježnik u Sloveniji ima nagradu i po 28 puta (za 2700 %) višu nagradu za ovjeru ugovora, a u Srbiji i nekoliko stotina (jer javni bilježnici uz ovjeru potpisa na ugovoru, nužno rade i izradu ugovora) - javni bilježnik u Sloveniji ima za podnošenje nekih Zk prijedloga nagrade i po 1500 % više od nagrada javnih bilježnika u RH - javni bilježnik u Sjevernoj Makedoniji u ovršnim predmetima u kojima je predmet potraživanje iznos od 6.600,00 eura ima za više od 13 puta (1200 %) veću nagradu - sudske pristojbe i nagrade odvjetnika u ovršnim postupcima u kojima je predmet potraživanja iznos od 6.600 eura i po 10 puta su više od JB nagrade - preslike rješenja o ovrsi u FINA-i za sva potraživanja do 6.600,00 eura za 230 % su skuplje od cijelog javnobilježničkog postupka izdavanja tog istog rješenja o ovrsi čija se preslika traži -kod ovjera potpisa zbog plaćanja javnobilježničke pristojbe i PDV-a, stranka na JB nagradu plaća porez na uslugu u visini 58 % -za neke javnobilježničke poslove porez na nagradu je preko 150 %, jer su javnobilježničke pristojbe više od javnobilježničke nagrade (kod solemnizacija dodataka ugovora), Predlaže se: - Promptno odrediti vrijednost boda u iznosu od 2,00 eura - Ukinuti javnobilježničke pristojbe - Za podnošenje prijedloga Zk odjelu predlaže se: za uknjižbu i predbilježbu prava vlasništva odrediti 22 boda, za upis do 11 posebnih dijelova nekretnine 25 bodova, a preko 11 posebnih dijelova 35 bodova, za upis promjene podataka i provođenje rješenja o nasljeđivanju koje donese stranka 10 bodova - Za ovjeru potpisa i izradu akata predlaže se uvažiti rješenje zakonodavstva Republike Slovenije prema kojem bi maksimalna nagrada kod ovjera potpisa na ugovoru bila viša za 56 bodova, a maksimalna nagrada za neke ugovore bi bila niža za 750 bodova, sve kako slijedi: Prijedlog nagrada za ovjeru potpisa (čl. 19. PPJT-a) (1) Javni bilježnik ima pravo na nagradu za ovjeru potpisa na ugovoru prema vrijednosti predmeta ugovora: 0-5.000 eura 5 bodova 5.001-20.000 eura 10 bodova 20.001 -50.000 eura 15 bodova 50.001-75.000 eura 20 bodova 75.001-100.000 eura 25 bodova za vrijednost predmeta iznad 100.000,00 eura za svakih daljnjih 50.000,00 eura povećava se nagrada za 5,00, bodova, ali ne više od 60. Ako se na ispravi istodobno ovjeravaju potpisi više osoba, za ovjeru drugog i svakog sljedećeg potpisa plaća se 5 bodova. (2) Za ovjeru potpisa na izjavi o brisovnom očitovanju i punomoćima koje se odnose na ugovore javnom bilježniku pripada nagrada u visini od 10 bodova. (3) Za ovjeru potpisa na ostalim dokumentima javnom bilježniku pripada nagrada u visini od 5 bodova. Prijedlog nagrada za izradu javnobilježničkih akata/ugovora, čl. 12. st. 1. i 2. PPJT-a Određivanje nagrade prema vrijednosti predmeta javnobilježničkog akta Članak 12 (1) Za sastavljanje i potvrđivanje javnobilježničkog akta za pravne poslove za čiju je valjanost potrebna forma akta, izuzev ugovora predviđenih čl. 53. st. 1. točka 1. i 3. Zakona o javnom bilježništvu te za složene pravne poslove za čiju valjanost nije potrebna forma akta javnom bilježniku pripada nagrada: 1. Ako vrijednost predmeta službene radnje iznosi od eura do eura bodova 0 700,00 40 700,01 1400,00 60 1400,01 6.700,00 80 6.700,01 10.000,00 105 10.000,01 13.500,00 130 13.500,01 20.000,00 155 20.000,01 26.000,00 180 26.000,01 33.000,00 205 33.000,01 40.000,00 230 40.000,01 45.000,00 255 45.000,01 50.000,00 300 2. Ako vrijednost predmeta službene radnje prelazi iznos od 50.000,00 eura, javni bilježnik ima pravo, pored nagrade od 300 bodova i na dodatnu nagradu od 5 bodova za svakih započetih 6.700,00 eura u dijelu u kojem vrijednost predmeta službene radnje prelazi iznos od 50.000,00 eura, ali ne više od 3000 bodova. (2.) Za sastavljanje i potvrđivanje javnobilježničkog akta za jednostavne pravne poslove za čiju valjanost nije potrebna forma akta i za ugovore predviđene čl. 53.st. 1. točka 1. i 3. Zakona o javnom bilježništvu, javnom bilježniku pripada nagrada u visini 75 % nagrade iz st. 1. ovog članka, ali ne više od 2250 bodova. Ukoliko se nastavi inzistirati na simboličnim javnobilježničkim nagradama nužno je predvidjeti subvencije države na način da se iste isplaćuju javnobilježničkim uredima za poslove za koje su određene simbolične nagrade u visini razlike naplaćene nagrade i realnog troška za taj posao, a sve srazmjerno broju takvih poslova. Za pravilno valoriziranje potrebnog vremena, znanja, truda, angažmana i materijalnih resursa potrebnih za obavljanje javnobilježničkih poslova, ukoliko se ne može vjerovati našoj struci, mogu se angažirati i ekonomski stručnjaci. Sve u svemu, prijeko je potrebno promijeniti pristup određivanju javnobilježničkih nagrada. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća prijedlog o potrebi povećanja vrijednosti boda, čime se povećava nagrada za sve utvrđene javnobilježničke radnje. Prijedlozi za izmjenu koncepta vrednovanja pojedinih javnobilježničkih radnji za sada se primaju na znanje te će se razmatrati kod cjelovitog uređenja nove Javnobilježničke tarife. Obveza plaćanja javnobilježničkih pristojbi utvrđena je zakonom te nije predmet ovog Pravilnika.
