Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Odluci o uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije TEHNIČAR GEODEZIJE I GEOINFORMATIKE / TEHNIČARKA GEODEZIJE I GEOINFORMATIKE u sektoru GRADITELJSTVO, GEODEZIJA I ARHITEKTURA

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 KLARA HORVAT ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije TEHNIČAR GEODEZIJE I GEOINFORMATIKE / TEHNIČARKA GEODEZIJE I GEOINFORMATIKE u sektoru GRADITELJSTVO, GEODEZIJA I ARHITEKTURA, 1. OPĆI DIO STRUKOVNOG KURIKULA Poštovani, za 4. skup ishoda učenja (Karte i kartama srodni prikazi, tip: obavezni), 40. skup ishoda učenja (Osnove geoinformacijskih sustava; tip: obavezni) i 61. skup ishoda učenja (Kartografija; tip: izborni) treba navesti da ih, osim geodetske struke, može predavati i geografska struka budući da navedeni ishodi jesu dio geografske struke. To se može provjeriti na mrežnim stranicama Geografskih odsjeka Sveučilišta u Zagrebu i u Zadru. Kadrovski uvjeti: najmanje razina 7 HKO-a geodetske ili geografske struke. Lijep pozdrav. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Uz svaki strukovni kurikul bit će dostupna javna baza podataka (registar) koja će povezivati module / skupove ishode učenja i pripadajuće kvalifikacije nastavnika. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
2 KARLO HORVAT ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije TEHNIČAR GEODEZIJE I GEOINFORMATIKE / TEHNIČARKA GEODEZIJE I GEOINFORMATIKE u sektoru GRADITELJSTVO, GEODEZIJA I ARHITEKTURA, 1. OPĆI DIO STRUKOVNOG KURIKULA Poštovani, za 4. skup ishoda učenja (Karte i kartama srodni prikazi, tip: obavezni), 40. skup ishoda učenja (Osnove geoinformacijskih sustava; tip: obavezni) i 61. skup ishoda učenja (Kartografija; tip: izborni) treba navesti da ih, osim geodetske struke, može predavati i geografska struka budući da navedeni ishodi jesu dio geografske struke. To se može provjeriti na mrežnim stranicama Geografskih odsjeka Sveučilišta u Zagrebu (https://www.pmf.unizg.hr/geog/studiji; Kartografija I, Kartografija II, Geoinformatika I, Geoinformatika II) i u Zadru (https://geografija.unizd.hr/Portals/6/Elaborat%20preddiplomski%20jednopredmetni%20Geografija.pdf.; Geoinformatika, Kartografija I, Kartografija II, Geografski informacijski sustavi I i Geografski informacijski sustavi II). Kadrovski uvjeti: najmanje razina 7 HKO-a geodetske ili geografske struke. Lijep pozdrav. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Uz svaki strukovni kurikul bit će dostupna javna baza podataka (registar) koja će povezivati module / skupove ishode učenja i pripadajuće kvalifikacije nastavnika. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
3 RUŽICA LONČAR ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije TEHNIČAR GEODEZIJE I GEOINFORMATIKE / TEHNIČARKA GEODEZIJE I GEOINFORMATIKE u sektoru GRADITELJSTVO, GEODEZIJA I ARHITEKTURA Poštovani, za 4. skup ishoda učenja (Karte i kartama srodni prikazi, tip: obavezni),  40. skup ishoda učenja (Osnove geoinformacijskih sustava; tip: obavezni) i 61. skup ishoda učenja (Kartografija; tip: izborni) treba navesti da ih, osim geodetske struke, može predavati i geografska struka budući da navedeni ishodi jesu dio geografske struke. To se može provjeriti na mrežnim stranicama Geografskih odsjeka Sveučilišta u Zagrebu (https://www.pmf.unizg.hr/geog/studiji; Kartografija I, Kartografija II, Geoinformatika I, Geoinformatika II) i u Zadru (https://geografija.unizd.hr/Portals/6/Elaborat%20preddiplomski%20jednopredmetni%20Geografija.pdf.; Geoinformatika, Kartografija I, Kartografija II, Geografski informacijski sustavi I i Geografski informacijski sustavi II). Kadrovski uvjeti: najmanje razina 7 HKO-a geodetske ili geografske struke. Lijep pozdrav, Ružica Lončar, prof. geografije, savjetnik Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Uz svaki strukovni kurikul bit će dostupna javna baza podataka (registar) koja će povezivati module / skupove ishode učenja i pripadajuće kvalifikacije nastavnika. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
