Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Odluci o uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije UPRAVNO-POSLOVNI REFERENT / UPRAVNO-POSLOVNA REFERENTICA u sektoru PRAVO, POLITOLOGIJA, SOCIOLOGIJA, DRŽAVNA UPRAVA I JAVNI POSLOVI

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 MIRJANA KOMOČAR LJUBIĆ 2. SASTAVNICE STRUKOVNOG KURIKULA, 2.1. POPIS OPĆEOBRAZOVNIH NASTAVNIH PREDMETA/MODULA Poštovani, smatramo nedopustivim da je s Popisa općeobrazovnih nastavnih predmeta / modula u Odluci o uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije Upravno/poslovni referent u Sektoru pravo, politologija, sociologija, državna uprava i javni poslovi izostavljen francuski jezik! Kako je poznavanje više stranih jezika jedna od ključnih poduzetničkih kompetencija, smatramo bezrazložnim izostavljanje francuskog jezika iz ovoga kurikula. Francuski je radni jezik na globalnoj razini: jedan je od dva službena jezika u UN-u, UNESCO-u, NATO-u, Europskoj uniji, Međunarodnom sudu pravde u Den Haagu, Međunarodnom olimpijskom odboru, Međunarodnom crvenom križu… stoga je aktivno znanje francuskoga jezika važno za sve one koji razmišljaju o budućim zanimanjima i karijeri u međunarodnim organizacijama. Francuski je treći jezik na Internetu i peti po broju govornika u svijetu. To je jezik kulture, mode, gastronomije, umjetnosti, arhitekture, filozofije, ljudskih prava, znanosti, menadžmenta, ekonomije, a prije svega, francuski je analitički jezik koji strukturira misao i razvija kritičko mišljenje neophodno za uključivanje u društvo i svijet rada. Uostalom, prije pet godina u Ministarstvu znanosti i obrazovanja potpisan je Sporazum o provođenju ispita Školskoga DELF-a u Republici Hrvatskoj i to uoči središnjega Dana frankofonije, kao doprinos ovoga Ministarstva obilježavanju mjeseca frankofonije te promociji francuskoga jezika i frankofonskih kultura. Tom je prilikom istaknuto da resorno Ministarstvo, Agencija za odgoj i obrazovanje, Agencija za strukovno obrazovanje, Veleposlanstvo Francuske Republike, Francuski institut i Hrvatska udruga profesora francuskoga jezika već dugi niz godina surađuju i ulažu napore u popularizaciji francuskoga jezika, u potpori i održavanju kontinuiteta u učenju i poučavanju istoga od predškolskog preko osnovnoškolskog i srednjoškolskog do visokoškolskog obrazovanja. Sve navedeno upućuje na to da francuski jezik treba biti neizostavni dio kurikula za strukovne škole! Mirjana Komočar Ljubić, prof. mentor, voditeljica MŽSV učitelja francuskoga jezika Zagrebačke, Krapinsko-zagorske, Sisačko-moslavačke, Karlovačke, Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske, Virovitičko-podravske, Požeško-slavonske, Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Međimurske županije i Grada Zagreba Loreana Selišek Butina, prof. izvrstan savjetnik, vanjska suradnica AZOO za francuski jezik Pavica Palunčić Beloša, prof., voditeljica ŽSV za učitelje i nastavnike francuskoga jezika u Dubrovačko-neretvanskoj županiji Irena Benčik Povše, prof. savjetnik, voditeljica MŽSV za učitelje i nastavnike francuskoga jezika u Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji Mirjana Franić, prof. izvrstan savjetnik, voditeljica MŽSV nastavnika francuskoga jezika Zagrebačke, Krapinsko-zagorske, Sisačko-moslavačke, Karlovačke, Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske, Virovitičko-podravske, Požeško-slavonske, Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Međimurske županije i Grada Zagreba Slavenka Markota, prof. izvrstan savjetnik, voditeljica ŽSV za učitelje i nastavnike francuskoga jezika Splitsko-dalmatinske županije Daniela Pijaca, prof., voditeljica ŽSV za učitelje i nastavnike francuskoga jezika u Zadarskoj županiji Prihvaćen Prihvaća se. Jezično-komunikacijsko područje općeobrazovnoga dijela srednjoškolskoga strukovnog obrazovanja obuhvaća poučavanje sljedećih stranih jezika: engleski, njemački, francuski, talijanski i španjolski. Kurikuli općeobrazovnih predmeta stranih jezika koji su relevantni za pojedini sektor/podsektor izrađeni su kao skupovi ishoda učenja i grupirani u module prema Metodologiji izrade sektorskog kurikuluma, strukovnog kurikuluma i kurikuluma ustanove za strukovno obrazovanje (Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, 2021.). Kurikuli općeobrazovnih predmeta stranih jezika koji su izrađeni u obliku skupova ishoda učenja grupiranih u module su: Engleski jezik struke, Francuski jezik struke, Njemački jezik struke, Talijanski jezik struke i Španjolski jezik struke. Općeobrazovni moduli i njima pripadajući skupovi ishoda učenja, ovisno o potrebama sektora, zanimanja i kvalifikacije mogu se izvoditi u procesu učenja i poučavanja kao obvezni, izborni ili fakultativni. Francuski jezik će biti ponuđen učenicima, uz ostale jezike kao jedan od mogućih stranih jezika. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
2 LOREANA SELIŠEK BUTINA 2. SASTAVNICE STRUKOVNOG KURIKULA, 2.1. POPIS OPĆEOBRAZOVNIH NASTAVNIH PREDMETA/MODULA Poštovani, smatramo nedopustivim da je s Popisa općeobrazovnih nastavnih predmeta / modula u Odluci o uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije Upravno/poslovni referent u Sektoru pravo, politologija, sociologija, državna uprava i javni poslovi izostavljen francuski jezik! Kako je poznavanje više stranih jezika jedna od ključnih poduzetničkih kompetencija, smatramo bezrazložnim izostavljanje francuskog jezika iz ovoga kurikula. Francuski je radni jezik na globalnoj razini: jedan je od dva službena jezika u UN-u, UNESCO-u, NATO-u, Europskoj uniji, Međunarodnom sudu pravde u Den Haagu, Međunarodnom olimpijskom odboru, Međunarodnom crvenom križu… stoga je aktivno znanje francuskoga jezika važno za sve one koji razmišljaju o budućim zanimanjima i karijeri u međunarodnim organizacijama. Francuski je treći jezik na Internetu i peti po broju govornika u svijetu. To je jezik kulture, mode, gastronomije, umjetnosti, arhitekture, filozofije, ljudskih prava, znanosti, menadžmenta, ekonomije, a prije svega, francuski je analitički jezik koji strukturira misao i razvija kritičko mišljenje neophodno za uključivanje u društvo i svijet rada. Uostalom, prije pet godina u Ministarstvu znanosti i obrazovanja potpisan je Sporazum o provođenju ispita Školskoga DELF-a u Republici Hrvatskoj i to uoči središnjega Dana frankofonije, kao doprinos ovoga Ministarstva obilježavanju mjeseca frankofonije te promociji francuskoga jezika i frankofonskih kultura. Tom je prilikom istaknuto da resorno Ministarstvo, Agencija za odgoj i obrazovanje, Agencija za strukovno obrazovanje, Veleposlanstvo Francuske Republike, Francuski institut i Hrvatska udruga profesora francuskoga jezika već dugi niz godina surađuju i ulažu napore u popularizaciji francuskoga jezika, u potpori i održavanju kontinuiteta u učenju i poučavanju istoga od predškolskog preko osnovnoškolskog i srednjoškolskog do visokoškolskog obrazovanja. Sve navedeno upućuje na to da francuski jezik treba biti neizostavni dio kurikula za strukovne škole! Loreana Selišek Butina, prof. izvrstan savjetnik, vanjska suradnica AZOO za francuski jezik Pavica Palunčić Beloša, prof., voditeljica ŽSV za učitelje i nastavnike francuskoga jezika u Dubrovačko-neretvanskoj županiji Irena Benčik Povše, prof. savjetnik, voditeljica MŽSV za učitelje i nastavnike francuskoga jezika u Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji Mirjana Komočar Ljubić, prof. mentor, voditeljica MŽSV učitelja francuskoga jezika Zagrebačke, Krapinsko-zagorske, Sisačko-moslavačke, Karlovačke, Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske, Virovitičko-podravske, Požeško-slavonske, Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Međimurske županije i Grada Zagreba Mirjana Franić, prof. izvrstan savjetnik, voditeljica MŽSV nastavnika francuskoga jezika Zagrebačke, Krapinsko-zagorske, Sisačko-moslavačke, Karlovačke, Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske, Virovitičko-podravske, Požeško-slavonske, Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Međimurske županije i Grada Zagreba Slavenka Markota, prof. izvrstan savjetnik, voditeljica ŽSV za učitelje i nastavnike francuskoga jezika Splitsko-dalmatinske županije Daniela Pijaca, prof., voditeljica ŽSV za učitelje i nastavnike francuskoga jezika u Za Prihvaćen Prihvaća se. Jezično-komunikacijsko područje općeobrazovnoga dijela srednjoškolskoga strukovnog obrazovanja obuhvaća poučavanje sljedećih stranih jezika: engleski, njemački, francuski, talijanski i španjolski. Kurikuli općeobrazovnih predmeta stranih jezika koji su relevantni za pojedini sektor/podsektor izrađeni su kao skupovi ishoda učenja i grupirani u module prema Metodologiji izrade sektorskog kurikuluma, strukovnog kurikuluma i kurikuluma ustanove za strukovno obrazovanje (Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, 2021.). Kurikuli općeobrazovnih predmeta stranih jezika koji su izrađeni u obliku skupova ishoda učenja grupiranih u module su: Engleski jezik struke, Francuski jezik struke, Njemački jezik struke, Talijanski jezik struke i Španjolski jezik struke. Općeobrazovni moduli i njima pripadajući skupovi ishoda učenja, ovisno o potrebama sektora, zanimanja i kvalifikacije mogu se izvoditi u procesu učenja i poučavanja kao obvezni, izborni ili fakultativni. Francuski jezik će biti ponuđen učenicima, uz ostale jezike kao jedan od mogućih stranih jezika. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
