Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Prijedlog pravilnika o izmjenama Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2023. godinu

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 IVANA PAVIĆ PRAVILNIK, Članak 2. Kako ćemo znati koji nam je datum isplate prvog obroka ili predujma predmetnog Jedinstvenog zahtjeva? Upozorit će nas se na nepravilnosti i onda kada izmijenimo jedinstveni zahtjev moramo čekati protek od 15 dana? Uobičajeno je da su prve ispate išle oko 15.11. što bi značilo da je zadnji rok prije 1.11 (što je ustati rok) pa vas molim za pojašnjenje. Primljeno na znanje Predujam, odnosno sve ostale rate potpore, isplaćuju se korisnicima koji su ispunili sve uvjete prihvatljivosti za dodjelu iste. Provjeru ispunjavanja svih, intervencijom postavljenih, uvjeta radi Agencija za plaćanja, a provjera može biti administrativna, Monitoring sustavom ili kontrolom na terenu. Agencija za plaćanja može prije 1. prosinca, a najranije 16. listopada u godini podnošenja zahtjeva, korisnicima na temelju Jedinstvenog zahtjeva isplatiti predujmove u visini do 50 %, iznimno za Jedinstvene zahtjeve podnijete za 2023. godinu do 70 % za intervencije u obliku izravnih plaćanja, ako su ispunjeni elementi iz Glave II Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja u 2023. godini te ako je korisnik ispunio uvjete prihvatljivosti za svaku od intervenciju unutar izravnih plaćanja. Sve isplate moraju biti isplaćene korisnicima do 30. lipnja N+1 godine zahtjeva. Administrativne kontrole obavljaju se na podnesenim zahtjevima svih korisnika, međutim, ukoliko svi uvjeti/kriteriji nisu provjerljivi administrativnim kontrolama i sustavom Monitoringa, utoliko Agencija za plaćanja, na uzorku, izlazi u kontrolu na terenu. Tijekom nadzora Monitoringom Agencija za plaćanja radi kaskadne stručne procjene prihvatljivosti poljoprivrednih površina u skladu s člankom 7. stavcima 11. i 12. Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja u 2023. godini (NN 25/23, 51/23, 56/23) te šalje poljoprivrednicima kojima su utvrđene nepravilnosti obavijest kroz Agronet sustav kako bi od spornih parcela mogli odustati ili na njima dokazati poljoprivrednu aktivnost u roku koji odredi Agencija. Da bi se korisnicima omogućilo dodatno vrijeme za odustajanje od zahtjeva ili dokazivanje poljoprivredne aktivnosti nužno je da se zadnji rok za odustajanje od zahtjeva fleksibilizira. Ukoliko bi 1. studeni ostao konačan rok nakon kojega korisnik ne može odustati od jedinstvenog zahtjeva svi korisnici koji imaju neprihvatljive površine (u ARKOD-u označene crvene parcele) od njih ne bi mogli odustati te bi se za te korisnike računale administrativne kazne prema članku 229. Pravilnika. Međutim, ukoliko korisnik nije obavješten o namjeri provedbe provjere na terenu od Agencije za plaćanja ili drugih nadležnih tijela, i nije obaviješten putem Agronet sustava da je administrativnom provjerom pronađena nepravilnost, korisnik može izmijeniti Jedinstveni zahtjev, odnosno odustati od istog u dijelu ili u cijelosti ili ga ispraviti. Izmjene Jedinstvenog zahtjeva i odustajanje od njega u cijelosti ili djelomično nisu dopuštene ako je korisnik već obaviješten o namjeri provedbe provjere na terenu od Agencije za plaćanja ili drugih nadležnih tijela ovlaštenih za inspekcijski nadzor u skladu s člankom 151 Zakona o poljoprivredi. Korisnicima potpora može biti isplaćena najranije 15 dna od dana izmjene/odustajanja od zahtjeva. Izmjena Jedinstvenog zahtjeva nije moguća nakon isplate predujma ili prve rate. U članku 11. Pravilnika dodati će se dva nova stavka 3. i 4. kojima će se dodatno