Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Vodovod d.o.o. Slavonski Brod PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 7. Vodovod d.o.o. Slavonski Brod predlaže da se kroz odredbe izmjene Zakona o cestama ukine ukupna obaveza plaćanja služnosti koja je nastala temeljem Zakona o cestama do 31.12.2023., za već ispostavljene račune i za one koji još nisu dostavljeni bez obzira je li dodatak ugovoru sklopljen ili ne budući da se radi o značajnim sredstvima koji će zasigurno utjecati na poslovanje društva. Kao posljedicu će imati povećanje cijene isporuke vodnih usluga. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Primjedba se ne prihvaća iz razloga što donošenjem novih zakonskih odredbi nije moguće intervenirati u završene ugovorne odnose, osim ako ugovori imaju produljeno djelovanje, a I tada se na to djelovanje mogu primjeniti odredbe novog zakonskog režima, ali samo na dio odnosa subjekta koji još nije okončan u trenutku stupanja na snagu novog zakona.
2 SONJA BREKA TKALEC PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 7. MEĐIMURSKE VODE d.o.o., Čakovec, Ulica Matice hrvatske 10 su trgovačko društvo registrirano za obavljanje djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje. MEĐIMURSKE VODE d.o.o. predlažu da se u Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama regulira i pravna situacija vezano uz ugovore o pravu služnosti i o pravu građenja komunalnih vodnih građevina na javnoj cesti sklopljenih nakon 04.01.2022. godine pa sve do danas, a u kojim ugovorima je ugovorena naknada za služnost te je po nekim ugovorima predmetna naknada već i naplaćena. Predlaže se da se prijedlogom izmjena i dopuna zakona obuhvate i ti slučajevi te da se isto regulira na način da se sve isplaćene naknade moraju vratiti uplatitelju (javnim isporučiteljima vodnih usluga) u roku od 6 mjeseci od stupanja na snagu zakona. Isto tako da se obuhvate i slučajevi gdje su sklopljeni ugovori nakon 04.01.2022. godine sa ugovorenom naknadnom za služnost, ali koja naknada još uvijek nije naplaćena. Naime, u prijedlogu izmjena i dopuna zakona, u glavi Prijelazne i završne odredbe, regulirani su samo slučajevi ugovora sklopljenih do 04.01.2022. godine i njihovih dodataka, ali nisu regulirani slučajevi ugovora sklopljenih nakon 04.01.2022. godine u kojima je ugovorena naknada za služnost. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Primjedba se ne prihvaća iz razloga što donošenjem novih zakonskih odredbi nije moguće intervenirati u završene ugovorne odnose, osim ako ugovori imaju produljeno djelovanje, a I tada se na to djelovanje mogu primjeniti odredbe novog zakonskog režima, ali samo na dio odnosa subjekta koji još nije okončan u trenutku stupanja na snagu novog zakona.
3 Vinkovački vodovod i kanalizacija d.o.o. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 7. Vinkovački vodovod i kanalizacija d.o.o. Vinkovci, Dragutina Žanića-Karle 47A, javni je isporučitelj vodnih usluga za uslužna područja koja obuhvaća gradove Vinkovce i Otok te brojne općine Vukovarsko-srijemske županije. Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama, a koji je prijedlog ovog javnog savjetovanja predviđa ukidanje obveze plaćanja godišnje naknade za služnost cjevovoda vodne infrastrukture (vodoopskrba i odvodnja) izgrađenih ili pak projektiranih u cestovnom zemljištu. Ova odredba stupila bi na snagu objavom Zakona u Narodnim Novinama, najvjerojatnije početkom 2024.godine. Temeljem važećeg Zakona o cestama, krajem 2023. godine, Hrvatske ceste ispostavile su javnim isporučiteljima vodnih usluga račune za predmetnu služnost. Iste račune Hrvatske ceste ispostavile su za projektirane još neizgrađene cjevovode kao i za izgrađene cjevovode. Primjerice, Vinkovački vodovod i kanalizacija d.o.o. Vinkovci tijekom 2023.g. zaprimio je 37 računa, od čega su 33 računa ispostavljena 1. prosinca 2023.g. godine. Ukupni je iznos ovih računa je preko 50.000,00 €, a od Hrvatskih cesta d.o.o. idućih dana očekujemo dostavu značajnog broja novih računa s pretpostavljenim ukupnim potraživanjem naknade za služnost preko 100.000,00 €, a koje se odnosi na 2023. godinu. Ovaj iznos značajno tereti troškove poslovanja javnog isporučitelja, a posljedica istog biti će negativni poslovni rezultat Društva za 2023.g, te porast cijena vodnih usluga početkom 2024. godine. Predlažemo da se kroz odredbe izmjene Zakona o cestama ukine i ukupna obaveza plaćanja služnosti koja je nastala osnovom Zakona o cestama, a za što su ispostavljeni računi Hrvatskih cesta ili pak nekog drugog vlasnika/upravitelja javne ceste (ŽUC, Lokalna samouprava), a do 31.12.2023.g. Također predlažemo da se regulira pitanje plaćenih obveza po ispostavljenim računima. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Primjedba se ne prihvaća iz razloga što donošenjem novih zakonskih odredbi nije moguće intervenirati u završene ugovorne odnose, osim ako ugovori imaju produljeno djelovanje, a I tada se na to djelovanje mogu primjeniti odredbe novog zakonskog režima, ali samo na dio odnosa subjekta koji još nije okončan u trenutku stupanja na snagu novog zakona.
4 IZVOR PLOČE d.o.o. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 7. U izmjenama Zakona o cestama koje se predlažu nije regulirano pitanje statusa obveze plaćanja naknade za služnosti od dana 04.01.2022.g. kada je stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o cestama (Narodne novine br. 144/21) do dana kada nove izmjene Zakona o cestama stupe na snagu. IZVOR PLOČE d.o.o. predlaže da se kroz odredbe izmjene Zakona o cestama ukine i ukupna obaveza plaćanja služnosti koja je nastala temeljem Zakona o cestama do 31.12.2023., za već ispostavljene račune , kao i za one koji još nisu dostavljeni bez obzira je li dodatak ugovoru sklopljen ili ne budući da se radi o značajnim sredstvima koji će zasigurno utjecati na poslovanje društva, a kao posljedicu će imati povećanje cijene isporuke vodnih usluga. Primili smo račun od Hrvatskih cesta d.o.o. za plaćanje naknade za još neizgrađene cjevovode, a za očekivati je da će upravitelji cesta do kraja godine poslati nove račune sa ukupnim potraživanjem s osnova naknade za služnost ukupne vrijednosti cca 25.000,00 eura za neizgrađene i izgrađene cjevovode. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Primjedba se ne prihvaća iz razloga što donošenjem novih zakonskih odredbi nije moguće intervenirati u završene ugovorne odnose, osim ako ugovori imaju produljeno djelovanje, a I tada se na to djelovanje mogu primjeniti odredbe novog zakonskog režima, ali samo na dio odnosa subjekta koji još nije okončan u trenutku stupanja na snagu novog zakona.
5 BLAŽENKA ŠPOLJARIĆ PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 7. Virkom d.o.o. Virovitica, Kralja Petra Krešimira IV 30, javni je isporučitelj vodnih usluga za uslužna područja koja obuhvaćaju grad Viroviticu te općine Gradinu, Lukač, Špišić Bukovicu i Suhopolje. Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama, a koji je prijedlog ovog javnog savjetovanja predviđa ukidanje obveze plaćanja godišnje naknade za služnost cjevovoda vodne infrastrukture (vodoopskrba i odvodnja) izgrađenih ili pak projektiranih u cestovnom zemljištu. Ova odredba stupila bi na snagu objavom Zakona u Narodnim Novinama, najvjerojatnije početkom 2024.godine. Temeljem važećeg Zakona o cestama, krajem 2023. godine, Hrvatske ceste ispostavile su javnim isporučiteljima vodnih usluga račune za predmetnu služnost. Iste račune Hrvatske ceste ispostavile su za projektirane još neizgrađene cjevovode kao i za izgrađene cjevovode. Virkom d.o.o. Virovitica do 20.12.2023. godine zaprimio je 13 računa od čega se više od polovine računa odnosi na projektirane, a ne izgrađene cjevovode. Ukupni iznos ovih računa je 31.000,00 €. Od Hrvatskih cesta idućih dana očekujemo dostavu značajnog broja novih računa s pretpostavljenim ukupnim potraživanjem naknade za služnost, a koje se odnosi na 2023. godinu, čija bi vrijednost dosegnula sigurno do 60.000,00 €. Navedeni iznos značajno tereti troškove poslovanja javnog isporučitelja, a posljedica istog biti će negativni poslovni rezultat Društva za 2023.g, te porast cijena vodnih usluga početkom 2024. godine. Predlažemo da se kroz odredbe izmjene Zakona o cestama ukine i ukupna obaveza plaćanja služnosti koja je nastala osnovom Zakona o cestama, a za što su ispostavljeni računi Hrvatskih cesta ili pak nekog drugog vlasnika javne ceste (ŽUC, Lokalna samouprava) a do 31.12.2023.g. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Primjedba se ne prihvaća iz razloga što donošenjem novih zakonskih odredbi nije moguće intervenirati u završene ugovorne odnose, osim ako ugovori imaju produljeno djelovanje, a I tada se na to djelovanje mogu primjeniti odredbe novog zakonskog režima, ali samo na dio odnosa subjekta koji još nije okončan u trenutku stupanja na snagu novog zakona.
