Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Pravobranitelj za djecu RH SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA DEMOGRAFIJU I MLADE, Članak 20. Nastavno na komentar pravobraniteljice za djecu uz čl. 8. Nacrta, u odnosu na čl. 20. st. 2. Nacrta predlažemo povesti računa o zaštiti interesa djece s teškoćama u razvoju kao posebno ranjive skupine djece te im, s obzirom na njihove povećane potrebe, omogućiti ostvarivanje prava na doplatak za djecu neovisno o prihodima kućanstva. Nije prihvaćen Vezano uz prava djece s teškoćama u razvoju namjera je da se ista uređuju u okviru Zakona o inkluzivnom dodatku koji će objediniti prava ove skupine u jedno pravo na inkluzivni dodatak uz jedinstveni postupak za ostvarivanje prava te bi drukčije reguliranje bilo suprotno svrsi prava na inkluzivni dodatak. Pri tome, korisnici za djecu s teškoćama u razvoju i djecu s oštećenjem zdravlja mogu ostvariti doplatak za djecu pod istim uvjetima kao i drugi korisnici koji pravo ostvaruju neovisno o zdravstvenom stanju djeteta.
2 Pravobranitelj za djecu RH SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA DEMOGRAFIJU I MLADE, Članak 13. Odredbom Nacrta interveniralo se u odredbu čl. 30. važećeg Zakona o doplatku za djecu koja predviđa nadležnost tijela socijalne skrbi za izmjenu rješenja o doplatku za djecu kad utvrdi da korisnik doplatak za djecu ne koristi za uzdržavanje i odgoj djece. Na nelogičnost važeće odredbe (uvođenje nadležnosti tijela socijalne skrbi za odlučivanje o doplatku) ukazali smo u inicijativi iz svibnja o.g. Držimo da je izmjena ove odredbe dobrodošla, međutim u odnosu na prijedlog na koji se odlučila radna skupina, i dalje držimo primjerenijim da nadležnost za izmjenu odluke zadrži HZMO, a da se odredbama Zakona o doplatku za djecu utvrdi obveza korisnika i tijela socijalne skrbi da svoja saznanja o eventualnim povredama interesa djece prijavljuje HZMO-u kao nadležnom tijelu za donošenje novog rješenja. Nije prihvaćen Potrebno je naglasiti da je svrha navedene odredbe zaštita prava i interesa djeteta u skladu s odredbama Obiteljskim zakonom. Prema odredbama Obiteljskog zakona roditelji su dužni u postupcima radi zaštite prava i dobrobiti djeteta surađivati te omogućiti centru za socijalnu skrb uvid odnosno davati istinite i obiteljske podatke, kao i podatke o prihodima i imovini. Nadležno tijelo socijalne skrbi može radi zaštite osobnih prava i dobrobiti djeteta odrediti odgovarajuće mjere za zaštitu prava i dobrobiti djeteta. Prema važećem Zakonu o doplatku za djecu, javne ustanove, odnosno druga nadležna tijela na temelju čijih se podataka i isprava odlučuje o ispunjavanju uvjeta za ostvarenje ili korištenje prava na doplatak za djecu, dužne su Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje dostaviti i predočiti sve činjenice i dokaze odlučne za priznavanje i korištenje prava na doplatak za djecu. Obzirom da nadležno tijelo socijalne skrbi raspolaže obiteljskim podacima, kao i podacima o prihodima i imovini te da je dužno radi zaštite prava i dobrobiti djeteta odrediti ili predložiti mjere za njegovu zaštitu, a koje podatke Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje nema ovlasti prikupljati, mišljenja smo da je nužno propisati odgovarajuće zakonsko rješenje za predmetne situacije. Odredbama Obiteljskog zakona, propisano je, između ostalog da nadležno tijelo socijalne skrbi ima ovlast imenovati djetetu posebnog skrbnika radi zaštite pojedinih osobnih i imovinskih prava i interesa djeteta te odrediti njegove dužnosti i ovlasti.
3 Pravobranitelj za djecu RH SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA DEMOGRAFIJU I MLADE, Članak 9. Predlažemo dopuniti odredbu Nacrta na način da se njom predvidi isplata dodatka za treće i svako sljedeće dijete te tako ispravi nelogičnost da se takav pronatalitetni dodatak isplaćuje samo za treće i četvrto dijete. Dodatno i ovoga puta predlažemo da se iznos dodatka uveća u skladu s povećanjem troškova života. Nije prihvaćen Iznesene primjedbe koje se odnose na isplatu dodatka za svako daljnje dijete u obitelji, a ne samo za treće i četvrto dijete nisu predmet ovog Nacrta prijedloga Zakona. Međutim, Središnji državni ured za demografiju i mlade kontinuirano razmatra moguće prijedloge normativnih rješenja u području obiteljskih naknada i potpora, pri čemu svaka planirana mjera mora biti rezultat analize i prethodne procjene učinaka uz osiguranje odgovarajućih proračunskih sredstava za njezinu provedbu.
4 Natali Magdić SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA DEMOGRAFIJU I MLADE, Članak 9. Članak 18 treba brisati jer nije pravedan iz dva razloga. Prvo sva su djeca jednaka tako da ne mogu treće i četvrto dijete rođeno po redu imati pravo na veći iznos od drugog, petog ili osmog djeteta. Drugo, pronatalitetni dodatak se ne može tako nazvati ako na njega imaju pravo samo roditelji koji primaju doplatak, a ne i roditelji troje ili četvero djece koji ne primaju doplatak Nije prihvaćen Dodatak za treće i četvrto dijete korisnika doplatka za djecu definiran člankom 18. predstavlja dodatnu materijalnu pomoć obiteljima za potporu i uzdržavanje djece te je vezan uz druge uvjete propisane Zakonom o doplatku za djecu što znači da dodatak u kontekstu sustava doplatak za djecu ne mogu primati oni roditelji koji uopće ne primaju doplatak.
5 Pravobranitelj za djecu RH SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA DEMOGRAFIJU I MLADE, Članak 8. Kao što smo naveli u uvodnom dijelu, pozdravljamo svaku aktivnost koja se odnosi na proširenje kruga potencijalnih korisnika doplatka za djecu, kao i na povećanje iznosa doplatka s ciljem podizanja kvalitete obiteljskog života i skrbi o djeci. U inicijativi za izmjene i dopune Zakona koju je u svibnju o.g. uputila Središnjem državnom uredu za demografiju i mlade, pravobraniteljica za djecu založila se za posebnu zaštitu djece koja žive u stanju dubokog i dugotrajnog siromaštva, kao i one djece koja se nalaze u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Držimo da je država toj djeci dužna kroz novčane potpore pomoći da iz tog stanja izađu, na način da im se, u skladu s načelom pravednosti, osigura značajno više sredstava kojima će se izjednačiti s drugom djecom u mogućnostima zadovoljavanja svojih osnovnih životnih potreba i ostvarivanja prava na primjeren životni standard. Također, založili smo se i za zaštitu drugih posebno ranjivih skupina djece za koju država treba osigurati posebnu skrb, a to su djeca s teškoćama u razvoju (koja bi prema našem stajalištu ovo pravo trebala ostvariti bez obzira na stupanj oštećenja i neovisno o prihodima kućanstva) te djeca koja trajno ostaju uskraćena za doprinos drugog roditelja za uzdržavanje (djeca umrlih roditelja koja ne ostvaruju pravo na mirovinu, djeca radno nesposobnih, djeca bez utvrđenog očinstva, djeca koja su iscrpila sva pravna sredstava, a nisu ostvarila uzdržavanje…), za koju također držimo da bi doplatak za djecu trebala primati neovisno o prihodima kućanstva. Najavu donošenja Zakona o inkluzivnom dodatku razumijemo i pozdravljamo, ali unatoč najavi izdvajanja prava osjetljivih skupina korisnika iz sustava doplatka za djecu, preporučamo razmotriti i uvažiti ranije prijedloge ovog Ureda za revidiranje uvjeta za ostvarivanje prava na doplatak za djecu kako bi ova djeca u budućnosti, uz inkluzivni dodatak mogla ostvariti i doplatak za djecu i to, s obzirom na njihove povećane potrebe, neovisno o prihodima kućanstva. Nije prihvaćen U skladu s člankom 6. stavkom 2. važećeg Zakona o doplatku za djecu korisnik doplatka za djecu može biti i punoljetno dijete bez oba roditelja koje je na redovitom školovanju. Isto tako, za dijete bez jednog roditelja ili za dijete čiji je jedan od roditelja nepoznat ili nepoznatog prebivališta ili potpuno nesposoban za samostalan život ili rad ili mu je oduzeta poslovna sposobnost iznos doplatka se uvećava za 15%. Slijedom navedenog, razvidno je da Zakon o doplatku za djecu prepoznaje potrebe različitih životnih uvjeta djece na način da se doplatak za djecu za te skupine uvećava. Vezano uz prava djece s teškoćama u razvoju namjera je da se ista uređuju u okviru Zakona o inkluzivnom dodatku koji će objediniti prava ove skupine u jedno pravo na inkluzivni dodatak i jedinstveni postupak za ostvarivanje prava te bi drukčije reguliranje bilo suprotno svrsi prava na inkluzivni dodatak. Pri tome, korisnici za djecu s teškoćama u razvoju i djecu s oštećenjem zdravlja mogu ostvariti doplatak za djecu pod istim uvjetima kao i drugi korisnici koji pravo ostvaruju neovisno o zdravstvenom stanju djeteta.
6 Natali Magdić SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA DEMOGRAFIJU I MLADE, Članak 8. Iznos dječjeg doplatka bi trebao biti univerzalan i to 22% proračunske osnovice . Ako već moraju postojati dohodovni razredi, najmanji iznos doplatka ne smije biti manji od 15% proračunske osnovice po djetetu Nije prihvaćen U skladu s novim dohodovnim razredima, predlaže se povećanje svota doplatka za djecu za korisničke skupine čime se pruža dodatna pomoć obitelji u potpori za uzdržavanje i odgoj djece, a sve u cilju stvaranja povoljnijih financijskih uvjeta za obitelji s djecom.
7 Natali Magdić SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA DEMOGRAFIJU I MLADE, Članak 7. U članku 16. točku jedan treba brisati. Doplatak za djecu treba imati svako dijete u RH bez obzira na cenzus. Nije prihvaćen U odnosu na razmatranje uvođenja univerzalnog doplatka za djecu ističemo da su u ovom trenutku predložene izmjene u skladu s ciljevima Programa Vlade RH odnosno usmjerene su povećanju iznosa i pravednijoj raspodjeli doplatka za djecu kojima se proširuje krug potencijalnih korisnika doplatka za djecu, a time i djece za koju se ostvaruje pravo na doplatak za djecu. Prema preliminarnoj procjeni Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje očekuje se da bi prema predloženom rješenju prosječan broj korisnika koji bi mogli ispunjavati uvjete za ostvarivanje prava na doplatak za djecu iznosio približno do 271.281 korisnika i to za prosječan broj djece do približno 511.928 dijete. Iz navedenog razloga, u ovom trenutku zadržava se sadašnji model u kojem se doplatak za djecu određuje prema dohodovnom cenzusu, ali uz značajno veći obuhvat korisnika i djece i odgovarajuću usklađenost cenzusnih razreda, pri čemu se vodi računa o različitim životnim uvjetima djece i obitelji te potrebi zaštite najosjetljivijih skupina s nižim dohotkom. Predloženim rješenjem ublažava se kriterij za ostvarivanje doplatka za doplatka za djecu čime se osiguravaju povoljniji uvjeti za uzdržavanje i odgoj djece što predstavlja značajan pomak imajući u vidu da od 2018. godine nije povećan dohodovni cenzus te je zbog njegovog zadržavanja na 70% proračunske osnovice smanjen broj korisnika doplatka za djecu i djece za koju se ostvaruje pravo. Uvažavajući argumente da bi bilo potrebno afirmirati ulogu doplatka za djecu u kojem se uzima u obzir dohodovni cenzus iz socijalne kategorije u pronatalitetnu potporu, potrebno je voditi računa o potrebi uvažavanja kriterija vezanih uz dosadašnje načelo primjene novčanih poticaja kod manje imućnog dijela građana. Jedan od važnijih ciljeva je smanjenje siromaštva i održavanje određene razine prihoda kroz brigu o obiteljima lošijeg imovinskog statusa kako bi se u konačnici preveniralo dječje siromaštvo te poboljšali ekonomski i socijalni uvjeti takvim obiteljima.
8 Pravobranitelj za djecu RH SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA DEMOGRAFIJU I MLADE, Članak 4. I ovoga puta posebno ističemo stav da odredba članka 10. važećeg Zakona diskriminira djecu po osnovama obrazovanja i dobi jer prema njoj roditelji ne ostvaruju doplatak za djecu stariju od 15 godina života koja pohađaju osnovno obrazovanje iz nekog drugog razloga, a ne onog koji je vezan uz njihov zdravstveni status, niti za djecu stariju od 15 godina koja su prekinula školovanje. U smislu odredbi Konvencije o pravima djeteta i Zakona o pravobranitelju za djecu djetetom se smatra svaka osoba mlađa od 18 godina. Neovisno o njihovom obrazovnom statusu, djeca sve do svoje 18. godine nemaju poslovnu sposobnost, a imaju svoje svakodnevne životne potrebe i roditelji su ih do punoljetnosti dužni uzdržavati, bez obzira školuje li se dijete ili ne. Stoga predlažemo da se odredba čl. 10. Zakona o doplatku za djecu izmijeni na način da se otklone diskriminatorni uvjeti koje ona postavlja. Nije prihvaćen Odredbom članka 10. Zakona o doplatku za djecu uređuju se specifični uvjeti za ostvarivanje prava na doplatak za djecu/učenike u srednjoj školi uvažavajući relevantne odnosno opravdane razloge zbog kojih dijete nije u mogućnosti pravovremeno pohađati srednjoškolsko obrazovanje kako je to i predviđeno propisima iz sustava obrazovanja. Dodatno, doplatak za djecu je novčana potpora namijenjena roditeljima u cilju uzdržavanja i odgoja djece, pri čemu ističemo da su roditelji u skladu s Konvencijom o pravima djeteta i propisima iz područja obiteljsko pravnih odnosa dužni uzdržavati dijete, a osobito skrbiti o odgoju i obrazovanju djeteta.