34 GORDANA BRIŠEVAC IMPRIĆ Na temelju članka 169. stavka 1. Zakona o javnom bilježništvu („Narodne novine“, broj 78/93., 29/94., 162/98., 16/07., 75/09., 120/16. i 57/22.) donosim 1/ STANJE JAVNOBILJEŽNIČKE SLUŽBE Na početku je potrebno naglasiti da se javnobilježničku službu ne bi smjelo gledati kroz prizmu 10-20 % javnih bilježnika koji rade u velikim gradovima i koji za stranke imaju velike gospodarske subjekte koje najvećim dijelom rade poslove velikih vrijednosti, već je potrebno gledati kroz prizmu onih 80 % bilježnika koji pretežito rade poslove za koje su određene nagrade u simboličnim iznosima, poput ovjera potpisa (3,99 eura), podnošenja prijedloga za uknjižbu (00,00 eura, 2,66 eura, 6,65 eura, 10,64 eura), ovršnih postupaka (10,00 eura), ostavina (3,99 do 150,00 eura, iznimno 331,81 euro) zbog čega otežano posluju i funkcioniraju u toj mjeri da je upitan opstanak javnobilježničke službe. Iako se javnobilježničku službu doživljava kroz prizmu cijena ugovora veće vrijednosti (akata) za koje je predviđena nagrada i do 5.308,00 eura/ za solemnizacije iznos od 2.654,00 eura, takve poslove veliki broj javnih bilježnika nikada nije ni radio, a vjerojatno neće niti raditi. Veliki broj bilježnika nikada nije radio ni ugovore za koje bi mogao naplatiti nagradu u iznosu od 500,00 eura, a kamoli maksimalnu nagradu. Usuđujem se reći, velikom broju javnih bilježnika nagrade u iznosima višim od nekoliko stotina eura ne znače apsolutno ništa, a o nagradama maksimalne vrijednosti da i ne govorimo. Svi raspravljaju o desetak javnih bilježnika koji imaju velike prihode, a nitko ne raspravlja o onih 20 javnih bilježnika koji imaju dovoljno posla, ali ne mogu doseći prihod od 100.000,00 eura, ni o onih 150 bilježnika koji ne mogu doseći prihod od 200.000,00 eura, a kamoli za one koji imaju veće prihode od 200.000,00 eura, a ni jedni ni drugi ni treći ne mogu zaposliti javnobilježničkog prisjednika koji im je uslijed svih zakonskih promjena postao prijeko potreban, kolike su prosječne plaće u tim uredima, imaju li dovoljno zaposlenih, odlaze li im zaposlenici, koliko rade, mogu li si priuštiti polovni printer, a kamoli skener koji je upravo za poslove od 2,66 eura i 6,65 eura postao prijeko potreban i koji u tu svrhu mora imati superiorne tehničke karakteristike, mogu li održavati urede, kako uopće opstaju. Činjenica je da je percepcija javnosti da su javnobilježnički troškovi previsoki, ali ta percepcija je nakon svih umanjenja od 1994. godine kada je prosječna neto plaća u RH iznosila 165,00 eura/1247,00 kn/ do danas kada prosječna neto plaća povećana za 580 % i iznosi 1.130,00 eura, ostala vezana jedino uz troškove solemnizacija i izrade javnobilježničkih akata za ugovore veće vrijednosti i to ne samo zbog iznosa javnobilježničke nagrade nego i zbog iznosa javnobilježničke pristojbe. Nagrade za uobičajene javnobilježničke poslove su preniske i kako je već navedeno, dovode u pitanje, ne samo opstanak i ugled javnobilježničke službe, nego i ustavnost i zakonitost javnobilježničke tarife. Ni troškovi izrade javnobilježničkih akata ne bi se tako percipirali u javnosti da imamo kao npr. u Republici Sloveniji, razliku između pravnih poslova za koje je propisana forma akta i pravnih poslova za koje forma akta nije propisana (npr. ugovor o darovanju), zato bi puno pristup izmjenama pravilnika o tarifi trebao biti puno detaljniji i sveobuhvatniji od ponuđenog. Stanje većeg broja javnobilježničkih ureda je takvo da plaće službenika u većini javnobilježničkih ureda nisu konkurentne, što utječe, ne samo na nemogućnost zapošljavanja novih kvalitetnih službenika nego i na odlazak iskusnih službenika na bolje plaćena i ujedno manje zahtjevna radna mjesta izvan javnobilježničke službe. Takva situacija neminovno će dovesti do pada kvalitete poslova i nezadovoljstva naših stranaka. Kako će cca 80 % javnobilježničkih ureda uredno i kvalitetno obavljati svoj posao bez kvalitetnih službenika. Ukoliko ostane ovakvo stanje, bit ćemo prisiljeni raditi sami jer tko će od službenika ostati raditi u našim uredima, ako im nismo u mogućnosti dati primjerenu plaću za obavljeni rad, tj. plaću koja odgovara njihovim znanjima, sposobnostima, uloženom trudu i vremenu. Poslovanje velikog broja javnobilježničkih ureda je ugroženo iz slijedećih razloga: -JB nagrade su iste ili niže u odnosu na sudske pristojbe iz 1994. godine, unatoč povećanju troškova plaća i poslovanja za cca 600 % -za pojedine pravne poslove smanjen je broj bodova u odnosu na 1994. godinu, a za neke je određeno da javni bilježnici uopće niti nemaju pravo na naknadu, dok se neki uopće niti ne spominju u Javnobilježničkoj tarifi (sastav prijedloga za uknjižbu) -upravna pristojba za ovjeru potpisa 1993. godine bila je za 150 % viša od današnje javnobilježničke nagrade -u prosjeku su naknade FINA-e za blokadu računa više za 1500 % od javnobilježničkih nagrada za provođenje cijelog ovršnog postupka i izdavanja rješenja o ovrsi na koje se blokada računa odnosi -odvjetniku/državnom odvjetniku za sastav prijedloga određena je nagrada u iznosu i do 4,977,11 eura, dok javnom bilježniku nagrada za isti posao nagrada uopće nije predviđena -sat cijene rada javnog bilježnika u ostavinskim predmetima minimalne vrijednosti (uvažavajući okvirna mjerila za rad sudaca) iznosi 0,65 eura bruto, dok je cijena sata suca općinskog suda 22,00 eura bruto -sat cijene rada javnog bilježnika u 90 % ovršnih predmeta iznosi 5,00 eura bruto -javni bilježnik u Srbiji i Bosni i Hercegovini u ostavinskim predmetima male