6 Vodovod grada Vukovara d.o.o. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 7. Vodovod grada Vukovara d.o.o. predlaže da se kroz odredbe izmjene Zakona o cestama ukine i ukupna obaveza plaćanja služnosti koja je nastala temeljem Zakona o cestama do 31.12.2023., za već ispostavljene račune , kao i za one koji još nisu dostavljeni bez obzira je li dodatak ugovoru sklopljen ili ne budući da se radi o značajnim sredstvima koji će zasigurno utjecati na poslovanje društva, a kao posljedicu će imati povećanje cijene isporuke vodnih usluga. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Primjedba se ne prihvaća iz razloga što donošenjem novih zakonskih odredbi nije moguće intervenirati u završene ugovorne odnose, osim ako ugovori imaju produljeno djelovanje, a I tada se na to djelovanje mogu primjeniti odredbe novog zakonskog režima, ali samo na dio odnosa subjekta koji još nije okončan u trenutku stupanja na snagu novog zakona.
7 VODOOPSKRBA I ODVODNJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE d.o.o. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 7. Vodoopskrba i odvodnja Zagrebačke županije d.o.o. Zagreb, Vukomerečka cesta 89, javni je isporučitelj vodnih usluga za uslužna područja koja obuhvaćaju gradove Dugo Selo, Vrbovec, Ivanić-Grad i Sv.Ivan Zelina i općine Rugvica, Brckovljani, Bedenica, Križ, Kloštar Ivanić, Dubrava, Gradec, Farkaševac, Preseka, Rakovec u Zagrebačkoj županiji. Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama, a koji je prijedlog ovog javnog savjetovanja predviđa ukidanje obveze plaćanja godišnje naknade za služnost cjevovoda vodne infrastrukture (vodoopskrba i odvodnja) izgrađenih ili pak projektiranih u cestovnom zemljištu. U ovoj godini primili smo račun od Hrvatskih cesta d.o.o. za plaćanje naknade za još neizgrađeni cjevovod, a temeljem ugovora o pravu služnosti zaključenog ove godine. Za očekivati je da će upravitelji cesta do kraja godine poslati značajan broj novih računa sa ukupnim potraživanjem s osnova naknade za služnost ukupne vrijednosti cca 500.000,00 eura za projektirane još neizgrađene cjevovode kao i za izgrađene cjevovode. Navedeni iznos će u velikoj mjeri utjecati na poslovanje javnog isporučitelja što može dovesti do lošeg poslovnog rezultata Društva u 2023.godini ili nastavno do povećanja cijene vodnih usluga u sljedećoj godini. Stoga, predlažemo da se jednom odredbom Zakona regulira pitanje statusa obveze plaćanja naknade za služnost fakturirane od dana 04.01.2022.godine kao dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama (NN 144/21) do dana stupanja na snagu nove izmjene Zakona o cestama. Također da se regulira pitanje plaćenih obveza po ispostavljenim računima. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Primjedba se ne prihvaća iz razloga što donošenjem novih zakonskih odredbi nije moguće intervenirati u završene ugovorne odnose, osim ako ugovori imaju produljeno djelovanje, a I tada se na to djelovanje mogu primjeniti odredbe novog zakonskog režima, ali samo na dio odnosa subjekta koji još nije okončan u trenutku stupanja na snagu novog zakona.
8 Hrvatski operator prijenosnog sustava d.d. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 7. Predlaže se u članak 7. stavak 1., 2. i 3. dodati „te energetskih infrastrukturnih građevina i povezane opreme od interesa za Republiku Hrvatsku“. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Primjedba nije prihvaćena iz razloga što distribucija električne energije predstavlja tržišnu djelatnost, a isporučitelji (distributeri) električne enrgije su gospodarski subjekti koji obavljanjem ove djelatnosti stječu gospodarsku dobit. Nadalje, za obavljanje poslova distribucije električne enrgije postoji tržište i konkurencija, te krajnji kupac , sukladno Zakonu o tržištu električne enrgije , može slobodno kupovati električnu energiju od opskrbljivača po vlastitom izboru.
9 Hrvatske autoceste d.o.o. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 6. Predlaže se u čl. 6. ZID ZOC-a dodati st.2. koji glasi: „(2) Upravna tijela jedinica lokalne samouprave koja donose rješenja o komunalnoj naknadi dužna su u roku od 30 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona obustaviti izvršenje rješenja kojima je određeno plaćanje komunalne naknade za nekretnine koje su sastavni dio javne ceste, i to u dijelu u kojem je određena komunalna naknada za razdoblje nakon stupanja na snagu ovoga Zakona.“ Obrazloženje: Predložena odredba potrebna je da bi se onemogućila daljnja naplata komunalne naknade za dijelove javne ceste po već donesenim pravomoćnim rješenjima. U ovom trenutku već postoje pravomoćna rješenja jedinica lokalne samouprave za naplatu komunalne naknade za dijelove javne ceste, a koja su donesena tako da važe za višegodišnje razdoblje, odnosno sve dok se ne promijeni visina komunalne naknade. Stoga nije dovoljno samo propisati da se neće plaćati komunalna naknada za javne ceste, već i da nije moguće po pravomoćnim rješenjima o komunalnoj naknadi naplaćivati komunalnu naknadu za javne ceste za razdoblje nakon stupanja na snagu ovog Zakona. Prihvaćen Prihvaća se.
10 HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA, Članak 5. Hrvatska komora ovlaštenih inženjera geodezije predlaže da se pri izradi navedenog pravilnika razmotri i imenovanje članova Komore u povjerenstvo za njegovu izradu. Naime, upravo ovlašteni inženjeri geodezije su osobe koje sukladno svojim zakonskim ovlastima izrađuju geodetske elaborate kojima se javne i nerazvrstane ceste upisuju u službene evidencije. Iz navedenog razloga, Komora smatra kako ovlašteni inženjeri geodezije mogu svojim članstvom u povjerenstvu ponuditi Ministarstvu svoje dosadašnje bogato iskustvo prilikom izrade mnogobrojnih geodetskih elaborata kojima su u službene evidencije evidentirane mnogobrojne ceste diljem Republike Hrvatske. Prihvaćen Prihvaća se.
11 Vodovod Hrvatsko primorje - južni ogranak d.o.o. Senj KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA, Članak 4. Smatramo da bi izmjenama Zakona o cestama koje će stupiti na snagu vjerojatno početkom 2024. godine trebalo ukinuti obvezu plaćanja naknade za služnost koja je fakturirana krajem 2023. (za 2022. i 2023 godinu), te samim time stornirati ispostavljene račune. Storniranje ove naknade za 2022. i 2023. godinu je opravdano zbog toga što se ista ionako planira ukinuti izmjenama Zakona. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Primjedba se ne prihvaća iz razloga što donošenjem novih zakonskih odredbi nije moguće intervenirati u završene ugovorne odnose, osim ako ugovori imaju produljeno djelovanje, a I tada se na to djelovanje mogu primjeniti odredbe novog zakonskog režima, ali samo na dio odnosa subjekta koji još nije okončan u trenutku stupanja na snagu novog zakona.
