Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o građevinskoj inspekciji

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Tihomir Čordašev PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI I DOPUNAMA , Članak 3. Smatram kako je potrebno zakonom propisati prekršajne sankcije sukladno Naputku o novčanim kaznama koje izriču komunalni redari (NN 23/2018), budući je odredbama čl. 2. Prekršajnog zakona propisano kako prekršajnopravne sankcije mogu biti propisane zakonom i odlukama JLS, a ovim prijedlogom zakona nije utvrđena ovlast JLS za propisivanje iznosa novčanih kazni. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća. Predmetnim prijedlogom propisana je mogućnost izricanja novčanih kazni i prekršajne odredbe.
2 Tihomir Čordašev PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI I DOPUNAMA , Članak 3. Predlažem stavak 1. normirati na način da se utvrdi ovlast obustave građenja ukoliko nije prijavljen početak građenja ili nastavak radova sukladno čl. 131. st.1. Zakona o građenju. U oba slučaja koja su predviđena ovim prijedlogom nije moguće zakonito prijaviti početak građenja (bez građevisnke dozvole (čl. 131.st.2) odnosno bez glavnog projekta s propisanim potvrdama (čl. 131. st. 4.)). Ovakvim normiranjem omogućiti će se službenicima brzo i efikasno utvrđivanje činjeničnog stanja i prekršaja uvidom u Informacijski sustav prostornog uređenja uz postizanje jednakog efekta, što pojednostavljuje postupak nadzora i smanjuje opterećenje koje se prenosi na JLS ovim prijedlogom zakona. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Odlučna činjenica za postupanje komunalnog redara je faktično građenje bez odgovarajućeg akta za gradnju.
3 Istarska županija - Regione Istriana PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI I DOPUNAMA , Članak 3. Predlaže se u čitavom sadržaju čl. 57 a i 57. b. izostaviti riječ „zgrade“ i riječ „odnosno“. Predlaže se u članku 57 a iza st. 4. dodati novi stavak 5. koji glasi: (5) Novčane kazne iz stavka 4. ovoga članka prihod su proračuna jedinice lokalne samouprave Dosadašnji st. 5. i 6. postaju st. 6. i 7. Predlaže se u Čl. 57 b st. 1. riječi „radi znanja“ zamijeniti tekstom „na daljnje nadležno postupanje“ Predlaže se u Čl. 57 b st. 3. riječi „ne sprečava“ zamijeniti teksom „obvezuje građevinskog inspektora da po službenoj dužnosti pokrene upravni postupak i naredi odgovarajuće inspekcijske mjere u skladu s posebnim zakonom.“ Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Intencija predmetne novele Zakona je da se novo propisane ovlasti komunalnog redara odnose na zgrade. Djelomično se prihvaća prijedlog koji se odnosi na novčane kazne. Ne prihvaća se prijedlog za propisivanje postupanja građevinskog inspektora jer je isto propisano Zakonom o državnom inspektoratu.
4 Istarska županija - Regione Istriana PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI I DOPUNAMA , Članak 3. Ovim izmjenama Zakona bilo bi neophodno potrebno izmijeniti i čl. 57 stavak 1. ZGI, a zbog sadašnje nepreciznosti i otklanjanja svojevrsne pravne praznine, pa se predlaže da isti glasi: Članak 57. (1) U provedbi nadzora komunalni redar rješenjem naređuje investitoru, odnosno vlasniku obustavu izvođenja radova i uklanjanje zahvata u prostoru koji nije građenje, odnosno njegova dijela: 1. ako se provodi ili je proveden bez izvršne lokacijske dozvole 2. ako je zahvat u prostoru zabranjen prostornim planom ili na drugi način protivan prostornom planu 3. u slučaju iz članka 56. stavka 2. ovoga Zakona Također predlaže se iza dosadašnjeg st. 3 dodati nove st. 4. i 5. koji glase: (4) Prije pristupanja izvršenju rješenja iz stavka 1. ovoga članka putem treće osobe izvršenika se na izvršenje prisiljava izricanjem novčanih kazni. (5) Novčane kazne iz stavka 4. ovoga članka prihod su proračuna jedinice lokalne samouprave. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Iznesenu problematiku nije moguće riješiti samo izmjenama predmetnog Zakona.
