Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu pravilnika o postupku provedbe ocjene proporcionalnosti te načinu i tijeku praćenja usklađenosti uvjeta s načelom proporcionalnosti

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 DOMAGOJ KOVAČEVIĆ PRAVILNIK O NAČINU PROVEDBE OCJENE PROPORCIONALNOSTI I NAČINU I TIJEKU PRAĆENJA USKLAĐENOSTI NOVIH ILI IZMIJENJENIH UVJETA KOJIMA SE OGRANIČAVA PRISTUP I OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE S NAČELOM PROPORCIONALNOSTI, IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Prijelaznim odredbama se u pravilu uspostavlja odnos između novog propisa i propisa koji se stavlja izvan snage njegovim stupanjem na snagu, i to glede njegova djelovanja na slučajeve, situacije i odnose koji su nastali za vrijeme dok je bio na snazi prijašnji propis. Obzirom da takvih odredba u prijedlogu Pravilnika nema, potrebno je naziv dijela uskladiti s Jedinstveno metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje je donio Hrvatski sabor. Prihvaćen Prihvaća se.
2 DOMAGOJ KOVAČEVIĆ II. NAČIN PROVEDBE OCJENE PROPORCIONALNOSTI, Članak 3. Stavak 2. ovoga članka, kako je spomenuto u podstavku (e), ne postoji. Prihvaćen Prihvaća se.
3 DOMAGOJ KOVAČEVIĆ II. NAČIN PROVEDBE OCJENE PROPORCIONALNOSTI, Članak 3. Iz odredaba Pravilnika nije jasno koji su pravni lijekovi protiv odluke nadležnog tijela za nadzor i praćenje ocjene proporcionalnosti? Podnosi li se protiv navedene odluke prigovor čelniku tijela temeljem članka 156. Zakona o općem upravnom postupku ili se podnosi prigovor nacionalnom koordinatoru ili se pokreće upravni spor? Ustav Republike Hrvatske (NN broj 56/90, 135/97, 08/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14) jamči kontrolu zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti i tijela koja imaju javne vlasti. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Zaštita od postupanja javnopravnih tijela nije predmet uređenja ovoga Pravilnika, već posebnog zakona.
4 DOMAGOJ KOVAČEVIĆ II. NAČIN PROVEDBE OCJENE PROPORCIONALNOSTI, Članak 3. Člankom 30. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata (NN broj 74/15) koje je donio Hrvatski sabor na sjednici 19. lipnja 2015. godine propisano je da se članak dijeli na stavke, stavak na podstavke ili točke, podstavak na točke, a točke na podtočke. U navedenom članku nije jasno što predstavlja (b), (c), (d) i (e), osobito uzevši u obzir da se u dijelu koji počinje s (e) spominje stavak 2. ovoga članka koji evidentno ne postoji. Prihvaćen Prihvaća se.
5 DOMAGOJ KOVAČEVIĆ II. NAČIN PROVEDBE OCJENE PROPORCIONALNOSTI, Članak 2. Skrećemo pozornost na zatipak u stavku 6. "p odnositelj" Prihvaćen Prihvaća se.
6 DOMAGOJ KOVAČEVIĆ II. NAČIN PROVEDBE OCJENE PROPORCIONALNOSTI, Članak 2. Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija definira reguliranu profesiju kao profesionalnu djelatnost ili skupinu profesionalnih djelatnosti kod kojih je pristup, obavljanje ili jedan od načina obavljanja na temelju zakonskih ili drugih pravnih akata, izravno ili neizravno uvjetovan posjedovanjem određenih stručnih kvalifikacija. U Republici Hrvatskoj postoji Baza reguliranih profesija, a samo u nadležnosti ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi je pet reguliranih profesija. Pristup profesijama definiran je zakonom kojim su regulirane navedene profesije, a komore kao profesionalna udruženja osnovana su upravo s ciljem (samo)regulacije profesije. Slobodnom pružanju profesionalnih usluga smanjenjem prepreka kojem se teži u procesu europeizacije treba pristupiti vodeći računa o javnom interesu koji je sam po sebi i opravdanje za regulaciju pojedine profesije i zadovoljenje potreba i interesa građana i društva u cjelini. Kao tijelo koje brine o razvoju, stručnosti, etičnosti, zakonitosti i ugledu u psihološkoj djelatnosti na teritoriju Republike Hrvatske te provodi zakonom povjerene javne ovlasti, a koje će biti obvezno poštivati i primjenjivati odredba ovoga Pravilnika, smatramo nužnim definiranje „uvjeta kojima se ograničava pristup reguliranoj profesiji“. Jer uvjeti za pristup pojedinoj profesiji su već definirani zakonom kojim je regulirana pojedina profesija, a neodređenost odredba ovoga Pravilnika ostavlja prostor nadležnom tijelu za nadzor i praćenje ocjene proporcionalnosti za samovolju u postupanju i ograničavanje postupanja komora kao samostalnih i neovisnih strukovnih organizacija bez jasnih granica. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Kako je već prethodno navedeno, ovim Pravilnikom se uređuje ocjena proporcionalnosti, odnosno postupak koji prethodi uvođenju novih ili izmijenjenih uvjeta kojima se ograničava pristup reguliranim profesijama ili njihovo obavljanje, dok su sami uvjeti predmet uređenja posebnih propisa. Jasno je definirano na koji način se provodi postupak ocjene proporcionalnosti i koje su pritom ovlasti tijela nadležnog za praćenje i nadzor ocjene proporcionalnosti. Ako je provoditelj ocjene proporcionalnosti strukovna organizacija, tijelo nadležno za praćenje i nadzor je ministarstvo u čijem je djelokrugu određena profesija, a koje je ujedno i nadležno za nadzor nad strukovnim organizacijama u obavljanju povjerenih im javnih ovlasti. Cilj provođenja ocjene proporcionalnosti je isključivo spriječiti neopravdana ograničenja u pristupu ili obavljanju reguliranih profesija te utjecati na povećanje mobilnosti stručnjaka i slobodu pružanja usluga.
7 DOMAGOJ KOVAČEVIĆ PRAVILNIK O NAČINU PROVEDBE OCJENE PROPORCIONALNOSTI I NAČINU I TIJEKU PRAĆENJA USKLAĐENOSTI NOVIH ILI IZMIJENJENIH UVJETA KOJIMA SE OGRANIČAVA PRISTUP I OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE S NAČELOM PROPORCIONALNOSTI Donošenje Pravilnika koji sadržajno velikim dijelom odgovara sadržaju i odredbama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija te svođenje istog na „prepisivanje“ odredaba iz spomenutog Zakona, čini ga nesvrsihodnim te nije jasna namjera donositelja, osim ako je ista tek puko zadovoljenje forme. Nadalje, riječ uvjet (lat. condicio) sadržana u nazivu prijedloga Pravilnika, a koja se proteže i kroz sam sadržaj prijedloga Pravilnika prema hrvatskoj pravnoj teoriji i općepriznatim nomotehničkim standardima je uzgredni sastojak pravnog posla kojim se njegov učinak čini ovisnim o nekoj neizvjesnoj i budućoj okolnosti. Uvjeti se uopće ne izražavaju u općim aktima. Jedina hipotetska situacija u kojoj se uvjet može izraziti u općem aktu nastala bi ako bi donositelj odredio neki uvjet (ili više njih) kao dopušteni sadržaj (primjerice, tipično ili isključivo dopušteni uvjeti) pravnog posla. To se međutim ne odnosi na uvjete koji su propisani kao obvezni sadržaj pravnog posla jer oni time postaju pretpostavka. Za razliku od toga pretpostavka je pravna činjenica koja sama po sebi ili zajedno s drugim činjenicama dovodi do nastanka, promjene ili prestanka pravnog odnosa, pravne posljedice i sl. Ona je pravni čimbenik čije postojanje samo po sebi ili zajedno s drugim činjenicama dovodi do nekog pravnog učinka. Pretpostavke za nastupanje pravnog učinka iz općeg akta određene su strogom normom tog općeg akta, a ne voljom stranaka kao što je slučaj kod uvjeta. Prilikom izrade općih akata traži se preciznost i jasnoća što je u predmetnom općem aktu neosporno izostalo. Slijedom navedenog, a prema mišljenju ovoga tijela, predloženi opći akt opterećen je greškom koja mu po svojoj prirodi i težini onemogućava egzistenciju u pravnom poretku. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Naziv i sadržaj predmetnog Pravilnika definirani su u skladu sa Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Pravilnikom se uređuje ocjena proporcionalnosti, odnosno postupak koji prethodi uvođenju novih ili izmijenjenih uvjeta kojima se ograničava pristup reguliranim profesijama ili njihovo obavljanje, dok su sami uvjeti predmet uređenja posebnih propisa.