12 Metković d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA, Članak 4. Metković d.o.o. za vodopskrbu i odvodnju otpadnih voda predlaže da se kroz odredbe izmjene Zakona o cestama ukine i ukupna obaveza plaćanja služnosti koja je nastala temeljem Zakona o cestama do 31.12.2023., za već ispostavljene račune , kao i za one koji još nisu dostavljeni. Budući da se radi o značajnim sredstvima koji će zasigurno utjecati na poslovanje društva , a kao posljedicu će imati povećanje cijene isporuke vodnih usluga. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Primjedba se ne prihvaća iz razloga što donošenjem novih zakonskih odredbi nije moguće intervenirati u završene ugovorne odnose, osim ako ugovori imaju produljeno djelovanje, a I tada se na to djelovanje mogu primjeniti odredbe novog zakonskog režima, ali samo na dio odnosa subjekta koji još nije okončan u trenutku stupanja na snagu novog zakona.
13 Hrvatski operator prijenosnog sustava d.d. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA, Članak 4. Predlaže se dodati "te osim za energetske infrastrukturne građevine i povezanu opremu od interesa za Republiku Hrvatsku onih energetskih subjekata koji temeljem zakona obavljaju reguliranu djelatnost (prijenos i distribucija električne energije)" Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Primjedba nije prihvaćena iz razloga što distribucija električne energije predstavlja tržišnu djelatnost, a isporučitelji (distributeri) električne enrgije su gospodarski subjekti koji obavljanjem ove djelatnosti stječu gospodarsku dobit. Nadalje, za obavljanje poslova distribucije električne enrgije postoji tržište i konkurencija, te krajnji kupac , sukladno Zakonu o tržištu električne enrgije , može slobodno kupovati električnu energiju od opskrbljivača po vlastitom izboru.
14 HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA, Članak 4. Predlaže se na kraju teksta članka 4 dodati tekst koji glasi: "te osim za energetske infrastrukturne građevine i povezanu opremu od interesa za Republiku Hrvatsku onih energetskih subjekata koji temeljem zakona obavljaju reguliranu djelatnost (distribucija i prijenos energije)" Pojašnjenje prijedloga: Vezano za članak 37. Zakona o cestama, odnosno problem nezakonitih državnih potpora Ustavni sud u svojoj Odluci (Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-3024/2022 i dr. od 20. prosinca 2022. godine (Narodne novine, br. 4/23) navodi: „Ustavni sud ne nalazi da bi navedeno upućivalo na zaključak kako se oslobođenje od plaćanja naknade za neki od oblika korištenja cestovnog zemljišta uvijek i neizostavno mora smatrati nezakonitom državnom potporom. Naprotiv, razvidno je da o nezakonitoj državnoj potpori može biti govora samo onda kada bi se oslobođenje odnosilo na subjekte koji kao poduzetnici na tržištu obavljaju gospodarsku djelatnost u komercijalne svrhe. Naime, po naravi stvari jedino tada i postoji tržišno natjecanje, a time i mogućnost narušavanja tržišnog natjecanja davanjem povlastice korisnicima državne potpore odnosno diskriminiranjem onih koji to nisu“. Stoga smatramo da, obzirom da djelatnost distribucije energije nije tržišna djelatnost, već regulirana, nema nikakvog opravdanja da se zbog plaćanja Naknade za korištenje cestovnog zemljišta povećavaju troškovi poslovanja energetskim subjektima koji obavljaju djelatnost distribucije električne energije baš kao i u slučaju vodnih usluga. U suprotnom kao rezultat plaćanja Naknade za korištenje cestovnog zemljišta Hrvatska energetska regulatorna agencija morati će ove novouvedene troškove priznati operatorima distribucijskih sustava kao opravdani trošak poslovanja, te im podići tarife za distribuciju energije, što će u konačnosti rezultirati povećanjem cijene energije svim građanima i gospodarskim subjektima priključenim na elektroenergetski distribucijski sustav u RH. Upravljanje mrežom, odnosno usluga omogućavanja korištenja mreže nije otvorena za tržišno natjecanje, odnosno ne postoji tržište tih usluga. Ne postoji konkurencija u pružanju usluga energetske mreže. Distribucija i prijenos energije su infrastrukturne usluge u kojima ne postoji paralelna infrastruktura na koju se korisnik može, svojom slobodnom voljom priključiti. Korisnici mreže na uslužnom području nemaju mogućnost izabrati između više operatora mreže (za razliku od opskrbe električnom energijom i plinom, a osobito naftom i naftnim derivatima), već mogu koristiti usluge, odnosno mrežu samo jednog operatora sustava na uslužnom području - vlasnika energetske mreže na tom području. Navedeno je razvidno i iz odredbe čl. 67. Zakona o tržištu električne energije (NN 111/21, 83/23), a iz koje proizlazi da se samo HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. određuje operatorom distribucijskog sustava za područje Republike Hrvatske na razdoblje od 50 godina. Pored navedenog, osim komunalnih vodnih građevina i vodnih građevina u vlasništvu RH, člankom 4. st. 2. Zakona o energiji (NN 120/12, 14/14, 95/15, 102/15, 68/18) je utvrđeno da je i izgradnja i upravljanje elektroenergetskom infrastrukturom i sama ta infrastruktura, kao i obavljanje tih djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku te je potrebno u iznimke uvrstiti i energetske infrastrukturne građevine i povezanu opremu od interesa za Republiku Hrvatsku Nadalje, izgradnja i održavanje elektroenergetske infrastrukture financira se isključivo iz naknade za korištenje mreže i iz naknade za priključenje korisnika mreže na distribucijsku mrežu, a čiju visinu određuje Hrvatska energetska regulatorna agencija temeljem striktnih metodologija koje isključuju mogućnost tržišnog natjecanja i stjecanja dodatnih prihoda i dobiti. Uvođenje obveze plaćanja naknade za pravo služnosti i/ili pravo građenja kako za buduće tako i za već izgrađene elektroenergetske infrastrukturne građevine na javnim cestama, a čiji se obračun do donošenja nove odluke Ministra vrši prema postojećoj Odluci o visini naknade za osnivanje prava služnosti i prava građenja na javnoj cesti (NN 87/2014), predstavlja enormni financijski udar (što je osobito izraženo u uvjetima poremećaja na tržištu cijena energenata, posljedice kojeg se ublažavaju na teret HEP grupe) na ograničene prihode operatora distribucijskog sustava, kojim se ugrožava sam rad i funkcioniranje cjelokupnog distribucijskog elektroenergetskog sustava. Osim navedenog, potrebno je ukazati da se Metodologijom utvrđivanja naknade za priključenje na elektroenergetsku mrežu novih korisnika mreže i za povećanje priključne snage postojećih korisnika mreže (NN 51/17, 31/18, 104/20) koju je donijela Hrvatska energetska regulatorna agencija na temelju ovlaštenja iz članka 33. stavka 1. Zakona o energiji (NN 120/12, 14/14, 95/15, 102/15, 68/18) određuje da „Troškovi nastali u postupku stjecanja prava vlasništva ili prava građenja i/ili prava služnosti, kao i druge naknade vezane uz rješavanje imovinsko pravnih odnosa, radi izgradnje priključka građevine krajnjeg kupca na mrežu i stvaranja tehničkih uvjeta u mreži nisu sastavni dio naknade za priključenje“ te da navedene troškove „plaća krajnji kupac operatoru prijenosnog sustava i/ili operatoru distribucijskog sustava“ (čl. 9. st. 6. i 7., 21., 25., 32. st. 7.). Uvođenjem obveze plaćanja naknade za pravo služnosti i/ili pravo građenja za elektroenergetsku infrastrukturu koja je ili će biti izgrađena na javnoj cesti, operator distribucijskog sustava bit će u obvezi trošak naknade ubuduće plaćati svake godine, sve dok infrastruktura postoji. S druge strane navedeni trošak operator distribucijskog sustava neće biti u mogućnosti naplatiti (prefakturirati) korisniku mreže sukladno obvezi iz članaka 9. st. 6. i 7., 21., 25., 32. st. 7. navedene Metodologije jer od budućeg kupca može naplatiti samo troškove stjecanja prava vlasništva ili prava građenja i/ili prava služnosti koji su nastali do trenutka njegovog priključenja na mrežu, u jednokratnom iznosu. Nadalje, operator distribucijskog sustava bit će u obvezi platiti naknadu za pravo služnosti i/ili pravo građenja i u slučaju kada objekte na javnoj cesti gradi isključivo za potrebe priključenja i napajanja upravo samih javnih cesta. U tom slučaju će upravitelji ili koncesionari javne ceste platit samo jednokratni godišnji iznos naknade za osnivanje prava služnosti/građenja koji je operator distribucijskog sustava platio upravo upravitelju/koncesionaru javne ceste do trenutka njegovog priključenja na mrežu, a uplata budućih godišnjih iznosa naknada ostaje u obvezi operatora distribucijskog sustava sve dok postoji potreba za napajanjem objekta u vlasništvu/nadležnosti javne ceste. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Primjedba nije prihvaćena iz razloga što distribucija električne energije predstavlja tržišnu djelatnost, a isporučitelji (distributeri) električne enrgije su gospodarski subjekti koji obavljanjem ove djelatnosti stječu gospodarsku dobit. Nadalje, za obavljanje poslova distribucije električne enrgije postoji tržište i konkurencija, te krajnji kupac , sukladno Zakonu o tržištu električne enrgije , može slobodno kupovati električnu energiju od opskrbljivača po vlastitom izboru.
