Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Marko Vedriš | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REVIZIJI, OBRAZLOŽENJE | Vezano za obrazloženje uz članak 21. u kojem se navodi da ugovaranje minimalnog trajanja početnog angažmana u razdoblju duljem od godinu dana (od 2 do 9 godina) postoji u zakonodavstvu zemalja Europske unije, kao što su: Belgija, Francuska, Italija, Estonija, Litva, Poljska, Slovačka, Španjolska, Portugal, Švedska, Slovenija, treba istaknuti da je iz tablice 3: Pregled početnog angažmana u državama članicama Europske unije razvidno da većina zemalja Europske unije uključujući Njemačku, Austriju, Irsku i Nizozemsku imaju definiran početni angažman od jedne godine. | Primljeno na znanje | Poštovani g. Verdiš, zahvaljujemo na ostavljenom komentaru. Cilj ovog prijedloga je osigurati preduvjeti za kontinuitet procesa zakonske revizije i poboljšanje kvalitete godišnjih financijskih izvještaja u slučajevima negativnih nalaza revizora. Kontinuitetom suradnje s istim revizorom potiče se spremnost poduzetnika na komunikaciju i uvažavanje ispravaka u financijskim izvještajima koji proizlaze kao rezultat nalaza revizora. Naime, produljenjem razdoblja početnog revizijskog angažmana na dvije godine osigurat će se veća neovisnost, a smanjiti vanjski utjecaj na revizora u obavljanju zakonske revizije i formiranju mišljenja, stvara se bolje razumijevanje poslovnih procesa i okruženja revidiranog subjekta te se uspostavlja kvalitetnija i trajnija komunikacija između revizora i predstavnika revidiranog subjekta. Vodeći računa o zaštiti javnog interesa i kontinuitetu revizije, ali također i interesima poduzetnika, prijedlozima izmjena Zakona predviđeni su važni razlozi zbog kojih je moguće raskinuti ugovor o reviziji. |
| 2 | FRAN KUŠETA | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 45. | Izreka stavka 6. je nejasna, ugovori kao takvi se mogu otkazati, sporazumno izmijeniti i slično. Molimo da se izmijeni tako da se nedvosmisleno odgovori na pitanje: kod društava za koje postoji obveza zajedničke revizije do 1. siječnja 2024. godine postoji li obveza zajedničke revizije za reviziju godišnjih financijskih izvješća za poslovnu 2023. godinu, a koja revizija će se obavljati tijekom 2024. godine? | Prihvaćen | Poštovani g. Kušeta, zahvaljujemo na ostavljenom komentaru. Ističemo kako su odredbe stupanja na snagu nacrta Prijedloga zakona dorađene u smislu da će zakon stupiti na snagu 8 dana od dana objave u Narodnim novinama što uključuje i odredbu kojom se briše obveza zajedničke revizije. Znači, očekujemo da će nacrt Prijedloga zakona stupiti na snagu u 2024. godini što znači da postoji obveza zajedničke revizije za reviziju godišnjih financijskih izvještaja za poslovnu godinu 2023. koja će se obavljati u 2024. Ugovori sklopljeni prije stupanja na snagu nacrta Prijedloga zakona izvršit će se prema odredbama Zakona o reviziji. |
| 3 | VALENTINA SALAJ ĆETKOVIĆ | III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 25. | Komentar se odnosi na čl. 53. Zakona o reviziji. Zakon o reviziji bi trebao biti temelj, a dokumenti kao što su MSKK1 i MSUK bi se trebali primjenjivati ovisno o veličini revidiranog subjekta. Međutim, ispada kao da se Zakon o reviziji negira sa zahtjevima MSKK1 i MSUK prema kojima čak i reviziju godišnjih financijskih izvještaja malih subjekata ne može samostalno izvršavati samostalni revizor niti malo revizorsko društvo s jednim revizorom jer za svaku reviziju malog subjekta trebaju imati „kontrolu kvalitete“ od strane drugog revizora. Famozni pojam „kontrole kvalitete“ nije reguliran s ovim zakonom, a trebao bi biti reguliran na način da se za zakonsku reviziju godišnjih financijskih izvještaja malih i srednjih subjekata ne zahtjeva tzv. „kontrola kvalitete“ od strane drugog revizora. Navedena „kontrola kvalitete“ zapravo onemogućava rad malim revizorima jer moraju od svoje konkurencije tražiti „kontrolu kvalitete“. Pogotovo se onemogućava rad samostalnim revizorima i novoosnovanim malim revizorskim društvima. S druge strane, ova odredba izvrsno odgovara velikoj četvorki jer se na taj način efikasno rješavaju konkurencije malih revizorskih društava. Velika revizorska društva unutar sebe imaju dovoljan broj revizora i nije im za reviziju malih i srednjih poduzetnika potrebna „kontrola kvalitete“ koju izvršava drugo revizorsko društvo. | Primljeno na znanje | Poštovana gđo. Salaj Ćetković, zahvaljujemo na ostavljenom komentaru. Prijedlog u vezi reguliranja kontrole kvalitete angažmana razmotrit će se u sljedećim izmjenama i dopunama Zakona o reviziji. Izmjene i dopune Zakona o reviziji biti će dio plana zakonodavnih aktivnosti za 2024. godinu radi prijenosa Direktive (EU) 2022/2464 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o izmjeni Uredbe (EU) br. 537/2014, Direktive 2004/109/EZ, Direktive 2006/43/EZ i Direktive 2013/34/EU u pogledu korporativnog izvješćivanja o održivosti (tzv. CSRD direktiva). |
| 4 | VALENTINA SALAJ ĆETKOVIĆ | III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 24. | Komentar se odnosi na čl. 46 Zakona o reviziji, ali je napisan ovdje jer navedeni čl. 46 Radna dokumentacija nije obuhvaćen u ovim izmjenama. Hrvatska revizorska komora bi na svojim stranicama trebala objaviti preferirani sadržaj radne dokumentacije revizora. Ne može se očekivati od malih revizora da koriste jednaki softver kao velika četvorka jer oni do navedenog softvera ne mogu doći. | Primljeno na znanje | Poštovana gđo. Salaj Ćetković, zahvaljujemo na ostavljenom komentaru. Vaš prijedlog dodatno ćemo razmotriti u sljedećim izmjenama i dopunama Zakona o reviziji koji će biti u Planu zakonodavnih aktivnosti za 2024. godinu radi prijenosa Direktive (EU) 2022/2464 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o izmjeni Uredbe (EU) br. 537/2014, Direktive 2004/109/EZ, Direktive 2006/43/EZ i Direktive 2013/34/EU u pogledu korporativnog izvješćivanja o održivosti (tzv. CSRD direktiva). |
| 5 | VALENTINA SALAJ ĆETKOVIĆ | III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 12. | Jasno je da sniženje praga sa 75% na 51% ide isključivo u korist velike četvorke jer kod malih društava s jednim ili dva revizora nema promjene bez obzira primjenjuje li se uvjet od 75% ili 51%. | Primljeno na znanje | Poštovana gđo. Salaj Ćetković, zahvaljujemo na ostavljenom komentaru. Ovom mjerom omogućava se da većina (u odnosu na 75% kako je propisano važećim Zakonom o reviziji) članova uprave odnosno upravnog odbora budu ovlašteni revizori ili ovlašteni revizori iz druge države članice. Navedeno predstavlja usklađivanje s člankom 3. Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2006. o zakonskim revizijama godišnjih i konsolidiranih financijskih izvještaja, izmjeni i dopuni Direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 84/253/EEZ. Bitno je naglasiti kako nema zapreke da 100% članova uprave budu ovlašteni revizori. Pravnom stečevinom propisan je minimum ispod kojeg nije dozvoljeno ići. |
| 6 | VALENTINA SALAJ ĆETKOVIĆ | III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 11. | Ukidanje dozvola za rad bi trebala biti vrlo velika iznimka. Hrvatska revizorska komora bi na svojim stranicama trebala objaviti preferirani sadržaj radne dokumentacije revizora. Ne može se očekivati od malih revizora da koriste jednaki softver kao velika četvorka jer oni do navedenog softvera ne mogu doći. Zamislite šta bi bilo da se u nekoliko godina ukine 300 dozvola za rad odvjetnicima, projektantima, liječnicima i sličnim djelatnostima... Sadašnje stanje ukidanja dozvola za revizore izgleda kao čišćenje tržišta u korist velikih. | Primljeno na znanje | Poštovana gđo. Salaj Ćetković, zahvaljujemo na ostavljenom komentaru. Vaš prijedlog dodatno ćemo razmotriti u sljedećim izmjenama i dopunama Zakona o reviziji koji će biti u Planu zakonodavnih aktivnosti za 2024. godinu radi prijenosa Direktive (EU) 2022/2464 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o izmjeni Uredbe (EU) br. 537/2014, Direktive 2004/109/EZ, Direktive 2006/43/EZ i Direktive 2013/34/EU u pogledu korporativnog izvješćivanja o održivosti (tzv. CSRD direktiva). |
| 7 | Helena Budiša | III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 9. | Uvidom kroz postojeći sustav e-Građana vidljivo je da niti jedna druga profesija nije u obvezi prijavu stalnog stručnog usavršavanja provoditi kroz susta e-Građana. Također, navedeno podrazumijeva da će se kroz digitalni identitet provesti povezivanje revizorskog certifikata i zadržavanja istoga. Iako je predmetni sustav e-Građani već neko razdoblje u primjeni, u pravilu se koristi za potrebe određenih izlista, a ne za razne oblike prijava i praćenje kroz sustav. Stoga, postoji i bojazan da veliki udio stanovništva niti ne koristi predmetne usluge, dok se od revizorske profesije očekuje da svoj cjelokupni digitalni identitet i osiguravanje uvjeta za korištenje certifikata provodi putem sustava e-Građani. Navedeno je posebice potencijalno rizično za starije kolege revizore, koji možda nisu vični sa digitalnim identitetom. Uzevši u obzir činjenicu da ovaj prijedlog Zakona ide u smjeru liberalizacije ulaska na tržište novih ovlaštenih revizora, a sa druge strane ovakva ograničenja vođenja različitih oblika evidencija kroz sustav e-Građana će dodatno ograničiti zadržavanje postojećih ovlaštenih revizora u profesiji. | Nije prihvaćen | Poštovana gđo. Budiša, zahvaljujemo na ostavljenom komentaru. Modernizacija i informatizacija javne uprave putem sustava e-Građani ne bi se trebala razumijevati kao administrativno opterećenje, već upravo suprotno, olakšavanje i digitalizacija određenih procesa. Skrećemo pozornost da je Republika Hrvatska obveznik primjene članaka 6.-8. Direktive o uslugama te da je od strane Europske komisije od Republike Hrvatske zatraženo izvršiti mjeru: razvoj e-procedura i digitalizacija postupaka obavljanja revizije i usluga poreznog savjetovanja, kako ne bi bio pokrenut postupak povrede prava Europske unije. |