4 MARTINA ŠULJIĆ ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije TEHNIČAR GEODEZIJE I GEOINFORMATIKE / TEHNIČARKA GEODEZIJE I GEOINFORMATIKE u sektoru GRADITELJSTVO, GEODEZIJA I ARHITEKTURA Poštovani, za 4. skup ishoda učenja (Karte i kartama srodni prikazi, tip: obavezni), 40. skup ishoda učenja (Osnove geoinformacijskih sustava; tip: obavezni) i 61. skup ishoda učenja (Kartografija; tip: izborni) treba navesti da ih, osim geodetske struke, može predavati i geografska struka budući da navedeni ishodi jesu dio geografske struke. To se može provjeriti na mrežnim stranicama Geografskih odsjeka Sveučilišta u Zagrebu (https://www.pmf.unizg.hr/geog/studiji; Kartografija I, Kartografija II, Geoinformatika I, Geoinformatika II) i u Zadru (https://geografija.unizd.hr/Portals/6/Elaborat%20preddiplomski%20jednopredmetni%20Geografija.pdf.; Geoinformatika, Kartografija I, Kartografija II, Geografski informacijski sustavi I i Geografski informacijski sustavi II). Kadrovski uvjeti: najmanje razina 7 HKO-a geodetske ili geografske struke. Lijep pozdrav Martina šuljić, prof. geografije i povijesti Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Uz svaki strukovni kurikul bit će dostupna javna baza podataka (registar) koja će povezivati module / skupove ishode učenja i pripadajuće kvalifikacije nastavnika. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
5 JASNA SOLDO ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije TEHNIČAR GEODEZIJE I GEOINFORMATIKE / TEHNIČARKA GEODEZIJE I GEOINFORMATIKE u sektoru GRADITELJSTVO, GEODEZIJA I ARHITEKTURA Poštovani, novi kurikulum za Tehničara geodezije i geoinformatike predstavlja značajan iskorak u obrazovanju prilagođenom suvremenim potrebama tržišta rada. Modularni pristup je izuzetno dobro strukturiran, omogućavajući učenicima da kroz jasno definirane module stječu relevantna i praktična znanja. Ishodi učenja unutar svakog modula su pažljivo odabrani i obuhvaćaju sve ključne kompetencije potrebne za uspjeh u ovoj struci. Usmjerenost kurikuluma na učenje temeljeno na radu je posebno vrijedna jer omogućava učenicima stjecanje praktičnog iskustva i vještina tijekom školovanja. Ovaj pristup ne samo da povećava zapošljivost učenika već ih i priprema za stvarne radne uvjete, omogućavajući im lakše prilagođavanje i brži profesionalni rast. Kurikulum je također prilagođen razvojnoj dobi učenika, što osigurava optimalan proces učenja i podržava njihov osobni i profesionalni razvoj. Fokus na individualne potrebe učenika pokazuje visok stupanj posvećenosti kvaliteti obrazovanja i brige za svakog pojedinca. Sve ove komponente čine ovaj kurikulum izuzetno vrijednim resursom za obrazovanje tehničara geodezije i geoinformatike, pružajući im temelj za uspjeh u njihovim budućim karijerama. Srdačno, Jasna Soldo ** Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
