Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 RENATA ŠPIKA REDEL PRAVILNIK, Članak 29. Predlažem da s danom objave na snagu stupi i članak 3. točke 5.,18. i 32. izmjena i dopuna Pravilnika , te se tako omoguće, već u ovoj godini, isplate uvećanih neoporezivih iznosa za prigodne nagrade do 700 eura, dar djeci zaposlenika do 140 eura i nagrade za radne rezultate do 1.120 eura. Predlažem da se u članku 8. izmjena i dopuna Pravilnika u čl.22 točki 7. riječi 132,72 eura zamjeni sa riječima 140,00 eur, te se tako iznos dara u naravi zaposleniku izjednači s iznosom dara djetetu zaposlenika. Nije prihvaćen Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak povećan je iznos dara u naravi s 132,73 na 133,00 eura. Daljnje povećanje neoporezivog iznosa nije moguće prihvatiti zbog postavljenih limita fiskalnih okvira. Ciljevi porezne reforme obuhvaćaju sve segmente poreznog sustava, a posebno su usmjereni na pojednostavljenje sustava i porezno rasterećenje građana i poduzetnika. Navedenim izmjenama doći će do rasterećenja poreznih obveznika u vidu smanjenja porezne obveze čime će se povećati raspoloživi dohodak poreznih obveznika stoga je cilj da se isti primjenjuju s početkom godine.
2 Ivan Sušec PRAVILNIK, Članak 29. Predlažem da s danom objave na snagu stupi i članak 3. izmjena i dopuna Pravilnika. Tom izmjenom povećao bi se iznos neoporezivog primitka za prigodne nagrade koji (prema informacijama Vlade RH (link: https://vlada.gov.hr/UserDocsImages//Vijesti/2023/Studeni/07%20studenog//Neoporezivi%20primici%20od%201.%20siječnja%202024..pdf )) prima trećina stanovništva RH. Izmjenom navedenog članka poslodavcima bi se omogućila neoporeziva isplata većeg iznosa božićnica već ove godine što bi ublažilo inflatorni pritisak na građane. Nije prihvaćen Ciljevi porezne reforme obuhvaćaju sve segmente poreznog sustava, a posebno su usmjereni na pojednostavljenje sustava i porezno rasterećenje građana i poduzetnika. Navedenim izmjenama doći će do rasterećenja poreznih obveznika u vidu smanjenja porezne obveze čime će se povećati raspoloživi dohodak poreznih obveznika stoga je cilj da se isti primjenjuju s početkom godine.
3 BRANIMIR JURKOVIĆ PRAVILNIK, Članak 29. Ovako napisano ispada da se ne primjenjuju svi članci od 1-21, 24-26 i čl.27st.3. čime bi ispalo da se po objavi primjenjuju samo. čl.22,23, ostale st.čl.27 Primljeno na znanje Obzirom da odredbe o umanjenju osnovice za obračun doprinosa sukladno Zakonu o izmjenama i dopunama zakona o doprinosima stupaju na snagu 1. prosinca 2023. propisano je istovremeno i stupanje na snagu odredbi Pravilnika kojima se uređuje izvješćivanje na Obrascu JOPPD dok je za ostale odredbe toga Pravilnika predloženo stupanje na snagu dan nakon objave u Narodnim novinama.
4 MIHAJLO PAVIĆ PRAVILNIK, Članak 23. Molim Poreznu da barem krene u korak s digitalizacijom i naprave API sučelja za pristup podacima vezano za šifarnike za JOPPD obrazac kako bi se moglo programski napraviti ažuriranje u realnom vremenu. Obrazloženje: svaki puta kada Porezna ubaci nove šifre i kombinacije, programeri moraju taj dio ugraditi u program ili operateri na programima moraju sami ažurirati te šifarnike. Na ovaj način bi se omogućila automatizacija takvog posla da se šifarnici ažuriraju bez potrebe za intervencijom niti programera niti operatera u programima. Unaprijed hvala. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
5 Domagoj Majurec PRAVILNIK, Članak 23. Iz ovog članka nije baš najjasnije na koji način se treba popuniti oznaka stjecatelja kada se više prihoda u joppd zapisuje u dva ili više redova, a u oba ili više redova je npr. osnovica za doprinose MIO I manja od 700 eura da li se u tom slučaju u oba reda šalje oznaka 2 ili nekako drugačije? Primljeno na znanje Prema Prijedlogu Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o doprinosima umanjenje osnovice za obračun doprinosa može se primijeniti samo na primitke koji se isplaćuju radnicima i smatraju se plaćom za redovan rad. Dakle, na sve ostale primitke koje poslodavac isplaćuje radniku, a ne smatraju se plaćom, nego ostalim primitkom, ne može se umanjivati mjesečna osnovica za obračun MIO I. Tako se umanjenje osnovice za obračun doprinosa ne odnosi na npr. na primitke koji se ne smatraju plaćom za redovan rad točno određenog mjeseca kao šti su oporezive prigodne nagrade, bonusi i dr. Prema prijedlogu Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak u Obrascu JOPPD mijenjaju se nazivi dosadašnjih polja 7.2 i 12.9 stranice B Obrasca JOPPD koja su se odnosila na iskazivanje obveza posebnog doprinosa za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom. Tako se u polje 7.2. stranice B Obrasca JOPPD upisuje oznaka načina umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa za MO na temelju generacijske solidarnosti od 0-3 i to: 0 – ako stjecatelj nema pravo na umanjenje 1 – ako stjecatelj ima jednog poslodavca 2 – ako se za stjecatelja koriste podaci Porezne uprave o iznosu umanjenja mjesečne osnovice 3 – ako stjecatelj ima više poslodavaca i dostavlja izjavu o iznosima mjesečnih bruto plaća Bez obzira koliko u koliko redaka se iskazuje isplata plaće poslodavac ima obvezu u Obrascu JOPPD za radnike koji imaju pravo na umanjenje mjesečne osnovice za MO I. stup pri svakoj isplati koristiti jednake oznake. Primjeri načina obračuna umanjenja mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje i popunjavanja Obrasca JOPPD objavljeni su na službenim stranicama Porezne uprave te su dostupni pod sljedećom poveznicom https://www.porezna-uprava.hr/Stranice/Vijest.aspx?NewsID=3644&List=Vijesti.
6 SAŠA DEBELJAK PRAVILNIK, Članak 21. Sramotno je što ste uopće od samog početka stavili rokove od 24 sata za dostavu JOPPD obrasca pa se pod temperaturom računovođe moraju voziti na posao da bi vama gospodo dostavili podatak koliko je tko dobio plaću, jer eto, vi to morate znati u roku od 24 sata, ako saznate u roku od 7 dana biti će prekasno. To što ste uveli mogućnost slanja JOPPD obrasca unaprijed ne garantira da je računovođa vrač pogađač pa unaprijed zna kojeg će datuma poduzetnik imati novaca za isplatu plaće. Primljeno na znanje Sustav izvješćivanja o isplaćenim plaćama i drugim oporezivim primicima putem Obrasca JOPPD koncipiran je na način da su poslodavci odnosno isplatitelji dužni dostaviti Obrazac JOPPD sa iskazanim primitkom isti dan kada su taj primitak isplatili, kada dospijeva i obveza obračuna i uplate javnih davanja prema tako isplaćenom primitku. Pravilo izvješćivanja u trenutku isplate/obračuna (ili slijedeći radni dan) bitno je zbog praćenja pravodobnosti u ispunjavanju obveza od strane poslodavaca, pravovremenog obračuna zatezne kamate u slučaju kašnjenja plaćanja te pravovremenosti isplate plaće radnicima.
7 HOK PRAVILNIK, Članak 12. Zahvaljujemo na uvaženom prijedlogu Sekcije računovođa, čime će se značajno rasteretiti administrativno poslovanje svih djelatnosti. Radi preciznosti ove odredbe, predlažemo pojasniti na slijedeći način: (osim potrošnog materijala kojeg nije moguće točno i precizno mjeriti u pojedinom normativu npr. u ugostiteljstvu ulje, ocat, začini i sl.). Vjerujemo da bi se time dodatno pojasnila namjera Zakonodavca da se u svim djelatnostima interni dokumenti (normativi i sl.) mogu pojednostaviti, točnije da se sav potrošni materijal koji nije moguće točno i precizno mjeriti niti ne zaprima na zalihe. Ovaj dodatak odredbe, značajno će doprinijeti rasterećenju, hvala na razumijevanju. Nije prihvaćen Pravilnikom o izmjenama i dopunama odredba članka 35. stavka 3. kojom je bilo propisano da: „Interni dokumenti o uporabi reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka moraju sadržavati podatke o količini i vrijednosti utrošenoga reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka te količinu i vrijednost gotovih proizvoda u koje je ugrađen reprodukcijski i potrošni materijal.“. izmijenjena je na način da glasi: „Interni dokumenti o uporabi reprodukcijskog i potrošnog materijala (osim potrošnog materijala kojeg nije moguće točno i precizno mjeriti u pojedinom normativu npr. ulje, ocat, začini i sl.), pića i napitaka moraju sadržavati podatke o količini i vrijednosti utrošenoga reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića i napitaka te količinu i vrijednost gotovih proizvoda u koje je ugrađen reprodukcijski i potrošni materijal.“. te ista obuhvaća i djelatnost ugostiteljstva.
8 HGK PRAVILNIK, Članak 5. Udruženje sportskih klubova HGK predlaže omogućiti dodatne porezne poticaje građanima koji ulažu u sport. Člankom 15. važećega Zakona o porezu na dohodak, porezni obveznik može uvećati osobni odbitak za darovanja dana u tuzemstvu u naravi i u novcu doznačenim na račun za plaćanje sukladno propisu kojim se uređuje platni promet, a u kulturne, odgojno-obrazovne, znanstvene, zdravstvene, humanitarne, športske i vjerske svrhe, udrugama i drugim osobama koje te djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, do visine 2% primitaka za koje je u tekućoj godini podnesena godišnja porezna prijava i utvrđen godišnji porez na dohodak ili je proveden poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak. Dakle, postojećim zakonskim rješenjem predviđena je mogućnost da građani povećaju osobni odbitak za darovanja, ali neznatan broj građana koristi ovu mogućnost. S tim u svezi predlaže se na odgovarajući način izmijeniti porezne propise kako bi porezni obveznici prema - građani mogli preusmjeriti dio poreza kojega plaćaju na dohodak (5%) lokalnim sportskim klubovima ili udrugama. Učinak predloženih izmjena bila bi veća kontrola građana nad preraspodjelom svojih poreza uz istovremeno podržavanje sporta i sportskih klubova. Ujedno bi se povećala transparentnost u financiranju sportskih organizacija i bolja kontrola nad neprofitnim sektorom. Nije prihvaćen Propisivanje poreznih olakšica samo za određene djelatnosti bilo bi diskriminatorno u odnosu na ostale porezne obveznike. Napominjemo da je Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak jasnije propisana mogućnost uvećanja darovanja iznad 2% primitaka odnosno propisano je da se isto utvrđuje u skladu s provedbenim propisima kojima se uređuje porez na dobit (Pravilnikom o porezu na dobit). Kako bi fizička osoba ostvarila pravo na uvećanje osobnog odbitka, po uplaćenoj donaciji iznad 2% treba dobiti Potvrdu primatelja donacije s uključenim bitnim elementima Odluke nadležnog ministarstva, donesenom uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske, koji su utvrđeni u skladu s posebnim propisima ili strategijom.