| 8 | IVANA KARLOVIĆ | III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 9. | Nastavno na čl.9 odnosno čl.14.b. i 14.d.Zakona- obzirom su organizatori u obvezi dostaviti popis polaznika seminara sa prethodnom suglasnosti MFIN, bilo bi dobro kada bi organizatori mogli na sustav e-građani "uspustiti" podatke koje po tom ovlašteni revizor može provjeriti, potvrditi i dopuniti po potrebi. Nešto slično su napravile druge struke čije je članstvo, pa time i obveza SSU, daleko veće od našeg broja članova. Ovime bismo dobili upis u bazu na e-građanima te uz to potvrdu na e-građanima, i ne bismo bilo u obvezi voditi evidenciju SSU barem za aktivnosti sa prethodnim odbrenjem MFIN. | Primljeno na znanje | Poštovana gđo. Karlović, zahvaljujemo na ostavljenom komentaru. Vaš prijedlog dodatno ćemo razmotriti u sljedećim izmjenama i dopunama Zakona o reviziji koji će biti u Planu zakonodavnih aktivnosti za 2024. godinu radi prijenosa Direktive (EU) 2022/2464 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o izmjeni Uredbe (EU) br. 537/2014, Direktive 2004/109/EZ, Direktive 2006/43/EZ i Direktive 2013/34/EU u pogledu korporativnog izvješćivanja o održivosti (tzv. CSRD direktiva). |
| 9 | Marko Vedriš | III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 8. | U potpunosti se slažem da svi ovlašteni revizori imaju obvezu stalno se stručno usavršavati bez iznimke. I najmanje 120 sati unutar neprekidnog razdoblja od tri godine se čini razumno i slično kao što zahtjeva primjerice ACCA (the Association of Chartered Certified Accountants), globalno prepoznato profesionalno udruženje računovođa koje broji 250 tisuća članova u više od 180 zemalja. Ono u čemu se značajno razlikuje stalno stručno usavršavanje koje zahtjeva ACCA u odnosu na Zakon o reviziji je u načinu na koji se prikupljaju sati/bodovi. Primjerice ACCA zahtjeva od članova da svake godine ostvare 40 sati od čega 21 sat mora biti dokaziv/provjerljiv (kroz potvrde i/ili certifikate o prisustvovanju edukaciji koje su odobrene od strane ACCA kao što je to slučaj i u RH) dok preostala 19 sata mogu biti nedokazivi/neprovjerljivi (bez potvrde) i zavise o profesionalnim potrebama pojedinca ali se moraju unijeti u godišnju evidenciju stalnog stručnog usavršavanja. Slijedom navedenog, predlažem da se razmotri uvođenje ovlaštenim revizorima više fleksibilnosti, samostalnosti i odgovornosti u njihovo stalno stručno usavršavanje u smislu omogućavanja ostvarivanja više sati stalnog stručnog usavršavanja ovlaštenih revizora iz ostalih aktivnosti na koje Ministarstvo financija ne daje prethodnu suglasnost dok bi proces dokazivanja stalnog stručnog usavršavanja bio nešto detaljniji u odnosu na postojeći proces. Način na koji je zamišljeno stalno stručno usavršavanje gdje Ministarstvo financija definira koje su teme od značaja za reviziju je centraliziran, veoma nepraktičan i odvojen od struke. Prema prijedlogu Zakona Ministarstvo financija do 30. srpnja tekuće godine planira definirati teme od značaja za sljedeću godinu što je iznimno nefleksibilan, zastario i kontroliran proces od strane tijela koje je nadležno samo za dio područja koja su od iznimnog značaja za ovlaštenog revizora. Najbolji primjer je epidemija iz koje su proizašla značajna pitanja i rizici za reviziju koji zasigurno u godini koja je prethodila njenom početku nisu bili prepoznati od strane Ministarstva financija (primjerice potreba za provođenjem testa umanjenja vrijednosti imovine i slično). Također se čini da ovako nametnut sustav stalnog stručnog usavršavanja ne potiče kvalitetne ovlaštene revizore koji su trenutno neaktivni da se u nekom budućem periodu vrate te ponovno postanu aktivni ovlašteni revizori obogaćeni iskustvom izvan revizorske branše što bi zasigurno imalo pozitivan utjecaj na podizanje kvalitete struke te zaustavljanje trenda smanjenja broja ovlaštenih revizora (aktivnih i neaktivnih). | Nije prihvaćen | Poštovani g. Verdiš, zahvaljujemo na ostavljenom komentaru. Praćenje stalnog stručnog usavršavanja ovlaštenih revizora uvedeno je 1. siječnja 2018. te je od tada prvi put uvedena i značajna novina da se ovlaštenom revizoru zbog nedovoljnog broja sati stalnog stručnog usavršavanja može oduzeti odobrenje za rad. Poznato nam je na koji način se prikupljaju sati edukacije u okviru ACCA-a. Navedeno se razmatralo i razmatrat će se pri svakom unaprjeđenju stalnog stručnog usavršavanja ovlaštenih revizora u Republici Hrvatskoj, no u ovom trenutku je ocijenjeno, uzimajući u obzir razne načine dokazivanja stalnog stručnog usavršavanja revizora unatrag šest godina, kako još nije optimalno vrijeme za uvođenje više fleksibilnosti, samostalnosti i odgovornosti, što ne znači da takvom rješenju ne težimo u budućnosti. |
| 10 | Toni Miljak | III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 6. | Predlagatelj izmjena Zakona o reviziji bi najprije trebao biti upoznat s drugim aktima koje je donio Hrvatski sabor poput Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji je na snazi od 22.10.2022.g. Člankom 57. određeno je da se u Republici Hrvatskoj izvode sveučilišni prijediplomski, sveučilišni diplomski studij, itd., kao i stručni studiji poput prijediplomskog stručnog studija. Stoga, korištena terminologija (preddiplomski) u prijedlogu Zakona o reviziji je netočna.Nadalje, studiji ekonomije na 3 najveća sveučilišta u Republici Hrvatskoj, izuzev Sveučilišta u Zagrebu gdje se izvodi integrirani petogodišnji studij Ekonomije i Poslovne ekonomije. ustrojeni su na način da na prijediplomskoj razini studenti u načelu prve dvije godine studija imaju većinom opće, zajedničke predmete, a tek na 3. godini predmete smjera. Znači li ovaj prijedlog zakona da se budućim studentima poručuje da im nije potrebno sveobuhvatno i stručno znanje iz područja računovodstva, financija, revizije, itd.?Upravo su diplomski studiji prožeti stručnim predmetima na kojima se stječu posebna znanja i kompetencije iz smjera kojeg je student odabrao. Primjerice, na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Splitu studenti sveučilišnog diplomskog studija Računovodstvo i revizija slušaju predmete poput Korporacijsko pravo, Korporacijsko restrukturiranje, Financijsko računovodstvo II, Računovodstveni standardi, Interna kontrola i revizija, Menadžersko računovodstvo 2, Statističke metode, Revizija, itd. Slijedom navedenog, potrebno je ispraviti članak 11. stavak 8. aktualnog Zakona o reviziji na način da se umjesto 180 navede 300 ECTS bodova i to na način da se završetkom petogodišnjeg studija treba steći titula univ.mag.oec. ili mag.oec. | Prihvaćen | Poštovani g. Miljak, zahvaljujemo na ostavljenom komentaru. Vaš prijedlog je prihvaćen. Odredba koja se odnosi na smanjenje ECSTS bodova sa 300 bodova na 180 bodova brisana je iz nacrta Prijedloga zakona. |
| 11 | MORENA BARADA | III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 6. | U uvodnom djelu se navodi da „dobra kvaliteta revizije doprinosi urednom funkcioniranju tržišta poboljšanjem cjelovitosti i učinkovitosti financijskih izvještaja, a široka zajednica osoba i ustanova se oslanja na kvalitetu rada ovlaštenog revizora i rada revizorskog društva, za koje se stoga može reći da ispunjavanju posebno značajnu društvenu funkciju“ da bi se u nastavku liberalizacija tržišta provodila kroz smanjenje potrebnih ECTS bodova i smanjenje potrebnih godina radnog iskustva za polaganje revizorskog ispita. Iz navedenog proizlazi da se kroz liberalizaciju revizorske profesije zapravo smanjuje kvaliteta rada budućih ovlaštenih revizora i revizorskih društava, koji kako se navodi imaju posebno značajnu društvenu funkciju. Pod pretpostavkom da bi se, obzirom na značaj revizije za gospodarstvo i ustanove, kroz zakon trebala osigurati što bolja kvaliteta revizije smanjenje potrebnih uvjeta za polaganje revizorskog ispita nema nikakve logike, nego daje upravo suprotne rezultate. | Prihvaćen | Poštovana gđo. Barada, zahvaljujemo na ostavljenom komentaru. Odredba koja se odnosi na smanjenje ECSTS bodova sa 300 bodova na 180 bodova brisana je iz nacrta Prijedloga zakona. U odnosu na ukidanja obveze pohađanja stručnog osposobljavanja za polaganje revizorskog ispita ističemo kako je primarni cilj ove mjere smanjenje troškova za kandidata koji pristupa revizorskom ispitu s obzirom da se za isti plaća naknada. Hrvatska revizorska komora i drugi organizatori moći će i dalje provoditi i organizirati stručno osposobljavanje. Pohađanje stručnog osposobljavanja time bi postao izbor a ne i obvezna za kandidata. Kandidat će samostalno odlučiti ovisno o svom znanju i praktičnom iskustvu je li mu potrebna dodatna priprema za revizorski ispit u pogledu pohađanja stručnog osposobljavanja. U odnosu na broj godina radnog iskustva kao uvjeta za pristupanje revizorskom ispitu ističemo kako je važećim Zakonom o reviziji uređeno da kandidat mora imati pet godina radnog iskustva od čega minimalno tri godine u obavljanju zakonske revizije pod nadzorom ovlaštenog revizora. Nacrtom Prijedloga zakona predloženo je da kandidat mora imati četiri godine iskustva u obavljanju zakonske revizije pod nadzorom ovlaštenog revizora kako bi mogao pristupiti revizorskom ispitu. Drugim riječima osigurat će se obveza da veći broj godina radnog iskustva kandidat provede pod nadzornom ovlaštenog revizora. Također nacrt Prijedloga zakona dorađen je u dijelu da kandidat mora imati četiri godine radnog iskustva u obavljanju zakonske revizije stečenog temeljem ugovora o radu sklopljenog s revizorskim društvom u punom radnom vremenu. Time se precizira stjecanje radnog iskustva kao preduvjeta za pristupanje revizorskom ispitu, isključivo zapošljavanjem u revizorskom društvu temeljem ugovora o radu na puno radno vrijeme. |