9 FRANJO GOLUBIĆ SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA DEMOGRAFIJU I MLADE, OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Predlažem da se u području naknada za djecu ukinu sve postojeće razlike i nejednakosti, uključujući i Zakon o porezu na dohodak koji propisuje porezne olakšice samo za one roditelje koji imaju dovoljno veliki dohodak da mogu iskoristiti olakšice za uzdržavane članove obitelji te da se uvede osnovni dječji doplatak za svu djecu u istom iznosu, plus dodaci po djetetu u zavisnosti od socijalnog statusa roditelja, u zavisnosti od visine dohotka po članu obitelji, plus različiti iznos dodatka po djetetu u zavisnosti od godina starosti i stim u svezi različitih potreba djeteta u zavisnosti od njegovih potreba u pojedinim razdobljima života. Ovo predlažem po uzoru na model koji će primjenjivati i Republika Njemačka. Ne predlažem određeni apsolutni iznos već ostavljam na izbor predlagaču da o tome odluči na temelju detaljnih analiza mogućnosti i potreba, a u svakom slučaju predlažem ukidanje potpora samo za pojedinu djecu, temeljem poreznih olakšica iz poreza na dohodak roditelja jer iste olakšice ostvaruju samo roditelji koji imaju dovoljno visoki dohodak da mogu u potpunosti ostvariti olakšice za svoju djecu dok su roditelji koji imaju nedovoljno visoki dohodak za taj vid olakšice uskraćeni. Smatram da isto dovodi do socijalne i demografske nejednakosti vezano na iznos potpore koja se na taj način ostvaruje za svako pojedino dijete temeljem imovinskog položaja roditelja djeteta i da se u stvari radi o materijalnoj diskriminaciji djece s osnova imovinskog položaja, tj. ostvarene visine plaće njihovih roditelja. Zbog toga predlažem uspostavu sustava koji će ukinuti nejednaki položaj naknade za djecu, s osnova imovinskih primanja njihovih roditelja, te isto smatram socijalno nepravednom praksom protivnom odredbama Ustava RH. Nije prihvaćen U odnosu na razmatranje uvođenja univerzalnog doplatka za djecu ističemo da su u ovom trenutku predložene izmjene u skladu s ciljevima Programa Vlade RH odnosno usmjerene su povećanju iznosa i pravednijoj raspodjeli doplatka za djecu kojima se proširuje krug potencijalnih korisnika doplatka za djecu, a time i djece za koju se ostvaruje pravo na doplatak za djecu. Prema preliminarnoj procjeni Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje očekuje se da bi prema predloženom rješenju prosječan broj korisnika koji bi mogli ispunjavati uvjete za ostvarivanje prava na doplatak za djecu iznosio približno do 271.281 korisnika i to za prosječan broj djece do približno 511.928 dijete. Iz navedenog razloga, u ovom trenutku zadržava se sadašnji model u kojem se doplatak za djecu određuje prema dohodovnom cenzusu, ali uz značajno veći obuhvat korisnika i djece i odgovarajuću usklađenost cenzusnih razreda, pri čemu se vodi računa o različitim životnim uvjetima djece i obitelji te potrebi zaštite najosjetljivijih skupina s nižim dohotkom. Predloženim rješenjem ublažava se kriterij za ostvarivanje doplatka za doplatka za djecu čime se osiguravaju povoljniji uvjeti za uzdržavanje i odgoj djece što predstavlja značajan pomak imajući u vidu da od 2018. godine nije povećan dohodovni cenzus te je zbog njegovog zadržavanja na 70% proračunske osnovice smanjen broj korisnika doplatka za djecu i djece za koju se ostvaruje pravo. Uvažavajući argumente da bi radi učinkovitijeg djelovanja pronatalitetne i populacijske politike bilo potrebno afirmirati ulogu doplatka za djecu u kojem se uzima u obzir dohodovni cenzus iz socijalne kategorije u pronatalitetnu potporu, potrebno je voditi računa o potrebi uvažavanja kriterija vezanih uz dosadašnje načelo primjene novčanih poticaja kod manje imućnog dijela građana. Jedan od važnijih ciljeva je smanjenje siromaštva i održavanje određene razine prihoda kroz brigu o obiteljima lošijeg imovinskog statusa kako bi se u konačnici preveniralo dječje siromaštvo te poboljšali ekonomski i socijalni uvjeti takvim obiteljima. Vezano uz primjedbe koje se odnose na propise iz područja porezne politike ističemo da iste nisu predmet Zakona o doplatku za djecu.
10 Dijana Pracaić SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA DEMOGRAFIJU I MLADE, OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Vi stvarno mislite da je ovo dosta za dijete : a. grupa – u kojoj prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva ne prelazi 20% proračunske osnovice (0 do 88,29 eura), a kojoj se doplatak određuje u iznosu od 14% proračunske osnovice, odnosno 61,80 eura po djetetu ???? Pokušajte Vi sa svojim Saborskim plaćama , živjeti ovako i imati samo ovakav dječiji dd. Svako dijete u RH treba imati isti DD, nema cenzusa, jer su to sve nečija djeca. Gdje god im roditelji radili ili ne radili. Nije ni čudno kako nam natalitet pada. Ljudi nemaju sa čime hraniti i oblačiti djecu. A gdje su tu izvanškolske aktivnosti bez kojih se ni na jedan fakultet ne možeš upisati, gdje je oprema za školu ??? Probajte biti samo jedan mjesec u našoj koži, pa će zakoni biti normalniji. Ovo je sramota, predizborna kampanja je počela.... Nije prihvaćen Predložene izmjene su u skladu s ciljevima Programa Vlade RH odnosno usmjerene su povećanju iznosa i pravednijoj raspodjeli doplatka za djecu kojima se značajno proširuje krug potencijalnih korisnika doplatka za djecu, a time i djece za koju se ostvaruje pravo na doplatak za djecu. Predloženim rješenjem ublažava se kriterij za ostvarivanje doplatka za doplatka za djecu čime se osiguravaju povoljniji uvjeti za uzdržavanje i odgoj djece što predstavlja značajan pomak imajući u vidu da od 2018. godine nije povećan dohodovni cenzus te je zbog njegovog zadržavanja na 70% proračunske osnovice smanjen broj korisnika doplatka za djecu i djece za koju se ostvaruje pravo. Isto tako, u skladu s novim dohodovnim razredima, predlaže se povećanje svota doplatka za djecu za korisničke skupine čime se pruža dodatna pomoć obitelji u potpori za uzdržavanje i odgoj djece, a sve u cilju stvaranja povoljnijih financijskih uvjeta za obitelji s djecom.
11 Katarina Tadić SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA DEMOGRAFIJU I MLADE Ovo uopće ne bi trebalo biti pitanje niti razmatranje. Svako, ali svako dijete u RH zaslužuje primati dječji doplatak. Ovo što je sada zakon, ovi cenzusi i cifre su sramotne. To doslovno nije dovoljno za paket pelena! 26€ sramote. S druge sramotne strane, jako puno djece nema niti tih 26€! Nismo li u EU?! Vrijeme je da nas izjednačite sa ostalim članicama EU. Mi smo jednaki po stanarinama, cijenama u dućanu, gorivu i svim ostalim novčanim davanjima, ali zato novčana primanja krenuvši od dječjeg doplatka pa do plaća, smo ispod prosjeka i to debelo. Znači ukidanje cenzusa, dječji doplatak za svu djecu jednak, djeca sa invaliditetom duplo. Dječji doplatak u Njemačkoj je 500€ za dvoje djece, neovisno o primanju roditelja. Moja plaća za koju crnčim 160 sati mjesečno je 730€. Jel' treba više išta napisati. Djeci plaćamo izlete na rate, opremu za sport na rate, odjeću na rate...jer drugačije ne ide. Sramota da kvadrat. HITNO mjenjati zakon i to ne samo ovaj! Nije prihvaćen U odnosu na razmatranje uvođenja univerzalnog doplatka za djecu ističemo da su u ovom trenutku predložene izmjene u skladu s ciljevima Programa Vlade RH odnosno usmjerene su povećanju iznosa i pravednijoj raspodjeli doplatka za djecu kojima se proširuje krug potencijalnih korisnika doplatka za djecu, a time i djece za koju se ostvaruje pravo na doplatak za djecu. Prema preliminarnoj procjeni Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje očekuje se da bi prema predloženom rješenju prosječan broj korisnika koji bi mogli ispunjavati uvjete za ostvarivanje prava na doplatak za djecu iznosio približno do 271.281 korisnika i to za prosječan broj djece do približno 511.928 dijete. Iz navedenog razloga, u ovom trenutku zadržava se sadašnji model u kojem se doplatak za djecu određuje prema dohodovnom cenzusu, ali uz značajno veći obuhvat korisnika i djece i odgovarajuću usklađenost cenzusnih razreda, pri čemu se vodi računa o različitim životnim uvjetima djece i obitelji te potrebi zaštite najosjetljivijih skupina s nižim dohotkom. Predloženim rješenjem ublažava se kriterij za ostvarivanje doplatka za djecu čime se osiguravaju povoljniji uvjeti za uzdržavanje i odgoj djece što predstavlja značajan pomak imajući u vidu da od 2018. godine nije povećan dohodovni cenzus te je zbog njegovog zadržavanja na 70% proračunske osnovice smanjen broj korisnika doplatka za djecu i djece za koju se ostvaruje pravo. Uvažavajući argumente da bi bilo potrebno afirmirati ulogu doplatka za djecu u kojem se uzima u obzir dohodovni cenzus iz socijalne kategorije u pronatalitetnu potporu, potrebno je voditi računa o potrebi uvažavanja kriterija vezanih uz dosadašnje načelo primjene novčanih poticaja kod manje imućnog dijela građana. Jedan od važnijih ciljeva je smanjenje siromaštva i održavanje određene razine prihoda kroz brigu o obiteljima lošijeg imovinskog statusa kako bi se u konačnici preveniralo dječje siromaštvo te poboljšali ekonomski i socijalni uvjeti takvim obiteljima. Isto tako, u skladu s novim dohodovnim razredima, predlaže se povećanje svota doplatka za djecu za korisničke skupine čime se pruža dodatna pomoć obitelji u potpori za uzdržavanje i odgoj djece, a sve u cilju stvaranja povoljnijih financijskih uvjeta za obitelji s djecom.
12 IVANA VARJAČIĆ SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA DEMOGRAFIJU I MLADE jedino normalno i pravedno rješenje je kompletno ukidanje cenzusa i fiksni dječji doplatak za svako dijete u iznosu od 100 eura, kao i fiksni dječji za djecu s teškoćama: za 1. i 2. stupanj 150 eura, a za 3. i 4. stupanj 200 eura. Dječji doplatak nije milostinja niti bi trebalo biti socijalna kategorija već PRAVO svakog djeteta. Nije prihvaćen U odnosu na razmatranje uvođenja univerzalnog doplatka za djecu ističemo da su u ovom trenutku predložene izmjene u skladu s ciljevima Programa Vlade RH odnosno usmjerene su povećanju iznosa i pravednijoj raspodjeli doplatka za djecu kojima se proširuje krug potencijalnih korisnika doplatka za djecu, a time i djece za koju se ostvaruje pravo na doplatak za djecu. Prema preliminarnoj procjeni Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje očekuje se da bi prema predloženom rješenju prosječan broj korisnika koji bi mogli ispunjavati uvjete za ostvarivanje prava na doplatak za djecu iznosio približno do 271.281 korisnika i to za prosječan broj djece do približno 511.928 dijete. Iz navedenog razloga, u ovom trenutku zadržava se sadašnji model u kojem se doplatak za djecu određuje prema dohodovnom cenzusu, ali uz značajno veći obuhvat korisnika i djece i odgovarajuću usklađenost cenzusnih razreda, pri čemu se vodi računa o različitim životnim uvjetima djece i obitelji te potrebi zaštite najosjetljivijih skupina s nižim dohotkom. Predloženim rješenjem ublažava se kriterij za ostvarivanje doplatka za doplatka za djecu čime se osiguravaju povoljniji uvjeti za uzdržavanje i odgoj djece što predstavlja značajan pomak imajući u vidu da od 2018. godine nije povećan dohodovni cenzus te je zbog njegovog zadržavanja na 70% proračunske osnovice smanjen broj korisnika doplatka za djecu i djece za koju se ostvaruje pravo. Uvažavajući argumente da bi bilo potrebno afirmirati ulogu doplatka za djecu u kojem se uzima u obzir dohodovni cenzus iz socijalne kategorije u pronatalitetnu potporu, potrebno je voditi računa o potrebi uvažavanja kriterija vezanih uz dosadašnje načelo primjene novčanih poticaja kod manje imućnog dijela građana. Jedan od važnijih ciljeva je smanjenje siromaštva i održavanje određene razine prihoda kroz brigu o obiteljima lošijeg imovinskog statusa kako bi se u konačnici preveniralo dječje siromaštvo te poboljšali ekonomski i socijalni uvjeti takvim obiteljima. Isto tako, u skladu s novim dohodovnim razredima, predlaže se povećanje svota doplatka za djecu za korisničke skupine čime se pruža dodatna pomoć obitelji u potpori za uzdržavanje i odgoj djece, a sve u cilju stvaranja povoljnijih financijskih uvjeta za obitelji s djecom. Vezano uz prava djece s teškoćama u razvoju namjera je da se ista uređuju u okviru Zakona o inkluzivnom dodatku koji će objediniti prava ove skupine u jedno pravo – pravo na inkluzivni dodatak te bi drukčije reguliranje bilo suprotno svrsi prava na inkluzivni dodatak. Pri tome, korisnici za djecu s teškoćama u razvoju i djecu s oštećenjem zdravlja uz inkluzivni dodatak mogu ostvariti doplatak za djecu pod istim uvjetima kao i drugi korisnici koji pravo ostvaruju neovisno o zdravstvenom stanju djeteta.
