Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt Programa mjera zaštite i upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem Republike Hrvatske do 2027.

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Marina Markovic 3.9. Mjere osmišljavanja i provođenja metoda i tehnologija prilagodbe na promjene u morskom i obalnom ekosustavu pod utjecajem klimatskih promjena, 3.9.5. Jačati otpornosti obale i obalnih naselja na pojavu ekstremnih vremenskih i klimatskih hazarda Kod Aktivnosti, uz spominjanje „zelene infrastrukture“ treba dodati i "rješenja temeljena na prirodi (Naure-base Solutions)". Koncepti su slični, ali ne i isti, a potonji se sve učestalije koristi u europskim i globalnim inicijativama. Prihvaćen Dokument dorađen sukladno prijedlogu.
2 Marina Markovic 3.9. Mjere osmišljavanja i provođenja metoda i tehnologija prilagodbe na promjene u morskom i obalnom ekosustavu pod utjecajem klimatskih promjena, 3.9.5. Jačati otpornosti obale i obalnih naselja na pojavu ekstremnih vremenskih i klimatskih hazarda U opisu mjere je rečenica: "Isto je potrebno i kod planiranja dužobalnog širenja obalnih naselja uz poštivanje obalnog odmaka te kod planiranja mjera zaštite zona i lokaliteta kulturnih dobara." Dužobalno širenje naselja je koncept koji je u suprotnosti s održivim prostornim razvojem obalnog područja stoga predlažemo malo korigirati rečenicu: "Isto je potrebno i kod planiranja mjera zaštite zona i lokaliteta kulturnih dobara te u svrhu sprječavanja dužobalnog širenja obalnih naselja uz poštivanje obalnog odmaka." Prihvaćen Dokument dorađen sukladno prijedlogu.
3 Udruga Zelena Istra 3. Poboljšanje provedbe instrumenata za postizanje dobrog stanja morskog okoliša i, 3.8.Mjere zaštite i očuvanja bioraznolikosti Podržavamo komentar Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce, te stoga isto navodimo i kao komentar Udruge Zelena Istra: Smatramo kako ovaj dokument i dalje nije na adekvatan način integrirao odredbe Strategiju EU-a za bioraznolikost do 2030. Jedina mjera u kojoj je na neki način spomenuta je 3.8.4. Identificirati najugroženije dijelove morskog ekosustava kojima je potrebna obnova, s posebnim fokusom na obalno more (nova mjera) ne adresira ovu problematiku na adekvatan i nedvosmislen način već se fokusira isključivo na obnovu. Dovoljan pokazatelj ovog je da cijela mjera uopće ni ne spominje riječi: zaštićeno područje, stroga zaštita, koherentna mreža, učinkovitost – a koje su ključni dijelovi Strategije EU-a za bioraznolikost do 2030. Ubacivanje teksta „Isto tako, u okviru izrade Nacionalne strategije zaštite prirode, priprema se prijedlog područja za zaštitu i strogu zaštitu na kopnu i moru kao doprinos ispunjenju EU ciljeva (zaštita (30%), odnosno stroga zaštita (10%) područja)“ unutra ove mjere smatramo neprimjerenim i nedostatnim. Neprimjerenim iz razloga što ova mjera govori o obnovi najugroženijih dijelova mora dok Strategija govori i o očuvanju područja koja su važna za bioraznolikost, a još uvijek nisu devastirana. Nedostatnim jer Strategija govori i o potrebi uspostave učinkovitih zaštićenih područja, dok se predložena mjera uopće ne bavi pitanjima učinkovitosti upravljanja. Očekivani rezultat mjere je: Prijedlog popisa/indikativnih mapa najugroženijih dijelova morskog ekosustava kojima je potrebna obnova s prijedlogom mjera obnove. Ovdje ne vidimo nikakav rezultat koji se odnosi na mrežu učinkovitih zaštićenih područja niti postotke koje zadaje Strategija. Naglašavamo kako u Hrvatskoj ekološka mreža (Natura 2000) zauzima tek 9,3 % mora pod nacionalnom jurisdikcijom (teritorijalno more i isključivi gospodarski pojas RH). Zaštićena područja pod nacionalnim kategorijama zaštite 1,93 % mora, većina su ujedno i dio ekološke mreže. Unutar ovih područja samo u nacionalnim parkovima, Parku prirode Telašćica i na području Jabučke kotline postoje male površine zona stroge zaštite. Trenutačno ne postoje javno dostupni podaci o postotku stroge zaštite, ali on je zasigurno daleko ispod 1%. Napredak od 9,3% do 30% odnosno od 1% do 10% u narednih 6 godina zasigurno nećemo ostvariti ovakvim neozbiljnim pristupom. Smatramo kako je nužno osmisliti zasebnu mjeru koja će adresirati rješavanje ovih pitanja i postizanje ciljeva zadanih Strategijom. Riječ je o krovnoj strategiji zaštite prirode koja zaslužuje zasebnu mjeru, posebice uzimajući u obzir činjenicu da ovaj Program mjera predlaže čak 3 mjere za pitanja slučajnog ulova. Slučajni ulov je važna problematika, međutim on je tek neznatan dio pitanja kojima se bavi Strategije EU-a za bioraznolikost do 2030., a koja u ovom nacrtu Programa mjera nisu dovoljno adresirana. Nije prihvaćen Iako se slažemo sa smjerom komentara i potrebom određivanja novih zaštićenih područja u moru, kao što je navedeno u mjeri, nova Strategija zaštite prirode, kao temeljni dokument zaštite prirode utvrdit će nacionalne ciljeve do 2030. vezano za zaštitu i strogu zaštitu kao doprinos ispunjenju EU ciljeva (zaštita (30%), odnosno stroga zaštita (10%) područja), što je i jedan od sektorskih prioriteta.
4 Pan, udruga za zaštitu okoliša i prirode 3. Poboljšanje provedbe instrumenata za postizanje dobrog stanja morskog okoliša i, 3.8.Mjere zaštite i očuvanja bioraznolikosti Podržavamo komentar Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce, te stoga isto navodimo i kao komentar Udruge za zaštitu okoliša i prirode Pan (Eko Pan): Smatramo kako ovaj dokument i dalje nije na adekvatan način integrirao odredbe Strategiju EU-a za bioraznolikost do 2030. Jedina mjera u kojoj je na neki način spomenuta je 3.8.4. Identificirati najugroženije dijelove morskog ekosustava kojima je potrebna obnova, s posebnim fokusom na obalno more (nova mjera) ne adresira ovu problematiku na adekvatan i nedvosmislen način već se fokusira isključivo na obnovu. Dovoljan pokazatelj ovog je da cijela mjera uopće ni ne spominje riječi: zaštićeno područje, stroga zaštita, koherentna mreža, učinkovitost – a koje su ključni dijelovi Strategije EU-a za bioraznolikost do 2030. Ubacivanje teksta „Isto tako, u okviru izrade Nacionalne strategije zaštite prirode, priprema se prijedlog područja za zaštitu i strogu zaštitu na kopnu i moru kao doprinos ispunjenju EU ciljeva (zaštita (30%), odnosno stroga zaštita (10%) područja)“ unutra ove mjere smatramo neprimjerenim i nedostatnim. Neprimjerenim iz razloga što ova mjera govori o obnovi najugroženijih dijelova mora dok Strategija govori i o očuvanju područja koja su važna za bioraznolikost, a još uvijek nisu devastirana. Nedostatnim jer Strategija govori i o potrebi uspostave učinkovitih zaštićenih područja, dok se predložena mjera uopće ne bavi pitanjima učinkovitosti upravljanja. Očekivani rezultat mjere je: Prijedlog popisa/indikativnih mapa najugroženijih dijelova morskog ekosustava kojima je potrebna obnova s prijedlogom mjera obnove. Ovdje ne vidimo nikakav rezultat koji se odnosi na mrežu učinkovitih zaštićenih područja niti postotke koje zadaje Strategija. Naglašavamo kako u Hrvatskoj ekološka mreža (Natura 2000) zauzima tek 9,3 % mora pod nacionalnom jurisdikcijom (teritorijalno more i isključivi gospodarski pojas RH). Zaštićena područja pod nacionalnim kategorijama zaštite 1,93 % mora, većina su ujedno i dio ekološke mreže. Unutar ovih područja samo u nacionalnim parkovima, Parku prirode Telašćica i na području Jabučke kotline postoje male površine zona stroge zaštite. Trenutačno ne postoje javno dostupni podaci o postotku stroge zaštite, ali on je zasigurno daleko ispod 1%. Napredak od 9,3% do 30% odnosno od 1% do 10% u narednih 6 godina zasigurno nećemo ostvariti ovakvim neozbiljnim pristupom. Smatramo kako je nužno osmisliti zasebnu mjeru koja će adresirati rješavanje ovih pitanja i postizanje ciljeva zadanih Strategijom. Riječ je o krovnoj strategiji zaštite prirode koja zaslužuje zasebnu mjeru, posebice uzimajući u obzir činjenicu da ovaj Program mjera predlaže čak 3 mjere za pitanja slučajnog ulova. Slučajni ulov je važna problematika, međutim on je tek neznatan dio pitanja kojima se bavi Strategije EU-a za bioraznolikost do 2030., a koja u ovom nacrtu Programa mjera nisu dovoljno adresirana. Nije prihvaćen Iako se slažemo sa smjerom komentara i potrebom određivanja novih zaštićenih područja u moru, kao što je navedeno u mjeri, nova Strategija zaštite prirode, kao temeljni dokument zaštite prirode utvrdit će nacionalne ciljeve do 2030. vezano za zaštitu i strogu zaštitu kao doprinos ispunjenju EU ciljeva (zaštita (30%), odnosno stroga zaštita (10%) područja), što je i jedan od sektorskih prioriteta.
5 Društvo 20000 milja 3. Poboljšanje provedbe instrumenata za postizanje dobrog stanja morskog okoliša i, 3.8.Mjere zaštite i očuvanja bioraznolikosti Podržavamo komentar Udruge Sunce u kojem je naglašeno to da cijeli dokument vrlo neozbiljno pristupa ovoj problematici koja bi trebala biti ključan segment svih mjera. Smatramo kako ovaj dokument i dalje nije na adekvatan način integrirao odredbe Strategiju EU-a za bioraznolikost do 2030. Jedina mjera u kojoj je na neki način spomenuta je 3.8.4. Identificirati najugroženije dijelove morskog ekosustava kojima je potrebna obnova, s posebnim fokusom na obalno more (nova mjera) ne adresira ovu problematiku na adekvatan i nedvosmislen način već se fokusira isključivo na obnovu. Dovoljan pokazatelj ovog je da cijela mjera uopće ni ne spominje riječi: zaštićeno područje, stroga zaštita, koherentna mreža, učinkovitost – a koje su ključni dijelovi Strategije EU-a za bioraznolikost do 2030. Ubacivanje teksta „Isto tako, u okviru izrade Nacionalne strategije zaštite prirode, priprema se prijedlog područja za zaštitu i strogu zaštitu na kopnu i moru kao doprinos ispunjenju EU ciljeva (zaštita (30%), odnosno stroga zaštita (10%) područja)“ unutra ove mjere smatramo neprimjerenim i nedostatnim. Neprimjerenim iz razloga što ova mjera govori o obnovi najugroženijih dijelova mora dok Strategija govori i o očuvanju područja koja su važna za bioraznolikost, a još uvijek nisu devastirana. Nedostatnim jer Strategija govori i o potrebi uspostave učinkovitih zaštićenih područja, dok se predložena mjera uopće ne bavi pitanjima učinkovitosti upravljanja. Očekivani rezultat mjere je: Prijedlog popisa/indikativnih mapa najugroženijih dijelova morskog ekosustava kojima je potrebna obnova s prijedlogom mjera obnove. Ovdje ne vidimo nikakav rezultat koji se odnosi na mrežu učinkovitih zaštićenih područja niti postotke koje zadaje Strategija. Naglašavamo kako u Hrvatskoj ekološka mreža (Natura 2000) zauzima tek 9,3 % mora pod nacionalnom jurisdikcijom (teritorijalno more i isključivi gospodarski pojas RH). Zaštićena područja pod nacionalnim kategorijama zaštite 1,93 % mora, većina su ujedno i dio ekološke mreže. Unutar ovih područja samo u nacionalnim parkovima, Parku prirode Telašćica i na području Jabučke kotline postoje male površine zona stroge zaštite. Trenutačno ne postoje javno dostupni podaci o postotku stroge zaštite, ali on je zasigurno daleko ispod 1%. Napredak od 9,3% do 30% odnosno od 1% do 10% u narednih 6 godina zasigurno nećemo ostvariti ovakvim neozbiljnim pristupom. Smatramo kako je nužno osmisliti zasebnu mjeru koja će adresirati rješavanje ovih pitanja i postizanje ciljeva zadanih Strategijom. Riječ je o krovnoj strategiji zaštite prirode koja zaslužuje zasebnu mjeru, posebice uzimajući u obzir činjenicu da ovaj Program mjera predlaže čak 3 mjere za pitanja slučajnog ulova. Slučajni ulov je važna problematika, međutim on je tek neznatan dio pitanja kojima se bavi Strategije EU-a za bioraznolikost do 2030., a koja u ovom nacrtu Programa mjera nisu dovoljno adresirana. Nije prihvaćen Iako se slažemo sa smjerom komentara i potrebom određivanja novih zaštićenih područja u moru, kao što je navedeno u mjeri, nova Strategija zaštite prirode, kao temeljni dokument zaštite prirode utvrdit će nacionalne ciljeve do 2030. vezano za zaštitu i strogu zaštitu kao doprinos ispunjenju EU ciljeva (zaštita (30%), odnosno stroga zaštita (10%) područja), što je i jedan od sektorskih prioriteta.
