Izvješće o provedenom savjetovanju - SAVJETOVANJE O NACRTU PRIJEDLOGA STRATEGIJE DEMOGRAFSKE REVITALIZACIJE REPUBLIKE HRVATSKE DO 2033. GODINE

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Svjetski savez mladih Hrvatska 6.Prilozi, 6.9.Dodatak 9: Opis ključnih područja intervencije za provedbu Strategije demografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033. godine Svjetski savez mladih Hrvatska (SSMH) pozdravlja organiziranje poslovnog foruma predstavnika privatnog i javnog sektora iz Republike Hrvatske i dijaspore, što je bio i prijedlog u okviru smjernica za demografsku revitalizaciju nastalih u sklopu projekta „Mreža 2050 – Demografija, od odgovora do izazova” (područje 5. Stvaranje životnih uvjeta i poticajne okoline za povratak iseljenika). Napomena: u izradi smjernica sudjelovali su SSMH, Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Institut za migracije i narodnosti u Zagrebu, Udruga mladih i diplomiranih studenata Fakulteta ekonomije i turizma “Dr. Mijo Mirković” Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, Centar za karijere mladih Dubrovnik, Klub studenata geografije Zagreb, Udruga mladih i studenata Split Misli, Udruga obitelji s četvero i više djece Cetinskog kraja, Udruga iseljenika, povratnika i useljenika, Mladi Sikirevaca i Jaruga, Općina Antunovac, Sindikat radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju Hrvatske, Udruga Pragma, Kreativna udruga mladih Limes, Udruga mladih Kolektiv i Lokalna akcijska grupa Prigorje Zagorje. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
2 Ivan Majstorić 6.Prilozi, 6.5.Dodatak5:PregledčlanovaRadneskupineinjihovdoprinosizradiStrategije S ciljem poticanja veće participacije (mladih) građana u donošenju odluka i izbjegavanja elitizma, predlažem da se kod osnivanja Radne skupine za izradu iduće strategije razmotri opcija uključivanja udruženja mladih (moguće i iz redova Savjeta za mlade Vlade Republike Hrvatske/Savjeta mladih Republike Hrvatske), obitelji i povratnika kao predstavnika ključnih ciljanih skupina Strategije demografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033. godine. Poželjno je da su uključeni predstavnici mladih iz urbanih i ruralnih područja. U širem smislu, to mogu biti i predstavnici udruženja doseljenika stranih državljana te digitalnih nomada ako će njihove uloge biti značajne i zapažene u civilnom društvu u idućih desetak godina. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
3 Đuro Japarić 6.Prilozi, 6.5.Dodatak5:PregledčlanovaRadneskupineinjihovdoprinosizradiStrategije POPIS RH 2021 , počevši od Slavonije imali smo 195 IZUMRLIH sela , preko 80 sa samo jednim stanovnikom ! Posljedica je to što ova kvazi državica NEMA STRATEGIJU razvoja poljoprivrede ! NEMAMO ju jer Vlada , zastupnici NEĆE slušati dio nas iz CIVILNOG sektora ! Općine , gradovi i županije od 2001 dale su izniman doprinos u NE provođenju raspolaganja sa državnom zemljom na način da u preko 180 lokalnih vlasti NIJE raspisan ni 1 natječaj u korist OPG za vrijeme Račana , potom Sanadera i Kosorice ! Vlada Milanovića išla je na PONIŽAVAJUĆI privremeni zakup na 5 godina na temelju kojeg obitelji nisu mogle ništa planirati ! Sadašnji Zakon prve i druge Vlade Plenkovića OPET je štetan za OPG , NE OBVEZUJUĆI za lokalne vlasti kojih ima NEPOTREBNIH 555 ! REŽIM u Zagrebu NEĆE ići na pisanje PAKETA zakona za HRVATSKU AGRARNU REFORMU - STRATEGIJU RAZVOJA POLJOPRIVREDE ! Imamo mogućnost u iskorištavanju zemlje , vode i šumskog zemljišta , ali NE sa sadašnjim zakonima ! Primljeno na znanje Hrvatski sabor je 25. veljače 2022. godine donio Strategiju poljoprivrede do 2030. (Narodne novine, br. 26/2022) kao akt strateškog planiranja koji predstavlja temelj za izradu, provedbu, praćenje i evaluaciju svih daljnjih strateških dokumenata i planova za poljoprivredu i ruralni razvoj nakon 2020. godine.
4 Ivan Majstorić Nacrtprijedloga Strategijedemografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033. godine, 6.Prilozi Pohvalno je da su na jednom mjestu objedinjeni podaci o doplatku za djecu, jednokratnim naknadama za novorođenčad i osobnim odbitcima/umanjenju godišnjeg poreza kod poreza na dohodak u državama članicama Europske unije. Preporučujem da takvi podaci u budućnosti budu dostupni na mrežnoj stranici Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade ili kakvoj jedinstvenoj digitalnoj platformi odakle će ih se moći preuzeti u prikladnom formatu za daljnju obradu po uzoru na demografske mjere na lokalnoj i regionalnoj razini. Djelomično prihvaćen Središnji državni ured za demografiju i mlade nastavit će osiguravati cjelovite i javno dostupne podatke iz područja obiteljske politike i ostalih javnih politika koje imaju demografski učinak jer su iste od vitalnog interesa za Republiku Hrvatsku.
5 Svjetski savez mladih Hrvatska 4.Provedbastrategije, 4.1.Okvir za praćenje i izvještavanje Svjetski savez mladih Hrvatska (SSMH) predlaže da se osnuje saborski odbor koji se izričito bavi demografskim razvojem Republike Hrvatske te se kod uključivanja članova izvan Hrvatskog sabora vodi kriterijem stručnosti i izvrsnosti, što je jedan od prijedloga u okviru smjernica za demografsku revitalizaciju nastalih u sklopu projekta „Mreža 2050 – Demografija, od odgovora do izazova” (područje 1. Bolje pozicioniranje politike demografskog razvoja unutar institucionalnog ustroja). Napomena: u izradi smjernica sudjelovali su SSMH, Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Institut za migracije i narodnosti u Zagrebu, Udruga mladih i diplomiranih studenata Fakulteta ekonomije i turizma “Dr. Mijo Mirković” Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, Centar za karijere mladih Dubrovnik, Klub studenata geografije Zagreb, Udruga mladih i studenata Split Misli, Udruga obitelji s četvero i više djece Cetinskog kraja, Udruga iseljenika, povratnika i useljenika, Mladi Sikirevaca i Jaruga, Općina Antunovac, Sindikat radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju Hrvatske, Udruga Pragma, Kreativna udruga mladih Limes, Udruga mladih Kolektiv i Lokalna akcijska grupa Prigorje Zagorje. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
6 Svjetski savez mladih Hrvatska 4.Provedbastrategije, 4.1.Okvir za praćenje i izvještavanje Svjetski savez mladih Hrvatska (SSMH) poziva Vladu Republike Hrvatske da održava sjednice Vijeća za demografsku revitalizaciju Republike Hrvatske u skladu s dinamikom propisanom Odlukom o osnivanju Vijeća za demografsku revitalizaciju Republike Hrvatske (najmanje jednom u šest mjeseci) budući da se u tekućem mandatu održala samo jednom. To je minimum koji se očekuje s obzirom na važnost demografske problematike za cijelu zemlju. Ujedno, predlažemo da se u rad Vijeća u većoj mjeri uključe drugi akteri, što je sve skupa jedan od prijedloga u okviru smjernica za demografsku revitalizaciju nastalih u sklopu projekta „Mreža 2050 – Demografija, od odgovora do izazova” (područje 1. Bolje pozicioniranje politike demografskog razvoja unutar institucionalnog ustroja). Napomena: u izradi smjernica sudjelovali su SSMH, Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Institut za migracije i narodnosti u Zagrebu, Udruga mladih i diplomiranih studenata Fakulteta ekonomije i turizma “Dr. Mijo Mirković” Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, Centar za karijere mladih Dubrovnik, Klub studenata geografije Zagreb, Udruga mladih i studenata Split Misli, Udruga obitelji s četvero i više djece Cetinskog kraja, Udruga iseljenika, povratnika i useljenika, Mladi Sikirevaca i Jaruga, Općina Antunovac, Sindikat radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju Hrvatske, Udruga Pragma, Kreativna udruga mladih Limes, Udruga mladih Kolektiv i Lokalna akcijska grupa Prigorje Zagorje. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
7 Svjetski savez mladih Hrvatska 4.Provedbastrategije, 4.1.Okvir za praćenje i izvještavanje Svjetski savez mladih Hrvatska (SSMH) poziva Vladu Republike Hrvatske i sva uključena nadležna tijela na dosljedno provođenje ciljeva Strategije demografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033. godine. Predlažemo da se imenuje potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske koji će koordinirati rad svih državnih tijela relevantnih za demografsku i useljeničku politiku, što je jedan od najvažnijih prijedloga u okviru smjernica za demografsku revitalizaciju nastalih u sklopu projekta „Mreža 2050 – Demografija, od odgovora do izazova” (područje 1. Bolje pozicioniranje politike demografskog razvoja unutar institucionalnog ustroja). Ovo je osobito važno zbog brojnosti uključenih tijela državne uprave, nemogućnosti objedinjenja svih relevantnih javnih politika u jedan resor te potrebe za snažnijim strateškim opredjeljenjem. Uspostava Migracijskog ureda kao provedbenog mehanizma za Strateški cilj „Uravnotežena mobilnost stanovništva" dodatno povećava broj aktera te navodi na zaključak o potrebu za koordinacijom svih aktera iz pozicije potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske. Napomena: u izradi smjernica sudjelovali su SSMH, Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Institut za migracije i narodnosti u Zagrebu, Udruga mladih i diplomiranih studenata Fakulteta ekonomije i turizma “Dr. Mijo Mirković” Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, Centar za karijere mladih Dubrovnik, Klub studenata geografije Zagreb, Udruga mladih i studenata Split Misli, Udruga obitelji s četvero i više djece Cetinskog kraja, Udruga iseljenika, povratnika i useljenika, Mladi Sikirevaca i Jaruga, Općina Antunovac, Sindikat radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju Hrvatske, Udruga Pragma, Kreativna udruga mladih Limes, Udruga mladih Kolektiv i Lokalna akcijska grupa Prigorje Zagorje. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
8 Svjetski savez mladih Hrvatska 3.2.Strateškicilj2.–Uravnoteženamobilnoststanovništva, 3.2..Ključnopodručjeintervencije2.2.:Mobilnoststanovništva Svjetski savez mladih Hrvatska (SSMH) podržava izradu migracijske politike Republike Hrvatske s naglaskom na provođenje selektivne imigracijske politike te (re)integracije povratnika i useljenika, kao i uvođenje registra stanovništva, što su prijedlozi u okviru smjernica za demografsku revitalizaciju nastalih u sklopu projekta „Mreža 2050 – Demografija, od odgovora do izazova” (područje 6. Uspostavljanje migracijske politike i poboljšanje sustava praćenja migracija ). Napomena: u izradi smjernica sudjelovali su SSMH, Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Institut za migracije i narodnosti u Zagrebu, Udruga mladih i diplomiranih studenata Fakulteta ekonomije i turizma “Dr. Mijo Mirković” Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, Centar za karijere mladih Dubrovnik, Klub studenata geografije Zagreb, Udruga mladih i studenata Split Misli, Udruga obitelji s četvero i više djece Cetinskog kraja, Udruga iseljenika, povratnika i useljenika, Mladi Sikirevaca i Jaruga, Općina Antunovac, Sindikat radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju Hrvatske, Udruga Pragma, Kreativna udruga mladih Limes, Udruga mladih Kolektiv i Lokalna akcijska grupa Prigorje Zagorje. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
9 Svjetski savez mladih Hrvatska 3.2.Strateškicilj2.–Uravnoteženamobilnoststanovništva, 3.2..Ključnopodručjeintervencije2.2.:Mobilnoststanovništva Prenosimo prijedlog Svjetskog saveza mladih Hrvatska (SSMH) koji smo predložili u javnom savjetovanju Nacrta prijedloga Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine: U budućem stipendiranju učenika i studenata, osim kategorije izvrsnosti, socio-ekonomskog statusa i deficitarnosti pojedinog zanimanja, treba primijeniti kriterij indeksa razvijenosti, s ciljem isticanja važnosti ljudskog kapitala za razvoj sredina s nižim indeksom razvijenosti (potpomognutim područjima) i time pridonijeti postizanju ujednačenog regionalnog razvoja Hrvatske. Navedeno bi se moglo provesti u kontekstu promocije ostanka mladih u područjima pogođenima iseljavanjem, primjerice kroz nastavak projekta Slavonije, Baranje i Srijema čime bi se mijenjala negativna percepcija tog područja. Provedbom stipendiranja upravljalo bi Ministarstvo znanosti i obrazovanja u suradnji s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU. Primljeno na znanje Vlada Republike Hrvatske je 22. ožujka 2023. godine usvojila Nacionalni plana razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine i Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2024. godine. Nacionalni plan pobliže definira provedbu strateškog cilja i prioritetnih područja javnih politika za sektor odgoja i obrazovanja iz Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine, dok je Akcijski plan provedbeni dokument za razdoblje do 2024. godine kojim su definirane mjere, sredstva za provedbu i pripadajući pokazatelji ishoda uz pomoć kojih će se pratiti uspješnost provedbe.