vrijednosti ima nagradu višu za 600 % -javni bilježnik u Sloveniji ima nagradu i po 28 puta (za 2700 %) višu nagradu za ovjeru ugovora, a u Srbiji i nekoliko stotina (jer javni bilježnici uz ovjeru potpisa na ugovoru, nužno rade i izradu ugovora) -javni bilježnik u Sloveniji ima za podnošenje nekih Zk prijedloga nagrade i po 1500 % više od nagrada javnih bilježnika u RH -javni bilježnik u Sjevernoj Makedoniji u ovršnim predmetima u kojima je predmet potraživanje iznos od 6.600,00 eura ima za više od 13 puta (1200 %) veću nagradu -sudske pristojbe i nagrade odvjetnika u ovršnim postupcima u kojima je predmet potraživanja iznos od 6.600 eura i po 10 puta su više od JB nagrade -preslike rješenja o ovrsi u FINA-i za sba potraživanja do 6.600,00 eura za 230 % su skuplje od cijelog javnobilježničkog postupka izdavanja tog istog rješenja o ovrsi čija se preslika traži -kod ovjera zbog plaćanja javnobilježničke pristojbe i PDV-a, stranka na JB nagradu plaća porez na uslugu u visini 58 % -javnobilježničke pristojbe su za neke poslove više od javnobilježničke nagrade (kod solemnizacija dodataka ugovora), pa se dolazi do zaključka da stranke kod tih poslova plaćaju porez na uslugu preko 100 %. Zbog svega gore navedenog veliki broj javnobilježničkih ureda nema zaposlenog javnobilježničkog prisjednika niti savjetnika iako bi ih prema opsežnosti posla trebali biti u mogućnosti zaposliti. Ovakvo vrednovanje javnobilježničkih poslova dovest će javne bilježnike u situaciju da unatoč naporima, više neće moći kvalitetno obavljati svoje poslove, ili u još gorem slučaju, da ih uopće neće moći obavljati. Vjerojatno si svatko postavlja logično pitanje, KAKO TO DA JAVNI BILJEŽNICI RADE S DOBITI??? Puno je jednostavnih odgovora na to pitanje: -zato što si većina javnih bilježnika isplaćuje nisku plaću (pa je dobit zapravo njihova plaća) --zato što nemaju zaposlenog javnobilježničkog prisjednika -zato što većina javnih bilježnika nema novaca za uređenje i kupovinu poslovnog prostora -zato što većina javnih bilježnika nema novaca za kupovinu kvalitetne elektroničke opreme -zato što javni bilježnici imaju zaposlen manji broj službenika u odnosu na potreban -zato što naši službenici nemaju plaću koja je srazmjerna njihovom znanju, sposobnostima, uloženom trudu i vremenu -zato što naši službenici vrlo često ne koriste stanku za odmor -zato što naši službenici tijekom radnog nemaju vremena za međusobne razgovore -zato što zbog niskih plaća koje možemo ponuditi, na upražnjena radna mjesta ne možemo zaposliti kvalitetne službenike -zato što većina javnih bilježnika ne koristi godišnje odmore u trajanju dužem od dva tjedna (da ne govorimo o kolegama koji si ne mogu priuštiti ni takav odmor) -zato što javni bilježnici ne otvaraju bolovanja kada god je potrebno nego samo u iznimnim situacijama Međutim, ukoliko se opisano stanje uskoro ne promijeni i naše nagrade ne prestanu biti simbolične, tj. na razini sudske pristojbe, ili čak dijela sudske pristojbe (da ne govorimo o nagradama od 00,00 eura), a u velikom broju naših poslova, radi se o nagradama koje su na razini cijena „jedne manje runde u kvartovskom kafiću“, neminovno će doći do pada kvalitete, a time i ugleda javnobilježničke službe. Naime, javnobilježničke nagrade ne mogu biti na razini sudskih pristojbi, jer je to javnim bilježnicima jedini izvor prihoda. U prilog tome govori i činjenica da je prihod državnog proračuna od sudskih pristojbi 2022. godine iznosu od cca 79.000.000,00 kuna, bio dovoljan tek za 8 % rashoda samo općinskih sudova, koji su iznosili oko 905.000.000,00 kuna. Zaključak je da su prihodi od sudskih pristojbi simbolični u toj mjeri da su dostatni tek za trošak papira svih sudova u RH, što opravdava tvrdnju da javnobilježnički uredi ne mogu poslovati sa simbolično određenim nagradama već nagradama kojima se naš posao pravilno valorizira prema potrebnom vremenu, znanju, trudu, angažmanu i materijalnim resursima potrebnim za obavljanje javnobilježničkih poslova. Stoga je nužno promijeniti pristup određivanju javnobilježničkih nagrada za sve poslove (uključujući i nagrade u ostavinskim i ovršnim postupcima), a u cilju izbjegavanja daljnjeg povređivanja naših Ustavom zagarantiranih građanska prava. Potrebno je imati na umu da postupci uređenja međa i neki postupci razvrgnuća zahtijevaju vanjska uredovanja javnog bilježnika i jednog službenika u trajanju od cca dva do pet sati po predmetu, zbog čega će svaki javnobilježnički ured nužno morati imati zaposlenog barem jednog javnobilježničkog prisjednika i dovoljan broj službenika. Međutim, zbog niskih javnobilježničkih nagrada, a time i nedovoljnih prihoda, veliki broj javnobilježničkih ureda to nije u mogućnosti. Stoga je prije svega potrebno stvoriti objektivne pretpostavke nužne za kvalitetno i uredno obavljanje javnobilježničkih poslova svih javnobilježničkih ureda, a one su vezane uz povećanje prihoda javnobilježničkih ureda, čime bi se omogućilo zapošljavanje javnobilježničkih prisjednika i dovoljnog broja službenika. Ovim prijedlogom se najveće promjene odnose na podnošenje i sastav zemljišnoknjižnih prijedloga te nagrade za ovjere potpisa i izradu akata te solemnizacija ugovora, a istim se PREDAŽE POVEĆATI OVJERE POTPISA ZA NEKE UGOVORE MAKSIMALNO ZA 56 BODOVA, dok se s druge strane PREDLAŽE UMANJITI NAGRADE ZA SASTAVE I SOLEMNIZACIJU UGOVORA VEĆIH VRIJEDNOSTI koje bi umanjenje za manje složene ugovore, ugovore koje se odnose na malodobne osobe i osobe lišene poslovne sposobnosti bilo u VISINI I OD 1750 BODOVA. 