9 HOK PRAVILNIK, Članak 3. Zahvaljujemo na uvaženom prijedlogu 0,5 eura po prijeđenom kilometru i povećanoj naknadi za prehranu mjesečno. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
10 HOK PRAVILNIK, Članak 3. Ponavljamo prijedlog, obzirom na poveći broj poslodavaca koji vrše plaćanja za svoje zaposlenike u svrhu sportskih aktivnosti (koje se trenutno oporezuju kao plaća u naravi), da se uvede neoporezivi dodatak za sport. Poslodavci već dosadašnjom praksom pokazuju spremnost na plaćanje ovih naknada, ali bi iste mogli u tom slučaju proširiti (u nekim tvrtkama/obrtima to je trenutno rezervirano radi troškova doprinosa i poreza samo za viši management).Vjerujemo da bi radnici isto puno više koristili, a podaci da smo kao nacija u vrhu Europe po pretilosti alarmiraju na potrebu rasterećenja ovakivh izdataka za poslodavce. Nije prihvaćen Primitak radnika po osnovi naknade za sportske aktivnosti sukladno zakonskim propisima smatra se primitkom od nesamostalnog rada (plaćom) te se na takav način i oporezuje. Uzimajući u obzir fiskalne mogućnosti i konzistentnosti propisivanja neoporezivih primitaka prijedlog nije moguće prihvatiti.
11 FRAN KUŠETA PRAVILNIK, Članak 3. Odredbom članka 7. stavak 2. red. br. 35. Pravilnika o porezu na dohodak, koja je stupila na snagu 01.09.2019. godine, propisano je da poslodavac može radnicima neoporezivo nadoknaditi troškove prehrane nastale za vrijeme radnog odnosa na temelju vjerodostojne dokumentacije do iznosa od 1.592,76 EUR godišnje, pod uvjetom da računi o obavljenim uslugama prehrane glase na poslodavca i da su podmireni bezgotovinskim putem. Odredbom stavka 43. istog članka Pravilnika o porezu na dohodak propisano je da poslodavac može radnicima podmiriti troškove prehrane nastale za vrijeme radnog odnosa kod poslodavaca na temelju vjerodostojne dokumentacije do visine 132,73 eura mjesečno. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, stopa inflacije u kolovozu 2023. godine je u odnosu na kolovoz 2019. godine porasla za 24,6%. Ova stopa izračunata je na temelju podataka indeksa potrošačkih cijena i predstavlja promjenu nivoa cijena dobara i usluga za osobnu potrošnju između baznog (početnog) mjeseca (kolovoza 2019. godine) i konačnog mjeseca izabranog razdoblja (kolovoza 2023. godine). Indeks potrošačkih cijena (IPC) koristi se kao opća mjera inflacije u Republici Hrvatskoj, a odražava promjene u razini cijena dobara i usluga koje u tijeku vremena nabavlja, koristi se njima ili ih plaća referentno stanovništvo (privatna kućanstva) radi potrošnje što znači da uključuje stavke koje nisu dio poslovanja hotelijersko – ugostiteljskih društava, ali istovremeno i isključuje stavke koje jesu. To jasno proizlazi i iz činjenice da je u lipnju 2023. godine u odnosu na lipanj 2022. godine, promatrano prema glavnim skupinama klasifikacije ECOICOP, na godišnjoj razini, najveći porast potrošačkih cijena u prosjeku ostvaren u skupinama Restorani i hoteli za 15,7% te u skupini hrana i bezalkoholna pića za 14,7%. IPC, ukupno gledajući, može biti svojevrsni orijentir i dokaz o značajnim poskupljenjima unatrag četiri godine. Trošak prehrane odnosno pripremanja obroka u vlastitim objektima potrebno je utvrditi prema stvarnom trošku što znači da se u istog uključuju ne samo troškovi prehrambenih namirnica nego i drugi zavisni troškovi kao što su troškovi plaće i npr. odjeće radnika koji priprema obroke, energenata koji se utroše prilikom pripremanja obroka, itd., a cijena kojih je, što je opće poznato, značajno narasla i za kućanstvo i za pravne osobe. Dakle, kada se uzme u obzir sve navedeno, razvidno je da je ukupan trošak pripremanja obroka u kolovozu 2023. godine sigurno za znatno više od 25% veći nego u kolovozu 2019. godine te će, po svoj prilici, i u narednom razdoblju nastaviti rasti. Slijedom navedenog, naš je prijedlog da se trenutni prijedlog mjesečnog neoporezivog iznosa troška prehrane sa 150,00 eura poveća na 200,00 eura mjesečno, odnosno da se na godišnjoj razini sa 1.800,00 eura poveća na 2.400,00 eura, kako bi se uskladio s trenutnim i budućim kretanjima u gospodarstvu. Mogućnost neoporezivog osiguravanja prehrane radnicima bio je dio 4. kruga porezne reforme (koja je započela 2016. godine) odnosno poreznog rasterećenja s ciljem postizanja značajnog poreznog i administrativnog rasterećenja te uvođenja instituta veće pravne sigurnosti za porezne obveznike pa smatramo da, budući da je intencija zakonodavca bila osigurati neoporezivi trošak prehrane radnicima, istog nužno uskladiti s aktualnim stanjem i kretanjima u gospodarstvu budući da je s njima direktno povezan i o njima ovisi. Nije prihvaćen Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak povećan je iznos troškova prehrane radnika nastalih za vrijeme radnog odnosa kod poslodavaca na temelju vjerodostojne dokumentacije s 1.592, 76 na 1.800, 00 eura godišnje odnosno s 132,73 na 150,00 eura mjesečno. Daljnje povećanje neoporezivog iznosa nije moguće prihvatiti zbog postavljenih limita fiskalnih okvira.
12 Nezavisni hrvatski sindikati PRAVILNIK, Članak 3. U vezi čl. 3 kojim se mijenja čl. 7. st.2. predlažemo povećati iznos pod rednim brojem 19. - (Dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 12 sati dnevno i dnevnica za rad na terenu u tuzemstvu) na minimalno 53,00 eura. Posljednja izmjena neoporezivog iznosa dnevnica, provedena 2019. godine, nije pratila porast troškova dviju ključnih sastavnica dnevnice, trošak prehrane i trošak ugostiteljskih usluga. Već tada je bilo očito kako neoporezivi iznos dnevnice nije bio dostatan za pokrivanje stvarnih troškova prehrane tijekom službenih putovanja. Stanovnici Republike Hrvatske i dalje su suočeni s osjetnom inflacijom, posebice naglim rastom cijena hrane, što se očituje u najnovijim podatcima Državnog zavoda za statistiku. Prema posljednjim podatcima, u listopadu 2023.godine, cijene hrane porasle su za više od 8,7 %, u odnosu na listopad 2022. godine, dok je za isti mjesec prethodne godine zabilježen rast od 19,1 % u odnosu na listopad 2021. godine. Uzimajući u obzir i podatke o povećanju cijena ugostiteljskih usluga za isto razdoblje, primjećujemo značajan rast od 12,1 % u listopadu 2023.godine, odnosno 17,3% u listopadu 2022. godine. Od posljednje izmjene neoporezivog iznosa dnevnice 2019. godine pa do najnovijeg dostupnog podatka prema Državnom zavodu za statistiku, cijene hrane porasle su za 36,8%, dok su cijene ugostiteljskih usluga povećane za 37,50%. S obzirom na navedeno, smatramo kako iznos od 30,00 eura nije dostatan, budući da bi radnici bili prisiljeni pokrivati razliku troškova prehrane iz vlastitog džepa. Nastavno na prethodni prijedlog, želimo dodatno predložiti izmjenu iznosa članka 7. stavka 2. pod rednim brojem 20 - (Dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 8 sati, a manje od 12 sati dnevno).Predlažemo povećanje navedenog iznosa na 26,50 eura, smatrajući da će ova promjena adekvatnije odražavati stvarne troškove službenih putovanja u tuzemstvu te olakšati radnicima pokrivanje neophodnih troškova tijekom kraćih službenih putovanja. Također, u vezi čl. 3 kojim se mijenja čl. 7. st. 2. predlažemo povećati iznos pod rednim brojem 25. na iznos od 2 500,00 eura - (Potpore za novorođenče). Unatoč smanjenju broja nezaposlenih, bilježimo neprestani pad broja stanovnika, što predstavljaju ozbiljne probleme za našu zemlju. Naglašavamo kako demografska kretanja predstavljaju strateške razvojne i sigurnosne probleme za Republiku Hrvatsku te je nužno djelovati kako bi se osigurala njena održiva budućnost. Ovaj prijedlog ima za cilj podržati obitelji te biti jedna od sastavnica pronatalitne politike. U trenutku kada se neki ekonomski vidovi naglašavaju, demografski problemi često prolaze neprimijećeni. Važno je razumjeti kako ulaganja u potpore za novorođenčad nisu socijalna potrošnja, već ključne investicije u budućnost Hrvatske na demografskom i razvojnom planu. Vezano za točku 32. (Novčane nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika), predlažemo propisivanje mogućnosti isključivo jednokratne isplate. U praksi se često događa da se takva isplata isplaćuje radnicima 'na rate', odnosno uz redovite mjesečne isplate plaće i tako zamjenjuje dio plaće. Uz to, ne rijetko se događa da radnici koji su bili na bolovanju takav 'dodatak' ne dobiju. Na te se isplate ne uplaćuju porezi i doprinosi pa radnik tako dobije više 'na ruke', ali mu se to 'osjeti' na manjoj uplati doprinosa za mirovinsko osiguranje (kasnije i na manjoj mirovini), kao i na uplati za zdravstveno osiguranje. Uz to, takve isplate umanjuju radnicima i kreditnu sposobnost jer nisu plaća. Osim svega, manje uplate poreza na dohodak mogu potaknuti lokalne vlasti na traženje rješenja za nedostatne uplate u lokalnu blagajnu (uvođenje više poreza stope na dohodak, poskupljenje komunalnih usluga, vrtića, umanjenje raznih potpora, uvođenje nekih poreza,..). Jednostavno, previše je tog 'otklizavanja' u neoporeziva primanja radnika. Nije prihvaćen Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak povećani su iznosi: - dnevnica za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 12 sati dnevno i dnevnica za rad na terenu u tuzemstvu s 26,55 na 30,00 eura godišnje odnosno s 132,73 na 150,00 eura - dnevnica za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 8 sati, a manje od 12 sati dnevno s 13,28 na 15,00 eura - potpora za novorođenče s 1.327,24 na 1.400,00 eura. Daljnje povećanje neoporezivih iznosa nije moguće prihvatiti zbog postavljenih limita fiskalnih okvira. Poreznim propisima uređena je visina neoporezivog iznosa novčane nagrade za radne rezultate i drugih oblika dodatnog nagrađivanja radnika, a kriterije i dinamiku isplate (jednokratna ili višekratna isplata tijekom godine) poslodavci mogu urediti izvorima radnog prava.