6 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce 3. Poboljšanje provedbe instrumenata za postizanje dobrog stanja morskog okoliša i, 3.8.Mjere zaštite i očuvanja bioraznolikosti Smatramo kako ovaj dokument i dalje nije na adekvatan način integrirao odredbe Strategiju EU-a za bioraznolikost do 2030. Jedina mjera u kojoj je na neki način spomenuta je 3.8.4. Identificirati najugroženije dijelove morskog ekosustava kojima je potrebna obnova, s posebnim fokusom na obalno more (nova mjera) ne adresira ovu problematiku na adekvatan i nedvosmislen način već se fokusira isključivo na obnovu. Dovoljan pokazatelj ovog je da cijela mjera uopće ni ne spominje riječi: zaštićeno područje, stroga zaštita, koherentna mreža, učinkovitost – a koje su ključni dijelovi Strategije EU-a za bioraznolikost do 2030. Ubacivanje teksta „Isto tako, u okviru izrade Nacionalne strategije zaštite prirode, priprema se prijedlog područja za zaštitu i strogu zaštitu na kopnu i moru kao doprinos ispunjenju EU ciljeva (zaštita (30%), odnosno stroga zaštita (10%) područja)“ unutra ove mjere smatramo neprimjerenim i nedostatnim. Neprimjerenim iz razloga što ova mjera govori o obnovi najugroženijih dijelova mora dok Strategija govori i o očuvanju područja koja su važna za bioraznolikost, a još uvijek nisu devastirana. Nedostatnim jer Strategija govori i o potrebi uspostave učinkovitih zaštićenih područja, dok se predložena mjera uopće ne bavi pitanjima učinkovitosti upravljanja. Očekivani rezultat mjere je: Prijedlog popisa/indikativnih mapa najugroženijih dijelova morskog ekosustava kojima je potrebna obnova s prijedlogom mjera obnove. Ovdje ne vidimo nikakav rezultat koji se odnosi na mrežu učinkovitih zaštićenih područja niti postotke koje zadaje Strategija. Naglašavamo kako u Hrvatskoj ekološka mreža (Natura 2000) zauzima tek 9,3 % mora pod nacionalnom jurisdikcijom (teritorijalno more i isključivi gospodarski pojas RH). Zaštićena područja pod nacionalnim kategorijama zaštite 1,93 % mora, većina su ujedno i dio ekološke mreže. Unutar ovih područja samo u nacionalnim parkovima, Parku prirode Telašćica i na području Jabučke kotline postoje male površine zona stroge zaštite. Trenutačno ne postoje javno dostupni podaci o postotku stroge zaštite, ali on je zasigurno daleko ispod 1%. Napredak od 9,3% do 30% odnosno od 1% do 10% u narednih 6 godina zasigurno nećemo ostvariti ovakvim neozbiljnim pristupom. Smatramo kako je nužno osmisliti zasebnu mjeru koja će adresirati rješavanje ovih pitanja i postizanje ciljeva zadanih Strategijom. Riječ je o krovnoj strategiji zaštite prirode koja zaslužuje zasebnu mjeru, posebice uzimajući u obzir činjenicu da ovaj Program mjera predlaže čak 3 mjere za pitanja slučajnog ulova. Slučajni ulov je važna problematika, međutim on je tek neznatan dio pitanja kojima se bavi Strategije EU-a za bioraznolikost do 2030., a koja u ovom nacrtu Programa mjera nisu dovoljno adresirana. Nije prihvaćen Iako se slažemo sa smjerom komentara i potrebom određivanja novih zaštićenih područja u moru, kao što je navedeno u mjeri, nova Strategija zaštite prirode, kao temeljni dokument zaštite prirode utvrdit će nacionalne ciljeve do 2030. vezano za zaštitu i strogu zaštitu kao doprinos ispunjenju EU ciljeva (zaštita (30%), odnosno stroga zaštita (10%) područja), što je i jedan od sektorskih prioriteta.
7 Udruga Zelena Istra 3. Poboljšanje provedbe instrumenata za postizanje dobrog stanja morskog okoliša i, 3.7.Mjere za smanjivanje unosa energije u morski okoliš uključujući podvodnu buku Podržavamo komentar Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce, te stoga isto navodimo i kao komentar Udruge Zelena Istra: Smatramo kako je potrebno razviti i mjere za smanjenje svjetlosnog onečišćenja na moru (marine, plivarice, jahte, restorani i sl.). Nije prihvaćen Mjere smanjenja pritiska nastalog svjetlosnim onečišćenjem nisu razrađene ovim dokumentom jer za sada, na razini EU, nije definirana metodologija praćenja i mjerenja, kao što nisu dostupna ni izvješća zemalja članica o rezultatima praćenja navedenog pritiska na morski okoliš. Jednako tako, nisu utvrđeni ni kriteriji određivanja dobrog stanja okoliša za unos energije u morski okoliš uključujući buku, svjetlost i toplinu. U sklopu mjere 3.7.3. je navedeno kako će se provedbom Aktivnosti „Uspostaviti suradnju na međunarodnoj razini vezano uz istraživanja učinaka unosa različitih oblika energije na morske organizme, uključujući podvodnu buku i svjetlosno onečišćenje“ poboljšanje znanja o utjecaju unosa energije na morski okoliš. Razvijanje mjera za smanjenje svjetlosnog onečišćenja u moru bit će moguće tek po utvrđivanju kriterija za postizanje dobrog stanja okoliša unosom energije u morski okoliš.
8 Pan, udruga za zaštitu okoliša i prirode 3. Poboljšanje provedbe instrumenata za postizanje dobrog stanja morskog okoliša i, 3.7.Mjere za smanjivanje unosa energije u morski okoliš uključujući podvodnu buku Podržavamo komentar Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce, te stoga isto navodimo i kao komentar Udruge za zaštitu okoliša i prirode Pan (Eko Pan): Smatramo kako je potrebno razviti i mjere za smanjenje svjetlosnog onečišćenja na moru (marine, plivarice, jahte, restorani i sl.). Nije prihvaćen Mjere smanjenja pritiska nastalog svjetlosnim onečišćenjem nisu razrađene ovim dokumentom jer za sada, na razini EU, nije definirana metodologija praćenja i mjerenja, kao što nisu dostupna ni izvješća zemalja članica o rezultatima praćenja navedenog pritiska na morski okoliš. Jednako tako, nisu utvrđeni ni kriteriji određivanja dobrog stanja okoliša za unos energije u morski okoliš uključujući buku, svjetlost i toplinu. U sklopu mjere 3.7.3. je navedeno kako će se provedbom Aktivnosti „Uspostaviti suradnju na međunarodnoj razini vezano uz istraživanja učinaka unosa različitih oblika energije na morske organizme, uključujući podvodnu buku i svjetlosno onečišćenje“ poboljšanje znanja o utjecaju unosa energije na morski okoliš. Razvijanje mjera za smanjenje svjetlosnog onečišćenja u moru bit će moguće tek po utvrđivanju kriterija za postizanje dobrog stanja okoliša unosom energije u morski okoliš.
9 Društvo 20000 milja 3. Poboljšanje provedbe instrumenata za postizanje dobrog stanja morskog okoliša i, 3.7.Mjere za smanjivanje unosa energije u morski okoliš uključujući podvodnu buku Slažemo se s prijedlogom Udruge Sunce i smatramo kako je potrebno razviti i mjere za smanjenje svjetlosnog onečišćenja na moru (marine, plivarice, jahte, restorani i sl.). Nije prihvaćen Mjere smanjenja pritiska nastalog svjetlosnim onečišćenjem nisu razrađene ovim dokumentom jer za sada, na razini EU, nije definirana metodologija praćenja i mjerenja, kao što nisu dostupna ni izvješća zemalja članica o rezultatima praćenja navedenog pritiska na morski okoliš. Jednako tako, nisu utvrđeni ni kriteriji određivanja dobrog stanja okoliša za unos energije u morski okoliš uključujući buku, svjetlost i toplinu. U sklopu mjere 3.7.3. je navedeno kako će se provedbom Aktivnosti „Uspostaviti suradnju na međunarodnoj razini vezano uz istraživanja učinaka unosa različitih oblika energije na morske organizme, uključujući podvodnu buku i svjetlosno onečišćenje“ poboljšanje znanja o utjecaju unosa energije na morski okoliš. Razvijanje mjera za smanjenje svjetlosnog onečišćenja u moru bit će moguće tek po utvrđivanju kriterija za postizanje dobrog stanja okoliša unosom energije u morski okoliš.
10 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce 3. Poboljšanje provedbe instrumenata za postizanje dobrog stanja morskog okoliša i, 3.7.Mjere za smanjivanje unosa energije u morski okoliš uključujući podvodnu buku Smatramo kako je potrebno razviti i mjere za smanjenje svjetlosnog onečišćenja na moru (marine, plivarice, jahte, restorani i sl.). Nije prihvaćen Mjere smanjenja pritiska nastalog svjetlosnim onečišćenjem nisu razrađene ovim dokumentom jer za sada, na razini EU, nije definirana metodologija praćenja i mjerenja, kao što nisu dostupna ni izvješća zemalja članica o rezultatima praćenja navedenog pritiska na morski okoliš. Jednako tako, nisu utvrđeni ni kriteriji određivanja dobrog stanja okoliša za unos energije u morski okoliš uključujući buku, svjetlost i toplinu. U sklopu mjere 3.7.3. je navedeno kako će se provedbom Aktivnosti „Uspostaviti suradnju na međunarodnoj razini vezano uz istraživanja učinaka unosa različitih oblika energije na morske organizme, uključujući podvodnu buku i svjetlosno onečišćenje“ poboljšanje znanja o utjecaju unosa energije na morski okoliš. Razvijanje mjera za smanjenje svjetlosnog onečišćenja u moru bit će moguće tek po utvrđivanju kriterija za postizanje dobrog stanja okoliša unosom energije u morski okoliš.
11 Udruga Zelena Istra 3. Poboljšanje provedbe instrumenata za postizanje dobrog stanja morskog okoliša i, 3.5. Mjere za ublažavanje utjecaja marikulture na morski okoliš Podržavamo komentar Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce, te stoga isto navodimo i kao komentar Udruge Zelena Istra: Potrebno je dopuniti mjerama za smanjivanje otpada, istraživanja monitoringa morskog otpada ukazuju na visok udio onog koji dolazi iz ribarstva i akvakulture (polistirenska ambalaža za pakiranje ribe, mrežice za uzgoj školjkaša, konopci za pergolare). Osim toga, značajan je i utjecaj organskog otpada iz uzgajališta školjkaša (uglavnom ljuštura školjkaša, ali i obraštaja) koji završava na morskom dnu. Potrebne su mjere kojima se potiče smanjenje otpada u proizvodnji, posebice plastičnog, kao i principa cirkularne ekonomije. Prihvaćen Prijedlog dodavanja mjera za smanjenje morskog otpada iz ribarskog sektora je, u najvećoj mjeri, već predviđen izmjenama/dopunama mjera koje se odnose na morski otpad.
12 Pan, udruga za zaštitu okoliša i prirode 3. Poboljšanje provedbe instrumenata za postizanje dobrog stanja morskog okoliša i, 3.5. Mjere za ublažavanje utjecaja marikulture na morski okoliš Podržavamo komentar Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce, te stoga isto navodimo i kao komentar Udruge za zaštitu okoliša i prirode Pan (Eko Pan): Potrebno je dopuniti mjerama za smanjivanje otpada, istraživanja monitoringa morskog otpada ukazuju na visok udio onog koji dolazi iz ribarstva i akvakulture (polistirenska ambalaža za pakiranje ribe, mrežice za uzgoj školjkaša, konopci za pergolare). Osim toga, značajan je i utjecaj organskog otpada iz uzgajališta školjkaša (uglavnom ljuštura školjkaša, ali i obraštaja) koji završava na morskom dnu. Potrebne su mjere kojima se potiče smanjenje otpada u proizvodnji, posebice plastičnog, kao i principa cirkularne ekonomije. Prihvaćen Prijedlog dodavanja mjera za smanjenje morskog otpada iz ribarskog sektora je, u najvećoj mjeri, već predviđen izmjenama/dopunama mjera koje se odnose na morski otpad.