5 GRAD SUPETAR PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI I DOPUNAMA , Članak 3. Potpisujemo sve ono što je Grad Ivanec naveo uz malu dopunu, a to je da u malim JLS koje se nalaze uz more, komunalni redari po sistematizaciji radnih mjesta obično obavljaju i poslove prometnih te poljoprivrednih redara, a odnedavno će biti i pomorski redari. Razlog tome leži u činjenici da je radno mjesto komunalnih redara nepopularno te se na otvorene natječaje za zapošljavanje obično nitko i ne javlja upravo zbog složenosti i prirode cijele lepeze poslova koje bi trebali ti komunalni redari obavljati i to za nekakvu prosječnu plaću u RH. S druge strane, nije moguće sezonalno zapošljavanje istih pa si možemo zamisliti njihov položaj u turističkoj sezoni kada broj ljudi u tim JLS višestruko raste u odnosu na ostali dio godine. Dakle, možemo zaključiti da odgovornost i polivalentnost poslova koje se zakonskim rješenjima, stavljaju komunalnim redarima na teret, teško da će polučiti željene rezultate odnosno postizanje nekakvih ciljeva pogotovo, ako se zna da je iluzorno pretpostavljati da na radnim mjestima komunalnih redara sjede mahom akademski obrazovani ljudi ili pravni stručnjaci. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
6 DANIJEL MAVRINAC PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI I DOPUNAMA , Članak 3. Predlažem da se za komunalne redare koji bi obavljali ove poslove propiše minimalna razina stručne spreme preddiplomski studij tehničke struke, položen državni ispit 2. razine i položen stručni ispit iz prostornog uređenja i graditeljstva. Zakonom o komunalnom gospodarstvu određeno je da komunalni redar mora imati najmanje gimnazijsko srednjoškolsko obrazovanje ili četverogodišnje strukovno srednjoškolsko obrazovanje, što za obavljanje ove vrste poslova nije dovoljna razina kompetencija i stručnosti. Isto tako predlagatelj bi morao uzeti u obzir činjenicu da većina jedinica lokalne samouprave ima jednog ili dva komunalna redara koji se jedva nose i s postojećim obvezama, a sada će dobiti i dodatne. Komunalno redarstvo u ovom obliku je relikt prošlosti i treba ga reformirati na način da može odgovoriti na izazove današnjeg vremena. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Isto je uređeno posebnim propisom i nije predmet ovoga Zakona.
7 Grad Ivanec PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI I DOPUNAMA , Članak 3. Sukladno članku 111. stavku 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine br. 68/18, 110/18, 32/20) komunalni redar mora imati najmanje gimnazijsko srednjoškolsko obrazovanje ili četverogodišnje strukovno srednjoškolsko obrazovanje. Postavlja se pitanje da li su komunalni redari, uz sve ostale poslove za koje su nadležni temeljem drugih zakona i propisa, zaista kompetentni za odlučivanje o obustavi gradnje i zatvaranja gradilišta? Sukladno Uredbi o klasifikaciji radnih mjesta u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 74/10, 125/14, 48/23) u članku 23. propisana su standardna mjerila za radna mjesta u potkategoriji referenta, dakle komunalnog redara, te se za ista navodi slijedeće: – srednja stručna sprema, najmanje jedna godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima; – stupanj složenosti koji uključuje jednostavne i uglavnom rutinske poslove koji zahtijevaju primjenu precizno utvrđenih postupaka, metoda rada i stručnih tehnika; – stupanj samostalnosti koji uključuje stalni nadzor i upute nadređenog službenika; – stupanj odgovornosti koji uključuje odgovornost za materijalne resurse s kojima službenik radi, te pravilnu primjenu izričito propisanih postupaka, metoda rada i stručnih tehnika; – stupanj stručnih komunikacija koji uključuje kontakte unutar nižih unutarnjih ustrojstvenih jedinica upravnoga tijela. Slijedom navedenog, referenti komunalni redari obavljaju jednostavne i rutinske poslove, uz nadzor i upute nadređenog službenika, te se nikako ne može na iste prebacivati odgovornost za odlučivanje o obustavi gradnje i zatvaranja gradilišta i obavljati poslove inspekcijskog nadzora. Sukladno opisu poslova i podacima o plaći objavljenima na stranicama Državnog inspektorata Republike Hrvatske, građevinski inspektor mora imati završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, iz područja tehničkih znanosti, polja: građevinarstvo, arhitektura, urbanizam i geotehnika; najmanje dvije godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima; položen državni ispit II. razine; položen stručni ispit za obavljanje poslova