13 HGK PRAVILNIK, Članak 3. Udruženje graditeljstva HGK predlaže izmijeniti odredbu članka 7. stavka 2. Pravilnika o porezu na dohodak na način da redni broj 35. glasi: „35.: Troškovi prehrane radnika nastali za vrijeme radnog odnosa kod poslodavca na temelju vjerodostojne dokumentacije: do visine stvarnih izdataka pod uvjetom da računi o obavljenim uslugama prehrane glase na poslodavca i da su podmireni bezgotovinskim putem. Neoporezivi primitak priznaje se za mjesec u kojem je usluga prehrane obavljena.“ Kao što je poznato, poslodavci općenito, s naglaskom na poslodavce u građevinskom sektoru, od 2022. godine opterećeni su velikim rastom troškova prehrane radnika. Dodatni troškovi nastali zbog poskupljenja prehrane multiplicirani su zbog propisanog premalog iznosa neoporezivog primitka za troškove prehrane radnika nastale za vrijeme radnog odnosa kod poslodavaca na temelju vjerodostojne dokumentacije, pod uvjetom da računi o obavljenim uslugama prehrane glase na poslodavca i da su podmireni bezgotovinskim putem. Naime, građevinska poduzeća (čije poslovanje predstavlja značaj udio u BDP-u gospodarstva Republike Hrvatske) radnicima na terenu osiguravaju najmanje 60 do 62 obroka mjesečno po radniku, što trenutno s uključenim PDV-om prosječno iznosi najmanje 411,44 eura mjesečno, odnosno najmanje 4.937,29 eura godišnje. Trenutno predloženom izmjenom, visina neoporezivog primitka na ime tih troškova bila bi ograničena na iznos od 1.800,00 eura godišnje. Obzirom na gore obrazloženo, to je premali iznos za pokriće stvarnih troškova, zbog čega razliku do visine stvarnih troškova za topli obrok poslodavac mora isplaćivati kao plaću, što značajno povećava troškove poslovanja i ima negativni učinak na konkurentnost. Stoga Udruženje graditeljstva HGK smatra da je, sukladno rastu troškova i inflaciji, potrebno izmijeniti visinu neoporezivog primitka na ime troškova prehrane radnika nastalih za vrijeme radnog odnosa kod poslodavaca na temelju vjerodostojne dokumentacije na način da ih se utvrdi neoporezivima do visine stvarnih izdataka, kako je to propisano i za troškove smještaja. Pritom neoporeziv iznos troška treba biti iznos koji se može pravdati računima, jednako kako je određeno za plaćanje najmova stanova radnicima, do iznosa koji se može potkrijepiti materijalnim dokazom. Također, tvrtke s područja Županijske komore Dubrovnik skreću pažnju kako dnevnice za službena putovanja nisu dostatne za pokrivanje stvarnih troškova prehrane radnika na službenom putu. Stoga predlažemo da se iznosi dnevnica koje poslodavac može neoporezivo isplatiti radniku i koje su propisane člankom 7. stavkom 2. Pravilnika, pod rednim brojevima 19. i 20., povećaju za 50%. Nije prihvaćen Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak povećan je iznos: - dnevnica za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 12 sati dnevno i dnevnica za rad na terenu u tuzemstvu s 26,55 na 30,00 eura godišnje odnosno s 132,73 na 150,00 eura - dnevnica za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 8 sati, a manje od 12 sati dnevno s 13,28 na 15,00 eura - troškova prehrane radnika nastalih za vrijeme radnog odnosa kod poslodavaca na temelju vjerodostojne dokumentacije s 1.592, 76 na 1.800, 00 eura godišnje odnosno s 132,73 na 150,00 eura mjesečno. Daljnje povećanje neoporezivog iznosa nije moguće prihvatiti zbog postavljenih limita fiskalnih okvira.
14 Hrvatska udruga turizma PRAVILNIK, Članak 3. Predlažemo da se dodatno povećaju iznosi nagrada za radne rezultate i prigodnih nagrada. Smatramo da ovi iznosi ne prate ostala povećanja, a s većim bi se povećanjima istih mogao otvoriti prostor za isplatu 13. plaće. Nije prihvaćen Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak povećan je iznos novčane nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika (dodatna plaća, dodatak uz mjesečnu plaću s 995,43 na 1.120,00 eura. Daljnje povećanje neoporezivog iznosa nije moguće prihvatiti zbog postavljenih limita fiskalnih okvira.
15 Savez samostalnih sindikata Hrvatske PRAVILNIK, Članak 3. Predlažemo da se za točku 32. Novčane nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika propiše isključivo mogućnost jednokratne isplate, te da ova isplata ostane oslobođena poreza na dohodak, ali da se na nju obračunava i plaća mirovinski doprinos. Trošak mirovinskog doprinosa, ako se već želi omogućiti maksimalna olakšica poslodavcima i poticati ih na isplatu ove nagrade, država može preuzeti na sebe. Predloženim rješenjem novčana nagrada za radne rezultate efektivno bi se pretvorila u 13. plaću, što je u skladu s modelom koji postoji u više članica EU, za razliku od postojećeg hrvatskog sustava koji dozvoljava veliki broj neoporezivih isplata za radnike, kakav ne postoji niti u jednoj drugoj državi članici. Predloženim rješenjem barem malo bi se popravio nered u sustavu plaća i šteta za sustav socijalne sigurnosti, a posebno za visinu budućih mirovina današnjih radnika, koji je uzrokovalo uvođenje velikog broja neoporezivih isplata za radnike i ukupnog iznosa koji te isplate mogu dostići (po čemu je hrvatski slučaj bez presedana među svim članicama EU). Sadašnji model koji dozvoljava isplatu nagrade za radne rezultate na mjesečnoj razini pretvorio je ovu kategoriju u praksi u neoporezivi dio redovne plaće, u iznosu koji s predloženim povećanjem dostiže gotovo 10 posto prosječne plaće. S obzirom da će poslodavci po prirodi stvari iskoristiti svaku mogućnost za smanjenje bruto troška plaća, te da će radnici pri niskoj razini plaća u Hrvatskoj logično biti primarno zainteresirani za svoje neto prihode, ovakvim modelom država čini sistemsku štetu socijalnoj sigurnosti i budućoj visini mirovina, koja se može otkloniti jedino promjenom poreznog tretmana, odnosno uvođenjem obveze obračuna i uplate doprinosa koju predlažemo. Nije prihvaćen Poreznim propisima uređena je visina neoporezivog iznosa novčane nagrade za radne rezultate i drugih oblika dodatnog nagrađivanja radnika, a kriterije i dinamiku isplate (jednokratna ili višekratna isplata tijekom godine) poslodavci mogu urediti izvorima radnog prava. Prema trenutno važećim propisima o doprinosima na niti jedan neoporezivi primitak ne postoji obveza plaćanja doprinosa te bi propisivanje obveze doprinosa na samo jedan neoporezivi primitak dovelo do različitog tretmana neoporezivih primitka odnosno narušilo sustav istih.
16 JADROLINIJA PRAVILNIK, Članak 3. Predlažemo povećanje neoporezivog iznosa pomorskog dodatka reguliranog u članku 7. stavak 2. točke 23. i 24. na način kako slijedi: "Pomorski dodatak - do 47,78 dnevno Pomorski dodatak na brodovima međunarodne plovidbe - do 66,36 dnevno" Predloženi iznosi usuglašeni su na nivou Hrvatske udruge brodara Mare Nostrum koji obavljaju kabotažu (Rapska plovidba d.d., TP Line d.o.o. i Jadrolinija Rijeka). Usvajanje predloženih iznosa uvelike bi olakšalo poslovanje brodara uz istovremeno neznatno umanjenje prihoda Državnog proračuna s osnove istog. Nije prihvaćen Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak povećan je iznos: - pomorskog dodatka s 33,19 na 40,00 eura dnevno - pomorskog dodatak na brodovima međunarodne plovidbe s 53,09 na 60,00 dnevno. Daljnje povećanje neoporezivog iznosa nije moguće prihvatiti zbog postavljenih limita fiskalnih okvira.
17 HGK PRAVILNIK, Članak 3. Udruženje ribarstva HGK, zbog specifičnosti rada na ribarskim plovilima predlaže izmijeniti članak 7. stavak 2. točku 23. važećega Pravilnika na način da se za pomorski dodatak propiše visina iznosa do 60,00 EUR dnevno, umjesto predloženih 40,00 EUR. Ribarstvo je strateška djelatnost na ruralnim i pomorskim lokacijama i od izuzetne važnosti za RH. Međutim, zbog manjka radne snage hrvatsko ribarstvo je u ovom trenutku ugroženo. Težak rad na ribarskim plovilima dovodi do velikog odljeva stručnog kadra prema turizmu i brodovima u nacionalnom i međunarodnom linijskom prometu. Nadalje, zbog zaštite ribljih stokova, a prema odgovarajućim međunarodnim obavezama /EU propisima dozvoljen je rad ribara (plivarice) 180 dana godišnje, što se najčešće zbog vremenskih uvjeta pretvori u samo oko 160 dana godišnje. Zbog vremenskih neprilika koje onemogućuju izlazak na more, a koje su u posljednje vrijeme zbog klimatskih promjena jako izražene, broj izlazaka se dodatno smanji te uglavnom ne prelazi 150 dana. Tri mjeseca godišnje zabranjen je ribolov u potpunosti (I, II i V mjesec). Nacionalnim propisima „zatvoreno“ za ribolov je 40% ribolovnog mora (tzv. kanali) - područja bliže obali pa je za ribolov nužno ploviti duže. Kako ribari nisu sezonsko nego cjelogodišnje zanimanje navedeni EU i nacionalni propisi onemogućuju da ribari svojim radom zarade dovoljno velika i atraktivna primanja koja bi im omogućavala zadržavanje radne snage. Sadašnja visina pomorskog dodatka na ribarskim plovilima određena je 2000. godine. Sada predviđeno minimalno povećanje ne odražava zadovoljavajuće u potpunosti promijenjene poslovne okolnosti u kojima posluje ovaj sektor, a posebice izraziti nedostatak radne snage i inflatorni učinak. Nije prihvaćen Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak povećan je iznos pomorskog dodatka s 33,19 na 40,00 eura dnevno. Daljnje povećanje neoporezivog iznosa nije moguće prihvatiti zbog postavljenih limita fiskalnih okvira.