10 Svjetski savez mladih Hrvatska 3.2.Strateškicilj2.–Uravnoteženamobilnoststanovništva, 3.2..Ključnopodručjeintervencije2.1.:SuradnjasHrvatimaizvanRepublikeHrvatske Svjetski savez mladih Hrvatska (SSMH) predlaže jasno zakonski odrediti definicije iseljenika, povratnika i useljenika te njihova prava i obveze; institucionalno i organizacijski urediti odnos države prema povratnicima i useljenicima; uspostaviti jedinstvenu višejezičnu aplikaciju za povratnike i useljenike na kojima će biti dostupne sve potrebne informacije vezane uz povratak i useljavanje u Republiku Hrvatsku; osloboditi na određeno razdobolje povratnike na plaćanje poreza na prihode od autorskih naknada, mirovine inozemnog podrijetla, dividende itd.; omogućiti povećanje osobnog odbitka i dodatnih povlastica mladima i mladim obiteljima koje se odluče na povratak u demografski najugroženije dijelove Republike Hrvatske; te uspostaviti poslovni forum visoke razine koji bi uključivao ekonomski najutjecajnije predstavnike Republike Hrvatske i dijaspore putem kojeg bi se savjetovalo potencijalne ulagače o ulaganju u Hrvatsku, informiralo ih se o poreznim olakšicama i drugim beneficijama te pružalo podršku pri pokretanju poslova u domovini, što su prijedlozi u okviru smjernica za demografsku revitalizaciju nastalih u sklopu projekta „Mreža 2050 – Demografija, od odgovora do izazova” (područje 5. Stvaranje životnih uvjeta i poticajne okoline za povratak iseljenika). Napomena: u izradi smjernica sudjelovali su SSMH, Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Institut za migracije i narodnosti u Zagrebu, Udruga mladih i diplomiranih studenata Fakulteta ekonomije i turizma “Dr. Mijo Mirković” Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, Centar za karijere mladih Dubrovnik, Klub studenata geografije Zagreb, Udruga mladih i studenata Split Misli, Udruga obitelji s četvero i više djece Cetinskog kraja, Udruga iseljenika, povratnika i useljenika, Mladi Sikirevaca i Jaruga, Općina Antunovac, Sindikat radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju Hrvatske, Udruga Pragma, Kreativna udruga mladih Limes, Udruga mladih Kolektiv i Lokalna akcijska grupa Prigorje Zagorje. Primljeno na znanje Vaši prijedlozi bit će razmotreni prilikom izrade akata strateškog planiranja niže razine za navedeno područje.
11 Ivan Majstorić 3.Strateškiciljevi, 3.2.Strateškicilj2.–Uravnoteženamobilnoststanovništva „Unatoč brojnim naporima i mjerama za povećanje kvalitete i standarda života u ruralnim sredinama, ne samo u Hrvatskoj, već i u drugim razvijenim zemljama, očekuje se da će se trend urbanizacije, odnosno rasta broja i udjela stanovnika u gradovima, nastaviti (u Europi jedino Austrija i Lihtenštajn bilježe rast udjela ruralnog stanovništva u posljednjih nekoliko desetljeća)." Gornja rečenica citat je iz dijela strategije „2. Razvojne potrebe i potencijali". S obzirom na navedeno, nije jasno kako će se ostvariti ciljana vrijednost pokazatelja učinka „II.02.3.23 Udio ruralnog stanovništva u ukupnom stanovništvu" od 45,0 % u 2033. nakon što ih je bilo 42,0 % u 2021. Predlažem uklanjanje gore navedenog pokazatelja učinka i zamjenu za neki drugi koji je realno ostvariv, primjerice „Udio dnevnih migranata/cirkulanata među ruralnim stanovništvom" uzimajući u obzir očekivane intervencije koje će proizaći iz Strategije demografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033. godine, poglavito u smjeru daljnjih infrastrukturnih ulaganja u ruralna područja, fleksibilizacije rada i razvoja priuštive, raširene i kvalitetne željezničke infrastrukture. Pritom treba voditi računa o izradi geografski dosljedne tipologije ruralnih, urbanih i ostalih područja na kojoj bi se temeljilo ispravno praćenje i vrednovanje takvog pokazatelja učinka. Možda se može razmisliti i o dodavanju neke od sljedećih varijanti: „Udio preseljenog stanovništva u dobi 20-39 među županijama", „Udio stanovništva određene dobi na području indeksa razvijenosti I, II, III i IV", „Udio zaposlenog stanovništva na području indeksa razvijenosti , II, III i IV" ili sl. Primljeno na znanje S obzirom na neuravnoteženi regionalni razvoj Hrvatske, nužno je pratiti i planirati politike koje će poticati stanovništvo na doseljavanje i život u ruralnim i slabije razvijenim područjima Republike Hrvatske. U tom smislu i Europska unija naglašava važnost razvoja ruralnih područja kroz kohezijske politike i politike ruralnog razvoja.
12 Ivan Majstorić 3.1.Strateški cilj 1. – Izgrađeno poticajno okruženje za obitelji i mlade, 3.1..Ključnopodručjeintervencije1.6.:Zdravookruženje Predlažem da se u provedbi ovog ključnog područja intervencije u akcijskim planovima uvede digitalna kartica za mlade i kartica za starije osobe po uzoru na e-dječju karticu Mudricu (ako se ista pokazala dobrim rješenjem) koje bi omogućavale popuste za posjet parkova Hrvatske, kupnju sportske opreme, kupnju ili najam bicikla i drugih srodnih proizvoda i usluga s ciljem razvijanja zdravih životnih navika i prevencije svih vrsta bolesti i rizičnih oblika ponašanja. U širem smislu, mogao bi se uvesti i neoprezivi primitak koji poslodavac može isplatiti zaposleniku za godišnje članarine u teretani/sportskom klubu udržavanim članovima obitelji, s naglaskom na djecu i mlade čime bi se značajnije i sveobuhvatnije potaknuo zdrav i aktivan život novih generacija. Primljeno na znanje Strategija kao dugoročni akt strateškog planiranja ne sadrži konkretne mjere, već je svrha ovog dokumenta oblikovati strateške ciljeve demografske revitalizacije te definirati ključna područja intervencije za utjecanje na prognozirani demografski razvoj zemlje. Mjere i aktivnosti bit će obuhvaćene hijerarhijski nižim aktima strateškog planiranja.
13 Ured pučke pravobraniteljice 3.1.Strateški cilj 1. – Izgrađeno poticajno okruženje za obitelji i mlade, 3.1..Ključnopodručjeintervencije1.5.:Visokoobrazovanje,cjeloživotnoobrazovanjei aktivno starenje Iako naslov navedenog područja obuhvaća i visoko obrazovanje, njegov sadržaj se odnosi na cjeloživotno obrazovanje i obrazovanje odraslih, prije svega osoba starije životne dobi na koje se de facto i odnosi čitavo ključno područje intervencije. U skladu sa sadržajem, predlažemo promijeniti i naziv/naslov ključnog područja intervencije, a u strateškim smjernicama zadržati one koje su prilagođene osobama starije životne dobi kao ciljanoj skupini navedenog područja intervencije. Nije prihvaćen Sadržaj ključnog područja intervencije 1.5. Visoko obrazovanje, cjeloživotno obrazovanje i aktivno starenje odnosi se i na visoko obrazovanje te se kao prioriteti u provedbi javnih politika za navedeno područje navode i stipendiranje studenata u STEM područjima znanosti, stipendiranje studenata na temelju socio-ekonomskog statusa, povećanje kapaciteta subvencioniranog smještaja studenata te osiguravanje uravnotežene subvencionirane prehrane studenata.
14 Svjetski savez mladih Hrvatska 3.1.Strateški cilj 1. – Izgrađeno poticajno okruženje za obitelji i mlade, 3.1..Ključno područje intervencije 1.4.: Sustav ranog i predškolskog, osnovnoškolskog te srednjoškolskog odgoja i obrazovanja Svjetski savez mladih Hrvatska (SSMH) predlaže da se definira ekonomska cijena usluga dječjih vrtića na razini države te razvije model financiranja u kojem s trećinom sudjeluju država, JLS i roditelji s mogućnošću preuzimanja cijelog iznosa države ili JLS, što je prijedlog u okviru smjernica za demografsku revitalizaciju nastalih u sklopu projekta „Mreža 2050 – Demografija, od odgovora do izazova” (područje 2. Povećanje uključenosti države u brigu i zaštitu (mladih) obitelji). Napomena: u izradi smjernica sudjelovali su SSMH, Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Institut za migracije i narodnosti u Zagrebu, Udruga mladih i diplomiranih studenata Fakulteta ekonomije i turizma “Dr. Mijo Mirković” Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, Centar za karijere mladih Dubrovnik, Klub studenata geografije Zagreb, Udruga mladih i studenata Split Misli, Udruga obitelji s četvero i više djece Cetinskog kraja, Udruga iseljenika, povratnika i useljenika, Mladi Sikirevaca i Jaruga, Općina Antunovac, Sindikat radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju Hrvatske, Udruga Pragma, Kreativna udruga mladih Limes, Udruga mladih Kolektiv i Lokalna akcijska grupa Prigorje Zagorje. Primljeno na znanje Strategija demografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033. godine kao prijedloge u provedbi strateškog cilja 1 na području sustava ranog i predškolskog te osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja, između ostalog, navodi i ujednačavanje kriterija za upis za djecu rane i predškolske dobi te optimiziranje roditeljskog udjela u ekonomskoj cijeni dječjeg vrtića. Strategija kao dugoročni akt strateškog planiranja ne sadrži konkretne mjere, već je svrha ovog dokumenta oblikovati strateške ciljeve demografske revitalizacije te definirati ključna područja intervencije za utjecanje na prognozirani demografski razvoj zemlje. Mjere i aktivnosti bit će obuhvaćene hijerarhijski nižim aktima strateškog planiranja.
15 Ivan Majstorić 3.1.Strateški cilj 1. – Izgrađeno poticajno okruženje za obitelji i mlade, 3.1..Ključno područje intervencije 1.3.: Stambeno zbrinjavanje U budućoj stambenoj politici bi trebalo izbjegavati subvencije najma/prodaje za stambeno zbrinjavanje mladih koje ciljaju na neznatni dio mladih zbog njihovog negativnog utjecaja na cijene nekretnina za cjelokupnu populaciju mladih. Mladi (u pravom smislu te riječi) ne raspolažu kupovnom moći dostatnom za financiranje stana ili kuće bez pomoći roditelja ili zaduživanja u banci. Stoga bi interes države u uvjetima depopulacije i odgode roditeljstva mlađih generacija trebao biti stvaranje okoline u kojoj mladi neće morati birati između dvije krajnje opcije; života u roditeljskom domu u nedogled ili podizanja stambenog kredita na 20 i više godina po nepovoljnim kamatnim stopama. S obzirom na težnju ove strategije da se smanji prosječna dob napuštanja roditeljskog doma, nadam se da će donošenje nacionalne stambene politike doista ići u tom smjeru. Štoviše, državna stambena paradigma bi trebala biti usmjerena na povećanje ponude kvalitetnih stambenih prostora, prvenstveno onih koji su vlasništvu države. Trenutno postoji niz pozitivnih primjera stambenih politika na lokalnoj razini, ali te mjere zahvaćaju maleni broj korisnika. Znatno veća količina raspoloživog javnog stambenog prostora od postojeće mladima bi omogućila različite opcije kvalitetnog i povoljnog stambenog zbrinjavanja (najam/otkup/najam s mogućnošću otkupa), što bi se pozitivno odrazilo na njihovo zadržavanje u slabije razvijenim područjima, ponajviše u srednjim i manjih gradovima te ih više potaknulo na osamostaljivanje od roditelja i zasnivanje vlastitih obitelji. Provedbu kvalitetnog stambenog zbrinjavanja mladih trebalo bi započeti što prije. Daljnje odgađanje donošenja nacionalne stambene politike ili ponovno uvođenje pojedinačnih mjera koje će se za nekoliko godina ukinuti samo produbljuju kratkoročne i dugoročne demografske posljedice. Primljeno na znanje Stambena politika čini važan dio demografske i javne politike prema mladima u Hrvatskoj te je istaknuta kao bitan izazov s kojim se suočava suvremeno hrvatsko društvo. U Strategiji se, između ostalog, predlaže stavljanje nekretnina u vlasništvu države u funkciju kao jedno od mogućih odgovora na rješavanje stambenih problema mladih i obitelji u skladu s godišnjim planovima upravljanja državnom imovinom koji sadrže mjere aktivacije neiskorištene državne imovine. Također, Nacionalni program za mlade za razdoblje od 2023. do 2025. predlaže sufinanciranje i/ili subvencioniranje troškova stanovanja mladim osobama u jedinicama lokalne i/ili područne (regionalne) samouprave u svrhu osiguravanja boljih životnih uvjeta mladih i poboljšanja pristupa stanovanju mladim osobama. Nadalje, Vlada Republike Hrvatske je 6. travnja 2023. godine donijela Odluku o pokretanju postupka izrade Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. i Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana za razdoblje od 2023. do 2024. Nacionalni plan, kao srednjoročni akt strateškog planiranja za područje stanovanja, strukturirat će javne politike i definirati posebne ciljeve u području stanovanja s pripadajućim pokazateljima ishoda.