3 IRENA BENČIK POVŠE 2. SASTAVNICE STRUKOVNOG KURIKULA, 2.1. POPIS OPĆEOBRAZOVNIH NASTAVNIH PREDMETA/MODULA Poštovani, smatram nedopustivim da je s Popisa općeobrazovnih nastavnih predmeta / modula u Odluci o uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije Upravno/poslovni referent u Sektoru pravo, politologija, sociologija, državna uprava i javni poslovi izostavljen francuski jezik! Kako je poznavanje više stranih jezika jedna od ključnih poduzetničkih kompetencija, smatramo bezrazložnim izostavljanje francuskog jezika iz ovoga kurikula. Francuski je radni jezik na globalnoj razini: jedan je od dva službena jezika u UN-u, UNESCO-u, NATO-u, Europskoj uniji, Međunarodnom sudu pravde u Den Haagu, Međunarodnom olimpijskom odboru, Međunarodnom crvenom križu… stoga je aktivno znanje francuskoga jezika važno za sve one koji razmišljaju o budućim zanimanjima i karijeri u međunarodnim organizacijama. Francuski je treći jezik na Internetu i peti po broju govornika u svijetu. To je jezik kulture, mode, gastronomije, umjetnosti, arhitekture, filozofije, ljudskih prava, znanosti, menadžmenta, ekonomije, a prije svega, francuski je analitički jezik koji strukturira misao i razvija kritičko mišljenje neophodno za uključivanje u društvo i svijet rada. Uostalom, prije pet godina u Ministarstvu znanosti i obrazovanja potpisan je Sporazum o provođenju ispita Školskoga DELF-a u Republici Hrvatskoj i to uoči središnjega Dana frankofonije, kao doprinos ovoga Ministarstva obilježavanju mjeseca frankofonije te promociji francuskoga jezika i frankofonskih kultura. Tom je prilikom istaknuto da resorno Ministarstvo, Agencija za odgoj i obrazovanje, Agencija za strukovno obrazovanje, Veleposlanstvo Francuske Republike, Francuski institut i Hrvatska udruga profesora francuskoga jezika već dugi niz godina surađuju i ulažu napore u popularizaciji francuskoga jezika, u potpori i održavanju kontinuiteta u učenju i poučavanju istoga od predškolskog preko osnovnoškolskog i srednjoškolskog do visokoškolskog obrazovanja. Sve navedeno upućuje na to da francuski jezik treba biti neizostavni dio kurikula za strukovne škole! Irena Benčik Povše, prof. savjetnik, voditeljica MŽSV za učitelje i nastavnike francuskoga jezika u Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji Loreana Selišek Butina, prof. izvrstan savjetnik, vanjska suradnica AZOO za francuski jezik Pavica Palunčić Beloša, prof., voditeljica ŽSV za učitelje i nastavnike francuskoga jezika u Dubrovačko-neretvanskoj županiji Mirjana Komočar Ljubić, prof. mentor, voditeljica MŽSV učitelja francuskoga jezika Zagrebačke, Krapinsko-zagorske, Sisačko-moslavačke, Karlovačke, Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske, Virovitičko-podravske, Požeško-slavonske, Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Međimurske županije i Grada Zagreba Mirjana Franić, prof. izvrstan savjetnik, voditeljica MŽSV nastavnika francuskoga jezika Zagrebačke, Krapinsko-zagorske, Sisačko-moslavačke, Karlovačke, Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske, Virovitičko-podravske, Požeško-slavonske, Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Međimurske županije i Grada Zagreba Slavenka Markota, prof. izvrstan savjetnik, voditeljica ŽSV za učitelje i nastavnike francuskoga jezika Splitsko-dalmatinske županije Daniela Pijaca, prof., voditeljica ŽSV za učitelje i nastavnike francuskoga jezika u Zadarskoj županiji Prihvaćen Prihvaća se. Jezično-komunikacijsko područje općeobrazovnoga dijela srednjoškolskoga strukovnog obrazovanja obuhvaća poučavanje sljedećih stranih jezika: engleski, njemački, francuski, talijanski i španjolski. Kurikuli općeobrazovnih predmeta stranih jezika koji su relevantni za pojedini sektor/podsektor izrađeni su kao skupovi ishoda učenja i grupirani u module prema Metodologiji izrade sektorskog kurikuluma, strukovnog kurikuluma i kurikuluma ustanove za strukovno obrazovanje (Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, 2021.). Kurikuli općeobrazovnih predmeta stranih jezika koji su izrađeni u obliku skupova ishoda učenja grupiranih u module su: Engleski jezik struke, Francuski jezik struke, Njemački jezik struke, Talijanski jezik struke i Španjolski jezik struke. Općeobrazovni moduli i njima pripadajući skupovi ishoda učenja, ovisno o potrebama sektora, zanimanja i kvalifikacije mogu se izvoditi u procesu učenja i poučavanja kao obvezni, izborni ili fakultativni. Francuski jezik će biti ponuđen učenicima, uz ostale jezike kao jedan od mogućih stranih jezika. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
4 SLAVENKA MARKOTA 2. SASTAVNICE STRUKOVNOG KURIKULA, 2.1. POPIS OPĆEOBRAZOVNIH NASTAVNIH PREDMETA/MODULA Poštovani, smatram nedopustivim da je s Popisa općeobrazovnih nastavnih predmeta / modula u Odluci o uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije Upravno/poslovni referent u Sektoru pravo, politologija, sociologija, državna uprava i javni poslovi izostavljen francuski jezik! Kako je poznavanje više stranih jezika jedna od ključnih poduzetničkih kompetencija, smatramo bezrazložnim izostavljanje francuskog jezika iz ovoga kurikula. Francuski je radni jezik na globalnoj razini: jedan je od dva službena jezika u UN-u, UNESCO-u, NATO-u, Europskoj uniji, Međunarodnom sudu pravde u Den Haagu, Međunarodnom olimpijskom odboru, Međunarodnom crvenom križu… stoga je aktivno znanje francuskoga jezika važno za sve one koji razmišljaju o budućim zanimanjima i karijeri u međunarodnim organizacijama. Francuski je treći jezik na Internetu i peti po broju govornika u svijetu. To je jezik kulture, mode, gastronomije, umjetnosti, arhitekture, filozofije, ljudskih prava, znanosti, menadžmenta, ekonomije, a prije svega, francuski je analitički jezik koji strukturira misao i razvija kritičko mišljenje neophodno za uključivanje u društvo i svijet rada. Uostalom, prije pet godina u Ministarstvu znanosti i obrazovanja potpisan je Sporazum o provođenju ispita Školskoga DELF-a u Republici Hrvatskoj i to uoči središnjega Dana frankofonije, kao doprinos ovoga Ministarstva obilježavanju mjeseca frankofonije te promociji francuskoga jezika i frankofonskih kultura. Tom je prilikom istaknuto da resorno Ministarstvo, Agencija za odgoj i obrazovanje, Agencija za strukovno obrazovanje, Veleposlanstvo Francuske Republike, Francuski institut i Hrvatska udruga profesora francuskoga jezika već dugi niz godina surađuju i ulažu napore u popularizaciji francuskoga jezika, u potpori i održavanju kontinuiteta u učenju i poučavanju istoga od predškolskog preko osnovnoškolskog i srednjoškolskog do visokoškolskog obrazovanja. Sve navedeno upućuje na to da francuski jezik treba biti neizostavni dio kurikula za strukovne škole! Slavenka Markota, prof. izvrstan savjetnik, voditeljica Županijskog stručnog vijeća učitelja i nastavnika francuskoga jezika Splitsko-dalmatinske županije Loreana Selišek Butina, prof. izvrstan savjetnik, vanjska suradnica AZOO za francuski jezik Pavica Palunčić Beloša, prof., voditeljica ŽSV za učitelje i nastavnike francuskoga jezika u Dubrovačko-neretvanskoj županiji Irena Benčik Povše, prof. savjetnik, voditeljica MŽSV za učitelje i nastavnike francuskoga jezika u Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji Mirjana Komočar Ljubić, prof. mentor, voditeljica MŽSV učitelja francuskoga jezika Zagrebačke, Krapinsko-zagorske, Sisačko-moslavačke, Karlovačke, Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske, Virovitičko-podravske, Požeško-slavonske, Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Međimurske županije i Grada Zagreba Mirjana Franić, prof. izvrstan savjetnik, voditeljica MŽSV nastavnika francuskoga jezika Zagrebačke, Krapinsko-zagorske, Sisačko-moslavačke, Karlovačke, Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske, Virovitičko-podravske, Požeško-slavonske, Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Međimurske županije i Grada Zagreba Daniela Pijaca, prof., voditeljica ŽSV za učitelje i nastavnike francuskoga jezika u Zadarskoj županiji Prihvaćen Prihvaća se. Jezično-komunikacijsko područje općeobrazovnoga dijela srednjoškolskoga strukovnog obrazovanja obuhvaća poučavanje sljedećih stranih jezika: engleski, njemački, francuski, talijanski i španjolski. Kurikuli općeobrazovnih predmeta stranih jezika koji su relevantni za pojedini sektor/podsektor izrađeni su kao skupovi ishoda učenja i grupirani u module prema Metodologiji izrade sektorskog kurikuluma, strukovnog kurikuluma i kurikuluma ustanove za strukovno obrazovanje (Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, 2021.). Kurikuli općeobrazovnih predmeta stranih jezika koji su izrađeni u obliku skupova ishoda učenja grupiranih u module su: Engleski jezik struke, Francuski jezik struke, Njemački jezik struke, Talijanski jezik struke i Španjolski jezik struke. Općeobrazovni moduli i njima pripadajući skupovi ishoda učenja, ovisno o potrebama sektora, zanimanja i kvalifikacije mogu se izvoditi u procesu učenja i poučavanja kao obvezni, izborni ili fakultativni. Francuski jezik će biti ponuđen učenicima, uz ostale jezike kao jedan od mogućih stranih jezika. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
5 MIRJANA FRANIĆ 2. SASTAVNICE STRUKOVNOG KURIKULA, 2.1. POPIS OPĆEOBRAZOVNIH NASTAVNIH PREDMETA/MODULA Poštovani, smatramo nedopustivim da je s Popisa općeobrazovnih nastavnih predmeta / modula u Odluci o uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije Upravno/poslovni referent u Sektoru pravo, politologija, sociologija, državna uprava i javni poslovi izostavljen francuski jezik! Kako je poznavanje više stranih jezika jedna od ključnih poduzetničkih kompetencija, smatramo bezrazložnim izostavljanje francuskog jezika iz ovoga kurikula. Francuski je radni jezik na globalnoj razini: jedan je od dva službena jezika u UN-u, UNESCO-u, NATO-u, Europskoj uniji, Međunarodnom sudu pravde u Den Haagu, Međunarodnom olimpijskom odboru, Međunarodnom crvenom križu… stoga je aktivno znanje francuskoga jezika važno za sve one koji razmišljaju o budućim zanimanjima i karijeri u međunarodnim organizacijama. Francuski je treći jezik na Internetu i peti po broju govornika u svijetu. To je jezik kulture, mode, gastronomije, umjetnosti, arhitekture, filozofije, ljudskih prava, znanosti, menadžmenta, ekonomije, a prije svega, francuski je analitički jezik koji strukturira misao i razvija kritičko mišljenje neophodno za uključivanje u društvo i svijet rada. Uostalom, prije pet godina u Ministarstvu znanosti i obrazovanja potpisan je Sporazum o provođenju ispita Školskoga DELF-a u Republici Hrvatskoj i to uoči središnjega Dana frankofonije, kao doprinos ovoga Ministarstva obilježavanju mjeseca frankofonije te promociji francuskoga jezika i frankofonskih kultura. Tom je prilikom istaknuto da resorno Ministarstvo, Agencija za odgoj i obrazovanje, Agencija za strukovno obrazovanje, Veleposlanstvo Francuske Republike, Francuski institut i Hrvatska udruga profesora francuskoga jezika