graditeljstva (https://dirh.gov.hr/pristup-informacijama/zaposljavanje-509/javni-natjecaji/568) Predloženim člankom 57.a Prijedloga Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o građevinskoj inspekciji komunalni redar srednje stručne spreme rješenjem bi naredio investitoru, vlasniku ili izvođaču obustavu građenja zgrade, te bi isto provodio zatvaranjem gradilišta zgrade, a na temelju članka 57.b o tome bi radi znanja dostavio rješenje građevinskoj inspekciji. Grad Ivanec stava je i mišljenja da zaista nema potrebe mijenjati i dopunjavati zakon o građevinskoj inspekciji na predloženi način, da se odgovornost za tako složene poslove kontrole gradnje prebacuje na komunalne redare za koje je propisano da obavljaju jednostavne i rutinske poslove. Obustava građenja zgrade, kontrola akata i projekata na temelju kojih se dozvoljava gradnja, kao i zatvaranje gradilišta treba biti isključivo u nadležnosti osoba odgovarajućeg stupnja visoke stručne spreme iz područja građevinarstva, arhitekture, urbanizma ili geotehnike, dakle građevinskih inspektora. Svakim takvim prebacivanjem nadležnosti na referente srednje stručne spreme odgovarajuće struke – komunalne redare, izlazi se izvan okvira radnih mjesta za koja su ti službenici ustrojeni, a to je prvenstveno provođenje komunalnog reda. Podsjećamo da su komunalni redari, osim za njih temeljnog Zakona o komunalnom gospodarstvu, u obvezi postupati i po odredbama niza drugih zakona odnosno propisa, kao što su: 1. Zakon o gospodarenju otpadom 2. Zakon o zaštiti od buke 3. Zakon o građevinskoj inspekciji 4. Zakon o naseljima 5. Zakon o zaštiti životinja 6. Zakon o prijevozu u cestovnom prometu 7. Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti 8. Zakon o sigurnosti prometa na cestama 9. Zakon o cestama 10. Zakon o poljoprivrednom zemljištu 11. Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja 12. Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, te općih akata jedinica lokalne samouprave donesenih temeljem zakonskih obveza, kao što su: 1. Odluka o sprječavanju odbacivanja otpada (čl.113. ZGO) 2. Odluka o načinu pružanja javne usluge (čl.66. ZGO) 3. Odluka o dimnjačarskoj službi 4. Odluka o ugostiteljskoj djelatnosti 5. Odluka o uređenju prometa 6. Odluka o nerazvrstanim cestama 7. Odluka o autotaksi prijevozu 8. Odluka o držanju i postupanju sa psima i mačkama, o načinu postupanja s neupisanim psima te napuštenim i izgubljenim životinjama 9. Odluka o agrotehničkim mjerama, i druge. Imajući u vidu opsežnost propisa po kojima su komunalni redari zadnjih 10 i više godina dobivali dodatna zaduženja i ovlasti, te standardna mjerila za radna mjesta komunalnih redara u jedinicama lokalne samouprave, Grad Ivanec još jednom apelira na zakonodavca da ne mijenja trenutnu regulativu. Ukoliko pak je stvarna namjera zakonodavca napraviti red, tj. riješiti nered u prostoru uzrokovan nezakonitim građenjem, za koji smatramo odgovornima isključivo građevinsku inspekciju (moguće zbog manjka ljudskih resursa, ali i sustavne inertnosti po ovom osjetljivom pitanju), onda smatramo da Ministarstvo treba naći drugačiji, održiviji model rješavanja ove, dugi niz godina zanemarivane problematike. Primjerice, zašto Ministarstvo ne bi nadležnost građevinske inspekcije prenijelo na županije odnosno JLS-ove, čija upravna tijela izdaju akte za građenje. Na ovaj način bi županije, kao i JLS-i koji su preuzeli poslove izdavanja akata za građenje, imale cjeloviti nadzor nad zahvatima u prostoru. Neumjesnim držimo navod da 'za provođenje ovoga zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske', jer ovakva izmjena zakonske regulative direktno utječe na funkcioniranje jedinica lokalne samouprave, koje će se morati kadrovski pojačati, jer postojeći službenici, u ovom slučaju komunalni redari koji su i inače prvi na udaru javnosti zbog svojeg postupanja, dobivaju dodatnu obvezu, a koju do sada nisu na zadovoljavajući način rješavali daleko kvalificiranije osobe, a u čijoj je nadležnosti isključivo kontrola građenja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
8 GRAD SUPETAR PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI I DOPUNAMA , Članak 3. U članku 57.a stavak (6) navodi se da će ministar propisati pravilnikom način zatvaranja i označavanja zatvorenog gradilišta od strane komunalnog redara. Mišljenja smo da bi predmetni pravilnik (ili neki drugi) trebao odrediti i način kao i visinu novčanih kazni koje bi se izricale u cilju sprečavanja daljnjeg građenja. Prihvaćen Prihvaća se.