13 Društvo 20000 milja 3. Poboljšanje provedbe instrumenata za postizanje dobrog stanja morskog okoliša i, 3.5. Mjere za ublažavanje utjecaja marikulture na morski okoliš Kao i Udruga Sunce smatramo da je potrebno dopuniti mjerama za smanjivanje otpada, istraživanja monitoringa morskog otpada ukazuju na visok udio onog koji dolazi iz ribarstva i akvakulture (polistirenska ambalaža za pakiranje ribe, mrežice za uzgoj školjkaša, konopci za pergolare). Osim toga, značajan je i utjecaj organskog otpada iz uzgajališta školjkaša (uglavnom ljuštura školjkaša, ali i obraštaja) koji završava na morskom dnu. Potrebne su mjere kojima se potiče smanjenje otpada u proizvodnji, posebice plastičnog, kao i principa cirkularne ekonomije. Prihvaćen Prijedlog dodavanja mjera za smanjenje morskog otpada iz ribarskog sektora je, u najvećoj mjeri, već predviđen izmjenama/dopunama mjera koje se odnose na morski otpad.
14 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce 3. Poboljšanje provedbe instrumenata za postizanje dobrog stanja morskog okoliša i, 3.5. Mjere za ublažavanje utjecaja marikulture na morski okoliš Potrebno je dopuniti mjerama za smanjivanje otpada, istraživanja monitoringa morskog otpada ukazuju na visok udio onog koji dolazi iz ribarstva i akvakulture (polistirenska ambalaža za pakiranje ribe, mrežice za uzgoj školjkaša, konopci za pergolare). Osim toga, značajan je i utjecaj organskog otpada iz uzgajališta školjkaša (uglavnom ljuštura školjkaša, ali i obraštaja) koji završava na morskom dnu. Potrebne su mjere kojima se potiče smanjenje otpada u proizvodnji, posebice plastičnog, kao i principa cirkularne ekonomije. Prihvaćen Prijedlog dodavanja mjera za smanjenje morskog otpada iz ribarskog sektora je, u najvećoj mjeri, već predviđen izmjenama/dopunama mjera koje se odnose na morski otpad.
15 Udruga Zelena Istra 3.4.Mjere za smanjivanje utjecaja ribarstva na morski okoliš, 3.4.1. Praćenje obnove živih resursa Jadrana u kritičnim područjima – područja mrijesta i rasta   Podržavamo komentar Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce, te stoga isto navodimo i kao komentar Udruge Zelena Istra: Smatramo kako samo praćenje stanja neće dovesti do smanjivanja utjecaja ribarstva na morski okoliš, kakav je naziv mjere 3.4. Potrebno je razviti konkretne mjere i aktivnosti poput uspostava zaštićenih područja, uspostava zona stroge zaštite, jačanja nadzora, unaprjeđenje sustava očevidnika i unosa podataka od strane ribara u isti, uvođenje sustava za prikupljanje statističkih podataka količine ulova u rekreacijskom ribolovu, mjere za smanjenje onečišćenja od strane marikulture i sl. Također mjere za smanjivanje otpada, istraživanja monitoringa morskog otpada ukazuju na visok udio onog koji dolazi iz ribarstva i akvakulture (polistirenska ambalaža za pakiranje ribe, mrežice za uzgoj školjkaša, konopci za pergolare). Djelomično prihvaćen Iako je komentar konstruktivan, u dijelu komentara kojim se predlaže razvijanje konkretnih mjera i aktivnosti poput uspostava zaštićenih područja, uspostava zona stroge zaštite, jačanja nadzora, unaprjeđenje sustava očevidnika i unosa podataka od strane ribara u isti, uvođenje sustava za prikupljanje statističkih podataka količine ulova u rekreacijskom ribolovu, mjere za smanjenje onečišćenja od strane marikulture i sl., prijedlog se odbija jer se predloženim mijenja koncept mjere koja je fokusirana na praćenje obnove živih resursa Jadrana te je u skladu s primarnim opsegom i razrađena. Navedeni komentar će biti korisno razmatrati naknadno, kroz izradu prijedloga novih mjera, prilikom revidiranja dokumenta, u narednim ciklusima provedbe ODMS do kada će se ostvariti uvjeti za razmatranje mjera koje se ne odnose samo na praćenje. Pritom, važno je naglasiti kako se u narednom razdoblju, prema zajedničkom dogovoru sektora nadležnih za ribarstvo i zaštitu prirode i u suradnji s predstavnicima ribara, planira aktivniji zajednički rad na razmatranju nacionalnog prijedloga za dodatnu zaštitu morskog okoliša. Isto tako, u okviru izrade Nacionalne strategije zaštite prirode, priprema se prijedlog područja za zaštitu i strogu zaštitu na kopnu i moru kao doprinos ispunjenju EU ciljeva (zaštita (30%), odnosno stroga zaštita (10%) područja). Prijedlog dodavanja mjera za smanjenje morskog otpada iz ribarskog sektora, se prihvaća. Prijedlog je, u najvećoj mjeri, već predviđen izmjenama/dopunama mjera koje se odnose na morski otpad.
16 Pan, udruga za zaštitu okoliša i prirode 3.4.Mjere za smanjivanje utjecaja ribarstva na morski okoliš, 3.4.1. Praćenje obnove živih resursa Jadrana u kritičnim područjima – područja mrijesta i rasta   Podržavamo komentar Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce, te stoga isto navodimo i kao komentar Udruge za zaštitu okoliša i prirode Pan (Eko Pan): Smatramo kako samo praćenje stanja neće dovesti do smanjivanja utjecaja ribarstva na morski okoliš, kakav je naziv mjere 3.4. Potrebno je razviti konkretne mjere i aktivnosti poput uspostava zaštićenih područja, uspostava zona stroge zaštite, jačanja nadzora, unaprjeđenje sustava očevidnika i unosa podataka od strane ribara u isti, uvođenje sustava za prikupljanje statističkih podataka količine ulova u rekreacijskom ribolovu, mjere za smanjenje onečišćenja od strane marikulture i sl. Također mjere za smanjivanje otpada, istraživanja monitoringa morskog otpada ukazuju na visok udio onog koji dolazi iz ribarstva i akvakulture (polistirenska ambalaža za pakiranje ribe, mrežice za uzgoj školjkaša, konopci za pergolare). Djelomično prihvaćen Iako je komentar konstruktivan, u dijelu komentara kojim se predlaže razvijanje konkretnih mjera i aktivnosti poput uspostava zaštićenih područja, uspostava zona stroge zaštite, jačanja nadzora, unaprjeđenje sustava očevidnika i unosa podataka od strane ribara u isti, uvođenje sustava za prikupljanje statističkih podataka količine ulova u rekreacijskom ribolovu, mjere za smanjenje onečišćenja od strane marikulture i sl., prijedlog se odbija jer se predloženim mijenja koncept mjere koja je fokusirana na praćenje obnove živih resursa Jadrana te je u skladu s primarnim opsegom i razrađena. Navedeni komentar će biti korisno razmatrati naknadno, kroz izradu prijedloga novih mjera, prilikom revidiranja dokumenta, u narednim ciklusima provedbe ODMS do kada će se ostvariti uvjeti za razmatranje mjera koje se ne odnose samo na praćenje. Pritom, važno je naglasiti kako se u narednom razdoblju, prema zajedničkom dogovoru sektora nadležnih za ribarstvo i zaštitu prirode i u suradnji s predstavnicima ribara, planira aktivniji zajednički rad na razmatranju nacionalnog prijedloga za dodatnu zaštitu morskog okoliša. Isto tako, u okviru izrade Nacionalne strategije zaštite prirode, priprema se prijedlog područja za zaštitu i strogu zaštitu na kopnu i moru kao doprinos ispunjenju EU ciljeva (zaštita (30%), odnosno stroga zaštita (10%) područja). Prijedlog dodavanja mjera za smanjenje morskog otpada iz ribarskog sektora, se prihvaća. Prijedlog je, u najvećoj mjeri, već predviđen izmjenama/dopunama mjera koje se odnose na morski otpad.
17 Društvo 20000 milja 3.4.Mjere za smanjivanje utjecaja ribarstva na morski okoliš, 3.4.1. Praćenje obnove živih resursa Jadrana u kritičnim područjima – područja mrijesta i rasta   Slažemo se s komentarom Udruge Sunce. Smatramo kako samo praćenje stanja neće dovesti do smanjivanja utjecaja ribarstva na morski okoliš, kakav je naziv mjere 3.4. Potrebno je razviti konkretne mjere i aktivnosti poput uspostava zaštićenih područja, uspostava zona stroge zaštite, jačanja nadzora, unaprjeđenje sustava očevidnika i unosa podataka od strane ribara u isti, uvođenje sustava za prikupljanje statističkih podataka količine ulova u rekreacijskom ribolovu, mjere za smanjenje onečišćenja od strane marikulture i sl. Također mjere za smanjivanje otpada, istraživanja monitoringa morskog otpada ukazuju na visok udio onog koji dolazi iz ribarstva i akvakulture (polistirenska ambalaža za pakiranje ribe, mrežice za uzgoj školjkaša, konopci za pergolare). Djelomično prihvaćen Iako je komentar konstruktivan, u dijelu komentara kojim se predlaže razvijanje konkretnih mjera i aktivnosti poput uspostava zaštićenih područja, uspostava zona stroge zaštite, jačanja nadzora, unaprjeđenje sustava očevidnika i unosa podataka od strane ribara u isti, uvođenje sustava za prikupljanje statističkih podataka količine ulova u rekreacijskom ribolovu, mjere za smanjenje onečišćenja od strane marikulture i sl., prijedlog se odbija jer se predloženim mijenja koncept mjere koja je fokusirana na praćenje obnove živih resursa Jadrana te je u skladu s primarnim opsegom i razrađena. Navedeni komentar će biti korisno razmatrati naknadno, kroz izradu prijedloga novih mjera, prilikom revidiranja dokumenta, u narednim ciklusima provedbe ODMS do kada će se ostvariti uvjeti za razmatranje mjera koje se ne odnose samo na praćenje. Pritom, važno je naglasiti kako se u narednom razdoblju, prema zajedničkom dogovoru sektora nadležnih za ribarstvo i zaštitu prirode i u suradnji s predstavnicima ribara, planira aktivniji zajednički rad na razmatranju nacionalnog prijedloga za dodatnu zaštitu morskog okoliša. Isto tako, u okviru izrade Nacionalne strategije zaštite prirode, priprema se prijedlog područja za zaštitu i strogu zaštitu na kopnu i moru kao doprinos ispunjenju EU ciljeva (zaštita (30%), odnosno stroga zaštita (10%) područja). Prijedlog dodavanja mjera za smanjenje morskog otpada iz ribarskog sektora, se prihvaća. Prijedlog je, u najvećoj mjeri, već predviđen izmjenama/dopunama mjera koje se odnose na morski otpad.