15 Udruga županijskih uprava za ceste Hrvatske KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA a) Županijske Uprave za ceste upravljaju najvećom mrežom javnih cesta, odnosno sa gotovo 70% svih javnih cesta u Republici Hrvatskoj. Sadašnji sustav financiranja županijskih i lokalnih cesta nije održiv, postojeća sredstva nisu ni približno dovoljna za održavanje najveće mreže javnih cesta. b) Neophodno je propisati novi održivi način financiranja županijskih i lokalnih cesta c) Održivim modelom financiranja županijskih i lokalnih cesta postići će se veći stupanj kvalitete održavanja, a samim time i veći stupanj sigurnosti za sve korisnike cestovne mreže. Vrlo važan element razvoja gospodarstva je razvijena, sigurna i optimalno održavana cestovna mreža. Članak 68. Zakona o cestama Predlažemo izmijene Članka 68. stavak 2. koji glasi: „Primarne ceste su državne ceste izvan gradskih područja koje povezuju velike gradove ili regije koje nisu dio transeuropske cestovne mreže.“, tako da riječ „državne ceste“ zamijenite sa riječju „javne ceste“. Mreža županijskih i lokalnih cesta također povezuje velike gradove te sjedišta županija i trebaju biti uključene u postupke upravljanja sigurnošću cestovne infrastrukture. Najveći broj prometnih nezgoda događa se upravo na mreži županijskih i lokalnih cesta, te je nužno da budu uključene u postupke upravljanja sigurnošću cestovne infrastrukture. Članak 91. Zakona o cestama Predlažemo izmjenu Članka 91. tako da se izmjeni stavak 2. dodavanjem alineje tri: - u iznosu od 0,02 eura na poseban račun Ministarstva mora, prometa i infrastrukture za ujednačavanje standarda održavanja županijskih i lokalnih cesta, Županijskim upravama za ceste U skladu sa ovim prijedlogom nužno je i donošenje Pravilnika za raspodjelu ovih sredstava u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Županijske uprave za ceste upravljaju sa 70%, odnosno sa najvećom mrežom javnih cesta na području Republike Hrvatske. Županijske i lokalne ceste preduvjet su regionalnog razvoja. Dodjelom ovih sredstava omogućilo bi se ujednačavanje standarda održavanja županijskih i lokalnih cesta, smanjenje razlike između pojedinih Županijskih uprava za ceste te razvoj ruralnih područja. Županijske uprave za ceste sadašnjim prihodima, koji su smanjeni ispod svakog minimuma, nisu u mogućnosti kvalitetno održavati ovu najveću javnu cestovnu mrežu. Članak 93. Zakona o cestama Predlažemo obvezu donošenja novog Pravilnika o visini godišnje naknade za uporabu javnih cesta što se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Ova naknada predstavlja osnovni prihod Županijskih uprava za ceste, povećanjem ovog prihoda omogućilo bi se kvalitetno redovno održavanje županijskih i lokalnih cesta, što je sa trenutnim prihodima gotovo nemoguće. Rezultat nedovoljnog ulaganja u mrežu županijskih i lokalnih cesta, koje su javno dobro Republike Hrvatske, je zanemarivanje, loše stanje ugrožavanje sigurnosti prometa, slabljenje regionalne i lokalne samouprave te narušavanje njihovog ravnomjernog razvoja. Primljeno na znanje Primjedba nije prihvaćena jer se ne odnosi na sadržaj dokumenta koji je bio predmet savjetovanja. Primjedba će biti uzeta u razmatranje prilikom izrade novog Zakona o cestama.
16 Grad Ivanec KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA Grad Ivanec iznosi slijedeće primjedbe i prijedloge na Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama: Članak 1. U Zakonu o cestama („Narodne novine“ broj 84/11, 18/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22), u članku 93. stavku 1. iza riječi „podstavka 1.“ dodaju se riječi „i podstavka 2.“ Članak 2. U članku 98. stavku 1. iza podstavka 1. dodaje se novi podstavak 2. koji glasi: - „ ceste na području gradova s više od 10.000 stanovnika koje su bile razvrstane kao lokalne ceste,“ Postojeći podstavci 2., 3., 4., 5. i 6. postaju podstavci 3., 4., 5., 6. i 7. Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: „Ceste iz stavka 1. podstavka 2. ovoga članka odlukom određuje ministar, temeljem zahtjeva predstavničkog tijela grada s više od 10.000 stanovnika.“ U dosadašnjem stavku 3. koji postaje stavak 4. iza riječi „2.“ dodaju se riječi „i 3.“ Članak 3. U članku 108. stavku 2. podstavku 1. na kraju rečenice dodaju se riječi „odnosno proporcionalno udjelu duljine lokalnih cesta iz članka 98. stavka 1. podstavka 2. ovoga Zakona u ukupnoj duljini lokalnih cesta,“. U stavku 2. podstavku 2. na kraju rečenice umjesto točke stavlja se zarez te se dodaju riječi „odnosno proporcionalno udjelu duljine lokalnih cesta iz članka 98. stavak 1. podstavka 2. ovoga Zakona u ukupnoj duljini lokalnih cesta.“. O B R A Z L O Ž E NJ E Ovim primjedbama predlaže se zakonom predvidjeti mogućnost da predstavničko tijelo grada s više od 10.000 stanovnika uputi nadležnom ministarstvu zahtjev da se pojedine ili sve lokalne ceste na njezinom administrativnom području razvrstaju kao nerazvrstane ceste, uz odgovarajuću primjenu odredaba o prijenosu javnih i nerazvrstanih cesta iz članka 97. Zakona. To iz razloga što su jedinice lokalne samouprave najbolje upoznate sa cjelokupnom problematikom na svom području i potrebama lokalnog stanovništva, pa tako i što se tiče cestovnog prometa, te prema našem mišljenju mogu promtnije reagirati i pristupiti zahvatima građenja i/ili rekonstrukcije cesta nego upravitelj lokalnih cesta, tj. nadležna županijska uprava za ceste. Ne samo zbog administriranja poslovnih procesa koje zahtijevaju postupci donošenja odluka na razini institucije kao i postupci javne nabave, već i zbog ograničenih financijskih sredstava za sve potrebne zahvate na cestama čiji su upravitelji. Također, svjedočimo iz godine u godinu povećanju intenziteta prometa i broju cestovnih vozila te samim time potrebom za pojačanim opsegom održavanja, da uslijed elementarnih nepogoda dolazi do oštećenja prometnica i potrebe za dodatnim ulaganjima u sanaciju oštećenja i pojačanje sigurnosti prometa, što dodatno povećava troškove upravljanja. Jedinicama lokalne samouprave koje bi preuzele upravljanje lokalnim cestama, bi pripadala sredstva za održavanje, rekonstrukciju i građenje djelomično iz sredstava godišnje naknade za uporabu javnih cesta te djelomično iz naknade za financiranje građenja i održavanja javnih cesta, proporcionalno udjelu duljine lokalnih cesta koje postaju nerazvrstane ceste u ukupnoj duljini lokalnih cesta na njihovom području. Primljeno na znanje Primjedba nije prihvaćena jer se ne odnosi na sadržaj dokumenta koji je bio predmet savjetovanja.