9 GRAD SUPETAR PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI I DOPUNAMA , Članak 3. Članak 57.a stavak (1) propisuje da se obustava građenja bez izvršne građevinske dozvole, odnosno drugog akta za građenje ili bez glavnog projekta naređuje investitoru, vlasniku i/ili izvođaču građenja zgrade. Ukoliko imamo situaciju na terenu da je investitor strani državljanin odnosno građanin npr. države koja nije u Europskoj uniji, a izvođač radova je fizička osoba koja nema registriranu djelatnost za građenje, postavlja se pitanje kome tada uručiti rješenje o obustavi građenja odnosno kome odrediti obvezu provođenja obustave građenja i kome kasnije izricati novčane kazne koje se najvjerojatnije neće moći ni naplatiti u slučaju da se građenje nastavi? Predlaže se da obveznik rješenja odnosno stranka u postupku bude isključivo vlasnik zemljišta na kojem se bespravno gradi, a da takvo rješenje po svojoj izvršnosti bude ovršna isprava prikladna za upis prava u zemljišnu knjigu sukladno Zakonu o zemljišnim knjigama. Navedenim bi se stvarnog investitora obeshrabrilo u nastavak gradnje. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Predloženo rješenje ne može se prihvatiti jer vlasnik zemljišta nije nužno investitor, odnosno nezakoniti graditelj.
10 GRAD SUPETAR PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI I DOPUNAMA , Članak 3. Mišljenja smo da u stavku (4) članka 57.a treba navesti: "Novčane kazne iz ovog stavka prihod su proračuna jedinice lokalne samouprave." Prihvaćen Prihvaća se.
11 Istarska županija - Regione Istriana PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI I DOPUNAMA , Članak 2. Predlaže se da u članku 51. iza toč. 5. dodaje se nova toč. 6. koja glasi: „6. obustava građenja“ (brisati riječ „zgrade“) Također predlaže se dopuna dosadašnjeg članak 55. ZGI, a radi ujednačenog postupanja i dosljednosti , na način da se iza st. 4 dodaju novi st. 5. i 6. koji glase: (5) Prije pristupanja izvršenju rješenja iz stavka 1. ovoga članka putem treće osobe izvršenika se na izvršenje prisiljava izricanjem novčanih kazni. (6) Novčane kazne iz stavka 4. ovoga članka prihod su proračuna jedinice lokalne samouprave. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća. Propisuje se da su novčane kazne prihod proračuna jedinice lokalne samouprave.
12 Istarska županija - Regione Istriana PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI I DOPUNAMA , Članak 1. Predlaže se da u stavku 4. iza točke 2. dodaje se nova točka 3. koja glasi: „3. obustavom građenja“ (brisati riječ „zgrada“) . Predlaže se dosadašnju toč. 3. koja postaje toč. 4. preciznije i šire definirati na način da ista glasi: 4. obustavom i uklanjanjem zahvata u prostoru koji nije građenje , a koji je protivan odredbama prostornog plana, osim rudarskih radova Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Intencija predmetne novele Zakona je da se novo propisane ovlasti komunalnog redara odnose na zgrade. Nadalje, iznesenu problematiku nije moguće riješiti samo izmjenama predmetnog Zakona.
13 Istarska županija - Regione Istriana PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI I DOPUNAMA , Članak 1. Nije jasno zbog čega se ovlast obustave građenja odnosi samo na zgrade? Čl. 3 st. 1. toč. 38. Zakona o gradnji definira pojam zgrade: 38. zgrada je zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari. Zgradom se ne smatra pojedinačna građevina unutar sustava infrastrukturne građevine Ukoliko je intencija zakonodavca da proširi ovlast komunalnih redara na način da isti imaju ovlast obustave građenja onda nije svrsishodno da se ista odnosi samo na obustavu građenja zgrade već općenito na obustavu građenja. To iz razloga što je građenje širi pojam koji je definiran Čl. 3 st. 1. toč. 10. Zakona o gradnji : 10. građenje je izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, završni te ugradnja građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina Postavlja se pitanja na koji će način kom. redar utvrditi da se gradi zgrada (ako se npr. tek vrše iskopi ili nasipavanje terena ) , slijedom čega je pojam građenja širi i prikladniji jer obuhvaća sve vrste radova Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
14 FRANO FABULIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI I DOPUNAMA S obzirom da je svrha ovih izmjena zakona doprinijeti efikasnijem postupanju protiv nezakonitih graditelja na način da se komunalnim redarima proširi ovlast djelovanja po pitanju sprječavanja bespravnog građenja, trebalo bi osim proširenja ovlasti na poslove obustave građenja zgrade/građevina proširiti ovlasti i na poslove uklanjanja svih zgrada/građevina koje su izgrađene bez građevinske dozvole izvan građevinskog područja, jer bi na takav način napravili veliki iskorak u učinkovitoj zaštiti prostora izvan građevinskog područja, a koji je cilj Zakona o prostornom uređenju. Svjedoci smo da i po novinama i u našem okruženju ima sve više građenja izvan građevinskog područja te da ukoliko se efikasno ne zaštiti taj prostor on će biti nepovratno izgubljen nakon neke nove legalizacije koju vlasnici takvih građevina priželjkuju. Ako se ovlast komunalnih redara ne proširi na poslove uklanjanja svih zgrada koje su izgrađene bez građevinske dozvole izvan građevinskog područja, bez obzira da li je građenje u tijeku ili je već završeno, doći ćemo do situacije da će građevine izvan građevinskog područja biti gotove „preko noći” i komunalni redar neće moći primjeniti svoje nove ovlasti obustave građenja (jer će građenje biti završeno) te će se bespravno građenje izvan građevinskog područja odvijati i dalje unatoč novim ovlastima komunalnih redara. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Poslovi uklanjanja izgrađenih zgrada, odnosno građevina bez građevinske dozvole u nadležnosti su građevinskih inspektora.