18 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce 3.4.Mjere za smanjivanje utjecaja ribarstva na morski okoliš, 3.4.1. Praćenje obnove živih resursa Jadrana u kritičnim područjima – područja mrijesta i rasta   Smatramo kako samo praćenje stanja neće dovesti do smanjivanja utjecaja ribarstva na morski okoliš, kakav je naziv mjere 3.4. Potrebno je razviti konkretne mjere i aktivnosti poput uspostava zaštićenih područja, uspostava zona stroge zaštite, jačanja nadzora, unaprjeđenje sustava očevidnika i unosa podataka od strane ribara u isti, uvođenje sustava za prikupljanje statističkih podataka količine ulova u rekreacijskom ribolovu, mjere za smanjenje onečišćenja od strane marikulture i sl. Također mjere za smanjivanje otpada, istraživanja monitoringa morskog otpada ukazuju na visok udio onog koji dolazi iz ribarstva i akvakulture (polistirenska ambalaža za pakiranje ribe, mrežice za uzgoj školjkaša, konopci za pergolare). Djelomično prihvaćen Iako je komentar konstruktivan, u dijelu komentara kojim se predlaže razvijanje konkretnih mjera i aktivnosti poput uspostava zaštićenih područja, uspostava zona stroge zaštite, jačanja nadzora, unaprjeđenje sustava očevidnika i unosa podataka od strane ribara u isti, uvođenje sustava za prikupljanje statističkih podataka količine ulova u rekreacijskom ribolovu, mjere za smanjenje onečišćenja od strane marikulture i sl., prijedlog se odbija jer se predloženim mijenja koncept mjere koja je fokusirana na praćenje obnove živih resursa Jadrana te je u skladu s primarnim opsegom i razrađena. Navedeni komentar će biti korisno razmatrati naknadno, kroz izradu prijedloga novih mjera, prilikom revidiranja dokumenta, u narednim ciklusima provedbe ODMS do kada će se ostvariti uvjeti za razmatranje mjera koje se ne odnose samo na praćenje. Pritom, važno je naglasiti kako se u narednom razdoblju, prema zajedničkom dogovoru sektora nadležnih za ribarstvo i zaštitu prirode i u suradnji s predstavnicima ribara, planira aktivniji zajednički rad na razmatranju nacionalnog prijedloga za dodatnu zaštitu morskog okoliša. Isto tako, u okviru izrade Nacionalne strategije zaštite prirode, priprema se prijedlog područja za zaštitu i strogu zaštitu na kopnu i moru kao doprinos ispunjenju EU ciljeva (zaštita (30%), odnosno stroga zaštita (10%) područja). Prijedlog dodavanja mjera za smanjenje morskog otpada iz ribarskog sektora, se prihvaća. Prijedlog je, u najvećoj mjeri, već predviđen izmjenama/dopunama mjera koje se odnose na morski otpad.
19 Pan, udruga za zaštitu okoliša i prirode 3.3.Mjere za unaprjeđenje sustava upravljanja otpadom u moru, 3.3.6. Provedba informativno-edukativnih kampanja za zainteresiranu javnost na temu sprječavanja nastanka otpada u moru i upoznavanja s novim tehnologijama za sprječavanje i/ili uklanjanje otpada u moru (nova mjera) Podržavamo komentar Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce, te stoga isto navodimo i kao komentar Udruge za zaštitu okoliša i prirode Pan (Eko Pan): U opis mjere potrebno nadodati: Naime, s obzirom da 80 % otpada u moru dolazi s kopna ključno je javnost prvenstveno educirati i informirati o odgovornom stvaranju i postupanju otpadom utemeljenom na hijerarhiji gospodarenja otpadom: sprječavanju nastanka otpada, ponovnoj upotrebi i recikliranju. S obzirom na navedeno, potrebno je u aktivnosti uvrstiti i edukaciju o prioritetima u gospodarenju otpadom. Aktivnosti: • Potrebno nadopuniti aktivnost Provedba edukativnih kampanja u cilju povećanje razine znanja i svijesti o prirodnim vrijednostima mora, problemu otpada u moru i njegova utjecaja na život u moru i zdravlje čovjeka s Provedba edukativnih kampanja u cilju povećanja razine znanja i svijesti o prirodnim vrijednostima mora, problemu otpada u moru i njegova utjecaja na život u moru i zdravlje čovjeka te važnosti odgovornog gospodarenja otpadom na kopnu. • Povezivanje platforme s Kampanjom „Za Ljepšu našu“ putem izrade sporazuma o zajedničkim aktivnostima Dodati: pritom će njihova web stranica biti prilagođena temi gospodarenja otpadom, posebice blog podstranica. • Uspostavljanje institucije imenovanja/određivanja „Ambasadora mora“ u sklopu obilježavanja Svjetskog dana oceana (8. lipnja). Dodati: Detaljno će se razraditi uloga i odgovornosti institucije "Ambasadora mora". To uključuje određivanje specifičnih zadataka, aktivnosti i programa koje bi institucija provodila. Također, napravit će se plan za osiguravanje resursa i podrške kako bi institucija imala kapacitete za obavljanje svojih dužnosti i nastavak rada nakon završetka provedbe Plana. Djelomično prihvaćen Obrazloženje dijela komentara koji se odnosi na prijedlog dopune opisa mjere: Prijedlog se ne prihvaća jer je tekst, koji se komentarom predlaže dodati, već dio opravdanja za provedbu mjere. Obrazloženje dijela komentara vezanog uz nadopunu treće aktivnosti mjere koja se odnosi na provedbu edukativnih kampanja. Prijedlog se djelomično prihvaća, na način da se aktivnost dopuni dodavanjem važnosti odgovornog gospodarenja otpadom na obali. Obrazloženje dijela koji se odnosi na provedbu edukativnih kampanja vezanih uz odgovorno gospodarenje otpadom na kopnu: Prijedlog dopune aktivnosti koja se odnosi na provedbu edukativnih kampanja vezanih uz odgovorno gospodarenje otpadom na kopnu, je prihvaćen u ograničenom opsegu. Područje obuhvata ovog dokumenta, kako je definirano člankom 5. stavkom 3. Uredbe o izradi i provedbi dokumenata Strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem uključuje mogućnost provedbe mjera na području mora i u obalnom dijelu. Obrazloženje ne prihvaćanja prijedloga vezanog uz prilagodbu web stranice FZOEU pri provedbi osme aktivnosti povezivanja platforme s Kampanjom „Za Ljepšu našu“: Prijedlog se odbija jer je postizanje dogovora o povezivanju platforme s Kampanjom „Za Ljepšu našu“ preduvjet za prihvaćanje prijedloga, a isti je moguće ostvariti tek nakon postizanja sporazuma. Obrazloženje dijela komentara koji se odnosi na dopunu devete aktivnosti kojom se predlaže uspostavljanje institucije imenovanja/određivanja „Ambasadora mora“: Prijedlog se djelomično prihvaća, izmjenom pokazatelja za praćenje provedbe mjere na način da je pokazatelj koji je glasio: „uspostavljena institucija imenovanja/određivanja „Ambasadora mora“ izmijenjen u „izrađen dokument kojim je opisan mandat i postupak imenovanja/određivanja „Ambasadora mora“. Obrazloženje odbijanja dijela komentara koji se odnosi na resurse za podršku instituciji „Ambasadora mora“: Dio komentara koji se odnosi na prijedlog izrade plana za osiguravanje resursa za podršku instituciji „Ambasadora mora“, u razdoblju nakon završetka programskog razdoblja ovog dokumenta se odbija, jer se ovim dokumentom predlaže određivanje mjera u programskom razdoblju do 2027.
20 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce 3.3.Mjere za unaprjeđenje sustava upravljanja otpadom u moru, 3.3.6. Provedba informativno-edukativnih kampanja za zainteresiranu javnost na temu sprječavanja nastanka otpada u moru i upoznavanja s novim tehnologijama za sprječavanje i/ili uklanjanje otpada u moru (nova mjera) U opis mjere potrebno nadodati: Naime, s obzirom da 80 % otpada u moru dolazi s kopna ključno je javnost prvenstveno educirati i informirati o odgovornom stvaranju i postupanju otpadom utemeljenom na hijerarhiji gospodarenja otpadom: sprječavanju nastanka otpada, ponovnoj upotrebi i recikliranju. S obzirom na navedeno, potrebno je u aktivnosti uvrstiti i edukaciju o prioritetima u gospodarenju otpadom. Aktivnosti: • Potrebno nadopuniti aktivnost Provedba edukativnih kampanja u cilju povećanje razine znanja i svijesti o prirodnim vrijednostima mora, problemu otpada u moru i njegova utjecaja na život u moru i zdravlje čovjeka s Provedba edukativnih kampanja u cilju povećanja razine znanja i svijesti o prirodnim vrijednostima mora, problemu otpada u moru i njegova utjecaja na život u moru i zdravlje čovjeka te važnosti odgovornog gospodarenja otpadom na kopnu. • Povezivanje platforme s Kampanjom „Za Ljepšu našu“ putem izrade sporazuma o zajedničkim aktivnostima Dodati: pritom će njihova web stranica biti prilagođena temi gospodarenja otpadom, posebice blog podstranica. • Uspostavljanje institucije imenovanja/određivanja „Ambasadora mora“ u sklopu obilježavanja Svjetskog dana oceana (8. lipnja). Dodati: Detaljno će se razraditi uloga i odgovornosti institucije "Ambasadora mora". To uključuje određivanje specifičnih zadataka, aktivnosti i programa koje bi institucija provodila. Također, napravit će se plan za osiguravanje resursa i podrške kako bi institucija imala kapacitete za obavljanje svojih dužnosti i nastavak rada nakon završetka provedbe Plana. Djelomično prihvaćen Obrazloženje dijela komentara koji se odnosi na prijedlog dopune opisa mjere: Prijedlog se ne prihvaća jer je tekst, koji se komentarom predlaže dodati, već dio opravdanja za provedbu mjere. Obrazloženje dijela komentara vezanog uz nadopunu treće aktivnosti mjere koja se odnosi na provedbu edukativnih kampanja. Prijedlog se djelomično prihvaća, na način da se aktivnost dopuni dodavanjem važnosti odgovornog gospodarenja otpadom na obali. Obrazloženje dijela koji se odnosi na provedbu edukativnih kampanja vezanih uz odgovorno gospodarenje otpadom na kopnu: Prijedlog dopune aktivnosti koja se odnosi na provedbu edukativnih kampanja vezanih uz odgovorno gospodarenje otpadom na kopnu, je prihvaćen u ograničenom opsegu. Područje obuhvata ovog dokumenta, kako je definirano člankom 5. stavkom 3. Uredbe o izradi i provedbi dokumenata Strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem uključuje mogućnost provedbe mjera na području mora i u obalnom dijelu. Obrazloženje ne prihvaćanja prijedloga vezanog uz prilagodbu web stranice FZOEU pri provedbi osme aktivnosti povezivanja platforme s Kampanjom „Za Ljepšu našu“: Prijedlog se odbija jer je postizanje dogovora o povezivanju platforme s Kampanjom „Za Ljepšu našu“ preduvjet za prihvaćanje prijedloga, a isti je moguće ostvariti tek nakon postizanja sporazuma. Obrazloženje dijela komentara koji se odnosi na dopunu devete aktivnosti kojom se predlaže uspostavljanje institucije imenovanja/određivanja „Ambasadora mora“: Prijedlog se djelomično prihvaća, izmjenom pokazatelja za praćenje provedbe mjere na način da je pokazatelj koji je glasio: „uspostavljena institucija imenovanja/određivanja „Ambasadora mora“ izmijenjen u „izrađen dokument kojim je opisan mandat i postupak imenovanja/određivanja „Ambasadora mora“. Obrazloženje odbijanja dijela komentara koji se odnosi na resurse za podršku instituciji „Ambasadora mora“: Dio komentara koji se odnosi na prijedlog izrade plana za osiguravanje resursa za podršku instituciji „Ambasadora mora“, u razdoblju nakon završetka programskog razdoblja ovog dokumenta se odbija, jer se ovim dokumentom predlaže određivanje mjera u programskom razdoblju do 2027.
21 Pan, udruga za zaštitu okoliša i prirode 3.3.Mjere za unaprjeđenje sustava upravljanja otpadom u moru, 3.3.5. Unaprjeđenje informacijskog sustava gospodarenja otpadom u moru (nova mjera) Podržavamo komentar Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce, te stoga isto navodimo i kao komentar Udruge za zaštitu okoliša i prirode Pan (Eko Pan): Potrebno izmijeniti naziv Protokola pod aktivnosti Edukacija javnosti o potrebi i načinu korištenja Protokola za provedbu projekata čišćenja otpada u moru u RH na način da glasi Edukacija javnosti o potrebi i načinu korištenja Protokola za provedbu projekata čišćenja morskog okoliša i obalnog područja od morskog otpada na području RH. U aktivnosti Edukacija ključnih dionika (ronilački centri, ronilački klubovi) i zainteresirane javnosti o potrebi i načinu korištenja aplikacije za dojavu lokacija onečišćenih otpadom u moru potrebno nadodati i ostale ključne dionike, a to su posebice OCD-ovi koji su usmjereni zaštiti okoliša. Prihvaćen Dokument dorađen sukladno prijedlogu.
22 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce 3.3.Mjere za unaprjeđenje sustava upravljanja otpadom u moru, 3.3.5. Unaprjeđenje informacijskog sustava gospodarenja otpadom u moru (nova mjera) Potrebno izmijeniti naziv Protokola pod aktivnosti Edukacija javnosti o potrebi i načinu korištenja Protokola za provedbu projekata čišćenja otpada u moru u RH na način da glasi Edukacija javnosti o potrebi i načinu korištenja Protokola za provedbu projekata čišćenja morskog okoliša i obalnog područja od morskog otpada na području RH. U aktivnosti Edukacija ključnih dionika (ronilački centri, ronilački klubovi) i zainteresirane javnosti o potrebi i načinu korištenja aplikacije za dojavu lokacija onečišćenih otpadom u moru potrebno nadodati i ostale ključne dionike, a to su posebice OCD-ovi koji su usmjereni zaštiti okoliša. Prihvaćen Dokument dorađen sukladno prijedlogu.