17 Hrvatske autoceste d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA Predlaže se dodati članak u ZID ZOC-u (između članka 4. i 5.) kojim će se brisati članak 89.a stavak 3. ZOC-a. Prema st. 1. članka 89.a Zakona o cestama propisano je da se na posebno označena vozila ne primjenjuje odluka o uvođenju naplate cestarine. Prema tome, nema isporuke uz naknadu u smislu poreznih propisa s područja PDV-a. Posljedično odredba stavka 3. u istom članku, koji se predlaže brisati, nije relevantna. Osim toga, u prethodnim godinama nije bilo isplata temeljem navedenoga. Također, predlaže se dodati članak u ZID ZOC- u (između članka 4. i 5.) kojim će se u članku 91. stavak 3. ZOC-a riječ „osiguran“ promijeniti u „planiran“. Prema navedenoj odredbi, društvima Hrvatske ceste d.o.o. i Hrvatske autoceste d.o.o. doznačuju se godišnje odgovarajuća sredstva za financiranje građenja i održavanja javnih cesta. Ovim člankom zakona predviđeno je da se iznos ove naknade određuje prema naplaćenoj trošarini po litri energenta. Pri tome, je najviši apsolutni iznos određen državnim proračunom za pojedinu godinu. Sukladno tome, iznos koji se doznačava društvima tijekom godine određen je varijabilno (po litri energenta), ali uz limit najvišeg iznosa (određenog proračunom za pojedinu godinu). S ciljem otklanjanja mogućih nejasnoća oko iznosa koji će se doznačiti Hrvatskim cestama d.o.o. i Hrvatskim autocestama d.o.o. temeljem naknade za financiranje građenja i održavanja javnih cesta predlaže se pojam “osiguran” zamijeniti pojmom “planiran” kako bi dodatno naglasio da je konačni iznos naknade koja se isplaćuje društvima definirana državnim proračunom za pojedinu godinu i da isti nikako ne može premašiti navedeno. Primljeno na znanje Primjedba nije prihvaćena jer se ne odnosi na sadržaj dokumenta koji je bio predmet savjetovanja. Primjedba će biti uzeta u razmatranje prilikom izrade novog Zakona o cestama.
18 Termoplin d.d. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA PRIMJEDBA: Zakon o cestama utječe na poslovanje OPERATORA plinskog DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA. Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-3024/2022 i dr. od 20. prosinca 2022. godine (Narodne novine, br. 4/23) utvrđeno je da je relevantan kriterij vrsta djelatnosti koju pravna osoba obavlja i načela na kojima se ta djelatnost u konkretnom slučaju obavlja (regulirano ili komercijalno/tržišno). OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA obavlja reguliranu djelatnost plina po uzoru na vodne usluge slijedom čega tražimo da se predložena izuzeća prošire i na energetske subjekte koji obavljaju djelatnost distribucije plina. Činjenice: OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA: 1. upravlja i/ili ima u svojem vlasništvu plinske građevine (plinovod, redukcijske, odorizacijske stanice i sl.) 2. obavlja REGULIRANU DJELATNOST, a ne TRŽIŠNU DJELATNOST 3. uslugu distribucije plina naplaćuje po reguliranim cijenama koje određuje Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) 4. plaća KONCESIJU za DISTRIBUCIJU PLINA slijedom čega je uključeno i pravo služnosti 5. u plinskom sustavu NE POSTOJI paralelna infrastruktura na koju se korisnik može, svojom slobodnom voljom priključiti 6. priključenje na plinski sustav može se ostvariti jedino i samo sklapanjem ugovora o priključenju sa jednim OPERATOROM DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA (nema mogućnosti biranja 2 ili više njih) na istom distributivnom području. 7. u obavljanju djelatnosti DISTRIBUCIJE PLINA ne postoji KONKURENCIJA. Dodatno pojašnjenje:  Činjenica da korisnik plina ima mogućnost izabrati između više OPSKRBLJIVAČA plinom (isporučitelja plina) neutemeljeno se povezuje sa OPERATOROM DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA i djelatnošću DISTRIBUCIJE PLINA. Djelatnost DISTRIBUCIJE PLINA (regulirana) i djelatnost OPSKRBE PLINOM (tržišna) su dvije različite i odvojene djelatnosti, a u pojedinim primjerima niti se ne obavljaju unutar istog subjekta (npr. GPZ Zagreb, GPZ Bjelovar).  Činjenica da se OPSKRBA plinom obavlja kao tržišna djelatnost u ovom slučaju je u potpunosti irelevantna jer je osnovno pitanje: "Tko upravlja plinskom infrastrukturom?", a to je - OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA.  OPSKRBLJIVAČ djelatnost OPSKRBE plinom obavlja kao TRGOVAC na otvorenom tržištu, njegov primarni zadatak je ugovaranje dobave plina, ispostavljanje računa, naplata itd. OPSKRBLJIVAČ kao tržišni subjekt nema nikakvog utjecaja na polaganje i održavanje plinskog sustava (plinskih cijevi). OPSKRBLJIVAČ plaća OPERATORU DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA mrežarinu za protok plina, i to u visini regulirane tarife koju određuje regulator (HERA). Posljedice:  Ukoliko se ne uvaži gore navedena primjedba OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA po uzoru na nositelje vodnih usluga zatražit će primjenu drugih pravnih opcija.  Ukoliko će doći do naplate dodatnih obaveza temeljem Zakona o cestama, OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA zatražit će povećanje tarifnih stavki za distribuciju plina, a što će u konačnici dizati cijenu plina za krajnje potrošače Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Primjedba nije prihvaćena iz razloga što distribucija plina predstavlja tržišnu djelatnost, a isporučitelji (distributeri) plina su gospodarski subjekti koji obavljanjem ove djelatnosti stječu gospodarsku dobit. Nadalje, za obavljanje poslova distribucije plina postoji tržište i konkurencija, te se distributeri plina za određeno područje biraju putem javnog natječaja. Isto tako, Zakon o tržištu plina i njegove odredbe upućuju na to da ne postoji jasna granica između tržišne/gospodarske djelatnosti i javne usluge u području tržišta plina posebice u djelatnosti distribucije i opskrbe plinom kao što to postoji u sektoru vodnih usluga gdje ne postoje operateri koji su na tržištu jer svi redom obavljaju isključivo javnu službu i ne mogu obavljati druge djelatnosti osim onih dopuštenih Zakonom o vodnim uslugama od kojih nijedna nije tržišna odnosno gospodarska djelatnost. Također nije jasno da li postoji zakonska obveza da se eventualna dobit ostvarena u djelatnosti distribucije i opskrbe plinom koristi isključivo za obavljanje i razvoj djelatnosti kao što je to propisano Zakonom o vodnim uslugama za dobit ostvarenu pri obavljanju djelatnosti vodnih usluga.
19 Komunalno društvo Pag d.o.o. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA Predlažemo da se kroz odredbe izmjene Zakona o cestama ukine i ukupna obaveza plaćanja služnosti koja je nastala osnovom Zakona o cestama do 31.12.2023.g. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Primjedba se ne prihvaća iz razloga što donošenjem novih zakonskih odredbi nije moguće intervenirati u završene ugovorne odnose, osim ako ugovori imaju produljeno djelovanje, a I tada se na to djelovanje mogu primjeniti odredbe novog zakonskog režima, ali samo na dio odnosa subjekta koji još nije okončan u trenutku stupanja na snagu novog zakona.