| 12 | Maria Lukić | III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 6. | U mojih 9 godina staža u reviziji, ovo je već treća promjena potrebnih uvjeta za polaganje ispita što već dovoljno govori o "ozbiljnosti" naših Zakona i omalovažavanju struke kako je u komentaru navela dr.sc.Valentina Salaj Ćetković | Primljeno na znanje | Poštovana gđo. Lukić, zahvaljujemo na ostavljenom komentaru. U odnosu na vaš komentar u vezi promjene potrebnih uvjeta za polaganje revizorskog ispita ističemo sljedeće. Odredba koja se odnosi na smanjenje ECSTS bodova sa 300 bodova na 180 bodova brisana je iz nacrta Prijedloga zakona. U odnosu na smanjenje godina radnog iskustva s pet na četiri kao uvjeta za pristupanje revizorskom ispitu ističemo kako je važećim Zakonom o reviziji uređeno da kandidat mora imati pet godina radnog iskustva od čega minimalno tri godine u obavljanju zakonske revizije pod nadzorom ovlaštenog revizora. Međutim, nacrtom Prijedloga zakona predloženo je da kandidat mora imati četiri godine iskustva u obavljanju zakonske revizije pod nadzorom ovlaštenog revizora kako bi mogao pristupiti revizorskom ispitu. Drugim riječima osigurat će se obveza da veći broj godina radnog iskustva kandidat provede pod nadzorom ovlaštenog revizora. Također nacrt Prijedloga zakona dorađen je u dijelu da kandidat mora imati četiri godine radnog iskustva u obavljanju zakonske revizije stečenog temeljem ugovora o radu sklopljenog s revizorskim društvom u punom radnom vremenu. Time se precizira stjecanje radnog iskustva kao preduvjeta za pristupanje revizorskom ispitu, isključivo zapošljavanjem u revizorskom društvu temeljem ugovora o radu na puno radno vrijeme. |
| 13 | NEVENA KALIBOVIĆ MUSA | III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 6. | Treba biti svjestan važnosti kvalitetne revizije za gospodarstvo, kao i činjenica o tome koja znanja i iskustva jedan ovlašteni revizor mora imati, a da bi bio osposobljen za izražavanje neovisnog mišljenja o financijskim izvještajima revidiranih subjekata. Revizori su usmjereni na revidiranje subjekata svih gospodarskih djelatnosti (primarnih, sekundarnih, tercijarnih i kvartarnih) koji svoju djelatnost obavljaju u skladu s zakonskim propisima specifičnim za svaku od tih djelatnosti. U nastavku navodimo samo osnovne revizorove alate bez kojih ne može ni zamisliti obavljanje revizije financijskih izvještaja: - Odlično znanje računovodstva sa specifičnostima svake od djelatnosti - Međunarodni standardi financijskog izvještavanja - Hrvatski standardi financijskog izvještavanja - Međunarodni revizijski standardi - Zakon o trgovačkim društvima - Zakon o računovodstvu - Zakon o neprofitnim organizacijama - Zakon o računovodstvu neprofitnih organizacija - Zakon o kreditnim institucijama - podzakonski akti HNB-a vezani za računovodstvo kreditnih institucija - Zakon o osiguranju - Pravilnik o strukturi i sadržaju financijskih izvještaja društava za osiguranje - Zakon o proračunu - Pravilnik o proračunskom računovodstvu i računskom planu - Sva porezna regulativa (porez na dobit, porez na dohodak, porez na dodanu vrijednost i drugi porezi) - Svi ostali specifični zakoni koje moraju primjenjivati subjekti revizije Sve ovo nabrojeno ništa ne znači bez primjene navedenih standarda i zakona kroz višegodišnju praksu obavljanja revizije kod obveznika revizije (aktivnih poduzetnika), uz mentorstvo, čime revizor stječe profesionalnu kompetentnost. Osim toga, neovisnost revizora u odnosu na revidirani subjekt (koja se također želi postići izmjenom Zakona o reviziji) prvenstveno se postiže povećanjem profesionalne kompetentnosti i financijskom neovisnošću revizora, a ne smanjenjem razine osposobljenosti revizora. Zbog nemogućnosti postizanja fer vrijednosti naknade za svoj visokostručan rad, manja revizorska društva ne mogu imati održivo poslovanje, niti su u mogućnosti platiti zaposlenicima adekvatnu plaću za njihov rad, zbog čega dolazi do velikog odljeva ovlaštenih revizora iz profesije u druge sektore koji ih prepoznaju kao stručnjake i adekvatno ih nagrađuju. Napominjemo da novi poslodavci nisu ulagali sredstva u njihovu obuku. Obzirom na male plaće u sektoru revizije ljudi sa nekoliko godina prakse u revizorskom društvu nisu više ni zainteresirani za polaganje revizorskog ispita. Zbog svega navedenog postoji velika vjerojatnost nastavka trenda odlazaka revizora u druge sektore koji imaju bolju cijenu rada i to za manje složene poslove od onih koje obavlja ovlašteni revizor (Tablica 2.: Stanje na revizorskom tržištu od 2017. do 2022. godine broj registriranih ovlaštenih revizora smanjen je za 407, odnosno visokih 41,4% ovlaštenih revizora, a broj revizorskih društava je smanjen za 36, odnosno 15,7% revizorskih društava). U „Prijedlogu Zakona“ se ne vidi rješenje za izlazak iz navedene situacije. Smatram da bi se problem mogao riješiti zakonskim i podzakonskim aktima kojima bi se definirao kontrolni mehanizam za utvrđivanje minimalnog broja sati po revizijskom angažmanu u ovisnosti o kompleksnosti revidiranog subjekta, uz definiranu minimalnu satnicu. | Primljeno na znanje | Poštovana gđo. Kalibović Musa, zahvaljujemo na ostavljenom komentaru. Ovim putem ističemo kako je tarifa revizorskih usluga prestala je važiti 2008. godine izmjenama i dopunama tadašnjeg Zakona o reviziji radi usklađenja s pravnom stečevinom Europske unije odnosno s Direktivom 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2006. o zakonom propisanim revizijama godišnjih financijskih izvješća i konsolidiranih financijskih izvješća (Direktiva o reviziji) te radi poštivanja načela slobodne tržišne utakmice sukladno Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Hrvatske, s druge strane, a u svezi s Nacionalnim programom Republike Hrvatske za pridruživanje Europskoj uniji - 2008. godina, Poglavlje 3.6. Pravo trgovačkih društava, točka 3.6.2. Revizija, te njegov Dodatak A, točka 3.6. Slijedom navedenoga, određeno je kako se za obavljenu reviziju plaća naknada čiji se iznos određuje ugovorom, a koji ne smije biti podložan nikakvom obliku uvjetovanja i ne smije ovisiti niti biti povezan s pružanjem dodatnih usluga revidiranom subjektu. Na taj način osiguralo se da cijenu obavljanja revizorskih usluga određuje tržište, a ne utvrđena Tarifa. |
| 14 | Helena Budiša | III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 6. | Iz analiza Ministarstva financija vidljivo je da je posljednjih godina “nestalo” 400-tinjak aktivnih revizora zbog nezadovoljavanja uvjeta o kontinuiranoj edukaciji (a uvjetovano izlaskom iz struke uslijed uvjeta opisanih u prethodnim odjeljcima). I činjenica je da u edukacijskom ciklusu za 2022. i 2023. godinu je bilo izuzetno mali broj polaznika. No, smanjenje ECTS bodova nije rješenje za povećanje broja budućih ovlaštenih revizora. Ako se analiziraju predmeti na prediplomskim studijima (onima koji osiguravaju 180 ECTS bodova), dolazimo do činjenice da sa Ekonomski fakultet Zagreb (EFZG), Ekonomski fakultet Split (EFST) i Fakultet ekonomije i turizma dr. Mijo Mirković Pula (EFPU) imaju reviziju u sklopu svojih prediplomskim studija, dok Ekonomski fakultet Rijeka (EFRI) i Ekonomski fakultet Osijek (EFOS) nemaju u sklopu svojih prediplomskih studija. Dakle, tražimo buduću radnu snagu koja niti ne sluša reviziju kao predmet. Također, u odnosu na diplomske studije (300 ECTS) bodova ovi studiji niti nemaju sve predmetne koji su osnova za rad u reviziji, te posljedično ključni i za polaganje revizorskog ispita. Na ovaj način teret prebacivanja “početne edukacije” se prebacuje na revizorska društva, što će u konačnici dovesti do: o zbog veličine će velika revizorska društva lakše pronaći radnu snagu na tržištu jer imaju bolje organizirani sustav školovanja novih djelatnika – početnika. Na taj način dodatno će se „monopolizirati tržište revizije“; o zbog neadekvatne početne edukacije, postoji veća vjerojatnost manjeg prolaska na revizorskom ispitu, a koji je već sada dosta niski. U konačnici navedeno neće pozitivno utjecati na veći broj ovlaštenih revizora i zadržavanje djelatnika u struci. Te predlažem zadržavanje uvjeta od 300 ECTS bodova. | Prihvaćen | Poštovana gđo. Budiša, zahvaljujemo na ostavljenom komentaru. Vaš prijedlog se prihvaća. Odredba koja se odnosi na smanjenje ECSTS bodova sa 300 bodova na 180 bodova brisana je iz nacrta Prijedloga zakona. |
| 15 | IVANA KARLOVIĆ | III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 6. | Smatram da je ovakav način liberalizacije obezvrjeđivanje ekonomske struke, svake diplome Ekonomskog faluteta, te obezvrjeđivanje certifikata ovlaštenog revizora. Svaka se struka pokušava zaštiti, dok se naša liberalizira na način koji je potpuno neprihvatljiv. | Primljeno na znanje | Poštovana gđo. Karlović, zahvaljujemo na ostavljenom komentaru. U dijelu prihvaćanja mjera iz drugog Akcijskog plana za liberalizacije tržišta usluga ističemo sljedeće. Odredba koja se odnosi na smanjenje ECSTS bodova sa 300 bodova na 180 bodova brisana je iz nacrta Prijedloga zakona. U odnosu na smanjenje godina radnog iskustva s pet na četiri kao uvjeta za pristupanje revizorskom ispitu ističemo kako je važećim Zakonom o reviziji uređeno da kandidat mora imati pet godina radnog iskustva od čega minimalno tri godine u obavljanju zakonske revizije pod nadzorom ovlaštenog revizora. Međutim, nacrtom Prijedloga zakona predloženo je da kandidat mora imati četiri godine iskustva u obavljanju zakonske revizije pod nadzorom ovlaštenog revizora kako bi mogao pristupiti revizorskom ispitu. Drugim riječima osigurat će se obveza da veći broj godina radnog iskustva kandidat provede pod nadzorom ovlaštenog revizora. Također nacrt Prijedloga zakona dorađen je u dijelu da kandidat mora imati četiri godine radnog iskustva u obavljanju zakonske revizije stečenog temeljem ugovora o radu sklopljenog s revizorskim društvom u punom radnom vremenu. Time se precizira stjecanje radnog iskustva kao preduvjeta za pristupanje revizorskom ispitu, isključivo zapošljavanjem u revizorskom društvu temeljem ugovora o radu na puno radno vrijeme. |