već dugi niz godina surađuju i ulažu napore u popularizaciji francuskoga jezika, u potpori i održavanju kontinuiteta u učenju i poučavanju istoga od predškolskog preko osnovnoškolskog i srednjoškolskog do visokoškolskog obrazovanja. Sve navedeno upućuje na to da francuski jezik treba biti neizostavni dio kurikula za strukovne škole! Mirjana Franić, prof. izvrstan savjetnik, voditeljica MŽSV nastavnika francuskoga jezika Zagrebačke, Krapinsko-zagorske, Sisačko-moslavačke, Karlovačke, Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske, Virovitičko-podravske, Požeško-slavonske, Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Međimurske županije i Grada Zagreba Loreana Selišek Butina, prof. izvrstan savjetnik, vanjska suradnica AZOO za francuski jezik Pavica Palunčić Beloša, prof., voditeljica ŽSV za učitelje i nastavnike francuskoga jezika u Dubrovačko-neretvanskoj županiji Irena Benčik Povše, prof. savjetnik, voditeljica MŽSV za učitelje i nastavnike francuskoga jezika u Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji Mirjana Komočar Ljubić, prof. mentor, voditeljica MŽSV učitelja francuskoga jezika Zagrebačke, Krapinsko-zagorske, Sisačko-moslavačke, Karlovačke, Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske, Virovitičko-podravske, Požeško-slavonske, Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Međimurske županije i Grada Zagreba Slavenka Markota, prof. izvrstan savjetnik, voditeljica ŽSV za učitelje i nastavnike francuskoga jezika Splitsko-dalmatinske županije Daniela Pijaca, prof., voditeljica ŽSV za učitelje i nastavnike francuskoga jezika u Zadarskoj županiji Prihvaćen Prihvaća se. Jezično-komunikacijsko područje općeobrazovnoga dijela srednjoškolskoga strukovnog obrazovanja obuhvaća poučavanje sljedećih stranih jezika: engleski, njemački, francuski, talijanski i španjolski. Kurikuli općeobrazovnih predmeta stranih jezika koji su relevantni za pojedini sektor/podsektor izrađeni su kao skupovi ishoda učenja i grupirani u module prema Metodologiji izrade sektorskog kurikuluma, strukovnog kurikuluma i kurikuluma ustanove za strukovno obrazovanje (Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, 2021.). Kurikuli općeobrazovnih predmeta stranih jezika koji su izrađeni u obliku skupova ishoda učenja grupiranih u module su: Engleski jezik struke, Francuski jezik struke, Njemački jezik struke, Talijanski jezik struke i Španjolski jezik struke. Općeobrazovni moduli i njima pripadajući skupovi ishoda učenja, ovisno o potrebama sektora, zanimanja i kvalifikacije mogu se izvoditi u procesu učenja i poučavanja kao obvezni, izborni ili fakultativni. Francuski jezik će biti ponuđen učenicima, uz ostale jezike kao jedan od mogućih stranih jezika. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
6 Olgica Nikolić 2. SASTAVNICE STRUKOVNOG KURIKULA, 2.1. POPIS OPĆEOBRAZOVNIH NASTAVNIH PREDMETA/MODULA Poštovani, Slažem se s Odlukom o uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije UPRAVNO-POSLOVNI REFERENT / UPRAVNO-POSLOVNA REFERENTICA u sektoru PRAVO, POLITOLOGIJA, SOCIOLOGIJA, DRŽAVNA UPRAVA I JAVNI POSLOVI. Lijep pozdrav, Olgica Nikolić Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
7 MARIJA GRGIĆ ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije UPRAVNO-POSLOVNI REFERENT / UPRAVNO-POSLOVNA REFERENTICA u sektoru PRAVO, POLITOLOGIJA, SOCIOLOGIJA, DRŽAVNA UPRAVA I JAVNI POSLOVI, III. Iščitavanjem ovog kurikuluma mogu reći da sam zadovoljna pomakom ka većem broju strukovnih predmeta što i jeste bit za stjecanje određene strukovne kvalifikacije. Međutim, malo mi je nejasno na koji način će se to sve primijeniti, hoće li učenicima stvarno biti ponuđen izbor predmeta ili će to škola određivati kao i do sada, ovisno o kadru i popunjavanju satnice, koliko zapravo traje jedan modul, ne znam jesu li brojke u tablici sati ili mjeseci i znači li sad da više nema zasebnog smjera upravni referent i poslovni tajnik već je to objedinjeno? Nadam se da ćemo pravovremeno dobiti sve odgovore i vrijeme za pripremu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Kurikul Upravno-poslovni referent / Upravno-poslovna referentica je izrađen na način da su prve dvije godine učenja zajedničke (obje kvalifikacije, odnosno poslovni tajnik i upravni referent, su zastupljene svojim sadržajem u prve dvije godine učenja), a kasnije u trećem razredu učenici se odlučuju na specifičnu izbornost ili upravnog referenta ili poslovnog tajnika. Organizacija nastave i izvođenje modula je u nadležnosti svake ustanove za strukovno obrazovanje zasebno u skladu s kurikulom škole. Modularna nastava ne rješava izazove koji postoje i u predmetnoj nastavi. Modularna nastava će omogućiti bolje iskorištavanje vremena i resursa. Hvala vam na sudjelovanju u e-savjetovanju i podršci modernizacije sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja.
8 VANDA CAR ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije UPRAVNO-POSLOVNI REFERENT / UPRAVNO-POSLOVNA REFERENTICA u sektoru PRAVO, POLITOLOGIJA, SOCIOLOGIJA, DRŽAVNA UPRAVA I JAVNI POSLOVI, I. Slažem se da je u potpunosti potrebno promijeniti neke nastavne sadržaje jer su zastarijeli i udžbenici kao i način rada koji je u njima opisan, slažem se da bi učenici puno bolje razumijeli teoretski dio nastave kada bi u praksi mogli primijeniti ono što su naučili u teoriji. Ali, često puta nam se zna dogoditi kada učenici traže stručnu praksu za odraditi da ne naiđu baš na veliko razumijevanje u tijelima državne uprave, jedinicama lokalne samouprave jer smatraju da im učenici samo otežavaju posao jer ima trebaju objašnjavati a svoga posla imaju preko glave (kako oni kažu). Isčitavajući ove nove strukovne kurikulume stječem dojam kako bi to bilo odlično ukoliko se bude moglo u stvarnosti realizirati, a to bi značilo u školama osigurati uvjete da se na takav način može i raditi. Konkretno osigurati učenicima rad u grupama, govorim o predmetu Kompjutorske daktilografije, koja se u našoj školi još uvijek radi sa cijelim razredom, da imaju ergonomske stolice koje ih prisiljavaju da pravilno sjede i da učionica bude opremljena svom potrebnom tehnikom za rad. Primjetila sam da se za stjecanje mnogih kvalifikacija traži desetoprsno slijepo pisanje koje je temelj za rad na računalu, brzinu i razvoj motoričkih vještina. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Osiguravanje trajnih materijalnih i financijskih preduvjete za ostvarivanje zakonom utvrđenih prava i obveza u području srednjeg školstva (Državni pedagoški standard) nije predmet ovog javnog savjetovanja. Svaka škola, ovisno o materijalnim uvjetima, provodi strukovne kurikule i sukladno uvjetima organizira dio nastavnog procesa koji se odnosi na učenje temeljeno na radu. Učenje temeljeno na radu može se provoditi u specijaliziranim učionicama ustanove, regionalnim centrima kompetentnosti ili kod poslodavca. Hvala vam na sudjelovanju u e-savjetovanju i podršci modernizacije sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja.
9 SILVANA FADIĆ ŠTOLFA ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije UPRAVNO-POSLOVNI REFERENT / UPRAVNO-POSLOVNA REFERENTICA u sektoru PRAVO, POLITOLOGIJA, SOCIOLOGIJA, DRŽAVNA UPRAVA I JAVNI POSLOVI Poštovani, kao nastavnica geografije koja već 15 godina radi u strukovnoj školi svakako podržavam nužnost modernizacije i aktualizacije u nastavnom procesu, nastavnim temama i ishodima, ali Odluka o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. kao i Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. u suprotnosti su s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine i Nacionalnim planom razvoja sustava obrazovanja do 2027. U Nacionalnome planu navodi se „U globaliziranom svijetu brzog tehnološkog razvoja, automatizacije i digitalizacije, u kombinaciji s novim gospodarskim scenarijima te društvenim izazovima kao što su klimatske promjene, krize uzrokovane izbijanjem bolesti (pandemije) te demografske promjene, nužno je da svi pojedinci imaju odgovarajuće kompetencije (znanja, vještine i oblikovana stajališta)“. Statusom općeobrazovnih predmeta u sustavu strukovnoga obrazovanja, posebice geografije, te se kompetencije ne mogu steći na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.2., geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. i minimalno u jednome razredu odgovarajućim obveznim geografskim modulom. Prije donošenja Odluke o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. sadržaj iste treba dopuniti za svaki sektor i kvalifikaciju na razini 4.2. odgovarajućim obveznim geografskim modulima. Zastupljenost općeobrazovnih predmeta određena je Nacionalnim kurikulumom strukovnog obrazovanja, izrađenim prije 2018. godine. Koliko je taj dokument relevantan za generacije koje se pripremaju za tržište rada, nastavak obrazovanja i cjeloživotno učenje desetak godina nakon njegove izrade i donošenja? Stoga je nužno zaustaviti donošenje kurikula općeobrazovnih predmeta i modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama te izraditi novi nacionalni dokument, relevantan za mlade u vremenu u kojem žive, obrazuju se i u kojem će raditi. U izradu novog nacionalnog dokumenta za strukovno obrazovanje ili reviziju postojećeg Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja (NKSO) moraju biti uključeni predstavnici sveučilišta i nacionalnih strukovnih udruga. Bez doprinosa sveučilišta i strukovnih udruga u izradi/reviziji NKSO isti ne sadrži preduvjete za nastavak obrazovanja mladih koji završavaju srednje strukovne škole niti osigurava „osposobljavanje za cjeloživotno učenje, ponajprije radi lakšeg prilagođavanja nepredvidivoj budućnosti i brzim promjenama zbog globalizacije, promjena na tržištu rada te utjecaja informacijsko-komunikacijskih tehnologija, migracija, kao i različitih kriza i neočekivanih situacija“, temeljne zadaće odgoja i obrazovanja djece i mladih, navedenih u Nacionalnome planu razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine. „U globaliziranom svijetu koji se sve brže mijenja, obilježenom izazovima poput četvrte industrijske revolucije i zelene tranzicije, ali i brojnim ugrozama, kao što su klimatske promjene, pandemije, geopolitički poremećaji ili migracije, planiranje budućnosti danas je možda važnije nego ikada prije“ (Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine). To planiranje budućnosti uključuje i donošenje cjelovitih i relevantnih odluka o obrazovanju mladih u strukovnim školama. Srdačan pozdrav, Silvana Fadić Štolfa, prof. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Položaj općeobrazovnog predmeta Geografije nije predmet javnog savjetovanja. Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