23 Udruga Zelena Istra 2.5.Mjere za podizanje učinkovitosti kapaciteta za zaštitu i upravljanje morskim okolišem i obalnim područjem, 2.5.3. Osnažiti kapacitete za nadzor pomorskog dobra i prostora ograničenja obalnog područja kroz jačanje nadležnih inspekcijskih i čuvarskih službi, te kroz uključenje javnosti putem informacijskih platformi Podržavamo komentar Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce, te stoga isto navodimo i kao komentar Udruge Zelena Istra: Nezakonito građenje nije jedina ugroza pomorskog dobra. Tu su onečišćenja s obale i mora (otpadne vode s kopna, otpadne vode iz brodova, otpad i sl.), mehaničko uništavanje morskog dna posebice strogo zaštićene vrste Posidonia oceanica sidrenjem, uznemiravanje živog svijeta, ilegalno prikupljanje morskih organizama, ilegalni ribolov, svjetlosno onečišćenje, onečišćenje bukom itd. Stoga predlažemo širenje opisa mjera i na ove pritiske, a ne samo nezakonito građenje kako je sada navedeno. Nadležne službe za kontrolu ovih ugroza su podkapacitirane (inspekcija zaštite prirode, zaštite okoliša, ribolovna inspekcija, komunalni redari, čuvari prirode, lučke kapetanije) te nedostaje koordinacije i suradnje. Stoga smatramo kako je neophodno proširiti ovu mjeru i na ostale nadležne službe. Ovo se posebno odnosi na službu čuvara prirode zaštićenih područja i ekološke mreže kojima je novim Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama predan cijeli niz novih ovlasti postupanja na pomorskom dobru, za čiju provedbu nemaju dovoljno iskustva, znanja, kapaciteta ni pravnih osnova za provođenje postupanja u cijelosti. S druge strane od službe čuvara prirode očekuje se provedba nadzora nad ekološkom mrežom odnosno nad čak 9,3% mora pod nacionalnom jurisdikcijom. Usmjeravanje ove mjere isključivo na problematiku ilegalnog građenja, uz zanemarivanje svih ostalih aktivnosti koje ozbiljno ugrožavaju morski okoliš smatramo velikim propustom ovog dokumenta Djelomično prihvaćen Obzirom da proširivanje ove mjere uvođenjem ovlasti dodatnim nadležnim službama zakonski nije moguće planirati i/ili provoditi kroz ovaj dokument, komentar je djelomično prihvaćen dodavanjem/navođenjem dodatnih službi nadležnih za nadzor na zaštićenim područjima, konkretno navođenjem čuvara prirode koji su Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 83/2023) ovlašteni postupati na pomorskom dobru. Dodatno, obuhvat mjere je proširen na sve pritiske koji djeluju na morski okoliš na zaštićenim dijelovima prirode.
24 Pan, udruga za zaštitu okoliša i prirode 2.5.Mjere za podizanje učinkovitosti kapaciteta za zaštitu i upravljanje morskim okolišem i obalnim područjem, 2.5.3. Osnažiti kapacitete za nadzor pomorskog dobra i prostora ograničenja obalnog područja kroz jačanje nadležnih inspekcijskih i čuvarskih službi, te kroz uključenje javnosti putem informacijskih platformi Podržavamo komentar Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce, te stoga isto navodimo i kao komentar Udruge za zaštitu okoliša i prirode Pan (Eko Pan): Nezakonito građenje nije jedina ugroza pomorskog dobra. Tu su onečišćenja s obale i mora (otpadne vode s kopna, otpadne vode iz brodova, otpad i sl.), mehaničko uništavanje morskog dna posebice strogo zaštićene vrste Posidonia oceanica sidrenjem, uznemiravanje živog svijeta, ilegalno prikupljanje morskih organizama, ilegalni ribolov, svjetlosno onečišćenje, onečišćenje bukom itd. Stoga predlažemo širenje opisa mjera i na ove pritiske, a ne samo nezakonito građenje kako je sada navedeno. Nadležne službe za kontrolu ovih ugroza su podkapacitirane (inspekcija zaštite prirode, zaštite okoliša, ribolovna inspekcija, komunalni redari, čuvari prirode, lučke kapetanije) te nedostaje koordinacije i suradnje. Stoga smatramo kako je neophodno proširiti ovu mjeru i na ostale nadležne službe. Ovo se posebno odnosi na službu čuvara prirode zaštićenih područja i ekološke mreže kojima je novim Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama predan cijeli niz novih ovlasti postupanja na pomorskom dobru, za čiju provedbu nemaju dovoljno iskustva, znanja, kapaciteta ni pravnih osnova za provođenje postupanja u cijelosti. S druge strane od službe čuvara prirode očekuje se provedba nadzora nad ekološkom mrežom odnosno nad čak 9,3% mora pod nacionalnom jurisdikcijom. Usmjeravanje ove mjere isključivo na problematiku ilegalnog građenja, uz zanemarivanje svih ostalih aktivnosti koje ozbiljno ugrožavaju morski okoliš smatramo velikim propustom ovog dokumenta. Djelomično prihvaćen Obzirom da proširivanje ove mjere uvođenjem ovlasti dodatnim nadležnim službama zakonski nije moguće planirati i/ili provoditi kroz ovaj dokument, komentar je djelomično prihvaćen dodavanjem/navođenjem dodatnih službi nadležnih za nadzor na zaštićenim područjima, konkretno navođenjem čuvara prirode koji su Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 83/2023) ovlašteni postupati na pomorskom dobru. Dodatno, obuhvat mjere je proširen na sve pritiske koji djeluju na morski okoliš na zaštićenim dijelovima prirode.
25 Društvo 20000 milja 2.5.Mjere za podizanje učinkovitosti kapaciteta za zaštitu i upravljanje morskim okolišem i obalnim područjem, 2.5.3. Osnažiti kapacitete za nadzor pomorskog dobra i prostora ograničenja obalnog područja kroz jačanje nadležnih inspekcijskih i čuvarskih službi, te kroz uključenje javnosti putem informacijskih platformi Podžavamo komentar Udruge Sunce. Nezakonito građenje nije jedina ugroza pomorskog dobra. Tu su onečišćenja s obale i mora (otpadne vode s kopna, otpadne vode iz brodova, otpad i sl.), mehaničko uništavanje morskog dna posebice strogo zaštićene vrste Posidonia oceanica sidrenjem, uznemiravanje živog svijeta, ilegalno prikupljanje morskih organizama, ilegalni ribolov, svjetlosno onečišćenje, onečišćenje bukom itd. Stoga predlažemo širenje opisa mjera i na ove pritiske, a ne samo nezakonito građenje kako je sada navedeno. Nadležne službe za kontrolu ovih ugroza su podkapacitirane (inspekcija zaštite prirode, zaštite okoliša, ribolovna inspekcija, komunalni redari, čuvari prirode, lučke kapetanije) te nedostaje koordinacije i suradnje. Stoga smatramo kako je neophodno proširiti ovu mjeru i na ostale nadležne službe. Ovo se posebno odnosi na službu čuvara prirode zaštićenih područja i ekološke mreže kojima je novim Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama predan cijeli niz novih ovlasti postupanja na pomorskom dobru, za čiju provedbu nemaju dovoljno iskustva, znanja, kapaciteta ni pravnih osnova za provođenje postupanja u cijelosti. S druge strane od službe čuvara prirode očekuje se provedba nadzora nad ekološkom mrežom odnosno nad čak 9,3% mora pod nacionalnom jurisdikcijom. Usmjeravanje ove mjere isključivo na problematiku ilegalnog građenja, uz zanemarivanje svih ostalih aktivnosti koje ozbiljno ugrožavaju morski okoliš smatramo velikim propustom ovog dokumenta Djelomično prihvaćen Obzirom da proširivanje ove mjere uvođenjem ovlasti dodatnim nadležnim službama zakonski nije moguće planirati i/ili provoditi kroz ovaj dokument, komentar je djelomično prihvaćen dodavanjem/navođenjem dodatnih službi nadležnih za nadzor na zaštićenim područjima, konkretno navođenjem čuvara prirode koji su Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 83/2023) ovlašteni postupati na pomorskom dobru. Dodatno, obuhvat mjere je proširen na sve pritiske koji djeluju na morski okoliš na zaštićenim dijelovima prirode.
26 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce 2.5.Mjere za podizanje učinkovitosti kapaciteta za zaštitu i upravljanje morskim okolišem i obalnim područjem, 2.5.3. Osnažiti kapacitete za nadzor pomorskog dobra i prostora ograničenja obalnog područja kroz jačanje nadležnih inspekcijskih i čuvarskih službi, te kroz uključenje javnosti putem informacijskih platformi Nezakonito građenje nije jedina ugroza pomorskog dobra. Tu su onečišćenja s obale i mora (otpadne vode s kopna, otpadne vode iz brodova, otpad i sl.), mehaničko uništavanje morskog dna posebice strogo zaštićene vrste Posidonia oceanica sidrenjem, uznemiravanje živog svijeta, ilegalno prikupljanje morskih organizama, ilegalni ribolov, svjetlosno onečišćenje, onečišćenje bukom itd. Stoga predlažemo širenje opisa mjera i na ove pritiske, a ne samo nezakonito građenje kako je sada navedeno. Nadležne službe za kontrolu ovih ugroza su podkapacitirane (inspekcija zaštite prirode, zaštite okoliša, ribolovna inspekcija, komunalni redari, čuvari prirode, lučke kapetanije) te nedostaje koordinacije i suradnje. Stoga smatramo kako je neophodno proširiti ovu mjeru i na ostale nadležne službe. Ovo se posebno odnosi na službu čuvara prirode zaštićenih područja i ekološke mreže kojima je novim Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama predan cijeli niz novih ovlasti postupanja na pomorskom dobru, za čiju provedbu nemaju dovoljno iskustva, znanja, kapaciteta ni pravnih osnova za provođenje postupanja u cijelosti. S druge strane od službe čuvara prirode očekuje se provedba nadzora nad ekološkom mrežom odnosno nad čak 9,3% mora pod nacionalnom jurisdikcijom. Usmjeravanje ove mjere isključivo na problematiku ilegalnog građenja, uz zanemarivanje svih ostalih aktivnosti koje ozbiljno ugrožavaju morski okoliš smatramo velikim propustom ovog dokumenta. Djelomično prihvaćen Obzirom da proširivanje ove mjere uvođenjem ovlasti dodatnim nadležnim službama zakonski nije moguće planirati i/ili provoditi kroz ovaj dokument, komentar je djelomično prihvaćen dodavanjem/navođenjem dodatnih službi nadležnih za nadzor na zaštićenim područjima, konkretno navođenjem čuvara prirode koji su Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 83/2023) ovlašteni postupati na pomorskom dobru. Dodatno, obuhvat mjere je proširen na sve pritiske koji djeluju na morski okoliš na zaštićenim dijelovima prirode.