2/ KOMENTAR NA PRIJEDLOG MINISTARSTVA Predložene promjene tarife ne mogu pridonijeti boljem poslovanju javnobilježničkih ureda. Ovdje se ne radi o povećanju tarife nego stvaranju privida povećanja. Od 1994. godine, kada su javni bilježnici započeli sa radom pa do danas javnobilježničke nagrade konstantno su se smanjivale i danas je zbog takvog vrednovanja javnobilježničkih poslova javnobilježnička služba povijesno na najnižim razinama jer 80 % javnih bilježnika ima otežano financijsko poslovanje i funkcioniranje, zbog čega je nužno započeti ispravno i zakonito valorizirati naš rad. Naime, nagrade za ovjere potpisa i prijepisa prema prijedlogu Ministarstva još uvijek su niže od nagrada iz 1994. godine i to za 20 % dok je davanje savjeta prema prijedlogu Ministarstva niže u odnosu na 1994. godinu za čak 92 % odnosno savjet javnog bilježnika je 1994. godine je bio za 1220 % vredniji u odnosu na danas. Ovdje se ne želi reći da bi savjet trebao iznositi 133,00 eura kao i 1994. godine već se samo želi dati do znanja da prijedlog nagrade za savjet u iznosu od 10 bodova ne predstavlja povećanje. Naime, ovdje se ne radi o povećanju javnobilježničkih nagrada nego tek o djelomičnom vraćanju na nagrade iz 1994. godine i to za jedan mali dio javnobilježničkih poslova. Naizgled se može reći da povećanje postoji kod potvrda ovršnosti akta, međutim ta vrsta posla je toliko rijetka u našem poslovanju da ga veliki broj ureda ima jednom do dva puta godišnje ili uopće nema, zbog čega neće doći do povećanja prihoda javnobilježničkih ureda pa sam sigurna da su svi javni bilježnici mišljenja da potvrde ovršnosti akata ne treba niti povećavati, niti je to povećanje nagrade za taj posao ikada zatraženo od strane Hrvatske javnobilježničke komore. Matematika je jednostavna, 4x0=0, isto kao što je i 10x0=0, tako da je utjecaj na povećanje prihoda za potvrde ovršnosti akata 0 %, eventualno u promilima. 1/ USPOREDBA NAGRADA 1994. GODINE I DANAS SA PRIJEDLOGOM MNISTARSTVA VRSTA RADNJE NAGRADE NAGRADE PRIJEDLOG POVEĆANJE/SMANJENJE 1994. DANAS MINISTARSTVA PRIJEDLOGA NAGRADA U ODNOSU NA NAGRADE IZ 1994 Eur Eur Eur % . Sastav punomoći koje se ne odnose na čl. 53. ZJB 26,60 21,28 26,60 0 % Ovjera prijepisa 6,65 3,99 5,32 -20 % Ovjera potpisa 6,65 3,99 5,32 -20 % Potvrda ovršnosti akta 6,65 4,00 10,00 +50 % Davanje savjeta 6,65-133,00 6,65 10,00 -92 % Akti koji se tiču trgovačkih društava 132,00 99,75 106,40 -19 % 2/ USPOREDBA NAGRADA ZA PRIJEDLOGE ZA UPISE U ZEMLJIŠNE KNJIGE 2019. I 2023.GODINE SA PRIJEDLOGOM MNISTARSTVA VRSTA RADNJE NAGRADA NAGRADA PRIJEDLOG RAZLIKA RAZLIKA 2019. ožujak 2023. Ministarstva PRIJEDLOGA PRIJEDLOGA u odnosu na 2019. u odnosu na 2019. Eur Eur Eur Eur % Za uknjižbu, predbilježbu 10,64 eura 10,64 13,30 +2,66 +25 % Za zabilježbu 10,64 5,32 6,65 -3,99 -38 % Za opravdanje predbilježbe 10,64 2,66 3,33 -7.31 -68 % Prijedlog za ispravak upisa 10,64 0,00 0,00 -10,64 -100 % Iz gornje tablice proizlazi da je u odnosu na 2019. godinu za veći broj radnji prije 5 mjeseci javnobilježnička nagrada smanjena i to za 38 % ili 68 %, a za neke čak 100 %, da bi se sad predlagalo povećanje u iznosu daleko nižem od smanjenja , tako da se ovdje ne radi o povećanju nagrada u odnosu na 2019. ili 2023. godinu, već o ublažavanju smanjenja iz ožujka ove godine. 3/ NAGRADE ZA ELEKTRONSKO PODNOŠENJE PRIJEDLOGA ZEMLJIŠNOKNJIŽNIM ODJELIMA Visina nagrade za podnošenje elektroničkih prijedloga zemljišnoknjižnim odjelima je toliko niska da zaslužuje poseban osvrt. Predloženi broj bodova od 0, 2.5, 5 i 10, odnosno predviđene nagrade od 00,00 eura, 3,33 eura, 6,65 eura i 13,30 eura, ostavljaju zatečenim sve one koji imaju uvida u to koje sve radnje, troškovi, kompentencije i vrijeme moraju biti na raspolaganju za odrađivanje prijedloga, a javnobilježnička nagrada je daleko niža od sudske pristojbe od 33,18 eura. Čak su i odvjetničke nagrade samo za DODATNE POSLOVE određene u većem iznosu od maksimalne javnobilježničke nagrade za cjelokupni posao. Tako primjerice odvjetnici imaju mogućnost obračunati dodatnu nagradu od 25 bodova (49,75 eura) za uvid u zemljišne knjige kao i nagradu od 25 bodova (49,75 eura) za pribavljanje izvatka. Budući predložena maksimalna nagrada javnog bilježnika iznosi 13,30 eura, proizlazi da je dodatna nagrada odvjetnika samo za uvid u zemljišne knjige za 36,45 eura, tj. za 274 % viša od predložene maksimalne nagrade javnog bilježnika za cjelokupni posao, da ne govorimo o razlici u odnosu na prijedloge za koje javni bilježnik nema pravo na nagradu, koja u tom slučaju iznosi 49,75 eura. Elektronsko podnošenje prijedloga za uknjižbu, nije jedna radnja, već obuhvaća niz radnji koje zahtijevaju određeno vrijeme i punu angažiranost, a što podrazumijeva provjeru stanja zemljišne knjige, provjeru podataka navedenih u ugovoru, provjeru dokumenata stranaka, unos osobnih podataka stranaka, unos podataka o nekretnini, određivanje vrste zahtjeva koji se predlaže, skeniranje i elektroničko potpisivanje ugovora i potrebnih priloga, plaćanje sudske pristojbe za stranku (za koju plaćamo naknadu Banci bez mogućnosti refundiranja troška od stranke). S druge strane nagrada sa sastav prijedloga