15 GRAD KRAPINA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI I DOPUNAMA GRAD KRAPINA Uvođenjem dodatnih ovlasti komunalnim redarima u smislu kontrole legalnosti gradnje nastat će problem za sve jedinice lokalne samouprave u smislu da će se iznimno teško zaposliti osoba na predmetno radno mjesto iz razloga što to nitko neće htjeti raditi. Osim toga, postavlja se pitanje stručnog znanja za to radno mjesto odnosno morat će se suziti strukovna područja potrebna za obavljanje tog radnog mjesta, a time će doći i do IZNIMNO otežanog zapošljavanja. Predlaže se da se dodatne ovlasti ne prenose na komunalne redare već da isključivo ostanu u ovlasti građevinskog inspektora. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Radi uvođenja novih ovlasti komunalnog redara ne nalazi se potrebnim sužavati strukovna područja iz djelokruga poslova komunalnog redara, niti je nužno da komunalni redar stječe nova stručna znanja za obavljanje predmetnih poslova. Napominje se da se na komunalne redare ne prenose sve ovlasti građevinskog inspektora već samo dio koji se odnosi na obustavu građenja zgrade. Ujedno, smisao, odnosno cilj ove novele Zakona je da se učinkovitije riješi problem bespravne gradnje.
16 Grad Vodnjan - Dignano PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI I DOPUNAMA Grad Vodnjan-Dignano, kao jedan od najpogođenijih područja bespravne gradnje u Istarskoj županiji podržava svaku izmjenu zakona kojom bi se učinkovito reguliralo djelovanje nadležnih tijela u svrhu uklanjanja postojećih nezakonito izgrađenih građevina, kao i u svrhu sprječavanja nezakonite gradnje u samom početku. Kao rješenje problemu bespravne gradnje vidimo ažurnije postupanje građevinske inspekcije u suradnji sa komunalnim redarstvom, uz propisivanje jasnih i skraćenih postupaka provođenja nadzora nad bespravnom gradnjom, a sve na način da ukoliko u prostoru postoji zahvat koji je u suprotnosti sa prostornim planom isto se valja smatrati hitnim postupkom kojemu žalba ne odgađa izvršenje. Uvidom u prijedlog izmijene i dopuna Zakona o građevinskoj inspekciji mišljenja smo da isto neće izmijeniti postojeće stanje, odnosno neće utjecati na brže i učinkovitije uklanjanje bespravno izgrađenih građevina. Člankom 136. Zakona o državnom inspektoratu (NN br. 115/2018) propisano je da danom stupanja na snagu predmetnog Zakona na obavljanje inspekcijskih poslova građevinskih inspektora Državnog inspektorata ne primjenjuju se odredbe Zakona o građevinskoj inspekciji (»Narodne novine«, br. 153/13.), osim u postupcima koji su započeti prema odredbama toga Zakona. U tom smislu neophodno je potrebno dopuniti i odredbu Zakona u dijelu koji se odnosi na zahvate u prostoru koji se ne smatraju građenjem – čl. 57. na način da iza članka 57. dodaje čl. 57.c.: Koji bi glasio: Uklanjanje zahvata u prostoru koji nije u skladu s važećim prostornim planom uređenja Članak 57.c. (1) U provedbi nadzora komunalni redar rješenjem naređuje investitoru, odnosno vlasniku uklanjanje zahvata u prostoru koji nije u skladu s važećim prostornim planom uređenja, odnosno njegova dijela: 1. ako se provodi ili je proveden bez izvršne lokacijske dozvole, građevinske dozvole ili drugog akta koji je izjednačen s aktom za gradnju (2) Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka određuje se: 1. rok u kojem je investitor, odnosno vlasnik obvezan postupiti po rješenju i 2. način izvršenja rješenja putem treće osobe. (3) Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka upozorava se investitora, odnosno vlasnika da će se: 1. izvršenju rješenja putem treće osobe pristupiti ako se utvrdi da u određenom roku nije postupio po rješenju 2. izvršenje rješenja putem treće osobe provesti na odgovornost i trošak izvršenika. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. U sadašnjoj odredbi nije sadržana ovlast komunalnog redara da provjerava usklađenost zahvata u prostoru s prostornim planom, već samo je li za zahvat u prostoru izdana potrebna lokacijska dozvola.