10 TOMISLAV LEŠIĆ ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije UPRAVNO-POSLOVNI REFERENT / UPRAVNO-POSLOVNA REFERENTICA u sektoru PRAVO, POLITOLOGIJA, SOCIOLOGIJA, DRŽAVNA UPRAVA I JAVNI POSLOVI Odluka o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. kao i Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. u suprotnosti su s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine i Nacionalnim planom razvoja sustava obrazovanja do 2027. U Nacionalnome planu navodi se „U globaliziranom svijetu brzog tehnološkog razvoja, automatizacije i digitalizacije, u kombinaciji s novim gospodarskim scenarijima te društvenim izazovima kao što su klimatske promjene, krize uzrokovane izbijanjem bolesti (pandemije) te demografske promjene, nužno je da svi pojedinci imaju odgovarajuće kompetencije (znanja, vještine i oblikovana stajališta)“. Statusom općeobrazovnih predmeta u sustavu strukovnoga obrazovanja, posebice geografije, te se kompetencije ne mogu steći na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.1. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.2. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. i minimalno u jednome razredu odgovarajućim obveznim geografskim modulom. Prije donošenja Odluke o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. sadržaj iste treba dopuniti za svaki sektor i kvalifikaciju na razini 4.2. odgovarajućim obveznim geografskim modulima. U sektoru ekonomija, trgovina i poslovna administracija navedeni geografski moduli trebaju biti obvezni za sve kvalifikacije. Bez navedenoga Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. nije cjelovita i ne omogućuje učenicima „razvijanje u osobe koje su kvalificirane za ulazak u svijet rada, nastavak obrazovanja te cjeloživotno učenje“ odnosno ostvarenje prvoga cilja iz Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja. Zastupljenost općeobrazovnih predmeta određena je Nacionalnim kurikulumom strukovnog obrazovanja, izrađenim prije 2018. godine. Koliko je taj dokument relevantan za generacije koje se pripremaju za tržište rada, nastavak obrazovanja i cjeloživotno učenje desetak godina nakon njegove izrade i donošenja? Stoga je nužno zaustaviti donošenje kurikula općeobrazovnih predmeta i modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama te izraditi novi nacionalni dokument, relevantan za mlade u vremenu u kojem žive, obrazuju se i u kojem će raditi. U izradu novog nacionalnog dokumenta za strukovno obrazovanje ili reviziju postojećeg Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja (NKSO) moraju biti uključeni predstavnici sveučilišta i nacionalnih strukovnih udruga. Bez doprinosa sveučilišta i strukovnih udruga u izradi/reviziji NKSO isti ne sadrži preduvjete za nastavak obrazovanja mladih koji završavaju srednje strukovne škole niti osigurava „osposobljavanje za cjeloživotno učenje, ponajprije radi lakšeg prilagođavanja nepredvidivoj budućnosti i brzim promjenama zbog globalizacije, promjena na tržištu rada te utjecaja informacijsko-komunikacijskih tehnologija, migracija, kao i različitih kriza i neočekivanih situacija“, temeljne zadaće odgoja i obrazovanja djece i mladih, navedenih u Nacionalnome planu razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Položaj općeobrazovnog predmeta Geografije nije predmet javnog savjetovanja. Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
11 DANIELA PIJACA ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije UPRAVNO-POSLOVNI REFERENT / UPRAVNO-POSLOVNA REFERENTICA u sektoru PRAVO, POLITOLOGIJA, SOCIOLOGIJA, DRŽAVNA UPRAVA I JAVNI POSLOVI Poštovani, smatram neprihvatljivim da je s Popisa općeobrazovnih nastavnih predmeta / modula u Odluci o uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije Upravno-poslovni referent / Upravno-poslovna referentica u Sektoru pravo, politologija, sociologija, državna uprava i javni poslovi izostavljen francuski jezik! U kontekstu svih dokumenata i preporuka Vijeća Europe, a koje su usmjerene na promicanje višejezičnosti i multikulturalnosti unutar Europske unije, smatram da je izostanak Francuskog jezika unutar gore navedenog strukovnog kurikuluma nelogičnost i svojevrstan korak unatrag. Poznavanje francuskog jezika danas predstavlja značajnu prednost za mlade ljude u Europskoj uniji i diljem svijeta. Francuski jezik, kao jedan od globalno najznačajnijih jezika, ima mnoge prednosti koje ga čine važnim alatom kako u obrazovanju, tako i u poslovnom svijetu te kulturnom povezivanju. Francuska je jedna od najvećih svjetskih ekonomija, a mnoge velike multinacionalne kompanije dolaze iz frankofonih zemalja. Kanada, Švicarska, Belgija i mnoge afričke zemlje imaju snažnu globalnu ekonomsku prisutnost te je i u ovom kontekstu francuski jezik bitan. Poznavanje francuskog jezika može otvoriti vrata za rad u tim kompanijama. Francuski je radni jezik na globalnoj razini: jedan je od dva službena jezika u UN-u, UNESCO-u, NATO-u, Europskoj uniji, Međunarodnom sudu pravde u Den Haagu, Međunarodnom olimpijskom odboru, Međunarodnom crvenom križu… stoga je aktivno znanje francuskoga jezika važno za sve one koji razmišljaju o budućim zanimanjima i karijeri u međunarodnim organizacijama. Francuski je treći jezik na Internetu i peti po broju govornika u svijetu. To je jezik kulture, mode, gastronomije, umjetnosti, arhitekture, filozofije, ljudskih prava, znanosti, menadžmenta, ekonomije, a prije svega, francuski je analitički jezik koji strukturira misao i razvija kritičko mišljenje neophodno za uključivanje u društvo i svijet rada. Naposljetku, važno je podsjetiti da je prije pet godina u Ministarstvu znanosti i obrazovanja potpisan je Sporazum o provođenju ispita Školskoga DELF-a u Republici Hrvatskoj i to uoči središnjega Dana frankofonije, kao doprinos ovoga Ministarstva obilježavanju mjeseca frankofonije te promociji francuskoga jezika i frankofonskih kultura. Tom je prilikom istaknuto da resorno Ministarstvo, Agencija za odgoj i obrazovanje, Agencija za strukovno obrazovanje, Veleposlanstvo Francuske Republike, Francuski institut i Hrvatska udruga profesora francuskoga jezika već dugi niz godina surađuju i ulažu napore u popularizaciji francuskoga jezika, u potpori i održavanju kontinuiteta u učenju i poučavanju istoga od predškolskog preko osnovnoškolskog i srednjoškolskog do visokoškolskog obrazovanja. Sve navedeno upućuje na to da francuski jezik treba biti neizostavni dio kurikula za strukovne škole! Daniela Pijaca, prof., voditeljica ŽSV za učitelje i nastavnike francuskoga jezika u Zadarskoj županiji Loreana Selišek Butina, prof. izvrstan savjetnik, vanjska suradnica AZOO za francuski jezik Pavica Palunčić Beloša, prof., voditeljica ŽSV za učitelje i nastavnike francuskoga jezika u Dubrovačko-neretvanskoj županiji Irena Benčik Povše, prof. savjetnik, voditeljica MŽSV za učitelje i nastavnike francuskoga jezika u Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji Mirjana Komočar Ljubić, prof. mentor, voditeljica MŽSV učitelja francuskoga jezika Zagrebačke, Krapinsko-zagorske, Sisačko-moslavačke, Karlovačke, Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske, Virovitičko-podravske, Požeško-slavonske, Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Međimurske županije i Grada Zagreba Mirjana Franić, prof. izvrstan savjetnik, voditeljica MŽSV nastavnika francuskoga jezika Zagrebačke, Krapinsko-zagorske, Sisačko-moslavačke, Karlovačke, Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske, Virovitičko-podravske, Požeško-slavonske, Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Međimurske županije i Grada Zagreba Slavenka Markota, prof. izvrstan savjetnik, voditeljica ŽSV za učitelje i nastavnike francuskoga jezika Splitsko-dalmatinske županije Prihvaćen Prihvaća se. Jezično-komunikacijsko područje općeobrazovnoga dijela srednjoškolskoga strukovnog obrazovanja obuhvaća poučavanje sljedećih stranih jezika: engleski, njemački, francuski, talijanski i španjolski. Kurikuli općeobrazovnih predmeta stranih jezika koji su relevantni za pojedini sektor/podsektor izrađeni su kao skupovi ishoda učenja i grupirani u module prema Metodologiji izrade sektorskog kurikuluma, strukovnog kurikuluma i kurikuluma ustanove za strukovno obrazovanje (Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, 2021.). Kurikuli općeobrazovnih predmeta stranih jezika koji su izrađeni u obliku skupova ishoda učenja grupiranih u module su: Engleski jezik struke, Francuski jezik struke, Njemački jezik struke, Talijanski jezik struke i Španjolski jezik struke. Općeobrazovni moduli i njima pripadajući skupovi ishoda učenja, ovisno o potrebama sektora, zanimanja i kvalifikacije mogu se izvoditi u procesu učenja i poučavanja kao obvezni, izborni ili fakultativni. Francuski jezik će biti ponuđen učenicima, uz ostale jezike kao jedan od mogućih stranih jezika. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