16 Svjetski savez mladih Hrvatska 3.1.Strateški cilj 1. – Izgrađeno poticajno okruženje za obitelji i mlade, 3.1..Ključno područje intervencije 1.3.: Stambeno zbrinjavanje Svjetski savez mladih Hrvatska (SSMH) predlaže da je potrebno izraditi strategiju stambenog zbrinjavanja s posebnim naglaskom na rješavanjem stambenog pitanja mladih; razviti model javnog najma, posebice za mlade obitelji; poticati privatne investicije u gradnju stanova za dugoročni najam te povećati porezno opterećenje iznajmljivačima apartmana, što su prijedlozi u okviru smjernica za demografsku revitalizaciju nastalih u sklopu projekta „Mreža 2050 – Demografija, od odgovora do izazova” (područje 4. Rješavanje stambenog pitanja mladih i mladih obitelji). Ovo je osobito važno zbog male ponude nekretnina za najam/prodaju na tržištu, što bitno potiče njihovu cijenu te otežava rješavanje stambenog pitanje većini mladih i sprječava ostvarenje željenih fertilnim namjera. Napomena: u izradi smjernica sudjelovali su SSMH, Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Institut za migracije i narodnosti u Zagrebu, Udruga mladih i diplomiranih studenata Fakulteta ekonomije i turizma “Dr. Mijo Mirković” Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, Centar za karijere mladih Dubrovnik, Klub studenata geografije Zagreb, Udruga mladih i studenata Split Misli, Udruga obitelji s četvero i više djece Cetinskog kraja, Udruga iseljenika, povratnika i useljenika, Mladi Sikirevaca i Jaruga, Općina Antunovac, Sindikat radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju Hrvatske, Udruga Pragma, Kreativna udruga mladih Limes, Udruga mladih Kolektiv i Lokalna akcijska grupa Prigorje Zagorje. Primljeno na znanje Vlada Republike Hrvatske je 6. travnja 2023. godine donijela Odluku o pokretanju postupka izrade Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. i Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana za razdoblje od 2023. do 2024. Nacionalni plan, kao srednjoročni akt strateškog planiranja za područje stanovanja, strukturirat će javne politike i definirati posebne ciljeve u području stanovanja s pripadajućim pokazateljima ishoda.
17 Ivan Majstorić 3.1.Strateški cilj 1. – Izgrađeno poticajno okruženje za obitelji i mlade, 3.1..Ključnopodručjeintervencije1.2.:Porezneolakšice Vezano uz zadnju stratešku smjernicu na području poreznih olakšica, poželjno je da se u što kraćem roku teži umanjenju godišnjeg poreza na dohodak fizičkim osobama od 26 do 30 godina života za 100 % s ciljem poboljšanja životnog standarda mladih koji u toj životnoj dobi često odgađaju važne životne odluke zbog visokih troškova života (napuštanje roditeljskog doma, roditeljstvo i dr.) oslanjajući se na financijsku podršku roditelja. Olakotna okolnost za državni proračun je činjenica da je svaka generacija sve manja te takva promjena ne bi trebala predstavljati nepodnošljiv rashod za državni proračun, poglavito jer bi državni interes trebao biti još više rasteretiti plaće mladih zaposlenih osoba kako bi se potaknulo njihovu financijsku samostalnost i olakšalo napuštanje roditeljskog doma. Takvim pristupom moglo bi se u većoj mjeri zadržati mlade u Hrvatskoj i motivirati ih da i sami razmišljaju o zasnivanju obitelji. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
18 Ured pučke pravobraniteljice 3.1.Strateški cilj 1. – Izgrađeno poticajno okruženje za obitelji i mlade, 3.1..Ključnopodručjeintervencije1.1.:Materijalneinematerijalnepotpore U skladu s prijedlogom, predviđeno je stvaranje roditeljima boljih i fleksibilnijih mogućnosti da uravnoteže poslovni i obiteljski život nakon razdoblja obuhvaćenog naknadama za roditeljski dopust. Ukazujemo kako je isto nužno osmisliti i vezano uz brigu o starim i nemoćnim članovima obitelji. Također, predlažemo razmotriti uvođenje i financijskih potpora obiteljima koje brinu o starim i nemoćnim članovima obitelji ozbiljno narušenog zdravlja. Isto predlažemo jer briga o teškim bolesnicima uzrokuje znatne dodatne troškove. Primljeno na znanje Strategija demografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033. godine prepoznaje važnost osiguravanja brige za starije i nemoćne te ističe da pružanje pouzdane, primjerene i dostupne zdravstvene zaštite, kao i poticanje razvoja hospicija i palijativne skrbi, treba biti dio strategije pružanja dugotrajne skrbi.
19 Svjetski savez mladih Hrvatska 3.1.Strateški cilj 1. – Izgrađeno poticajno okruženje za obitelji i mlade, 3.1..Ključnopodručjeintervencije1.1.:Materijalneinematerijalnepotpore Svjetski savez mladih Hrvatska (SSMH) predlaže da se planira delimitiranje naknade plaće tijekom roditeljskog dopusta te uvede izdašni univerzalni doplatak za djecu s godišnjom indeksacijom ili s povećanjem za svaku godinu života djeteta zbog porasta troškova obitelji neovisno o imovinskom statusu i mjestu stanovanja, što su prijedlozi u okviru smjernica za demografsku revitalizaciju nastalih u sklopu projekta „Mreža 2050 – Demografija, od odgovora do izazova” (područje 2. Povećanje uključenosti države u brigu i zaštitu (mladih) obitelji). Napomena: u izradi smjernica sudjelovali su SSMH, Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Institut za migracije i narodnosti u Zagrebu, Udruga mladih i diplomiranih studenata Fakulteta ekonomije i turizma “Dr. Mijo Mirković” Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, Centar za karijere mladih Dubrovnik, Klub studenata geografije Zagreb, Udruga mladih i studenata Split Misli, Udruga obitelji s četvero i više djece Cetinskog kraja, Udruga iseljenika, povratnika i useljenika, Mladi Sikirevaca i Jaruga, Općina Antunovac, Sindikat radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju Hrvatske, Udruga Pragma, Kreativna udruga mladih Limes, Udruga mladih Kolektiv i Lokalna akcijska grupa Prigorje Zagorje. Primljeno na znanje Strategija demografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033. godine u sklopu strateškog cilja 1. Izgrađeno poticajno okruženje za obitelji i mlade, kao strateške smjernice na području materijalnih i nematerijalnih potpora između ostalog navodi i povećanje iznosa i obuhvata financijskih potpora za obitelji koje uzdržavaju novorođenčad i malodobnu djecu te povećanje i reguliranje iznosa novčane naknade za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust. Strategija kao dugoročni akt strateškog planiranja ne sadrži konkretne mjere, već je svrha ovog dokumenta oblikovati strateške ciljeve demografske revitalizacije te definirati ključna područja intervencije za utjecanje na prognozirani demografski razvoj zemlje. Mjere i aktivnosti bit će obuhvaćene hijerarhijski nižim aktima strateškog planiranja.
20 Ured pučke pravobraniteljice 3.Strateškiciljevi, 3.1.Strateški cilj 1. – Izgrađeno poticajno okruženje za obitelji i mlade Svakako podržavamo usmjerenost za izgradnju poticajnog okruženja za (mlade) obitelji, koje su uvelike usmjerene na poboljšanje položaja mladih na tržištu rada i olakšavanje brige o djeci. Međutim, kao mjere koje su neophodne u oblikovanju demografskih politika za suočavanje s demografskim promjenama su u uvodnom dijelu Strategije navedene i mjere vezane uz očuvanje dostojanstva starijih osoba i promicanje njihovih prava te međugeneracijsku solidarnost i osiguranje potpore starijem stanovništvu. Stoga, predlažemo da se strateški cilj 1., osim na brigu o djeci i mladima, fokusira i na obitelji koje brinu o starim i bolesnim roditeljima i drugim, bliskim članovima obitelji te da se određene pogodnosti usmjere i na kreiranje programa i usluga vezanih za skrb o starijim članovima obitelji koji su u potrebi, razvoj fleksibilnih radnih angažmana koji će omogućiti usklađivanju radnih obveza ne samo sa obvezama skrbi o djeci već i o starim i nemoćnim članovima obitelji, a što je nužno i s obzirom na to da kapaciteti i usluge dugotrajne institucionalne skrbi o starijima nisu usklađeni sa stvarnim potrebama. Primljeno na znanje Strategija demografske revitalizacije prepoznaje važnost skrbi o starijim osobama te u okviru Strateškog cilja 1- Izgrađeno poticajno okruženje za mlade i obitelji, kroz ključno područje intervencije 1.5. Visoko obrazovanje, cjeloživotno učenje i aktivno starenje, naglašava važnost sustavne skrbi za potrebe starijih osoba te njihove aktivne participacije u obiteljskom životu, ali i jačanju uloge starijih osoba u zajednici i društvu. Između ostalog, ističe se važnost podrške samostalnom životu u vlastitom domu, ublažavanje društvene izoliranosti starijih kroz stvaranje okruženja koje podržava neovisnost, ravnopravnost i uključenost starijih kao i poticanje međugeneracijskih veza u svrhu pružanja podrške i pomoći starijima koji žive u vlastitom domu. Strategija ističe važnost unaprjeđenja skrbi za i osiguravanje dostatnog broja smještajnih kapaciteta u domovima za starije te stručnog kadra koji može pružiti adekvatnu skrb ali i predlaže razvoj usluge dnevnog ili poludnevnog boravka kao učinkovite vrste podrške osobama koje stare u vlastitom domu. Osobita skrb treba biti usmjerena na starije osobe koje žive u samačkim kućanstvima na potpomognutim područjima ili otocima.
21 MARKO VISKIĆ 3.Strateškiciljevi, 3.1.Strateški cilj 1. – Izgrađeno poticajno okruženje za obitelji i mlade Poštovani, nastavno na opći komentar na početku teksta prijedloga Strategije, ponavljam da bi demografski pozitivno utjecalo uvođenje ovih promjena u Zakonu o radu (a i b) i Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama (c): a) "kliznije" radno vrijeme, isključivo za roditelje djece predškolske dobi; ovaj je problem nedovoljno adresiran u Zakonu o radu (Članak 67. i 68.) i uvelike se ignorira, a trebao bi biti eksplicitno naveden u Zakonu u svrhu stvaranja poticajnog i kvalitetnog okruženja za normalan život obitelji s manjom djecom. b) pravo na isključenje, isključivo za roditelje djece predškolske dobi, a u skladu s Rezolucijom Europskog parlamenta od 21. siječnja 2021. s preporukama Komisiji o pravu na isključivanje (2019/2181(INL)). Ovaj je problem nedovoljno adresiran u Zakonu o radu (Članak 60.a st. 8.) te se uvelike ignorira, a trebao bi biti eksplicitno naveden. c) za barem 2 mjeseca duže trajanje roditeljskog dopusta za drugo dijete, ako je prvo dijete predškolske dobi S poštovanjem, Marko Primljeno na znanje Primljeno na znanje
22 Svjetski savez mladih Hrvatska 3.Strateškiciljevi, 3.1.Strateški cilj 1. – Izgrađeno poticajno okruženje za obitelji i mlade Svjetski savez mladih Hrvatska (SSMH) predlaže razvijanje modela u kojem će se studentima omogućiti zapošljavanje u zadnjem semestru na pola ili nepuno radno vrijeme putem vaučera (ili kakvog drugog sredstva) posredstvom kojih će studenti izrađivati praktični diplomski rad kod određenog poslodavca i pritom imati mogućnost sklapanja stalnog radnog odnosa, što je prijedlog u okviru smjernica za demografsku revitalizaciju nastalih u sklopu projekta „Mreža 2050 – Demografija, od odgovora do izazova” (područje 3. Olakšanje procesa zapošljavanja i poboljšanje radnog položaja mladih). Ovo je osobito važno zbog nižih stopa zaposlenosti Hrvatske od ostalih zemalja EU i kasnog ulaska mladih na tržište rada u odnosu na mnoge europske vršnjake. Napomena: u izradi smjernica sudjelovali su SSMH, Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Institut za migracije i narodnosti u Zagrebu, Udruga mladih i diplomiranih studenata Fakulteta ekonomije i turizma “Dr. Mijo Mirković” Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, Centar za karijere mladih Dubrovnik, Klub studenata geografije Zagreb, Udruga mladih i studenata Split Misli, Udruga obitelji s četvero i više djece Cetinskog kraja, Udruga iseljenika, povratnika i useljenika, Mladi Sikirevaca i Jaruga, Općina Antunovac, Sindikat radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju Hrvatske, Udruga Pragma, Kreativna udruga mladih Limes, Udruga mladih Kolektiv i Lokalna akcijska grupa Prigorje Zagorje. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
23 Svjetski savez mladih Hrvatska 3.Strateškiciljevi, 3.1.Strateški cilj 1. – Izgrađeno poticajno okruženje za obitelji i mlade Svjetski savez mladih Hrvatska (SSMH) pozdravlja politiku zapošljavanja u kojoj je cilj povećavati udio zaposlenih mladih osoba na neodređeno vrijeme i osloboditi poslodavce od plaćanja doprinosa na osnovicu za mladu osobu. Predlažemo uvesti 100% umanjenje poreza i prireza svim mladim zaposlenim osobama do navršene 30. godine, povećati mjesečni paušalni iznos potpore za pripravništvo s godišnjom indeksacijom i izdašnije stipendirati učenike deficitarnih obrtnih zanimanja, što su prijedlozi u okviru smjernica za demografsku revitalizaciju nastalih u sklopu projekta „Mreža 2050 – Demografija, od odgovora do izazova” (područje 3. Olakšanje procesa zapošljavanja i poboljšanje radnog položaja mladih). Napomena: u izradi smjernica sudjelovali su SSMH, Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Institut za migracije i narodnosti u Zagrebu, Udruga mladih i diplomiranih studenata Fakulteta ekonomije i turizma “Dr. Mijo Mirković” Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, Centar za karijere mladih Dubrovnik, Klub studenata geografije Zagreb, Udruga mladih i studenata Split Misli, Udruga obitelji s četvero i više djece Cetinskog kraja, Udruga iseljenika, povratnika i useljenika, Mladi Sikirevaca i Jaruga, Općina Antunovac, Sindikat radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju Hrvatske, Udruga Pragma, Kreativna udruga mladih Limes, Udruga mladih Kolektiv i Lokalna akcijska grupa Prigorje Zagorje. Primljeno na znanje Strateške smjernice na području intervencije koje se odnosi na porezne olakšice bit će orijentirane na kreiranje mjera i poticaja, koji osim što su sumjereni na obitelji s djecom, imaju za cilj i povećati primanja mladih u deficitarnim zanimanjima i na potpomognutim područjima. Između ostalog, kao jedna od strateških smjernica na području poreznih olakšica navedeno je umanjenje godišnjeg poreza na dohodak za mlade, posebno za one u deficitarnim zanimanjima i za one koji žive na potpomognutim područjima.