13 Valentina Piljek SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA DEMOGRAFIJU I MLADE Obavezno ukidanje cenzusa i jednak a prava na dječji doplatak koji bi u svakom slučaju trebao biti veći! Nije prihvaćen U odnosu na razmatranje uvođenja univerzalnog doplatka za djecu ističemo da su u ovom trenutku predložene izmjene u skladu s ciljevima Programa Vlade RH odnosno usmjerene su povećanju iznosa i pravednijoj raspodjeli doplatka za djecu kojima se proširuje krug potencijalnih korisnika doplatka za djecu, a time i djece za koju se ostvaruje pravo na doplatak za djecu. Prema preliminarnoj procjeni Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje očekuje se da bi prema predloženom rješenju prosječan broj korisnika koji bi mogli ispunjavati uvjete za ostvarivanje prava na doplatak za djecu iznosio približno do 271.281 korisnika i to za prosječan broj djece do približno 511.928 dijete. Iz navedenog razloga, u ovom trenutku zadržava se sadašnji model u kojem se doplatak za djecu određuje prema dohodovnom cenzusu, ali uz značajno veći obuhvat korisnika i djece i odgovarajuću usklađenost cenzusnih razreda, pri čemu se vodi računa o različitim životnim uvjetima djece i obitelji te potrebi zaštite najosjetljivijih skupina s nižim dohotkom. Predloženim rješenjem ublažava se kriterij za ostvarivanje doplatka za doplatka za djecu čime se osiguravaju povoljniji uvjeti za uzdržavanje i odgoj djece što predstavlja značajan pomak imajući u vidu da od 2018. godine nije povećan dohodovni cenzus te je zbog njegovog zadržavanja na 70% proračunske osnovice smanjen broj korisnika doplatka za djecu i djece za koju se ostvaruje pravo. Uvažavajući argumente da bi bilo potrebno afirmirati ulogu doplatka za djecu u kojem se uzima u obzir dohodovni cenzus iz socijalne kategorije u pronatalitetnu potporu, potrebno je voditi računa o potrebi uvažavanja kriterija vezanih uz dosadašnje načelo primjene novčanih poticaja kod manje imućnog dijela građana. Jedan od važnijih ciljeva je smanjenje siromaštva i održavanje određene razine prihoda kroz brigu o obiteljima lošijeg imovinskog statusa kako bi se u konačnici preveniralo dječje siromaštvo te poboljšali ekonomski i socijalni uvjeti takvim obiteljima. Isto tako, u skladu s novim dohodovnim razredima, predlaže se povećanje svota doplatka za djecu za korisničke skupine čime se pruža dodatna pomoć obitelji u potpori za uzdržavanje i odgoj djece, a sve u cilju stvaranja povoljnijih financijskih uvjeta za obitelji s djecom.
14 Valentina Maljak SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA DEMOGRAFIJU I MLADE Nek sva djeca imaju jednaka prava na djeci doplatak i ukidanje cenzusa Nije prihvaćen U odnosu na razmatranje uvođenja univerzalnog doplatka za djecu ističemo da su u ovom trenutku predložene izmjene u skladu s ciljevima Programa Vlade RH odnosno usmjerene su povećanju iznosa i pravednijoj raspodjeli doplatka za djecu kojima se proširuje krug potencijalnih korisnika doplatka za djecu, a time i djece za koju se ostvaruje pravo na doplatak za djecu. Prema preliminarnoj procjeni Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje očekuje se da bi prema predloženom rješenju prosječan broj korisnika koji bi mogli ispunjavati uvjete za ostvarivanje prava na doplatak za djecu iznosio približno do 271.281 korisnika i to za prosječan broj djece do približno 511.928 dijete. Iz navedenog razloga, u ovom trenutku zadržava se sadašnji model u kojem se doplatak za djecu određuje prema dohodovnom cenzusu, ali uz značajno veći obuhvat korisnika i djece i odgovarajuću usklađenost cenzusnih razreda, pri čemu se vodi računa o različitim životnim uvjetima djece i obitelji te potrebi zaštite najosjetljivijih skupina s nižim dohotkom. Predloženim rješenjem ublažava se kriterij za ostvarivanje doplatka za doplatka za djecu čime se osiguravaju povoljniji uvjeti za uzdržavanje i odgoj djece što predstavlja značajan pomak imajući u vidu da od 2018. godine nije povećan dohodovni cenzus te je zbog njegovog zadržavanja na 70% proračunske osnovice smanjen broj korisnika doplatka za djecu i djece za koju se ostvaruje pravo. Uvažavajući argumente da bi bilo potrebno afirmirati ulogu doplatka za djecu u kojem se uzima u obzir dohodovni cenzus iz socijalne kategorije u pronatalitetnu potporu, potrebno je voditi računa o potrebi uvažavanja kriterija vezanih uz dosadašnje načelo primjene novčanih poticaja kod manje imućnog dijela građana. Jedan od važnijih ciljeva je smanjenje siromaštva i održavanje određene razine prihoda kroz brigu o obiteljima lošijeg imovinskog statusa kako bi se u konačnici preveniralo dječje siromaštvo te poboljšali ekonomski i socijalni uvjeti takvim obiteljima.
15 Jasna Margetic SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA DEMOGRAFIJU I MLADE Neka sva djeca imaju jednaka prava na djeci doplatak Nije prihvaćen U odnosu na razmatranje uvođenja univerzalnog doplatka za djecu ističemo da su u ovom trenutku predložene izmjene u skladu s ciljevima Programa Vlade RH odnosno usmjerene su povećanju iznosa i pravednijoj raspodjeli doplatka za djecu kojima se proširuje krug potencijalnih korisnika doplatka za djecu, a time i djece za koju se ostvaruje pravo na doplatak za djecu. Prema preliminarnoj procjeni Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje očekuje se da bi prema predloženom rješenju prosječan broj korisnika koji bi mogli ispunjavati uvjete za ostvarivanje prava na doplatak za djecu iznosio približno do 271.281 korisnika i to za prosječan broj djece do približno 511.928 dijete. Iz navedenog razloga, u ovom trenutku zadržava se sadašnji model u kojem se doplatak za djecu određuje prema dohodovnom cenzusu, ali uz značajno veći obuhvat korisnika i djece i odgovarajuću usklađenost cenzusnih razreda, pri čemu se vodi računa o različitim životnim uvjetima djece i obitelji te potrebi zaštite najosjetljivijih skupina s nižim dohotkom. Predloženim rješenjem ublažava se kriterij za ostvarivanje doplatka za doplatka za djecu čime se osiguravaju povoljniji uvjeti za uzdržavanje i odgoj djece što predstavlja značajan pomak imajući u vidu da od 2018. godine nije povećan dohodovni cenzus te je zbog njegovog zadržavanja na 70% proračunske osnovice smanjen broj korisnika doplatka za djecu i djece za koju se ostvaruje pravo. Uvažavajući argumente da bi bilo potrebno afirmirati ulogu doplatka za djecu u kojem se uzima u obzir dohodovni cenzus iz socijalne kategorije u pronatalitetnu potporu, potrebno je voditi računa o potrebi uvažavanja kriterija vezanih uz dosadašnje načelo primjene novčanih poticaja kod manje imućnog dijela građana. Jedan od važnijih ciljeva je smanjenje siromaštva i održavanje određene razine prihoda kroz brigu o obiteljima lošijeg imovinskog statusa kako bi se u konačnici preveniralo dječje siromaštvo te poboljšali ekonomski i socijalni uvjeti takvim obiteljima.
16 Sabina Kovač SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA DEMOGRAFIJU I MLADE Obavezno ukidanje cenzusa i da svako dijete u republici Hrvatskoj ima pravo na dječji doplatak.Izmjene koje su oni donijeli ne mjenja dosadašnje stanje i dalje je puno djece zakinuto. Nije prihvaćen U odnosu na razmatranje uvođenja univerzalnog doplatka za djecu ističemo da su u ovom trenutku predložene izmjene u skladu s ciljevima Programa Vlade RH odnosno usmjerene su povećanju iznosa i pravednijoj raspodjeli doplatka za djecu kojima se proširuje krug potencijalnih korisnika doplatka za djecu, a time i djece za koju se ostvaruje pravo na doplatak za djecu. Prema preliminarnoj procjeni Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje očekuje se da bi prema predloženom rješenju prosječan broj korisnika koji bi mogli ispunjavati uvjete za ostvarivanje prava na doplatak za djecu iznosio približno do 271.281 korisnika i to za prosječan broj djece do približno 511.928 dijete. Iz navedenog razloga, u ovom trenutku zadržava se sadašnji model u kojem se doplatak za djecu određuje prema dohodovnom cenzusu, ali uz značajno veći obuhvat korisnika i djece i odgovarajuću usklađenost cenzusnih razreda, pri čemu se vodi računa o različitim životnim uvjetima djece i obitelji te potrebi zaštite najosjetljivijih skupina s nižim dohotkom. Predloženim rješenjem ublažava se kriterij za ostvarivanje doplatka za doplatka za djecu čime se osiguravaju povoljniji uvjeti za uzdržavanje i odgoj djece što predstavlja značajan pomak imajući u vidu da od 2018. godine nije povećan dohodovni cenzus te je zbog njegovog zadržavanja na 70% proračunske osnovice smanjen broj korisnika doplatka za djecu i djece za koju se ostvaruje pravo. Uvažavajući argumente da bi bilo potrebno afirmirati ulogu doplatka za djecu u kojem se uzima u obzir dohodovni cenzus iz socijalne kategorije u pronatalitetnu potporu, potrebno je voditi računa o potrebi uvažavanja kriterija vezanih uz dosadašnje načelo primjene novčanih poticaja kod manje imućnog dijela građana. Jedan od važnijih ciljeva je smanjenje siromaštva i održavanje određene razine prihoda kroz brigu o obiteljima lošijeg imovinskog statusa kako bi se u konačnici preveniralo dječje siromaštvo te poboljšali ekonomski i socijalni uvjeti takvim obiteljima.
17 Matea Rodić SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA DEMOGRAFIJU I MLADE Svako dijete bi trebalo imati pravo na dječji doplatak,ukinuti cenzuse jer su time zakinuta mnoga djeca.Povečati dječji koji je sada sramotan,za to se ne mogu kupiti ni paket pelena.U sve se ulaže i za sve se ima novaca,samo za ono najbitnije nema,za djecu Nije prihvaćen U odnosu na razmatranje uvođenja univerzalnog doplatka za djecu ističemo da su u ovom trenutku predložene izmjene u skladu s ciljevima Programa Vlade RH odnosno usmjerene su povećanju iznosa i pravednijoj raspodjeli doplatka za djecu kojima se proširuje krug potencijalnih korisnika doplatka za djecu, a time i djece za koju se ostvaruje pravo na doplatak za djecu. Prema preliminarnoj procjeni Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje očekuje se da bi prema predloženom rješenju prosječan broj korisnika koji bi mogli ispunjavati uvjete za ostvarivanje prava na doplatak za djecu iznosio približno do 271.281 korisnika i to za prosječan broj djece do približno 511.928 dijete. Iz navedenog razloga, u ovom trenutku zadržava se sadašnji model u kojem se doplatak za djecu određuje prema dohodovnom cenzusu, ali uz značajno veći obuhvat korisnika i djece i odgovarajuću usklađenost cenzusnih razreda, pri čemu se vodi računa o različitim životnim uvjetima djece i obitelji te potrebi zaštite najosjetljivijih skupina s nižim dohotkom. Predloženim rješenjem ublažava se kriterij za ostvarivanje doplatka za doplatka za djecu čime se osiguravaju povoljniji uvjeti za uzdržavanje i odgoj djece što predstavlja značajan pomak imajući u vidu da od 2018. godine nije povećan dohodovni cenzus te je zbog njegovog zadržavanja na 70% proračunske osnovice smanjen broj korisnika doplatka za djecu i djece za koju se ostvaruje pravo. Uvažavajući argumente da bi bilo potrebno afirmirati ulogu doplatka za djecu u kojem se uzima u obzir dohodovni cenzus iz socijalne kategorije u pronatalitetnu potporu, potrebno je voditi računa o potrebi uvažavanja kriterija vezanih uz dosadašnje načelo primjene novčanih poticaja kod manje imućnog dijela građana. Jedan od važnijih ciljeva je smanjenje siromaštva i održavanje određene razine prihoda kroz brigu o obiteljima lošijeg imovinskog statusa kako bi se u konačnici preveniralo dječje siromaštvo te poboljšali ekonomski i socijalni uvjeti takvim obiteljima. Isto tako, u skladu s novim dohodovnim razredima, predlaže se povećanje svota doplatka za djecu za korisničke skupine čime se pruža dodatna pomoć obitelji u potpori za uzdržavanje i odgoj djece, a sve u cilju stvaranja povoljnijih financijskih uvjeta za obitelji s djecom.
18 Maja Kraljik SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA DEMOGRAFIJU I MLADE Konvenciji o pravima djeteta temelje se na četiri opća načela, prvo načelo glasi: Djeca ne smiju trpjeti diskriminaciju "neovisno o rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom mišljenju, nacionalnom, etničkom ili društvenom podrijetlu, vlasništvu, teškoćama u razvoju, rođenju ili drugom statusu djeteta, njegovih roditelja ili zakonskih skrbnika". Nije prihvaćen U odnosu na izneseno ne postoji nejednako postupanje prema djetetu utemeljeno na nekoj njegovoj posebnoj karakteristici ili na više njih. U skladu sa spomenutom Konvencijom o pravima djeteta države stranke priznaju pravo djetetu na socijalnu sigurnost, odnosno poduzimaju potrebne mjere u skladu s nacionalnim zakonodavstvom, u skladu s životnim uvjetima djeteta i roditelja koji su odgovorne za skrb o njemu. U okviru obveze na priznavanje prava djetetu na životni standard primjeren njegovu tjelesnom, duševnom, duhovnom, moralnom i društvenom razvoju roditelji (i) ili druge osobe, ovisno o njihovim sposobnostima i materijalnim mogućnostima, snose najveću odgovornost za osiguranje životnih uvjeta koji su prijeko potrebni za djetetov razvoj. Isto tako, države stranke imaju obvezu, ovisno o nacionalnim prilikama i svojim mogućnostima, poduzeti odgovarajuće mjere pomoći roditeljima i drugim osobama koje su odgovorne za dijete u ispunjavanju ovoga prava i, ako je potrebno, osigurati materijalnu pomoć i programe podrške, osobito glede prehrane, odijevanja i smještaja.