18 MIHAJLO PAVIĆ PRAVILNIK, Članak 3. Molim Poreznu da barem krene u korak s digitalizacijom i naprave API sučelja za pristup podacima vezano za uvid u iskorišteni iznos neoporezivih primitaka za godinu. Obrazloženje: zamislite firmu koja ima 1500 zaposlenih gjde je velika fluktuacija i tijekom godine se mora paziti kome se može do kojeg iznosa isplatiti pojedina neoporeziva naknada.. To znači da se osoba na obračunu plaće mora spojiti na e-Poreznu i za svaku osobu saznati već iskorišteni iznos te si preračunati koliko još može iskoristiti da ne bude oporezivo. Dajte barem onda pristup tim informacijama na temelju OIB-a pa da programeri ugrade taj dio u svoja rješenja kako bi barem malo olakšali onima koji zaista trebaju pomoć na obavljanju tog posla. Unaprijed hvala. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
19 Podravka PRAVILNIK, Članak 3. Vezano uz prijedlog čl. 3. Pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o porezu na dohodak predlažemo da se povećaju neoporezivi iznosi: • Otpremnina prilikom odlaska u mirovinu - do 2.000,00 eura o Obrazloženje: dio poslodavaca već sada ima kolektivnim ugovorom ugovorene veće iznose • Troškovi prehrane radnika nastali za vrijeme radnog odnosa kod poslodavca temeljem vjerodostojne dokumentacije - do 2.000,00 eura o Obrazloženje: iznos od 150,00 eura mjesečno u mjesecima s 23 radna dana nije dovoljan jer iznosi samo 6,52 eura po danu • Nagrada radnicima za navršenih 40 godina staža i svakih narednih 5 godina radnog staža - do 750,00 eura o Obrazloženje: obzirom da su uključeni i radnici sa 45 godina radnog staža dio poslodavaca već sada ima utvrđene veće iznose Nije prihvaćen Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak povećan je iznos: - otpremnina prilikom odlaska u mirovinu s 1.327,24 na 1.400,00 eura - troškova prehrane radnika nastalih za vrijeme radnog odnosa kod poslodavaca na temelju vjerodostojne dokumentacije s 1.592, 76 na 1.800, 00 eura godišnje odnosno s 132,73 na 150,00 eura mjesečno - nagrada radnicima za navršenih 40 godina staža i svakih narednih 5 godina radnog staža – s 663,62 na 672,00 eura. Daljnje povećanje neoporezivog iznosa nije moguće prihvatiti zbog postavljenih limita fiskalnih okvira.
20 MIRJANA IGREC PRAVILNIK, Članak 3. Poštovana/i, Predlaže se izmijeniti odredbu članka 7. stavka 2. Pravilnika o porezu na dohodak na način da redni broj 35. glasi: „35.: Troškovi prehrane radnika nastali za vrijeme radnog odnosa kod poslodavca na temelju vjerodostojne dokumentacije: do visine stvarnih izdataka pod uvjetom da računi o obavljenim uslugama prehrane glase na poslodavca i da su podmireni bezgotovinskim putem. Neoporezivi primitak priznaje se za mjesec u kojem je usluga prehrane obavljena.“ Obrazloženje: Kao što je poznato, poslodavci općenito, s naglaskom na poslodavce u građevinskom sektoru, od 2022. godine opterećeni su velikim rastom troškova prehrane radnika. Dodatni troškovi nastali zbog poskupljenja prehrane multiplicirani su zbog propisanog premalog iznosa neoporezivog primitka za troškove prehrane radnika nastale za vrijeme radnog odnosa kod poslodavaca na temelju vjerodostojne dokumentacije, pod uvjetom da računi o obavljenim uslugama prehrane glase na poslodavca i da su podmireni bezgotovinskim putem. Naime, građevinska poduzeća (čije poslovanje predstavlja značaj udio u BDP-u gospodarstva Republike Hrvatske) radnicima na terenu osiguravaju najmanje 60 do 62 obroka mjesečno po radniku, što trenutno s uključenim PDV-om prosječno iznosi najmanje 411,44 eura mjesečno, odnosno najmanje 4.937,29 eura godišnje. Trenutno predloženom izmjenom, visina neoporezivog primitka na ime tih troškova bila bi ograničena na iznos od 1.800,00 eura godišnje. Obzirom na gore obrazloženo, to je premali iznos za pokriće stvarnih troškova, zbog čega razliku do visine stvarnih troškova za topli obrok poslodavac mora isplaćivati kao plaću, što značajno povećava troškove poslovanja i ima negativni učinak na konkurentnost. Stoga držimo da je, sukladno rastu troškova i inflaciji, potrebno izmijeniti visinu neoporezivog primitka na ime troškova prehrane radnika nastalih za vrijeme radnog odnosa kod poslodavaca na temelju vjerodostojne dokumentacije na način da ih se utvrdi neoporezivima do visine stvarnih izdataka, kako je to propisano i za troškove smještaja. Pritom neoporeziv iznos troška treba biti iznos koji se može pravdati računima, jednako kako je određeno za plaćanje najmova stanova radnicima, do iznosa koji se može potkrijepiti materijalnim dokazom. Nije prihvaćen Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak povećan je iznos troškova prehrane radnika nastalih za vrijeme radnog odnosa kod poslodavaca na temelju vjerodostojne dokumentacije s 1.592, 76 na 1.800, 00 eura godišnje odnosno s 132,73 na 150,00 eura mjesečno. Daljnje povećanje neoporezivog iznosa nije moguće prihvatiti zbog postavljenih limita fiskalnih okvira.
21 HOK PRAVILNIK, Članak 3. Predlažemo izmjenu članka 7. stavka 2 red.br 23.- Pomorski dodatak na minimalno 55,00 eura Smatramo kako sve ispod 55 eura je neučinkovito za poticanje nove radne snage i zadržavanje stare radne snage. Nije prihvaćen Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak povećan je iznos pomorskog dodatka s 33,19 na 40,00 eura dnevno. Daljnje povećanje neoporezivog iznosa nije moguće prihvatiti zbog postavljenih limita fiskalnih okvira.
22 Tea Smodlaka PRAVILNIK, Članak 3. Molim izmjenu članka 7. stavka 2 red.br 38. za Premije dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja na temelju vjerodostojne dokumentacije koja se ne smatra oporezivim primitkom do iznosa od 336,00 godišnje podmirene bezgotovinskim putem. Naime, unutar Pravilnika je iskazan zaokruženi iznos neoporezive premije (sa 331,81 EUR na 336,00 EUR) koja je neodrživa. Zdravstvene usluge, lijekovi kao i sve dijagnostičke pretrage su višestruko poskupile u proteklom periodu od više od tri godine te trenutni neoporezivi iznos više ne pokriva niti minimalan iznos police. Molim da se iznos neoporezivog primitka za Premije dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja na temelju vjerodostojne dokumentacije poveća do iznosa od 600,00 EUR ili da se ove dvije neoporezive transakcije odvoje na način da se zasebno kategorizira: - Premije dopunskog zdravstvenog osiguranja na temelju vjerodostojne dokumentacije koja se ne smatra oporezivim primitkom do iznosa od 300,00 godišnje - Premije dodatnog zdravstvenog osiguranja na temelju vjerodostojne dokumentacije koja se ne smatra oporezivim primitkom do iznosa od 300,00 godišnje Djelomično prihvaćen Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak povećan je iznos premija dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja s 331,81 na 500,00 eura godišnje.
23 ANTONIJA ROZALIJA KALEMBER PRAVILNIK, Članak 3. Stavak 11. promijeniti na način da se sav javni prijevoz na službenom put prizna kao trošak prijevoza. Kod višednevnih službenih putovanja moguće je da se od mjesta smještaja pa do mjesta odredišta koristi javni prijevoz (npr. višednevni seminari), ili je moguće da postoji više odredišta koja treba obići. Zatim, moguće je u mjesto odredišta doputovati vlastitim vozilom, ali dalje nastaviti javnim prijevozom radi nemogućnosti pronalaska bližeg parkinga ili jednostavno radi gužve u gradu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
24 VITOMIR BEGOVIĆ PRAVILNIK, Članak 3. Nema se što dodati ,slažem se s navedenim u ovom članku ! https://www.dnevno.hr/gospodarstvo-i-turizam/sever-skrenuo-paznju-na-ono-sto-prijeti-hrvatima-to-ce-dobiti-umjesto-povecanja-placa-2260506/ Uz dodatak: Prema sadašnjoj formuli za izračun usklađivanja mirovina u obzir se uzima 70 posto faktora koji je više rastao te 30 posto faktora koji je rastao u manjem postotku;dakle rast bruto plaća i rast inflacije. Razvidno je da širok raspon raznih dodataka tj, neporeznih naknada ne ulazi u bruto iznos plaća a time ne ulazi niti u formulu rasta bruto plaća a time i usklađivanje mirovina dva puta godišnje. Na takav način izravno su zakinuti korisnici mirovina, a posljedično će biti dugoročno zakinuti i sadašnji radnici a budući umirovljenici. Dakle, potrebno je ukupan iznos mase isplaćenih neporeznih naknada, koje bi trebale biti sastavni dio plaće uključiti u izračun za usklađivanje rasta mirovina, ili reducirati broj i vrstu neporeznih naknada na realnu i opravdanu razinu, a sve ostalo uključiti u oporezivanje a time i u masu rasta plaća za usklađivanje mirovina. Ono što je ključno je da je ukupno porezno opterećenje rada potrebno smanjivati provedbom nužnih a do sada neprovedenih reformi (racionalizacijama, efikasnošću, i dr.). Nije prihvaćen Poreznim propisima uređuje se porezni tretman, ali ne i pravo na isplatu određenih neoporezivih primitaka. Svrha propisivanja neoporezivih iznosa nije isplata plaće putem istih već davanje mogućnosti poslodavcima nagrađivanja i zadržavanja radnika.
25 PELAGOS NET FARMA d.o.o. PRAVILNIK, Članak 3. Predlažemo izmjene iznosa st.23. Pomorski dodatak na minimalno 50 EUR „S obzirom na inflatorni učinak od 2000. godine do danas , kada je određena visina pomorskog dodatka u iznosu od 250 kn (33,18 EUR) , predlažemo da se poveća naknada za pomorski dodatak na minimalno 50 EUR“. Klaster Marikultura Split Nije prihvaćen Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak povećan je iznos pomorskog dodatka s 33,19 na 40,00 eura dnevno. Daljnje povećanje neoporezivog iznosa nije moguće prihvatiti zbog postavljenih limita fiskalnih okvira.