| 16 | VALENTINA SALAJ ĆETKOVIĆ | III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 6. | Odredba po kojoj licencu za reviziju može dobiti osoba s „najmanje preddiplomskim sveučilišnim ili preddiplomskim stručnim studijem čijim je završetkom stekao najmanje 180 ECTS bodova“ je odlična za cilj liberalizacije tržišta usluge revizije i povećanje stope ulaska novih poduzetnika na tržište. To će primjerice omogućiti osobama s višom prometnom školom ili višom drvnom školom i 4 godine staža u revizorskom društvu da nakon položenog ispita postanu ovlašteni revizori. Već godinama traje obezvrjeđivanje ekonomske struke. U svim drugim strukama npr. odvjetnička struka, mogu raditi samo osobe sa završenim Pravnim fakultetom. Isto vrijedi za doktore medicine, građevinske inženjere i sve druge struke. Međutim, u ekonomskoj struci mogu raditi svi jer je to toliko nevažna struka da se doslovce svatko može tom strukom baviti. Zato je odlična vijest što će po novom zakonu ne samo osobe s bilo kojim završenim fakultetom moći raditi kao ovlašteni revizori nego će čak i osobe s bilo kojom višom stručnom spremom isto moći raditi kao ovlašteni revizori. Nakon ovakvog prijedloga zakona, koji bi trebao biti motiv mladim ljudima da postanu magistri ekonomije? Trebaju studirati minimalno 5 godina. Za to vrijeme netko s višom agronomskom ili prometnom školom već može steći dvije godine staža u revizorskom društvu i postati revizor prije njih. Očigledno prema gledištu ovog Zakona, magistri ekonomije ionako ništa ne nauče u zadnje dvije godine studiranja pa zašto bi ih onda uopće završavali? Zapravo ništa ne nauče niti u 5 godina studiranja jer imaju jednaka prava biti revizori kao i osoba s bilo kojim završenim fakultetom. U sljedećem zakonu već bi se mogla uvesti i odredba da osobe sa završenom osnovnom školom mogu dobiti licencu za reviziju nakon npr. 3 godine staža i s položenim revizorskim ispitom. To će svakako efikasno utjecati na liberalizaciju tržišta usluge revizije i povećanje stope ulaska novih poduzetnika na tržište. | Prihvaćen | Poštovana gđo. Salaj Ćetković, zahvaljujemo na ostavljenom komentaru. Odredba koja se odnosi na smanjenje ECSTS bodova sa 300 bodova na 180 bodova brisana je iz nacrta Prijedloga zakona. U odnosu na smanjenje godina radnog iskustva s pet na četiri kao uvjeta za pristupanje revizorskom ispitu ističemo kako je važećim Zakonom o reviziji uređeno da kandidat mora imati pet godina radnog iskustva od čega minimalno tri godine u obavljanju zakonske revizije pod nadzorom ovlaštenog revizora. Međutim, nacrtom Prijedloga zakona predloženo je da kandidat mora imati četiri godine iskustva u obavljanju zakonske revizije pod nadzorom ovlaštenog revizora kako bi mogao pristupiti revizorskom ispitu. Drugim riječima osigurat će se obveza da veći broj godina radnog iskustva kandidat provede pod nadzorom ovlaštenog revizora. Također nacrt Prijedloga zakona dorađen je u dijelu da kandidat mora imati četiri godine radnog iskustva u obavljanju zakonske revizije stečenog temeljem ugovora o radu sklopljenog s revizorskim društvom u punom radnom vremenu. Time se precizira stjecanje radnog iskustva kao preduvjeta za pristupanje revizorskom ispitu, isključivo zapošljavanjem u revizorskom društvu temeljem ugovora o radu na puno radno vrijeme. |
| 17 | VALENTINA SALAJ ĆETKOVIĆ | III. OCJENA I IZVOR SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 2. | Znači u čl. 5 i dalje ostaje odredba da revizorsko društvo mora imati zaposlenog najmanje jednog ovlaštenog revizora. Isto tako u ovim izmjenama ostaje i odredba da reviziju može obavljati samostalni revizor. Zakon o reviziji bi trebao biti temelj, a dokumenti kao što su MSKK1 i MSUK bi se trebali primjenjivati ovisno o veličini revidiranog subjekta. Međutim, ispada kao da se Zakon o reviziji negira sa zahtjevima MSKK1 i MSUK prema kojima čak i reviziju godišnjih financijskih izvještaja malih subjekata ne može samostalno izvršavati samostalni revizor niti malo revizorsko društvo s jednim revizorom jer za svaku reviziju malog subjekta trebaju imati „kontrolu kvalitete“ od strane drugog revizora. Famozni pojam „kontrole kvalitete“ nije reguliran s ovim zakonom, a trebao bi biti reguliran na način da se za zakonsku reviziju godišnjih financijskih izvještaja malih i srednjih subjekata ne zahtjeva tzv. „kontrola kvalitete“ od strane drugog revizora. Navedena „kontrola kvalitete“ zapravo onemogućava rad malim revizorima jer moraju od svoje konkurencije tražiti „kontrolu kvalitete“. S druge strane, ova odredba izvrsno odgovara velikoj četvorki jer se na taj način efikasno rješavaju konkurencije malih revizorskih društava. Velika revizorska društva unutar sebe imaju dovoljan broj revizora i nije im za reviziju malih i srednjih poduzetnika potrebna „kontrola kvalitete“ koju izvršava drugo revizorsko društvo. | Primljeno na znanje | Poštovana gđo. Salaj Ćetković, zahvaljujemo na ostavljenom komentaru. Prijedlog u vezi reguliranja kontrole kvalitete angažmana razmotrit će se u sljedećim izmjenama i dopunama Zakona o reviziji. Izmjene i dopune Zakona o reviziji biti će dio Plana zakonodavnih aktivnosti za 2024. godinu radi prijenosa Direktive (EU) 2022/2464 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o izmjeni Uredbe (EU) br. 537/2014, Direktive 2004/109/EZ, Direktive 2006/43/EZ i Direktive 2013/34/EU u pogledu korporativnog izvješćivanja o održivosti (tzv. CSRD direktiva). |
| 18 | Ana Vinko Grd | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REVIZIJI, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | S obzirom da se od revizora očekuje permanentna edukacija i stalno poboljšanje interne kvalitete na razini stručnosti i neovisnosti, smanjenje očekivanih ECTS bodova je korak unatrag. Neovisnost revizora u odnosu na revidirani subjekt (koja se također želi postići izmjenom Zakona o reviziji) prvenstveno se postiže povećanjem profesionalne kompetentnosti i financijskom neovisnošću revizora, a ne smanjenjem razine osposobljenosti revizora. | Prihvaćen | Poštovana gđo. Vinko Grd, zahvaljujemo na ostavljenom komentaru. Primjedba se prihvaća. Odredba koja se odnosi na smanjenje ECSTS bodova sa 300 bodova na 180 bodova brisana je iz nacrta Prijedloga zakona. |
| 19 | VALENTINA SALAJ ĆETKOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REVIZIJI, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | U cilju "liberalizacije tržišta usluga revizije i povećanja stope ulaska novih poduzetnika na tržište" ukinuto je preko 300 dozvola za reviziju. Npr. osoba koja 15 godina radi u velikoj četvorki više nije mogla izdržati rad od jutra do ponoći i odvojenost od obitelji te je stoga odlučio otići s posla. Ukoliko iz vlastitih sredstava nije financirao seminare nego je samostalno pratio propise tada mu se sukladno zakonu treba oduzeti dozvolu za reviziju jer je odjednom dobio amneziju i zaboravio sve što je naučio u proteklih 15 godina rada. Umjesto njega bolje je da licencu za reviziju dobije osoba s višom prometnom školom ili višom drvnom školom i 4 godine staža. To se zove liberalizacija tržišta usluga revizije i povećanje stope ulaska novih poduzetnika na tržište. Isto vrijedi npr. i za revizora koji je npr. kroz 3 godine imao neku tešku bolest i nije službeno koristio bolovanje jer je morao osigurati financijski opstanak za sebe i obitelj. Već godinama traje obezvrjeđivanje ekonomske struke. U svim drugim strukama npr. odvjetnička struka, mogu raditi samo osobe sa završenim Pravnim fakultetom. Isto vrijedi za doktore medicine, građevinske inženjere i sve druge struke. Međutim, u ekonomskoj struci mogu raditi svi jer je to toliko nevažna struka da se doslovce svatko može tom strukom baviti. Zato je odlična vijest što će po novom zakonu ne samo osobe s bilo kojim završenim fakultetom moći raditi kao ovlašteni revizori nego će čak i osobe s bilo kojom višom stručnom spremom isto moći raditi kao ovlašteni revizori. Naravno upravo ovakva mogućnost najviše ide u korist velike četvorke jer oni imaju daleko veću bazu zapošljavanja u odnosu na male revizore. Male revizore treba na razne načine uništiti jer će tada sve revizije preuzeti veliki. Kad veliki revizori zaračunaju svoje visoke cijene klijentima (malim poduzetnicima) brojni poduzetnici će biti prisiljeni prodati svoja poduzeća inozemnim poduzetnicima. Nakon ovakvog prijedloga zakona, koji bi trebao biti motiv mladim ljudima da postanu magistri ekonomije? Trebaju studirati minimalno 5 godina. Za to vrijeme netko s višom agronomskom ili prometnom školom već može steći dvije godine staža u revizorskom društvu i postati revizor prije njih. Očigledno prema gledištu ovog Zakona, magistri ekonomije ionako ništa ne nauče u zadnje dvije godine studiranja pa zašto bi ih onda uopće završavali? Zapravo ništa ne nauče niti u 5 godina studiranja jer imaju jednaka prava biti revizori kao i osoba s bilo kojim završenim fakultetom. U sljedećem zakonu već bi se mogla uvesti i odredba da osobe sa završenom osnovnom školom mogu dobiti licencu za reviziju nakon npr. 3 godine staža. To će svakako efikasno utjecati na liberalizaciju tržišta usluge revizije i povećanje stope ulaska novih poduzetnika na tržište. Lijep pozdrav, dr.sc. Valentina Salaj Ćetković, doktorica ekonomskih znanosti i sudska vještakinja za financije, računovodstvo i poreze | Djelomično prihvaćen | Poštovana gđo. Salaj Ćetković, zahvaljujemo na ostavljenom komentaru. Primjedba se prihvaća. Odredba koja se odnosi na smanjenje ECSTS bodova sa 300 bodova na 180 bodova brisana je iz nacrta Prijedloga zakona. U dijelu potrebnog radnog iskustva osigurat će se obveza za kandidata da veći broj godina radnog iskustva kandidat provede pod nadzorom ovlaštenog revizora. Dodatno se precizira stjecanje radnog iskustva kao preduvjeta za pristupanje revizorskom ispitu, isključivo zapošljavanjem kandidata u revizorskom društvu temeljem ugovora o radu na puno radno vrijeme. Ovim putem ističemo kako sukladno važećim Zakonom o reviziji, od 1. siječnja 2018. ovlašteni revizor ima obvezu stalnog stručnog usavršavanja u području obavljanja revizorskih usluga u trajanju najmanje 120 sati unutar neprekinutog razdoblja od tri godine prema programu koji određuje Ministarstvo financija. Ono što je predviđeno važećim Zakonom o reviziji je to da ako ovlašteni revizor ne ispuni obvezu stalnog stručnog usavršavanja, Ministarstvo financija ukinut će mu odobrenje za rad. Od kada je preuzelo ulogu nadležnog tijela za nadzor, Ministarstvo financija je u petogodišnjem razdoblju izvršilo provjeru trogodišnjih evidencija stalnog stručnog usavršavanja za 983 ovlaštena revizora te je s navedene osnove ukinuto više od 300 odobrenja za rad ovlaštenim revizorima. Znači iz registra ovlaštenih revizora brisani su oni ovlašteni revizori koji nisu ispunjavali zakonsku obvezu stalnog stručnog usavršavanja. Naime, u postupku provjere ispunjavanja obveze stalnog stručnog usavršavanja ovlaštenih revizora uočeno u prvom trogodišnjem razdoblju niz nepravilnosti u dijelu ispunjavanja strukture stalnog stručnog usavršavanja i ostalih pojedinosti koje su propisane podzakonskim aktom kojim nije moguće propisati prekršaj. Time su ovlašteni revizori koji svoju obvezu ispunjavaju u potpunosti u skladu s važećim Zakonom i podzakonskim aktom dovedeni u nepovoljan položaj u odnosu na one koji ne poštuju u cijelosti odredbe istih. |