24 Svjetski savez mladih Hrvatska 3.Strateškiciljevi, 3.1.Strateški cilj 1. – Izgrađeno poticajno okruženje za obitelji i mlade Svjetski savez mladih Hrvatska (SSMH) podupire nastavak poboljšavanja položaja roditelja na tržištu rada. Predlažemo veće sustavno poticanje roditelja djece do 8. godine na korištenje prava na rad na izdvojenom mjestu i omogućavanje roditeljima s 3 i više djece, gdje organizacija rada to dopušta, radno vrijeme u jutarnjim smjenama, što su prijedlozi u okviru smjernica za demografsku revitalizaciju nastalih u sklopu projekta „Mreža 2050 – Demografija, od odgovora do izazova” (područje 2. Povećanje uključenosti države u brigu i zaštitu (mladih) obitelji). Napomena: u izradi smjernica sudjelovali su SSMH, Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Institut za migracije i narodnosti u Zagrebu, Udruga mladih i diplomiranih studenata Fakulteta ekonomije i turizma “Dr. Mijo Mirković” Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, Centar za karijere mladih Dubrovnik, Klub studenata geografije Zagreb, Udruga mladih i studenata Split Misli, Udruga obitelji s četvero i više djece Cetinskog kraja, Udruga iseljenika, povratnika i useljenika, Mladi Sikirevaca i Jaruga, Općina Antunovac, Sindikat radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju Hrvatske, Udruga Pragma, Kreativna udruga mladih Limes, Udruga mladih Kolektiv i Lokalna akcijska grupa Prigorje Zagorje. Primljeno na znanje Strategija demografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033. godine u sklopu strateškog cilja 1. Izgrađeno poticajno okruženje za obitelji i mlade naglašava važnost razvijanja različitih opcija fleksibilnih radnih aranžmana. Uspostavljanje ravnoteže između obiteljskih i radnih obveza je izazovno, stoga se zaposlenim roditeljima želi omogućiti veća fleksibilnost u odabiru radnog vremena, lokacije rada i drugih aspekata koji olakšavaju usklađivanje poslovnog i obiteljskog života, a cilj je stvoriti radno okruženje koje podržava obitelji i mlade kako bi im se omogućilo da uspješno obavljaju plaćeni posao i istovremeno budu više prisutni u obiteljskom životu. Strategija kao dugoročni akt strateškog planiranja ne sadrži konkretne mjere, već je svrha ovog dokumenta oblikovati strateške ciljeve demografske revitalizacije te definirati ključna područja intervencije za utjecanje na prognozirani demografski razvoj zemlje. Mjere i aktivnosti bit će obuhvaćene hijerarhijski nižim aktima strateškog planiranja.
25 Ivan Majstorić 3.Strateškiciljevi, 3.1.Strateški cilj 1. – Izgrađeno poticajno okruženje za obitelji i mlade Nije jasno kako će se ostvariti ciljana vrijednost pokazatelja učinka "II.02.3.31. Udio djece u ukupnom stanovništvu" s obzirom na postojeći negativni demografski momentum. Kretanje udjela djece u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske smanjilo se s 17,0 % u 2001. na 15,2 % u 2011. Nakon smanjenja s 15,2 % u 2011. na 14,3 % u 2021. sada se očekuje povećanje na 15,0 % u 2033. unatoč smanjenu broja živorođenih, odgađanju rađanja među mladim generacijama, produljenju očekivanog trajanja života, kontinuitetu emigracije (najviše iz dobne skupine zrelog stanovništva) i ekspanziji imigracije radnog karaktera u kojoj dominiraju muški strani radnici (najviše iz dobne skupine zrelog stanovništva). Ovaj pokazatelj učinka se među svim pokazateljima čini najmanje ostvariv baš zbog karaktera demografskih procesa. Ambicioznost u strateškim dokumentima je potrebna, ali se ovo ne čini kao realno ostvariva ciljana vrijednost. Budući da se u dijelu strategije „2. Razvojne potrebe i potencijali" u više navrata spominje problematika učestale odgode rađanja današnjih generacija, predlažem uklanjanje gore navedenog pokazatelja učinka i dodavanje novog pokazatelja učinka „Udio prvorođene/drugorođene/trećerođene djece po redu rođenja u ukupnom broju živorođenih" kao indikativnijeg pokazatelja učinka „Strateškog cilja 1. - Izgrađeno poticajno okruženje za obitelji i mlade" od postojećeg, pri čemu je potrebno zadati veću ciljanu vrijednosti od postojećih vrijednosti prvorođenih (43,8 %), drugorođenih (34,5 %) ili trećerođenih (20,8 %). Zadana ciljana vrijednost treba biti realna i ostvariva s obzirom na osnovne demografske procese, očekivane intervencije koje će proizaći iz Strategije demografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033. godine te mogući društveni optimizam koji se zagovara iz državnog vrha. Primljeno na znanje Pokazatelj Udio djece u ukupnom stanovništvu omogućuje stjecanje uvida u kretanje broja djece kao posebne skupine stanovništva. Ova informacija je ključna za planiranje i alokaciju resursa usmjerenih za dobrobit djece poput škola, bolnica, dječjih vrtića, igrališta, sportskih objekata i druge infrastrukture.
26 Ivan Majstorić 1.Uvod, 1.3.VizijaStrategije Vizija „Hrvatska otporna na demografske izazove“ zvuči neuvjerljivo znajući glavne demografske pokazatelje. Iako je ona u odnosu na druge strateške dokumente prilično kratka i jednostavna, predlažem da bude afirmirana u smjeru brendiranja Hrvatske kao zemlje kvalitetnog demografskog okruženja s obzirom na sigurnost, snažne obiteljske veze, prirodna bogatstva i ležeran način života. Navedeni elementi se mogu prepoznati iz vizije Nacionalne razvoje strategije Republike Hrvatske do 2030. godine („Hrvatska je u 2030. godini konkurentna, inovativna i sigurna zemlja prepoznatljivog identiteta i kulture, zemlja očuvanih resursa, kvalitetnih životnih uvjeta i jednakih prilika za sve."), pri čemu sa sigurnošću možemo reći da će Hrvatska u 2030. biti konkurentna i inovativna, ali je upitno kako će negativni prirodni prirast, daljnja emigracija, stihijska imigracija stranih radnika i kašnjenje sa sustavnom imigracijskom/integracijskom politikom doprinijeti otpornosti na demografske izazove. O našoj kvaliteti života mnogo je napisao u knjizi „Hrvatska u 30 priča" Bože Skoke i Zvonimira Frke-Petešića, ali i rečeno od Paula Bradburyja, jednog od najistaknutijih stranih doseljenika u Hrvatskoj i njezinog velikog promotora. Stoga je moj prijedlog vizije Strategije demografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033. godine: „Hrvatska - zemlja dobrog i zdravog okruženja za rast i razvoj djece, mladih i obitelji". Takvo afirmativno definiranje vizije išlo bi, među ostalim, u prilog sa zagovaranjem društvenog optimizma koji dolazi iz državnog vrha. Nije prihvaćen Na temelju članka 2. Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (Narodne novine br. 123/17, 151/22), vizija jasno opisuje željenu promjenu koja se želi postići u dugoročnom razdoblju i služi za definiranje razvojnih smjerova i utvrđivanje ciljeva akata strateškog planiranja. Ostvarenje vizije „Hrvatska otporna na demografske izazove“ do 2033. godine podrazumijeva da su stvoreni povoljni uvjeti za obitelji i mlade, ostvarena je jednaka mogućnost za muškarce i žene za usklađivanje poslovnog, obiteljskog i privatnog života, povećana je dostupnost priuštivih usluga za skrb i obrazovanje djece, povećane su novčane naknade obiteljima s malodobnom djecom, a mladim odraslim osobama i parovima omogućeno je priuštivo stanovanje, stvoren je sustav privlačenja ljudskih resursa, uključujući učinkovitu integraciju doseljenika u hrvatsko društvo, dok su istovremeno smanjeni razmjeri emigracije, a aktivnije su povratne migracije i imigracija stranih državljana, u skladu s ekonomskim i regionalnim potrebama države, što dovodi do uravnoteženije unutarnje mobilnosti. Nadalje, smanjene su regionalne nejednakosti, što rezultira boljom kvalitetom života na ruralnim područjima i kontinuirano se potiče aktivna skrb o zdravlju i omogućuje aktivno i zdravo starenje.
27 Đuro Japarić Nacrtprijedloga Strategijedemografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033. godine, PREDGOVOR U predgovoru pišete ; ne sadrži konkretne mjere ! KONKRETNO bez HRVATSKE AGRARNE REFORME - STRATEGIJE RAZVOJA POLJOPRIVREDE nastaviti će se IZUMIRANJE mnogih sela ! BEZ INDUSTRIJSKOG razvoja NEMA radnih mjesta u GRADOVIMA , a to znači NASTAVAK IZUMIRANJA I GRADOVA ! Od 1536 kada su TURCI oslobodili SLAVONIJU vrše se POPISI i sve je poznato sa gospodarske i demografske strane ! MLADI Hrvati NEĆE ostajati u Hrvatskoj jer je to državica za petu ligu ! Isto tako nije realno očekivati useljavanje Hrvata koji su rođeni u inozemstvu , osim manjeg broja iz zemalja JUŽNE AMERIKE , ali to Plenkoviću ne odgovara iz političkih razloga ! Primljeno na znanje Primljeno na znanje
28 Ivan Majstorić Nacrtprijedloga Strategijedemografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033. godine Demografija (kao sinonim za depopulaciju i starenje stanovništva) bi trebala biti horizontalna tema u svim javnim politikama koje utječu na demografske procese (porezna, stambena, obrazovna, zdravstvena, migracijska, socijalna, obiteljska, politika zapošljavanja, politika regionalnog i ruralnog razvoja i dr.) i provedbi projekata iz navedenih područja koji se financiraju iz javnih izvora. Takav mehanizam za ciljeve bi trebao imati: - smanjenje iseljavanja - povećanje useljavanja (po kriterijima definiranim budućom migracijskom politikom) - smanjenje smrtnosti - povećanje rodnosti. Ovakvim pristupom institucionalno bi se izgrađivala svijest o posljedicama depopulacije i starenja stanovništva na društvo, ekonomiju, socijalne politike, tržište rada, održivost javnih financija i sve druge aspekte života, rada i međugeneracijske solidarnosti te poticalo sudjelovanje svih aktera u stvaranju povoljnije demografske slike Hrvatske i ozračja u kojem je važno zadržati i privući stanovništvo, živjeti aktivno i zdravo te postati roditelj. Primljeno na znanje Strategija demografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033. godine prepoznaje da je za uspješno ostvarenje strateških ciljeva nužan kontinuirani dijalog između nositelja vlasti, znanstvene zajednice i svih relevantnih dionika u političkom i društvenom životu te njihovo suglasje o važnosti oblikovanja dugoročne populacijske politike.