19 Ana Blažeković SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA DEMOGRAFIJU I MLADE Dječji doplatak u Hrvatskoj svakako ne bi trebao biti socijalna mjera i ovisiti o primanjima roditelja. Ako se već vodimo za svim kao Europske zemlje, onda bi bilo u redu da svako dijete, bez obzira na cenzus ima pravo na dječji doplatak. nikad nismo imali pravo na dječji doplatak, a radimo cijelo vrijeme, znači uplaćujemo iz svojih plaća u državni proračun. Tek dok se suprug zaposlio u Njemačkoj, sad imamo pravo na 500 eura dječjeg za dvoje djece. Žalosno je da u Hrvatkoj sva djeca nemaju pravo bar na neki iznos dječjeg doplatka, ovako ispada da je to socijalna mjera i ovo povećanje je samo predizborna kampanja, a ne mjera koja bi trebala biti. Naravno da je onda natalitet mali jer je sve poskupilo, pogotovo sve za djecu, a plaće su ostale iste i još se nema pravo ni na taj mizerni iznos dječjeg doplatka. Nije prihvaćen U odnosu na razmatranje uvođenja univerzalnog doplatka za djecu ističemo da su u ovom trenutku predložene izmjene u skladu s ciljevima Programa Vlade RH odnosno usmjerene su povećanju iznosa i pravednijoj raspodjeli doplatka za djecu kojima se proširuje krug potencijalnih korisnika doplatka za djecu, a time i djece za koju se ostvaruje pravo na doplatak za djecu. Prema preliminarnoj procjeni Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje očekuje se da bi prema predloženom rješenju prosječan broj korisnika koji bi mogli ispunjavati uvjete za ostvarivanje prava na doplatak za djecu iznosio približno do 271.281 korisnika i to za prosječan broj djece do približno 511.928 dijete. Iz navedenog razloga, u ovom trenutku zadržava se sadašnji model u kojem se doplatak za djecu određuje prema dohodovnom cenzusu, ali uz značajno veći obuhvat korisnika i djece i odgovarajuću usklađenost cenzusnih razreda, pri čemu se vodi računa o različitim životnim uvjetima djece i obitelji te potrebi zaštite najosjetljivijih skupina s nižim dohotkom. Predloženim rješenjem ublažava se kriterij za ostvarivanje doplatka za doplatka za djecu čime se osiguravaju povoljniji uvjeti za uzdržavanje i odgoj djece što predstavlja značajan pomak imajući u vidu da od 2018. godine nije povećan dohodovni cenzus te je zbog njegovog zadržavanja na 70% proračunske osnovice smanjen broj korisnika doplatka za djecu i djece za koju se ostvaruje pravo. Uvažavajući argumente da bi bilo potrebno afirmirati ulogu doplatka za djecu u kojem se uzima u obzir dohodovni cenzus iz socijalne kategorije u pronatalitetnu potporu, potrebno je voditi računa o potrebi uvažavanja kriterija vezanih uz dosadašnje načelo primjene novčanih poticaja kod manje imućnog dijela građana. Jedan od važnijih ciljeva je smanjenje siromaštva i održavanje određene razine prihoda kroz brigu o obiteljima lošijeg imovinskog statusa kako bi se u konačnici preveniralo dječje siromaštvo te poboljšali ekonomski i socijalni uvjeti takvim obiteljima. Isto tako, u skladu s novim dohodovnim razredima, predlaže se povećanje svota doplatka za djecu za korisničke skupine čime se pruža dodatna pomoć obitelji u potpori za uzdržavanje i odgoj djece, a sve u cilju stvaranja povoljnijih financijskih uvjeta za obitelji s djecom.
20 Dijana Tot SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA DEMOGRAFIJU I MLADE Poštovani ovaj prilog za dječji doplatak ne obuhvaća svu djecu Hrvatske. Dječiji doplatak nije samo za djecu slabog imovinskog stanja. Dječji trebaju imati sva djeca bez obzira na imovinsko stanje.Nakon što ste vi tražili da se uđe u EU mislim da bi i dječji doplatak trebao biti isti ili univerzalni iznos kao što smo to i tražili za svu djecu i ne manji od 100 EU po djetetu ukinuti dodatak za treće i četvrto dijete i sva djeca imati isti osim djece sa potrebama njima povećati 1 i 2 stupanj 150 Eu a 3 i 4 200 EU.Mislim da bi to bilo pošteno prema svoj djeci. Nije prihvaćen U odnosu na razmatranje uvođenja univerzalnog doplatka za djecu ističemo da su u ovom trenutku predložene izmjene u skladu s ciljevima Programa Vlade RH odnosno usmjerene su povećanju iznosa i pravednijoj raspodjeli doplatka za djecu kojima se proširuje krug potencijalnih korisnika doplatka za djecu, a time i djece za koju se ostvaruje pravo na doplatak za djecu. Prema preliminarnoj procjeni Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje očekuje se da bi prema predloženom rješenju prosječan broj korisnika koji bi mogli ispunjavati uvjete za ostvarivanje prava na doplatak za djecu iznosio približno do 271.281 korisnika i to za prosječan broj djece do približno 511.928 dijete. Iz navedenog razloga, u ovom trenutku zadržava se sadašnji model u kojem se doplatak za djecu određuje prema dohodovnom cenzusu, ali uz značajno veći obuhvat korisnika i djece i odgovarajuću usklađenost cenzusnih razreda, pri čemu se vodi računa o različitim životnim uvjetima djece i obitelji te potrebi zaštite najosjetljivijih skupina s nižim dohotkom. Predloženim rješenjem ublažava se kriterij za ostvarivanje doplatka za doplatka za djecu čime se osiguravaju povoljniji uvjeti za uzdržavanje i odgoj djece što predstavlja značajan pomak imajući u vidu da od 2018. godine nije povećan dohodovni cenzus te je zbog njegovog zadržavanja na 70% proračunske osnovice smanjen broj korisnika doplatka za djecu i djece za koju se ostvaruje pravo. Uvažavajući argumente da bi bilo potrebno afirmirati ulogu doplatka za djecu u kojem se uzima u obzir dohodovni cenzus iz socijalne kategorije u pronatalitetnu potporu, potrebno je voditi računa o potrebi uvažavanja kriterija vezanih uz dosadašnje načelo primjene novčanih poticaja kod manje imućnog dijela građana. Jedan od važnijih ciljeva je smanjenje siromaštva i održavanje određene razine prihoda kroz brigu o obiteljima lošijeg imovinskog statusa kako bi se u konačnici preveniralo dječje siromaštvo te poboljšali ekonomski i socijalni uvjeti takvim obiteljima. Vezano uz prava djece s teškoćama u razvoju namjera je da se ista uređuju u okviru Zakona o inkluzivnom dodatku koji će objediniti prava ove skupine u jedno pravo na inkluzivni dodatak uz jedinstveni postupak za ostvarivanje prava te bi drukčije reguliranje bilo suprotno svrsi prava na inkluzivni dodatak. Pri tome, korisnici za djecu s teškoćama u razvoju i djecu s oštećenjem zdravlja mogu ostvariti doplatak za djecu pod istim uvjetima kao i drugi korisnici koji pravo ostvaruju neovisno o zdravstvenom stanju djeteta.
21 Mario Zovkić SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA DEMOGRAFIJU I MLADE Poštovani. Izmjene zakona su trebale već biti na snazi s 1.1.2023, a ne tek 1.ožujka. Iznosi koji se predlažu su: 1. premali (izračunajte što s tim iznosom možete kupiti za djecu) 2. dječji doplatak je pravo svakog djeteta Nije prihvaćen Vezano uz predloženo stupanje na snagu s 1.1.2023. ističemo da je stupanje na snagu 1.3. usklađeno sa važećim Zakonom o doplatku za djecu budući da priznato pravo na doplatak za djecu obuhvaća razdoblje od 1. ožujka tekuće do 28. veljače sljedeće godine, odnosno 1. ožujka tekuće godine je referentni datum na koji na osnovi podnesenog zahtjeva nadležno tijelo utvrđuje jesu li ispunjeni svi uvjeti propisani Zakonom za nastavno korištenje prava na doplatak za djecu. U odnosu na razmatranje uvođenja univerzalnog doplatka za djecu ističemo da su u ovom trenutku predložene izmjene u skladu s ciljevima Programa Vlade RH odnosno usmjerene su povećanju iznosa i pravednijoj raspodjeli doplatka za djecu kojima se proširuje krug potencijalnih korisnika doplatka za djecu, a time i djece za koju se ostvaruje pravo na doplatak za djecu. Prema preliminarnoj procjeni Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje očekuje se da bi prema predloženom rješenju prosječan broj korisnika koji bi mogli ispunjavati uvjete za ostvarivanje prava na doplatak za djecu iznosio približno do 271.281 korisnika i to za prosječan broj djece do približno 511.928 dijete. Iz navedenog razloga, u ovom trenutku zadržava se sadašnji model u kojem se doplatak za djecu određuje prema dohodovnom cenzusu, ali uz značajno veći obuhvat korisnika i djece i odgovarajuću usklađenost cenzusnih razreda, pri čemu se vodi računa o različitim životnim uvjetima djece i obitelji te potrebi zaštite najosjetljivijih skupina s nižim dohotkom. Predloženim rješenjem ublažava se kriterij za ostvarivanje doplatka za doplatka za djecu čime se osiguravaju povoljniji uvjeti za uzdržavanje i odgoj djece što predstavlja značajan pomak imajući u vidu da od 2018. godine nije povećan dohodovni cenzus te je zbog njegovog zadržavanja na 70% proračunske osnovice smanjen broj korisnika doplatka za djecu i djece za koju se ostvaruje pravo. Uvažavajući argumente da bi bilo potrebno afirmirati ulogu doplatka za djecu u kojem se uzima u obzir dohodovni cenzus iz socijalne kategorije u pronatalitetnu potporu, potrebno je voditi računa o potrebi uvažavanja kriterija vezanih uz dosadašnje načelo primjene novčanih poticaja kod manje imućnog dijela građana. Jedan od važnijih ciljeva je smanjenje siromaštva i održavanje određene razine prihoda kroz brigu o obiteljima lošijeg imovinskog statusa kako bi se u konačnici preveniralo dječje siromaštvo te poboljšali ekonomski i socijalni uvjeti takvim obiteljima. Isto tako, u skladu s novim dohodovnim razredima, predlaže se povećanje svota doplatka za djecu za korisničke skupine čime se pruža dodatna pomoć obitelji u potpori za uzdržavanje i odgoj djece, a sve u cilju stvaranja povoljnijih financijskih uvjeta za obitelji s djecom.
22 Valentina Forgač SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA DEMOGRAFIJU I MLADE Dječji doplatak je pravo svakog djeteta bez obzira dali njegovi roditelji rade ili ne rade,dal imaju veliku placu i nikakvu. Dječji doplatk treba primati svako dijete jer sva djeca su ista i nesmije se raditi razlika medju njima. Naravno, mislim da djeca s posebnim potrebama trebaju primati vise jer ipak treba kupit lijekove i sve sta je potrebno. Nitko ne kaze da drzava treba financirat dijete i kupit mu sve potrebno ali dovoljno je da svakom djetetu da ono sta mu pripada a to je DJEČJI DOPLATAK SVAKOM DJETETU. Nije prihvaćen U odnosu na razmatranje uvođenja univerzalnog doplatka za djecu ističemo da su u ovom trenutku predložene izmjene u skladu s ciljevima Programa Vlade RH odnosno usmjerene su povećanju iznosa i pravednijoj raspodjeli doplatka za djecu kojima se proširuje krug potencijalnih korisnika doplatka za djecu, a time i djece za koju se ostvaruje pravo na doplatak za djecu. Prema preliminarnoj procjeni Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje očekuje se da bi prema predloženom rješenju prosječan broj korisnika koji bi mogli ispunjavati uvjete za ostvarivanje prava na doplatak za djecu iznosio približno do 271.281 korisnika i to za prosječan broj djece do približno 511.928 dijete. Iz navedenog razloga, u ovom trenutku zadržava se sadašnji model u kojem se doplatak za djecu određuje prema dohodovnom cenzusu, ali uz značajno veći obuhvat korisnika i djece i odgovarajuću usklađenost cenzusnih razreda, pri čemu se vodi računa o različitim životnim uvjetima djece i obitelji te potrebi zaštite najosjetljivijih skupina s nižim dohotkom. Predloženim rješenjem ublažava se kriterij za ostvarivanje doplatka za doplatka za djecu čime se osiguravaju povoljniji uvjeti za uzdržavanje i odgoj djece što predstavlja značajan pomak imajući u vidu da od 2018. godine nije povećan dohodovni cenzus te je zbog njegovog zadržavanja na 70% proračunske osnovice smanjen broj korisnika doplatka za djecu i djece za koju se ostvaruje pravo. Uvažavajući argumente da bi bilo potrebno afirmirati ulogu doplatka za djecu u kojem se uzima u obzir dohodovni cenzus iz socijalne kategorije u pronatalitetnu potporu, potrebno je voditi računa o potrebi uvažavanja kriterija vezanih uz dosadašnje načelo primjene novčanih poticaja kod manje imućnog dijela građana. Jedan od važnijih ciljeva je smanjenje siromaštva i održavanje određene razine prihoda kroz brigu o obiteljima lošijeg imovinskog statusa kako bi se u konačnici preveniralo dječje siromaštvo te poboljšali ekonomski i socijalni uvjeti takvim obiteljima. Vezano uz prava djece s teškoćama u razvoju namjera je da se ista uređuju u okviru Zakona o inkluzivnom dodatku koji će objediniti prava ove skupine u jedno pravo na inkluzivni dodatak uz jedinstveni postupak za ostvarivanje prava te bi drukčije reguliranje bilo suprotno svrsi prava na inkluzivni dodatak. Pri tome, korisnici za djecu s teškoćama u razvoju i djecu s oštećenjem zdravlja mogu ostvariti doplatak za djecu pod istim uvjetima kao i drugi korisnici koji pravo ostvaruju neovisno o zdravstvenom stanju djeteta.
23 MATEJA ABRAMOVIĆ SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA DEMOGRAFIJU I MLADE Dječji doplatak treba biti pravo svakog djeteta. Lp Nije prihvaćen U odnosu na razmatranje uvođenja univerzalnog doplatka za djecu ističemo da su u ovom trenutku predložene izmjene u skladu s ciljevima Programa Vlade RH odnosno usmjerene su povećanju iznosa i pravednijoj raspodjeli doplatka za djecu kojima se proširuje krug potencijalnih korisnika doplatka za djecu, a time i djece za koju se ostvaruje pravo na doplatak za djecu. Prema preliminarnoj procjeni Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje očekuje se da bi prema predloženom rješenju prosječan broj korisnika koji bi mogli ispunjavati uvjete za ostvarivanje prava na doplatak za djecu iznosio približno do 271.281 korisnika i to za prosječan broj djece do približno 511.928 dijete. Iz navedenog razloga, u ovom trenutku zadržava se sadašnji model u kojem se doplatak za djecu određuje prema dohodovnom cenzusu, ali uz značajno veći obuhvat korisnika i djece i odgovarajuću usklađenost cenzusnih razreda, pri čemu se vodi računa o različitim životnim uvjetima djece i obitelji te potrebi zaštite najosjetljivijih skupina s nižim dohotkom. Predloženim rješenjem ublažava se kriterij za ostvarivanje doplatka za doplatka za djecu čime se osiguravaju povoljniji uvjeti za uzdržavanje i odgoj djece što predstavlja značajan pomak imajući u vidu da od 2018. godine nije povećan dohodovni cenzus te je zbog njegovog zadržavanja na 70% proračunske osnovice smanjen broj korisnika doplatka za djecu i djece za koju se ostvaruje pravo. Uvažavajući argumente da bi bilo potrebno afirmirati ulogu doplatka za djecu u kojem se uzima u obzir dohodovni cenzus iz socijalne kategorije u pronatalitetnu potporu, potrebno je voditi računa o potrebi uvažavanja kriterija vezanih uz dosadašnje načelo primjene novčanih poticaja kod manje imućnog dijela građana. Jedan od važnijih ciljeva je smanjenje siromaštva i održavanje određene razine prihoda kroz brigu o obiteljima lošijeg imovinskog statusa kako bi se u konačnici preveniralo dječje siromaštvo te poboljšali ekonomski i socijalni uvjeti takvim obiteljima.