| 20 | PROSPERUS - INVEST d.o.o. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REVIZIJI, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Prijedlog trajanja revizijskog angažmana sa 7 na 10 - na primjeru investicijskog fonda, subjekta od javnog interesa, koji ima ograničen rok trajanja od 10 godina bi to značilo da za cijelo vrijeme trajanja fonda može biti samo jedan revizor čime se povećava prije svega tzv ''familiarity threat'' i pitanje je koliko su zaštićeni interesi ulagatelja ako će za cijelo vrijeme trajanja fonda njihove financijske izvještaje revidirati uvijek samo jedan revizor. | Prihvaćen | Poštovani, zahvaljujemo na ostavljenom komentaru. Odredba je dorađena. |
| 21 | ZDRAVKO RUŽIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REVIZIJI, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Obzirom da Važeći Zakon te NACRT prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji ne predviđa najniži iznos naknada za revizorske usluge (Tarifu) predlažemo da se obavezno u Zakon o reviziji propiše – definira tarifa za revizorske usluge. Predlažemo da se kao kriteriji za utvrđivanje najnižeg iznosa naknade za obavljanje revizije definiraju temeljem slijedećih pokazatelja: - Iznos ukupne aktive - Iznos prihoda - Prosječan broj radnika tijekom poslovne godine. Uvođenjem najnižeg iznosa naknade za revizorske usluge – tarife, za revizorske usluge revizorskog društva, samostalnog revizora, znatno bi se doprinijelo uređenom funkcioniranju tržišta uz zadržavanje konkurentnog formiranja cijena te nadasve znatnom povećanju kvalitete same revizije. Osim navedenog uveo bi se red na tržištu pružanja revizorskih usluga i spriječilo bi se degradiranje same revizorske profesije. | Nije prihvaćen | Poštovani g. Ružić, zahvaljujemo na ostavljenom komentaru. Tarifa revizorskih usluga prestala je važiti 2008. godine izmjenama i dopunama tadašnjeg Zakona o reviziji radi usklađenja s pravnom stečevinom Europske unije odnosno s Direktivom 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2006. o zakonom propisanim revizijama godišnjih financijskih izvješća i konsolidiranih financijskih izvješća (Direktiva o reviziji) te radi poštivanja načela slobodne tržišne utakmice sukladno Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Hrvatske, s druge strane, a u svezi s Nacionalnim programom Republike Hrvatske za pridruživanje Europskoj uniji - 2008. godina, Poglavlje 3.6. Pravo trgovačkih društava, točka 3.6.2. Revizija, te njegov Dodatak A, točka 3.6. Slijedom navedenoga, određeno je kako se za obavljenu reviziju plaća naknada čiji se iznos određuje ugovorom, a koji ne smije biti podložan nikakvom obliku uvjetovanja i ne smije ovisiti niti biti povezan s pružanjem dodatnih usluga revidiranom subjektu. Na taj način osiguralo se da cijenu obavljanja revizorskih usluga određuje tržište, a ne utvrđena Tarifa. |
| 22 | PROSPERUS - INVEST d.o.o. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REVIZIJI, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | U uvodnom dijelu nacrta navodi se: Također, stvara se bolje razumijevanje poslovnih procesa i okruženja revidiranog subjekta te se uspostavlja kvalitetnija i trajnija komunikacija između ovlaštenog revizora i predstavnika revidiranog subjekta. Nadalje, uzimajući obvezu da se predlaže minimalno trajanje početnog revizijskog angažmana od najmanje dvije godine, Prijedlogom zakona uređuje se postupanje ugovornih strana prilikom raskida ugovora o reviziji. Bolje razumijevanje poslovnih procesa i orkuženja revidiranog subjekta ne postiže se trajanjem početnog angažmana ili općenito trajanjem angažmana jer je fluktuacija zaposlenika u revizorskim društvima prevelika s jedne strane a s druge strane jedan zaposlenik revizorskog društva istovremeno revidira nekoliko poslovnih subjekata što se redovito odvija unutar ista dva tjedna godišnje unutar kojih je najveća posvećenost samoj proceduri revizije kako bi se udovoljilo formi revizije i arhiviranju dokaza a ne suštini revizije...a vrlo malo vremena posvećuje se razumijevanju poslovnih procesa poslovnog subjekta. Iznimke postoje ali nisu česte. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na ostavljenom komentaru. Prijedlogom imenovanja revizora na početni angažman od dvije godine osiguravaju se preduvjeti za kontinuitet procesa zakonske revizije i poboljšanje kvalitete godišnjih financijskih izvještaja u slučajevima negativnih nalaza revizora. Kontinuitetom suradnje s istim revizorom potiče se spremnost poduzetnika na komunikaciju i uvažavanje ispravaka u financijskim izvještajima koji proizlaze kao rezultat nalaza revizora. Vodeći računa o zaštiti javnog interesa i kontinuitetu revizije, ali također i interesima poduzetnika, prijedlozima izmjena Zakona predviđeni su valjani razlozi zbog kojih je moguće raskinuti ugovor o reviziji. |
| 23 | PROSPERUS - INVEST d.o.o. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REVIZIJI, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | U uvodnom poglavlju se nekoliko puta kao argument za prijedlog povećanja broja godina početnog angažmana i drugih promjena navodi cilj: povećanje neovisnosti. Neovisnost je jedno od 5 temeljnih načela revizorske struke i ukoliko je potrebno nečime uvjetovati revizorsko društvo da postane neovisno u svom poslovanju onda je svrha bilo koje revizije upitna. Revizori se angažiraju da bi se udovoljilo zakonu ili da bi neovisno procjenjivali financijske izvještaje trgovačkog društva? | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na ostavljenom komentaru. |
| 24 | VALENTINA SALAJ ĆETKOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REVIZIJI, I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA | Sukladno Ustavu i Zakonu o zaštiti tržišnog natjecanja svi bi trebali biti ravnopravni. Cilj izmjena i dopuna ovog Zakona je "povećanja stope ulaska novih poduzetnika na tržište". Međutim, problem je što se ovaj Zakon o reviziji (koji dopušta postojanje samostalnih revizora i revizorskih društava s jednim revizorom) negira putem pogrešne primjene MSKK i MSUK na reviziju malih poduzetnika jer se traži od samostalnih revizora i malih revizorskih društava, uključujući novoosnovana revizorska društva da za svaku reviziju godišnjih financijskih izvještaja malih poduzetnika imaju tzv. „kontrolu kvalitete“ od strane drugog revizora (svog konkurenta na tržištu). Time se novoosnovanim subjektima zapravo onemogućuje rad u reviziji jer prva stvar koju trebaju pronaći je angažirati svog konkurenta za "kontrolu kvalitete". Neophodno je putem ovog Zakona regulirati "kontrolu kvalitete angažmana", inače je nerealno očekivati cilj "povećanja stope ulaska novih poduzetnika na tržište". Kontrola kvalitete angažmana nije problematična za velika revizorska društva jer njima navedenu kontrolu kvalitete izvršavaju njihovi drugi zaposlenici revizori. Međutim, novoosnovana revizorska društva u pravilu nemaju više od jednog revizora stoga im je jedina opcija za "kontrolu kvalitete" angažirati svoje konkurente. Uz novoosnovana revizorska društva, odredba o "kontroli kvalitete" svake revizije godišnjih financijskih izvještaja naročito ugrožava postojanje samostalnih revizora. Stoga je neophodno ovim Zakonom regulirati "kontrolu kvalitete" ovisno o veličini subjekta nad kojim se vrši revizija. | Primljeno na znanje | Poštovana gđo. Salaj Ćetković, zahvaljujemo na ostavljenom komentaru. Prijedlog u vezi reguliranja kontrole kvalitete angažmana razmotrit će se u sljedećim izmjenama i dopunama Zakona o reviziji. Izmjene i dopune Zakona o reviziji biti će dio Plana zakonodavnih aktivnosti za 2024. godinu radi prijenosa Direktive (EU) 2022/2464 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o izmjeni Uredbe (EU) br. 537/2014, Direktive 2004/109/EZ, Direktive 2006/43/EZ i Direktive 2013/34/EU u pogledu korporativnog izvješćivanja o održivosti (tzv. CSRD direktiva). |
| 25 | CHRISTIAN VOLF | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REVIZIJI | Smanjenje uvjeta za stjecanja zvanja ovlaštenog revizora vodi prema daljnjem degradiranju struke, koja ionako nije na nekom zavidnom nivou kod nas, kao što je u zapadnim zemljama. Kvaliteta usluge će pasti jer za taj posao treba stvarno dobra i kontinuirana edukacija, te naravno veliko iskustvo. Dodatno, za svoju uslugu revizori ne mogu postići adekvatnu cijenu, a u tom slučaju ne mogu adekvatno niti platiti svoje zaposlenike, koji onda upravo kada steknu zvanje koje im financira revizorsko društvo i ulaže svoje znanje i vrijeme u edukaciju, odlaze dalje u Banke, trgovačka društva itd. Revizorska društva ostaju na kraju kao jedna velika odskočna daska za pojedince, koji ne ostaju u toj profesiji. Trebalo bi razmišljati u smjeru vraćanja tarifa ili nekih raspona cijena, da revizorsko društvo može svom zaposleniku dati satnicu veću od 10 eur, koliko danas koštaju čistačice po satu. | Nije prihvaćen | Poštovani g. Volf, zahvaljujemo na ostavljenom komentaru. Tarifa revizorskih usluga prestala je važiti 2008. godine izmjenama i dopunama tadašnjeg Zakona o reviziji radi usklađenja s pravnom stečevinom Europske unije odnosno s Direktivom 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2006. o zakonom propisanim revizijama godišnjih financijskih izvješća i konsolidiranih financijskih izvješća (Direktiva o reviziji) te radi poštivanja načela slobodne tržišne utakmice sukladno Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Hrvatske, s druge strane, a u svezi s Nacionalnim programom Republike Hrvatske za pridruživanje Europskoj uniji - 2008. godina, Poglavlje 3.6. Pravo trgovačkih društava, točka 3.6.2. Revizija, te njegov Dodatak A, točka 3.6. Slijedom navedenoga, određeno je kako se za obavljenu reviziju plaća naknada čiji se iznos određuje ugovorom, a koji ne smije biti podložan nikakvom obliku uvjetovanja i ne smije ovisiti niti biti povezan s pružanjem dodatnih usluga revidiranom subjektu. Na taj način osiguralo se da cijenu obavljanja revizorskih usluga određuje tržište, a ne utvrđena Tarifa. |