20 Hrvatski operator prijenosnog sustava d.d. KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA Hrvatski operator prijenosnog sustava (dalje: HOPS) predlaže da se postupci sklapanja dodataka ugovoru o osnivanja prava građenja odnosno prava služnosti, osim za vodne komunalne građevine, obustave i u odnosu na elektroenergetske objekte koji služe prijenosu električne energije. Prijenos električne energije je Zakonom o energiji proglašen od interesa za Republiku Hrvatsku, dok je Zakonom o tržištu električne energije određeno da se prijenos električne energije, što je primarna djelatnost HOPS-a, obavlja kao regulirana javna usluga, a ne kao tržišna usluga. HOPS obavlja zakonom reguliranu djelatnost prijenosa električne energije i odgovoran je za siguran, učinkovit i pouzdan prijenos električne energije, te za razvoj prijenosnog sustava. Na tržištu prijenosa električne energije, ako takvo i postoji, sudjeluje samo jedan operator i to HOPS. Ratio legis Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama je da se ukloni eventualna diskriminacija između poduzetnika koji su dužni plaćati naknadu i onih koji tu naknadu nisu dužni plaćati. Međutim, budući da se radi o specifičnoj djelatnosti, od državnog interesa, u kojoj ne postoji konkurencija, smatramo da takav ratio legis nema opravdanja u slučaju djelatnosti prijenosa električne energije i predstavlja neopravdan namet. U pogledu diskriminacije treba navesti i da HOPS do sada u niti jednom slučaju osnivanja prava služnosti ne plaća pravo služnost na godišnjoj razini kako to predviđa ZoidZoc, već jednokatno. Ovakvim pristupom upravitelji cesta stavljaju se u povoljniji položaj od ostalih vlasnika/upravitelja poslužnih nekretnina na kojim postoji prijenosna mreža, a HOPS u nepovoljniji položaj što je paradoksalno ukoliko se ima u vidu ratio zakona kojem je cilj izjednačiti poduzetnike na tržištu. HOPS je jedini operator prijenosnog sustava u RH i kao takav prirodni monopolist i sukladno energetskim propisima dužan je u cilju ostvarivanja interesa RH osigurati tehničku sigurnost prijenosne mreže, dati prvenstvo osiguranju dostatne količine energije potrebe za život i rad građana, zadovoljavajući pri tome kriteriji ekonomičnosti. HOPS ne određuje samostalno cijenu pružanja javne usluge, već je cijena određena propisima koje donosi regulator (HERA). Budući da HOPS nema utjecaja na formiranje cijena usluga proizlazi da HOPS ne obavlja komercijalnu djelatnost kojem je cilj ostvarivanja dobiti, već pružiti uslugu pod jednakim uvjetima uz načelo eknomičnosti. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Primjedba nije prihvaćena iz razloga što distribucija električne energije predstavlja tržišnu djelatnost, a isporučitelji (distributeri) električne enrgije su gospodarski subjekti koji obavljanjem ove djelatnosti stječu gospodarsku dobit. Nadalje, za obavljanje poslova distribucije električne enrgije postoji tržište i konkurencija, te krajnji kupac , sukladno Zakonu o tržištu električne enrgije , može slobodno kupovati električnu energiju od opskrbljivača po vlastitom izboru.
21 Hrvatska udruga turizma KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA Predlaže se u čl. 131 Zakona o cestama dodati nove stavke 8. do 11. koji glase: „(8) Nerazvrstanim cestama u smislu ovoga Zakona neće se smatrati ceste i druge prometnice kao što su primjerice prometnice unutar turističkih naselja, hotelskih kompleksa i/ili turističkih kampova i drugih funkcionalno-tehnoloških cjelina koje čine sastavni dio takve funkcionalno-tehnološke cjeline, i koje ceste i druge prometnice je gradila ili održava ili njima upravlja osoba koja koristi predmetnu funkcionalno-tehnološku cjelinu za obavljanje svoje djelatnosti, i koja je različita od osobe koja prema ovom zakonu može imati javnu ovlast upravljanja nerazvrstanim cestama. (9) Odluke jedinica lokalne samouprave donesene protivno stavku gornjem stavku (8) ovog članka ukinut će se u dijelu u kojem nisu u skladu sa tim stavkom. (10) Zahtjev iz gornjeg stavka (9) mogu podnijeti osobe iz stavka (8) ovog članka ili osobe u čijoj se imovini nalazile ceste i prometnice iz stavka (8) ovog članka prije donošenja odluke jedinica lokalne samouprave o proglašenju predmetnih cesta i prometnica nerazvrstanim cestama. (11) Osoba u čijoj su se imovini nalazile ceste i prometnice iz stavka (8) ovog članka ima pravo pokrenuti odgovarajući postupak temeljem kojeg bi se uspostavilo stanje upisa u katastru i zemljišnim knjigama koje je postojalo prije donošenja odluke jedinice lokalne samouprave protivno stavku (8) ovog članka i provedbe ove odluke u katastru i zemljišnim knjigama.“ Podredno, ako se ne usvoji gornji prijedlog da se u čl. 131 Zakona o cestama dodaju novi stavci 8. do 11., predlaže se izmjena članka 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama: „Članak 5. U članku 102. iza stavka 2. dodaju se stavci 3. i 4. koji glase: » (3) Ministar, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove prostornog uređenja i komunalnog gospodarstva, donosi pravilnik kojim se uređuje upis nerazvrstanih cesta u zemljišne knjige te se uređuje status cesta unutar funkcionalno-tehnološke cjeline koja se koristi za obavljanje određenih djelatnosti. (4) Pravilnikom iz stavka (3) ovog članka regulirat će se da se nerazvrstanim cestama neće smatrati ceste unutar funkcionalno-tehnološke cjeline (kao što su turistička naselja, hotelski kompleksi i/ili turistički kampovi i druge funkcionalno-tehnološke cjeline) koje ceste čine sastavni dio takve funkcionalno-tehnološke cjeline, i koje ceste je gradila ili održava ili njima upravlja osoba koja koristi predmetnu funkcionalno-tehnološku cjelinu za obavljanje svoje djelatnosti.«“ B. Obrazloženje: U praksi se pokazalo da su se pojedine ceste i prometnice, voljom i dozvolom vlasnika predmetnih funkcionalno-tehnoloških cjelina, na dan stupanja na snagu Zakona o cestama (NN 84/2011), temeljem odluke navedenog privatnog vlasnika, koristile i za „promet vozila po bilo kojoj osnovi“ i bile su „pristupačne većem broju korisnika“, kao što je slučaj s prometnicama unutar turističkih naselja, hotelskih kompleksa i/ili turističkih kampova i sličnih funkcionalno-tehnoloških cjelina koje nisu javno dobro u općoj upotrebi. U toj situaciji riječ je o privatnim cestama kojima upravlja privatni vlasnik, dok su one pristupačne većem broju korisnika isključivo zbog takve slobodne odluke vlasnika – najčešće donesenoj u želji uspostave i održavanja dobrih odnosa turističkog poduzeća sa lokalnom zajednicom, a ne zbog toga jer je riječ o cestama koje po svojoj naravi i korištenju spadaju u režim javnog dobra u općoj uporabi. Zbog toga je u praksi dolazilo do situacija da su jedinice lokalne samouprave pokušale iskoristiti navedenu situaciju i tvrdile da takve prometnice predstavljaju nerazvrstane ceste u smislu Zakona o cestama te su donosile odluke kojima se takve prometnice proglašavaju nerazvrstanim cestama. Stoga se ovim putem predlaže izmjena članka 131 Zakona o cestama na način da se iz režima nerazvrstanih cesta izdvajaju ceste i druge prometnice koje ispunjavaju dva uvjeta. Prvo, riječ je o cestama i prometnicama koje čine sastavni dio neke funkcionalno-tehnološke cjeline kao što je primjerice turističko naselje, hotelski kompleks i/ili turistički kamp. Drugo, mora biti riječ o cestama i prometnicama koje je gradila ili održava ili njome upravlja privatni subjekt a koje nikada nisu niti građene sa svrhom da postanu javno dobro u općoj uporabi već su građene kao sastavni dio funkcionalno-tehnološke cjeline kojoj su služile kao što su toj funkcionalno-tehnološkoj cjelini služile zgrade, te druga infrastruktura za obavljanje odgovarajuće djelatnosti (primjerice zgrade i infrastruktura turističkog naselja). Predloženom izmjenom se ne bi mijenjao cilj Zakona o cestama, već bi navedena izmjena bila u skladu sa (a) svrhom Zakona o cestama – uređenje upravljanja i financiranja nerazvrstanih cesta te decentralizacija upravljanja cestovnom infrastrukturom, kako je to navedeno u Konačnom prijedlogu Zakona o cestama, i (b) shvaćanjem cilja Zakona o cestama, koje je izrazio Ustavni sud RH u svojoj odluci posl.br. U-I-6326/2011 od dana 7.2.2017. U navedenoj odluci posl.br. U-I-6326/2011 od dana 7.2.2017., Ustavni sud RH je između ostalog naveo: „…svrha "razdiobe" javnih cesta na ceste u vlasništvu Republike Hrvatske (javne, razvrstane) i na ceste u vlasništvu jedinica lokalne samouprave (nerazvrstane) u racionalizaciji i decentralizaciji upravljanja cestama i financiranja cesta u Republici Hrvatskoj, a osnovni kriterij ove podjele i svih budućih promjena vlasničkog statusa pojedinih cesta jest njihova društvena, prometna i gospodarska važnost.