17 Tihomir Čordašev PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI I DOPUNAMA Umjesto izmjena i dopuna predlaže se predmetnu materiju urediti novim zakonom kako bi se definitivno otklonile dvojbe oko važenja odredbi ovog zakona koje su ostale na snazi što će olakšati radi i postupanje svim dionicima budući iste više ne uređuju poslove i postupanje građevinske inspekcije već isključivo komunalnih redara Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
18 Istarska županija - Regione Istriana PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI I DOPUNAMA Podržavamo i pozdravljamo iskazanu namjeru zakonodavca da kroz izmjenu ovog Zakona poveća ovlasti komunalnih redara i na taj način omogući alate za efikasnije sudjelovanje lokalne samouprave u suzbijanju bespravne gradnje. Međutim, dodatno ukazujemo da predložena izmjena ovog Zakona samo djelomično ublažava problem bespravne gradnje (pro futuro ) jer daje ovlast komunalnom redaru za suzbijanje pokušaja nove bespravne gradnje, a daljnji postupak opet provodi građevinska inspekcija. Zbog razmjera bespravne gradnje u RH, posebice u Istarskoj županiji i ostalim priobalnim županijama, a što je općepoznata činjenica, potrebno je pojačati ovlasti komunalnih redara, ali i uspostaviti sustavnu i institucionalnu suradnju kom. redara i građ. inspekcije, na način da se ista ovim Zakonom preciznije propiše , sa ciljem omogućavanja brže provedbe inspekcijskog postupka, ažurnog postupanja i u konačnici učinkovitog uklanjanja svih bespravno sagrađenih objekta u RH. Time će se djelovati i preventivno jer dugotrajnost postupka , posebno u slučaju kada se izvršenje rješenja o uklanjanju bespravno izgrađenog objekta obavlja putem treće osobe, samo ohrabruje bespravne graditelja na daljnju nezakonitu gradnju. Također , valja razmisliti i o izmjeni samog naziva Zakona jer po istome građ. inspektori više ne postupaju (osim u predmetima koji su započeti, a nisu riješeni do donošenja Zakona o državnom inspektoratu (NN br. 115/2018) Članak 136. Danom stupanja na snagu ovoga Zakona na obavljanje inspekcijskih poslova građevinskih inspektora Državnog inspektorata ne primjenjuju se odredbe Zakona o građevinskoj inspekciji (»Narodne novine«, br. 153/13.), osim u postupcima koji su započeti prema odredbama toga Zakona. U tom smislu neophodno je potrebno dopuniti i odredbu Zakona u dijelu koji se odnosi na zahvate u prostoru koji se ne smatraju građenjem – čl. 57. To iz razloga što za zahvat u prostoru koji nije građenje, a za koji pravilnikom nije propisana obveza ishođenja lokacijske dozvole , prema sadašnjoj regulativi postoji pravna praznina koju pod hitno treba regulirati ( npr. dosadašnja dvojba oko statusa mobil- home –je li to građevina ili zahvat u prostoru koji nije građenje) Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Iznesenu problematiku nije moguće riješiti samo izmjenama predmetnog Zakona.