| 26 | Gordana Dragičević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REVIZIJI | S obzirom na to da je cilj revizorske reforme koja se provodi na području EU povećati vjerodostojnost godišnjih financijskih izvještaja, ne slažem se s predloženim izmjenama i dopunama Zakona o reviziji u pogledu liberalizacije revizorske profesije (smanjenje minimalnog broja ECTS bodova sa 300 na 180 te smanjenje minimalnog radnog iskustva sa 5 na 4 godine). Smatram kako će se snižavanjem kriterija samo postići kontra efekt. Osim fakultetskog obrazovanja koje stvara dobar temelj za daljnji razvoj i učenje, jednako je bitno i radno iskustvo koje obavljaju kandidati koji pristupaju revizorskom ispitu. Što je to radno iskustvo bogatije, to će i kvaliteta obavljanja revizije biti veća. Porazna je činjenica kako je u samo nekoliko godina, odnosno u razdoblju od 2017. do 2022. godine, broj ovlaštenih revizora smanjen za više od 40%. Baš zbog toga treba više nego ikad poštivati načelo kvalitete i zaštititi dignitet struke. | Djelomično prihvaćen | Poštovana gđo. Dragičević, zahvaljujemo na ostavljenom komentaru. Primjedba se prihvaća. Odredba koja se odnosi na smanjenje ECSTS bodova sa 300 bodova na 180 bodova brisana je iz nacrta Prijedloga zakona. U odnosu na smanjenje godina radnog iskustva s pet na četiri kao uvjeta za pristupanje revizorskom ispitu ističemo kako je važećim Zakonom o reviziji uređeno da kandidat mora imati pet godina radnog iskustva od čega minimalno tri godine u obavljanju zakonske revizije pod nadzorom ovlaštenog revizora. Međutim, nacrtom Prijedloga zakona predloženo je da kandidat mora imati četiri godine iskustva u obavljanju zakonske revizije pod nadzorom ovlaštenog revizora kako bi mogao pristupiti revizorskom ispitu. Drugim riječima osigurat će se obveza da veći broj godina radnog iskustva kandidat provede pod nadzorom ovlaštenog revizora. Također nacrt Prijedloga zakona dorađen je u dijelu da kandidat mora imati četiri godine radnog iskustva u obavljanju zakonske revizije stečenog temeljem ugovora o radu sklopljenog s revizorskim društvom u punom radnom vremenu. Time se precizira stjecanje radnog iskustva kao preduvjeta za pristupanje revizorskom ispitu, isključivo zapošljavanjem u revizorskom društvu temeljem ugovora o radu na puno radno vrijeme. |
| 27 | Biserka Volf | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REVIZIJI | Smatram da smanjenje ECTS bodova i radnog iskustva za stjecanje zvanja ovlaštenog revizora nije nikako dobro. Za kvalitetno obavljanje ovog posla, potrebna je temeljna edukacija, a pogotovo radno iskustvo u profesiji računovodstva i revizije, na vodećoj poziciji. Veliki broj učilišta i veleučilišta na kojima se stječe tih 180 ECTS bodova, gotovo da i nema računovodstvenih predmeta niti reviziju. Nije dovoljna samo edukacija za revizorski ispit. Teret edukacije se prebacuje onda na poslodavce, a za kvalitetno obavljanje ovog posla potreban je dulji period radnog iskustva, smanjenje tog perioda nikako nije dobro. Trenutni uvjeti sa 300 ETCS bodova, 5 godina radnog iskustva, od čega 3 pod mentorstvom su sasvim u redu. Ne vidim čemu mijenjati ono što je dobro. Osim da se na brzinu ubaci na tržište veći broj revizora, koji neće moći obavljati svoj posao kako treba jer jednostavno nisu dovoljno iskusni i educirani, što će narušiti ugled profesije koja ionako ni trenutno nije na nekoj zavidnoj razini, kao što je to u drugim zemljama EU. A dodatno, može doprinijeti i velikim propustima u obavljanju usluge, što može imati dalekosežne posljedice. | Djelomično prihvaćen | Poštovana gđo. Volf, zahvaljujemo na ostavljenom komentaru. Primjedba se prihvaća. Odredba koja se odnosi na smanjenje ECSTS bodova sa 300 bodova na 180 bodova brisana je iz nacrta Prijedloga zakona. U odnosu na smanjenje godina radnog iskustva s pet na četiri kao uvjeta za pristupanje revizorskom ispitu ističemo kako je važećim Zakonom o reviziji uređeno da kandidat mora imati pet godina radnog iskustva od čega minimalno tri godine u obavljanju zakonske revizije pod nadzorom ovlaštenog revizora. Međutim, Nacrtom Prijedloga zakona predloženo je da kandidat mora imati četiri godine iskustva u obavljanju zakonske revizije pod nadzorom ovlaštenog revizora kako bi mogao pristupiti revizorskom ispitu. Drugim riječima osigurat će se obveza da veći broj godina radnog iskustva kandidat provede pod nadzorom ovlaštenog revizora. Također nacrt Prijedloga zakona dorađen je u dijelu da kandidat mora imati četiri godine radnog iskustva u obavljanju zakonske revizije stečenog temeljem ugovora o radu sklopljenog s revizorskim društvom u punom radnom vremenu. Time se precizira stjecanje radnog iskustva kao preduvjeta za pristupanje revizorskom ispitu, isključivo zapošljavanjem u revizorskom društvu temeljem ugovora o radu na puno radno vrijeme. |
| 28 | Maria Lukić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REVIZIJI | Iz analiza Ministarstva financija vidljivo je da je posljednjih godina “nestalo” 400-tinjak aktivnih revizora zbog nezadovoljavanja uvjeta o kontinuiranoj edukaciji (a uvjetovano izlaskom iz struke uslijed uvjeta opisanih u prethodnim odjeljcima). I činjenica je da u edukacijskom ciklusu za 2022. i 2023. godinu je bilo izuzetno mali broj polaznika. No, smanjenje ECTS bodova nije rješenje za povećanje broja budućih ovlaštenih revizora. Ako se analiziraju predmeti na prediplomskim studijima (onima koji osiguravaju 180 ECTS bodova), dolazimo do činjenice da samo Ekonomski fakultet Zagreb (EFZG), Ekonomski fakultet Split (EFST) i Fakultet ekonomije i turizma dr. Mijo Mirković Pula (EFPU) imaju reviziju u sklopu svojih prediplomskim studija, dok Ekonomski fakultet Rijeka (EFRI) i Ekonomski fakultet Osijek (EFOS) nemaju u sklopu svojih prediplomskih studija. Dakle, tražimo buduću radnu snagu koja niti ne sluša reviziju kao predmet. Također, u odnosu na diplomske studije (300 ECTS) bodova ovi studiji niti nemaju sve predmetne koji su osnova za rad u reviziji, te posljedično ključni i za polaganje revizorskog ispita. Pitamo se, kako postići kvalitetniju reviziju na što se apelira “na koju se široka zajednica osoba i ustanova oslanja” ako se prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o reviziji smanjuje razina osposobljenosti revizora, koji bi prema Članku 6. Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji, do certifikata za obavljanje revizije mogli doći “instant” obukom. Činjenica je da je od vremena ukidanja Tarife revizorskih usluga, revizori su sve manje financijski neovisni, jer ne mogu postići fer vrijednost svoga rada na tržištu revizije. Kako bi zadržali ugovore ili dobili novi posao na tržištu revizije, revizori pribjegavaju snižavanju cijena svojih usluga, pa i dampinškim cijenama čime se također utječe na (ne)kvalitetu obavljenog angažmana. Zaključak navedenog: daljnje degradiranje struke uz smanjenje kvalitete obavljenog posla i niske cijene usluga natjerat će i ovo malo mladih revizora koji su ostali na promjenu struke. Uz obaveznih 300 ECTS bodova možda stvarno nije nužno kao uvjet imati 5 godina rada u reviziji za polaganje ispita, ali ne pod cijenu da se smanjuje potrebno obrazovanje nego da se još "pojača" potrebno znanje onim što mladim revizorima fali, a to je iskustvo u računovodstvu. | Djelomično prihvaćen | Poštovana gđo. Lukić, zahvaljujemo na ostavljenom komentaru. Primjedba se prihvaća. Odredba koja se odnosi na smanjenje ECSTS bodova sa 300 bodova na 180 bodova brisana je iz nacrta Prijedloga zakona. Ovim putem ističemo kako sukladno važećim Zakonom o reviziji, od 1. siječnja 2018. ovlašteni revizor ima obvezu stalnog stručnog usavršavanja u području obavljanja revizorskih usluga u trajanju najmanje 120 sati unutar neprekinutog razdoblja od tri godine prema programu koji određuje Ministarstvo financija. Ono što je predviđeno važećim Zakonom o reviziji je to da ako ovlašteni revizor ne ispuni obvezu stalnog stručnog usavršavanja, Ministarstvo financija ukinut će mu odobrenje za rad. Od kada je preuzelo ulogu nadležnog tijela za nadzor, Ministarstvo financija je u petogodišnjem razdoblju izvršilo provjeru trogodišnjih evidencija stalnog stručnog usavršavanja za 983 ovlaštena revizora te je s navedene osnove ukinuto više od 300 odobrenja za rad ovlaštenim revizorima. Znači iz registra ovlaštenih revizora brisani su oni ovlašteni revizori koji nisu ispunjavali zakonsku obvezu stalnog stručnog usavršavanja. Naime, u postupku provjere ispunjavanja obveze stalnog stručnog usavršavanja ovlaštenih revizora uočeno u prvom trogodišnjem razdoblju niz nepravilnosti u dijelu ispunjavanja strukture stalnog stručnog usavršavanja i ostalih pojedinosti koje su propisane podzakonskim aktom kojim nije moguće propisati prekršaj. Time su ovlašteni revizori koji svoju obvezu ispunjavaju u potpunosti u skladu s važećim Zakonom i podzakonskim aktom dovedeni u nepovoljan položaj u odnosu na one koji ne poštuju u cijelosti odredbe istih. Nastavno na komentar u svezi tarife ističemo sljedeće. Tarifa revizorskih usluga prestala je važiti 2008. godine izmjenama i dopunama tadašnjeg Zakona o reviziji radi usklađenja s pravnom stečevinom Europske unije odnosno s Direktivom 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2006. o zakonom propisanim revizijama godišnjih financijskih izvješća i konsolidiranih financijskih izvješća (Direktiva o reviziji) te radi poštivanja načela slobodne tržišne utakmice sukladno Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Hrvatske, s druge strane, a u svezi s Nacionalnim programom Republike Hrvatske za pridruživanje Europskoj uniji - 2008. godina, Poglavlje 3.6. Pravo trgovačkih društava, točka 3.6.2. Revizija, te njegov Dodatak A, točka 3.6. Slijedom navedenoga, određeno je kako se za obavljenu reviziju plaća naknada čiji se iznos određuje ugovorom, a koji ne smije biti podložan nikakvom obliku uvjetovanja i ne smije ovisiti niti biti povezan s pružanjem dodatnih usluga revidiranom subjektu. Na taj način osiguralo se da cijenu obavljanja revizorskih usluga određuje tržište, a ne utvrđena Tarifa. |