12 MILENA ROMANOVIĆ ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije UPRAVNO-POSLOVNI REFERENT / UPRAVNO-POSLOVNA REFERENTICA u sektoru PRAVO, POLITOLOGIJA, SOCIOLOGIJA, DRŽAVNA UPRAVA I JAVNI POSLOVI Poštovani, Ovako predloženi kurikul općeobrazovnih predmeta za zanimanje Upravno-poslovni referent je neprihvatljiv. Teško je razumjeti neke komentare za pojedina zanimanja u svezi modularne nastave, točnije hvalospjeve istoj. Na kom temelju, tj. iskustvu grade svoje mišljenje, kada su modularnu nastavu primjenjivali ili bar vidjeli u praksi. Modularna nastava nije dio hrvatskog obrazovnog identiteta, dio je tuđe tradicije. Zemlja smo specifičnih ljudi sa daleko dužom tradicijom i poviješću od onih čije sustave obrazovanja kopiramo. Zašto mislimo da je tuđe uvijek bolje od našeg? Osobno ne znam je li modularna nastava dobra ili loša. Vrijeme i praksa će pokazati... ONO ŠTO SIGURNO ZNAM JESTE DA IZBACIVANJE I/ILI SMANJENJE NEKIH OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA OVU REFORMU STRUKOVNOG OBRAZOVANJA ČINI JEDNOM OD NAJGORIH DO SADA. Kod dosadašnjeg zanimanja „Upravni referent“ i „Poslovni tajnik“, kojima godinama predajem kao profesor biologije predmet „Čovjek, zdravlje, okoliš“ bio je zastupljen dvije godine (2+1 kod Upravnih referenata) i (2+2 kod Poslovnih tajnika). Dugogodišnje iskustvo je pokazalo da ova djeca dolaze iz osnovne škole bez ikakvih temeljnih znanja o svom zdravlju, ne znaju niti što je „antibiotik“, gdje se pojedini organi nalaze i nadasve čemu služe, o rizičnim ponašanjima i ovisnostima da i ne govorimo. Svrha svakog obrazovnog sustava jeste (ili bi trebao biti) CJELOVIT ČOVJEK, a ne „fah-idiot“ - sluga svog poslodavca. Bez osnovnih znanja o sebi (obrazovanje kroz osnovnu školu je nedostatno zbog nedovoljnog razvoja svijesti te dobi, te posljedično teškog razumijevanja sadržaja), svom porijeklu, nacionalnom identitetu kroz općeobrazovne predmete kao što su biologija, povijest, itd., Vi sa ovako predloženim kurikulom stvarate savršenog bio-robota, nesvjesnog sebe kako u fizičkom tako i u identitetskom smislu, ali zato savršenog za obavljanje poslova kod poslodavaca. Želim vjerovati da ćete uočiti propuste u ovom kurikulu te uvrstiti sve predmete koje ste tako nesmotreno odbacili (biologija) ili smanjili do neprepoznatljivosti (povijest). Kao profesor biologije predlažem da biologiju („Čovjek i zdravlje“) kao predmet u trajanju 2 sata tjedno (ili kao obavezni modul) uvrstite u sklopu prvog razreda, a „Održivi razvoj“ kao predmet/obvezni modul u trećem razredu spomenutog kurikula. Želim vjerovati da ćete napraviti najbolje za buduće srednjoškolce, njihove obitelji, društvo u cjelini, jednom riječju za budućnost Hrvatske u koju se toliko zaklinjete. Srdačan pozdrav, Dr.sc. Milena Romanović, prof. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
13 HRVATSKA UDRUGA PROFESORA FRANCUSKOG JEZIKA ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije UPRAVNO-POSLOVNI REFERENT / UPRAVNO-POSLOVNA REFERENTICA u sektoru PRAVO, POLITOLOGIJA, SOCIOLOGIJA, DRŽAVNA UPRAVA I JAVNI POSLOVI Poštovani, smatramo nedopustivim da je s Popisa općeobrazovnih nastavnih predmeta / modula u Odluci o uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije Upravno/poslovni referent u Sektoru pravo, politologija, sociologija, državna uprava i javni poslovi izostavljen francuski jezik. Kako je poznavanje više stranih jezika jedna od ključnih poduzetničkih kompetencija, smatramo bezrazložnim izostavljanje francuskog jezika iz ovoga kurikula. Francuski je radni jezik na globalnoj razini: jedan je od dva službena jezika u UN-u, UNESCO-u, NATO-u, Europskoj uniji, Međunarodnom sudu pravde u Den Haagu, Međunarodnom olimpijskom odboru, Međunarodnom crvenom križu… stoga je aktivno znanje francuskoga jezika važno za sve one koji razmišljaju o budućim zanimanjima i karijeri u međunarodnim organizacijama. Francuski je treći jezik upotrebljen na Internetu i peti po broju govornika u svijetu. To je jezik kulture, mode, gastronomije, umjetnosti, arhitekture, filozofije, ljudskih prava, znanosti, menadžmenta, ekonomije, a prije svega, francuski je analitički jezik koji strukturira misao i razvija kritičko mišljenje neophodno za uključivanje u društvo i svijet rada. Uostalom, prije pet godina u Ministarstvu znanosti i obrazovanja potpisan je Sporazum o provođenju ispita Školskoga DELF-a u Republici Hrvatskoj i to uoči središnjega Dana frankofonije, kao doprinos ovoga Ministarstva obilježavanju mjeseca frankofonije te promociji francuskoga jezika i frankofonskih kultura. Tom je prilikom istaknuto da resorno Ministarstvo, Agencija za odgoj i obrazovanje, Agencija za strukovno obrazovanje, Veleposlanstvo Francuske Republike, Francuski institut i Hrvatska udruga profesora francuskoga jezika već dugi niz godina surađuju i ulažu napore u popularizaciji francuskoga jezika, u potpori i održavanju kontinuiteta u učenju i poučavanju istoga od predškolskog preko osnovnoškolskog i srednjoškolskog do visokoškolskog obrazovanja. Sve navedeno upućuje na to da francuski jezik treba biti neizostavni dio kurikula za strukovne škole. Katarina Gubo, prof., predsjednica Hrvatske udruge profesora francuskoga jezika Loreana Selišek Butina, prof. izvrstan savjetnik, vanjska suradnica AZOO za francuski jezik Pavica Palunčić Beloša, prof., voditeljica ŽSV za učitelje i nastavnike francuskoga jezika u Dubrovačko-neretvanskoj županiji Irena Benčik Povše, prof. savjetnik, voditeljica MŽSV za učitelje i nastavnike francuskoga jezika u Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji Mirjana Komočar Ljubić, prof. mentor, voditeljica MŽSV učitelja francuskoga jezika Zagrebačke, Krapinsko-zagorske, Sisačko-moslavačke, Karlovačke, Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske, Virovitičko-podravske, Požeško-slavonske, Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Međimurske županije i Grada Zagreba Mirjana Franić, prof. izvrstan savjetnik, voditeljica MŽSV nastavnika francuskoga jezika Zagrebačke, Krapinsko-zagorske, Sisačko-moslavačke, Karlovačke, Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske, Virovitičko-podravske, Požeško-slavonske, Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Međimurske županije i Grada Zagreba Slavenka Markota, prof. izvrstan savjetnik, voditeljica ŽSV za učitelje i nastavnike francuskoga jezika Splitsko-dalmatinske županije Daniela Pijaca, prof., voditeljica ŽSV za učitelje i nastavnike francuskoga jezika u Zadarskoj županiji Prihvaćen Prihvaća se. Jezično-komunikacijsko područje općeobrazovnoga dijela srednjoškolskoga strukovnog obrazovanja obuhvaća poučavanje sljedećih stranih jezika: engleski, njemački, francuski, talijanski i španjolski. Kurikuli općeobrazovnih predmeta stranih jezika koji su relevantni za pojedini sektor/podsektor izrađeni su kao skupovi ishoda učenja i grupirani u module prema Metodologiji izrade sektorskog kurikuluma, strukovnog kurikuluma i kurikuluma ustanove za strukovno obrazovanje (Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, 2021.). Kurikuli općeobrazovnih predmeta stranih jezika koji su izrađeni u obliku skupova ishoda učenja grupiranih u module su: Engleski jezik struke, Francuski jezik struke, Njemački jezik struke, Talijanski jezik struke i Španjolski jezik struke. Općeobrazovni moduli i njima pripadajući skupovi ishoda učenja, ovisno o potrebama sektora, zanimanja i kvalifikacije mogu se izvoditi u procesu učenja i poučavanja kao obvezni, izborni ili fakultativni. Francuski jezik će biti ponuđen učenicima, uz ostale jezike kao jedan od mogućih stranih jezika. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
14 DARIJA ĆERDIĆ VUKUŠIĆ ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije UPRAVNO-POSLOVNI REFERENT / UPRAVNO-POSLOVNA REFERENTICA u sektoru PRAVO, POLITOLOGIJA, SOCIOLOGIJA, DRŽAVNA UPRAVA I JAVNI POSLOVI Poštovani, ukazala bih na pogrešku sadašnjeg prijedloga dotičnog strukovnog kurikuluma, a to je izostanak ishoda biologije iz skupine obveznih općeobrazovnih modula. Izostavljanje ishoda biologije, čiji su sadržaji vezani uz razvijanje odgovornosti za vlastito zdravlje i zdravlje zajednice, glavne rizične čimbenike koji narušavanju ljudsko zdravlje, rizično spolno ponašanje, problematiku ovisnosti te pružanje prve pomoći, smatram nedopustivim te dajem svoj prijedlog za unaprijeđenje strukture općeobrazovnih modula. Smatram da su navedene odgojno-obrazovne teme KLJUČNE za sve učenike i učenice srednjih škola. Zbog toga predlažem uključivanje OBAVEZNOG OPĆEOBRAZOVNOG MODULA pod nazivom "Čovjek i zdravlje" U SVE SEKTORE srednjih strukovnih škola (4.1 i 4.2 razine kvalifikacije), s opterećenjem od 4 CSVET bodova, i to u sklopu prvog razreda srednje škole, s odgojno-obrazovnim ishodima koji su već predviđeni kurikulumom, ali raspisani u izbornim/fakultativnim modulima pod nazivima "Brinem o svom zdravlju" i "Spolnost", svaki s opterećenjem od po 2 CSVET boda. Vjerujem da samo uz edukaciju učenika/ca i razvijanjem svijesti o važnosti pravilne prehrane, problematici ovisnosti, razvijanjem brige o vlastitom zdravlju, znanju o pružanju prve pomoći i samopomoći odgojno-obrazovni sustav može ispuniti svoje ciljeve koji su, između ostalog, i razvoj zdravih i odgovornih građana koji će biti punopravni članovi našeg društva. U prilog modulu „Čovjek i zdravlje“ idu, nažalost, porazni rezultati GYTS istraživanja (Global Youth Tobacco Survey) u Hrvatskoj o uporabi duhana i duhanskih proizvoda kod mladeži u dobi od 13 do 15 godina koju ukazuju na sve veću upotrebu duhanskih proizvoda i njihove velike posljedice na adolescente; ESPAD istraživanje (Europsko istraživanje o pušenju, pijenju i uzimanju droga) u Hrvatskoj koju pokazuju zabrinjavajuće podatke o pijenju, pušenju i konzumaciji narkotika, posebice uživanju kanabisa među mladima; HBSC istraživanje (Health Behaviour in School-aged Children) u Hrvatskoj o konzumaciji alkohola među djecom i mladima koje je u porasti, pogotovo među djevojčicama/djevojkama. Nažalost, rezultati trećeg kruga CroCOSI istraživanja (Europska incijativa praćenja debljine u djece) pokazuju da u Hrvatskoj 36,1% djece ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu, a problemi pretilosti se nastavljaju i u odrasloj dobi. Problemi koje debljina/pretilost(/nezdrava prehrana ostavljanju na zdravlje, ali i na zdravstvani sustav su mnogobrojni. Također, kako bi osvijestili učenike o važnosti stila života koji će pridonijeti smanjenju negativnog ljudskog utjecaja na okoliš, očuvanju bioraznolikosti i "zelenom promišljanju", temama koje danas prožimaju svaki aspekt osobnog i profesionalnog poslovnog života, te u cilju što kvalitetnijeg obrazovanja naših učenika predlažem uvrštavanje OPĆEOBRAZOVNOG MODULA "Održivi razvoj" s opterećenjem od 2 CSVET-a KAO OBAVEZNOG modula U SVE SEKTORE na razinama kvalifikacije 4.1 i 4.2. Težište ovog modula leži u odgojno-obrazovnim ishodima predmeta Biologije i predavao bi se modularno u višim razredima obrazovanja u sklopu strukovnog dijela kurikuluma. Smatram da jedino ulaganjem u edukaciju strukovnih učenika i učenica o temama “Utjecaj čovjeka na okoliš” i “Održivi razvoj” možemo stvarati održivo društvo i odgovorne buduće radnike i poslodavce, koji će pomoći da ova naša zemlja bude i ostane "zelena". U prilog uvođenju modula „Održivi razvoj“ kao obavezni je i Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD) u Europskoj uniji koja zahtjeva objavljivanje redovitih izvješća o utjecaju na okoliš i društvo. U Hrvatskoj će to izvješće biti obavezno za velika, srednja i mala poduzeća. Ovaj prijedlog pismenim putem podržale su brojne institucije i udruge (čiji popis je na kraju) a dopisi potpore proslijeđeni su na adrese: MZO-a, ASOO-a i Hrvatski sabor - Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu. Hrvatska liječnička komora Hrvatska gospodarska komora Hrvatski Crveni Križ Hrvatski Crveni Križ Split Hrvatski sabor Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatski sabor Odbor za zaštitu prirode i okoliša Hrvatsko biološko društvo Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu KBC Split - Klinika za dječje bolesti Liga za prevenciju ovisnosti Ministarstvo unutarnjih poslova - Ravnateljstvo policije Nastavni zavod za javno zdravstvo Split Nezavisni sindikat zaposlenih i srednjim školama Hrvatske Prirodoslovno-matematički fakultet Split Prirodoslovno-matematički fakultet Zagreb Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce Ženska soba - SNEP program Darija Ćerdić Vukušić, prof.bio. i kem. Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi strukovnog kurikula. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