nikada nije propisana dok odvjetnici imaju pravo obračunati posebnu naknadu prema vrijednosti ugovora i do 4,977,11 eura. Stoga se predlaže propisati i nagradu za sastavljanje prijedloga za upis u zemljišne knjige, što je izmjenama Pravilnika iz 2019. godine, a i ovim Prijedlogom propušteno učiniti. Pravno je to nedopustivo i u poreznom smislu jer je prema Zakonu o porezu na dohodak svaki porezni obveznik dužan izdati račun za obavljene usluge. Predlaže se nagradu sa sastav prijedloga za provedbu u zemljišnim knjigama za ugovore koje nije radio bilježnik koji sastavlja prijedlog za provedbu, odrediti prema vrijednosti ugovora, u visini 10 % javnobilježničke nagrade previđene čl. 12. st. 1. PPJT-a, ali ne u iznosu nižem od 10 bodova. U prilog činjenice da podnošenje prijedloga za uknjižbu nije posao koji se sastoji od samo nekoliko „klikova po tastaturi“, govori podnesak Ministarstva pravosuđa i uprave od 9. studenog 2022. godine upućen svim javnim bilježnicama, u kojem se navodi čak petnaest detalja na koje javni bilježnici moraju obratiti pažnju prilikom podnošenja prijedloga za uknjižbu i dopis voditelja Zk odjela Zagreb koji na sedam stranica, sadrži upute za postupanje u postupcima podnošenja prijedloga zemljišnoknjižnim odjelima. I najveći predloženi broj bodova (10 bodova) određen za podnošenje prijedloga zemljišnoknjižnom odjelu, određen je u preniskom iznosu i nije u srazmjeru s uloženim trudom, znanjem i vremenom, a naročito tehničkom opremom nužnom za kvalitetno obavljanje tog posla. Vjerujemo da nikome od stranaka nije problem platiti daleko veći iznos od predviđenog za provedbu ugovora u zemljišne knjige, a naročito elaborata etažiranja koji je daleko složeniji i predstavlja za javnog bilježnika daleko veći trošak i angažman, od svih drugih prijedloga za uknjižbu. Vjerujemo da niti bračnim drugovima koji reguliraju svoju zajedničku imovinu nije problem platiti za uknjižbu daleko više novaca od određenih 5 bodova (6,65 eura). Ističe se da su stranke svjesne koliko je truda, vremena i specifičnog znanja potrebno za podnošenje prijedloga za uknjižbu. Ranije važećim tarifama sudskih pristojbi, plaćala se veća sudska pristojba za etažiranje nego za uknjižbu (350,00 kuna/46,45 eura). Dakle, složenost, vrijeme i troškovi potrebni za obavljanje poslova podnošenja prijedloga za uknjižbu (a naročito, prijedlozi za etažiranje) kao i činjenica da se javnobilježnički uredi financiraju iz svog poslovanja te činjenica da je od 1994. godine do danas, vrijednost novca drastično smanjena, upućuju na zaključak da javnobilježnička nagrada za elektronsko podnošenje prijedloga ne može biti na razini sudskih pristojbi iz 1994. godine, a da ne govorimo o tome da je čak i niža, ili kao kod prijedloga za koje je predviđena nagrada od 00,00 eura, uopće nemamo pravo na nagradu (plaću za svoj rad) jer javnobilježnički uredi ne mogu biti besplatna prijemna kancelarija sudova, a upravo iz razloga što se ne financiramo iz državnog proračuna. Slijedom navedenog, ovakvim valoriziranjem javnobilježničkih poslova, povređuju se Ustavom zagarantirana prava poput prava na jednakost i prava na primjerenu plaću za obavljeni rad. Slijedom svega gore navedenog za očekivati nagradu za podnošenje prijedloga za uknjižbu u iznosu od 29,26 eura postoje opravdani argumenti, pogotovo imajući u vidu činjenicu da je sudska pristojba za uknjižbu iznosila 33,18 eura, a odvjetnička nagrada samo za uvid u zemljišne knjige iznosi 49,75 eura. Predlaže se za podnošenje prijedloga zemljišnoknjižnim odjelima predvidjeti broj bodova kao u tablici 3., stupac 4. (označeno ljubičastom bojom) 3/ Usporedba dijela postojećih javnobilježničkih nagrada za podnošenje elektronskih prijedloga u Hrvatskoj i Sloveniji sa predloženima VRSTA PRIJEDLOGA HRVATSKA SLOVENIJA HRVATSKA BROJ BODOVA ZA UKNJIŽBU trenutno prijedlog bilježnika prijedlog bilježnika Eur Eur Eur Za uknjižbu ili predbilježbu prava vlasništva i drugih stvarnih prava 10,64 42,00 29,26 22 Za upis do 11 posebnih dijelova nekretnine (etažiranje) 10,64 68,00 33,25 25 Za upis 11 i više posebnih dijelova nekretnine 5,32 68,00 46,55 35 Za upis promjene, dopune i ispravka osobnih podataka 2,66 42,00 13,30 10 Za provođenje diobe prava vlasništva 2,66 42,00 29,26 22 Za provedbu rješenja o nasljeđivanju 0,00 42,00 13,30 (koje donese stranka) 10 Za provedbu j.b. akta ili ovjerene privatne isprave od strane suca 0,00 42,00 13,30 10 (koje nije izrađivao bilježnik koji provodi) 4/ USPOREDBA JAVNOBILJEŽNIČKIH NAGRADA SA SUSJEDNIM ZEMLJAMA U cilju pronalaženja optimalnih rješenja adekvatnog valoriziranja javnobilježničkih poslova, za ovjere potpisa napravljena je usporedba sa zakonskim propisima susjednih zemalja (Republike Slovenije i Republike Srbije) gdje su nagrade za javnobilježničke poslove prilagođene složenosti pojedinih vrsta poslova. - U Republici Srbiji, sukladno čl. 93. Zakona o javnom bilježništvu, ugovori vezani uz promet nekretnina mogu se izrađivati u obliku javnobilježničkog akta, a ako stranka donese napisani ugovor isti se mora solemnizirati. - U Republici Sloveniji postoji razlika kod izrade javnobilježničkih akata, tj. njihovo zakonodavstvo razlikuje akte za koje je zakonom propisana forma akta i akte za koje nije propisana forma akta. Ukoliko zakonom nije predviđena forma akta, npr. za ugovore o darovanju, ugovore o