| 29 | VALENTINA SALAJ ĆETKOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REVIZIJI | Potrebno je napraviti analizu ukinutih dozvola za reviziju po veličini subjekta. Jesu li sve dozvole ukinute upravo samostalnim revizorima i malim revizorskim društvima? Hoće li navedena analiza pokazati da su dozvole ukinute u svrhu čišćenja tržišta od samostalnih revizora i revizorskih društava s 1-3 zaposlena? Zamislite da se ovakva čistka napravi npr. među odvjetnicima... Očigledno se ovdje smatra da osobe koje ne plaćaju seminare ne znaju ništa, tj. nemaju sposobnost samostalnog učenja, čak i kad se radi o revizorima s 30 godina staža. Treba se zapitati zašto se tržište čisti od malih revizora s obzirom da su financijske izvještaje npr. INA-e gdje nije otkrivena prijevara od milijardu kuna potpisivali članovi velike četvorke. Kako to da njima nije ukinuta dozvola za reviziju? Da li bi malom revizoru nakon otkrivanja istog propusta bila oduzeta dozvola za reviziju? Smanjenje praga za obrazovanje ide u korist velikoj četvorki jer imaju puno lakši pristup tržištu rada i kapital s kojim mogu financirati obrazovanje kadrova koji nemaju pojma o reviziji, a žele se revizijom baviti. Isto tako odredbe koje olakšavaju stranim revizorima dobivanje dozvole za rad u Hrvatskoj idu isključivo u njihovu korist, odredbe o ukidanju zajedničke revizije, odredbe o produženju angažmana u društvima od javnog interesa sa 7 na 10 godina, kao i odredbe o smanjenju vlasničkog udjela revizora u revizorskim društvima sa 75% na 51% jer je kod društava s jednim do 2 revizora svejedno koji se od navedenih postotaka primjenjuje. | Djelomično prihvaćen | Poštovana gđo. Salaj Ćetković, zahvaljujemo na ostavljenom komentaru. Ovim putem ističemo kako sukladno važećim Zakonom o reviziji, od 1. siječnja 2018. ovlašteni revizor ima obvezu stalnog stručnog usavršavanja u području obavljanja revizorskih usluga u trajanju najmanje 120 sati unutar neprekinutog razdoblja od tri godine prema programu koji određuje Ministarstvo financija. Ono što je predviđeno važećim Zakonom o reviziji je to da ako ovlašteni revizor ne ispuni obvezu stalnog stručnog usavršavanja, Ministarstvo financija ukinut će mu odobrenje za rad. Od kada je preuzelo ulogu nadležnog tijela za nadzor, Ministarstvo financija je u petogodišnjem razdoblju izvršilo provjeru trogodišnjih evidencija stalnog stručnog usavršavanja za 983 ovlaštena revizora te je s navedene osnove ukinuto više od 300 odobrenja za rad ovlaštenim revizorima. Znači iz registra ovlaštenih revizora brisani su oni ovlašteni revizori koji nisu ispunjavali zakonsku obvezu stalnog stručnog usavršavanja. Naime, u postupku provjere ispunjavanja obveze stalnog stručnog usavršavanja ovlaštenih revizora uočeno u prvom trogodišnjem razdoblju niz nepravilnosti u dijelu ispunjavanja strukture stalnog stručnog usavršavanja i ostalih pojedinosti koje su propisane podzakonskim aktom kojim nije moguće propisati prekršaj. Time su ovlašteni revizori koji svoju obvezu ispunjavaju u potpunosti u skladu s važećim Zakonom i podzakonskim aktom dovedeni u nepovoljan položaj u odnosu na one koji ne poštuju u cijelosti odredbe istih. U dijelu smanjenja ECTS bodova sa 300 bodova na 180 bodova ističemo kako je prijedlog brisan je iz nacrta Prijedloga zakona. Također napominjemo kako je nacrt Prijedloga zakona dorađen u dijelu da kandidat mora imati četiri godine iskustva u obavljanju zakonske revizije pod nadzorom ovlaštenog revizora kako bi mogao pristupiti revizorskom ispitu. Drugim riječima osigurat će se obveza da veći broj godina radnog iskustva kandidat provede pod nadzorom ovlaštenog revizora. Također nacrt Prijedloga zakona dorađen je u dijelu da kandidat mora imati četiri godine radnog iskustva u obavljanju zakonske revizije stečenog temeljem ugovora o radu sklopljenog s revizorskim društvom u punom radnom vremenu. Time se precizira stjecanje radnog iskustva kao preduvjeta za pristupanje revizorskom ispitu, isključivo zapošljavanjem u revizorskom društvu temeljem ugovora o radu na puno radno vrijeme. U dijelu smanjenja uvjeta da članovi uprave revizorskog društva moraju biti ovlašteni revizori sa 75% na 51% ističemo kako navedeno predstavlja usklađivanje s člankom 3. Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2006. o zakonskim revizijama godišnjih i konsolidiranih financijskih izvještaja, izmjeni i dopuni Direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 84/253/EEZ. Bitno je naglasiti kako nema zapreke da 100% članova uprave budu ovlašteni revizori. Direktivom je minimum ispod kojeg nije dozvoljeno ići. |
| 30 | MARIO MANDUŠIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REVIZIJI | Člankom 45. stavkom 1. trenutnog Zakona o reviziji propisano je da revidirani subjekt dužan revizorskom društvu staviti na raspolaganje cjelokupnu potrebnu dokumentaciju, isprave i izvješća, te omogućiti pristup računalnim programima. Zbog mnoštva računovodstvenih i ERP programa na tržištu izvješća koja su generirana iz tih programa su vrlo različita po sadržaju, a osobito broju i nazivu stupaca, te je u praksi praktički besmisleno pokušavati obavljati revizorske postupke na način da revizor izravno pristupa bazi podataka računovodstvenog softvera. Navedeni članak je potrebno dopuniti ili na drugi odgovarajući način propisati dostavu knjigovodstvenih isprava i izvješća revizoru (osobito GFI izvješća bilance, RDG, izvješća o novčanim tokovima i promjenama kapitala, bruto bilance, dnevnika knjiženja, knjiga U-RA i I-RA) u standardiziranom, za sve subjekte istom, strojno čitljivom formatu (xml, csv ili slično). Bez obzira što se sam sadržaj bruto bilance i dnevnika knjiženja može bitno razlikovati, potrebno je uvesti standardno propisani strojno čitljivi format sa obveznim stupcima i skupinama računa prema računskom planu. Navedeno bi značajno olakšalo automatizaciju analitičkih postupaka u reviziji, kao i izvođenje revizijskih dokaza izravno iz računovodstvenog/ERP programa. Navedeno je primjereno učiniti zbog toga što takvi standardi u svijetu već odavno postoje, ali da bi se išlo u korak sa nastojanjima ostalih institucija pri pokušajima da se standardizira elektroničko poslovanje (eRačun, fiskalizacija, xml format obrazaca za Poreznu upravu i slično). | Primljeno na znanje | Poštovani g. Mandušić, zahvaljujemo na ostavljenom komentaru. Navedeni prijedlog razmotrit će se u predstojećim izmjenama i dopunama Zakona o reviziji koji će biti obuhvaćen u Planu zakonodavnih aktivnosti za 2024. godinu radi potrebe prijenosa Direktive (EU) 2022/2464 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o izmjeni Uredbe (EU) br. 537/2014, Direktive 2004/109/EZ, Direktive 2006/43/EZ i Direktive 2013/34/EU u pogledu korporativnog izvješćivanja o održivosti (tzv. CSRD direktiva). Naime, CSRD direktiva zahtijevati će da izvješća poslovodstva budu u strojno čitljivom formatu za obveznike izvješća o održivosti. Intencija je da obveznici predaju i godišnja financija izvješća također u strojno čitljivom formatu. Činjenica je da ove izmjene neće obuhvatiti sve obveznike revizije međutim potrebno je voditi računa o proporcionalnosti kako se obveznicima revizije ne bi u startu nametnu dodatni troškovi. |
| 31 | DUBRAVKA KOPUN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REVIZIJI | Sada smo već iz povijesti 30 godina revizije u RH naučili da: - revizijske su usluge bespotrebne za vrijeme “perspektivnih razdoblja” i tada je svaki trošak vezan uz reviziju nepotreban, stoga se pokušava liberalizirati tržište; - revizijska se profesija napada jer nije upozorila na financijske poteškoće revidiranih klijenata u “kriznim razdobljima”, stoga se pokušava uvesti nove mjere kako bi se povećala kvaliteta i neovisnost revizorske profesije. U tom kontekstu (u još perspektivnim razdobljima) evidentno je da je i ovaj prijedlog izmjena Zakona o reviziji pisan, odnosno: - smanjuje se broj ECTS bodova za polaznike (sa 300 sati na 180 sati) - smanjuje se broj godina potrebnih za polaganje ispita (sa 5 godina na 4 godine) - ukida se “joint audit” nakon svega nekoliko godina primjene pod izlikom “da nije polučila rezultate” - Povećava se broj mogućih godina ugovaranja revizije kod kotirajućih društava sa 7 godina na 10 godina. O svakom o navedenoj točci u nastavku: Smanjenje ECTS bodova Iz dokumenta je vidljivo da je posljednjih godina “nestalo” 300-tinjak aktivnih revizora zbog nezadovoljavanja uvjeta o kontinuiranoj edukaciji. I činjenica je da u edukacijskom ciklusu za 2022. je bilo izuzetno mali broj polaznika. No, smanjenje ECTS bodova nije rješenje za povećanje broja budućih revizora. Ako se analiziraju predmeti na prediplomskim studijima (onima koji osiguravaju 300 ECTS bodova), dolazimo do činjenice da sa ECZG, EFST i FET (EFPU) imaju reviziju u sklopu svojih prediplomskim studija, dok EFRI I EFOS nemaju u sklopu svojih prediplomskih studija. Dakle, tražimo buduću radnu snagu koja niti ne sluša reviziju kao predmet. Također, u odnosu na diplomske studije (300 ECTS) bodova ovi studiji niti nemaju sve predmetne koji su osnova za rad u reviziji, te posljedično polaganje revizorskog ispita. Predmet: EFZG EFRI EFST EFOS EFPU (FET) Smjer: PRediplomski studij – Računovodstvo I financije Prediplomski stuij - Financije Prediplomski studij – Financijski management Prediplomski studij - Financijski management Prediplomski studij – Financijske I računovodstvo Revizija Da Nema Osnove revizije – 5 ECTS boda, 26 sata predavanja & 26 sati viježbi Nema Da – 6 ECTS boda, 30 sati predavanja & 30 sati vježbi Računovodstvo Da Da Da Da Da Financijsko računovodstvo Da Da Da Ne Da Analiza financijskih izvještaja Da Da Ne Ne Ne Managersko računovdostvo Ne Ne Da Da Ne Troškovno računovodstvo