27 Udruga Zelena Istra 2.3. Mjere za identificiranje i valoriziranje prioritetnih područja za očuvanje bioraznolikosti morskog okoliša i obalnog područja, 2.3.5. Identificirati prioritetna područja za zaštitu obnovljivih resursa mora Podržavamo komentar Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce, te stoga isto navodimo i kao komentar Udruge Zelene Istre: Nejasan je termin „obnovljivih resursa mora“, mjera se odnosi jedino na ribolovne resurse stoga smatramo kako je u tom smjeru potrebno i preformulirati sami naziv mjere. Unutar ove mjere Nacrt navodi potrebu identifikacije morskih područja koja su važna za zaštitu obnovljivih resursa mora te preispitati postojeću regulaciju ribolova i prema potrebi je nadograditi posebnim mjerama zaštite. EU strategija za bioraznolikost do 2030. jasno i nedvosmisleno obvezuje zemlje članice na zaštitu 30 % površine mora, s tim da 10 % mora treba biti strogo zaštićeno. Smjernice EU jasno govore kako stroga zaštita isključuje sve aktivnosti koje mogu imati utjecaj na prirodne procese: Strictly protected areas as those where natural processes are left essentially undisturbed to respect the ecological requirements of the area. Activities such as research (that cannot be performed elsewhere) or limited visitation could be compatible with strict protection if they are strictly controlled to ensure that their impacts are minimised so that they do not affect the natural processes. In some exceptional cases, there may be small areas of a strictly protected area allocated to uses that might not be compatible with a strict non-intervention logic, but which are clearly unavoidable and would not undermine the objective of strict protection in a significant way. An example could be an underwater cable, which connects a remote windfarm to the mainland and crosses the strictly protected area because it is not feasible to avoid it. As long as this infrastructure does not impact the natural processes (either for its installation, maintenance or removal), it could be considered as an exception to the non-intervention rule, just like other strictly controlled activities (limited visitation, research) that will still need to be subject to an assessment of their impact on the strictly protected area and its conservation objectives on a case-by-case basis. (EU Marine Expert Group Guidelines, 2021). Smjernice EU jasno definiraju i kriterije za uvrštavanje „other effective area-based conservation measures OECMs“ kao što je Jabučka kotlina, u gore navedeni postotak 30/10. Stoga smatramo kako bi ova mjera trebala jasno i nedvosmisleno uključiti i uspostavu zona stroge zaštite, a ne rezultirati samo prijedlogom novih prostorno-vremenskih regulacija ribolova. Nije prihvaćen Obrazloženje dijela komentara koji se odnosi na prijedlog izmjene naziva mjere: Prijedlog se ne prihvaća jer se mjera odnosi na provedbu ribarstvene politike sukladno Zakonu o morskom ribarstvu (Narodne novine, br. 62/17, 130/17, 14/19, 30/23 i 14/24) i termin „obnovljivi resursi mora“ se koristi u tom smislu. Obrazloženje dijela komentara koji se odnosi na prijedlog uspostava zona stroge zaštite: Prijedlog se ne prihvaća jer je potrebno prethodno konzultirati se sa svim sektorima koji na bilo koji način koriste morski prostor i zajedno utvrditi aktivnosti koje bi se provodile za ispunjavanje cilja. Obzirom da ovo programsko razdoblje obuhvaća razdoblje do 2027., a međuresorne konzultacije nisu još započele nisu ostvareni preduvjeti za određivanje zona stroge zaštite. Što se tiče Jabučke kotline, ona je regulirana kao područje ograničenog ribolova (FRA) i u ovom trenutku nije poznato hoće li se u narednom vremenu prepoznati kao OECM područje.
28 Pan, udruga za zaštitu okoliša i prirode 2.3. Mjere za identificiranje i valoriziranje prioritetnih područja za očuvanje bioraznolikosti morskog okoliša i obalnog područja, 2.3.5. Identificirati prioritetna područja za zaštitu obnovljivih resursa mora Podržavamo komentar Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce, te stoga isto navodimo i kao komentar Udruge za zaštitu okoliša i prirode Pan (Eko Pan): Nejasan je termin „obnovljivih resursa mora“, mjera se odnosi jedino na ribolovne resurse stoga smatramo kako je u tom smjeru potrebno i preformulirati sami naziv mjere. Unutar ove mjere Nacrt navodi potrebu identifikacije morskih područja koja su važna za zaštitu obnovljivih resursa mora te preispitati postojeću regulaciju ribolova i prema potrebi je nadograditi posebnim mjerama zaštite. EU strategija za bioraznolikost do 2030. jasno i nedvosmisleno obvezuje zemlje članice na zaštitu 30 % površine mora, s tim da 10 % mora treba biti strogo zaštićeno. Smjernice EU jasno govore kako stroga zaštita isključuje sve aktivnosti koje mogu imati utjecaj na prirodne procese: Strictly protected areas as those where natural processes are left essentially undisturbed to respect the ecological requirements of the area. Activities such as research (that cannot be performed elsewhere) or limited visitation could be compatible with strict protection if they are strictly controlled to ensure that their impacts are minimised so that they do not affect the natural processes. In some exceptional cases, there may be small areas of a strictly protected area allocated to uses that might not be compatible with a strict non-intervention logic, but which are clearly unavoidable and would not undermine the objective of strict protection in a significant way. An example could be an underwater cable, which connects a remote windfarm to the mainland and crosses the strictly protected area because it is not feasible to avoid it. As long as this infrastructure does not impact the natural processes (either for its installation, maintenance or removal), it could be considered as an exception to the non-intervention rule, just like other strictly controlled activities (limited visitation, research) that will still need to be subject to an assessment of their impact on the strictly protected area and its conservation objectives on a case-by-case basis. (EU Marine Expert Group Guidelines, 2021). Smjernice EU jasno definiraju i kriterije za uvrštavanje „other effective area-based conservation measures OECMs“ kao što je Jabučka kotlina, u gore navedeni postotak 30/10. Stoga smatramo kako bi ova mjera trebala jasno i nedvosmisleno uključiti i uspostavu zona stroge zaštite, a ne rezultirati samo prijedlogom novih prostorno-vremenskih regulacija ribolova. Nije prihvaćen Obrazloženje dijela komentara koji se odnosi na prijedlog izmjene naziva mjere: Prijedlog se ne prihvaća jer se mjera odnosi na provedbu ribarstvene politike sukladno Zakonu o morskom ribarstvu (Narodne novine, br. 62/17, 130/17, 14/19, 30/23 i 14/24) i termin „obnovljivi resursi mora“ se koristi u tom smislu. Obrazloženje dijela komentara koji se odnosi na prijedlog uspostava zona stroge zaštite: Prijedlog se ne prihvaća jer je potrebno prethodno konzultirati se sa svim sektorima koji na bilo koji način koriste morski prostor i zajedno utvrditi aktivnosti koje bi se provodile za ispunjavanje cilja. Obzirom da ovo programsko razdoblje obuhvaća razdoblje do 2027., a međuresorne konzultacije nisu još započele nisu ostvareni preduvjeti za određivanje zona stroge zaštite. Što se tiče Jabučke kotline, ona je regulirana kao područje ograničenog ribolova (FRA) i u ovom trenutku nije poznato hoće li se u narednom vremenu prepoznati kao OECM područje.
29 Društvo 20000 milja 2.3. Mjere za identificiranje i valoriziranje prioritetnih područja za očuvanje bioraznolikosti morskog okoliša i obalnog područja, 2.3.5. Identificirati prioritetna područja za zaštitu obnovljivih resursa mora Slažemo se s komentarom Udruge Sunce za ovu mjeru te ističemo kako je nejasan termin „obnovljivih resursa mora“, mjera se odnosi jedino na ribolovne resurse stoga smatramo kako je u tom smjeru potrebno i preformulirati sami naziv mjere. Unutar ove mjere Nacrt navodi potrebu identifikacije morskih područja koja su važna za zaštitu obnovljivih resursa mora te preispitati postojeću regulaciju ribolova i prema potrebi je nadograditi posebnim mjerama zaštite. EU strategija za bioraznolikost do 2030. jasno i nedvosmisleno obvezuje zemlje članice na zaštitu 30 % površine mora, s tim da 10 % mora treba biti strogo zaštićeno. Smjernice EU jasno govore kako stroga zaštita isključuje sve aktivnosti koje mogu imati utjecaj na prirodne procese: Strictly protected areas as those where natural processes are left essentially undisturbed to respect the ecological requirements of the area. Activities such as research (that cannot be performed elsewhere) or limited visitation could be compatible with strict protection if they are strictly controlled to ensure that their impacts are minimised so that they do not affect the natural processes. In some exceptional cases, there may be small areas of a strictly protected area allocated to uses that might not be compatible with a strict non-intervention logic, but which are clearly unavoidable and would not undermine the objective of strict protection in a significant way. An example could be an underwater cable, which connects a remote windfarm to the mainland and crosses the strictly protected area because it is not feasible to avoid it. As long as this infrastructure does not impact the natural processes (either for its installation, maintenance or removal), it could be considered as an exception to the non-intervention rule, just like other strictly controlled activities (limited visitation, research) that will still need to be subject to an assessment of their impact on the strictly protected area and its conservation objectives on a case-by-case basis. (EU Marine Expert Group Guidelines, 2021). Smjernice EU jasno definiraju i kriterije za uvrštavanje „other effective area-based conservation measures OECMs“ kao što je Jabučka kotlina, u gore navedeni postotak 30/10. Stoga smatramo kako bi ova mjera trebala jasno i nedvosmisleno uključiti i uspostavu zona stroge zaštite, a ne rezultirati samo prijedlogom novih prostorno-vremenskih regulacija ribolova. Nije prihvaćen Obrazloženje dijela komentara koji se odnosi na prijedlog izmjene naziva mjere: Prijedlog se ne prihvaća jer se mjera odnosi na provedbu ribarstvene politike sukladno Zakonu o morskom ribarstvu (Narodne novine, br. 62/17, 130/17, 14/19, 30/23 i 14/24) i termin „obnovljivi resursi mora“ se koristi u tom smislu. Obrazloženje dijela komentara koji se odnosi na prijedlog uspostava zona stroge zaštite: Prijedlog se ne prihvaća jer je potrebno prethodno konzultirati se sa svim sektorima koji na bilo koji način koriste morski prostor i zajedno utvrditi aktivnosti koje bi se provodile za ispunjavanje cilja. Obzirom da ovo programsko razdoblje obuhvaća razdoblje do 2027., a međuresorne konzultacije nisu još započele nisu ostvareni preduvjeti za određivanje zona stroge zaštite. Što se tiče Jabučke kotline, ona je regulirana kao područje ograničenog ribolova (FRA) i u ovom trenutku nije poznato hoće li se u narednom vremenu prepoznati kao OECM područje.
30 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce 2.3. Mjere za identificiranje i valoriziranje prioritetnih područja za očuvanje bioraznolikosti morskog okoliša i obalnog područja, 2.3.5. Identificirati prioritetna područja za zaštitu obnovljivih resursa mora Nejasan je termin „obnovljivih resursa mora“, mjera se odnosi jedino na ribolovne resurse stoga smatramo kako je u tom smjeru potrebno i preformulirati sami naziv mjere. Unutar ove mjere Nacrt navodi potrebu identifikacije morskih područja koja su važna za zaštitu obnovljivih resursa mora te preispitati postojeću regulaciju ribolova i prema potrebi je nadograditi posebnim mjerama zaštite. EU strategija za bioraznolikost do 2030. jasno i nedvosmisleno obvezuje zemlje članice na zaštitu 30 % površine mora, s tim da 10 % mora treba biti strogo zaštićeno. Smjernice EU jasno govore kako stroga zaštita isključuje sve aktivnosti koje mogu imati utjecaj na prirodne procese: Strictly protected areas as those where natural processes are left essentially undisturbed to respect the ecological requirements of the area. Activities such as research (that cannot be performed elsewhere) or limited visitation could be compatible with strict protection if they are strictly controlled to ensure that their impacts are minimised so that they do not affect the natural processes. In some exceptional cases, there may be small areas of a strictly protected area allocated to uses that might not be compatible with a strict non-intervention logic, but which are clearly unavoidable and would not undermine the objective of strict protection in a significant way. An example could be an underwater cable, which connects a remote windfarm to the mainland and crosses the strictly protected area because it is not feasible to avoid it. As long as this infrastructure does not impact the natural processes (either for its installation, maintenance or removal), it could be considered as an exception to the non-intervention rule, just like other strictly controlled activities (limited visitation, research) that will still need to be subject to an assessment of their impact on the strictly protected area and its conservation objectives on a case-by-case basis. (EU Marine Expert Group Guidelines, 2021). Smjernice EU jasno definiraju i kriterije za uvrštavanje „other effective area-based conservation measures OECMs“ kao što je Jabučka kotlina, u gore navedeni postotak 30/10. Stoga smatramo kako bi ova mjera trebala jasno i nedvosmisleno uključiti i uspostavu zona stroge zaštite, a ne rezultirati samo prijedlogom novih prostorno-vremenskih regulacija ribolova. Nije prihvaćen Obrazloženje dijela komentara koji se odnosi na prijedlog izmjene naziva mjere: Prijedlog se ne prihvaća jer se mjera odnosi na provedbu ribarstvene politike sukladno Zakonu o morskom ribarstvu (Narodne novine, br. 62/17, 130/17, 14/19, 30/23 i 14/24) i termin „obnovljivi resursi mora“ se koristi u tom smislu. Obrazloženje dijela komentara koji se odnosi na prijedlog uspostava zona stroge zaštite: Prijedlog se ne prihvaća jer je potrebno prethodno konzultirati se sa svim sektorima koji na bilo koji način koriste morski prostor i zajedno utvrditi aktivnosti koje bi se provodile za ispunjavanje cilja. Obzirom da ovo programsko razdoblje obuhvaća razdoblje do 2027., a međuresorne konzultacije nisu još započele nisu ostvareni preduvjeti za određivanje zona stroge zaštite. Što se tiče Jabučke kotline, ona je regulirana kao područje ograničenog ribolova (FRA) i u ovom trenutku nije poznato hoće li se u narednom vremenu prepoznati kao OECM područje.
