Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Tehnički propis o izmjeni Tehničkog propisa o građevnim proizvodima

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 MIHAELA ZAMOLO TEHNIČKI PROPIS, PRILOG I. Generalne primjedbe na PRILOG I u eSavjetovanju Potrebno je ažurirati cijeli Prilog I, a ne samo promijeniti izdanja za četiri norme i dodati dvije nove norme (sve vezano za beton i cement)... U prilogu se nalazi oko 50 norma specifikacija starog izdanja koje nije važeće, nisu ažurirane i nedostaje velik broj norma specifikacija koje nisu do sada bile na popisu (zadnje ažuriran popis je iz 2019 godine). Ažurirani Prilog I s novim izdanjima norma (oko 50) i novim normama specifikacijama (oko 100) u Ministarstvo je ispred GOT-a posla E. Barišić, i isti Prilog I je poslala Hrvatska komora inženjera građevinarstva (na prijedlog GOT-a).. Važeće norme važne su projektantima, proizvođačima, uvoznicima, izvođačima. Ako popis nema smisla i ako je potreban samo za upotrebu domaćim proizvođačima onda sve norme specifikacija za proizvode koje ne proizvode domaći proizvođači (danas, sutra će možda proizvoditi) treba maknuti s popisa i navesti da se taj popis odnosi samo na norme specifikacija za proizvode koje proizvode domaći proizvođači. Norme sa starim, nevažećim, izdanjima ne smiju biti na popisu jer su „obmanjujuće“. U Repozitoriju HZN-a postoje aktivne norme koje imaju druga izdanja. Što ćemo s proizvodima koji dolaze iz država članica EU i koji bi se mogli i morali staviti na raspolaganje na tržište u skladu s Uredbom (EU) 2019/515? Zar ćemo zabraniti njihovu uporabu i tražiti proizvode proizvedene prema starim izdanjima koje vjerojatno nitko u državama članicama više ne proizvodi? Koja svojstva će u projektima navoditi projektanti? Stara svojstva, a proizvoda možda takvih nema na tržištu. Zašto je tako dug početak primjene i završetak razdoblja istodobnog postojanja navedenih norma (1 9.2024.i 31.12. 2027.? To nikako nije u duhu dekarbonizacije (cement) i unaprijeđenja nacionalnih zahtjeva za beton. (HRN 1128).. Dodatno postavljam nekoliko pitanja 1. Kako će se postupiti s proizvodima na koje se primjenjuje Uredba (EU) 2019/515 ako se ne ažurira Prilog I, a kako se navodi u Zakonu? Zakon o građevnim proizvodima (NN 76/13, 30/14, 130/17, 39/19, 118/20) Članak 2. Ovim Zakonom osigurava se provedba sljedećih akata Europske unije: – Uredbe (EZ) br. 765/2008 …., – Uredbe (EU) br. 305/2011……, – Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 568/2014 …., – Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 574/2014 …., – Uredbe (EU) 2019/515 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. ožujka 2019. o uzajamnom priznavanju robe koja se zakonito stavlja na tržište u drugoj državi članici i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 764/2008 (Tekst značajan za EGP) (SL L 91/1, 29. 3. 2019.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2019/515), članka 54. (1) Građevni proizvodi na koje se ne odnosi Uredba (EU) br. 305/2011, a zakonito su stavljeni na tržište u drugoj državi članici Europske unije ili Turskoj, ili građevni proizvodi koji su podrijetlom i zakonito stavljeni na tržište u državi EFTA-e koja je ugovorna stranka Sporazuma o EGP-u, smatraju se kompatibilnima u pogledu primjene Uredbe (EU) 2019/515 od 19. ožujka 2019. o uzajamnom priznavanju robe koja se zakonito stavlja na tržište u drugoj državi članici i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 764/2008.«. (3) Ako gospodarski subjekt koji stavlja građevni proizvod iz stavka 1. ovoga članka na raspolaganje na tržište unutar granica Republike Hrvatske ne dostavi izjavu o uzajamnom priznavanju u skladu s Uredbom (EU) 2019/515, dostavlja dokumentaciju i informacije u skladu s člankom 5. stavcima 5. i 6. Uredbe (EU) 2019/515. (5) Postupci i pravila u smislu primjene Uredbe (EU) 2019/515, a koji se odnose na stavljanje na raspolaganje na tržište unutar granica Republike Hrvatske na proizvode iz stavka 1. ovoga članka, propisuju se pravilnikom iz članka 55. ovoga Zakona.