19 PETAR BRATULIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI I DOPUNAMA Ako se doista želi iskorijeniti bespravnu gradnju i bespravne zahvate u prostoru, koji nisu građenje tj. zaštititi javni interes, nužni su dodatni članci: 1. Članak kojim će se obvezati, jedinice lokalne samouprave, na kontinuirano obavještavanje, educiranje (radio, tv, publikacije, leci i sl.) građana o odredbama prostornih planova (s kraćim obrazloženjem) , s naglaskom na one koje se najčešće krše. 2. Članak kojim će se obvezati, prodavatelje stanova u višestambenim zgradama (pogotovo u novogradnjama) da u pisanom obliku upoznaju kupca s odredbama iz prostornih planova, osobito u pogledu mogućnosti/nemogućnosti, natkrivanja i zatvaranja balkona, terasa, lođa. 3. Članak kojim će se obvezati, građevinske inspektore i komunalne redare na periodične kontrole na terenu, u svrhu detektiranja bespravne gradnje i vršenje nadzora zahvata u prostoru. I građevinski inspektor i komunalni redar, odgovorni su za eventualnu nelegalnu gradnju i zahvat u prostoru, ukoliko pravovremeno i učinkovito ne reagiraju u skladu sa svojom obavezom i ovlastima. Obrazloženje: Vjerujem da velike većine bespravne gradnje i bespravnih zahvata u prostoru koji nisu građenje, ne bi bilo, da su građani bili informirani, educirani. Važnije je obavještavanje naroda od zakona. Prvi je od 10 principa dr. Andrije Štampara kao temelja javnog zdravstva. Uvjeren sam da ovo vrijedi općenito. Građani RH su obavezni plaćati rtv pretplatu, međutim za uzvrat ih se ne obavještava, educira, o ovom važnom javnom interesu. Npr., o nogometu se izvještava svakodnevno, u gotovo svim vijestima na radiju i tv-u, jer je nekome u interesu. Odgovornost za zaštitu predmetnog javnog interesa je prvenstveno, na obnašateljima vlasti na državnoj i lokalnoj razini. Što se tiče informiranja, educiranja, trebali bi se ugledati na promotore nogometa. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
20 GRAD ROVINJ-ROVIGNO PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI I DOPUNAMA Pozdravljamo donošenje ovih izmjena kojima će se decentralizirati dio ovlasti građevinskih inspektora. Ponosni smo što je Istra bila proaktivni inicijator zaštite održivog razvoja prostornog planiranja. Ovaj će Zakon zasigurno doprinijeti efikasnijem sprječavanju bespravne gradnje jer će lokalne jedinice moći intervenirati i spriječiti bespravnu gradnju u samom začetku. Suprotno tvrdnji iz pojedinih očitovanja u ovom e-savjetovanju, Zakon o građevinskoj inspekciji („Narodne novine“, broj 153/13 i 115/18) je i dalje na snazi u odnosu na odredbe kojima se uređuju pitanja vezana uz postupanja upravnih tijela jedinica lokalne samouprave, odnosno postupanja komunalnih redara. Naime, Visoki upravni sud Republike Hrvatske promijenio je stajalište o važenju Zakona o građevinskoj inspekciji, te u svojoj recentnoj Presudi Poslovni broj: Usoz-114/23-8 od 20.07.2023. isti konstatira da nadzorna ovlast komunalnog redara proizlazi iz odredbi članka 2. i 42. Zakona o građevinskoj inspekciji („Narodne novine“, broj 153/13 i 115/18). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
21 HOK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI I DOPUNAMA U popratnoj ocjeni stanja i osnovnim pitanjima koja se trebaju urediti Zakonom, navedeno je kako se od dana stupanja na snagu Zakona o državnom inspektoratu (NN 115/18, 117/21 i 67/23) na obavljanje inspekcijskih poslova građevinskih inspektora Državnog inspektorata ne primjenjuju odredbe Zakona o građevinskoj inspekciji (NN 153/13), osim u postupcima koji su započeti prema odredbama tog Zakona, dok su na snazi ostale odredbe Zakona o građevinskoj inspekciji kojima se uređuju pitanja vezana uz postupanja upravnih tijela JLS, odnosno postupanja komunalnih redara. Navodi se nadalje da se ovim predloženim Zakonom dopunjuju odredbe važećeg Zakona o građevinskoj inspekciji odnosno usklađuju sa Zakonom o Državnom inspektoratu. Zakon o Državnom inspektoratu u članku 137. taksativno je naveo zakone koji prestaju važiti stupanjem na snagu toga Zakona, među kojima je, istina, propustio navesti Zakon o građevinskoj inspekciji, ali za koji se u prethodnom članku navodi da se njegove odredbe ne primjenjuju na obavljanje inspekcijskih poslova građevinskih inspektora, osim u postupcima koji su započeti prema odredbama toga Zakona. Analogijom proizlazi da taj Zakon nije više primjenjiv niti na ostale naknadno započete postupke, tim više što se nigdje izričito ne navodi da bi se neki drugi postupci, odnosno postupanja komunalnih redara, vodili prema njegovim odredbama. Takvo pravno shvaćanje izraženo je i u presudama Visokog upravnog suda RH, primjerice Usoz-20/22-9 od 5. srpnja 2022. godine (NN 86/22) i Usoz-21/22-7 od 26. rujna 2022. godine (NN 120/22). Iz citiranih sudskih odluka vidljivo je stajalište suda o tome da Zakon o građevinskoj inspekciji više nije na snazi, odnosno da se više ne primjenjuje nakon stupanja na snagu Zakona o Državnom inspektoratu. Visoki upravni sud smatra nesuglasnim sa zakonom upravo postupanje komunalnih redara koji se pozivaju na Zakon o građevinskoj inspekciji (NN 153/13) te na Naputak o novčanim kaznama koje izriče komunalni redat u provedbi Zakona o građevinskoj inspekciji (NN 23/18), a s obrazloženjem da su navedeni propisi prestali važiti. Prema tome, Visoki upravni sud poništavao je, u spomenutim predmetima, odluke JLS kojima su komunalni redari kažnjavali izvođače koji rade protivno odluci o zabrani izvođenja radova JLS. Na ovaj način, predmetni prijedlog izmjena i dopuna Zakona koji sudbena vlast u Republici Hrvatskoj smatra nevažećim, dovodi do pravne nedorečenosti i nesigurnosti. Smatramo da se sve iznijeto treba definirati i podrobnije regulirati eventualno izmjenama/dopunama Zakona o Državnom inspektoratu i/ili Zakona o komunalnom gospodarstvu i/ili Zakona o gradnji, a ne Zakona čija je primjena dvojbena. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Iznesena tvrdnja nije točna. Predmetni Zakon nesporno je na snazi (Presuda Visokog upravnog suda RH, Poslovni broj: Usoz-114/23-8 od 20.07.2023.)