31 Udruga Zelena Istra 2.3. Mjere za identificiranje i valoriziranje prioritetnih područja za očuvanje bioraznolikosti morskog okoliša i obalnog područja, 2.3.4. Izraditi prostornu analizu i kartirati aktivnosti/pritiske na morski okoliš i obalno područje Podržavamo komentar Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce, te stoga isto navodimo i kao komentar Udruge Zelena Istra: Smatramo kako su iznosi potrebi za provedbu ove mjere daleko ispod stvarnog troška provedbe ovako složenog zadatka. Iznosi su značajno podcijeni vezano i za broj potrebnih radnih dana kao i za trošak radnog dana istraživača. Napominjemo kako je vrlo malo postojećih podataka o pritiscima, posebice onih prostornih, a i oni koji postoje su vrlo različite razine detalja i kvalitete. Kao jedna od aktivnosti navedena je izrada „studija procjene kapaciteta nosivosti resursa za pojedinačna manja područja“, ovakve studije prelaze iznose od 30 000 Eura po području. A ukupni trošak cijele ove mjere je tek 71.400,00 EUR . Prihvaćen Dokument dorađen sukladno prijedlogu.
32 Pan, udruga za zaštitu okoliša i prirode 2.3. Mjere za identificiranje i valoriziranje prioritetnih područja za očuvanje bioraznolikosti morskog okoliša i obalnog područja, 2.3.4. Izraditi prostornu analizu i kartirati aktivnosti/pritiske na morski okoliš i obalno područje Podržavamo komentar Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce, te stoga isto navodimo i kao komentar Udruge za zaštitu okoliša i prirode Pan (Eko Pan): Smatramo kako su iznosi potrebi za provedbu ove mjere daleko ispod stvarnog troška provedbe ovako složenog zadatka. Iznosi su značajno podcijeni vezano i za broj potrebnih radnih dana kao i za trošak radnog dana istraživača. Napominjemo kako je vrlo malo postojećih podataka o pritiscima, posebice onih prostornih, a i oni koji postoje su vrlo različite razine detalja i kvalitete. Kao jedna od aktivnosti navedena je izrada „studija procjene kapaciteta nosivosti resursa za pojedinačna manja područja“, ovakve studije prelaze iznose od 30 000 Eura po području. A ukupni trošak cijele ove mjere je tek 71.400,00 EUR . Prihvaćen Dokument dorađen sukladno prijedlogu.
33 Društvo 20000 milja 2.3. Mjere za identificiranje i valoriziranje prioritetnih područja za očuvanje bioraznolikosti morskog okoliša i obalnog područja, 2.3.4. Izraditi prostornu analizu i kartirati aktivnosti/pritiske na morski okoliš i obalno područje Slažemo se skomentarom Udruge Sunce i smatramo kako su iznosi potrebi za provedbu ove mjere daleko ispod stvarnog troška provedbe ovako složenog zadatka. Iznosi su značajno podcijeni vezano i za broj potrebnih radnih dana kao i za trošak radnog dana istraživača. Napominjemo kako je vrlo malo postojećih podataka o pritiscima, posebice onih prostornih, a i oni koji postoje su vrlo različite razine detalja i kvalitete. Kao jedna od aktivnosti navedena je izrada „studija procjene kapaciteta nosivosti resursa za pojedinačna manja područja“, ovakve studije prelaze iznose od 30 000 Eura po području. A ukupni trošak cijele ove mjere je tek 71.400,00 EUR . Prihvaćen Dokument dorađen sukladno prijedlogu.
34 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce 2.3. Mjere za identificiranje i valoriziranje prioritetnih područja za očuvanje bioraznolikosti morskog okoliša i obalnog područja, 2.3.4. Izraditi prostornu analizu i kartirati aktivnosti/pritiske na morski okoliš i obalno područje Smatramo kako su iznosi potrebi za provedbu ove mjere daleko ispod stvarnog troška provedbe ovako složenog zadatka. Iznosi su značajno podcijeni vezano i za broj potrebnih radnih dana kao i za trošak radnog dana istraživača. Napominjemo kako je vrlo malo postojećih podataka o pritiscima, posebice onih prostornih, a i oni koji postoje su vrlo različite razine detalja i kvalitete. Kao jedna od aktivnosti navedena je izrada „studija procjene kapaciteta nosivosti resursa za pojedinačna manja područja“, ovakve studije prelaze iznose od 30 000 Eura po području. A ukupni trošak cijele ove mjere je tek 71.400,00 EUR . Prihvaćen Dokument dorađen sukladno prijedlogu.
35 Marina Markovic 2.3. Mjere za identificiranje i valoriziranje prioritetnih područja za očuvanje bioraznolikosti morskog okoliša i obalnog područja, 2.3.3. Ograničiti ili regulirati aktivnosti koje mogu utjecati na koraligensku zajednicu i crveni koralj Ovakva mjera, koja je vrlo značajna, trebala bi biti i za livade Posidonije, ne samo za koraligensku zajednicu. Stoga predlažemo ili napraviti posebnu mjeru za livade Posidonije ili ih dodati u postojeću. Prihvaćen Dokument dorađen sukladno prijedlogu.
36 Udruga Zelena Istra 2. Jačanje kapaciteta za provedbu upravljanja i zaštite morskog okoliša i obalnog područja, 2.3. Mjere za identificiranje i valoriziranje prioritetnih područja za očuvanje bioraznolikosti morskog okoliša i obalnog područja Podržavamo komentar Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce, te stoga isto navodimo i kao komentar Udruge Zelena Istra: Smatramo kako je potrebno uvođenje dodatne mjere 2.3.X. Ograničiti ili regulirati aktivnosti koje mogu utjecati na livade posidonije. Naime, u okviru mjere 2.3.2. jasno je opisana važnost livada posidonije, koraligena i maërla te stupanj njihove ugroženosti, dok su konkretne mjere za ograničavanje ili reguliranje aktivnosti koje mogu utjecati na ova staništa raspisane samo za koraligen. Livade posidonije su jedno od najugroženijih morskih staništa Jadrana, daleko više ugrožene ljudskim aktivnostima nego je to koraligen (sidrenje, ribolov, rekreacijski ribolov, izgradnja infrastrukture i dr.). Livade posidonije su prioritetno stanište prema Direktivi o staništima, a EU strategija za bioraznolikost do 2030. posebno naglašava očuvanje ekosustava i staništa koja učinkovito pohranjuju ugljik, poput livada posidonije. Jedan od ciljeva nedavno usvojenog EU Nature Resturation Law je „restoring marine habitats such as seagrass beds or sediment bottoms that deliver significant benefits, including for climate change mitigation, and restoring the habitats of iconic marine species such as dolphins and porpoises, sharks and seabirds.“ https://environment.ec.europa.eu/topics/nature-and-biodiversity/nature-restoration-law_en Neuvrštavanje konkretnih mjera za ograničavanje ili reguliranje aktivnosti koje mogu utjecati na livade posidonije smatramo velikim propustom ovog dokumenta, i značajnom neusklađenošću s važećim strategijama i zakonodavnim okvirom Europske unije. Prihvaćen Dokument dorađen sukladno prijedlogu.
37 Pan, udruga za zaštitu okoliša i prirode 2. Jačanje kapaciteta za provedbu upravljanja i zaštite morskog okoliša i obalnog područja, 2.3. Mjere za identificiranje i valoriziranje prioritetnih područja za očuvanje bioraznolikosti morskog okoliša i obalnog područja Podržavamo komentar Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce, te stoga isto navodimo i kao komentar Udruge za zaštitu okoliša i prirode Pan (Eko Pan): Smatramo kako je potrebno uvođenje dodatne mjere 2.3.X. Ograničiti ili regulirati aktivnosti koje mogu utjecati na livade posidonije. Naime, u okviru mjere 2.3.2. jasno je opisana važnost livada posidonije, koraligena i maërla te stupanj njihove ugroženosti, dok su konkretne mjere za ograničavanje ili reguliranje aktivnosti koje mogu utjecati na ova staništa raspisane samo za koraligen. Livade posidonije su jedno od najugroženijih morskih staništa Jadrana, daleko više ugrožene ljudskim aktivnostima nego je to koraligen (sidrenje, ribolov, rekreacijski ribolov, izgradnja infrastrukture i dr.). Livade posidonije su prioritetno stanište prema Direktivi o staništima, a EU strategija za bioraznolikost do 2030. posebno naglašava očuvanje ekosustava i staništa koja učinkovito pohranjuju ugljik, poput livada posidonije. Jedan od ciljeva nedavno usvojenog EU Nature Resturation Law je „restoring marine habitats such as seagrass beds or sediment bottoms that deliver significant benefits, including for climate change mitigation, and restoring the habitats of iconic marine species such as dolphins and porpoises, sharks and seabirds.“ https://environment.ec.europa.eu/topics/nature-and-biodiversity/nature-restoration-law_en Neuvrštavanje konkretnih mjera za ograničavanje ili reguliranje aktivnosti koje mogu utjecati na livade posidonije smatramo velikim propustom ovog dokumenta, i značajnom neusklađenošću s važećim strategijama i zakonodavnim okvirom Europske unije. Prihvaćen Dokument dorađen sukladno prijedlogu.
38 Društvo 20000 milja 2. Jačanje kapaciteta za provedbu upravljanja i zaštite morskog okoliša i obalnog područja, 2.3. Mjere za identificiranje i valoriziranje prioritetnih područja za očuvanje bioraznolikosti morskog okoliša i obalnog područja Podržavamo prijedlog Udruge Sunce te smatramo kako je potrebno uvođenje dodatne mjere 2.3.X. Ograničiti ili regulirati aktivnosti koje mogu utjecati na livade posidonije. Naime, u okviru mjere 2.3.2. jasno je opisana važnost livada posidonije, koraligena i maërla te stupanj njihove ugroženosti, dok su konkretne mjere za ograničavanje ili reguliranje aktivnosti koje mogu utjecati na ova staništa raspisane samo za koraligen. Livade posidonije su jedno od najugroženijih morskih staništa Jadrana, daleko više ugrožene ljudskim aktivnostima nego je to koraligen (sidrenje, ribolov, rekreacijski ribolov, izgradnja infrastrukture i dr.). Livade posidonije su prioritetno stanište prema Direktivi o staništima, a EU strategija za bioraznolikost do 2030. posebno naglašava očuvanje ekosustava i staništa koja učinkovito pohranjuju ugljik, poput livada posidonije. Jedan od ciljeva nedavno usvojenog EU Nature Resturation Law je „restoring marine habitats such as seagrass beds or sediment bottoms that deliver significant benefits, including for climate change mitigation, and restoring the habitats of iconic marine species such as dolphins and porpoises, sharks and seabirds.“ https://environment.ec.europa.eu/topics/nature-and-biodiversity/nature-restoration-law_en Neuvrštavanje konkretnih mjera za ograničavanje ili reguliranje aktivnosti koje mogu utjecati na livade posidonije smatramo velikim propustom ovog dokumenta, i značajnom neusklađenošću s važećim strategijama i zakonodavnim okvirom Europske unije Prihvaćen Dokument dorađen sukladno prijedlogu.
39 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce 2. Jačanje kapaciteta za provedbu upravljanja i zaštite morskog okoliša i obalnog područja, 2.3. Mjere za identificiranje i valoriziranje prioritetnih područja za očuvanje bioraznolikosti morskog okoliša i obalnog područja Smatramo kako je potrebno uvođenje dodatne mjere 2.3.X. Ograničiti ili regulirati aktivnosti koje mogu utjecati na livade posidonije. Naime, u okviru mjere 2.3.2. jasno je opisana važnost livada posidonije, koraligena i maërla te stupanj njihove ugroženosti, dok su konkretne mjere za ograničavanje ili reguliranje aktivnosti koje mogu utjecati na ova staništa raspisane samo za koraligen. Livade posidonije su jedno od najugroženijih morskih staništa Jadrana, daleko više ugrožene ljudskim aktivnostima nego je to koraligen (sidrenje, ribolov, rekreacijski ribolov, izgradnja infrastrukture i dr.). Livade posidonije su prioritetno stanište prema Direktivi o staništima, a EU strategija za bioraznolikost do 2030. posebno naglašava očuvanje ekosustava i staništa koja učinkovito pohranjuju ugljik, poput livada posidonije. Jedan od ciljeva nedavno usvojenog EU Nature Resturation Law je „restoring marine habitats such as seagrass beds or sediment bottoms that deliver significant benefits, including for climate change mitigation, and restoring the habitats of iconic marine species such as dolphins and porpoises, sharks and seabirds.“ https://environment.ec.europa.eu/topics/nature-and-biodiversity/nature-restoration-law_en Neuvrštavanje konkretnih mjera za ograničavanje ili reguliranje aktivnosti koje mogu utjecati na livade posidonije smatramo velikim propustom ovog dokumenta, i značajnom neusklađenošću s važećim strategijama i zakonodavnim okvirom Europske unije. Prihvaćen Dokument dorađen sukladno prijedlogu.