« Napomena: odnosi se na Pravilnik o tijelima, dokumentaciji i postupcima tržišta građevnih proizvoda (NN 118/19) koji je donesen prije izmjene Zakona (NN 118/20) koji ne sadrži nikakve odredbe. Dopuna i izmjena nije donesena. 2. Kako će se odrediti svojstva i bitne značajke građevnih proizvoda, provesti ispitivanja i izdati rješenja kako navodi tehnički propis ako se ne ažurira Prilog I? Tehnički propis o građevnim proizvodima (NN 35/18, 104/19) Svojstva i bitne značajke građevnih proizvoda Članak 6. (1) Građevni proizvodi moraju imati svojstva i bitne značajke propisane propisom kojim se uređuje gradnja, posebnim tehničkim propisima i posebnim propisima kojima su uređeni građevni proizvodi te moraju ispunjavati druge zahtjeve propisane ovim Propisom. (2) Svojstva i bitne značajke građevnih proizvoda moraju biti specificirane prema tehničkim specifikacijama ovisno o njihovoj namjeravanoj uporabi. (3) Tehničke specifikacije iz stavka 2. ovoga članka za: – građevne proizvode u usklađenom području sadržane su u prilozima posebnog propisa kojim se utvrđuju tehničke specifikacije za građevne proizvode u usklađenom području i – građevne proizvode u neusklađenom području sadržane su u Prilogu I. i II. ovoga Propisa. Ispitivanje Članak 9. (1) Ispitivanje građevnih proizvoda uređeno je i provodi se prema: – normama ili metodama ispitivanja na koje upućuju tehničke specifikacije iz Priloga I. i II. ovoga Propisa: za građevne proizvode u neusklađenom području Izdana rješenja Članak 23. (5) Za građevne proizvode čija svojstva i bitne značajke moraju odgovarati normama iz Priloga I. ovoga Propisa, postupci ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava provode se u skladu s datumom početka primjene norme i datumom završetka razdoblja istodobnog postojanja naznačenim u Prilogu I ovoga Propisa. 3.Kako će se udovoljiti zahtjevima za projektiranje konstrukcija ako se ne ažurira Prilog I Tehnički propis za građevinske konstrukcije (NN 17/17,75/20, 7/22) Građevni proizvodi Članak 17. (1) Građevni proizvodi koji se ugrađuju u građevinsku konstrukciju moraju imati svojstva u odnosu na njihove bitne značajke određena projektom građevinske konstrukcije, posebnim pravilima propisanim ovim Propisom za pojedine vrste konstrukcija i posebnim propisima kojima je uređeno područje građevnih proizvoda. (3) Tvornički proizveden građevni proizvod može se ugraditi u građevinsku konstrukciju ako je za njega dokazana uporabljivost u skladu s projektom građevinske konstrukcije i ako ispunjava zahtjeve posebnog propisa kojim je uređeno područje građevnih proizvoda. Predgotovljeni elementi Članak 18. (2) Svojstva predgotovljenog elementa u odnosu na njegove bitne značajke i drugi zahtjevi te dokazivanje uporabljivosti predgotovljenog elementa izrađenog prema projektu građevinske konstrukcije, određuju se odnosno provode u skladu s tim projektom te posebnim propisom kojim je uređeno područje građevnih proizvoda. (3) Svojstva predgotovljenog elementa u odnosu na njegove bitne značajke i drugi zahtjevi te ocjenjivanje i provjera stalnosti svojstava predgotovljenog elementa proizvedenog prema tehničkoj specifikaciji, određuju se odnosno provodi prema toj specifikaciji te odredbama posebnog propisa kojim je uređeno područje građevnih proizvoda. Izbor materijala i građevnih proizvoda Članak 77. Za zidane konstrukcije rabe se materijali i građevni proizvodi koji su navedeni u hrvatskoj normi HRN EN 1996-1-1, a čija su svojstva u skladu s odgovarajućim tehničkim specifikacijama na koje upućuje ova hrvatska norma i poseban propis. Napomena. Odabrano iz teksta propisa za „zidane konstrukcije“, jednako se tako navodi za sve druge vrste konstrukcija. 