kupoprodaji i sl., ti akti se naplaćuju u daleko višem iznosu u odnosu na Hrvatsku. Za razliku od Republike Srbije (gdje je dovoljna solemnizacija/potvrda javnog bilježničkog akta kod prijenosa nekretnina) u Sloveniji je moguće osim izrade ugovora u formi javnobilježničkog akta, samo ovjeriti potpis na ugovoru, ali se iznos nagrade kod navedene ovjere se određuje prema vrijednosti ugovora koji se ovjerava. Nadalje, potrebno je napomenuti da se ni u jednoj od navedenih susjednih država ne plaća javnobilježnička pristojba već samo javnobilježnička naknada, s objašnjenjem primjerice od strane Predlagatelja tarife u Srbiji da se javnobilježnička služba financira samostalno iz poslovanja, a ne iz državnog proračuna. Dalje u tekstu napravljena je usporedba trenutne nagrade javnih bilježnika u Hrvatskoj sa susjednim zemljama (Slovenija i Republika Srbija). Pojašnjava se da se visina nagrada razlikuje i zbog propisane minimalne forme kojoj javni bilježnik mora udovoljiti. Tako je u Srbiji kao minimalna forma dovoljna solemnizacija ugovora kojeg donesu stranke, dok je u Sloveniji dovoljna ovjera potpisa na donesenom ugovoru, ali se nagrada za ovjeru određuje prema vrijednosti. 4/ USPOREDBA MINIMALNE JAVNOBILJEŽNIČKE NAKNADE ZA POSTIZANJE FORME UGOVORA POTREBNE ZA PRIJENOS VLASNIŠTVA NA NEKRETNINAMA SA SUSJEDNIM ZEMLJAMA VRIJEDNOST PRAVNOG POSLA SLOVENIJA SRBIJA HRVATSKA Eur Eur Eur 5.000,00 6,00 33,250 3,99 50.000,00 26,00 127,50 3,99 100.000,00 52,00 179,16 3,99 MAKSIMALNI IZNOS 114,00 2.193,55 3,99 OVJERA POTPISA PO SOLEMNIZACIJA FIKSNA NAGRADA VRIJEDNOSTI 5/ PRIJEDLG ZA USVAJANJE RJEŠENJA ZAKONODAVSTVA SLOVENIJE ZA OVJERE POTPISA NA UGOVORIMA S obzirom na pad vrijednosti novca i povećanje svih troškova od 1994. godine do danas za cca 600 % prema postojećem normiranju javnobilježničkih nagrada svaka ovjera potpisa bi trebala biti u iznosu od 23,94 eura, umjesto predloženih 5,32 eura, što zbog cjelokupne gospodarske situacije u Republici Hrvatskoj nije u potpunosti prihvatljivo. Stoga bi rješenje zakonodavstva Slovenije bilo najprihvatljivije i za javne bilježnike, ali i za same stranke. Određivanje nagrada za ovjeru potpisa na ugovorima prema vrijednosti ugovora, postiglo bi se pravilnije valoriziranje posla, znanja, truda i vremena potrebnih za obavljanje pojedinih radnji. Naime, prilikom ovjere potpisa na ugovorima, javni bilježnik ne izvršava samo radnju ovjere potpisa već nužno provjerava i točnost podataka, a kod ugovora koji se provode u zemljišnim knjigama provjerava i sadržaj tj. odredbe o kojima ovisi njihova podobnost za provedbu u zemljišnim knjigama. Provjeravanje ugovora i upozoravanje na nedostatke istih, te ispravci donesenih ugovora, iziskuju određeno vrijeme, a u vezi s tim i troškove. Stoga je uvođenje drugačijeg valoriziranja posla, neophodno. Ovom prijedlogu, stranke se zasigurno ne bi protivile jer su sve stranke koje su ovjeravale ugovore i podnosile prijedloge za uknjižbu putem javnog bilježnika koliko je truda, vremena i specifičnog znanja potrebno da bi njihovi interesi bili zaštićeni. Naime, kod ovjere potpisa na ugovoru nikada nije u pitanju samo utvrđivanje identiteta stranke i potvrđivanje činjenice da je stranka potpisala ugovor, već je nužno paziti na puno detalja u ugovoru kako bi isti mogao biti provediv u zemljišnim knjigama, a interesi stranaka zaštićeni. Prijedlog nagrada za ovjeru potpisa na ugovorima: (1) Javni bilježnik ima pravo na nagradu za ovjeru potpisa na ugovoru prema vrijednosti predmeta ugovora: 0-5.000 eura 5 bodova 5.001-20.000 eura 10 bodova 20.001 -50.000 eura 15 bodova 50.001-75.000 eura 20 bodova 75.001-100.000 eura 25 bodova za vrijednost predmeta iznad 100.000,00 eura za svakih daljnjih 50.000,00 eura povećava se nagrada za 5,00, bodova, ali ne više od 60. Ako se na ispravi istodobno ovjeravaju potpisi više osoba, za ovjeru drugog i svakog sljedećeg potpisa plaća se 5 bodova. (2) Za ovjeru potpisa na izjavi o brisovnom očitovanju i punomoćima koje se odnose na ugovore javnom bilježniku pripada nagrada u visini od 10 bodova. (3) Za ovjeru potpisa na ostalim dokumentima javnom bilježniku pripada nagrada u visini od 5 bodova. Napominje se da je vezano uz visinu nagrade za ovjeru potpisa na ugovorima uzeto u obzir da su u Sloveniji plaće više za cca 30 % u odnosu na Hrvatsku. 6/ USPOREDBA PREDLOŽENE NAGRADE PPJT-a za ovjeru potpisa na ugovorima u Hrvatskoj s nagradom u Sloveniji VRIJEDNOST UGOVORA SLOVENIJA HRVATSKA NA KOJEM SE OVJERAVA POTPIS PRIJEDLOG Eur Eur Eur 4.000,00 6,00 6,65 50.000,00 26,00 26,60 100.000,00 52,00 33,25 MAKSIMALNI IZNOS 114,00 79,80 5/ PRIJEDLOG IZMJENA NAGRADA ZA JAVNOBILJEŽNIČKE AKTE (čl.12. st. 1. i 2.) U cilju postizanja adekvatnijeg i pravednijeg valoriziranja javnobilježničkih poslova nagrada za izradu akta (što uključuje sastav i ovjeru ugovora), a s obzirom na stupanj obrazovanja, potrebno znanje, angažman i vrijeme, ne bi smjela biti niža od cca 50,00 eura tj. niža od cijene uvida u zemljišne knjige od strane odvjetnika (49,75 eura), prosječnog spremnika goriva ili prosječne cijene jedne mjesečne pretplate za fiksni telefon i internet pa se predlaže odrediti minimalnu nagradu u visini 40 bodova, a maksimalni iznos nagrade smanjiti sa 4000 bodova na 3000 bodova. Također se predlaže razlikovati javnobilježničke akte za jednostavne i složene pravne