Da Ne Da Ne Da RIS (Računovodstveni informacijski sustavi) Ne Ne Izborni Da Da Porezni sustav Da Da Da Ne Ne Na ovaj način teret prebacivanja “početne edukacije” se prebacuje na revizorska društva, što će u konačnici dovesti do: - Zbog veličine će velika revizorska društva lakše pronaći radnu snagu na tržištu jer imaju bolje organizirani sustav školovanja novih djelatnika – početnika. Na taj način dodatno će se „monopolizirati tržište revizije“ - Zbog neadekvatne početne edukacije, postoji veća vjerojatnost manjeg prolaska na revizorskom ispitu, a koji je već sada dosta niski. U konačnici navedeno neće pozitivno utjecati na veći broj ovlaštenih revizora. Smanjenje broja godina rada u reviziji Pod pretpostavkom da će se smanjiti broj ECTS bodova sa 300 na 180 navedeno svakako nije pametan potez (zbog prethodno opisane točke). No, ukoliko se zadrži 300 ECTS bodova i 4 godine radnog iskustva u reviziji, navedeno svakako pozdravljam. Ukidanje Joint audit Ukida se “joint audit” nakon svega nekoliko godina primjene pod izlikom “da nije polučila rezultate”. Da li je moguće uopće nakon par godina primjene diskutirati o rezultatima za uslugu koja se po prvi puta formira na tržištu? Pri tome u materijalnima nije dan nikakav link na istraživanje ili druge zaključke koji se baziraju na navedenom. Ukoliko postoje problemi „sa rezultatima“, da li ne bi bilo prihvatljivije da se razmotri okrugli stolovi i vide koji su problemi i kako možemo poboljšati svoju uslugu? U konačnici, jedan od razloga uvođenja joint audita je i bio da manja revizorska društva imaju mogućnost sudjelovati na ovakvim revizijama, te da steknu iskustvo kako bi se tržište više disperiziralo u odnosu na udio tržišta (revizije kotirajućih društava) koji danas u RH i globalno su u rukama Big 4. Da li zbilja želimo u cijelosti izbaciti domaća, manja, revizorska društva iz revizija kotirajućih subjekata na ZSE? Povećanje broja godina mogućnosti revidiranja kod kotirajućih klijenata sa 7 godina na 10 godina Iako analiza koja je dostavljen u sklopu prijedloga Zakona upućuje da većina EU zemalja ima 10 godina. Paralelno sa prethodnom točkom (joint audit) ovo produljenje broja godina samo pogoduje velikim revizorskim društvima. Zaključno, evidentno smo u fazi liberalizacije, no postavlja se pitanje kako će „puhati vjetrovi“ ako dođe do gospodarske krize? | Djelomično prihvaćen | Poštovana gđo. Kopun, zahvaljujemo na ostavljenom komentaru. Odredba koja se odnosi na smanjenje ECSTS bodova sa 300 bodova na 180 bodova brisana je iz nacrta Prijedloga zakona. U odnosu na smanjenje godina radnog iskustva s pet na četiri kao uvjeta za pristupanje revizorskom ispitu ističemo kako je važećim Zakonom o reviziji uređeno da kandidat mora imati pet godina radnog iskustva od čega minimalno tri godine u obavljanju zakonske revizije pod nadzorom ovlaštenog revizora. Međutim, nacrtom Prijedloga zakona predloženo je da kandidat mora imati četiri godine iskustva u obavljanju zakonske revizije pod nadzorom ovlaštenog revizora kako bi mogao pristupiti revizorskom ispitu. Drugim riječima osigurat će se obveza da veći broj godina radnog iskustva kandidat provede pod nadzorom ovlaštenog revizora. Također nacrt Prijedloga zakona dorađen je u dijelu da kandidat mora imati četiri godine radnog iskustva u obavljanju zakonske revizije stečenog temeljem ugovora o radu sklopljenog s revizorskim društvom u punom radnom vremenu. Time se precizira stjecanje radnog iskustva kao preduvjeta za pristupanje revizorskom ispitu, isključivo zapošljavanjem u revizorskom društvu temeljem ugovora o radu na puno radno vrijeme. U odnosu na brisanje članka 43. važećeg Zakona o reviziji koji se odnosi na ugovaranje zakonske revizije s više revizorskih društava (tzv. zajednička revizija) kod subjekata od javnog interesa ističemo sljedeće. U praksi se pokazalo kako provođenje zajedničke revizije predstavlja brojne izazove koji se odnose na prvenstveno na koordinaciju procesa te raspodjelu zadataka. Naime, zajednička revizija promiče ideju da se ista treba obavljati u koordinaciji Big4 društva i ostalih manjih revizorskih društva. Radi nedostatka resursa kod malih revizorskih društava u praksi najčešće dolazi do neravnomjerne raspodijele posla te se tu postavlja pitanje kvalitete obavljene zajedničke revizije. U smislu kvalitete zajedničke revizije, provedena znanstvena istraživanja ne rezultiraju konzistentnim zaključcima. Također, zahtjevi za obavljanjem zajedničke revizije značajno povećavaju revizijske naknade zbog kompleksnosti revizijskog procesa koji uključuje koordinaciju aktivnosti dvaju revizorskih društava te izdavanje zajedničkog mišljenja. Primjerice Danska je nakon 70 godina, ukinula obvezu zajedničke revizije upravo radi visokih naknada. Razlozi povećanja troškova za obveznika revizije, između ostalih, su uključenost više strana, povećana složenost procesa izbora odgovarajućih revizora, koordinacija rada s više različitih revizora kao i mogućnost dupliciranja pojedinih aktivnosti za obveznike zajedničke revizije. Uzimajući u obzir da je važećim Zakonom o reviziji propisano kako revizorsko društvo koje obavlja zakonsku reviziju subjekata od javnog interesa mora imati zaposlena u punom radnom vremenu najmanje tri ovlaštena revizora te uzimajući u obzir zahtjeve trajanja revizijskog angažmana za subjekte od javnog interesa (članak 64. važećeg Zakona) i rotaciju glavnog revizijskog partnera (članak 17. stavak 7. Uredbe (EU) br. 537/2014) te zabranu obavljanja zakonske revizije za revizorska društva koja pružaju nerevizorske usluge (članak 44. važećeg Zakona), ugovaranjem zajedničke revizije uvelike se smanjuje mogućnost izbora revizorskog društva za subjekte od javnog interesa. Broj obveznika zajedničke revizije u Republici Hrvatskoj izuzetno je mali te se najvećim dijelom odnosi na infrastrukturne subjekte u vlasništvu države. Imajući u vidu da su od obveze zajedničke revizije izuzeti poduzetnici sa matičnim društvom izvan Republike Hrvatske, činjenica je kako se ovim zahtjevom malom broju poduzetnika nameće dodatna regulativna obveza i troškovi te sužava izbor revizora. Prema podacima FINA-e u Republici Hrvatskoj broj obveznika zakonske revizije u 2022. iznosio je 4.449 revizije. Od tog broja 235 obveznika su subjekti od javnog interesa, a 16 subjekata od javnog interesa obveznici su zajedničke revizije. Stoga u 2022. zajedničke revizije činile su 7% svih zakonskih revizija subjekata od javnog interesa. Naime, ideja zajedničke revizije je uključivanjem manjih revizorskih društava u zajedničke revizije smanjiti koncentraciju. U ovom konkretnom slučaju teško je utvrditi da je ideja zajedničke revizije utjecala na smanjenje koncentracije na revizorskom tržišta s obzirom da zajedničke revizije čine manje od 1% svih zakonskih revizija. Također, u dosadašnjoj praksi funkcioniranja zajedničke revizije u Republici Hrvatskoj prisutno je više metodoloških nedosljednosti, slabosti i pogrešaka u obavljanju zajedničke revizije, prije svega u ugovaranju usluge zajedničke revizije te nejasnoj podjeli rada između dva zajednička revizorska društva, izostanku unakrsnog pregledavanja (engl. cross-reviewing) radne dokumentacije. U praksi je uočeno kako u pojedinim slučajevima nije obavljana zajednička revizija, nego su dva revizorska društva obavljala sve revizijske procedure i poslove uz izostanak neophodne podjele posla, koordinacije, usmjeravana i međusobnog pregledavanja obavljenog posla, što je neizostavni dio zajedničke revizije. Vezano za Vaš komentar koji se odnosi povećanje revizijskog angažmana s 7 na 10 godina ističemo kako je odredba u dom dijelu brisana iz nacrta Prijedloga zakona. |
| 32 | KREŠIMIR GRGIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O REVIZIJI | Ne slažem se da se uvjet za pravo na polaganje revizorskog ispita smanji sa 300 ECTS bodova na 180 ECTS bodova i da se ukine stručno osposobljavanje za polaganje revizorskog ispita. Umjesto toga predlažem da se točka čl. 11 koja definira radno iskustvo u području revizije izmjeni i da glasi: "osam godina godina radnog iskustva u području računovodstva i financija ili pet godina na rukovodećim mjestima u tom području". Smatram da će ovaj prijedlog kakav je sada škoditi manjim revizijama, a pogodovati većim i stranim revizorskim društvima. | Djelomično prihvaćen | Poštovani g. Grgić, zahvaljujemo na ostavljenom komentaru. Odredba koja se odnosi na smanjenje ECSTS bodova sa 300 bodova na 180 bodova brisana je iz nacrta Prijedloga zakona. U odnosu na ukidanja obveze pohađanja stručnog osposobljavanja za polaganje revizorskog ispita ističemo kako je primarni cilj ove mjere smanjenje troškova za kandidata koji pristupa revizorskom ispitu s obzirom da se za isti plaća naknada. Hrvatska revizorska komora i drugi organizatori moći će i dalje provoditi i organizirati stručno osposobljavanje. Pohađanje stručnog osposobljavanja time bi postao izbor a ne i obvezna za kandidata. Kandidat će samostalno odlučiti ovisno o svom znanju i praktičnom iskustvu je li mu potrebna dodatna priprema za revizorski ispit u pogledu pohađanja stručnog osposobljavanja. U odnosu na broj godina radnog iskustva kao uvjeta za pristupanje revizorskom ispitu ističemo kako je važećim Zakonom o reviziji uređeno da kandidat mora imati pet godina radnog iskustva od čega minimalno tri godine u obavljanju zakonske revizije pod nadzorom ovlaštenog revizora. Nacrtom Prijedloga zakona predloženo je da kandidat mora imati četiri godine iskustva u obavljanju zakonske revizije pod nadzorom ovlaštenog revizora kako bi mogao pristupiti revizorskom ispitu. Drugim riječima osigurat će se obveza da veći broj godina radnog iskustva kandidat provede pod nadzornom ovlaštenog revizora. Također nacrt Prijedloga zakona dorađen je u dijelu da kandidat mora imati četiri godine radnog iskustva u obavljanju zakonske revizije stečenog temeljem ugovora o radu sklopljenog s revizorskim društvom u punom radnom vremenu. Time se precizira stjecanje radnog iskustva kao preduvjeta za pristupanje revizorskom ispitu, isključivo zapošljavanjem u revizorskom društvu temeljem ugovora o radu na puno radno vrijeme. |