4. Gdje će projektanti, proizvođači, uvoznici (Uredba (EU) 2019/515), izvođači naći norme iz Priloga koje su starog izdanja? HZN mora prihvatiti nova izdanja norma koje izdaje CEN zbog osiguranja slobodnog kretanja roba (temeljna načela Ugovora o funkcioniranju EU). Nije prihvaćen Ne prihvaća se. 1. Ističe se da nema nevažećih, neažuriranih normi, niti starih nevažećih izdanja normi. Naime, na temelju članka 17. Zakona o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19), tehničkim propisima se razrađuju odnosno određuju svojstva koja moraju imati građevni proizvodi u odnosu na njihove bitne značajke (na način da se u tehničkom propisu uputi na normu proizvoda radi nemogućnosti donošenja tolikog broja tehničkih propisa), a ne normama (s ranijim ili kasnijim izdanjem) koje donosi Hrvatski zavod za norme. 2. Neupitno je da su zahtjevi za građevne proizvode, a koji su sadržani u tehničkim specifikacijama na koje upućuju tehnički propisi, jedini mjerodavni i važeći kada je riječ o građevnim proizvodima. Upravo je time osigurana jedinstvenost postupanja pri provođenju ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava građevnih proizvoda, od strane odobrenih tijela, kao i pri projektiranju i ugradnji građevnih proizvoda, što nadalje omogućuje jednostavniju kontrolu i nadzor (uređen sustav i osiguravanje provedbe propisa). 3. Za trenutno uređene zahtjeve za građevne proizvode (koji su uređeni tehničkim specifikacijama iz Priloga I. Tehničkog propisa o građevnim proizvodima) nije utvrđeno da negativno utječu na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevine, stoga nema potrebe za promjenom zahtjeva za građevne proizvode (odnosno za izmjenom postojećih tehničkih specifikacija), osim ako proizvođači ne iskažu svoj interes u svezi određenih promjena. 4. Neupitna je obveza Republike Hrvatske, a u konkretnom slučaju je izražena i zadaća ovoga Ministarstva da u okvirima svoga djelokruga rada, osigura dva bitna aspekta; kako ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevine, tako i funkcioniranje gospodarstva čuvajući interese svojih proizvođača. Slijedom navedenoga, izmjenama TPGP u cilju dodavanja pojedinih tehničkih specifikacija odnosno novih izdanja pojedinih normi, pristupilo se je na temelju pozitivno ocijenjenog zahtjeva Gospodarskog interesnog udruženja CROATIA CEMENT (uključuje hrvatske tvornice cementa: CEMEX Hrvatska d.d., HOLCIM (Hrvatska) d.o.o., NEXE d.d. i Calucem d.o.o.), za uvrštavanjem pojedinih normi u Tehnički propis o građevnim proizvodima, kojima će se omogućiti proizvodnja novih tipova cementa koje odlikuje smanjeni ugljični otisak, iz čega proizlazi interes hrvatske cementne industrije i ispunjavanje 7. temeljnog zahtjeva za građevine; Održiva uporaba prirodnih izvora, koji uređuje da građevine moraju biti projektirane, izgrađene i uklonjene tako da je uporaba prirodnih izvora održiva, te između ostaloga moraju zajamčiti i uporabu okolišu prihvatljivih sirovina. Nadalje, vezano uz komentare koji se odnose na početak primjene i završetak razdoblja istodobnog postojanja norma, daje se sljedeće očitovanje: 1. Postupanje po novim normama, kojima se omogućuje proizvodnja novih tipova cementa koje odlikuje smanjeni ugljični otisak, moguće je od 1.9.2024. godine, što je realan datum obzirom na potrebu provođenja postupka notificiranja (TRIS) Tehničkog propisa, u kojem postupku je propis u stanju mirovanja tijekom 3 mjeseca. Također, datum završetka razdoblja istodobnog postojanja je 31.12.2027. godine, što odgovara datumu iskazanom od proizvođača kao potrebnom vremenu za njegovu prilagodbu (troškovi opreme, edukacije, certificiranja). 