26 HOK PRAVILNIK, Članak 2. Ponavljamo prijedlog, obzirom na poveći broj poslodavaca koji vrše plaćanja za svoje zaposlenike u svrhu sportskih aktivnosti (koje se trenutno oporezuju kao plaća u naravi), da se uvede neoporezivi dodatak za sport. Poslodavci već dosadašnjom praksom pokazuju spremnost na plaćanje ovih naknada, ali bi iste mogli u tom slučaju proširiti (u nekim tvrtkama/obrtima to je trenutno rezervirano radi troškova doprinosa i poreza samo za viši management).Vjerujemo da bi radnici isto puno više koristili, a podaci da smo kao nacija u vrhu Europe po pretilosti alarmiraju na potrebu rasterećenja ovakivh izdataka za poslodavce. Nije prihvaćen Primitak radnika po osnovi naknade za sportske aktivnosti sukladno zakonskim propisima smatra se primitkom od nesamostalnog rada (plaćom) te se na takav način i oporezuje. Uzimajući u obzir fiskalne mogućnosti i konzistentnosti propisivanja neoporezivih primitaka prijedlog nije moguće prihvatiti.
27 HGK PRAVILNIK, Članak 2. U odnosu na članak 6. stavak 1. Pravilnika, Udruženje sportskih klubova predlaže izmijeniti točku 6. na način da se poveća neoporezivi iznos na 1.000,00 EUR mjesečno za športske stipendije, kako bi se provelo usklađenje s važećim Zakonom o sportu koji omogućuje stipendijske ugovore do 24. godine sportaša, do 24.000,00 eura godišnje. U odnosu na točku 7. predlaže se povećati neoporezivi iznos na 5.000,00 EUR godišnje za športske nagrade. U odnosu na točku 8. predlaže se povećati neoporezivi iznos na 1.000,00 EUR mjesečno za naknade koje se isplaćuju športašima amaterima prema posebnim propisima. Nije prihvaćen Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak povećani su iznosi: - športskih stipendija s 232,27 na 560,00 € mjesečno - nagrada za športska ostvarenja s 2.654,18 na 2.800,00 € godišnje - naknade koje se isplaćuju športašima amaterima prema posebnim propisima s 232,27 na 560,00 € mjesečno. Daljnje povećanje neoporezivih iznosa nije moguće prihvatiti zbog postavljenih limita fiskalnih okvira.
28 Nezavisni hrvatski sindikati PRAVILNIK, Članak 2. U vezi čl. 2 kojim se mijenja čl. 6. st.1. predlažemo povećati iznos pod rednim brojem 4. (Stipendije za učenike u tuzemstvu i inozemstvu koji redovito pohađaju srednje, više i visoke škole te fakultete članak 9. stavku 1. točki 14. Zakona) - Naglašavamo ključnu važnost povećanja stipendije na 800,00 eura. Niski iznosi stipendija postavljaju studente u nepovoljan položaj, prisiljavajući ih na dodatni rad uz studij što rezultira produženjem trajanja studiranja i, u konačnici, dovodi do prestanka školovanja za neke od njih. Ovaj nedostatak financijske potpore predstavlja prepreku ostvarivanju punog potencijala intelektualnog kapitala. Stoga, kako bismo poticali razvoj intelektualnog kapitala i dugoročno ulaganje u obrazovanje, nužno je pružiti financijsku potporu studentima/učenicima kako bi se osigurao njihov uspješan akademski put. Sljedeće, čl. 2 kojim se mijenja čl. 6. st.1. predlažemo povećati iznos pod rednim brojem 5. - (Stipendije studenata na sveučilištima u tuzemstvu i inozemstvu koje se dodjeljuju studentima za izvrsna postignuća u znanju i u ocjenama na sveučilištima, a koji su za dodjelu stipendija izabrani na javnim natječajima kojima mogu pristupiti svi studenti pod jednakim uvjetima (članak 9. stavak 1. točka 14. Zakona) – u iznosu od 1000,00 eura. Povećanje stipendija omogućuje studentima neophodnu financijsku podršku, stvarajući uvjete za potpunu predanost obrazovanju. Kvalitetno obrazovanje dovodi do bolje pripremljenih stručnjaka koji, nakon završetka studija, doprinose gospodarskom rastu zemlje. Ulaganje u obrazovanje povećanjem stipendija stvara dugoročnu korist za društvo, stvarajući uvjete za razvoj visokostručne radne snage koja može uspješno odgovoriti na izazove tržišta rada. Nije prihvaćen Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak povećan je iznos stipendija učenicima i studentima za redovno školovanje u tuzemstvu i inozemstvu na srednjim, višim i visokim školama te fakultetima iz članka 9. stavka 1. točke 14. Zakona o porezu na dohodak s 232,27 € na 560,00 € te stipendija studenata na sveučilištima u tuzemstvu i inozemstvu koje se dodjeljuju studentima za izvrsna postignuća u znanju i u ocjenama na sveučilištima, a koji su za dodjelu stipendija izabrani na javnim natječajima kojima mogu pristupiti svi studenti pod jednakim uvjetima iz članka 9. stavak 1. točka 14. Zakona s 530.90 na 840 €. Daljnje povećanje iznosa stipendija nije moguće zbog postavljenih limita fiskalnih okvira.
29 Hrvatska udruga turizma PRAVILNIK, Članak 2. Predlažemo povećati cenzus za rad studenata u skladu s povećanjem minimalne plaće RH za 2024. g. odnosno povećati iznos „Primitaka po posebnim propisima učenika i studenata na školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga (članak 9. stavak 1. točka 6. Zakona) za 20 % koliko će u 2024.g. rasti i minimalna studentska satnica. U predloženim izmjenama predviđeno je povećanje iznosa od 3.185,38 eura na 3.360 eura što je povećanje od 5 %. Naime, s rastom minimalne satnice smanjuje se broj raspoloživih sati rada unutar predviđenog iznosa primitka do kojeg se neka fizička osoba može smatrati uzdržavanim članom, odnosno do iznosa nakon kojeg roditelji gube pravo na olakšicu za dijete/studenta. Rast cenzusa bi trebao pratiti rast min studentske satnice. Također s istim ciljem, a to je mogućnost većeg angažmana studenata predlažemo regulirati neoporezivi status prehrane i smještaja studenata kada im iste osigurava poslodavac na isti način kao i svojim radnicima. U ostalim su pravima studenti izjednačeni s radnicima te smatramo kako bi jednako trebalo biti i za njihov smještaj/prehranu. Nije prihvaćen Uzimajući u obzir povećanje minimalne naknade za obavljanje studentskih poslova ukazala se potreba za prilagodbom iznosa primitaka koje uzdržavani član može ostvariti na godišnjoj razini te je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (NN 151/22) koji je stupio na snagu 23. prosinca 2022. povećan iznos primitaka koje neka osoba može ostvariti i smatrati se uzdržavanim članom s 15.000,00 kn (1.990,84 eura) na 24.000,00 kn (3.185,40 eura). Povećani iznos primjenjivao se već u godišnjem obračunu poreza na dohodak za 2022. Shodno tome, Pravilnikom o izmjenama i dopunama izvršena je i prilagodba iznosa primitaka učenika i studenata za rad preko učeničkih/studentskih udruga na koje se ne plaća porez na dohodak s 15.000,00 kn (1.990,84 eura) na 3.185,38 eura s primjenom od 1. siječnja 2023., a sve s ciljem kako bi se potaknulo mlade ljude koji nastoje steći radno iskustvo tijekom studija na veći angažman na tržištu rada te budući da je unazad nekoliko godina uočena potreba za radnicima na domaćem tržištu rada. Nadalje posljednjim izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (NN 114/23). povećan je iznos osnovnog osobnog odbitka s 530,90 na 560,00 eura s primjenom od 1. siječnja 2024. te shodno tome i iznos do kojeg se netko pa tako i student može smatrati uzdržavanim članom s 3.185,40 na 3.360,00 €, a Pravilnikom o izmjenama i dopunama je dodatno povećan neoporezivi iznos primitaka učenika i studenata na školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga s 3.185,38 eura na 3.360,00 godišnje. Daljnje povećanje/proširenje neoporezivih iznosa nije moguće prihvatiti zbog postavljenih limita fiskalnih okvira.
30 HOK PRAVILNIK, Članak 1. Sekcija računovođa Hrvatske obrtničke komore skreće pažnju na potrebu točne upute Ministarstva financija u djelu priznavanja troška plaćene napojnice na računu za ugostiteljsku uslugu prilikom reprezentacije - da li ista predstavlja trošak za platitelja, točnije da li ista dijeli "sudbinu" glavnog troška - troška reprezentacije, ili nekog drugog troška (npr. moguće je da će se napojnica pojaviti i na računu za hotelski smještaj i sl.) Prihvaćen Dane napojnice u poslovnim knjigama prate sudbinu troškova reprezentacije (50% porezno nepriznat trošak). Napojnica evidentirane u sustavu fiskalizacije ne ulazi u primitke/prihode fizičkih/pravnih osoba (poslodavaca, isplatitelja) budući da se iste naplaćuju u tuđe ime i za tuđi račun.
31 Antonio Prtenjača PRAVILNIK, Članak 1. Poštovana/i, s obzirom na očekivano veliki broj primatelja napojnica, predlaže se riješiti dvojbu u kojem roku poslodavac predaje radniku njegovu napojnicu, odnosno je li napojnica primitak koji treba predati radniku uopće? Naime, iako porezni propis određuje porezni položaj primitka a ne odnos radnika i poslodavca, predlaže se u granicama mogućeg, primjerice kroz Mišljenje Porezne uprave koje uobičajeno objavljujete javno na internetskim stranicama Porezne uprave, uputite poslodavce da ovu problematiku urede izvorima radnog prava (npr. odlukama ili slično). Nije prihvaćen Propisima o porezu na dohodak propisuje se porezni tretman isplaćenih primitaka pa tako i nagrade za dobro obavljenu uslugu (napojnice), način prijave podataka o visini ostvarene nagrade za dobro obavljenu uslugu (napojnice) te praćenje podataka o nagradi za dobro obavljenu uslugu (napojnice) kroz evidencije i knjigovodstvene isprave. Propisuju se odredbe nužne za praćenje primitka koji se ostvaruju kod određenog obveznika fiskalizacije, a koje ne nastaju u odnosu poslodavac i posloprimac već kao davanje od strane treće osobe. Stoga se poreznim propisima ne određuju ostali odnosi koji su stvar dogovora između poslodavaca i posloprimca te načina njihova međusobnog odnosa i pravila poslovanja. Prema navedenom, poreznim propisima se ne određuje kada će se i kako iznos ostvarene nagrade za dobro obavljenu uslugu (napojnice) isplatiti, već se određuje način njezina evidentiranja kako bi se ostvareni iznos nagrade za dobro obavljenu uslugu (napojnice) kao prava osobe mogao odvojeno iskazati i nadzirati od iznosa ostvarenog prometa obveznika fiskalizacije. Obveznik fiskalizacije, u čijem je poslovanju određena osoba ostvarila napojnicu evidentiranu u njegovim evidencijama i knjigovodstvima ispravama kao pravo te osobe, u obvezi je da iskazane ostvarene iznose napojnice prijavljene u sustav fiskalizacije, mjesečno prijavi Poreznoj upravi iskazivanjem podataka po OIB-u svake osobe koja je tu napojnicu ostvarila. Ujedno, ukoliko je iznos ostvarene napojnice iznad godišnjeg neoporezivog dijela, obveznik fiskalizacije bit će u obvezi obračunati, obustaviti i uplatiti porez na dohodak do 15. dana u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca u kojem su ostvarene napojnice iznad propisanog godišnjeg neoporezivog iznosa. Podatke o ostvarenoj napojnici po osobi prijavljivat će obveznik fiskalizacije na Obrascu JOPPD. Dakle, poreznim propisima propisana je obveza obračuna i uplate poreza na dohodak po osnovi napojnica, ali ne i trenutak isplate napojnica, stoga će poslodavac pri isplati istih morati voditi računa o eventualnom prelasku neoporezivog iznosa te obračunavanju i plaćanju porezne obveze.