24 Danijela Lučić SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA DEMOGRAFIJU I MLADE Dječji doplatak treba biti pravo svakog djeteta bez obzira na financijski i imovinski status roditelja. Sam naziv dječji znači da niti jedno dijete ne smije ne dobivati dječji doplatak. Ako svi mi porezni obveznici možemo plaćati kojekakve nepotrebne gluposti za našu vladu, isto tako možemo plaćati i dječji doplatak za svako dijete koje je državljanin Republike Hrvatske i naravno koje i živi u Republici Hrvatskoj.! Prijedlog se svakako treba izmijeniti tako da stoji da svako dijete dobiva dječji doplatak i da taj doplatak bude fiksni, po svakom djetetu 100 eura, bez dodatka na 3 i 4 dijete. Također i da se blizanci ne broje kao jedno dijete jer su to ipak dva živa bića. Nije prihvaćen U odnosu na razmatranje uvođenja univerzalnog doplatka za djecu ističemo da su u ovom trenutku predložene izmjene u skladu s ciljevima Programa Vlade RH odnosno usmjerene su povećanju iznosa i pravednijoj raspodjeli doplatka za djecu kojima se proširuje krug potencijalnih korisnika doplatka za djecu, a time i djece za koju se ostvaruje pravo na doplatak za djecu. Prema preliminarnoj procjeni Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje očekuje se da bi prema predloženom rješenju prosječan broj korisnika koji bi mogli ispunjavati uvjete za ostvarivanje prava na doplatak za djecu iznosio približno do 271.281 korisnika i to za prosječan broj djece do približno 511.928 dijete. Iz navedenog razloga, u ovom trenutku zadržava se sadašnji model u kojem se doplatak za djecu određuje prema dohodovnom cenzusu, ali uz značajno veći obuhvat korisnika i djece i odgovarajuću usklađenost cenzusnih razreda, pri čemu se vodi računa o različitim životnim uvjetima djece i obitelji te potrebi zaštite najosjetljivijih skupina s nižim dohotkom. Predloženim rješenjem ublažava se kriterij za ostvarivanje doplatka za doplatka za djecu čime se osiguravaju povoljniji uvjeti za uzdržavanje i odgoj djece što predstavlja značajan pomak imajući u vidu da od 2018. godine nije povećan dohodovni cenzus te je zbog njegovog zadržavanja na 70% proračunske osnovice smanjen broj korisnika doplatka za djecu i djece za koju se ostvaruje pravo. Istovremeno se mijenjaju dohodovni cenzusi temeljem koje se utvrđuju pojedinačni iznosi doplatka za djecu definiranjem većeg broja dohodovnih razreda (predlaže se povećanje broja cenzusnih grupa sa sadašnjih tri na pet), a sve u cilju pravednije raspodjele doplatka za djecu. Pri tome se u skladu s navedenim dohodovnim razredima istovremeno predlaže povećanje svote doplatka za djecu za korisničke skupine doplatka za djecu. Uvažavajući argumente da bi bilo potrebno afirmirati ulogu doplatka za djecu u kojem se uzima u obzir dohodovni cenzus iz socijalne kategorije u pronatalitetnu potporu, potrebno je voditi računa o potrebi uvažavanja kriterija vezanih uz dosadašnje načelo primjene novčanih poticaja kod manje imućnog dijela građana. Jedan od važnijih ciljeva je smanjenje siromaštva i održavanje određene razine prihoda kroz brigu o obiteljima lošijeg imovinskog statusa kako bi se u konačnici preveniralo dječje siromaštvo te poboljšali ekonomski i socijalni uvjeti takvim obiteljima. Isto tako, u skladu s novim dohodovnim razredima, predlaže se povećanje svota doplatka za djecu za korisničke skupine čime se pruža dodatna pomoć obitelji u potpori za uzdržavanje i odgoj djece, a sve u cilju stvaranja povoljnijih financijskih uvjeta za obitelji s djecom. Primjedba koja se odnosi na blizance je nejasna obzirom da doplatak za djecu pripada za svu djecu koju korisnik stvarno uzdržava, uz ispunjavanje drugih uvjeta propisanih Zakonom o doplatku za djecu.
25 Martina Vugrinec SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA DEMOGRAFIJU I MLADE Pošto pratimo Europu u svemu,zašto ne pratimo i po DD! Zašto nebi imala SVA djeca pravo na dječji doplatak,po ćemu je nečije dijete vrijednije ili manje vrijednije od drugog!?! Ukinite već taj cenzus i dajte daj dječji povisite kako bi djeca dobila više od paketa pelena,kreme i vlažnih maramica!!! Nije prihvaćen U odnosu na razmatranje uvođenja univerzalnog doplatka za djecu ističemo da su u ovom trenutku predložene izmjene u skladu s ciljevima Programa Vlade RH odnosno usmjerene su povećanju iznosa i pravednijoj raspodjeli doplatka za djecu kojima se proširuje krug potencijalnih korisnika doplatka za djecu, a time i djece za koju se ostvaruje pravo na doplatak za djecu. Prema preliminarnoj procjeni Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje očekuje se da bi prema predloženom rješenju prosječan broj korisnika koji bi mogli ispunjavati uvjete za ostvarivanje prava na doplatak za djecu iznosio približno do 271.281 korisnika i to za prosječan broj djece do približno 511.928 dijete. Iz navedenog razloga, u ovom trenutku zadržava se sadašnji model u kojem se doplatak za djecu određuje prema dohodovnom cenzusu, ali uz značajno veći obuhvat korisnika i djece i odgovarajuću usklađenost cenzusnih razreda, pri čemu se vodi računa o različitim životnim uvjetima djece i obitelji te potrebi zaštite najosjetljivijih skupina s nižim dohotkom. Predloženim rješenjem ublažava se kriterij za ostvarivanje doplatka za doplatka za djecu čime se osiguravaju povoljniji uvjeti za uzdržavanje i odgoj djece što predstavlja značajan pomak imajući u vidu da od 2018. godine nije povećan dohodovni cenzus te je zbog njegovog zadržavanja na 70% proračunske osnovice smanjen broj korisnika doplatka za djecu i djece za koju se ostvaruje pravo. Uvažavajući argumente da bi bilo potrebno afirmirati ulogu doplatka za djecu u kojem se uzima u obzir dohodovni cenzus iz socijalne kategorije u pronatalitetnu potporu, potrebno je voditi računa o potrebi uvažavanja kriterija vezanih uz dosadašnje načelo primjene novčanih poticaja kod manje imućnog dijela građana. Jedan od važnijih ciljeva je smanjenje siromaštva i održavanje određene razine prihoda kroz brigu o obiteljima lošijeg imovinskog statusa kako bi se u konačnici preveniralo dječje siromaštvo te poboljšali ekonomski i socijalni uvjeti takvim obiteljima. Isto tako, u skladu s novim dohodovnim razredima, predlaže se povećanje svota doplatka za djecu za korisničke skupine čime se pruža dodatna pomoć obitelji u potpori za uzdržavanje i odgoj djece, a sve u cilju stvaranja povoljnijih financijskih uvjeta za obitelji s djecom.
26 GORDANA IVČEVIĆ SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA DEMOGRAFIJU I MLADE Svake godine prosjek plaće raste, a cenzus se nije mijenjao godinama. Godinama je hrpa djece time bila zakinuta za dječji doplatak. To bi se konačno ovom izmjenom trebalo promijeniti, ali samo djelomično. Dječji doplatak bi trebao biti doplatak za svako dijete, bez obzira na primanja roditelja. Također, iznosi su u usporedbi sa iznosima u EU, jadni i smiješni. Nije prihvaćen U odnosu na razmatranje uvođenja univerzalnog doplatka za djecu ističemo da su u ovom trenutku predložene izmjene u skladu s ciljevima Programa Vlade RH odnosno usmjerene su povećanju iznosa i pravednijoj raspodjeli doplatka za djecu kojima se proširuje krug potencijalnih korisnika doplatka za djecu, a time i djece za koju se ostvaruje pravo na doplatak za djecu. Prema preliminarnoj procjeni Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje očekuje se da bi prema predloženom rješenju prosječan broj korisnika koji bi mogli ispunjavati uvjete za ostvarivanje prava na doplatak za djecu iznosio približno do 271.281 korisnika i to za prosječan broj djece do približno 511.928 dijete. Iz navedenog razloga, u ovom trenutku zadržava se sadašnji model u kojem se doplatak za djecu određuje prema dohodovnom cenzusu, ali uz značajno veći obuhvat korisnika i djece i odgovarajuću usklađenost cenzusnih razreda, pri čemu se vodi računa o različitim životnim uvjetima djece i obitelji te potrebi zaštite najosjetljivijih skupina s nižim dohotkom. Predloženim rješenjem ublažava se kriterij za ostvarivanje doplatka za doplatka za djecu čime se osiguravaju povoljniji uvjeti za uzdržavanje i odgoj djece što predstavlja značajan pomak imajući u vidu da od 2018. godine nije povećan dohodovni cenzus te je zbog njegovog zadržavanja na 70% proračunske osnovice smanjen broj korisnika doplatka za djecu i djece za koju se ostvaruje pravo. Istovremeno se mijenjaju dohodovni cenzusi temeljem koje se utvrđuju pojedinačni iznosi doplatka za djecu definiranjem većeg broja dohodovnih razreda (predlaže se povećanje broja cenzusnih grupa sa sadašnjih tri na pet), a sve u cilju pravednije raspodjele doplatka za djecu. Pri tome se u skladu s navedenim dohodovnim razredima istovremeno predlaže povećanje svote doplatka za djecu za korisničke skupine doplatka za djecu. Uvažavajući argumente da bi bilo potrebno afirmirati ulogu doplatka za djecu u kojem se uzima u obzir dohodovni cenzus iz socijalne kategorije u pronatalitetnu potporu, potrebno je voditi računa o potrebi uvažavanja kriterija vezanih uz dosadašnje načelo primjene novčanih poticaja kod manje imućnog dijela građana. Jedan od važnijih ciljeva je smanjenje siromaštva i održavanje određene razine prihoda kroz brigu o obiteljima lošijeg imovinskog statusa kako bi se u konačnici preveniralo dječje siromaštvo te poboljšali ekonomski i socijalni uvjeti takvim obiteljima. Isto tako, u skladu s novim dohodovnim razredima, predlaže se povećanje svota doplatka za djecu za korisničke skupine čime se pruža dodatna pomoć obitelji u potpori za uzdržavanje i odgoj djece, a sve u cilju stvaranja povoljnijih financijskih uvjeta za obitelji s djecom.
27 Martina knezevic SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA DEMOGRAFIJU I MLADE ovo je sramota da je djeciji doplatak socijala,trebalo bi svako dijete imat pravo.sramota od nase drzave sto nam daju mrvice fujjj Nije prihvaćen U odnosu na razmatranje uvođenja univerzalnog doplatka za djecu ističemo da su u ovom trenutku predložene izmjene u skladu s ciljevima Programa Vlade RH odnosno usmjerene su povećanju iznosa i pravednijoj raspodjeli doplatka za djecu kojima se proširuje krug potencijalnih korisnika doplatka za djecu, a time i djece za koju se ostvaruje pravo na doplatak za djecu. Prema preliminarnoj procjeni Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje očekuje se da bi prema predloženom rješenju prosječan broj korisnika koji bi mogli ispunjavati uvjete za ostvarivanje prava na doplatak za djecu iznosio približno do 271.281 korisnika i to za prosječan broj djece do približno 511.928 dijete. Iz navedenog razloga, u ovom trenutku zadržava se sadašnji model u kojem se doplatak za djecu određuje prema dohodovnom cenzusu, ali uz značajno veći obuhvat korisnika i djece i odgovarajuću usklađenost cenzusnih razreda, pri čemu se vodi računa o različitim životnim uvjetima djece i obitelji te potrebi zaštite najosjetljivijih skupina s nižim dohotkom. Predloženim rješenjem ublažava se kriterij za ostvarivanje doplatka za doplatka za djecu čime se osiguravaju povoljniji uvjeti za uzdržavanje i odgoj djece što predstavlja značajan pomak imajući u vidu da od 2018. godine nije povećan dohodovni cenzus te je zbog njegovog zadržavanja na 70% proračunske osnovice smanjen broj korisnika doplatka za djecu i djece za koju se ostvaruje pravo. Uvažavajući argumente da bi bilo potrebno afirmirati ulogu doplatka za djecu u kojem se uzima u obzir dohodovni cenzus iz socijalne kategorije u pronatalitetnu potporu, potrebno je voditi računa o potrebi uvažavanja kriterija vezanih uz dosadašnje načelo primjene novčanih poticaja kod manje imućnog dijela građana. Jedan od važnijih ciljeva je smanjenje siromaštva i održavanje određene razine prihoda kroz brigu o obiteljima lošijeg imovinskog statusa kako bi se u konačnici preveniralo dječje siromaštvo te poboljšali ekonomski i socijalni uvjeti takvim obiteljima.