2. Ističe se da se dodavanjem norme u Tehnički propis o građevnim proizvodima, norma postaje obavezna za primjenu, iz čega se prepoznaje direktan utjecaj na poslovanje proizvođača građevnih proizvoda u vidu povećanja obima poslovanja proizvodnjom novih tipova cementa, tako i potrebu osiguravanja dodatnih troškova za moguće potrebnu edukaciju osoblja i nabavu dodatne opreme u svrhu proizvodnje te certificiranja proizvoda ili certificiranja sukladnosti kontrole tvorničke proizvodnje u skladu s tim normama. Slijedom navedenoga, navedenim prijelaznim rokom su očuvani interesi svih zainteresiranih strana na koje se reflektira donošenje novih normi; moguće je postupanje po novim normama neposredno po donošenju tehničkog propisa, a i osigurano je očuvanje poslovanja proizvođača koji se za to moraju još pripremiti. Nadalje, vezano uz komentare koji se odnose na primjenu Uredbe (EU) 2019/515, daje se sljedeće očitovanje: 1. Iz navedenih upita prepoznaje se nerazumijevanje/ nepoznavanje Uredbe (EU) 2019/515. Cilj Uredbe (EU) 2019/515 je ojačati funkcioniranje jedinstvenog tržišta poboljšanjem primjene načela uzajamnog priznavanja i uklanjanjem neopravdanih prepreka trgovini (članak 1. stavak 1. Uredbe). Uredba (EU) 2019/515, između ostalih proizvoda, odnosi se i na sve građevne proizvode na koje se ne odnosi Uredba (EU) br.305/2011. Takvi proizvodi su u neusklađenom području i svaka država članica EU donosi svoje nacionalne propise glede istih. Posljedično navedenom, države članice nemaju propisane iste tehničke specifikacije, već su u ovisnosti o situaciji i stanju gospodarstva te pripremljenosti svojih proizvođača propisali one zahtjeve i tehničke specifikacije građevnih proizvoda koji njima odgovaraju u svrhu očuvanja gospodarstva svoje zemlje. Upravo radi toga, u cilju osiguravanja sloboda kretanja roba na zajedničkom tržištu EU, uzimajući u obzir navedene aspekte različitosti svake države članice, kao instrument priznavanja takvih građevnih proizvoda, donesena je Uredba (EU) 2019/515. Naime, navedena Uredba omogućava da se svaki građevni proizvod iz neusklađenog područja, može staviti bez dodatnih ispitivanja, na zajedničko tržište EU. (Radi očuvanja svojih nacionalnih interesa i svojih proizvođača pojedine države članice krše odredbe Uredbe (EU) 2019/515, traže dodatna ispitivanja i ne obaziru se na troškove kazni koje pri tome plaćaju.) Stoga, nije jasna poveznica upućivanja na norme ranijeg izdanja i navedenu Uredbu. 2. Također, ističe se da je obveza notificiranja propisa (TRIS) provedena i za Tehnički propis o građevnim proizvodima („Narodne novine“ broj 35/18 i 104/19), kako je i navedeno u odredbama istog Tehničkog propisa. To nadalje ukazuje na činjenicu da niti Europska komisija niti države članice EU nisu u odredbama Tehničkog propisa o građevnim proizvodima našle prepreke slobodnom tržištu EU. Nadalje, vezano uz dani komentar koji se odnosi na projektiranje građevinskih konstrukcije, daje se sljedeće očitovanje: Ističe se nejasnoća upita s obzirom na ono što se uređuje ovim Tehničkim propisom. - Napominjemo da PRILOG I. Tehničkog propisa za građevinske konstrukcije („Narodne novine" broj 17/17,75/20 i 7/22), sadržava POPIS NORMA ZA PROJEKTIRANJE GRAĐEVINSKIH KONSTRUKCIJA. - Naglašavamo da se odredbama Tehničkog propisa za građevinske konstrukcije ne uređuju građevni proizvodi, već se poziva na propise kojima su uređeni građevni proizvodi.
2 HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA TEHNIČKI PROPIS Hrvatska komora inženjera građevinarstva ukazuje na potrebu što hitnije cjelovite izmjene Tehničkog propisa o građevnim proizvodima - Prilog I. Popis neusklađenih normi (NN br. 35/2018, 104/2019) jer je nesporno da važeći Prilog I. Tehničkog propisa o građevnim proizvodima sadrži niz normi koje su nevažeće, nisu ažurirane i nedostaje veliki broj norma specifikacija koje nisu do sada bile na popisu. U vezi predmetnih izmjena navodimo da smo podržali inicijativu da se u Popis uvrste aktivne hrvatske norme za proizvodnju i primjenu cemenata koje je usvojio i HZN, a koje omogućuju primjenu cemenata s manjim ugljičnim otiskom u RH, te istovremeno brisanje norma koje su izvan snage. Međutim nije jasno iz kojeg razloga se pristupilo samo parcijalnoj izmjeni Priloga I. U okviru stručnih povjerenstava Komore razmatran je