pojasniti postupak i omogućiti da potrebne ispravke u zahtjevu izvrši i Agencija za plaćanja, o čemu će korisnika obavijestiti putem Agronet sustava, što će smanjiti opterećenje poljoprivrednika. „(3) U slučaju nesukladnosti s uvjetima prihvatljivosti koje su utvrđene administrativnim provjerama ili putem sustava za nadzor površina, Agencija za plaćanja obavještava korisnike o nepravilnostima putem Agronet sustava, kartice Obavijesti i dopušta mogućnost izmjene ili povlačenja zahtjeva za potporu u pogledu onog dijela zahtjeva na koji nesukladnost utječe. (4) Agencija za plaćanja može izvršiti potrebne ispravke u zahtjevu za potporu u dijelu zahtjeva na koji nesukladnost utječe, te će obavijestiti korisnika putem Agronet sustava, kartice Obavijesti da se nepravilnost ne smatra dijelom zahtjeva.“
2 MARIN KUKOČ PRAVILNIK, Članak 1. Poštovani, u nemogućnosti komentiranja osnovnog Pravilnika, dajem komentar ovdje, sa zamolbom za ispravkom. Naime, u Pravilniku u članku 127. navodite kako se u Tablici 1 iz Priloga 1 nalazi popis kultura označenih stupcem EKO, a za koje je nasade moguće ostvariti potporu. U spomenutoj tablici iz Priloga 1 nema kolone EKO, pa bi bilo nužno istu izmijeniti/dopuniti. Lp Prihvaćen Izmjena članka 127. je uvrštena u prijedlog izmjene Pravilnika.
3 Udruga za tov i uzgoj junadi Baby Beef PRAVILNIK 1. Predlažemo da se leguminoze, postrni i pokrovni usjevi u kontekstu višestruke uvjetovanosti, priznaju kao površina pod neproizvodnim obilježjima po osnovi GAECA 8. 2. Alternativno: Predlažemo da se za stočarske proizvođače, krmno bilje i leguminoze priznaje kao EZP unutar GAECA 8 ( npr. u Češkoj se priznaje lucerna kao kultura , koja se koristi za ispunjavanje uvjeta GAEC 8.) Predlažemo da izuzeće koje je napravljeno za 2023. godinu ostane za cijelo programsko razdoblje po pitanju ugara (mogućnost sijanja kultura na ˝ugar˝), osim sijanja kukuruza, soje ili kultura kratkih ophodnji) Prijedlog ispravke GAEC 8 Na poljoprivrednom gospodarstvu ukupne veličine oraničnih površina 10 ha i više, u cilju održavanja neproizvodnih obilježja i područja radi očuvanja bioraznolikosti obveznik je dužan provesti jedno od slijedećih pravila: – Minimalni udio od najmanje 4 % obradivog zemljišta na razini poljoprivrednog gospodarstva namijenjen neproizvodnim površinama i obilježjima, uključujući zemljište ostavljeno na ugaru, leguminoze, postrni i pokrovni usjevi. 3. Predlažemo da se u okviru EKO sheme 31.04. Intervencija uporabe stajskog gnoja na oraničnim površinama treba izmijeniti: Članak 41. stavak (1) Korisnik je obavezan posjedovati analizu tla ne stariju od četiri godine prije provedbe intervencije za svaku ARKOD parcelu na kojoj se primjenjuje stajski gnoj. Članak 41 stavak (11) Stajski gnoj potrebno je inkorporirati u tlo unutar 7 dana od iznošenja na oraničnu površinu osim u slučaju kada se koristi u vegetacijskoj fazi za gnojenje leguminoza, trava i travolikih paša, žitarica i kukuruza. Članak 41. stavak (15) Molimo navedeni članak izbrisati ili alternativno: Korisnik koji posjeduje stoku obvezan je imati pokriven stajski gnoj u spremištu (2/3 spremišta natkriveno), ili pokriven slamom, ili folijom s ciljem smanjenja onečišćenja vode i zraka. Upozoravamo na činjenicu da je velike zemljane lagune u kojima se nalazi gnojovka, vrlo teško i strahovito skupo (jer zahvat traži specijalne i visoko otporne folije na atmosferilije) adekvatno pokriti. 