28 Anita Grubišić SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA DEMOGRAFIJU I MLADE Poštovani , vaš nacrt promjena i dopuna sadašnjeg zakona je apsurdan. Umijesto zakona o doplatku za djecu trebao bi se zvati zakon o doplatku za socijalno i zdravstveno ugroženu djecu. Dječiji doplatak kao što i njegovo ime kaže bi trebao biti pravo svakog djeteta a ne samo odabranih. Ovo što vi radite je diskriminacija socijalno i zdravstveno ne ugrožene djece. Po vašem zakonu mojih troje djece, nisu djeca ove države , od rođenja su zakinuta za prava koja skoro sve demokratske zemlje imaju. Tom vašom diskriminacijom niste samo pokazali da ne marite za svu djecu jednako ,nego ste nama kao obitelji roditelja sa troje i više djece oduzeli mogućnost korištenja mnogih olakšica (npr. pronatalitetni dodatak, karte za javni prijevoz, članarine za knjižnicu, naknadu za obrok u školi ,itd.) i to samo time što ne ostvarujemo pravo na dječiji doplatak. Sve ove godine od kad sam majka u RH navikla sam na tu nepravdu i jedino što mogu ponovno reće je da se neslažem sa vašim, ni starim zakonom o dječijem doplatku a niti sa izmjena istoga. Nije prihvaćen U odnosu na razmatranje uvođenja univerzalnog doplatka za djecu ističemo da su u ovom trenutku predložene izmjene u skladu s ciljevima Programa Vlade RH odnosno usmjerene su povećanju iznosa i pravednijoj raspodjeli doplatka za djecu kojima se proširuje krug potencijalnih korisnika doplatka za djecu, a time i djece za koju se ostvaruje pravo na doplatak za djecu. Prema preliminarnoj procjeni Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje očekuje se da bi prema predloženom rješenju prosječan broj korisnika koji bi mogli ispunjavati uvjete za ostvarivanje prava na doplatak za djecu iznosio približno do 271.281 korisnika i to za prosječan broj djece do približno 511.928 dijete. Iz navedenog razloga, u ovom trenutku zadržava se sadašnji model u kojem se doplatak za djecu određuje prema dohodovnom cenzusu, ali uz značajno veći obuhvat korisnika i djece i odgovarajuću usklađenost cenzusnih razreda, pri čemu se vodi računa o različitim životnim uvjetima djece i obitelji te potrebi zaštite najosjetljivijih skupina s nižim dohotkom. Predloženim rješenjem ublažava se kriterij za ostvarivanje doplatka za doplatka za djecu čime se osiguravaju povoljniji uvjeti za uzdržavanje i odgoj djece što predstavlja značajan pomak imajući u vidu da od 2018. godine nije povećan dohodovni cenzus te je zbog njegovog zadržavanja na 70% proračunske osnovice smanjen broj korisnika doplatka za djecu i djece za koju se ostvaruje pravo. Uvažavajući argumente da bi bilo potrebno afirmirati ulogu doplatka za djecu u kojem se uzima u obzir dohodovni cenzus iz socijalne kategorije u pronatalitetnu potporu, potrebno je voditi računa o potrebi uvažavanja kriterija vezanih uz dosadašnje načelo primjene novčanih poticaja kod manje imućnog dijela građana. Jedan od važnijih ciljeva je smanjenje siromaštva i održavanje određene razine prihoda kroz brigu o obiteljima lošijeg imovinskog statusa kako bi se u konačnici preveniralo dječje siromaštvo te poboljšali ekonomski i socijalni uvjeti takvim obiteljima. Isto tako, u skladu s novim dohodovnim razredima, predlaže se povećanje svota doplatka za djecu za korisničke skupine čime se pruža dodatna pomoć obitelji u potpori za uzdržavanje i odgoj djece, a sve u cilju stvaranja povoljnijih financijskih uvjeta za obitelji s djecom.
29 LEO ASKAR SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA DEMOGRAFIJU I MLADE Dječji doplatak je opća katastrofa u Hrvatskoj...toliko su se podigle cijene i troškovi su enormno visoki,a djeca traže svoje....dječji doplatak bi trebao biti barem 100 eura po djetetu,a obzirom da smo u Europskoj uniji,odnosno eurozoni ..tada neka i dječji doplatak bude na razini .. Ove izmjene su bezvezne. Nije prihvaćen Predložene izmjene u skladu s ciljevima Programa Vlade RH odnosno usmjerene su povećanju iznosa i pravednijoj raspodjeli doplatka za djecu kojima se proširuje krug potencijalnih korisnika doplatka za djecu, a time i djece za koju se ostvaruje pravo na doplatak za djecu. Predloženim rješenjem ublažava se kriterij za ostvarivanje doplatka za doplatka za djecu čime se osiguravaju povoljniji uvjeti za uzdržavanje i odgoj djece što predstavlja značajan pomak imajući u vidu da od 2018. godine nije povećan dohodovni cenzus te je zbog njegovog zadržavanja na 70% proračunske osnovice smanjen broj korisnika doplatka za djecu i djece za koju se ostvaruje pravo. Istovremeno se mijenjaju dohodovni cenzusi temeljem koje se utvrđuju pojedinačni iznosi doplatka za djecu definiranjem većeg broja dohodovnih razreda (predlaže se povećanje broja cenzusnih grupa sa sadašnjih tri na pet), a sve u cilju pravednije raspodjele doplatka za djecu. Isto tako, u skladu s novim dohodovnim razredima, predlaže se povećanje svota doplatka za djecu za korisničke skupine čime se pruža dodatna pomoć obitelji u potpori za uzdržavanje i odgoj djece, a sve u cilju stvaranja povoljnijih financijskih uvjeta za obitelji s djecom.
30 Snjezana Kiseljak SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA DEMOGRAFIJU I MLADE Sramota koliko drzava brine o mladima,kao zele da imaju djecu a ne brinu nimalo o uvjetima kako zive.Sa tako mizernim primanjima smisljaju kako da dadu mrvice i ocekuju da se radujemo.Jedno dijete sa invaliditetom ima uvecani djecji nakon vise vjestacenja,a drugo dijete izgubilo pravo na djecji radi 10-15 eura vise po nekom tzv.cenzusu.Svako dijete bi trebalo imati pravo na djecji,bilo zdravo ili bolesno,ali ne neku mizeriju nego da od toga moze barem pokriti ono sto zdravstvo ne pokriva.Barem dva puta godisnje mijenjati naocale za dvoje djece a nema pravo na djecji doplatak,sad mi recite otkuda da se to plati Nije prihvaćen U odnosu na razmatranje uvođenja univerzalnog doplatka za djecu ističemo da su u ovom trenutku predložene izmjene u skladu s ciljevima Programa Vlade RH odnosno usmjerene su povećanju iznosa i pravednijoj raspodjeli doplatka za djecu kojima se proširuje krug potencijalnih korisnika doplatka za djecu, a time i djece za koju se ostvaruje pravo na doplatak za djecu. Prema preliminarnoj procjeni Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje očekuje se da bi prema predloženom rješenju prosječan broj korisnika koji bi mogli ispunjavati uvjete za ostvarivanje prava na doplatak za djecu iznosio približno do 271.281 korisnika i to za prosječan broj djece do približno 511.928 dijete. Iz navedenog razloga, u ovom trenutku zadržava se sadašnji model u kojem se doplatak za djecu određuje prema dohodovnom cenzusu, ali uz značajno veći obuhvat korisnika i djece i odgovarajuću usklađenost cenzusnih razreda, pri čemu se vodi računa o različitim životnim uvjetima djece i obitelji te potrebi zaštite najosjetljivijih skupina s nižim dohotkom. Predloženim rješenjem ublažava se kriterij za ostvarivanje doplatka za doplatka za djecu čime se osiguravaju povoljniji uvjeti za uzdržavanje i odgoj djece što predstavlja značajan pomak imajući u vidu da od 2018. godine nije povećan dohodovni cenzus te je zbog njegovog zadržavanja na 70% proračunske osnovice smanjen broj korisnika doplatka za djecu i djece za koju se ostvaruje pravo. Uvažavajući argumente da bi bilo potrebno afirmirati ulogu doplatka za djecu u kojem se uzima u obzir dohodovni cenzus iz socijalne kategorije u pronatalitetnu potporu, potrebno je voditi računa o potrebi uvažavanja kriterija vezanih uz dosadašnje načelo primjene novčanih poticaja kod manje imućnog dijela građana. Jedan od važnijih ciljeva je smanjenje siromaštva i održavanje određene razine prihoda kroz brigu o obiteljima lošijeg imovinskog statusa kako bi se u konačnici preveniralo dječje siromaštvo te poboljšali ekonomski i socijalni uvjeti takvim obiteljima. Isto tako, u skladu s novim dohodovnim razredima, predlaže se povećanje svota doplatka za djecu za korisničke skupine čime se pruža dodatna pomoć obitelji u potpori za uzdržavanje i odgoj djece, a sve u cilju stvaranja povoljnijih financijskih uvjeta za obitelji s djecom.
31 Maja Validzic SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA DEMOGRAFIJU I MLADE Poštovani, dječji doplatak bi trebao biti ono što mu ime govori - doplatak za djecu (za svako dijete), a ne socijalna mjera i još k tome mizerna. Puna su nam usta Europe, evo uveli smo i euro, hvalimo se podizanjem minimalca. Vlada na račun privatnika diže minimalac i hvali se tim uspjehom, dok istodobno svoju kesu slabo odrješuje. Čak štoviše, samo gleda gdje da naplati nove namete. Ne znam jeste li svjesni i vidite li da koncept "gastarbajtera" više ne postoji. Nema više toga da glava obitelji radi vani i šalje novac obitelji koji se troši u domicilnoj državi. Cijele obitelji sa po dvoje-troje male djece odlaze u druge zemlje i budite sigurni da se neće vratiti. Demografska slika nam je sve gora i morate donjeti konkretne poteze dok vam pola radno sposobnog stanovništva nije otišlo van skupa sa svojom djecom. Nije prihvaćen U odnosu na razmatranje uvođenja univerzalnog doplatka za djecu ističemo da su u ovom trenutku predložene izmjene u skladu s ciljevima Programa Vlade RH odnosno usmjerene su povećanju iznosa i pravednijoj raspodjeli doplatka za djecu kojima se proširuje krug potencijalnih korisnika doplatka za djecu, a time i djece za koju se ostvaruje pravo na doplatak za djecu. Prema preliminarnoj procjeni Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje očekuje se da bi prema predloženom rješenju prosječan broj korisnika koji bi mogli ispunjavati uvjete za ostvarivanje prava na doplatak za djecu iznosio približno do 271.281 korisnika i to za prosječan broj djece do približno 511.928 dijete. Iz navedenog razloga, u ovom trenutku zadržava se sadašnji model u kojem se doplatak za djecu određuje prema dohodovnom cenzusu, ali uz značajno veći obuhvat korisnika i djece i odgovarajuću usklađenost cenzusnih razreda, pri čemu se vodi računa o različitim životnim uvjetima djece i obitelji te potrebi zaštite najosjetljivijih skupina s nižim dohotkom. Predloženim rješenjem ublažava se kriterij za ostvarivanje doplatka za doplatka za djecu čime se osiguravaju povoljniji uvjeti za uzdržavanje i odgoj djece što predstavlja značajan pomak imajući u vidu da od 2018. godine nije povećan dohodovni cenzus te je zbog njegovog zadržavanja na 70% proračunske osnovice smanjen broj korisnika doplatka za djecu i djece za koju se ostvaruje pravo. Uvažavajući argumente da bi radi učinkovitijeg djelovanja pronatalitetne i populacijske politike bilo potrebno afirmirati ulogu doplatka za djecu u kojem se uzima u obzir dohodovni cenzus iz socijalne kategorije u pronatalitetnu potporu, potrebno je voditi računa o potrebi uvažavanja kriterija vezanih uz dosadašnje načelo primjene novčanih poticaja kod manje imućnog dijela građana. Jedan od važnijih ciljeva je smanjenje siromaštva i održavanje određene razine prihoda kroz brigu o obiteljima lošijeg imovinskog statusa kako bi se u konačnici preveniralo dječje siromaštvo te poboljšali ekonomski i socijalni uvjeti takvim obiteljima. Isto tako, u skladu s novim dohodovnim razredima, predlaže se povećanje svota doplatka za djecu za korisničke skupine čime se pruža dodatna pomoć obitelji u potpori za uzdržavanje i odgoj djece, a sve u cilju stvaranja povoljnijih financijskih uvjeta za obitelji s djecom.
32 Katarina Đuretić SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA DEMOGRAFIJU I MLADE Mladi odlaze jer su place iovako za cijene i trziste dosta niske.. Odvode djecu gdje imaju pravo na djeciji doplatak koji bi trebao biti pravo svakog djeteta... Bitno da nasa "pravna i demokratska" drzava radi cenzuse i kaznjava djecu... Svima pravo na djecji doplatak, a roditeljima losijeg imovinskog stanja pomoci na drugi nacin (povecanjem ili dodatcima) Nije prihvaćen U odnosu na razmatranje uvođenja univerzalnog doplatka za djecu ističemo da su u ovom trenutku predložene izmjene u skladu s ciljevima Programa Vlade RH odnosno usmjerene su povećanju iznosa i pravednijoj raspodjeli doplatka za djecu kojima se proširuje krug potencijalnih korisnika doplatka za djecu, a time i djece za koju se ostvaruje pravo na doplatak za djecu. Prema preliminarnoj procjeni Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje očekuje se da bi prema predloženom rješenju prosječan broj korisnika koji bi mogli ispunjavati uvjete za ostvarivanje prava na doplatak za djecu iznosio približno do 271.281 korisnika i to za prosječan broj djece do približno 511.928 dijete. Iz navedenog razloga, u ovom trenutku zadržava se sadašnji model u kojem se doplatak za djecu određuje prema dohodovnom cenzusu, ali uz značajno veći obuhvat korisnika i djece i odgovarajuću usklađenost cenzusnih razreda, pri čemu se vodi računa o različitim životnim uvjetima djece i obitelji te potrebi zaštite najosjetljivijih skupina s nižim dohotkom. Predloženim rješenjem ublažava se kriterij za ostvarivanje doplatka za doplatka za djecu čime se osiguravaju povoljniji uvjeti za uzdržavanje i odgoj djece što predstavlja značajan pomak imajući u vidu da od 2018. godine nije povećan dohodovni cenzus te je zbog njegovog zadržavanja na 70% proračunske osnovice smanjen broj korisnika doplatka za djecu i djece za koju se ostvaruje pravo. Uvažavajući argumente da bi bilo potrebno afirmirati ulogu doplatka za djecu u kojem se uzima u obzir dohodovni cenzus iz socijalne kategorije u pronatalitetnu potporu, potrebno je voditi računa o potrebi uvažavanja kriterija vezanih uz dosadašnje načelo primjene novčanih poticaja kod manje imućnog dijela građana. Jedan od važnijih ciljeva je smanjenje siromaštva i održavanje određene razine prihoda kroz brigu o obiteljima lošijeg imovinskog statusa kako bi se u konačnici preveniralo dječje siromaštvo te poboljšali ekonomski i socijalni uvjeti takvim obiteljima. Isto tako, u skladu s novim dohodovnim razredima, predlaže se povećanje svota doplatka za djecu za korisničke skupine čime se pruža dodatna pomoć obitelji u potpori za uzdržavanje i odgoj djece, a sve u cilju stvaranja povoljnijih financijskih uvjeta za obitelji s djecom.