Prilog I. Tehiničkog propisa o građevnim proizvodima i nesporno je utvrđeno da je važeći Prilog I. porebno cjelovito izmijeniti odnosno dopuniti. Također stručnjaci Komore sudjelovali su i u formuliranju prijedloga za ažuriranje popisa neusklađenih norma u Tehničkom propisu za građevinske proizvode i u okviru Grupe ovlaštenih tijela za građevne proizvode (GOT-a) čija je inicijativa za ažuriranje neusklađenih norma u Tehničkom propisu za građevine proizvode sa ažuriranim Prilogom I. s novim izdanjima norma i novim normama specifikacijama upućena naslovljenom Ministarstvu 25. lipnja 2023. godine, kao i ponovljeni zahtjev od 15. prosinca 2023. godine. Norme sa starim nevažećim izdanjima ne smiju biti na popisu i to znatno otežava rad projektantima. Također nije jasno iz kojih razloga je propisano tako dugo prijelazno razdoblje za početak primjene i završetak razdoblja istodobnog važenja navedenih normi. To ne pridonosi postizanju ciljeva dekarbonizacije. Dodatno se postavljaju pitanja: 1. kako će se postupiti s proizvodima na koje se primjenjuje Uredba (EU) 2019/515 ako se ne ažurira Prilog I, a kako se navodi u Zakonu o građevinim proizvodima (članci 2. i 54.), 2. kako će se odrediti svojstva i bitne značajke građevnih proizvoda, provesti ispitivanja i izdati rješenja kako navodi Tehnički propis o građevnim proizvodima ako se ne ažurira Prilog I. (članci 6., 9., 23., 17., 18., 77), 3. gdje će projektanti, proizvođači, uvoznici Uredba (EU) 2019/515 i izvođači naći norme iz Priloga koje su starog izdanja jer HZN mora prihvatiti nova izdanja norma koje izdaje CEN zbog osiguranja slobodnog kretanja roba. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. 1. Ističe se da nema nevažećih, neažuriranih normi, niti starih nevažećih izdanja normi. Naime, na temelju članka 17. Zakona o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19), tehničkim propisima se razrađuju odnosno određuju svojstva koja moraju imati građevni proizvodi u odnosu na njihove bitne značajke (na način da se u tehničkom propisu uputi na normu proizvoda radi nemogućnosti donošenja tolikog broja tehničkih propisa), a ne normama (s ranijim ili kasnijim izdanjem) koje donosi Hrvatski zavod za norme. 2. Neupitno je da su zahtjevi za građevne proizvode, a koji su sadržani u tehničkim specifikacijama na koje upućuju tehnički propisi, jedini mjerodavni i važeći kada je riječ o građevnim proizvodima. Upravo je time osigurana jedinstvenost postupanja pri provođenju ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava građevnih proizvoda, od strane odobrenih tijela, kao i pri projektiranju i ugradnji građevnih proizvoda, što nadalje omogućuje jednostavniju kontrolu i nadzor (uređen sustav i osiguravanje provedbe propisa). 3. Za trenutno uređene zahtjeve za građevne proizvode (koji su uređeni tehničkim specifikacijama iz Priloga I. Tehničkog propisa o građevnim proizvodima) nije utvrđeno da negativno utječu na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevine, stoga nema potrebe za promjenom zahtjeva za građevne proizvode (odnosno za izmjenom postojećih tehničkih specifikacija), osim ako proizvođači ne iskažu svoj interes u svezi određenih promjena. 4. Neupitna je obveza Republike Hrvatske, a u konkretnom slučaju je izražena i zadaća ovoga Ministarstva da u okvirima svoga djelokruga rada, osigura dva bitna aspekta; kako ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevine, tako i funkcioniranje gospodarstva čuvajući interese svojih proizvođača. Slijedom navedenoga, izmjenama TPGP u cilju dodavanja pojedinih tehničkih specifikacija odnosno novih izdanja pojedinih normi, pristupilo se je na temelju pozitivno ocijenjenog zahtjeva Gospodarskog interesnog udruženja CROATIA CEMENT (uključuje hrvatske tvornice cementa: CEMEX Hrvatska d.d., HOLCIM (Hrvatska) d.o.o., NEXE d.d. i Calucem d.o.o.), za uvrštavanjem pojedinih normi u Tehnički propis o građevnim proizvodima, kojima će se