4. Višestruka uvjetovanost sadržava pojam ugara kao ne produktivne površine, predlažemo da se u intervenciji 31.03. Intenzivirano održavanje EZP-a u prihvatljive površine stave leguminoze, postrni usjevi i ugar kao kriterij prihvatljivosti. Postrni usjev predstavlja biomasu za organsku gnojidbu tla i doprinosi cilju smanjenja primjene mineralnih gnojiva, sprječava eroziju oraničnih površina, smanjuje evaporaciju i poboljšava aktivnost flore i faune tla, a u kontekstu smanjuje uporabu pesticida, postrni usjev u gustom sklopu smanjuje populaciju korovne flore. Članak 38. stavak (2) Potpora se dodjeljuje korisniku koji na minimalno 5 % ukupnih poljoprivrednih površina poljoprivrednog gospodarstva, ima sljedeće ekološki značajne površine: - Obilježja krajobraza koja se nalaze na poljoprivrednom zemljištu te na površinama koje graniče s poljoprivrednim površinama - Rubni pojasevi uz vodotoke - Pojasevi prihvatljivih hektara duž rubova šume bez proizvodnje - Leguminoze kao glavni ili postrni usjev te smjese za postrnu sjetvu ili kao pokrovni usjev (leguminoze min. 50% smjese) - ugar 5. Predlažemo da je prilikom uzgoja leguminoza nedozvoljena samo upotreba dušičnih gnojiva dok treba dopustiti fosforna i kalijeva gnojiva. 6. Predlažemo da se mogućnost sijanja pšenice na ˝ugar˝, produži i nakon tekuće 2023. godine, a vezano uz GAEC 8, te da se ˝ugar˝ na kojem je posijana pšenica koristi u intervenciji 31.01.-Intenzivirana raznolikost poljoprivrednih površina. 7. Predlažemo da se obveza izrade analiza tla svake godine derogira, te da ista ostane u intervalu 1 put u četiri godine, kako je predviđeno u ZPZ za državno poljoprivredno zemljište, iz razloga jer su kapaciteti ovlaštenih laboratorija ograničeni, pa se analize neće moći dostaviti na vrijeme. Nepotrebno je svake godine raditi analizu tla jer promjenje ne mogu biti vidljive na plodnosti tla. + nepotrebni dodatni troškovi bez pravog efekta. Preporuka za gnojidbu organskim gnojivom vezana je uz primjenu ukune količine dušika od 150 kg/ha, te minimalnu i maksimalnu količinu stajskog gnoja ili gnojnice po kategorijama domaćih životinja u tablicama koje su u prilogu Pravilnika. Nepotrebno je tražiti preporuku od strane ovlaštenog laboratorija koja predstavlja dodatni trošak.Preporuka za gnojidbu se izrađuje kroz individulno savjetovanje ili grupnu edukaciju vezanu uz intervenciju eko shema i Agenciji za plaćanje ne treba dostavljati preporuku za gnojidbu nego samo obrasce o provedbi intervencije u vidu. Pravilnikom određenih obrazaca Upravni i Nadzorni odbor Udruge Baby Beef Gudovac 1. Predlažemo da se leguminoze, postrni i pokrovni usjevi u kontekstu višestruke uvjetovanosti, priznaju kao površina pod neproizvodnim obilježjima po osnovi GAECA 8. 2. Alternativno: Predlažemo da se za stočarske proizvođače, krmno bilje i leguminoze priznaje kao EZP unutar GAECA 8 ( npr. u Češkoj se priznaje lucerna kao kultura , koja se koristi za ispunjavanje uvjeta GAEC 8.) Predlažemo da izuzeće koje je napravljeno za 2023. godinu ostane za cijelo programsko razdoblje po pitanju ugara (mogućnost sijanja kultura na ˝ugar˝), osim sijanja kukuruza, soje ili kultura kratkih ophodnji) Prijedlog ispravke GAEC 8 Na poljoprivrednom gospodarstvu ukupne veličine oraničnih površina 10 ha i više, u cilju održavanja neproizvodnih obilježja i područja radi očuvanja bioraznolikosti obveznik je dužan provesti jedno od slijedećih pravila: – Minimalni udio od najmanje 4 % obradivog zemljišta na razini poljoprivrednog gospodarstva namijenjen neproizvodnim površinama i obilježjima, uključujući zemljište ostavljeno na ugaru, leguminoze, postrni i pokrovni usjevi. 