29 Ured pučke pravobraniteljice Nacrtprijedloga Strategijedemografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033. godine U uvodnom dijelu Nacrta prijedloga Strategije je navedeno da je temelj demografske revitalizacije populacijska politika koja za cilj ima izgrađeno poticajno okruženje za obitelj i mlade te uravnotežena mobilnost stanovništva. U nastavku dajemo komentar vezan uz pojedine strateške ciljeve, u odnosu na zaštitu prava starijih osoba. Naime, i sam nacrt prijedloga Strategije prepoznaje ubrzano starenje stanovništva u Hrvatskoj, što rezultira povećanom potrebom za socijalnim i zdravstvenim uslugama. Osobit izazov pri tome dostupnost je tih usluga na depopuliranim ruralnim područjima, potpomognutim područjima i otocima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
30 MARKO VISKIĆ Nacrtprijedloga Strategijedemografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033. godine Poštovani, hvalevrijedno je da vlasti RH donose nacrt prijedloga Strategije demografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033. godine. Međutim, uz nabrojene probleme i aktivnosti koji se namjeravaju obuhvatiti Strategijom (rodiljni i roditeljski dopust, financijske potpore, porezne olakšice, naknade za skrb o bolesnom djetetu, pristupačna zdravstvena skrb, predškolski odgoj, obrazovanje itd.), u nacrtu je vrlo slabo ili nikako adresiran jedan od temeljnih uzroka niske stope nataliteta, a to je kroničan nedostatak vremena dostupnog za obiteljski život, pogotovo za obitelji s malom djecom, u odnosu na poslovne obaveze. Dostupnost i izgradnja većeg broja vrtića, kao i cjelodnevna razredna nastava nisu rješenje kojim se taj problem otklanja. Osim zbog visine plaća ili nedostatka stambenog prostora, mladi ljudi ne zasnivaju obitelji zbog nedostatka vremena dostupnog za tu istu obitelj, a taj je problem uvelike ignoriran u svim prethodnim demografskim mjerama i politikama. U vrijeme široko rasprostranjenih suvremenih tehnologija, mlade osobe iz demografskih kohorti koje su optimalne biološke dobi za zasnivanje obitelji (godine rođenja 1985.-2005.) su preopterećene poslom izvan radnog vremena i radnog mjesta, što je praksa koja izuzetno loše utječe na stopu nataliteta, a koja je u drastično manjoj mjeri bila prisutna u vrijeme kada su prethodne generacije zasnivale obitelji, jer takvih tehnologija (e-mail, pametni telefoni, brzi internet) nije bilo. Starije generacije koje su danas obuhvaćene takvom praksom, uglavnom imaju veću djecu koja ne zahtijevaju toliko pažnje kao manja djeca, osobito predškolske i osnovnoškolske dobi. Iz tog razloga predlažem da se u budućoj Strategiji unesu sljedeće aktivnosti, a koje bi se uskladile sa Zakonom o radu (a i b) odnosno Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama (c): a) "kliznije" radno vrijeme, isključivo za roditelje djece predškolske dobi; ovaj je problem nedovoljno adresiran u Zakonu o radu (Članak 67. i 68.) i uvelike se ignorira, a trebao bi biti naveden upravo u svrhu stvaranja poticajnog i kvalitetnog okruženja za normalan život obitelji s manjom djecom. b) pravo na isključenje, isključivo za roditelje djece predškolske dobi, a u skladu s Rezolucijom Europskog parlamenta od 21. siječnja 2021. s preporukama Komisiji o pravu na isključivanje (2019/2181(INL)). Ovaj je problem nedovoljno adresiran u Zakonu o radu (Članak 60.a st. 8.) te se uvelike ignorira, a trebao bi biti eksplicitno naveden. c) za barem 2 mjeseca duže trajanje roditeljskog dopusta za drugo dijete, ako je prvo dijete predškolske dobi U konačnici: Središnji državni ured za demografiju i mlade trebao bi organizirati okrugle stolove na kojima bi se mlađi građani rođeni okvirno u razdoblju 1985.-2005. mogli neograničeno pridružiti okruglim stolovima i iznijeti svoje ideje. S poštovanjem, Marko Primljeno na znanje Strategija demografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033. godine prepoznaje važnost ravnoteže između obiteljskih i radnih obveza te u sklopu strateškog cilja 1 naglašava važnost razvijanja različitih opcija modernih i fleksibilnih radnih aranžmana u sklopu radnog zakonodavstva. Postizanje te ravnoteže je izazovno, stoga je u Strategiji naglašeno da se zaposlenim roditeljima treba omogućiti veća fleksibilnost u odabiru radnog vremena, lokacije rada i drugih aspekata koji olakšavaju usklađivanje poslovnog i obiteljskog života. Cilj je stvoriti radno okruženje koje podržava obitelji i mlade kako bi im se omogućilo da uspješno obavljaju plaćeni posao i istovremeno budu više prisutni u obiteljskom životu. Također je ključno osigurati široko dostupne, pristupačne i visokokvalitetne usluge predškolske skrbi koje počinju odmah nakon završetka roditeljskog dopusta i čiji su radni sati usklađeni s radnim satima roditelja, kao i povećati fleksibilnost korištenja samog roditeljskog dopusta.
31 Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova Nacrtprijedloga Strategijedemografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033. godine Poštovana, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, sukladno odredbi čl. 22. st.1. Zakona o ravnopravnosti spolova („Narodne novine“, br. 82/08. i 69/17.), prati provedbu Zakona i drugih propisa koji se tiču ravnopravnosti spolova. Slijedom opisane nadležnosti, Pravobraniteljica dostavlja svoje mišljenje na Nacrt prijedloga Strategije demografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033. godine (dalje u tekstu: Strategija). Prije svega, Pravobraniteljica pozdravlja izradu navedene Strategije te ukazuje kako je demografska revitalizacija pitanje intersekcijskih mjera koje su usko povezane s ravnopravnošću spolova. Upravo imajući u vidu značaj ove problematike, Pravobraniteljica u svom radu, kao i u svojim izvješćima o radu (koje podnosi Hrvatskom Saboru), kontinuirano posvećuje pažnju i pitanju demografske politike. U svom radu Pravobraniteljica ističe da bi učinkovita demografska politika morala biti usko povezana s ostvarivanjem ustavnog načela ravnopravnosti spolova te da demografska i pronatalitetna politika ne bi nikako trebala biti na štetu žena. Pravobraniteljica je stoga predlagala da se osigura cjelovita i dugoročna demografska i populacijska politika koja će uvažavati načela kojima se afirmira rodno usmjerena politika. Stoga Pravobraniteljica podržava stajalište izneseno u Strategiji prema kojem se ista temelji na ravnopravnosti među spolovima te će se ista provoditi i kroz obiteljsku politiku koja će podržavati ravnopravno i odgovorno roditeljstvo. U opisu ključnih područja intervencija za provedbu Strategije (toč.6.9., Dodatak 9), Strateški cilj 1. Izgrađeno poticajno okruženje za obitelj i mlade, Ključno područje intervencije 1.1. Materijalne i nematerijalne potpore, kao provedbeni mehanizmi navode se izmijene slijedećih zakona: Zakona o rodiljim i roditeljskim potporama, Zakona o doplatku za djecu i Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe. Vezano uz izmjene Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, kao Prijedlog provedbe/prioriteti u provedbi javnih politika navodi se slijedeće: 1.1.1. Definiranje, povećanje i reguliranje iznosa novčane naknade plaće za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust, 1.1.2. Produljenje trajanja očinskog dopusta, 1.1.3. Povećanje fleksibilnosti korištenja roditeljskog dopusta. Pravobraniteljica svakako podržava navedeno te ukazuje kako je tijekom dosadašnjih izmjena Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (ZRRP), odnosno prilikom izrade novog ZRRP-a tijekom 2022.g iznosila svoje primjedbe i prijedloge, a koji se temelje i na zaprimljenim pritužbama iz prakse, kao i na analizama relevantnih statističkih pokazatelja. Tako je Pravobraniteljica tijekom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću na Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama ZRRP-a, istaknula kako Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2010/18/EU (Direktiva) predviđa minimalne standarde te ne ograničava države članice da prilikom transponiranja Direktive predvide i povoljnija prava pa je tako primjerice Francuska (2021.) uvela očinski dopust koji ukupno traje 28 dana. S tim u vezi, Pravobraniteljica je pozvala nositelja izrade Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama, da razmotri mogućnost i eventualnog povećanja trajanja očinskog dopusta. Vezano uz povećanje iznosa novčane naknade plaće za vrijeme roditeljskog dopusta koje se navodi u Strategiji, Pravobraniteljica pozdravlja povećanje naknade plaće te ističe kako se i dalje, kao i ranijih godina, zalaže za potpuno delimitiranje iznosa roditeljskih naknada te za potrebu isplate dvostrukih novčanih naknada i potpora iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora u slučajevima poroda blizanaca, a što bi svakako trebalo razmotriti i u Strategiji. Inače, Pravobraniteljica smatra važnim ukazati kako je, transponiranjem Direktive u hrvatski sustav rodiljnih i roditeljskih potpora, otvoreno niz pitanja na koje će praksa morati dati odgovore pa tako je primjerice Pravobraniteljica još tijekom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću na Nacrt prijedloga izmjena i dopuna ZRRP-a, ukazala kako kod transponiranja odredaba Direktive o očinskom dopustu nije pojašnjeno koje sve osobe ulaze u pojam „ekvivalentni drugi roditelji“, a koje Direktiva u korištenju ovog prava izjednačava s očevima, pretpostavljajući da opseg mogućih korisnika navedenog prava treba promatrati i iz aspekta članka 3. st. 4. trenutno važećeg ZRRP-a, prema kojem se odredbe ZRRP-a primjenjuju pod jednakim uvjetima na roditelje u bračnoj i izvanbračnoj zajednici, kao i na roditelje ili njima izjednačene osobe koje se brinu o djetetu, a koje se ne nalaze u bračnoj ili izvanbračnoj zajednici. Prilikom savjetovanja o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama ZRRP-a, u lipnju 2022., Pravobraniteljica je istaknula kako bi, u cilju otklanjanja eventualnih nejasnoća u primjeni propisa o tome tko može biti korisnik očinskog dopusta, makar na razini obrazloženja zakonskog prijedloga, bilo potrebno pojasniti na koji način je u hrvatskom zakonodavstvu reflektirana odredba o očinskom dopustu u odnosu na ekvivalentne druge roditelje. Unatoč prijedlogu Pravobraniteljice, takvo obrazloženje je izostalo te zasad nije jasno na koji način je u hrvatskom zakonodavstvu reflektirana odredba o očinskom dopustu na ekvivalentne druge roditelje, stoga i dalje postoje određene nejasnoće u definiranju tko se može smatrati ocem te, posljedično, ostvarivati pravo na očinski dopust. Pored navedenoga, zanimljiv je i pojam radnika/ce u odredbama Direktive, a na navedeno je Pravobraniteljica ukazala sudjelujući na godišnjem pravnom seminaru na temu ravnopravnosti spolova i antidiskriminacijskog prava, kojeg je organizirala EK, u suradnji s Europskom mrežom pravnih stručnjaka/kinja u području ravnopravnosti spolova i antidiskriminacije, a koji se održao u Bruxellesu 2.12.2022.. S obzirom na područje primjene Direktive odnosno činjenicu da se ista primjenjuje na radnike/ce, Pravobraniteljica je ukazala na važnost tumačenja pojma radnika/ce kako bi najširi krug zaposlenih osoba bio obuhvaćen pravima koja pruža Direktiva. U svojim godišnjim izvješćima o radu Pravobraniteljica ukazuje kako očevi ne koriste u dovoljnoj mjeri svoje pravo na roditeljski dopust, odnosno da prenose znatan dio svojeg prava na majke, kao i da je ravnoteža između poslovnog i privatnog života i dalje problem za mnoge roditelje koji imaju obvezu skrbi prema djeci, što ima negativan učinak na zaposlenost žena, a u nekim slučajevima i njihovo potpuno isključivanje s tržište rada. Naime, statistički pokazatelji i nadalje potvrđuju činjenicu da je Republika Hrvatska među onim članicama EU u kojima muškarci (očevi) najmanje koriste rodiljne i roditeljske potpore. Tako je u 2022. svega 4,05% očeva koristilo roditeljski dopust. Po već uvriježenom mišljenju, očevima nedostaje podrška u korištenju roditeljskog i drugih dopusta povezanih s rođenjem djeteta. Dakle, izostaje podrška i od poslodavaca i od radnih kolega/ica. Sve to demotivira očeve u korištenju dopusta. S tim u