omogućiti proizvodnja novih tipova cementa koje odlikuje smanjeni ugljični otisak, iz čega proizlazi interes hrvatske cementne industrije i ispunjavanje 7. temeljnog zahtjeva za građevine; Održiva uporaba prirodnih izvora, koji uređuje da građevine moraju biti projektirane, izgrađene i uklonjene tako da je uporaba prirodnih izvora održiva, te između ostaloga moraju zajamčiti i uporabu okolišu prihvatljivih sirovina. Nadalje, vezano uz komentare koji se odnose na prijelazno razdoblje očituje se da: 1. Postupanje po novim normama, kojima se omogućuje proizvodnja novih tipova cementa koje odlikuje smanjeni ugljični otisak, moguće je od 1.9.2024. godine, što je realan datum obzirom na potrebu provođenja postupka notificiranja (TRIS) Tehničkog propisa, u kojem postupku je propis u stanju mirovanja tijekom 3 mjeseca. Također, datum završetka razdoblja istodobnog postojanja je 31.12.2027. godine, što odgovara datumu iskazanom od proizvođača kao potrebnom vremenu za njegovu prilagodbu (troškovi opreme, edukacije, certificiranja). 2. Ističe se da se dodavanjem norme u Tehnički propis o građevnim proizvodima, norma postaje obavezna za primjenu, iz čega se prepoznaje direktan utjecaj na poslovanje proizvođača građevnih proizvoda u vidu povećanja obima poslovanja proizvodnjom novih tipova cementa, tako i potrebu osiguravanja dodatnih troškova za moguće potrebnu edukaciju osoblja i nabavu dodatne opreme u svrhu proizvodnje te certificiranja proizvoda ili certificiranja sukladnosti kontrole tvorničke proizvodnje u skladu s tim normama. Slijedom navedenoga, navedenim prijelaznim rokom su očuvani interesi svih zainteresiranih strana na koje se reflektira donošenje novih normi; moguće je postupanje po novim normama neposredno po donošenju tehničkog propisa, a i osigurano je očuvanje poslovanja proizvođača koji se za to moraju još pripremiti. Nadalje, vezano uz dane komentare koji se odnose na postupanje s proizvodima na koje se primjenjuje Uredba (EU) 2019/515 očituje se da: 1. Iz navedenih upita prepoznaje se nerazumijevanje/ nepoznavanje Uredbe (EU) 2019/515. Cilj Uredbe (EU) 2019/515 je ojačati funkcioniranje jedinstvenog tržišta poboljšanjem primjene načela uzajamnog priznavanja i uklanjanjem neopravdanih prepreka trgovini (članak 1. stavak 1. Uredbe). Uredba (EU) 2019/515, između ostalih proizvoda, odnosi se i na sve građevne proizvode na koje se ne odnosi Uredba (EU) br. 305/2011. Takvi proizvodi su u neusklađenom području i svaka država članica EU donosi svoje nacionalne propise glede istih. Posljedično navedenom, države članice nemaju propisane iste tehničke specifikacije, već su u ovisnosti o situaciji i stanju gospodarstva te pripremljenosti svojih proizvođača propisali one zahtjeve i tehničke specifikacije građevnih proizvoda koji njima odgovaraju u svrhu očuvanja gospodarstva svoje zemlje. Upravo radi toga, u cilju osiguravanja sloboda kretanja roba na zajedničkom tržištu EU, uzimajući u obzir navedene aspekte različitosti svake države članice, kao instrument priznavanja takvih građevnih proizvoda, donesena je Uredba (EU) 2019/515. Naime, navedena Uredba omogućava da se svaki građevni proizvod iz neusklađenog područja, može staviti bez dodatnih ispitivanja, na zajedničko tržište EU. (Radi očuvanja svojih nacionalnih interesa i svojih proizvođača pojedine države članice krše odredbe Uredbe (EU) 2019/515, traže dodatna ispitivanja i ne obaziru se na troškove kazni koje pri tome plaćaju.) Stoga, nije jasna poveznica upućivanja na norme ranijeg izdanja i navedenu Uredbu. 2. Također, ističe se da je obveza notificiranja propisa (TRIS) provedena i za Tehnički propis o građevnim proizvodima („Narodne novine“ broj 35/18 i 104/19), kako je i navedeno u odredbama istog Tehničkog propisa. To nadalje ukazuje na činjenicu da niti Europska komisija niti države članice EU nisu u odredbama Tehničkog propisa o građevnim proizvodima našle prepreke slobodnom tržištu EU.