15 DEANA VRDOLJAK KAČANIĆ ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije UPRAVNO-POSLOVNI REFERENT / UPRAVNO-POSLOVNA REFERENTICA u sektoru PRAVO, POLITOLOGIJA, SOCIOLOGIJA, DRŽAVNA UPRAVA I JAVNI POSLOVI Poštovani, podržavam uvođenje promjena u strukovne kurikulume, kao i modularnu nastavu koja bi trebala omogućiti učenicima učenje temeljeno na praktičnom radu i na taj način pripremiti ih za tržište rada. Potreban je i odmak od sadašnjeg razredno-satno-predmetnog sustava i načina vrednovanja. Predviđene promjene naglašavaju individualizaciju procesa učenja i poučavanja koju je potrebno provesti u skladu sa psihofizičkim razvojem današnjih adolescenata. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
16 KRISTINA JERČIĆ ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije UPRAVNO-POSLOVNI REFERENT / UPRAVNO-POSLOVNA REFERENTICA u sektoru PRAVO, POLITOLOGIJA, SOCIOLOGIJA, DRŽAVNA UPRAVA I JAVNI POSLOVI Poštovani, kao nekadašnji učenik i sadašnji nastavnik ovoga smjera ulažem prigovor na satnicu i sadržaje nastave Povijesti. Nastavu povijesti je ovaj smjer imao 3 školske godine, sada se predviđa samo jedna godina nastave koja obuhvaća hrvatsku povijest od 18. do kraja 20. st. Iluzorno je vjerovati da se 37 obveznih + 2 izborne teme mogu odraditi kvalitetno u europskom i svjetskom kontekstu unutar jedne godine učenja. Jedan upravno-poslovni referent, koji će raditi u upravi, javnim i državnim službama ima nastavu povijesti kao da je učenik koji pohađa trogodišnji smjer. Predlažem da se učenicima ovoga smjera ostavi nastava Povijesti u sadržaju i satnici koji je bio do sada, a to je tri godine obaveznoga učenja nastave Povijesti kao općeobrazovnog predmeta i to hrvatske povijesti od početka do kraja u europskom i svjetskom kontekstu, s pregledom hrvatske i svjetske kulturne baštine, kronološkim redom prema novim smjernicama metodologije rada nastave Povijesti. Ovaj smjer je trebao dobiti nastavu povijesti četiri godine, a ne ukidanje na samo jednu nastavnu godinu, što je nedopustivo s obzirom na poslove koji će ovi mladi ljudi obnašati. Predlažem da se prediviđeno povećanje satnice nastave matematike stavi kao izborno u drugom i trećem razredu jer učenici ovih smjerova oduvijek imaju mogućnost pohađanja dodatne nastave iz Matematike i priprema za državnu maturu iz Matematike u školi. Redovito i uredno polažu državnu maturu iz svih obveznih predmeta pa je neutemeljena argumentacija da će povećanjem satnice matematike i smanjenjem satnice povijesti lakše polagati državnu maturu i upisivati studije. Bit će upravo suprototno, učenici ovog smjera često upisuju Pravo i razne smjerove na Filozofskim fakultetima, ne znam kako će to moći ovim prijedlogom kojim se ukida ogroman dio društveno-humanističkog aspekta obrazovanja, jer ovdje više nema niti logike i filozofije, a povijest je svedena na "ostatke ostataka". Nastava Povijesti treba unutar ovoga smjera ostati vrlo važan dio obrazovanja. Izbacili ste nastavu povijesti, uveli niz ekonomskih predmeta kao da je ovo smjer ekonomist i kao da je u ovom slučaju netko lobirao za ekonomsku struku, a radi se o upravnom usmjerenju čiji se rad temelji na poznavanju osnovnih društveno-humanističkih principipa i poznavanju povijesti ljudske civilizacije, a ne matematike (koju sada imaju četiri sata tjedno, više nego gimnazijalci jezičnih gimnazija) i ekonomije. Na račun toga ste kriminalizirali i izbacili nastavu povijesti. Kako netko može raditi u državnoj upravi, a ne zna hrvatsku povijest? Za koga će on raditi? Osim toga kako ASOO može određivati i pisati kurikul nastave Povijesti, a ne hrvatska država i povijesna struka? Opet ste stavili u savjetovanje kurikul Povijesti o kojem se Saborski odbor za obrazovanje, znanost i kulturu u siječnju 2024. očitovao negativno o čemu imate svu pisanu korespondenciju. Psihofizički razvoj srednjoškolaca nije na razini ispod onog na kojem su osnovnoškolci, to sigurno ne bi bilo dobro za cijelo naše društvo. Srdačan pozdrav! Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Položaj i sadržaj općeobrazovnog nastavnog predmeta Povijesti nije predmet savjetovanja. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
17 ZRINKA SMOLJANOVIĆ BABURICA ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije UPRAVNO-POSLOVNI REFERENT / UPRAVNO-POSLOVNA REFERENTICA u sektoru PRAVO, POLITOLOGIJA, SOCIOLOGIJA, DRŽAVNA UPRAVA I JAVNI POSLOVI Ovim putem se referiram na kurikulum nastave Povijesti za zanimanje UPRAVNO-POSLOVNI REFERENT/UPRAVNO-POSLOVNA REFERENTICA . Ne slažem se s prijedlogom kurikuluma koji je satnicu Povijesti prepolovio na pola. Ukidanjem velikog dijela satnice Povijesti učenici strukovnih škola su zakinuti za pravo na cjelovito obrazovanje koje je propisano NOK-om. Bez poznavanja i razumijevanja prošlosti, učenici ne mogu razumjeti sadašnje društvene i političke promjene i njihove uzroke. Ovaj prijedlog kurikuluma Povijesti u kojem se predmet uči samo u 3. razredu onemogućava učenicima kontinuirano usvajanje vještina prikupljanja, uspoređivanja, analiziranja i vrednovanja informacija te razumijevanja svijeta i društva u kojem žive i koje se ubrzano mijenja. U osnovnoj školi su se učenici upoznavali s poviješću, a kroz srednjoškolsko obrazovanje je tek mogu razumjeti. Ishodi predmeta trebaju biti postavljeni na višoj razini od onih koji vrijede u osnovnoj školi, što u slučaju predloženog kurikuluma nije slučaj, jer je predviđena premala satnica da bi se mogle realizirati navedene teme. Povijesti kao predmetu treba biti dodijeljeno 8 CSVET bodova i treba biti obavezan predmet minimalno dvije školske godine po 70 sati u nastavi. Kurikulum predviđa malo sati u nastavi pa se ne može organizirati nastava usmjerena po načelima aktivnog učenja. Ishodi koji su postavljeni u prijedlogu kurikuluma su u nesuglasju s odgojno-obrazovnim ciljevima učenja i podučavanja u kojima je predviđeno aktivno istraživačko i problemsko učenje, formativno vrednovanje i razvoj kritičkog mišljenja. Ovaj prijedlog kurikuluma sigurno neće stvoriti mladog čovjeka koji će biti sposoban kritički promišljati o društvu i svijetu u kojem živi. Nastava Povijesti je nezamjenjiva i po važnosti je u rangu s nastavom Hrvatskog jezika kada se govori o identitetu, kulturi, tradiciji i cjelokupnoj prošlosti hrvatskog naroda. U novim međunarodnim okolnostima se nitko ne može snaći bez poznavanja povijesti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Položaj i sadržaj općeobrazovnog nastavnog predmeta Povijesti nije predmet savjetovanja. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
18 PAVICA PALUNČIĆ-BELOŠA ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije UPRAVNO-POSLOVNI REFERENT / UPRAVNO-POSLOVNA REFERENTICA u sektoru PRAVO, POLITOLOGIJA, SOCIOLOGIJA, DRŽAVNA UPRAVA I JAVNI POSLOVI Poštovani, smatram nedopustivim da je s Popisa općeobrazovnih nastavnih predmeta / modula u Odluci o uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije Upravno/poslovni referent u Sektoru pravo, politologija, sociologija, državna uprava i javni poslovi izostavljen francuski jezik! Kako je poznavanje više stranih jezika jedna od ključnih poduzetničkih kompetencija, smatramo bezrazložnim izostavljanje francuskog jezika iz ovoga kurikula. Francuski je radni jezik na globalnoj razini: jedan je od dva službena jezika u UN-u, UNESCO-u, NATO-u, Europskoj uniji, Međunarodnom sudu pravde u Den Haagu, Međunarodnom olimpijskom odboru, Međunarodnom crvenom križu… stoga je aktivno znanje francuskoga jezika važno za sve one koji razmišljaju o budućim zanimanjima i karijeri u međunarodnim organizacijama. Francuski je treći jezik na Internetu i peti po broju govornika u svijetu. To je jezik kulture, mode, gastronomije, umjetnosti, arhitekture, filozofije, ljudskih prava, znanosti, menadžmenta, ekonomije, a prije svega, francuski je analitički jezik koji strukturira misao i razvija kritičko mišljenje neophodno za uključivanje u društvo i svijet rada. Uostalom, prije pet godina u Ministarstvu znanosti i obrazovanja potpisan je Sporazum o provođenju ispita Školskoga DELF-a u Republici Hrvatskoj i to uoči središnjega Dana frankofonije, kao doprinos ovoga Ministarstva obilježavanju mjeseca frankofonije te promociji francuskoga jezika i frankofonskih kultura. Tom je prilikom istaknuto da resorno Ministarstvo, Agencija za odgoj i obrazovanje, Agencija za strukovno obrazovanje, Veleposlanstvo Francuske Republike, Francuski institut i Hrvatska udruga profesora francuskoga jezika već dugi niz godina surađuju i ulažu napore u popularizaciji francuskoga jezika, u potpori i održavanju kontinuiteta u učenju i poučavanju istoga od predškolskog preko osnovnoškolskog i srednjoškolskog