poslove, te akte za koje je nužna forma akta i akte kojima forma akta nije nužna, uz uvažavanje osjetljivih skupina građana tj. osoba lišenih poslovne sposobnosti, malodobnih osoba, gluhih i nijemih pa se sukladno navedenom predlaže da za sastavljanje i potvrđivanje javnobilježničkog akta za jednostavne pravne poslove poput jednostavnijih kupoprodajnih i darovnih ugovora za čiju valjanost nije potrebna forma akta i za ugovore predviđene čl. 53. st. 1. točka 1. i 3. Zakona o javnom bilježništvu (ugovorne strane su osobe lišene poslovne sposobnosti, malodobne osobe, gluhi i nijemi), javnom bilježniku pripada nagrada u visini 75 % nagrade iz st. 1. ovog članka, ali ne više od 2.250,00 bodova, odnosno 2.992,50 eura, umjesto dosadašnjih 5.320,00 eura. Prijedlog nagrada za izradu javnobilježničkih akata/ugovora, čl. 12. st. 1. i 2. Određivanje nagrade prema vrijednosti predmeta javnobilježničkog akta Članak 12 (1) Za sastavljanje i potvrđivanje javnobilježničkog akta za pravne poslove za čiju je valjanost potrebna forma akta, izuzev ugovora predviđenih čl. 53. st. 1. točka 1. i 3. Zakona o javnom bilježništvu te za složene pravne poslove za čiju valjanost nije potrebna forma akta javnom bilježniku pripada nagrada: 1. Ako vrijednost predmeta službene radnje iznosi od eura do eura bodova 0 Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća prijedlog o potrebi povećanja vrijednosti boda, čime se povećava nagrada za sve utvrđene javnobilježničke radnje. Izneseni prijedlozi za izmjenu koncepta vrednovanja pojedinih javnobilježničkih radnji za sada se primaju na znanje te će se razmatrati kod cjelovitog uređenja nove Javnobilježničke tarife.
35 KRUNOSLAV HRNJAK Na temelju članka 169. stavka 1. Zakona o javnom bilježništvu („Narodne novine“, broj 78/93., 29/94., 162/98., 16/07., 75/09., 120/16. i 57/22.) donosim Predlagatelj ovog Pravilnika je "Ministarstvo pravosuđa i uprave". Koja tko je zapravo napravio ovaj prijedlog? Kako su došli do ideje i zaključka za koliko treba povećati naknade za javnobilježnike polove? Kako su određeni prioriteti u tome kome treba koliko povećati naknade? Odvjetničke tarife uvećane su već ranije za 50%. Tarife sudskih vještaka su još na raziin iz 1998. sa dodatnom odredbom umanjenja iz 2011. godine? Kako na to Ministarstvo nije reagiralo i nije isto primijetilo unatoč mnogobrojnim apelima Udruga vještaka i gomile komentara na promjenu pravilnika o sudskim vještacima 2019. godine. Primljeno na znanje Iznosi nagrada i naknada troškova za rad odvjetnika, stalnih sudskih vještaka i javnih bilježnika nisu međusobno usporedivi te se zasebno reguliraju. Izmjene u Tarifi nužne su s obzirom da su se nadležnosti javnih bilježnika značajnije proširile i da su povećani troškovi poslovanja javnobilježničkih ureda. Ovlast donošenja provedbenih propisa pripada čelnicima tijela državne uprave, u konkretnom slučaju ministru, sukladno izričitom zakonskom ovlaštenju (čl. 161. Zakona o javnom bilježništvu).
36 KRUNOSLAV HRNJAK Na temelju članka 169. stavka 1. Zakona o javnom bilježništvu („Narodne novine“, broj 78/93., 29/94., 162/98., 16/07., 75/09., 120/16. i 57/22.) donosim Javni bilježnici (notari) trebali bi pružati usluge u skladu sa vremenom u kojem živimo i jednako tako trebalo bi promisliti njihovu ulogu u privatnim i javnim poslovnim procesima. Kao i svaka druga profesija trebali bi davati dodanu vrijednost za koju su onda adekvatno kompenzirani. Javni bilježnici su percipirani kao posrednička sinekura (ured koji stvara prihod, a koji zahtijeva ili uključuje malo ili nimalo odgovornosti, rada ili aktivne službe), pri čemu se usluga posredovanja doima kao nametnuta i nepotrebna, radi naplate naknada za državu i provizije za sebe. Javni bilježnici do sada nisu uspjeli uloviti korak sa digitalizacijom. Bez obzira na eIDAS uredbu elektronička identifikacija u RH nije dobila odgovarajući tretman – kako isti ne bi doživjeli sudbinu kočijaša u vremenu automobile. Izgleda da je inflacija načela standard udobne sinekure, a pravi mercedes više nije moguće kupiti bez 50 k eura, pa smo u eSvjetovanju dobili novi cjenik. Kako navodi „Grga K.“ „Predloženi iznos veći od 23 eura po bodu za radnju koje je bod odvjetnika 1,20 eura, a sudskog vještaka 0,21 eura (svi nadzirani i licencirani od istog ministarstva pravosuđa) ukazuje na nerazmjer vrednovanja sata rada.“ U siječnju 2021. godine Hrvatska javno bilježnička komora prikupljala je ponude za izgradnju i održavanje „Platforme za rad javnih bilježnika na daljinu“. Trebala je biti to biti okosnica hrvatske digitalizacije koja „sadrži funkcionalnosti videokonferencije te udaljenog kvalificiranog elektroničkog potpisa“. I sa rokovima su stisnuli – barem u tenderu – sve je trebalo biti gotovo za šest mjeseci, a i što se tu uopće ima više raditi od šest mjeseci. Za šest mjeseci bilježnik napravi i kuću i ured pa kud ne bi i onaj virtualan ured. Ali eto nas već drugo ljeto prolazi bez virtualnih bilježnika, a trebali su biti tu još 2021. Prije povećanja cijena JB trebalo bi zatražiti usklađivanje usluge s današnjim prvenstveno digitalnim standardima kojih su i sami svjesni jer su ih i popisali u natječaju za izgradnju digitalne platforme, a potom se baviti cijenama. Cijene su često nesuvisle jer u digitalnom svijetu ne postoje, kao recimo ovjera kopije. Digitalno potpisani dokument se