32 FRANJO GOLUBIĆ PRAVILNIK, Članak 1. Predlažem da se iza stavka 17. doda novi stavak 18. koji glasi: "(18) Porez na dohodak ne plaća se na premije dopunskog i dodatnog zdrastvenog osiguranja koje u ime i za račun umirovljenika obustavlja i uplaćuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje prilikom isplate mirovima temeljem ugovorenih polica dopunskog i dodatnog zdrastvenog osiguranja." Obrazloženje: Smatram da su umirovljenici, kao bivši zaposlenici, neopravdano diskriminirani i materijalno oštećeni, u donosu na sadašnje zaposlenike, jer isti ostvarujz pravo na neoporezivve primitke dohotka s osnova plaćenih premija dopunskog i dodatnog zdrastvenog osiguranja dok se umirovljenicima plaćanje tih istih premija zdrastvenog osiguranja tretira kao oporezivi dohodak i nemaju pravo na umanjenje porezne osnovice za plaćanje tih premija zdrastvenog osiguranja. Predlažem da se u ovom, ili nekom drugom članku prijedloga propisa, iznađe mogućnost da se propiše i pravo umirovljenika na umanjenje osnovice plaćanja poreza na dohodak za plaćanje premija dopunskog i dodatnog zdrastvenog osiguranja kao što je to propisano za zaposlenike kojima se uplaćene premije za istu namjenu ne smatraju oporezivim primicima na koje se plaća porez na dohodak. Smatram da se ovakvim nejednakim tretmanom umirovljenici stavljaju u nejednak položaj vezano na svoj porezni tretman, neovisno o njihovoj ekonomskoj snazi za plaćanje poreza, te smatram da je potrebno tretman umirovljenika u pogledu plaćanja poreza na dohodak, za premije dopunskog i dodatnog zdrastvenog osiguranja, uskladiti sa položajem zaposlenih radnika. Ukoliko isto nije moguće regulirati na predloženi način predlažem da se umirovljenicima omogući umanjenje porezne osnovice u posebnom poreznom postupku prilikom podnošenja godišnje porezne prijave. Posebno naglašavam činjenicu da upravo umirovljenici, kao i druge starije osobe koje nisu zaposlenici, imaju najveće potrebe i dodatne troškove oko raznih doplataka za ljekove i zdrastvene usluge koje ne pokriva obavezno zdrastveno osiguranje. Nije prihvaćen Prema trenutno važećim propisima o porezu na dohodak, sve fizičke osobe ne mogu u godišnjem obračunu koristi uvećani osobni odbitak temeljem uplaćenih premija životnog osiguranja s obilježjem štednje, dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja, dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja i stvarnih troškova zdravstvenih usluga u Republici Hrvatskoj za vlastite potrebe, odnosno mogućnost uvećanja osobnog odbitka u godišnjem obračunu po navedenim osnovama ukinuta je 1. srpnja 2010. Ističe se da je mogućnost uvećanja osobnog odbitka u godišnjem obračunu po navedenim osnovama ukinuta od 1. srpnja 2010. za sve porezne obveznike neovisno o tome radi li se o radniku ili umirovljeniku. Isto tako, od navedenog datuma (od 1. srpnja 2010.) omogućeno je poslodavcima da (ako to proizlazi temeljem izvora radnog prava), neoporezivo uplaćuju premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja u korist svojih radnika do 500 kn (66,37 eura) mjesečno odnosno 6.000,00 kn (796,44 eura) godišnje, a koje su se do 30. lipnja 2010. smatrale oporezivim primitkom po osnovi nesamostalnog rada. Nadalje od 1. siječnja 2020. propisani su novi neoporezivi primici koje poslodavci mogu (ako to proizlazi temeljem izvora radnog prava), isplaćivati svojim radnicima, među ostalim, neoporezivi primici koji se koji se odnose na premije dopunskog i dodatnog osiguranja na temelju vjerodostojne dokumentacije do 2.500,00 kn (331,81€ godišnje). Izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak od 1. siječnja 2024. iznos je povećan na 500,00 €. Posebno ističemo kako pravo radnika na isplate navedenih primitaka ne proizlaze iz poreznih propisa već su ta prava propisana izvorima radnog prava dok je poreznim propisima uređen samo porezni tretman tih primitaka (proizišlih temeljem izvora radnog prava). Dakle, riječ je o primicima koje poslodavci isplaćuju radnicima na temelju radnog odnosa odnosno ugovora o radu i ostalih izvora radnog prava, a koji mogu biti oporezivi ili neoporezivi ovisno o isplaćenom iznosu, odnosno isti su neoporezivi samo do propisanog iznosa, dok se u djelu isplaćenom iznad propisanog neoporezivog iznosa smatraju oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada, a isplatitelji – poslodavci imaju obvezu o isplaćenim oporezivim i neoporezivim primicima tijekom godine podnositi propisano izvješće - Obrazac JOPPD.
33 HRVATSKA UDRUGA BANAKA PRAVILNIK Poštovani, ponavljamo komentar koji je već ranije upućen u sklopu Savjetovanja o izmjenama i dopuna Zakona o porezu na dohodak, iz razloga jer navedeni komentar nije prihvaćen uz odgovor koji nažalost ne rješava problem, pa Vas stoga molimo da još jednom razmotrite ovo pitanje. Značajan je broj poslodavaca u posljednje dvije godine pokrenuo ili planira pokrenuti različite programe dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica, kako bi na taj način nagradili predanost svojih radnika i motivirali ih za ostanak i daljnji doprinos poslovnom uspjehu društva čiji su dioničari. Sukladno Zakonu dohotkom od kapitala po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica smatra se i dodjela vlastitih dionica povezanog društva u inozemstvu. Navedenu mogućnost iskoristila je i jedna od naših članica koja je tijekom 2022. uspješno implementirala program dodjele dionica inozemnog matičnog društva svim svojim radnicima, a tijekom svibnja 2023. inozemno matično društvo isplatilo je i dividendu za više od 3.200 radnika tuzemne kreditne institucije. Vrijedi svakako istaknuti da se ovdje u pravilu radi o relativno malom iznosu dividende za većinu radnika (ukupno cca 20 eura neto po radniku). Bitno je naglasiti da je sjedište inozemnog matičnog društva navedene kreditne institucije u Republici Austriji, te da je isplatitelj prije isplate obračunao i ustegnuo 27,5% austrijskog poreza na dividendu. Iako je prema odredbama Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Austrije i Hrvatske (dalje Ugovor) propisana maksimalna porezna stopa od 15%, isplatitelj zbog rigoroznih domicilnih poreznih pravila nije bio u mogućnosti primijeniti navedenu ugovornu stopu, već je obračunao porez po jedinstvenoj domicilnoj poreznoj stopi. Potvrđeno nam je kako se oporezivanje dividendi odvija sintetički, odnosno od ukupno izglasane dividende se odmah usteže 27,5% austrijskog poreza na dividende, a preostali neto iznos se isplaćuje na skrbničke račune dioničara. Isplatitelj pritom nema informacije tko je imenom i prezimenom u trenutku isplate dividende vlasnik dionica. Također, isplatitelj je dostavio detaljne upute o pokretanju zahtjeva za povrat više obračunatog austrijskog poreza (razlika između obračunatih 27,5% i Ugovornih 15% poreza), a što je poprilično kompleksna, dugotrajna i troškovno nezanemariva procedura koju samostalno treba pokrenuti svaki radnik koji želi povrat navedenog poreza iz Austrije. Ono što se nameće kao dodatni problem s aspekta hrvatskih poreznih propisa je pitanje uračunavanja poreza na dividendu plaćenog u Austriji putem obrasca INO-DOH. Naime, prema članku 80. stavak 3. Zakona „porez plaćen u inozemstvu može se uračunati samo na temelju potvrde inozemnog poreznog tijela ili za to ovlaštene osobe o uplaćenom porezu u inozemstvu“. U Vašem odgovoru na naš komentar poslan u okviru Savjetovanja prilikom zadnjih izmjena Zakona o porezu na dohodak naveli ste kako se izraz „ovlaštene osobe“ odnosi na tijela koja su prema propisima druge države nadležna za izdavanje takvih potvrda. No, problem je u tome što ne postoji druga ovlaštena osoba niti tijela prema propisima Republike Austrije koja bi mogla izdati potvrdu koju zahtijevaju hrvatski propisi o oporezivanju dohotka. S obzirom na navedeno, evidentno je da porezni obveznici rezidenti RH kao primatelji inozemne dividende iz Austrije nisu u mogućnosti pribaviti propisanu potvrdu iz osnovnog razloga što takvu potvrdu austrijsko porezno tijelo ili druga ovlaštena osoba ne mogu niti izdati, jer ne posjeduju podatke o vlasnicima dionica i primateljima dividende za koje je obračunat austrijski porez. Navedene podatke posjeduje samo skrbnik odnosno kreditna institucija kod koje se vodi račun imatelja dionica inozemnog društva. Iz istog razloga navedeni podaci neće niti biti predmet razmjene podataka prema međunarodnim ugovorima sukladno članku 84. stavku 10. Pravilnika o porezu na dohodak. Shodno tome, zaključujemo da primatelji inozemne dividende iz Austrije neće niti moći izvršiti uračunavanje poreza na dividende plaćenog u Austriji, a što onda automatski dovodi i do obveze obračuna dodatnog poreza na inozemnu dividendu u RH po stopi od 10% + eventualni prirez. U tom slučaju dvostruko oporezivanje postaje realnost bez obzira na postojanje Ugovora između Austrije i Hrvatske, jer će primatelji dividende kao tuzemni porezni obveznici biti opterećeni s 27,5% austrijskog poreza na dividendu i dodatno 10% hrvatskog poreza na dividendu plus prirez. Time bi de facto bile direktno prekršene odredbe članka 23. i 25. Ugovora koje se odnose na izbjegavanje dvostrukog oporezivanja i postupak zajedničkog dogovaranja. U cilju da se izbjegne dvostruko oporezivanje primatelja inozemnih dividendi, predlažemo da se u postojećim odredbama članka 84. Pravilnika o porezu na dohodak uzme u obzir gore navedena činjenica, te da se za svrhe uračunavanja poreza na dividende plaćenog u inozemstvu iznimno priznaje i potvrda skrbnika odnosno kreditne institucije kod koje se vodi račun imatelja dionica inozemnog društva. Nije prihvaćen Kako bi se izbjeglo dvostruko oporezivanje i da bi se uredio porezni tretman ostvarenog dohotka rezidenata i nerezidenata dviju država sklapaju se ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja te bi članice potpisnice navedenih ugovora trebale surađivati i poštivati tako ugovorene odredbe. Republika Hrvatska ima u primjeni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s Republikom Austrijom. Budući da će hrvatski rezidenti ostvarivati dohodak od kapitala po osnovi dividendi od austrijskog isplatitelja pri oporezivanju istog potrebno je primijeniti odredbe članka 10. stavka 2. točke a) Ugovora između Republike Hrvatske i Republike Austrije o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu (Narodne novine - Međunarodni ugovori. broj 3/01; u daljnjem tekstu: Ugovor) gdje je propisano da se dividende mogu oporezivati i u Republici Austriji čiji je rezident društvo koje plaća dividende, i to prema zakonima Republike Austrije, ali ako je primatelj dividendi stvarni korisnik, tada tako utvrđeni porez ne smije biti veći od 15% od bruto iznosa dividendi. Kako bi ostvarili pravo na primjenu odredbi članka 10. stavka 2. točke a) Ugovora hrvatski rezidenti trebali bi austrijskom isplatitelju dividende dostaviti dokaz da su isti hrvatski porezni rezidenti kako bi austrijski isplatitelj mogao primijeniti odredbe Ugovora prilikom isplate samih dividendi odnosno kako bi mogao oporezivati predmetne dividende stopom od najviše 15% od bruto iznosa dividendi. Potvrdu da su hrvatski porezni rezidenti isti mogu zatražiti putem e-Porezne ili odlaskom u mjesno nadležnu ispostavu Porezne uprave gdje će im se izdati potvrda da su isti porezni rezidenti Republike Hrvatske te da isti shodno tome imaju pravo na pogodnosti iz predmetnog Ugovora. Ukoliko bi austrijski isplatitelj u trenutku isplate primijenio samo odredbe austrijskih poreznih propisa, hrvatski porezni rezidenti, primatelji dividendi trebali bi se obratiti austrijskom isplatitelju dividende i austrijskom poreznom tijelu sa zahtjevom za povratom više plaćenog poreza. Porez plaćen u inozemstvu može se uračunati samo na temelju potvrde inozemnog poreznog tijela ili za to ovlaštene osobe o uplaćenom porezu u inozemstvu. Napominjemo kako se izraz „ovlaštene osobe” odnosi na tijela koja su prema propisima druge države nadležna za izdavanje takvih potvrda.