do visokoškolskog obrazovanja. Sve navedeno upućuje na to da francuski jezik treba biti neizostavni dio kurikula za strukovne škole! Pavica Palunčić Beloša, prof., voditeljica ŽSV za učitelje i nastavnike francuskoga jezika u Dubrovačko-neretvanskoj županiji Loreana Selišek Butina, prof. izvrstan savjetnik, vanjska suradnica AZOO za francuski jezik Irena Benčik Povše, prof. savjetnik, voditeljica MŽSV za učitelje i nastavnike francuskoga jezika u Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji Mirjana Komočar Ljubić, prof. mentor, voditeljica MŽSV učitelja francuskoga jezika Zagrebačke, Krapinsko-zagorske, Sisačko-moslavačke, Karlovačke, Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske, Virovitičko-podravske, Požeško-slavonske, Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Međimurske županije i Grada Zagreba Mirjana Franić, prof. izvrstan savjetnik, voditeljica MŽSV nastavnika francuskoga jezika Zagrebačke, Krapinsko-zagorske, Sisačko-moslavačke, Karlovačke, Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske, Virovitičko-podravske, Požeško-slavonske, Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Međimurske županije i Grada Zagreba Slavenka Markota, prof. izvrstan savjetnik, voditeljica ŽSV za učitelje i nastavnike francuskoga jezika Splitsko-dalmatinske županije Daniela Pijaca, prof., voditeljica ŽSV za učitelje i nastavnike francuskoga jezika u Zadarskoj županiji Prihvaćen Prihvaća se. Jezično-komunikacijsko područje općeobrazovnoga dijela srednjoškolskoga strukovnog obrazovanja obuhvaća poučavanje sljedećih stranih jezika: engleski, njemački, francuski, talijanski i španjolski. Kurikuli općeobrazovnih predmeta stranih jezika koji su relevantni za pojedini sektor/podsektor izrađeni su kao skupovi ishoda učenja i grupirani u module prema Metodologiji izrade sektorskog kurikuluma, strukovnog kurikuluma i kurikuluma ustanove za strukovno obrazovanje (Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, 2021.). Kurikuli općeobrazovnih predmeta stranih jezika koji su izrađeni u obliku skupova ishoda učenja grupiranih u module su: Engleski jezik struke, Francuski jezik struke, Njemački jezik struke, Talijanski jezik struke i Španjolski jezik struke. Općeobrazovni moduli i njima pripadajući skupovi ishoda učenja, ovisno o potrebama sektora, zanimanja i kvalifikacije mogu se izvoditi u procesu učenja i poučavanja kao obvezni, izborni ili fakultativni. Francuski jezik će biti ponuđen učenicima, uz ostale jezike kao jedan od mogućih stranih jezika. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
19 MARTINA JERKOVIĆ ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije UPRAVNO-POSLOVNI REFERENT / UPRAVNO-POSLOVNA REFERENTICA u sektoru PRAVO, POLITOLOGIJA, SOCIOLOGIJA, DRŽAVNA UPRAVA I JAVNI POSLOVI Uvođenje novog strukovnog kurikuluma za kvalifikaciju Referent za poslovnu ekonomiju u sektoru Ekonomija i trgovina predstavlja ključan korak prema pružanju kvalitetnog obrazovanja koje odgovara potrebama tržišta rada i omogućuje učenicima stjecanje relevantnih znanja i vještina za uspješnu karijeru. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
20 SAŠA PERIČAK ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije UPRAVNO-POSLOVNI REFERENT / UPRAVNO-POSLOVNA REFERENTICA u sektoru PRAVO, POLITOLOGIJA, SOCIOLOGIJA, DRŽAVNA UPRAVA I JAVNI POSLOVI Poštovani, Prvo moram napomenuti kako je odnedavno promijenjeno sučelje e-savjetovanja čime je znatno otežano snalaženje i komentiranje. Isprobao sam sučelje na 4 različita računala i na svakome na različitim preglednicima (Mozilla Firefox, Chrome, Edge) i svugdje sam se susreo s problemima u vidu nečitljivosti dijela teksta ili problema s otvaranjem dijela dokumenta. Nadam se da mi zbog toga nisu promakli dijelovi dokumenta - u slučaju da jesu i da se to reflektira na poslane komentare, unaprijed se ispričavam. Smatram da je kurikulum u ovakvoj formi neprihvatljiv i ne slažem se s prijedlogom njegovog uvođenja. Razumijem potrebu za osuvremenjivanjem kurikuluma i uvođenje „reforme“, ali ovakav pristup vodi ka stvaranju ljudi bez opće kulture i znanja i vještina potrebnih za život u suvremenom društvu. Kao biolog, osvrćem se nepostojanje predmeta biologije (ili nečeg sličnog poput predmeta Čovjek i zdravlje ili čovjek, zdravlje i okoliš koji su do sad postojali u srodnim zanimanjima i u velikoj većini četverogodišnjih zanimanja). U svijetu u kojem živimo sve je više bolesti kardiovaskularnog sustava i dijabetesa uzrokovanih nepravilnom prehranom i nezdravim životnim stilovima; sve je više ovisnosti o različitim opijatima, ali i o kockanju (u pozadini koje su također promjene u radu živčanog sustava - što je biološka tema); sve manje ljudi shvaća važnost cijepljenja kao prevencije epidemija i pandemija, a epidemije i pandemije nam sve više prijete; sve više nam prijeti i zagađenje i onečišćenje okoliša iz raznih ljudskih aktivnosti; natalitet nam se smanjuje, a spolno prenosive bolesti i maloljetničke trudnoće i dalje su prisutne ... kako bi se građanin 21. stoljeća mogao nositi sa svim tim, a i mnogim drugim izazovima koji izlaze izvan okvira ovog komentara, nužna je kvalitetna edukacija u čijoj je srži biologija. Nažalost, svjedok sam kako učenici srednjih škola o tim temama iz generacije u generaciju znaju sve manje. Pojava raka je sve češća, a sve veći broj srednjoškolaca uopće ne zna što je rak (!!), a kamoli kako smanjiti vjerojatnost njegove pojave. Osnovnoškolsko obrazovanje nije dovoljno - potrebno je navedene teme (a uz to svakako i sadržaje o zdravlju spolnog sustava, o trudnoći i kontracepciji) produbljivati i proširivati (a i ponavljati). Tu je ključna i dob učenika - ne može se očekivati da se sva potrebna znanja i vještine usvoje u osnovnoj školi niti se može očekivati da će se navedeni sadržaji (kvalitetno) odraditi kao međupredmetne teme. U kurikulumu nema ključnih sadržaja/ishoda učenja koji su do sad u zanimanju upravni referent obuhvaćeni predmetom Biologija ili Čovjek i zdravlje ili Čovjek, zdravlje i okoliš: kontracepcija, trudnoća, odgovorno spolno ponašanje, spolno prenosive bolesti, zarazne bolesti, cijepljenje i imunosni sustav, kronične nezarazne bolesti, druge učestale bolesti organskih sustava, zaštita prirode i okoliša i održivi razvoj, onečišćenje i zagađenje okoliša, ovisnosti... U kurikulum je stoga nužno uvesti predmet Biologija odnosno Čovjek, zdravlje i okoliš od 2 sata tjedno barem jednu godinu. Korjenite promjene poput ovih potrebno je puno ozbiljnije promisliti i uvesti postupno/eksperimentalno te nakon cijelog provedenog ciklusa analizirati uspješnost kako se ne bi ponovila „Škola za život“ koja je unatoč dobrim željama unazadila osnovnoškolsko i gimnazijsko obrazovanje. Promjene koje slijede mi se čine kao još puno manje promišljene i lošije osmišljene, unatoč tome što zahvaćaju puno veći broj zanimanja i što je realni opseg posla da se to kvalitetno odradi puno veći. U svakom slučaju, i kao roditelj i kao učitelj i nastavnik s višegodišnjim iskustvom, smatram kako je predloženi kurikulum štetan za razvoj mladih ljudi u odgovorne i obrazovane ljude 21. stoljeća, spremne uhvatiti se u koštac sa svim izazovima ispred njih - umjesto toga ih pokušava pretvoriti u „fah idiote“ bez temeljnih znanja i vještina potrebnih za kvalitetan život. Predloženi kurikulum je jedan u nizu slično strukturiranih strukovnih kurikuluma koji će, umjesto da unaprijede sustav strukovnog obrazovanja, dovesti do njegovog dodatnog nazadovanja pa predlažem da se cijela reforma revidira i ponovno promisli te da se biologija uključi kao obavezni predmet odnosno da se barem ranije navedeni biološki sadržaji uključe kao obavezni moduli. Srdačan pozdrav Djelomično prihvaćen Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi strukovnog kurikula. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
21 KRISTINA PIRS ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije UPRAVNO-POSLOVNI REFERENT / UPRAVNO-POSLOVNA REFERENTICA u sektoru PRAVO, POLITOLOGIJA, SOCIOLOGIJA, DRŽAVNA UPRAVA I JAVNI POSLOVI Poštovani, smatram nedopustivim da je s Popisa općeobrazovnih nastavnih predmeta / modula u Odluci o uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije Upravno/poslovni referent u Sektoru pravo, politologija, sociologija, državna uprava i javni poslovi izostavljen francuski jezik! Kako je poznavanje više stranih jezika jedna od ključnih poduzetničkih kompetencija, smatramo bezrazložnim izostavljanje francuskog jezika iz ovoga kurikula. Francuski je radni jezik na globalnoj razini: jedan je od dva službena jezika u UN-u, UNESCO-u, NATO-u, Europskoj uniji, Međunarodnom sudu pravde u Den Haagu, Međunarodnom olimpijskom odboru, Međunarodnom crvenom križu… stoga je aktivno znanje francuskoga jezika važno za sve one koji razmišljaju o budućim zanimanjima i karijeri u pravu, državnoj upravi, javnim poslovima i međunarodnim organizacijama. Francuski je treći jezik na Internetu i peti po broju govornika u svijetu. To je jezik kulture, mode, gastronomije, umjetnosti, arhitekture, filozofije, ljudskih prava, znanosti, menadžmenta, ekonomije, a prije svega, francuski je analitički jezik koji strukturira misao i razvija kritičko mišljenje neophodno za uključivanje u društvo i svijet rada. Uostalom, prije pet godina u Ministarstvu znanosti i obrazovanja potpisan je Sporazum o provođenju ispita Školskoga DELF-a u Republici Hrvatskoj i to uoči središnjega Dana frankofonije, kao doprinos ovoga Ministarstva obilježavanju mjeseca frankofonije te promociji francuskoga jezika i frankofonskih kultura. Tom je prilikom istaknuto da resorno Ministarstvo, Agencija za odgoj i obrazovanje, Agencija za strukovno obrazovanje, Veleposlanstvo Francuske Republike, Francuski institut i Hrvatska udruga profesora francuskoga jezika već dugi niz godina surađuju i ulažu napore u popularizaciji francuskoga jezika, u potpori i održavanju kontinuiteta u učenju i poučavanju istoga od predškolskog preko osnovnoškolskog i srednjoškolskog do visokoškolskog obrazovanja. Sve navedeno upućuje na to da francuski jezik treba biti neizostavni dio kurikula za strukovne škole! Kristina Pirs, prof. savjetnik engleskoga i francuskoga jezika Prihvaćen Prihvaća se. Jezično-komunikacijsko područje općeobrazovnoga dijela srednjoškolskoga strukovnog obrazovanja obuhvaća poučavanje sljedećih stranih jezika: engleski, njemački, francuski, talijanski i španjolski. Kurikuli općeobrazovnih predmeta stranih jezika koji su relevantni za pojedini sektor/podsektor izrađeni su kao skupovi ishoda učenja i grupirani u module prema Metodologiji izrade sektorskog kurikuluma, strukovnog kurikuluma i kurikuluma ustanove za strukovno obrazovanje (Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, 2021.). Kurikuli općeobrazovnih predmeta stranih jezika koji su izrađeni u obliku skupova ishoda učenja grupiranih u module su: Engleski jezik struke, Francuski jezik struke, Njemački jezik struke, Talijanski jezik struke i Španjolski jezik struke. Općeobrazovni moduli i njima pripadajući skupovi ishoda učenja, ovisno o potrebama sektora, zanimanja i kvalifikacije mogu se izvoditi u procesu učenja i poučavanja kao obvezni, izborni ili fakultativni. Francuski jezik će biti ponuđen učenicima, uz ostale jezike kao jedan od mogućih stranih jezika. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