može umnožavati u nedogled pri čemu svaka kopija je u bit (bit kao najmanja podatkovna jedinica, ne kao bitak odnosno lat. essentia ili suština već kao apsolutni klon) ista pa samim time nije ju potrebno niti plaćati javnom bilježniku. Jednako tako i ovjere po broju stranica su nesuvisle jer je svejedno da li se digitalno ovjerava dokument od jedne ili sto i jedne ili tisuću i jedne stranice, s obzirom da se iste ne parafiraju i uvezuju sa končićem i naljepnicom radi integriteta nego taj isti integritet nad cjelokupnim sadržajem u datoteci pruža digitalni potpis (sa ili bez vizualizacije). Odoše nam kočijaši, odoše nam notari, stiže AI. Argumenti protiv javnih bilježnika kao "nepotrebnih kočijaša" u današnjem svijetu temelje se na sljedećim razmatranjima Chat CPT-a: 1. Tehnološki napredak: Digitalna revolucija donijela je mogućnost elektroničkog potpisivanja, čime su fizički potpisi postali manje važni. Tehnološke inovacije omogućavaju nam da sigurno potpisujemo dokumente putem interneta, eliminirajući potrebu za fizičkom prisutnošću kod javnih bilježnika. 2. Smanjena potreba za ovjerenim dokumentima: Mnoge institucije sve više prihvaćaju elektronički potpisane dokumente, smanjujući potrebu za tradicionalnim ovjerama javnih bilježnika. Ovo posebno vrijedi za manje složene transakcije – pa i složenije poput eRačuna. 3. Višak administracije: Procesi kod javnih bilježnika često su praćeni dodatnom administracijom i troškovima. U modernom svijetu, gdje želimo efikasnost i brzinu, ovi dodatni koraci često se doživljavaju kao nepotreban teret. Poveznica na natječajnu dokumentaciju za „Platforme za rad javnih bilježnika na daljinu“: https://www.hjk.hr/Portals/0/ForumUpload/00001Poziv%20za%20podno%C5%A1enje%20ponude%20za%20izgradnju%20i%20odr%C5%BEavanje%20Platforme%20za%20rad%20javnih%20bilje%C5%BEnika%20na%20daljinu.docx Primljeno na znanje Komentar se ne odnosi na konkretnu odredbu predloženih izmjena Pravilnika o privremenoj javnobilježničkoj tarifi te se prima na znanje uz napomenu da je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnom bilježništvu ("Narodne novine", broj 57/22) uveo mogućnost sastavljanja javnobilježničkih isprava u elektroničkom obliku kada je to predviđeno posebnim propisima.
37 Glas naroda Na temelju članka 169. stavka 1. Zakona o javnom bilježništvu („Narodne novine“, broj 78/93., 29/94., 162/98., 16/07., 75/09., 120/16. i 57/22.) donosim Tko kontrolira ispravnost naplaćene tarife od strane javnog bilježnika (za slučaj da javni bilježnik naplati nepripadajuću nagradu)? Zašto se ne uvede da javni bilježnik mora na svom računu točno specificirati za što je naplatio određenu javnobilježničku nagradu? (npr - javnobilježnička nagrada za ostavinsku raspravu, vrijednost ostavine veća od 50.000 eur) Ja imam vlastiti primjer gdje ni 4 godine nakon obavljene javnobilježničke rasprave dokazujem da mi je javni bilježnik naplatio nepripadajući iznos od 3400 kn umjesto 150kn (na računu javnog bilježnika samo stoji stavka - nagrada ostavinski postupak). Platio sam dodatno 14.000kn i procjembeni elaborat koji je utvrdio da je vrijednost ostavine manja od 100.000 HRK ali nikom ništa... Kako doći do svojih prava i kako da to ugradimo u ovaj prijedlog? Primljeno na znanje Navedena regulativa utvrđena je u člancima 162. i 166. Zakona o javnom bilježništvu. Ako stranka ne prihvati obračun javnog bilježnika o visini nagrade i naknade troškova, javni bilježnik i stranka mogu zatražiti od općinskog suda na području kojega je sjedište javnog bilježnika da odmjeri visinu nagrade odnosno naknade troškova. Protiv navedene odluke dopušteno je izjavljivanje žalbe. Na svakoj ispravi i na svakom otpravku javni bilježnik bilježi iznos zaračunate nagrade, javnobilježničke pristojbe i troška te izdaje specificirani račun o plaćenoj nagradi, javnobilježničkoj pristojbi i troškovima.
38 Antonio Na temelju članka 169. stavka 1. Zakona o javnom bilježništvu („Narodne novine“, broj 78/93., 29/94., 162/98., 16/07., 75/09., 120/16. i 57/22.) donosim Poštovani, Potrebno uvesti da invaliditetom da će oslobođenja plaćanja naknadu Primljeno na znanje Oslobođenje od plaćanja javnobilježničkih troškova (pristojbe, nagrade i naknade troškova) propisano je posebnim propisima (Zakon o javnobilježničkim pristojbama, Zakon o javnom bilježništvu i Pravilnik o oslobođenju od snašanja troškova pružanja javnobilježničkih usluga). Kako bi postojanje mogućnosti oslobođenja bilo vidljivije za korisnike javnobilježničkih usluga, ovaj će se Pravilnik dopuniti odgovarajućom upućujućom odredbom.
39 GRGA KOSTELAC Na temelju članka 169. stavka 1. Zakona o javnom bilježništvu („Narodne novine“, broj 78/93., 29/94., 162/98., 16/07., 75/09., 120/16. i 57/22.) donosim Potrebno je umanjiti naknade prilikom određivanja troškova ovrhe, a čime bi se smanjio broj sporova male vrijednosti. Jer neki nastali, zaboravljeni pa čak i izmišljeni dug bi mnogi potrošači vjerojatno odmah podmirili kad ne bi bili obračunati veliki ovršni troškovi. O tome bi predlagatelji trebali u ovom pravilniku donijeti izmjenu. Jer bolje funkcioniranje i odterećenje pravosudnog sustava od nepotrebnih sporova i troškova bi trebao biti prioritet Ministarstva pravosuđa. Nije prihvaćen Nagrada i trošak javnog bilježnika u povjerenim poslovima određeni su posebnim propisima te nisu predmet ovog Pravilnika.