vezi, Pravobraniteljica je mišljenja da je potrebno djelovati u smjeru kulturološke promjene u poslovnim sredinama u cilju uklanjanja stereotipa koji muškarce odvraćaju od korištenja roditeljskog dopusta. Žene se i dalje nalaze u raskoraku između tržišta rada i zahtjeva patrijarhalnog društvenog okruženja, što ih kontinuirano drži u podređenom društvenom položaju. Neka iskustva govore da roditeljski dopust u pravilu koristi onaj član obitelji čija su primanja manja, kako se ne bi ugrozila financijska snaga obitelji. Također je potrebno uzeti u obzir i činjenicu da su žene slabije plaćene i društveno usmjerene na izbor slabije plaćenih zanimanja. Stoga je Pravobraniteljica u svojem Izvješću o radu za 2022. godinu dala slijedeće preporuke, a koje bi se svakako trebale razmotriti i na odgovarajući način ugraditi u ovu Strategiju: (1) Kreirati politike i strategije koje će doprinijeti ravnopravnom angažiranju očeva u roditeljstvu te osigurati međuresorni pristup u promoviranju teme i bavljenja pitanjem angažiranog očinstva te poduzimati druge mjere za što ranije uključivanje očeva u skrb o djeci. (2) Kontinuirano stvarati u društvu pozitivnu klimu prema korištenju rodiljnog, roditeljskog i očinskog dopusta od strane očeva te posebno uključivati poslodavce putem različitih kampanja. (3) Povećati broj dana za korištenje očinskog dopusta na minimalno 15 dana uz naknadu plaće koja odgovara visokom postotku pune plaće. (4) Uvoditi fleksibilne radne uvjete za roditelje kako bi se povoljno utjecalo na smanjenje dijela neplaćenog rada u obitelji koje obavljaju žene, kojima se tako ostavlja više vremena za plaćene poslove te kontinuirano podizati razinu znanja i svijesti o usklađivanju obiteljskih i poslovnih obveza. (5) Potpuno delimitirati iznose roditeljskih naknada, kao i povisiti sve ostale naknade iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora. (6) Od strane institucija, posebno HZZO-a, roditelje na prikladan način upoznavati s njihovim pravima o korištenju rodiljnih i roditeljskih potpora te kontinuirano poboljšavati komunikaciju s trudnicama i roditeljima. Pravobraniteljica smatra da je za uspješnu demografsku politiku važno unaprijediti uvjete na tržištu rada, unaprjeđenjem jednakog položaja žena na tržištu rada doprinijelo bi se ostvarenju boljih radnih uvjeta i većoj jednakosti prilika, te bi se u konačnici pomoglo većem broju žena mlađe i srednje životne dobi da se odluče na ostanak u Hrvatskoj. To se posebno odnosi na visoko obrazovane žene koje se suočavaju s činjenicom da unatoč trudu i vremenu uloženom u svoje obrazovanje i stručnost nemaju jednaki položaj u odnosu na muškarce. Odluka o zasnivanju ili proširenju obitelji rođenjem djeteta usko je vezana i uz mogućnost zaposlenja, odnosno financijsku sigurnost koju ono donosi. Zaštitu trudnica s ugovorom o radu na određeno vrijeme potrebno je dodatno pojačati jer je dokazivanje neproduljenja ugovora zbog trudnoće za žrtve diskriminacije vrlo komplicirano te su često u lošijoj procesnoj poziciji i nemaju na dispoziciji dokaze kojima mogu potkrijepiti svoje navode. Također, potrebno je produžiti rok nakon prestanka trudnoće ili prestanka korištenja prava u skladu s propisom o rodiljnim i roditeljskim potporama unutar kojeg poslodavac ne smije otkazati ugovor o radu trudnici i osobi koja se koristi nekim od tih prava. U kontekstu usklađivanja poslovnog i privatnog života, EK upozorava na neravnopravno podnošenje tereta brige za djecu i kućanstvo, ukazujući da zaposlene žene dnevno provode u prosjeku 90 minuta više od zaposlenih muškaraca obavljajući kućanske poslove i aktivnosti neposredne skrbi. Stoga je važno pratiti koliko će zaživjeti institut rada na izdvojenom mjestu rada odnosno od kuće te koliko se na nacionalnoj razini provode ciljevi iz Europske strategije skrbi. Pravobraniteljica je u svojem Izvješću o radu za 2022. godinu za područje rada i zapošljavanja dala sljedeće preporuke, a koje bi se svakako trebale razmotriti i na odgovarajući način ugraditi u ovu Strategiju: (1) Prilikom donošenja odluka značajnih za područje zapošljavanja i rada voditi računa o procjeni učinka odluka na ravnopravnost spolova. (2) Sustavno poticati povećanje udjela žena u aktivnom stanovništvu, osobito u županijama s izraženijom stopom neaktivnosti žena. (3) Povećati kontrolu zakonitosti sklapanja ugovora na određeno vrijeme. (4) Povećati zaštitu trudnica i roditelja na način da poslodavci ne smiju dati otkaz trudnici ili osobi na rodiljnom/roditeljskom dopustu za vrijeme njegova trajanja i minimalno godinu dana nakon prestanka ovih uvjeta. (5) Poticati poslodavce na primjenu instituta rada na izdvojenom radnom mjestu radi trudnoće ili roditeljskih obveza prema djeci do navršene osme godine života odnosno pružanja skrbi radi lakšeg usklađivanja poslovnog i obiteljskog života. (6) Uvesti posebne mjere u cilju ravnomjernije zastupljenosti spolova u djelatnostima koje obilježava osjetna neuravnoteženost spolova. (7) Sustavno pratiti kretanje rodnog jaza u plaćama te poduzimati aktivnosti u cilju njegovog daljnjeg smanjenja Nadalje, u odnosu na izmjene Zakona o doplatku za djecu, Pravobraniteljica je tijekom 2023. sudjelovala u postupku javnog savjetovanja o izmjenama i dopunama navedenog zakona, u kojem je ukazala kako bi se trebalo razmotriti uvođenje univerzalnog dječjeg doplatka koji neće biti uvjetovan dohotkom odnosno imovinskim cenzusom kao što je to sada slučaj. Dakle, dječji doplatak bi trebao biti univerzalan i trebala bi ga ostvarivati sva djeca, bez obzira na imovinski cenzus. Također, Pravobraniteljica je predložila izmijeniti i postojeću odredbu navedenog zakona koja se odnosi na pronatalitetni dodatak, a prema kojoj korisniku, uz utvrđeni iznos doplatka za djecu, pripada i dodatak u iznosu po 500,00 kn (odnosno 66,36 eur) za treće i četvrto dijete. Naime, proizlazi kako korisnici koji imaju više od četvero djece za svako iduće dijete ne ostvaruju navedeni dodatak već da je isti predviđen samo za treće i četvrto dijete, a što svakako nije u duhu poticanja demografske obnove i demografskog razvoja RH, što je navedeno kao cilj predloženih zakonskih izmjena. Stoga je Pravobraniteljica stajališta kako bi pronatalitetni dodatak trebalo isplaćivati i za svako daljnje dijete u obitelji, a ne samo za treće i četvrto dijete, kao što je to trenutno slučaj. Međutim, navedene primjedbe Pravobraniteljice nisu bile prihvaćene, te bi ih stoga svakako trebalo razmotriti u ovoj Strategiji. Pored predviđenih izmjena ZRRP-a i Zakona o doplatku za djecu, Pravobraniteljica je stajališta kako bi u okviru Strategije trebalo razmotriti i izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (ZOZO). Naime, prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora vezana su uz obvezno zdravstveno osiguranje te se pojedini uvjeti, naknade ili provedbeni postupci nužno promatraju u cjelini odnosno kao jedinstven sustav zaštite trudnoće i roditeljstva. Budući da su osnovice za obračun naknada iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora vezane uz obvezno zdravstveno osiguranje, naknada plaće se određuje sukladno odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju odnosno sukladno odredbama podzakonskih akata koji su na snazi. Navedena odredba propisuje da osnovicu čini prosječan iznos plaće koja je osiguraniku isplaćena u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu plaće (čl.54. Zakona), dok se Pravilnikom o uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja propisuje postupanje u slučaju kada osiguraniku nije isplaćena niti jedna plaća ili je isplaćena samo jedna. Naime, Pravobraniteljica je postupajući po pojedinim pritužbama majki ustanovila da se u određenim slučajevima radi o nepovoljnijem položaju u kojem se nalaze majke koje za vrijeme korištenja rodiljnog i roditeljskog dopusta ostanu ponovno trudne te rode drugo dijete za koje počnu koristiti rodiljni/roditeljski dopust, a uslijed čega im u zadnjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio osigurani slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu (odnosno rodiljni/roditeljski dopust za drugo dijete) nije bila isplaćena niti jedna plaća (ili je bila isplaćena samo jedna plaća) od strane poslodavca te im se stoga za vrijeme rodiljnog/roditeljskog dopusta (za drugo dijete) isplaćuje naknada u minimalnom iznosu. Naime, naknada plaće koju roditelji primaju tijekom roditeljskog dopusta isplaćuje se na teret državnog proračuna, pa isplate za vrijeme korištenja toga prava ne ulaze u potvrdu o plaći koja obuhvaća isplate plaće te naknade plaće koje isplaćuje poslodavac, na svoj teret, a temeljem kojih se utvrđuje osnovica za naknadu plaće. Vezano uz predmetnu problematiku, Pravobraniteljica je i tijekom ranijih godina zaprimala određeni broj pritužbi sličnog sadržaja. Tako je Pravobraniteljica još 2018., postupajući po pritužbi majke djeteta koja je nakon dva tjedna po završetku korištenja rodiljnog dopusta i povratka na posao bila privremeno spriječena za rad radi njege djeteta, uslijed čega joj u šestomjesečnom razdoblju koje prethodi mjesecu u kojem je nastupila privremena spriječenost za rad radi njege djeteta, nije bila isplaćena niti jedna plaća od strane poslodavca (jer je ista u navedenom razdoblju koristila rodiljni dopust), a zbog čega joj je osnovica za naknadu plaće utvrđena prema čl.54.st.5. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (ZOZO), koji propisuje da se kao osnovica za naknadu plaće uzima najniža osnovica osiguranja koja služi za obračun plaćanja doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje, predložila izmjene spornih članaka ZOZO-a. Dakle, proizlazi kako se ova problematika, pored majki koje neposredno nakon korištenja rodiljnog/roditeljskog dopusta za prvorođeno dijete koriste rodiljni/roditeljski dopust za drugo dijete, odnosi na jednak način i na roditelje koji neposredno nakon korištenja rodiljnog/roditeljskog dopusa koriste bolovanje radi njege djeteta. Pravobraniteljica je nastavila ukazivati na predmetnu problematiku i tijekom 2022. godine kada se također uključila u postupak javnog savjetovanja na Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju te je iznijela gore navedene primjedbe koje nisu bile prihvaćene. Tijekom 2023. godine Pravobraniteljica je nadležnim tijelima preporučila da se ponovno preispita predmetna problematika te da se predlože i razmotre sva normativna rješenja kojima bi se ta problematika riješila na cjeloviti način, imajući pritom u vidu činjenicu kako se radi o pitanjima koja se neposredno odražavaju i na područje demografske politike radi čega je potreban proaktivan pristup. Iako se formalno pravno radi o problematici koja je regulirana Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju i Pravilnikom o uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, Pravobraniteljica ukazuje kako ova problematika u praksi po svojim učincima pogađa upravo veliki broj žena (majki većeg broja djece) korisnica prava iz sustava rodiljnih i rodiljskih potpora te je time u neposrednoj vezi i sa pitanjem demografske politike na koju se negativno reflektira. Nažalost iz pojedinih pritužbi proizlazi da se majke koje za vrijeme korištenja rodiljnog ili roditeljskog dopusta ostanu ponovno trudne ustvari „kažnjava“ odnosno da se radi o situaciji koju bi žene trebale izbjeći, a što svakako ne pridonosi demografskoj politici niti predstavlja dobru praksu koju bi Republika Hrvatska trebala poticati kroz normativna rješenja kao što je ovdje slučaj. Nadalje, vezano uz Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju, Pravobraniteljica je još tijekom 2016. postupala po pritužbama u kojima se iznosila sumnja na spolnu diskriminaciju i po pitanju visine isplate naknade plaće u slučaju privremene nesposobnosti zbog bolesti i komplikacija u vezi s trudnoćom i porodom, pri čemu se spornim smatrala odredba čl.55. ZOZO-a. Imajući u vidu praksu Suda pravde Europske unije, Pravobraniteljica je utvrdila da se u konkretnom slučaju svakako radi o diskriminatornim odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, odnosno o diskriminatornoj praksi jer je maksimalni iznos naknade plaće