…sadržaj i svrha osporenih odredaba [Zakona o cestama] jest uređenje načina katastarskog i zemljišnoknjižnog evidentiranja stvarnog stanja nekretnina koje su u naravi ceste, radi usklađivanja faktičnog i knjižnog stanja tih nekretnina… [N]ekretnine na koje se odnose osporene odredbe [Zakona o cestama], u pravilu, već izvlaštene od bivših vlasnika uz njihovo znanje i sudjelovanje u odgovarajućim postupcima (u kojima su isplaćene i naknade), ali da to u većem broju slučajeva nikada nije upisano u zemljišne knjige…Stoga, ako se prigovori predlagatelja razmotre (i) u takvom svjetlu, proizlazi da »vlasništvo« privatnopravnih subjekata, koji i dalje sebe smatraju vlasnicima nekretnina - u naravi cesta, nema onu kvalitetu koju podrazumijeva pravni standard »mirnog uživanja prava vlasništva«. Zakonska, konvencijska i ustavnopravna zaštita prava vlasništva odnosi se, u načelu, na onu vrstu odnosa vlasnika prema objektu svojeg vlasništva koju je moguće označiti kao »mirno uživanje«. Provedba postupaka izvlaštenja, ili evidentna gradnja ceste na određenoj nekretnini tijekom izvjesnog vremena, ili njezina evidentna ustaljena opća uporaba u svojstvu ceste, po prirodi stvari, isključuje mogućnost istodobnog »mirnog uživanja« vlasništva nekretnine. Stoga se stajalište bivših vlasnika kako njihovo vlasništvo i dalje postoji (te im se primjenom [Zakona o cestama]oduzima) danas, u pravilu, temelji samo na činjenici da su u vrijeme izvlaštenja spornih nekretnina odnosno u vrijeme gradnje cesta na tim nekretninama izostali odgovarajući upisi nastalih promjena u katastar i zemljišne knjige.“ U predmetnoj odluci Ustavnog suda RH jasno je izrečeno ustavnopravno shvaćanje Ustavnog suda RH da je svrha i cilj mehanizama proglašenja određenih prometnica nerazvrstanim cestama uveden Zakonom o cestama bila konačno riješiti zatečene situacije gdje su prometnice namijenjene općoj uporabi bile izgrađene, ali originalni vlasnici zemljišta na kojem su prometnica izgrađene, i čiji upis prava vlasništva je prethodio gradnji prometnica, nikad nisu bili sukladno važećim propisima brisani iz zemljišnih knjiga kao vlasnici zemljišta. Navedeno je suštinski različito od sada spornih situacija koje bi predložene izmjene trebale riješiti – tako su izgrađeni turistički kompleksi kao integralni objekti, zajedno sa cestama i putevima namijenjenim komunikaciji unutar tih kompleksa, i uneseni u imovinu odgovarajućih pravnih osoba koje su njima upravljale. Već iz toga je vidljivo da predmetne ceste i prometnice koje su po svojoj naravi namijenjene komunikaciji unutar pojedinih funkcionalno-tehnoloških cjelina i čiji postupak uređenja vlasničkih odnosa je u cijelosti dovršen, ne bi trebalo podvrgavati istom pravnom režimu kao one ceste i prometnice koje su od početka zamišljene kao javne ceste, tj. kao javno dobro u općoj uporabi a za koje postupak uređenja imovinsko pravnih odnosa na zemljištu nikad nije bio proveden do kraja. U tom smislu su ceste i prometnice unutar funkcionalno-tehnološke cjeline kao što je turističko naselje i/ili kamp, u trenutku pretvorbe i privatizacije turističkog poduzeća ili drugog stjecanja od strane postojećeg vlasnika, bile upisane u zemljišne knjige bez bilo kakve naznake ograničavanja prava vlasništva. Nadalje, društvena, prometna i gospodarska važnost ovih internih prometnica i njihova uporaba je bila prvenstveno i isključivo u službi funkcioniranja turističkih naselja kao funkcionalno-tehnoloških cjelina, a ne u službi prometnica potrebnih za opću uporabu unutar naselja jedinice lokalne samouprave, što govori u prilog tome da one po svojoj svrsi i uporabi ne bi trebale biti uključene u režim nerazvrstanih cesta kao javnog dobra u općoj uporabi. Dodatno, osim građenja predmetnih cesta i prometnica u sklopu građenja turističkih kompleksa kao funkcionalno-tehnoloških cjelina, brigu o održavanju i financiranju održavanja cesta i prometnica unutar obuhvata turističkih naselja su (prije i poslije proglašenja nerazvrstane ceste odlukom jedinice lokalne samouprave) obavljala hotelsko-turistička poduzeća, a ne jedinica lokalne samouprave ili njezino komunalno poduzeće. Dakle, prije donošenja Zakona o cestama predmetne ceste i prometnice nisu građene niti temeljem propisa o komunalnom gospodarstvu, pa slijedom toga nisu stjecale status javnog dobra u općoj uporabi. Pored navedenog, predmetne ceste i prometnice nisu postale javne ceste/ javna dobra u općoj uporabi niti slijedom postupaka izvlaštenja od bivših vlasnika (turističkih poduzeća) uz njihovo znanje i sudjelovanje u odgovarajućim postupcima u kojima su isplaćene i naknade te ovo izvlaštenje nikada nije upisano u zemljišne knjige, već se radi o prometnicama na nekretninama koje su tek donošenjem odluka jedinica lokalne samouprave temeljem Zakona o cestama prešle iz privatno-pravne u javno-pravnu domenu, a da pri tom za taj prijelaz nisu postojale Zakonom o cestama predviđene pretpostavke. Zakon o cestama je predmnijevao te svojim odredbama predvidio da će jedinice lokalne samouprave nerazvrstanim cestama proglasiti samo one ceste koje su de facto bile korištene kao javno dobro u općoj uporabi. Okolnost da je jedinicama lokalne samouprave omogućeno da bez sudjelovanja i bez prava na očitovanje turističkih poduzeća u postupku odlučivanja jedinice lokalne samouprave proglase prometnicu nerazvrstanom cestom otvorilo je prostor za zloupotrebu, jer su jedinice lokalne samouprave nerazvrstanim cestama proglašavale i one ceste koje nisu stvarno korištene niti su ispunjavale kriterije da se mogu smatrati javnim dobrom u općoj uporabi, prema odluci Ustavnog suda RH i odredbama Zakona o cestama. Sve navedeno govori u prilog tome da predmetne prometnice unutar funkcionalno-tehnoloških cjelina poput turističkih naselja ne bi trebale biti obuhvaćene režimom nerazvrstanih cesta u smislu Zakona o cestama, radi čega se nameće potreba dodatnog pojašnjenja navedenog u predloženim izmjenama Zakona o cestama. Izmjenom predloženom u stavku (9) je predviđeno da se odluke jedinica lokalne samouprave donesene protivno stavku (8) ovog članka ukinu u onom dijelu u kojem su navedene odluke nezakonite na zahtjev osoba u čijoj su se imovini nalazile prometnice iz stavka (8) prije donošenja navedene odluke jedinica lokalne samouprave o proglašenju predmetnih prometnica nerazvrstanim cestama, koje ukidanje se može postići sukladno postojećim pravnom lijekovima predviđenim u Zakonu o upravnom sporovima. Izmjenom predloženom u stavku (10) je predviđeno da osoba koja koristi predmetnu funkcionalno-tehnološku cjelinu za obavljanje svoje djelatnosti ili osoba u čijoj su se imovini nalazile ceste i prometnice iz stavka (8) imaju pravo podnijeti zahtjev za ukidanjem nezakonite odluke jedinice lokalne samouprave, Izmjenom predloženom u stavku (11) je predviđeno da osoba u čijoj su se imovini nalazile ceste i prometnice iz stavka (8) ima pravo pokrenuti odgovarajući postupak temeljem kojeg bi se uspostavilo stanje upisa u katastru i zemljišnim knjigama koje je postojalo prije donošenja nezakonite odluke jedinice lokalne samouprave i provedbe takve odluke u katastru i zemljišnim knjigama, što uključuje pokretanje odgovarajućih postupaka prema odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima te odredbama Zakona o zemljišnim knjigama. U prijedlogu izmjene Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama naveden je i podredni prijedlog izmjene članka 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama, kojim se gore opisana problematika u provedbi Zakona o cestama također regulira. Djelomično prihvaćen Članak 102. Zakona o cestama dopunjen je stavkom 3. kojim se uvodi obveza donošenja pravilnika kojim će se urediti upis nerazvrstanih cesta u zemljišne knjige, te će se također urediti status cesta unutar funkcionalno-tehnološke cjeline koje nastaju na temelju drugih propisa, a koriste se za obavljanje određene djelatnosti.