34 MIHAJLO PAVIĆ PRAVILNIK Molim Poreznu da naprave API sučelja za pristup podacima vezano za porezne općine i stope poreza na dohodak. Obrazloženje: ovime bi se uvelike olakšao posao operaterima na obračunu dohotka jer ne bi morali ručno mijenjati stope poreza na 556 općina koliko ih imamo u Republici Hrvatskoj. Iako neke neće mijenjati stope koje su trenutno na snazi, znamo da je rok 15.12.2023. da se izjasne, a onda do siječnja ne preostaje puno vremena operaterima na obračunima da si ažuriraju stope za sve općine koje koriste na obračunu. Firme koje imaju podružnice po cijeloj Hrvatskoj (np. pekare, zaštitarske firme , trgovački lanci) imaju puno posla za odraditi u kratkom roku. Dajte barem onda pristup tim informacijama na temelju oznake porezne općine pa da programeri ugrade taj dio u svoja rješenja kako bi barem malo olakšali onima koji zaista trebaju pomoć na obavljanju tog posla. Unaprijed hvala. Primljeno na znanje Jedinice lokalne samouprave dužne su odluku svog predstavničkog tijela o visini poreznih stopa objaviti u Narodnim novinama te dostaviti Ministarstvu financija, Poreznoj upravi radi objave poreznih stopa na mrežnim stranicama Porezne uprave. Ažurirana tablica propisanih stopa godišnjeg poreza na dohodak dostupna je pod sljedećom poveznicom: https://www.porezna uprava.hr/Stranice/Vijest.aspx?NewsID=3638&List=Vijesti.
35 LJILJANA VIDIĆ RKMAN PRAVILNIK Poštovani, zamolila bih da uzmete u obzir zakonske izmjene Pravilnika u dijelu korekcije JOPPD obrasca prema čl 83. st 7 gdje trenutno stoji "Podaci o OIB-u podnositelja, OIB-u obveznika plaćanja, OIB-u stjecatelja/osiguranika, oznaci izvješća i podaci upisani pod 1. do 9. na stranici B Obrasca JOPPD, ne smiju se ispravljati ili mijenjati. Podaci o iznosu obračunanog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje ne smiju se mijenjati na niži iznos od iznosa iskazanoga na izvornom Obrascu JOPPD ako je osobni račun u obveznom mirovinskom fondu zatvoren." U praksi već postoji nekoliko situacija gdje se isplaćuju razni oporezivi primici osobama koje su preminule na način kako je propisano trenutnim zakonodavstvom. Znamo i sami da programska rješenja koje koristimo nisu savršena pa se pogreška može dogoditi. U praksi tražimo i odobrenje Regosa koji nam ne može izaći u susret zbog odredbe navedenog članka. Molim vas da uzmete u obzir opciju izmjene uvjeta ispravke predanih JOPPD obrazaca na kojima su utvrđena odstupanja. Vjerujte riješili biste dosta problematike s kojom se susrećemo u praksi. Primljeno na znanje Napominje se kako je Obrazac JOPPD zajednički obrazac REGOS-a i Porezne uprave te da je za izmjenu traženih uvjeta potrebno zajedničko iznalaženje rješenja i postizanje suglasnosti od strane istih.
36 DIANA TOMIČIĆ PRAVILNIK Pravilnikom je potrebno definirati i porezni položaj NAPOJNICE za DAVATELJA - naime ako imamo račun koji glasi na jedan iznos i plaćeno je karticom na kojoj je veći iznos (uvećano za napojnicu) - iznos računa je porezno priznati trošak u cijelosti ili kao reprezentacija 50%, ali što predstavlja davatelju ta razlika napojnice za koju ne posjeduje račun? Prihvaćen Dane napojnice u poslovnim knjigama prate sudbinu troškova reprezentacije (50% porezno nepriznat trošak). Napojnica evidentirane u sustavu fiskalizacije ne ulazi u primitke/prihode fizičkih/pravnih osoba (poslodavaca, isplatitelja) budući da se iste naplaćuju u tuđe ime i za tuđi račun.
37 Branimir Gospić PRAVILNIK Hrvatska turistička kartica projekt je Vlade RH i Ministarstva turizma i sporta s 2 cilja: 1. povećanje potrošnje hrvatskih građana u ugostiteljstvu i turističkim sadržajima na području cijele Republike Hrvatske, 2. te pomoći poslodavcima jer mogu svakom radniku isplatiti 332 EUR/god neoporezivo. Idemo vidjeti općenito situaciju na tržištu rada i kretanja, sveukupno korištenje neoporezivih primanja, te u svemu tome gdje je Cro card. Sukladno podacima Državnog zavoda za statistiku, prema zadnjem popisu stanovništva iz 2021 godine, Hrvatska broji 3.87 milijuna stanovnika, što je 0.4 milijuna (9.64%) manje u odnosu na prethodni popis. Dakle, sve nas je manje i manje i taj trend će se nastaviti kada pogledamo kretanje useljenih i iseljenih, nataliteta i mortaliteta, omjera radnika i umirovljenika. S druge strane, unatoč pandemiji, potresu, ratnim zbivanjima u Ukrajini, inflaciji, i sl. hrvatsko gospodarstvo pokazuje žilavost i konstantan rast BDP-a. Uzmemo li referentnu 2019 godinu prije pandemije, BDP je narastao s 54 na 67 milijardi EUR u 2022 godini. Vjerojatnost da će se ovakav trend nastaviti je jako velika kada imamo na umu pozitivne učinke uvođenja EUR kao sl. valute, ulazak u Schengen, EU sredstva (preko 20 milijardi EUR-a), snažan oporavak turizma nakon pandemije, itd. S toga, Beveridgeovom krivulja pokazuje da je tržište rada u Hrvatskoj trenutno izuzetno “napeto”. Ta napetost rezultat je balansiranja između potražnje za radom od strane poduzeća i raspoložive ponude rada od strane radnika. Aplikativna vrijednost ovog pokazatelja ogleda se u tome što napetost na tržištu rada snažno korelira s budućim kretanjem stope rasta plaća u zemlji. Dakle, za očekivati je daljnji snažan rast plaća, benefita i drugih primanja, te općenito značajno poboljšanje odnosa u svakom pogledu s radnikom. Uslijed navedenog, Republika Hrvatska i Vlada RH lijepo prepoznaje potrebu gospodarstva i poduzetnika tako je u nekoliko navrata mijenjala Zakon o radu i Pravilnik o porezu na dohodak i na taj način, pored drugih mjera, proširivala neoporeziva primanja. Poslodavci su svojim zaposlenicima u prošloj 2022 godini povećali plaće za 7.4% i isplatili oko 1.6 milijardi EUR-a neoporezivih stavki (koje ne ulaze u statistike prosjeka plaće), to je godišnje povećanje za čak 40 posto. Što znači da su poslodavci prepoznali i iskoristili porezno rasterećenje i pomoć države. U tom smjeru, prije 3-4 godine osmišljen je Cro card kao dodatan način kako radnika nagraditi i isplatiti neoporezivo, a s druge strane povezati i jačati domaću potrošnju u turizmu. Prema podacima Porezne Uprave, prošlu godinu je bilo nešto manje od 900 poslodavaca kao podnositelja za Cro Card. A od početka funkcioniranja Cro card-a do kraja 2022 godine prema podacima Ministarstva turizma ukupno je izdano 4.700 kartica od mogućih 1.6 mil (koliko Hrvatska trenutno broji radnika), a poslodavci su u prvih pet mjeseci u 2023 godini uplatiti oko 4.5 mil. EUR. Dakle, prema prikazanim podacima Cro car je definitivno prisutan, ali puno veći broj poslodavaca i u puno većim iznosi koriste druge neoporezive stavke. Prije svega, podsjetimo se kako cijela priča izgleda. Hrvatsku turističku karticu mogu izdavati banke koje su s Ministarstvom turizma i sporta potpisale Sporazum. Trenutno su to Hrvatska poštanska banka i Podravska banka u kojima korisnik (zaposlenik) može otvoriti račun za Cro card. Procedura je sljedeća: 1. ZAHTJEV - zaposlenik treba zatražite otvaranje transakcijskog računa za posebne namjene tj. Cro card 2. DOKUMENTACIJA - ako zaposlenik nije klijent navedenih banaka, potrebno je ispuniti Upitnik za provedbu dubinske analize i priložite identifikacijski dokument (obostrana kopija osobne iskaznice ili putovnice). 3. UGOVOR - potpisati Ugovor i platiti naknadu za izdavanje Cro card (cca 7 EUR). 4. BROJ RAČUNA ZA ISPLATU - informirati svog poslodavca u RH o broju računa na koji će isplaćivati sredstva. 5. DOSTAVA KARTICE - banka će poštom poslati na kućnu adresu karticu. 