kod privremene nesposobnosti zbog bolesti i komplikacija u vezi s trudnoćom i porodom već od prvog dana uvjetovan gornjim limitom od 4.257,28 KN dok je kod ostalih bolesti koje nisu uvjetovane trudnoćom i porođajem taj limit postavljen tek od 43. dana bolovanja pri čemu u prva 42 dana bolovanja ta naknada može svakako biti i veća od 4.257,28 KN, odnosno može iznositi 70% iznosa od osnovice za naknadu plaće. Pravobraniteljica je utvrdila kako su navedene odredbe i praksa u izravnoj suprotnosti sa Zakonom o ravnopravnosti spolova te je stoga predložila da se Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju izmjeni. Isti prijedlog Pravobraniteljica je iznijela i u postupku javnog savjetovanja na izmjene i dopune Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju tijekom 2022.g., kada je ukazala na slijedeće. Članak 55. stavak 2. točka 2. određuje kako naknada plaće za vrijeme bolovanja zbog komplikacija iznosi 100% od osnovice za naknadu plaće, međutim, sukladno članku 55. stavak 3. najviši mjesečni iznos tako utvrđene naknade plaće koja se isplaćuje na teret sredstava HZZO-a ne može iznositi više od proračunske osnovice uvećane za 28%, odnosno, 4.257,28 kn (565 EUR) za puno radno vrijeme. Dakle, proizlazi da čak i da osiguranica ima višu plaću, ona će za vrijeme korištenja bolovanja zbog komplikacija dobivati naknadu plaće u iznosu od 4.257,28 kn (565 EUR). Naime, Pravobraniteljica je ranije iznijela svoj načelni stav da bi učinkovita demografska politika morala biti usko povezana s ostvarivanjem ravnopravnosti spolova, kao jedne od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelja za tumačenje Ustava Republike Hrvatske. S tim u vezi, ukoliko se ide za time da se jača položaj žena i majki te da se potiče rast nataliteta i popravak negativne demografske slike, potrebno je rješavati nukleus problema odnosno jačati položaj žena, trudnica, rodilja i majki u svim stadijima života. Pravobraniteljica je potpuno svjesna da se demografska obnova Hrvatske treba odmah pokrenuti te da se mjere ne smiju tretirati deklarativno, već trebaju postati sastavni dio Državnog proračuna Republike Hrvatske. Dakle, kombinacijom mjera zapošljavanja žena i sigurnosti zapošljavanja, smanjivanja jaza u plaćama, osiguranja pozitivnog radnog okruženja za podizanje obitelji, uključujući razvijanje i pružanje svih javnih servisa obitelji, usklađivanje poslovnog i privatnog života i sve ranije i veće uključivanje očeva u skrb o djeci itd. Drugim riječima, dostupne usluge skrbi za djecu, kao što su: vrtići, jaslice, dnevni boravci za djecu, topli obroci, posjeta medicinskog osoblja i raznih drugih aktivnosti koje su osmišljene za djecu, od izuzetnog su značaja za prevladavanje sukoba između obiteljskih obveza i plaćenog rada te omogućavanje neprekinutih radnih karijera oba roditelja. Ovu tvrdnju podupiru rezultati brojnih istraživanja te ju zagovaraju europski, kao i recentni hrvatski strateški dokumenti. Nadalje, Strategija u Ključnom području intervencije 1.6. Zdravo okruženje kao jedan od prijedloga provedbe/prioriteta u provedbi javnih politika navodi i toč. 1.6.6. Unaprjeđenje programa i politika reproduktivnog zdravlja trudnica i dojenčadi, a kao nadležno tijelo navedeno je Ministarstvo zdravstva. Pravobraniteljica pozdravlja navedeno te ukazuje kako u svom radu također posvećuje pažnju i pitanju reproduktivnog zdravlja te dobiva i određeni broj pritužbi na zdravstvenu skrb trudnica, rodilja i babinjača. Pojedine pritužbe iz ovog područja odnose se na pravo na dostojanstven tretman rodilja u rodilištima, pravo rodilja na izbor pratnje pri porodu, opstetričko nasilje pri porodu, propuste u postupanju pri porodu (nedavanje sredstava za ublažavanje bolova, grubost u postupanju, primjena neodgovarajućih postupaka bez suglasnosti pacijentice i niz drugih primjedbi), neprimjerenu komunikaciju liječnika i neodgovarajuće medicinske postupke te otežanu dostupnost ginekoloških usluga zbog nedostatnog broja ginekoloških timova. Jedna od preporuka koje je Pravobraniteljica upućivala odnosila se i na unaprjeđenje zdravstvene skrbi za rodilje i trudnice u zdravstvenim ustanovama s ciljem maksimalnog olakšavanja poroda koje za mnoge žene može biti traumatično iskustvo. Imajući u vidu navedeno, Pravobraniteljica smatra kako bi se u Strategiji, a vezano uz reproduktivno zdravlje i zdravlje trudnica i dojenčadi, trebalo obuhvatiti i rodilje i babinjače, kao i gore navedena pitanja. Pravobraniteljica ukazuje kako bi se svi statistički podaci koji će se prikupljati trebali prikupljati, evidentirati, obrađivati i iskazivati po spolu, a što bi bilo u skladu sa čl. 17.st.1. Zakona o ravnopravnosti spolova koji glasi: „Svi statistički podaci i informacije o osobama, koji se prikupljaju, evidentiraju i obrađuju u tijelima državne vlasti, tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnim i fizičkim osobama koje obavljaju djelatnost u skladu s propisima, moraju biti iskazani po spolu.“ Tako, npr. kod strateškog cilja 1. - Izgrađeno poticajno okruženje za obitelji i mlade, kao pokazatelji učinka navodi se i udio djece u ukupnom stanovništvu kao i prosječna dob napuštanja roditeljskog doma (sadrže početne i ciljane vrijednosti) te bi kod navedenih podataka trebalo imati u vidu i odredbu gore navedenog čl.17.st.1. Zakona o ravnopravnosti spolova odnosno iste iskazivati razvrstane po spolu. Zaključno, Pravobraniteljica smatra kako bi se u Strategiju trebalo uvrstiti odredbu o korištenju pojmova s rodnim značenjem, što je u skladu sa čl.43. Zakona o ravnopravnosti spolova, kao organskim zakonom, te odredbom čl.13. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor („Narodne novine“, br. 74/15). Naime, odredbom čl. 43. Zakona o ravnopravnosti spolova (Narodne novine, broj 82/08, 69/17) propisano je: „Riječi i pojmovni sklopovi koji imaju rodno značenje bez obzira jesu li u zakonima ili drugim propisima korišteni u muškom ili ženskom rodu odnose se na jednak način na muški i ženski rod.“ Jedinstvena metodološko-nomotehnička pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor („Narodne novine“, br. 74/15) u čl.1.st.3. propisuju kako se pravila daju u obliku koji je najprimjereniji za pisanje zakona i na odgovarajući način se primjenjuju na sve druge propise. Sukladno čl.2.st.2., navedena pravila mogu se primjenjivati na strategije, planove, programe, rezolucije i deklaracije. U čl.13. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor, a koji regulira pisanje rodnih pojmova, propisano je slijedeće: „(1) Propisi se moraju pisati rodno osjetljivim jezikom, tako da se koristi rodno neutralni oblik primjerice: podnositelj tužbe, umjesto da se navodi podnositelj muškarac ili žena, podnositelj/ica, odnosno podnositelj ili podnositeljica. (2) Radi jasnoće, manjeg opterećenja i izbjegavanja nepotrebne duljine teksta propisa, posebnom odredbom u članku kojim se daju objašnjenja, odnosno definicije pojmova ili u posebnom članku iza toga dat će se određenje korištenja pojmova s rodnim značenjem. (3) Odredba kojom se uređuje sadržaj iz stavka 2. ovoga članka može glasiti: »Izrazi koji se koriste u ovome propisu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.« S poštovanjem, PRAVOBRANITELJICA ZA RAVNOPRAVNOST SPOLOVA Višnja Ljubičić, dipl. iur. Primljeno na znanje U odnosu na rodiljne i roditeljske potpore ističemo kako su posljednje zakonske izmjene usmjerene su poticanju demografske obnove i demografskog razvoja Republike Hrvatske, uvažavajući povezanost sustava obiteljskih potpora s ukupnim pronatalitetnim kretanjima i učinkom na održanje i podizanje socijalne sigurnosti obitelji s uzdržavanom djecom. S ciljem proširenja kruga korisnika, novim je Zakonom promijenjen uvjet staža prethodnog osiguranja za ostvarivanje prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora i to na način da se trajanje prethodnog osiguranja smanjilo kako bi bilo povoljnije za korisnike prava (umjesto ranijih 9 mjeseci neprekidno propisano je 6 mjeseci odnosno umjesto ranijih 12 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine propisano je 9 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine).   Novim Zakonom su povećane naknade pojedinih korisničkih skupina sa ranijih 70% proračunske osnovice na 125% proračunske osnovice mjesečno, odnosno 551,80 eura: 1. novčana naknada roditeljima djeteta s težim smetnjama u razvoju za vrijeme korištenja prava na dopust za njegu djeteta do navršene 8. godine djetetova života,  2. novčana naknada za vrijeme prava na rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta do 3. godine života djeteta,  3. novčane naknade roditelja koji koriste roditeljski dopust u trajanju od 30 mjeseci, za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete,  4. naknada plaće u slučajevima u kojima roditelj ne ispunjava zakonom propisani uvjet staža osiguranja (prethodno osiguranje) i  5. novčana naknada zaposlenog roditelja za vrijeme korištenja prava na rodiljni dopust ili roditeljski dopust ili rada s polovicom punog radnog vremena ili dopusta za slučaj smrti djeteta: osobe na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa; roditelja njegovatelja i osobe koja pruža njegu i pomoć hrvatskom ratnom vojnom invalidu iz Domovinskog rata koji po toj osnovi imaju priznat status osiguranika iz obveznog zdravstvenog i mirovinskog osiguranja.  Zakonom je određeno koje korisničke skupine ostvaruju pojedina prava i pod kojim uvjetima. Prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora vezana su uz radnopravni status korisnika i uz obvezno zdravstveno osiguranje. Prava ostvaruju zaposleni i samozaposleni korisnici, nezaposleni korisnici i korisnici izvan sustava rada, kao i posvojitelji, udomitelji i skrbnici. Roditelj izvan sustava rada ostvaruje pravo na rodiljnu i roditeljsku brigu o novorođenom djetetu i to u trajanju do navršene prve godine života djeteta za prvo i drugo rođeno dijete odnosno do treće godine života djeteta za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete. Iznos naknade za cijelo vrijeme trajanja prava je stalan i iznosi 309,01€. Temeljem Zakona, prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora ostvaruju i posvojitelji djeteta, sukladno svom radnopravnom statusu. Posvojitelj ostvaruje pravo na posvojiteljski dopust u trajanju od šest mjeseci od pravomoćnosti rješenja o posvojenju djeteta, te pravo na roditeljski dopust sukladno odredbama Zakona o roditeljskom dopustu. Novim Zakonom je, po uzoru na očinski dopust, za posvojitelje uvedeno novo pravo dopust drugog posvojitelja, u trajanju deset ili 15 radnih dana, koje se može iskoristiti sve do proteka šest mjeseci od pravomoćnosti rješenja o posvojenju, a koje je, kao i očinski dopust, plaćeno na razini pune plaće. Ističemo kako je pravo na očinski dopust pravo svakog zaposlenog i samozaposlenog oca u trajanju deset ili 15 radnih dana koje se može koristiti do navršenih šest mjeseci života djeteta. Naknada plaće za navedena prava iznosi 100% osnovice za naknadu plaće utvrđene prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju. U odnosu na konkretne prijedloge vezane uz unapređenje skrbi o djeci i zaštite trudnica i rodilja one će biti pobliže definirane u nižim aktima strateškog planiranja a koji će uključivati i osiguranje financijskog okvira za provedbu istih.
32 Svjetski savez mladih Hrvatska Nacrtprijedloga Strategijedemografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033. godine Smatramo da su politička volja i konsenzus političkih aktera oko ublažavanje depopulacije temeljni preduvjeti ostvarenja ciljeva iz Strategije demografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033. godine i kontinuiteta dobrih javnih politika. Ovim putem potičemo političke aktere na djelovanje u tom smjeru. Primljeno na znanje Strategija demografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033. godine također naglašava da je za uspješno ostvarenje strateških ciljeva nužan kontinuirani dijalog između nositelja vlasti, znanstvene zajednice i svih relevantnih dionika u političkom i društvenom životu te njihovo suglasje o važnosti oblikovanja dugoročne populacijske politike.