22 TOMISLAV ŠARC KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA Varkom d.o.o. Varaždin, Trg bana Jelačića 15, javni isporučitelj vodnih usluga za uslužna područja koja obuhvaća sve općine i gradove Varaždinske županije. Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama, a koji je prijedlog ovog javnog savjetovanja predviđa ukidanje obveze plaćanja godišnje naknade za služnost cjevovoda vodne infrastrukture (vodoopskrba i odvodnja) izgrađenih ili pak projektiranih u cestovnom zemljištu. Ova odredba stupila bi na snagu objavom Zakona u Narodnim Novinama, najvjerojatnije početkom 2024.godine. Temeljem važećeg Zakona o cestama, krajem 2023. godine, Hrvatske ceste ispostavile su javnim isporučiteljima vodnih usluga račune za predmetnu služnost. Iste račune Hrvatske ceste ispostavile su za projektirane još neizgrađene cjevovode kao i za izgrađene cjevovode. Primjerice, Varkom d.o.o. Varaždin do 06.12.2023. godine zaprimio je 37 računa od čega se 13 računa odnosi na projektirane a ne izgrađene cjevovode dok se 24 računa odnose na izgrađene cjevovode. Ukupni je iznos ovih računa 68.000,00 €. Očekujemo od Hrvatskih cesta idućih dana dostavu značajnog broja novih računa s pretpostavljenim ukupnim potraživanjem naknade za služnost, a koje se odnosi na 2023. godinu, preko 100.000,00 €. Ovaj iznos značajno tereti troškove poslovanja javnog isporučitelja, a posljedica istog biti će negativni poslovni rezultat Društva za 2023.g, te porast cijena vodnih usluga početkom 2024. godine. Predlažemo da se kroz odredbe izmjene Zakona o cestama ukine i ukupna obaveza plaćanja služnosti koja je nastala osnovom Zakona o cestama, a za što su ispostavljeni računi Hrvatskih cesta ili pak nekog drugog vlasnika javne ceste (ŽUC, Lokalna samouprava) a do 31.12.2023.g. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Primjedba se ne prihvaća iz razloga što donošenjem novih zakonskih odredbi nije moguće intervenirati u završene ugovorne odnose, osim ako ugovori imaju produljeno djelovanje, a I tada se na to djelovanje mogu primjeniti odredbe novog zakonskog režima, ali samo na dio odnosa subjekta koji još nije okončan u trenutku stupanja na snagu novog zakona.
23 IVO BAKALIĆ KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA IVO BAKALIĆ sudac Trgovačkog suda u Splitu. Povodom javnog savjetovanja na nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama, izvan predloženih promjena želim ukazati na problem primjene postojećih odredbi zakona u praksi, konkretno na primjenu članka 131.- do 133. koji reguliraju upis postojećih nerazvrstanih cesta u katastru i zemljišniku kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave (dalje: JLS). O navedenom sam već pisao primjedbe koje nisu posebno razmatrane ili nisu shvaćene ozbiljno. U tim primjedbama sam ukazivao da će nedovoljno precizne odredbe članka 131.- do 133. biti zloupotrijebljene i da će JLS pokušati u postupku upisa nerazvrstane ceste obuhvatiti i ona područja koja ne čine cestu ili još gore koja predstavljaju privatno vlasništvo građana, dio njihovih građevinskih parcela i slično. Nažalost, u jednom parničnom predmetu i tijekom očevida sam se mogao uvjeriti da je jedna JLS u granicu nerazvrstane ceste obuhvatila i područje koje je bio štekat ugostiteljskog objekta u čijem središtu se je nalazila fiksno postavljena metalna konstrukcija tende, da je 100 metara prije i poslije tog spornog područja granica nogostupa bila ujednačena od oko jednog metra da bi dolaskom do spornog prostora granica nerazvrstane ceste pod kutom od 90 stupnjeva „ušla“ u dvorište trgovačkog objekta sve do zida objekta udaljenog 5-6 metara, a taj zid je uvučen 2 metra ispod balkona što znači da je granica nerazvrstane ceste ušla dva metra u tlocrtnu površinu postojećeg objekta. Granica je potom pratila izlomljene zidove objekta ispred ugostiteljskog objekta, potom se opet pod kutom od 90 stupnjeva vratila do nogostupa i dalje nastavila nogostupom ujednačene širine od oko 1 metra. U odnosu na ulazak nerazvrstane ceste ispod balkona pomalo sarkastično sam u presudi postavio pitanje mogu li tim dijelom prometovati autobusi na kat ili visoki kamioni čime sam nastojao izraziti svu apsurdnost takvog načina označavanja granica nerazvrstane ceste. Uzgred ukazujem i na odluku Visokog trgovačkog suda u postupku osiguranja u odnosu na istu površinu u kojoj je iskazan stav da granice nerazvrstane ceste ne bi smjele stvarati „džepove“. Ono što žalosti u cijeloj priči je iskaz geodeta koji je po kazivanju predstavnika JLS ucrtavao granicu nerazvrstane ceste u geodetski elaborat. Isti je naveo da je tada postupao po uputi Državne geodetske uprave u kojoj uputi se pod točkom 2.- Snimka izvedenog stanja izrijekom navodi da se granica zemljišta utvrđuje prema onom što na licu mjesta pokaže predstavnik jedinice lokalne samouprave čime se jasno zaključuje kako geodet, dakle osoba sa završenim teškim fakultetom ima samo tehničku ulogu ucrtavanja granice nerazvrstane ceste koju mu, bez uvrede te profesije može pokazivati i komunalni redar, a ne radi ucrtavanje granice iste sukladno pravilima struke. Zbog načina kako su propisani članci 131- 133. Zakona, građani su ostavljeni bez odgovarajuće zaštite ukoliko se lokalna vlast ponaša kao uzurpator tuđeg vlasništva i to nažalost radi na legitiman način, ali bez ikakve volje da plati ono što oduzima. S tim u svezi naglašavam da je u trenutku donošenja Zakona o cestama pravi cilj članka 131- 133. bio da se JLS olakša upis POSTOJEĆIH nerazvrstanih cesta samo u onim granicama u kojima one služe kao nerazvrstane ceste, a ne da predstavljaju pravni temelj za nove nacionalizacije kao relikt propalog socijalističkog vremena. Zbog primjera kojeg sam naveo, a koji nije usamljen držim da zakonodavac mora jasnije propisati uvjete primjene članka 131- 133. i time pružiti kvalitetniju zaštitu građanima od „lokalnih šerifa“. Ukoliko JLS želi proširiti obuhvate lokalnih prometnica ili izgraditi nove u cilju ostvarenja javnog interesa, neka to napravi po pozitivnim propisima i uz plaćanje naknade po tržišnim uvjetima, a upravo je plaćanje naknade razlog devijacije u primjeni postojećih odredbi članka 131- 133 Zakona o cestama. S poštovanjem, Ivo Bakalić, sudac Primljeno na znanje Primjedba nije prihvaćena jer se ne odnosi na sadržaj dokumenta koji je bio predmet savjetovanja. Primjedba će biti uzeta u razmatranje prilikom izrade novog Zakona o cestama.
24 Antonela Blažanović KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA Podržavam sve prethodne komentare kolega i kolegica tajnika i voditelja računovodstva, kao i ostalih zaposlenih u školskim ustanovama koji nama administrativnom osoblju daju podršku s ciljem poboljšanja našeg statusa ne samo materijalnog već i da ministarstvo-MZO napokon objektivno sagleda našu ulogu u funkcioniranju školskih ustanova. Prihvaćen Ne prihvaća se. Primjedba nije prihvaćena jer se ne odnosi na sadržaj dokumenta koji je bio predmet savjetovanja.