3. Predlažemo da se u okviru EKO sheme 31.04. Intervencija uporabe stajskog gnoja na oraničnim površinama treba izmijeniti: Članak 41. stavak (1) Korisnik je obavezan posjedovati analizu tla ne stariju od četiri godine prije provedbe intervencije za svaku ARKOD parcelu na kojoj se primjenjuje stajski gnoj. Članak 41 stavak (11) Stajski gnoj potrebno je inkorporirati u tlo unutar 7 dana od iznošenja na oraničnu površinu osim u slučaju kada se koristi u vegetacijskoj fazi za gnojenje leguminoza, trava i travolikih paša, žitarica i kukuruza. Članak 41. stavak (15) Molimo navedeni članak izbrisati ili alternativno: Korisnik koji posjeduje stoku obvezan je imati pokriven stajski gnoj u spremištu (2/3 spremišta natkriveno), ili pokriven slamom, ili folijom s ciljem smanjenja onečišćenja vode i zraka. Upozoravamo na činjenicu da je velike zemljane lagune u kojima se nalazi gnojovka, vrlo teško i strahovito skupo (jer zahvat traži specijalne i visoko otporne folije na atmosferilije) adekvatno pokriti. 4. Višestruka uvjetovanost sadržava pojam ugara kao ne produktivne površine, predlažemo da se u intervenciji 31.03. Intenzivirano održavanje EZP-a u prihvatljive površine stave leguminoze, postrni usjevi i ugar kao kriterij prihvatljivosti. Postrni usjev predstavlja biomasu za organsku gnojidbu tla i doprinosi cilju smanjenja primjene mineralnih gnojiva, sprječava eroziju oraničnih površina, smanjuje evaporaciju i poboljšava aktivnost flore i faune tla, a u kontekstu smanjuje uporabu pesticida, postrni usjev u gustom sklopu smanjuje populaciju korovne flore. Članak 38. stavak (2) Potpora se dodjeljuje korisniku koji na minimalno 5 % ukupnih poljoprivrednih površina poljoprivrednog gospodarstva, ima sljedeće ekološki značajne površine: - Obilježja krajobraza koja se nalaze na poljoprivrednom zemljištu te na površinama koje graniče s poljoprivrednim površinama - Rubni pojasevi uz vodotoke - Pojasevi prihvatljivih hektara duž rubova šume bez proizvodnje - Leguminoze kao glavni ili postrni usjev te smjese za postrnu sjetvu ili kao pokrovni usjev (leguminoze min. 50% smjese) - ugar 5. Predlažemo da je prilikom uzgoja leguminoza nedozvoljena samo upotreba dušičnih gnojiva dok treba dopustiti fosforna i kalijeva gnojiva. 6. Predlažemo da se mogućnost sijanja pšenice na ˝ugar˝, produži i nakon tekuće 2023. godine, a vezano uz GAEC 8, te da se ˝ugar˝ na kojem je posijana pšenica koristi u intervenciji 31.01.-Intenzivirana raznolikost poljoprivrednih površina. 7. Predlažemo da se obveza izrade analiza tla svake godine derogira, te da ista ostane u intervalu 1 put u četiri godine, kako je predviđeno u ZPZ za državno poljoprivredno zemljište, iz razloga jer su kapaciteti ovlaštenih laboratorija ograničeni, pa se analize neće moći dostaviti na vrijeme. Nepotrebno je svake godine raditi analizu tla jer promjenje ne mogu biti vidljive na plodnosti tla. + nepotrebni dodatni troškovi bez pravog efekta. Preporuka za gnojidbu organskim gnojivom vezana je uz primjenu ukune količine dušika od 150 kg/ha, te minimalnu i maksimalnu količinu stajskog gnoja ili gnojnice po kategorijama domaćih životinja u tablicama koje su u prilogu Pravilnika. Nepotrebno je tražiti preporuku od strane ovlaštenog laboratorija koja predstavlja dodatni trošak.Preporuka za gnojidbu se izrađuje kroz individulno savjetovanje ili grupnu edukaciju vezanu uz intervenciju eko shema i Agenciji za plaćanje ne treba dostavljati preporuku za gnojidbu nego samo obrasce o provedbi intervencije u vidu. Pravilnikom određenih obrazaca Upravni i Nadzorni odbor Udruge Baby Beef Gudovac Nije prihvaćen Navedeno nije tema predloženih izmjena. Uzgojem leguminoza kao sekundarnih usjeva u intervenciji 31.05. osigurava se dulje razdoblje pokrivenosti tla zelenim pokrovom čime se smanjuje gubitak ugljika iz tla te doprinosi ublažavaju klimatskih promjena. Također doprinosi zaštiti tla i voda od onečišćenja nitratima, s obzirom da se prilikom uzgoja leguminoza u minimalnom udjelu od 20% oraničnih površina značajno smanjuje ili u potpunosti izostavlja uporaba dušičnih gnojiva. Strateškim planom ZPP RH 2023.