33 ANA MARIJA ŽULIĆ SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA DEMOGRAFIJU I MLADE Poštovani, u samom prijedlogu zakona se navodi da doplatak za djecu spada pod demografske, a ne socijalne mjere. Ostavljanjem dohodovnog cenzusa smatram da će i dalje pravo na doplatak za djecu imati samo obitelji koje imaju ispodprosječnu plaću. Ako uzmemo u obzir da se od siječnja povećava i minimalna plaća,planira se daljnje povećanje plaća državnih službenika i namještenika, privatni sektor će također morati pratiti povećanje plaće ako želi zadržati radnu snagu pa stječem dojam da je ovaj prijedlog "mačak u vreći". Sada, "na papiru" izgleda zadovoljavajuće, ali pitanje je koliko će uistinu djece biti obuhvaćeno. Doplatak za djecu trebao bi biti pravo SVAKOG djeteta, njegova svrha je da pomogne roditeljima u podizanju djece. Dijete ne može birati u kakvim okolnostima će doći na svijet te sam mišljenja da bi država o svojim budućim naraštajima trebala brinuti JEDNAKO, a do kada postoji dohodovni cenzus, smatram da postoji diskriminacija prema najranjivijoj skupini stanovnika RH. S obzirom da u razvijene europskim zemljama postoji fiksni iznos doplatka za djecu - predlažem da se ukine dohodovni cenzus te da se stavi fiksni iznos za SVU djecu, a po potrebi da se obiteljima/djeci s lošijim socioekonomskim statusom eventualno poveća iznos doplatka za djecu. Nije prihvaćen U odnosu na razmatranje uvođenja univerzalnog doplatka za djecu ističemo da su u ovom trenutku predložene izmjene u skladu s ciljevima Programa Vlade RH odnosno usmjerene su povećanju iznosa i pravednijoj raspodjeli doplatka za djecu kojima se proširuje krug potencijalnih korisnika doplatka za djecu, a time i djece za koju se ostvaruje pravo na doplatak za djecu. Prema preliminarnoj procjeni Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje očekuje se da bi prema predloženom rješenju prosječan broj korisnika koji bi mogli ispunjavati uvjete za ostvarivanje prava na doplatak za djecu iznosio približno do 271.281 korisnika i to za prosječan broj djece do približno 511.928 dijete. Iz navedenog razloga, u ovom trenutku zadržava se sadašnji model u kojem se doplatak za djecu određuje prema dohodovnom cenzusu, ali uz značajno veći obuhvat korisnika i djece i odgovarajuću usklađenost cenzusnih razreda, pri čemu se vodi računa o različitim životnim uvjetima djece i obitelji te potrebi zaštite najosjetljivijih skupina s nižim dohotkom. Predloženim rješenjem ublažava se kriterij za ostvarivanje doplatka za doplatka za djecu čime se osiguravaju povoljniji uvjeti za uzdržavanje i odgoj djece što predstavlja značajan pomak imajući u vidu da od 2018. godine nije povećan dohodovni cenzus te je zbog njegovog zadržavanja na 70% proračunske osnovice smanjen broj korisnika doplatka za djecu i djece za koju se ostvaruje pravo. Uvažavajući argumente da bi bilo potrebno afirmirati ulogu doplatka za djecu u kojem se uzima u obzir dohodovni cenzus iz socijalne kategorije u pronatalitetnu potporu, potrebno je voditi računa o potrebi uvažavanja kriterija vezanih uz dosadašnje načelo primjene novčanih poticaja kod manje imućnog dijela građana. Jedan od važnijih ciljeva je smanjenje siromaštva i održavanje određene razine prihoda kroz brigu o obiteljima lošijeg imovinskog statusa kako bi se u konačnici preveniralo dječje siromaštvo te poboljšali ekonomski i socijalni uvjeti takvim obiteljima. Isto tako, u skladu s novim dohodovnim razredima, predlaže se povećanje svota doplatka za djecu za korisničke skupine čime se pruža dodatna pomoć obitelji u potpori za uzdržavanje i odgoj djece, a sve u cilju stvaranja povoljnijih financijskih uvjeta za obitelji s djecom.
34 Pravobranitelj za djecu RH SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA DEMOGRAFIJU I MLADE Ovo Mišljenje, baš poput inicijative za izmjene i dopune Zakona o doplatku za djecu koju je pravobraniteljica za djecu Središnjem državnom uredu za demografiju i mlade uputila u svibnju o.g., temelji se na višegodišnjem praćenju ovog područja te saznanjima koje dobivamo iz zaprimljenih upita i pritužbi građana vezanih uz konkretnu materiju. I ovom prilikom načelno podržavamo sve one izmjene koje predviđa Nacrt, a koje će rezultirati uvećanjem svote doplatka za djecu, kao i proširenjem kruga korisnika. Podržavamo i prijedloge usmjerene k usklađivanju odredbi Zakona o doplatku za djecu s terminologijom i odredbama Obiteljskog zakona. Također, ponavljamo prijedloge koje smo u svibnju o.g. istaknuli u inicijativi, koji nažalost nisu prihvaćeni, a za koje i dalje držimo da su vrijedni razmatranja, jer su potaknuti zaštitom najboljih interesa djece kao krajnjih korisnika ovog novčanog primanja te usmjereni k uklanjanju pojedinih diskriminatornih odredbi važećeg propisa. S obzirom da njihov sadržaj nažalost nije predmet izmjena predviđenih Nacrtom, i ovom prilikom u uvodnom dijelu predlažemo intervenciju u odredbe čl. 7.,14. i 27. važećeg Zakona o doplatku za djecu, dok ostale prijedloge ponavljamo uz odredbe Nacrta kojima se intervenira u tekst važećeg Zakona. Uz čl. 7. Zakona o doplatku za djecu Predlažemo ukinuti uvjet duljine prebivališta/boravka kojeg predviđa odredba čl. 7. važećeg Zakona o doplatku za djecu (uvjet za priznavanje prava je, uz ostale uvjete predviđene zakonom, i neprekidno prebivalište u RH najmanje tri godine prije podnošenja zahtjeva za roditelje koji su državljani RH ili neprekinuti odobreni stalni boravak za roditelje strance). Obrazloženje: Smatramo da prebivalište/boravište roditelja u razdoblju prije podnošenja zahtjeva uopće nije relevantno za odlučivanje o potporama za dijete, a koje su djetetu nužne u trenutku podnošenja zahtjeva. Također stava smo da niti jedno dijete ne smije ostati uskraćeno za potpore koje služe njegovom uzdržavanju i odgoju samo zbog okolnosti na koje dijete ionako ne može ili nije moglo samo utjecati. Stoga, svjesni ograničavajućih okolnosti koje važeća odredba nosi, smatramo da je primjereniji princip pro futuro te da da bi se pravo na doplatak za djecu trebalo vezati s aktualnim prebivalištem ili boravkom roditelja i djeteta. Uz čl. 14. Zakona o doplatku za djecu Prema odredbi čl. 14. Zakona, doplatak za djecu ne pripada za vrijeme dok se dijete nalazi na školovanju u inozemstvu, osim ako međunarodnim ugovorom ili pravilima Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti nije drukčije određeno. Predlaže se razmotriti mogućnost uvođenja iznimke u slučaju kada se dijete unatoč prebivalištu / boravištu u RH školuje u inozemstvu, ukoliko se radi o teritorijalno bližoj školi (radi se o problematici koja je karakteristična za pogranična područja, gdje su dnevne migracije češće i gdje djeca dnevno putuju preko granice u školu). Uz čl. 27. Zakona o doplatku za djecu Kako bi se izbjegla daljnja sporna tumačenja te spriječile moguće daljnje povrede prava građana koji ostaju uskraćeni i za pravni lijek, predlažemo dopunu i pojašnjavanje odredbi koje se odnose na ostvarivanje prava i isplatu doplatka za djecu. Naime, prema odredbi čl. 23. Zakona o doplatku za djecu postupak za ostvarivanje prava na doplatak za djecu pokreće se zahtjevom, dok prema odredbi članka 27.st.1. Zakona o doplatku za djecu korisnik doplatka za djecu podnosi nadležnoj ustrojstvenoj jedinici Zavoda dokaze o ukupnom dohotku kućanstva ostvarenom u prethodnoj kalendarskoj godini, u svakoj godini do 1. ožujka za prethodnu godinu. Iako Zakonom o doplatku za djecu nije predviđen rok na koji bi pravo na doplatak za djecu bilo vremenski ograničeno, iz pojedinačnih slučajeva s kojima smo upoznati proizlazi da datum 1. ožujka iz čl. 27.st.1. Zakona o doplatku za djecu Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (dalje u tekstu HZMO) tretira kao završetak vremenskog razdoblja do kojeg je moguće ostvariti pravo. Također, dostavu podataka iz čl. 27.st.1. HZMO u svojoj praksi tretira kao novi zahtjev za daljnje korištenje prava, a propust korisnika prava na doplatak za djecu, automatizmom tretira kao neispunjavanje uvjeta za daljnje korištenje prava. S tim u vezi HZMO obustavlja ranije priznato pravo ako stranka ne dostavi podatke i to bez donošenja rješenja, a samim time i bez mogućnosti daljnjeg preispitivanja ovakve prakse. Apsurd ovakve prakse je posebno uočljiv u slučaju u kojem je roditelju koji je primao uvećani doplatak za dijete s teškoćama u razvoju (a na koje bi i dalje imali pravo, neovisno o mjesečnom dohotku po članu kućanstva) isplata doplatka obustavljena iz razloga što nisu podnijeli dokaze o ukupnom dohotku kućanstva, koje za ostvarivanje njihovog prava nisu niti relevantni. Štoviše, uputa koja je i dalje dostupna na mrežnim stranicama HZMO-a glasi da se u takvom slučaju dokazi o prihodima ne podnose, čime su roditelji dovedeni u zabludu. (citat: „Napomena: Ako se pravo ostvaruje samo za dijete/osobu s utvrđenim težim ili teškim invaliditetom ili za dijete smrtno stradalog ili nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, dokazi o prihodima se ne podnose.“) Držimo da je praksa HZMO-a protivna i odredbi čl. 30.a. Zakona o doplatku za djecu prema kojemu je HZMO dužan i ovlašten utvrđivati i provjeravati osobne podatke, ostvareni dohodak, ispunjavanje pravnih, medicinskih i drugih uvjeta za ostvarivanje i korištenje prava na doplatak za djecu. Ne sporimo potrebu i obvezu HZMO-a da jednom godišnje preispituje uvjete za ostvarivanje prava na doplatak i obustavlja pravo u slučajevima u kojima je utvrđeno da uvjeti za isplatu više ne postoje. Smatramo da bi primjerenije i u interesu djece (koji prema Konvenciji o pravima djeteta uvijek treba imati prednost) bilo tumačiti spornu odredbu na način da je HZMO do navedenog datuma dužan provesti ispitni postupak te da u slučajevima u kojima utvrdi da korisnik više ne ispunjava uvjete za korištenje prava donese rješenje o obustavi prava. Alternativno, s obzirom na dosadašnju praksu, držimo da bi datum do kojeg traje isplata bilo nužno navesti u izreci rješenja, a kako bi se korisnike informiralo i potaknulo na dostavu dokumentacije do zakonom predviđenog roka. Međutim, iz obraćanja građana uviđamo da rješenja HZMO-a uopće ne sadrže informaciju o ograničenom razdoblju isplate s datumom 1. ožujka, te i ovom prilikom upozoravamo da takva praksa nije u skladu s nizom načela koja propisuje Zakon o općem upravnom postupku (načela pomoći stranci, pravo stranke na pravni lijek, načelo zaštite stečenih prava stranaka) te načela zaštite najboljeg interesa djeteta iz Konvencije o pravima djeteta. Radi zaštite građana, a posebno djece kao krajnjih korisnika doplatka predlažemo odredbe Zakona o doplatku za djecu dopuniti i pojasniti, uvažavajući zakonom i Konvencijom utvrđena načela. Nije prihvaćen Primjedbe nisu predmet izmjena i dopuna ovog Zakona. Dodatno, vezano uz primjedbu koja se odnosi na praksu postupanja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ističemo da se prema članku 23. stavku 1. važećeg Zakona o doplatku za djecu postupak za ostvarivanje prava na doplatak za djecu pokreće zahtjevom te prema stavku 2. istog članka pravo na doplatak za djecu pripada od dana podnošenja zahtjeva, ako su ispunjeni uvjeti propisani za stjecanje prava na doplatak. Prema članku 27. stavku 1. korisnik doplatka za djecu podnosi nadležnoj ustrojstvenoj jedinici Zavoda dokaze o ukupnom dohotku kućanstva ostvarenom u prethodnoj kalendarskoj godini, u svakoj godini do 1. ožujka za prethodnu godinu. Prema članku 27. stavku 2. Zakona kada se na temelju dokaza iz stavka 1. istog članka visina doplataka za djecu smanjuje ili povećava Zavod donosi rješenje, a prema stavku 3. kada je korisniku sukladno dokazima iz stavka 1. istog članka, utvrđena ista visina doplataka za djecu za tekuću godinu, doplatak se isplaćuje na temelju ranije donesenog rješenja kojim je utvrđeno pravo na doplatak i visina doplatka. Člankom 30. a Zakona propisano je da je Zavod dužan i ovlašten utvrđivati i provjeravati osobne podatke, ostvareni dohodak, ispunjavanje pravnih, medicinskih i drugih uvjeta za ostvarivanje i korištenje prava na doplatak za djecu. Dodatno, pojam „kalendarske godine“ koji koristi Zakon pretpostavlja godinu za koju je priznato pravo na doplatak za djecu te u kojoj se vrši isplata doplatka za djecu i obuhvaća razdoblje od 1. ožujka tekuće do 28. veljače sljedeće godine, odnosno 1. ožujka tekuće godine je referentni datum na koji na osnovi podnesenog zahtjeva Zavod utvrđuje jesu li ispunjeni svi uvjeti propisani Zakonom za nastavno korištenje prava na doplatak za djecu. Zakon ne radi razliku u propisanom postupku ostvarivanja prava na doplatak za djecu, ovisno o tome ostvaruje li se pravo na doplatak za djecu na osnovi oštećenja zdravlja djeteta odnosno zdravstvenih uvjeta ili na osnovi ispunjenih uvjeta u pogledu ukupnog dohotka kućanstva i cenzusa propisanog Zakonom. Stoga su i korisnici prava na doplatak za djecu koji pravo ostvaruju na temelju zdravstvenog stanja, dužni podnijeti zahtjev za nastavno ostvarivanje prava u svakoj godini do 1. ožujka tekuće godine, kako je to propisano člankom 27. stavkom 1., a radi utvrđivanja jesu li i u tekućoj godini ispunjeni svi Zakonom propisani uvjeti za nastavno ostvarivanje prava na doplatak za djecu, kako je to propisano člankom 30.a Zakona (npr. činjenica zajedničkog kućanstva, prebivališta, stupanje u brak, smještaj u ustanovi...). Navedeno proizlazi i iz citiranog članka 12. Zakona, koji podrazumijeva postojanje prava na doplatak za djecu sve dok invaliditet postoji, ali početak korištenja prava na doplatak za djecu veže uz dan podnošenja zahtjeva.