22 GORAN RUKAVINA ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije UPRAVNO-POSLOVNI REFERENT / UPRAVNO-POSLOVNA REFERENTICA u sektoru PRAVO, POLITOLOGIJA, SOCIOLOGIJA, DRŽAVNA UPRAVA I JAVNI POSLOVI Poštovani, smatram skandaloznim da je s Popisa općeobrazovnih nastavnih predmeta / modula u Odluci o uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije Upravno/poslovni referent u Sektoru pravo, politologija, sociologija, državna uprava i javni poslovi jednostavno izbačen francuski jezik! Francuski jezik je, osim engleskoga, jedini jezik kojim se govori na pet kontinenata, njime govori blizu 300 milijuna ljudi pa je svakako jezik međunarodne komunikacije. Nakon engleskoga, u svijetu se najviše uči upravo francuski jezik. To je peti najrašireniji jezik, nakon engleskoga, kineskoga, hindu i španjolskoga. Međunarodna organizacija Frankofonije obuhvaća 68 zemalja, a sama država Francuska ima najveću mrežu kulturnih ustanova u inozemstvu. Francuska je peta svjetska komercijalna sila, privlači poduzetnike, istraživače i najbolje strane studente. Francuski jezik omogućuje nastavak studija u zemljama Frankofonije na poznatim sveučilištima ili visokim školama po vrlo povoljnim financijskim uvjetima. Studenti koji poznaju francuski jezik mogu se natjecati i za stipendije francuske vlade za nastavak studija u Francuskoj u svim disciplinama i stjecanje međunarodno priznate diplome. Francuski je radni jezik i jedan od dva službena jezika u UN-u, UNESCO-u, NATO-u, Europskoj uniji, Međunarodnom sudu pravde u Den Haagu, Međunarodnom olimpijskom odboru, Međunarodnom crvenom križu… pa je tečno znanje francuskoga jezika važno za sve one koji razmišljaju o karijeri u međunarodnim organizacijama. Francuski je i na Internetu treći jezik, nakon engleskoga i njemačkoga, a ispred španjolskoga jezika. Francuski je, nadalje, jezik kulture, a nastavu francuskoga jezika prate putovanja u svijet mode, gastronomije, umjetnosti, arhitekture i znanosti. Isto tako, francuski je jezik širenja ideje o ljudskim pravima u svijetu, analitički jezik koji strukturira misao i razvija kritičko mišljenje. Uostalom, prije pet godina u Ministarstvu znanosti i obrazovanja potpisan je Sporazum o provođenju ispita Školskoga DELF-a u Republici Hrvatskoj i to uoči središnjega Dana frankofonije, kao doprinos ovoga Ministarstva obilježavanju mjeseca frankofonije te promociji francuskoga jezika i frankofonskih kultura. Tom je prilikom istaknuto da resorno Ministarstvo, Veleposlanstvo Francuske Republike i Francuski institut već dugi niz godina surađuju u popularizaciji francuskoga jezika, u potpori učenju francuskoga u školama i povećanju njegove zastupljenosti u sve većem broju kako škola, tako i vrtića. Imajući na umu sve navedeno, iskreno se nadam da će ova, nadam se nenamjerna, pogreška biti čim prije ispravljena! Goran Rukavina, prof. savjetnik Prihvaćen Prihvaća se. Jezično-komunikacijsko područje općeobrazovnoga dijela srednjoškolskoga strukovnog obrazovanja obuhvaća poučavanje sljedećih stranih jezika: engleski, njemački, francuski, talijanski i španjolski. Kurikuli općeobrazovnih predmeta stranih jezika koji su relevantni za pojedini sektor/podsektor izrađeni su kao skupovi ishoda učenja i grupirani u module prema Metodologiji izrade sektorskog kurikuluma, strukovnog kurikuluma i kurikuluma ustanove za strukovno obrazovanje (Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, 2021.). Kurikuli općeobrazovnih predmeta stranih jezika koji su izrađeni u obliku skupova ishoda učenja grupiranih u module su: Engleski jezik struke, Francuski jezik struke, Njemački jezik struke, Talijanski jezik struke i Španjolski jezik struke. Općeobrazovni moduli i njima pripadajući skupovi ishoda učenja, ovisno o potrebama sektora, zanimanja i kvalifikacije mogu se izvoditi u procesu učenja i poučavanja kao obvezni, izborni ili fakultativni. Francuski jezik će biti ponuđen učenicima, uz ostale jezike kao jedan od mogućih stranih jezika. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
23 VLADIMIR ŠTEFANEC ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije UPRAVNO-POSLOVNI REFERENT / UPRAVNO-POSLOVNA REFERENTICA u sektoru PRAVO, POLITOLOGIJA, SOCIOLOGIJA, DRŽAVNA UPRAVA I JAVNI POSLOVI U starom Nastavnom planu i okvirnom obrazovnom programu za zanimanje upravni referent kao i za zanimanje poslovni tajnik postojala je mogućnost odabira izbornog predmeta latinski jezik koji su učenici slušali u prvom i drugom razredu srednje škole. Samo učenje latinskog jezika kod učenika oba smjera pokazalo se vrlo korisnim pri nastavku obrazovanja u struci. Sama korist učenja latinskog jezika vrlo je korisna i u drugim segmentima života. Stoga vas molim da razmislite o vraćanju ovog predmeta kao jednog od izbornih modula. Prihvaćen Prihvaća se. Jezično-komunikacijsko područje općeobrazovnoga dijela srednjoškolskoga strukovnog obrazovanja obuhvaća poučavanje sljedećih stranih jezika: engleski, njemački, francuski, talijanski i španjolski i latinski jezk. Kurikuli općeobrazovnih predmeta stranih jezika koji su relevantni za pojedini sektor/podsektor izrađeni su kao skupovi ishoda učenja i grupirani u module prema Metodologiji izrade sektorskog kurikuluma, strukovnog kurikuluma i kurikuluma ustanove za strukovno obrazovanje (Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, 2021.). Kurikuli općeobrazovnih predmeta stranih jezika koji su izrađeni u obliku skupova ishoda učenja grupiranih u module su: Engleski jezik struke, Francuski jezik struke, Njemački jezik struke, Talijanski jezik struke i Španjolski jezik struke i Latinski jezik struke. Općeobrazovni moduli i njima pripadajući skupovi ishoda učenja, ovisno o potrebama sektora, zanimanja i kvalifikacije mogu se izvoditi u procesu učenja i poučavanja kao obvezni, izborni ili fakultativni. Latinski jezik će biti ponuđen učenicima kao izborni modul. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
24 VLADIMIR ŠTEFANEC ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije UPRAVNO-POSLOVNI REFERENT / UPRAVNO-POSLOVNA REFERENTICA u sektoru PRAVO, POLITOLOGIJA, SOCIOLOGIJA, DRŽAVNA UPRAVA I JAVNI POSLOVI Strukovnim kurikulumom za stjecanje kvalifikacije upravno-poslovni referent za drugi strani jezik ponuđeni su engleski, njemački i talijanski jezik. Postoje škole poput Ekonomske i birotehničke škole Bjelovar gdje upravni referenti već nekoliko desetljeća imaju mogućnost učiti i francuski jezik kao drugi strani jezik. Smatram da bi bilo dobro i francuski jezik uvrstiti u ponuđeni izbor, a ne ograničiti ponudu samo na spomenuta tri jezika. Prihvaćen Prihvaća se. Jezično-komunikacijsko područje općeobrazovnoga dijela srednjoškolskoga strukovnog obrazovanja obuhvaća poučavanje sljedećih stranih jezika: engleski, njemački, francuski, talijanski i španjolski. Kurikuli općeobrazovnih predmeta stranih jezika koji su relevantni za pojedini sektor/podsektor izrađeni su kao skupovi ishoda učenja i grupirani u module prema Metodologiji izrade sektorskog kurikuluma, strukovnog kurikuluma i kurikuluma ustanove za strukovno obrazovanje (Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, 2021.). Kurikuli općeobrazovnih predmeta stranih jezika koji su izrađeni u obliku skupova ishoda učenja grupiranih u module su: Engleski jezik struke, Francuski jezik struke, Njemački jezik struke, Talijanski jezik struke i Španjolski jezik struke. Općeobrazovni moduli i njima pripadajući skupovi ishoda učenja, ovisno o potrebama sektora, zanimanja i kvalifikacije mogu se izvoditi u procesu učenja i poučavanja kao obvezni, izborni ili fakultativni. Francuski jezik će biti ponuđen učenicima, uz ostale jezike kao jedan od mogućih stranih jezika. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
25 Ivana Ivušić ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije UPRAVNO-POSLOVNI REFERENT / UPRAVNO-POSLOVNA REFERENTICA u sektoru PRAVO, POLITOLOGIJA, SOCIOLOGIJA, DRŽAVNA UPRAVA I JAVNI POSLOVI Potrebno je promijeniti odluku o kvalificiranom kadru za predavanje navedenih predmeta. Magistre javne uprave treba uvrstiti u nastavni kadar za pravne predmete za zanimanja upravni referent i poslovni tajnik. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Uz svaki strukovni kurikul bit će dostupna javna baza podataka (registar) koja će povezivati module / skupove ishode učenja i pripadajuće kvalifikacije nastavnika. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
26 INES PONGRAC ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije UPRAVNO-POSLOVNI REFERENT / UPRAVNO-POSLOVNA REFERENTICA u sektoru PRAVO, POLITOLOGIJA, SOCIOLOGIJA, DRŽAVNA UPRAVA I JAVNI POSLOVI Potrebno je promijeniti odluku o kvalificiranom kadru za predavanje navedenih predmeta. Magistre javne uprave treba uvrstiti u nastavni kadar za pravne predmete za zanimanja upravni referent i poslovni tajnik. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Uz svaki strukovni kurikul bit će dostupna javna baza podataka (registar) koja će povezivati module / skupove ishode učenja i pripadajuće kvalifikacije nastavnika. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.