-2027. navedena je zabrana uporabe mineralnih gnojiva i dozvoljena uporaba samo organskih gnojiva i/ili gnojiva i poboljšivača tla Izuzeće za ugar propisano je u kontekstu Provedbene uredbe Komisije (EU) 2022/1317 kojom se utvrđuju odstupanja od Uredbe (EU) 2021/2115 u pogledu primjene standarda za dobre poljoprivredne i okolišne uvjete zemljišta (standardi GAEC) 7 i 8 za godinu zahtjeva 2023. Njime se omogućava poljoprivrednim proizvođačima na neproizvodnim obilježjima i područjima u okviru GAEC 8 uvjeta, za zemljište ostavljeno na ugaru, iznimno u 2023, godini odstupanje od primjene obveze održavanja ugara. Obradivo zemljište koje zbog odstupanja neće biti namijenjeno neproizvodnim površinama ne može se koristiti za uzgoj kukuruza, soje ili kultura kratkih ophodnji. Za intervenciju 31.01. prihvatljive površine su zemljište ostavljeno na ugaru i površine na kojima se uzgajaju kulture. Iznimno u 2023. godini temeljem izuzeća u provedbi pravila uvjetovanosti u GAEC 8, korisnik na oraničnim površinama ostavljenim na ugaru može imati proizvodnju ali ne može uzgajati kukuruz, soju i kulture kratkih ophodnji. Korisnik u Jedinstvenom zahtjevu za 2023. deklarira ugar na poljoprivrednoj parceli i stvarnu kulturu koju ima u proizvodnji. GAEC 8 u okviru Pravilnika o uvjetovanosti i u skladu s odredbama Dodatka III. Uredbe (EU) 2021/2116 kao neproizvodna obilježja propisuje obilježja krajobraza, zaštitne pojaseve duž vodotoka, rubne pojaseve uz šume i ugar. Poljoprivredna gospodarstva koja na više od 75% raspoloživih poljoprivrednih površina proizvode trave i ostale travolike krmne kulture, leguminoze i ugar kao i kombinacija navedenog kao i poljoprivredna gospodarstva na kojima više od 75% raspoloživih poljoprivrednih površina zauzimaju trajni travnjaci ili se proizvode trave i ostale travolike krmne kulture, leguminoze i ugar kao i kombinacija navedenog. U skladu s odredbama Provedbene Uredbe Komisije (EU) 2022/1317, iznimno u 2023. godini obveznik može odstupiti od primjene obveze održavanja neproizvodnih obilježja i područja radi očuvanja bioraznolikosti isključivo za površine namijenjene ugaru. Međutim, na tim površinama, u skladu s odredbama Provedbene Uredbe Komisije (EU) 2022/1317 nije dopušten uzgoj kukuruza, soje ili kultura kratkih ophodnji. GAEC 8 u okviru Pravilnika o uvjetovanosti i u skladu s odredbama Dodatka III. Uredbe (EU) 2021/2116 kao neproizvodna obilježja propisuje obilježja krajobraza, zaštitne pojaseve duž vodotoka, rubne pojaseve uz šume i ugar. Poljoprivredna gospodarstva koja na više od 75% raspoloživih poljoprivrednih površina proizvode trave i ostale travolike krmne kulture, leguminoze i ugar kao i kombinacija navedenog kao i poljoprivredna gospodarstva na kojima više od 75% raspoloživih poljoprivrednih površina zauzimaju trajni travnjaci ili se proizvode trave i ostale travolike krmne kulture, leguminoze i ugar kao i kombinacija navedenog. U skladu s odredbama Provedbene Uredbe Komisije (EU) 2022/1317, iznimno u 2023. godini obveznik može odstupiti od primjene obveze održavanja neproizvodnih obilježja i područja radi očuvanja bioraznolikosti isključivo za površine namijenjene ugaru. Međutim, na tim površinama, u skladu s odredbama Provedbene Uredbe Komisije (EU) 2022/1317 nije dopušten uzgoj kukuruza, soje ili kultura kratkih ophodnji.