22 UDRUŽENJE OBRTNIKA PULA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI I DOPUNAMA U popratnoj ocjeni stanja i osnovnim pitanjima koja se trebaju urediti Zakonom, navedeno je kako se od dana stupanja na snagu Zakona o državnom inspektoratu (NN 115/18, 117/21 i 67/23) na obavljanje inspekcijskih poslova građevinskih inspektora Državnog inspektorata ne primjenjuju odredbe Zakona o građevinskoj inspekciji (NN 153/13), osim u postupcima koji su započeti prema odredbama tog Zakona, dok su na snazi ostale odredbe Zakona o građevinskoj inspekciji kojima se uređuju pitanja vezana uz postupanja upravnih tijela JLS, odnosno postupanja komunalnih redara. Navodi se nadalje da se ovim predloženim Zakonom dopunjuju odredbe važećeg Zakona o građevinskoj inspekciji odnosno usklađuju sa Zakonom o Državnom inspektoratu. Zakon o Državnom inspektoratu u članku 137. taksativno je naveo zakone koji prestaju važiti stupanjem na snagu toga Zakona, među kojima je, istina, propustio navesti Zakon o građevinskoj inspekciji, ali za koji se u prethodnom članku navodi da se njegove odredbe ne primjenjuju na obavljanje inspekcijskih poslova građevinskih inspektora, osim u postupcima koji su započeti prema odredbama toga Zakona. Analogijom proizlazi da taj Zakon nije više primjenjiv niti na ostale naknadno započete postupke, tim više što se nigdje izričito ne navodi da bi se neki drugi postupci, odnosno postupanja komunalnih redara, vodili prema njegovim odredbama. Takvo pravno shvaćanje izraženo je i u presudama Visokog upravnog suda RH, primjerice Usoz-20/22-9 od 5. srpnja 2022. godine (NN 86/22) i Usoz-21/22-7 od 26. rujna 2022. godine (NN 120/22). Iz citiranih sudskih odluka vidljivo je stajalište suda o tome da Zakon o građevinskoj inspekciji više nije na snazi, odnosno da se više ne primjenjuje nakon stupanja na snagu Zakona o Državnom inspektoratu. Visoki upravni sud smatra nesuglasnim sa zakonom upravo postupanje komunalnih redara koji se pozivaju na Zakon o građevinskoj inspekciji (NN 153/13) te na Naputak o novčanim kaznama koje izriče komunalni redat u provedbi Zakona o građevinskoj inspekciji (NN 23/18), a s obrazloženjem da su navedeni propisi prestali važiti. Prema tome, Visoki upravni sud poništavao je, u spomenutim predmetima, odluke JLS kojima su komunalni redari kažnjavali izvođače koji rade protivno odluci o zabrani izvođenja radova JLS. Na ovaj način, predmetni prijedlog izmjena i dopuna Zakona koji sudbena vlast u Republici Hrvatskoj smatra nevažećim, dovodi do pravne nedorečenosti i nesigurnosti. Smatramo da se sve iznijeto treba definirati i podrobnije regulirati eventualno izmjenama/dopunama Zakona o Državnom inspektoratu i/ili Zakona o komunalnom gospodarstvu i/ili Zakona o gradnji, a ne Zakona čija je primjena dvojbena. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Iznesena tvrdnja nije točna. Predmetni Zakon nesporno je na snazi (Presuda Visokog upravnog suda RH, Poslovni broj: Usoz-114/23-8 od 20.07.2023.)