6. DOSTAVA PIN-a - banka će PIN također distribuirati na adresu zaposlenika s vremenskim odmakom od distribucije kartice 7. AKTIVACIJA KARTICE - zaposlenik treba potvrdite aktivaciju prvom transakcijom na POS terminalu uz autorizaciju dobivenim PIN-om. Naravno, prije svih ovih koraka, poslodavaca treba donijeti odluku o korištenju Cro card i informirati zaposlenika o tome kako bi zaposlenik krenuo s navedenim koracima. Hrvatskom turističkom karticom moguće je plaćati: o usluge u svim ugostiteljskim objektima koji pružaju usluge pripremanja hrane i točenja pića (restorani, kafići, fast food itd.) o usluge u svim objektima koji pružaju uslugu smještaja (hoteli, kampovi, pansioni, privatni iznajmljivači itd.), o usluge chartera (iznajmljivanje brodova) te o ostale usluge turističkih agencija na području Republike Hrvatske Ipak, tu su još dva uvjeta: o prodajno mjesto posjeduju POS aparat te prihvaća plaćanje platnim karticama, o prema NKD klasifikaciji je registrirano za: 55 Smještaj, 56 Djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića, 77.34 Iznajmljivanje i davanje u zakup (leasing) plovnih prijevoznih sredstava, 79.1 Djelatnosti putničkih agencija i organizatora putovanja (turoperatora) na području RH. Kada se gleda „put“ kako poslodavac i zaposlenik mogu iskoristiti druge popularne neoporezive stavke poput nagrade za radne rezultate, prigodne nagrade, ili još bolja usporedba slične stavke koje nisu isplative u novcu poput prehrane u naravi do 1.600 EUR/god po djelatniku (doduše tu je moguća isplata u novcu 800 EUR/god), dodatno i dopunsko, sistematski pregledi, III mirovinski stup, i slično, tada se doima da bi put do neoporezivih sredstava kroz Cro card mogao biti kraći i jednostavniji. Pored navedenog, kada poslodavac i zaposlenik ipak zasuču rukave i potrude se dobiti u ruke Cro card, kod zaposlenika se javlja niz otvorenih pitanja: o POPUST – ideja oko Cro card-a je bila da prodajna mjesta odobravaju popust za Cro card korisnike, pogotovo izvan glavne sezone, i da se na taj način potiče 365 turizam. Međutim, zaposlenike uopće nema nigdje informaciju gdje i koliki popust može ostvariti. Na web-u Cro card-a nema nikakvih popusta za ugostiteljske objekte, turističke agencije i turoperatore, charter, dok svega 7 hotela nudi simbolične popuste, obično 10 % o PRIHVAT KARTICE – jasno je definirano koje uvjete (NKD klasifikacija, POS uređaj, itd.) treba zadovoljiti prodajno mjesto za Cro card, ali kako da to zna zaposlenik prije same konzumacije usluge, osim da kontaktira prodajna mjesta, fizički posjeti i upita na prodajnom mjestu, ili sam pretpostavi ako netko ima apartman valjda ima POS uređaj kojim ću moći platiti uslugu, ali svima je jasno da to na terenu nije tako o ONLINE PLAĆANJE – znamo kako turizam danas funkcionira, praktički sve se događa u online svijetu što se tiče rezervacija i plaćanja, međutim Cro Card-om nije moguće izvršiti plaćanje online. Da li je Hrvatska turistička kartica zaživjela među poslodavcima i zaposlenicima, govore sljedeće činjenice i brojke: o KORISNICI - od ukupno 1.6 mil zaposlenik u Hrvatskoj svega 4.700 zaposlenika posjeduje Cro card o ISPLAĆENA SREDSTVA - u prva 4 mjeseca 2023 godine isplaćeno je 400 mil. EUR neoporezivih stavki, a u prvih 5 mjeseci kroz Cro Card je isplaćeno 4.5 mil EUR. Ovdje je važna informacijama da se veći dio neoporezivih stavki isplati krajem godine kada poslodavci znaju kako će završiti godinu i koliko će nagraditi svoje zaposlenike o IZDAVATELJJI CRO CARD-a - od ukupno 22 banke u Hrvatskoj 2 banke su izdavatelj Cro card-a o PRODAJNA MJESTA I POPUSTI - Hrvatska je turistička zemlja gdje turizam ima ozbiljan utjecaj na BDP, što znači da postoji stotine tisuća sudionika na turističkom tržištu od ozbiljnih igrača i velikih hotelskih lanaca, agencija i turoperatora, chartera, ugostiteljskih subjekata pa sve do malih iznajmljivača apartmana, međutim samo njih 7 nudi popust za Cro card korisnike Kada smo kod prodajnih mjesta, vrlo su važna 2 detalja i uvjet za prodajno mjesto: o posjedovanje POS uređaja o nemogućnost online plaćanja Zašto je to važno spomenuti? Okosnicu hrvatskog turizma i dalje čini privatni smještaj i mali iznajmljivači. Baš kod njih često se otvaraju teme oporezivanja nekretnina, prihoda od najma, i sl, te sivo tržište. Prethodno spomenutim uvjetima, mali iznajmljivač je eliminiran iz sudjelovanja u Cro card-u jer ne može svoju uslugu naplatiti putem Cro card-a. Naravno, može se postaviti pitanje i zaključak – pa neka nabave POS uređaje, ali da imaju potrebe za tim oni bi to već nabavili u svom poslovanju. Dakle, to nije realan scenarij i ako ovako ostane npr. mali iznajmljivač je isključen iz ove podrške. Cijela zamisao oko jačanja gospodarstva i pomoći poslodavcima i zaposlenicima kroz kreiranje novih neoporezivih stavki, te uvezivanje domaće potrošnje i 365 turizma je odlična. Ideja je zaista sjajna i za svaku pohvalu. Međutim, realizacija može biti bolja. Država kao i inače treba definirati prioritet i fokus (kao što i jest u ovom slučaju i to je dobro). Zatim urediti zakonski, pravni i porezni okvire, a potom prepustiti tržištu da kreira ponudu i proizvode unutar zadanih okvira. Dobra stvar kod Cro card-a je što neoporeziva sredstva nisu isplativa u novcu i imaju ciljanu svrhu, kolikogod na prvu ne zvuči dobro jer bi svaki zaposlenik vjerojatno volio to dobiti na svoj račun. Zašto je važno ovu temu otvoriti? Neki poduzetnici takve pozicije (nagradu za radne rezultate, prigodne nagrade, prijevoz, najam stana, korištenje privatnog vozila u sl. svrhe, i sl.) koriste za isplatu kao dio plaće ili bonusa, što nije u skladu sa zakonom koji definira da neoporezive stavke idu na trošak poslodavca a ne radnika. U takvom slučaju, radnik ima 3 minusa, jer neoporezive stavke: o MIROVINA - ne pune mirovinski fond i zaposleniku će mirovina biti manja na takav način (ionako svi vidimo da treba redizajnirati taj dio jer inače ništa od mirovina, i onda još ovo) o PROSJEK PLAĆE - ne ulaze u prosjek plaća, u slučaju bolovanja i porodiljnog dopusta (ionako nam je natalitet grozan) o KREDITNA SPOSOBNOST - smanjuje kreditnu sposobnost jer određene banke ne uzimaju u obzir prilikom procjene kreditne sposobnosti (uslijed inflacije kada su npr. stan i automobil nikad skuplji ovo još otežava ionako već tešku situaciju za prosječnog zaposlenika) Sada je zaposlenik u puno boljoj poziciji, prepoznaje ovakve stvari i na tržištu bira poslodavce koje imaju jasno definiranu plaću i bonuse kroz bruto2, dok neoporezive stavke koristi kao dodatak. PRIJEDLOG: Predlaže se izmjena uvjeta na koji način poslodavac i zaposlenik mogu koristiti CRO CARD na način da se definira korištenje ove neoporezive stavke na više načina: o Prvi – kao što je to već učinjeno, putem posebnog Pravilnika Ministarstva turizma i sporta za „Cro card“ o Drugi (novi) – uz poštIvanje sljedećih uvjeta: o naknadu za podmirivanje troškova ugostiteljskih, turističkih i drugih usluga namijenjenih odmoru radnika do 336 EUR/god moguće je koristiti isključivo u naravi i bezgotovinskim plaćanjem o navedena sredstva je moguće koristiti isključivo kod subjekata koji su po NKD klasifikaciji registriran: 55 Smještaj, 56 Djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića, 77.34 Iznajmljivanje i davanje u zakup (leasing) plovnih prijevoznih sredstava, 79.1 Djelatnosti putničkih agencija i organizatora putovanja (turoperatora) na području RH. o Vjerodostojna dokumentacija (ulazni račun pružatelja usluga, ime i prezime zaposlenika na kojem se odnosi trošak) i evidencija u poslovnim knjigama Dakle, vrlo slično kao što je to slučaj na primjer kod korištenja Dara u naravi ili prehrane u naravi, dopunskog i dodatnog osiguranja, sistematskih pregleda, III mirovinskog stupa. Iz prakse se vidi da te pozicije neoporezivih stavki poslodavci lako koriste i velikom volumenu. Nije prihvaćen Propisima o porezu na dohodak propisan je porezni tretman naknade za podmirivanje troškova ugostiteljskih, turističkih i drugih usluga namijenjenih odmoru radnika, dok su uvjeti uređeni posebnim propisima. Uređenje uvjeta kroz više propisa i na više načina dovelo bi do nejasnoća u provedbi te narušavanja pravne sigurnosti. Napominje se da se iznos naknade za podmirivanje troškova ugostiteljskih, turističkih i drugih usluga namijenjenih odmoru radnika od 2. siječnja 2024. povećava s 331,81 € na 400 €.