33 Svjetski savez mladih Hrvatska Nacrtprijedloga Strategijedemografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033. godine Svjetski savez mladih Hrvatska (SSMH) pozdravlja donošenje Strategije demografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033. godine budući da je to jedan od najvažnijih prijedloga u okviru smjernica za demografsku revitalizaciju nastalih u sklopu projekta „Mreža 2050 – Demografija, od odgovora do izazova” (područje 1. Bolje pozicioniranje politike demografskog razvoja unutar institucionalnog ustroja). Isto tako, smatramo da je potrebno uključiti mlade u radne skupine za izradu budućih strategija te održavati godišnje konferencije ili okrugle stolove na kojima bi se raspravljalo o (ne)ostvarenim ciljevima strategije. Ogledni primjer takvog događaja može biti okrugli stol koji je SSMH organizirao u Hrvatskom saboru 13. travnja 2023. u suradnji s Odborom za obitelj, mlade i sport i Odborom za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Napomena: u izradi smjernica sudjelovali su SSMH, Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Institut za migracije i narodnosti u Zagrebu, Udruga mladih i diplomiranih studenata Fakulteta ekonomije i turizma “Dr. Mijo Mirković” Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, Centar za karijere mladih Dubrovnik, Klub studenata geografije Zagreb, Udruga mladih i studenata Split Misli, Udruga obitelji s četvero i više djece Cetinskog kraja, Udruga iseljenika, povratnika i useljenika, Mladi Sikirevaca i Jaruga, Općina Antunovac, Sindikat radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju Hrvatske, Udruga Pragma, Kreativna udruga mladih Limes, Udruga mladih Kolektiv i Lokalna akcijska grupa Prigorje Zagorje. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
34 LEO MATIĆ Nacrtprijedloga Strategijedemografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033. godine Pod ''Niska razina fertiliteta'' gdje je primjenjivo, predlažem slijedeći tekst: ''Vlada će u roku od 1 godine od dana donošenja ove strategije otvoriti Institut za fertilitet (u daljnjem tekstu: ''Institut'') u popunjenom u ljudskom, stručnom, financijskom, tehnološkom, materijalnom i ostalom smislu, o čemu će dužnost voditi povjerenstvo koje će se sastojati od potpredsjednika Vlade za socijalna i demografska pitanja, ministar za poslove demografskog razvitka, ministar za poslove zdravstva i ministar za poslove financija. Svrha Instituta jest prikupljanje najkvalitetnijeg authothonog (''autohtnono'' sukladno projekcijama popisa državljana Republike Hrvatske) genetskog materijala, katalogiziranje materijala u registar autohtonog genetskog materijala (u daljnjem tekstu: ''Registar''),trajno očuvanje materijala smrzavanjem, te dostavljanje materijala bolnicama u Republici Hrvatskoj koje pružaju usluge umjetne oplodnje. Otvaranju Instituta će prethoditi medijska kampanja za poželjne donore (u smislu prikladne dobi, zdravstvenog statusa, odsutnosti hereditarnih oboljenja, rezultata na zdravstvenim pregledima, testovima inteligencije i osobnosti) iz redova autohtonog stanovništva (primjerice studenata i studentica, te njihovih vršnjaka i vršnjakinja dok odgovaraju gore naznačenim uvjetima). Donacije će biti novčano stimulirane. Institutom će rukovoditi ravnatelj kojeg će imenovati Vlada na prijedlog ministra za pitanja demografskog razvitka,uz prethodno pribavljeno mišljenje o kandidatima od fakultetskih vijeća medicinskih fakulteta iz Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka, te odjela svih KBC-ova koji se bave radnjama umjetne oplodnje na mandat od 5 godina Zakonom o umjetnoj oplodnji propisati će se da se genetski materijal koji se koristi u umjetnoj oplodnji, može dobiti samo iz Registra, o čemu će skrbiti Institut, inspekcijskim nadzorom ustanova koje pružaju usluge umjetne oplodnje. Bračni sudionici i surogat majke koji sudjeluju u umjetnoj oplodnji će automatski dobiti najpovlašteniji status koji uživaju prema postojećem i budućem zakonodavstvu, što će se urediti Pravilnikom kojega donosi Vlada na prijedlog ministra zaduženog za demografski razvitak. Dijete začeto nadomjesnim genetskim materijalom iz Registra će rođenjem steći status državljana RH. Cilj je u narednih 5 godina ostvariti minimalno 35.000 umjetnih oplodnji na ovaj način, a do 2040. oko 200.000. Resorno ministarstvo za demografski razvitak će pratiti trendove, te predlagati zakonske i podzakonske, a u suradnji s Institutom i tehnološke, financijske, medijske, PR i druge mjere kako bi se pospješile i nadmašile ove brojke.'' Ideja je spriječiti padanje i broja i ljudskog potencijala stanovnika, s obzirom na masovni odlazak mlade i obrazovane populacije iz Hrvatske, što će uskoro dovesti u pitanje funkcioniranje čitavog niza sustava, posebice u pojedinim krajevima (Slavonija, otoci, Lika, itd.). Dok je najkvalitetniji supstrat sadašnje i budućih generacija još u Hrvatskoj, treba ih stimulirati, u prvom redu novčano, da sudjeluju u donacijama, a medijskom kampanjom osvijestiti da se zapravo radi o onome što jest - opstanak autohtonog stanovništva najkvalitetnijim genetskim materijalom. Osobno, da se uspije u zadatku (preokretu trenda) mislim da će trebati, u godinama i desetljećima koji dolaze, pribjeći i sustavnijim, ali nažalost i drastičnijim mjerama. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvatljiv budući da nije u skladu s trenutno važećom nacionalnom i EU legislativom koja regulira područje tvari ljudskog podrijetla (organi, krv, tkiva i stanice, uključivo i postupci medicinski pomognute oplodnje - MPO). Republika Hrvatska podržala je novi Prijedlog EU Uredbe o standardima kvalitete i sigurnosti za tvari ljudskog podrijetla namijenjene primjeni kod ljudi, radi bolje zaštite zdravlja građana, poboljšanja otpornosti zdravstvenih sustava EU-a, zaštite dobrovoljnog i neplaćenog darivateljstva, te kojim se daje potpora visokim standardima sigurnosti i kvalitete i osiguravaju zaštitne mjere za darivatelje i djecu začetu umjetnom oplodnjom.
35 Udruga za unapređenje kvalitete življenja LET Nacrtprijedloga Strategijedemografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033. godine Podržavamo donošenje ove strategije. Smatramo da ipak veći fokus mora biti dan na raznolikost obitelji u 21.stoljeću: veća učestalost jednoroditeljskih obitelji, posvojiteljskih obitelji te duginih obitelji. I pružanje podrške članovima tih obitelji: djeci i roditeljima, bili oni biološki ili posvojitelji. Primljeno na znanje Strategija demografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033. godine prepoznaje važnost podrške svakoj obitelji te u sklopu strateškog cilja 1. Izgrađeno poticajno okruženje za obitelji i mlade navodi kako je potrebno poseban naglasak staviti na osiguranje priuštive i kvalitetne skrbi, fleksibilnih radnih aranžmana, financijske pomoći i priuštivog i pristupačnog stanovanja onima koji se suočavaju s posebnim izazovima, a to su, između ostalih, i jednoroditeljske obitelji.
36 Ivan Majstorić Nacrtprijedloga Strategijedemografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033. godine Povijest populacijske politike pokazuje da društvo počinje raspravljati o važnosti određene (društvene) znanosti gotovo redovito kada se problemi koje proučava ta znanost nametnu tom društvu i njegovom razvoju kao nezaobilazni problemi. U takvim uvjetima redovito se javlja potreba da se osnaži uloga znanstvenog rada u društvu, što implicira potrebu intenziviranja edukacije i konkretnih istraživačkih pothvata iz područja demografije (Wertheimer-Baletić, 1995). Bez etabliranja demografije kao znanstvene discipline nije realno očekivati da će društvo u svojoj politici prema stanovništvu poznavati i poštivati dostignuća demografske znanosti te uvažavati riječi demografskih stručnjaka (Wertheimer-Baletić, 1995). Preuzeto iz: Wertheimer-Baletić, A., 1995: Predmet demografije – povezanost s drugim društvenim napose ekonomskim znanostima, u: Feletar, D. (ur.): Demografska teorija, razvoj stanovništva Hrvatske i populacijska politika (izbor radova), 2017; Meridijani, Samobor, 13-24. Na temelju dostupnih podataka o nastavnim programima na službenim stranicama visokih učilišta vidljivo je da se nastava o stanovništvu trenutno izvodi na Katedri za demografiju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Geografskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, Odjelu za geografiju Sveučilišta u Zadru, Odjelu za sociologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta, Odsjeku za demografiju i hrvatsko iseljeništvo Fakulteta hrvatskih studija u Zagrebu, Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Studijskom centru socijalnog rada na Pravnom fakultetu u Zagrebu i Studiju povijesti Jadrana i Mediterana na Sveučilištu u Dubrovniku (moguće i još negdje). Dakle, tek neznatni dio studentske populacije ima doticaj s demografskim kolegijima i može dublje razumjeti demografsku teoriju, što znači da se među njima mogu nalaziti i budući donositelji odluka, znanstvenici ili službenici koji će sudjelovati u razvijanju javnih politika iz područja demografije. Drugim riječima, taj bazen ljudskog kapitala je prilično sužen s obzirom na atraktivnost radnih mjesta u privatnom sektoru, poglavito za studente ekonomije. Upravo zbog potrebe za etabliranjem demografije, zapošljavanjem osoba s interesom za demografiju i izvan sustava visokog obrazovanja te osnaživanjem stručnih kadrova u javnoj upravi (na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini) trebalo bi sklopiti sporazume o suradnji/radnoj praksi (ili razviti neki drugi model) između Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade/županija, gradova i općina koji imaju odjele nadležne za demografiju i mlade te zainteresiranih visokih učilišta kako bi se studente zainteresiralo i motiviralo za rad u javnoj upravi i profesionalno usmjeravalo prema bavljenju populacijskom, migracijskom i obiteljskom politikom u svrhu kvalitetne provedbe intervencija iz ove strategije i strateških dokumenata niže razine, kao i radi stvaranja boljih kadrovskih i stručnih temelja za izrade i provedbe strategija u vremenu nakon 2033. godine. Ujedno, na takav način se može ostvariti međusektorska suradnja i prijenos znanja s ciljem unapređenja planiranja, provedbe, praćenja i evaluacije javnih politika iz područja demografije, čiji će smjer i dinamiku definirati ova strategija. S obzirom na negativnost demografskih procesa, možda bi se u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja i stručnim udruženjima mogao razviti koncept demografskog zanimanja (u kojem se preklapaju demografija i srodne geografija, sociologija i ekonomija) po uzoru na STEM područje kroz koji bi se studente stipendiralo i profesionalno usmjeravalo prema javnoj upravi kako bi u budućnosti razvijali javne politike s ciljem ublažavanja negativnih demografskih procesa, zadržavanja mladih u Hrvatskoj, privlačenja stručnjaka iz iseljeništva/inozemstva i poboljšanja prilika za obiteljski život. Kao bivši student koji je u akademskoj godini 2018./2019. na 3. godini preddiplomskog studija geografije istraživačkog smjera radio stručnu praksu u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, smatram da bi stručne prakse trebalo kvalitetno razraditi i usmjeriti na upoznavanje s poslovima u nadležnosti Središnjeg državnog ureda/županija, gradova ili općina, posebice izradom, provedbom, praćenjem i evaluacijom strateških i akcijskih planova. Za to je potrebna i bolja organizacija poslova u javnoj upravi kako bi se razvio sustav mentorstva i izdvojilo vrijeme za studente. Takvo iskustvo studenata može rezultirati izradom istraživačkog završnog ili diplomskog rada, motiviranjem (ili demotiviranjem) za daljnje proučavanje demografije ako uvide da postoji (ili ne postoji) stvarna potreba na tržištu rada za onim čime se bave tijekom svog studiranja, prikupljanjem novih podataka, razmjenom istih između javne uprave i sveučilišta te općim boljitkom javnih politika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
37 Dan Margetić Nacrtprijedloga Strategijedemografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033. godine Smatram da je ovaj Nacrt prijedloga suštinski promašen. Naime, kroz cijeli Nacrt se provlači ideja da su demografska kretanja u Republici Hrvatskoj loša, u smislu da se rađa premalo djece, pa je nakana da se raznim strateškim mjerama potakne veći natalitet. A činjenica je zapravo da je dobro da se rađa sve manje novih ljudi. Jer se time smanjuje šansa za postojanje novih patnika. Uvijek će neki postotak novorođene djece imati ili u životu doživjeti veliku strašnu patnju. Mnoga djeca već se rode kao veliki patnici, s trajnom patnjom za koju im medicina ne može značajno pomoći. Također, ljudi često uzrokuju veliku patnju drugim ljudima, a posebno životinjama. S druge strane, svijet je prenapučen ljudima, što je osim gorespomenutih problema i velik aktualni ekološki problem. Prosječno svaki dan na Zemlji rodi se oko 220 000 dodatnih ljudi. Dakle, oko 220 000 ljudi se rodi više nego što ih umre na Zemlji svaki dan. Svaki dan imamo jedan grad više! A donose se nekakve kozmetičke mjere protiv zagađenja i klimatskih promjena! Zato bi bilo dobro da se sva demografska nastojanja u RH usmjere na poticanje manjeg rađanja, uz promišljeno dovođenje novih građana RH kao dodatne 'radne snage' i populacije iz dijelova svijeta iz kojih oni sami traže spas od velike bijede. To je jedino optimalno rješenje koje vodi smanjenju opće velike patnje na dobrobit svih. Primljeno na znanje Primljeno na znanje