35 DAVOR KOLENO SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA DEMOGRAFIJU I MLADE Budući da sva djeca u RH ni ovim prijedlogom izmjena i dopuna zakona o doplatku za djecu ne dobivaju doplatak za djecu za razliku od drugih europskih država koji ga i zbog toga nazivaju doplatak za djecu jer ga sva djeca dobivaju, da promijenite naziv ovoga doplatka na socijalni doplatak. Nije prihvaćen U odnosu na razmatranje uvođenja univerzalnog doplatka za djecu ističemo da su u ovom trenutku predložene izmjene u skladu s ciljevima Programa Vlade RH odnosno usmjerene su povećanju iznosa i pravednijoj raspodjeli doplatka za djecu kojima se proširuje krug potencijalnih korisnika doplatka za djecu, a time i djece za koju se ostvaruje pravo na doplatak za djecu. Prema preliminarnoj procjeni Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje očekuje se da bi prema predloženom rješenju prosječan broj korisnika koji bi mogli ispunjavati uvjete za ostvarivanje prava na doplatak za djecu iznosio približno do 271.281 korisnika i to za prosječan broj djece do približno 511.928 dijete. Iz navedenog razloga, u ovom trenutku zadržava se sadašnji model u kojem se doplatak za djecu određuje prema dohodovnom cenzusu, ali uz značajno veći obuhvat korisnika i djece i odgovarajuću usklađenost cenzusnih razreda, pri čemu se vodi računa o različitim životnim uvjetima djece i obitelji te potrebi zaštite najosjetljivijih skupina s nižim dohotkom. Predloženim rješenjem ublažava se kriterij za ostvarivanje doplatka za doplatka za djecu čime se osiguravaju povoljniji uvjeti za uzdržavanje i odgoj djece što predstavlja značajan pomak imajući u vidu da od 2018. godine nije povećan dohodovni cenzus te je zbog njegovog zadržavanja na 70% proračunske osnovice smanjen broj korisnika doplatka za djecu i djece za koju se ostvaruje pravo. Uvažavajući argumente da bi bilo potrebno afirmirati ulogu doplatka za djecu u kojem se uzima u obzir dohodovni cenzus iz socijalne kategorije u pronatalitetnu potporu, potrebno je voditi računa o potrebi uvažavanja kriterija vezanih uz dosadašnje načelo primjene novčanih poticaja kod manje imućnog dijela građana. Jedan od važnijih ciljeva je smanjenje siromaštva i održavanje određene razine prihoda kroz brigu o obiteljima lošijeg imovinskog statusa kako bi se u konačnici preveniralo dječje siromaštvo te poboljšali ekonomski i socijalni uvjeti takvim obiteljima.
36 Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA DEMOGRAFIJU I MLADE Poštovani/e, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, sukladno odredbi čl. 22. st.1. Zakona o ravnopravnosti spolova („Narodne novine“, br. 82/08. i 69/17.), prati provedbu Zakona i drugih propisa koji se tiču ravnopravnosti spolova. Slijedom opisane nadležnosti, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova dostavlja svoje mišljenje odnosno prijedlog za izmjene i dopune Zakona o dječjem doplatku. Prije svega, Pravobraniteljica smatra da bi se u tekst važećeg Zakona o doplatku za djecu (Narodne novine, broj 94/01, 138/06, 107/07, 37/08, 61/11, 112/12, 82/15, 58/18) trebalo uvrstiti načelnu odredbu prema kojoj bi se riječi i pojmovni sklopovi koji imaju rodno značenje, bez obzira jesu li u tom zakonu korišteni u muškom ili ženskom rodu, odnosili na jednak način na muški i ženski rod, a sukladno odredbi čl. 43. Zakona o ravnopravnosti spolova (Narodne novine, broj 82/08, 69/17). Iako Pravobraniteljica svakako pozdravlja predložene zakonske izmjene koje su usmjerene na proširenje kruga korisnika doplatka za djecu (izmjenom dohodovnog cenzusa) te uvećanjem svote doplatka za djecu za pojedine skupine korisnika, Pravobraniteljica smatra kako bi se trebalo razmotriti uvođenje univerzalnog dječjeg doplatka koji neće biti uvjetovan dohotkom odnosno imovinskim cenzusom kao što je to sada slučaj. Dakle, dječji doplatak bi trebao biti univerzalan i trebala bi ga ostvarivati sva djeca, bez obzira na imovinski cenzus. Sam predlagatelj navodi kako su predložene zakonske izmjene usmjerene „poticanju demografske obnove i demografskog razvoja Republike Hrvatske, uvažavajući povezanost sustava obiteljskih potpora s ukupnim pronatalitetnim kretanjima i učinkom na održavanje i podizanje socijalne sigurnosti obitelji s uzdržavanom djecom“. Stoga bi, u kontekstu navedenog, svakako trebalo težiti uvođenju univerzalnog dječjeg doplatka koji niti na koji način neće ovisiti o dohotku roditelja, kao što je to slučaj u gotovo polovini zemalja država članica EU, čiji primjer bi trebala slijediti i Hrvatska. Također, Pravobraniteljica smatra kako bi trebalo izmijeniti postojeću odredbu čl. 18. koja se odnosi na pronatalitetni dodatak i prema kojoj korisniku, uz utvrđeni iznos doplatka za djecu, pripada i dodatak u iznosu po 500,00 kn (odnosno 66,36 eur) za treće i četvrto dijete. Naime, proizlazi kako korisnici koji imaju više od četvero djece za svako iduće dijete ne ostvaruju navedeni dodatak već da je isti predviđen samo za treće i četvrto dijete, a što svakako nije u duhu poticanja demografske obnove i demografskog razvoja RH, što je navedeno kao cilj predloženih zakonskih izmjena. Stoga bi pronatalitetni dodatak trebalo isplaćivati i za svako daljnje dijete u obitelji, a ne samo za treće i četvrto dijete, kao što je to trenutno slučaj. S poštovanjem, Višnja Ljubičić, dipl.iur. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Nije prihvaćen Primjedba vezana za načelnu odredbu u odnosu na ravnopravnost spolova nije predmet izmjena i dopuna ovog Zakona te će se razmotriti prilikom izrade novog sveobuhvatnog zakona o doplatku za djecu. Dodatno, navedeno pitanje suštinski ne utječe na primjenu prava iz sustava doplatka za djecu. U odnosu na razmatranje uvođenja univerzalnog doplatka za djecu ističemo da su u ovom trenutku predložene izmjene u skladu s ciljevima Programa Vlade RH odnosno usmjerene su povećanju iznosa i pravednijoj raspodjeli doplatka za djecu kojima se proširuje krug potencijalnih korisnika doplatka za djecu, a time i djece za koju se ostvaruje pravo na doplatak za djecu. Prema preliminarnoj procjeni Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje očekuje se da bi prema predloženom rješenju prosječan broj korisnika koji bi mogli ispunjavati uvjete za ostvarivanje prava na doplatak za djecu iznosio približno do 271.281 korisnika i to za prosječan broj djece do približno 511.928 dijete. Iz navedenog razloga, u ovom trenutku zadržava se sadašnji model u kojem se doplatak za djecu određuje prema dohodovnom cenzusu, ali uz značajno veći obuhvat korisnika i djece i odgovarajuću usklađenost cenzusnih razreda, pri čemu se vodi računa o različitim životnim uvjetima djece i obitelji te potrebi zaštite najosjetljivijih skupina s nižim dohotkom. Predloženim rješenjem ublažava se kriterij za ostvarivanje doplatka za doplatka za djecu čime se osiguravaju povoljniji uvjeti za uzdržavanje i odgoj djece što predstavlja značajan pomak imajući u vidu da od 2018. godine nije povećan dohodovni cenzus te je zbog njegovog zadržavanja na 70% proračunske osnovice smanjen broj korisnika doplatka za djecu i djece za koju se ostvaruje pravo. Uvažavajući iznesene argumente da bi radi učinkovitijeg djelovanja pronatalitetne i populacijske politike bilo potrebno afirmirati ulogu doplatka za djecu u kojem se uzima u obzir dohodovni cenzus iz socijalne kategorije u pronatalitetnu potporu, potrebno je voditi računa o potrebi uvažavanja kriterija vezanih uz dosadašnje načelo primjene novčanih poticaja kod manje imućnog dijela građana. Jedan od važnijih ciljeva je smanjenje siromaštva i održavanje određene razine prihoda kroz brigu o obiteljima lošijeg imovinskog statusa kako bi se u konačnici preveniralo dječje siromaštvo te poboljšali ekonomski i socijalni uvjeti takvim obiteljima. Svjesni činjenice da pronatalitetna politika ne može biti usmjerena samo na mjeru doplatka za djecu, već i na druge dugoročne mjere, smatramo da je uvođenje iste potrebno kao odgovor na konkretnu nastalu nepovoljnu demografsku situaciju te se predlaže uvesti samo kao jednu u nizu mjera cjelokupne obiteljske i populacijske politike. Izneseni prijedlozi koji se odnose na isplatu dodatka za treće i četvrto dijete korisnika doplatka za djecu s prijedlogom osiguravanja istog i za svako daljnje dijete u obitelji, a ne samo za treće i četvrto dijete nisu predmet ovog Nacrta prijedloga Zakona. Međutim, Središnji državni ured za demografiju i mlade kontinuirano razmatra moguće prijedloge normativnih rješenja u području obiteljskih naknada i potpora, pri čemu svaka planirana mjera mora biti rezultat analize i prethodne procjene učinaka uz osiguranje odgovarajućih proračunskih sredstava za njezinu provedbu.
37 Željka Hižman SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA DEMOGRAFIJU I MLADE Iskreno se nadam da ce predlozene izmjene biti prihvacene,da to nije samo mazanje ociju pred izbore...Svako dijete ima pravo na djecji doplatak,SVAKO!!! Ako se stalno uspoređujemo s Njemackom,Austrijom,dajte se jednom usporedite s njima i sto se tice djecjeg doplatka,placa i svega ostalog pozitivnog....Lp Nije prihvaćen U odnosu na razmatranje uvođenja univerzalnog doplatka za djecu ističemo da su u ovom trenutku predložene izmjene u skladu s ciljevima Programa Vlade RH odnosno usmjerene su povećanju iznosa i pravednijoj raspodjeli doplatka za djecu kojima se proširuje krug potencijalnih korisnika doplatka za djecu, a time i djece za koju se ostvaruje pravo na doplatak za djecu. Prema preliminarnoj procjeni Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje očekuje se da bi prema predloženom rješenju prosječan broj korisnika koji bi mogli ispunjavati uvjete za ostvarivanje prava na doplatak za djecu iznosio približno do 271.281 korisnika i to za prosječan broj djece do približno 511.928 dijete. Iz navedenog razloga, u ovom trenutku zadržava se sadašnji model u kojem se doplatak za djecu određuje prema dohodovnom cenzusu, ali uz značajno veći obuhvat korisnika i djece i odgovarajuću usklađenost cenzusnih razreda, pri čemu se vodi računa o različitim životnim uvjetima djece i obitelji te potrebi zaštite najosjetljivijih skupina s nižim dohotkom. Predloženim rješenjem ublažava se kriterij za ostvarivanje doplatka za doplatka za djecu čime se osiguravaju povoljniji uvjeti za uzdržavanje i odgoj djece što predstavlja značajan pomak imajući u vidu da od 2018. godine nije povećan dohodovni cenzus te je zbog njegovog zadržavanja na 70% proračunske osnovice smanjen broj korisnika doplatka za djecu i djece za koju se ostvaruje pravo. Uvažavajući argumente da bi bilo potrebno afirmirati ulogu doplatka za djecu u kojem se uzima u obzir dohodovni cenzus iz socijalne kategorije u pronatalitetnu potporu, potrebno je voditi računa o potrebi uvažavanja kriterija vezanih uz dosadašnje načelo primjene novčanih poticaja kod manje imućnog dijela građana. Jedan od važnijih ciljeva je smanjenje siromaštva i održavanje određene razine prihoda kroz brigu o obiteljima lošijeg imovinskog statusa kako bi se u konačnici preveniralo dječje siromaštvo te poboljšali ekonomski i socijalni uvjeti takvim obiteljima.
38 Natali Magdić SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA DEMOGRAFIJU I MLADE Izmjene zakona opet ne rješavaju probleme prethodnog nego ga samo kozmetički dorađuju. Sam naziv zakona je u suprotnosti sa sadržajem. Ime zakona o doplatku za djecu treba govoriti o tome da se odnosi na svako dijete u Republici Hrvatskoj i da bi svako dijete bez obzira na radni status i prihode roditelja trebalo imati pravo na dječji doplatak. Znači, u potpunosti ukinuti cenzus i omogućiti svakom djetetu pravo na doplatak. Nije prihvaćen U odnosu na razmatranje uvođenja univerzalnog doplatka za djecu ističemo da su u ovom trenutku predložene izmjene u skladu s ciljevima Programa Vlade RH odnosno usmjerene su povećanju iznosa i pravednijoj raspodjeli doplatka za djecu kojima se proširuje krug potencijalnih korisnika doplatka za djecu, a time i djece za koju se ostvaruje pravo na doplatak za djecu. Prema preliminarnoj procjeni Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje očekuje se da bi prema predloženom rješenju prosječan broj korisnika koji bi mogli ispunjavati uvjete za ostvarivanje prava na doplatak za djecu iznosio približno do 271.281 korisnika i to za prosječan broj djece do približno 511.928 dijete. Iz navedenog razloga, u ovom trenutku zadržava se sadašnji model u kojem se doplatak za djecu određuje prema dohodovnom cenzusu, ali uz značajno veći obuhvat korisnika i djece i odgovarajuću usklađenost cenzusnih razreda, pri čemu se vodi računa o različitim životnim uvjetima djece i obitelji te potrebi zaštite najosjetljivijih skupina s nižim dohotkom. Predloženim rješenjem ublažava se kriterij za ostvarivanje doplatka za doplatka za djecu čime se osiguravaju povoljniji uvjeti za uzdržavanje i odgoj djece što predstavlja značajan pomak imajući u vidu da od 2018. godine nije povećan dohodovni cenzus te je zbog njegovog zadržavanja na 70% proračunske osnovice smanjen broj korisnika doplatka za djecu i djece za koju se ostvaruje pravo. Uvažavajući argumente da bi bilo potrebno afirmirati ulogu doplatka za djecu u kojem se uzima u obzir dohodovni cenzus iz socijalne kategorije u pronatalitetnu potporu, potrebno je voditi računa o potrebi uvažavanja kriterija vezanih uz dosadašnje načelo primjene novčanih poticaja kod manje imućnog dijela građana. Jedan od važnijih ciljeva je smanjenje siromaštva i održavanje određene razine prihoda kroz brigu o obiteljima lošijeg imovinskog statusa kako bi se u konačnici preveniralo dječje siromaštvo te poboljšali ekonomski i socijalni uvjeti takvim obiteljima. Isto tako, u skladu s novim dohodovnim razredima, predlaže se povećanje svota doplatka za djecu za korisničke skupine čime se pruža dodatna pomoć obitelji u potpori za uzdržavanje i odgoj djece, a sve u cilju stvaranja povoljnijih financijskih uvjeta za obitelji s djecom.