40 Marina Markovic 1.2.Mjere za unaprjeđenje regulatornog okvira i usklađivanje pojmova koji se tiču upravljanja i zaštite morskog okoliša i obalnog područja, 1.2.2. Razraditi dodatne normativne preduvjete za daljnji razvoj prostornog planiranja mora U zakonodavni okvir predlažemo dodati novu odluku u okviru Barcelonske konvencije koju je i Hrvatska potvrdila na COP23: Conceptual Framework for Implementing Marine Spatial Planning in the Mediterranean (Odluka IG.26/10) - 23ig26_22_2610_eng.pdf (unep.org) Djelomično prihvaćen Prijedlog dodavanja Odluke o konceptualnom okviru primjene morskog prostornog planiranja u Sredozemlju usvojen na način da je ista dodana u dio elementa mjere 1.2.2. Veza s drugim strategijama.
41 Marina Markovic 1.1.Mjere za uspostavu sustava za koordinirano, participativno i transparentno dogovaranje i odlučivanje o korištenju obalnih i morskih resursa, 1.1.5. Formulirati prioritetne potrebe za pograničnu i širu međunarodnu suradnju u zaštiti morskog okoliša i upravljanju obalnim područjem u okviru postojećih regionalnih koordinacijskih tijela te EU programa teritorijalne suradnje U Opravdanje za mjeru – uz ODMS predlažemo spomenuti i Integralni program za praćenje i procjenu stanja Sredozemnog mora i obale (IMAP IG.22/7) koji je potvrđen od svih ugovornih strana Barcelonske konvencije, pa tako i Hrvatske (već je spomenut kod mjere 2.1.4). Tako da rečenica glasi: ODMS, slično kao i Integralni program za praćenje i procjenu stanja Sredozemnog mora i obale, propisuju kako zbog prekogranične naravi morskog okoliša države članice trebaju surađivati da bi osigurale usklađen razvoj morskih strategija za svaku morsku regiju ili podregiju. Prihvaćen Dokument dorađen sukladno prijedlogu.
42 Udruga Zelena Istra PROGRAM MJERA ZAŠTITE I UPRAVLJANJA MORSKIM OKOLIŠEM I OBALNIM PODRUČJEM REPUBLIKE HRVATSKE DO 2027., MJERE Podržavamo komentar Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce, te stoga isto navodimo i kao komentar Udruge Zelena Istra: Smatramo kako je nužno razviti posebnu mjeru koja će se baviti pitanjem unaprjeđenja zbrinjavanja otpadnih voda, s izvora s kopna i iz brodova. Ovaj značajan problem očuvanja morskog okoliša se čak ni ne spominje u niti jednoj od predloženih mjera. Nije prihvaćen Predmetni nacrt već sadrži postojeće mjere iz sektora vodnog gospodarstva i pomorstva koje doprinose uspostavi ciljeva Okvirne direktive o vodama i Okvirne direktive o pomorskoj strategiji, a nalaze se u prilozima dokumenta.
43 Pan, udruga za zaštitu okoliša i prirode PROGRAM MJERA ZAŠTITE I UPRAVLJANJA MORSKIM OKOLIŠEM I OBALNIM PODRUČJEM REPUBLIKE HRVATSKE DO 2027., MJERE Podržavamo komentar Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce, te stoga isto navodimo i kao komentar Udruge za zaštitu okoliša i prirode Pan (Eko Pan): Smatramo kako je nužno razviti posebnu mjeru koja će se baviti pitanjem unaprjeđenja zbrinjavanja otpadnih voda, s izvora s kopna i iz brodova. Ovaj značajan problem očuvanja morskog okoliša se čak ni ne spominje u niti jednoj od predloženih mjera. Nije prihvaćen Predmetni nacrt već sadrži postojeće mjere iz sektora vodnog gospodarstva i pomorstva koje doprinose uspostavi ciljeva Okvirne direktive o vodama i Okvirne direktive o pomorskoj strategiji, a nalaze se u prilozima dokumenta.
44 Društvo 20000 milja PROGRAM MJERA ZAŠTITE I UPRAVLJANJA MORSKIM OKOLIŠEM I OBALNIM PODRUČJEM REPUBLIKE HRVATSKE DO 2027., MJERE Podržavamo komentar Udruge Sunce kako je nužno razviti posebnu mjeru koja će se baviti pitanjem unaprjeđenja zbrinjavanja otpadnih voda, s izvora s kopna i iz brodova. Ovaj značajan problem očuvanja morskog okoliša se čak ni ne spominje u niti jednoj od predloženih mjera Nije prihvaćen Predmetni nacrt već sadrži postojeće mjere iz sektora vodnog gospodarstva i pomorstva koje doprinose uspostavi ciljeva Okvirne direktive o vodama i Okvirne direktive o pomorskoj strategiji, a nalaze se u prilozima dokumenta.
45 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce PROGRAM MJERA ZAŠTITE I UPRAVLJANJA MORSKIM OKOLIŠEM I OBALNIM PODRUČJEM REPUBLIKE HRVATSKE DO 2027., MJERE Smatramo kako je nužno razviti posebnu mjeru koja će se baviti pitanjem unaprjeđenja zbrinjavanja otpadnih voda, s izvora s kopna i iz brodova. Ovaj značajan problem očuvanja morskog okoliša se čak ni ne spominje u niti jednoj od predloženih mjera. Nije prihvaćen Predmetni nacrt već sadrži postojeće mjere iz sektora vodnog gospodarstva i pomorstva koje doprinose uspostavi ciljeva Okvirne direktive o vodama i Okvirne direktive o pomorskoj strategiji, a nalaze se u prilozima dokumenta.
46 Marina Markovic UVOD, Interakcija s klimatskim promjenama S obzirom da u ovom poglavlju spominjete zonu odmaka ili tzv. „set-back“ zone, kao što to propisuje Protokol o IUOP-u, možda se može staviti u fusnotu i poveznica na znanstveni članak koji razmatra doprinose primjene setback zone: "The effectiveness of setback zones for adapting to sea-level rise in Croatia" - https://link.springer.com/article/10.1007/s10113-020-01628-3 Prihvaćen Dokument dorađen sukladno prijedlogu.
47 Marina Markovic UVOD, Interakcija s klimatskim promjenama MedECCov izvještaj o klimatskim promjenama navodi nešto više podizanje razine mora za Mediteran, nego je trenutno u tekstu (u tekstu stoji do 65 cm do 2100 godine), dok u MAR1 izvještaju stoji: "Around 2100, depending on the scenario, the basin mean sea level will likely be 37-90 cm higher than at the end of the 20th century, with a small probability of being over 110 cm (medium confidence)." https://www.medecc.org/wp-content/uploads/2021/05/MedECC_MAR1_SPM_ENG.pdf Molimo korigirati. Prihvaćen Dokument dorađen sukladno prijedlogu.
48 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce UVOD, Analiza troškova provedbe Programa mjera U čitavom dokumentu potrebno je revidirati iznose troškova provedbe mjera, za one mjere koje smo uspjeli pregledati u ovom kratkom roku i procijeniti sukladno našem iskustvu su uglavnom podcijenjeni. Primljeno na znanje Trošak provedbe mjera će biti revaloriziran u ovisnosti porastu cijene troškova/ekonomskom pritisku u trenu početka provedbe mjere/aktivnosti, sve u skladu s planiranim sredstvima u proračunima.
49 Marina Markovic PROGRAM MJERA ZAŠTITE I UPRAVLJANJA MORSKIM OKOLIŠEM I OBALNIM PODRUČJEM REPUBLIKE HRVATSKE DO 2027., UVOD Ako je moguće, dodati legendu Tablice 1 biti prije same tablice, ispod naslova. To nije uobičajeno, ali ovako se tablica, koja se proteže na nekoliko stranica, čita u raznim bojama bez da je jasno što one znače – to se vidi tek nakon čitanja tablice. Zato smatramo da je najbolje da legenda bude na početku, jer su onda stvari puno jasnije, a čitanje puno lakše. Prihvaćen Dokument dorađen sukladno prijedlogu.
50 Marina Markovic PROGRAM MJERA ZAŠTITE I UPRAVLJANJA MORSKIM OKOLIŠEM I OBALNIM PODRUČJEM REPUBLIKE HRVATSKE DO 2027., PREDGOVOR Gotovo sve poveznice u tekstu su jako duge. Ako je moguće, prebaciti ih u fusnote radi bolje protočnosti i lakšeg čitanja teksta Prihvaćen Dokument dorađen sukladno prijedlogu.
51 Kaja Jeličić PROGRAM MJERA ZAŠTITE I UPRAVLJANJA MORSKIM OKOLIŠEM I OBALNIM PODRUČJEM REPUBLIKE HRVATSKE DO 2027. U nacrtu programa su jasno postavljeni ciljevi, strategije i mjere za očuvanje ekosustava, prevenciju onečišćenja te zaštitu obalnih područja. Proračuni i resursi detaljno su razmotreni kako bi se osigurala učinkovita provedba programa. Naglasak je stavljen na međunarodnu suradnju kao ključni faktor za rješavanje glavnih problema današnjice. Implementacija ovog programa bi imala pozitivan utjecaj na zajednicu i okoliš, pridonoseći rješavanju ključnih izazova s kojima se suočavamo. Primljeno na znanje primljeno na znanje
52 Ana Stuparić PROGRAM MJERA ZAŠTITE I UPRAVLJANJA MORSKIM OKOLIŠEM I OBALNIM PODRUČJEM REPUBLIKE HRVATSKE DO 2027. Program je mjere zaštite i upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem Republike Hrvatske dobro osmišljen. Smatram da je naglasak stavljen na najbitniji dio, a to je očuvanje morskog okoliša. Balastne vode nam stvaraju veliki problem u onečišćenju mora pa bih ja naglasak stavila na rješavanje tog dijela. Također je važna zaštita obalnog područja. Strani turisti često prisvajaju dio pomorskog dobra svojim parcelama što stvara jednako velik problem kao i balastne vode. Predlažem da se koliko god je moguće pojača nadzor inspekcijskih i čuvarskih službi kako bi nam obala i dalje ostala lijepa i posjećena. Primljeno na znanje Vezano uz prijedloge stavljanja naglaska na rješavanje problema balastnih voda te jačanje nadzora, ovaj dokument uključuje mjere vezane uz navedene tematike što uključuje mjere 3.6.1., 3.6.2. i 3.6.3. za balastne vode te mjeru 2.5.2., 2.5.3., 2.5.4., 3.2.1. i 3.2.2.
53 Lovro Rupić PROGRAM MJERA ZAŠTITE I UPRAVLJANJA MORSKIM OKOLIŠEM I OBALNIM PODRUČJEM REPUBLIKE HRVATSKE DO 2027. Podržavam ovaj program jer smatram da je obalno i priobalno područje Hrvatske jedno od naših najvećih bogatstava te je također turizam na tim područjima najveći državni prihod. Iz tog razloga mislim da bi trebali staviti fokus na očuvanje ekosustava tih područja, svih planina, svih živih bića, čistoće mora i sl. Na taj način sačuvali bi vrijednosti ljepote države, mnoga živa bića te bio život na tim mjestima bio bolji i ljepši što bi automatski privuklo više turista. Primljeno na znanje primljeno na znanje
54 Dora Ljubić PROGRAM MJERA ZAŠTITE I UPRAVLJANJA MORSKIM OKOLIŠEM I OBALNIM PODRUČJEM REPUBLIKE HRVATSKE DO 2027. U ovom predlošku programa su elegantno izloženi ciljevi, strategije, mjere, financijski planovi, resursi i ostali ključni čimbenici nužni za ostvarivanje planiranih inicijativa. Poseban naglasak stavljen je na očuvanje ekosustava, sprječavanje onečišćenja, zaštitu obalnih područja te potrebu za međunarodnom suradnjom, što su bitni čimbenici u rješavanju suvremenih problema. Primljeno na znanje primljeno na znanje
55 Kaja Amidžić PROGRAM MJERA ZAŠTITE I UPRAVLJANJA MORSKIM OKOLIŠEM I OBALNIM PODRUČJEM REPUBLIKE HRVATSKE DO 2027. U ovom nacrtu programa lijepo su izneseni ciljevi, strategije i mjere, proračuni i resursi i razni drugi činjenice krucijalne za provođenje ovakvog nacrta. Također, fokusira se na očuvanje ekosustava, prevencija onečišćenja, zaštitu obalnih područja i međunarodna suradnja što su bitni faktori za glavne probleme današnjice. Smatram da provođenje ovakvog programa bi pridonjelo zajednici i našem okruženju. Primljeno na znanje primljeno na znanje