6 PETAR SOLDO ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije TEHNIČAR GEODEZIJE I GEOINFORMATIKE / TEHNIČARKA GEODEZIJE I GEOINFORMATIKE u sektoru GRADITELJSTVO, GEODEZIJA I ARHITEKTURA Kurikulum za Tehničara geodezije i geoinformatike donosi osvježenje i inovacije u obrazovni sustav i u potpunosti je usklađen s potrebama suvremenog tržišta rada. Jasno osmišljena struktura omogućava učenicima stjecanje sveobuhvatnih znanja i vještina kroz niz pažljivo definiranih modula. Ishodi učenja u svakom modulu obuhvaćaju sve ključne aspekte koje jedan moderni tehničar geodezije i geoinformatike treba savladati. Posebno se ističe naglasak na učenju temeljenom na stvarnom radu. Ovaj pristup omogućuje učenicima stjecanje praktičnog iskustva i bolje razumijevanje stvarnih radnih procesa, što je ključno za njihovu buduću zapošljivost i profesionalni razvoj. Uz to, jasno je da će ovako organizirana nastava dati priliku svakom učeniku da se fokusira na ono što je za njega važno, u čemu je dobar i čemu želi posvetiti više vremena - takav pristup uvelike utječe na motiviranost đaka. Ovaj kurikulum predstavlja izvrstan primjer suvremenog obrazovanja, kombinirajući teorijska znanja s praktičnim vještinama i prilagođavajući se potrebama tržišta rada i učenika. Petar Soldo Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
7 ANDREJ MARINOVIĆ ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije TEHNIČAR GEODEZIJE I GEOINFORMATIKE / TEHNIČARKA GEODEZIJE I GEOINFORMATIKE u sektoru GRADITELJSTVO, GEODEZIJA I ARHITEKTURA Poštovani, U potpunosti se slažem da postoji potreba za osuvremenjivanjem kurikuluma, modernizacijom obrazovnog sustava te da je reforma nužna, ali ne na ovaj način. Neprihvatljivo je da se u našem smjeru umanjuje fond sati matematike, a pogotovo je neprihvatljivo to da je fizika u potpunosti izostavljena. Ne samo da se geodezija temelji na fizici i matematici, već su one neophodne za razvijanje logičkog razmišljanja što je od velike koristi u našoj struci jer se na terenu susrećemo s različitim problemima. Osim toga učenici bi i na strukovnim modulima trebali biti u mogućnosti uspješno primjenjivati znanja stečena na ova dva predmeta. Cilj srednjoškolskog obrazovanja trebao bi biti na što bolji način pripremiti učenike ili za tržište rada ili za daljnje školovanje. Novi kurikulum će možda učenike u neku ruku bolje pripremiti za tržište rada, ali što je s učenicima koji žele više? Poučen dosadašnjim iskustvima, učenici koji su se školovali za zanimanje Tehničar/Tehničarka geodezije i geoinformatike do sada su bili konkurentni prilikom upisa bilo kojeg tehničkog fakulteta te su ih u velikom broju i upisivali. Zar je naš cilj takvu djecu automatski eliminirati ili im znatno otežati put prema željenom nastavku školovanja? Potpunim izostavljanjem fizike iz kurikuluma radimo protiv interesa naših budućih učenika te ih dovodimo u neravnopravan položaj, ne samo u odnosu na učenike koji dolaze iz gimnazija, već i u odnosu na učenike koji se školuju za druga tehnička zanimanja jer gotovo nigdje osim kod nas predmet fizika nije izostavljen. Za upis na Geodetski fakultet, kao izborni predmet, potrebno je položiti ili fiziku ili informatiku. Direktan upis na Geodetski fakultet, između ostalog, donosi i plasman na jedno od prva tri mjesta na državnim natjecanjima iz matematike i fizike. Izostavljanjem fizike učenicima koji se školuju za smjer Tehničar/Tehničarka geodezije i geoinformatike uskraćujemo priliku da makar i pokušaju na ovaj način upisati željeni fakultet i ne samo to, već čak ako na neki način i uspiju upisati Geodetski fakultet tamo ih kao obvezan predmet ponovno čeka fizika i mnogi drugi predmeti koji se na njoj baziraju, a koje će jako teško pratiti jer neće imati nikakvu podlogu. Molim da se ovaj komentar uzme u razmatranje. Lijepi pozdrav, Andrej Marinović, dipl.ing.geod. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. U kurikulu za stjecanje kvalifikacije Tehničar geodezije i geoinformatike postoji ukupno 63 skupa ishoda učenja s ukupno 317 ishoda učenja. Ishodi učenja povezani s fizikom nalaze se u 11 obveznih skupova ishoda učenja (SIU), što čini 17,4 % ukupnog broja SIU-a. Cilj kurikula je pripremiti učenike za tržište rada te skratiti period pripravničkog staža, omogućujući mladim stručnjacima da što prije postanu samostalni u radu nakon zaposlenja. Za upis na Geodetski fakultet, osim izbornog predmeta Fizika, učenici mogu polagati i izborni predmet Informatika. Novi kurikul za program Tehničar geodezije i geoinformatike pojačava fokus na informatičke predmete i primjenu informatike u odnosu na ranije te se informatički sadržaji prožimaju kroz gotovo sve SIU-e. To je u skladu s kvalifikacijama i potrebama tržišta rada koje traži stručnjake za rad s prostornim podacima, temeljem razvoja društva. Kurikulum pruža brojne informatičke i geoinformatičke kompetencije, što olakšava pripremu učenika za polaganje izbornog predmeta Informatika. Statistike izlaska učenika na državnu maturu potvrđuju da većina učenika odabire Informatiku kao izborni predmet, a ne Fiziku. Osim toga, u svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
8 IVONA ČARAPAR ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije TEHNIČAR GEODEZIJE I GEOINFORMATIKE / TEHNIČARKA GEODEZIJE I GEOINFORMATIKE u sektoru GRADITELJSTVO, GEODEZIJA I ARHITEKTURA Novi kurikulum za Tehničara geodezije i geoinformatike je izvanredan primjer modernizacije obrazovnog sustava u skladu s potrebama tržišta rada i gospodarstva. Modularna organizacija kurikuluma omogućava učenicima da postupno i temeljito usvoje sve potrebne vještine i znanja. Svaki modul je logično strukturiran s jasno definiranim ishodima učenja koji pokrivaju sve aspekte ove dinamične i tehnološki napredne struke. Posebno je za pohvalu usmjerenost kurikuluma na praktično učenje i radno iskustvo. Učenje temeljeno na radu omogućava učenicima stjecanje praktičnih vještina i bolje razumijevanje realnih radnih situacija, što je neprocjenjivo za njihovu buduću karijeru. Ovaj pristup također doprinosi većoj zapošljivosti učenika nakon završetka školovanja. Kurikulum je prilagođen razvojnoj dobi učenika, što je ključno za njihovo optimalno učenje i razvoj. Fokus na potrebe učenika osigurava da se svaki pojedinac može razvijati prema svojim sposobnostima i interesima, čime se povećava njihovo zadovoljstvo i uspjeh u učenju. Ovaj kurikulum predstavlja veliki korak naprijed u obrazovanju tehničara geodezije i geoinformatike, pružajući im sve što je potrebno za uspješan početak njihove profesionalne karijere. Ivona Čarapar, dipl.ing.geod. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Hvala vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
9 BORIS PETROVIĆ ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije TEHNIČAR GEODEZIJE I GEOINFORMATIKE / TEHNIČARKA GEODEZIJE I GEOINFORMATIKE u sektoru GRADITELJSTVO, GEODEZIJA I ARHITEKTURA Poštovani! Imam 34 godine iskustva rada u školi koja obrazuje Tehničare geodezije i geoinformatike, a ranije Geodetske tehničare te smatram da trebam napisati svoje mišljenje. Od 1991. do 2010. godine sam radio u nastavi kao profesor matematike i fizike, a od 2010. godine sam ravnatelj škole. Od prve godine moga rada pa do danas za upis u zanimanje Tehničar geodezije i geoinformatike, ranije Geodetski tehničar bodovale su se ocjene iz nastavnog predmeta Fizika. Nastava Fizike provodila se prva dva razreda po 2 sata tjedno, a kasnije se zbog boljeg razumijevanja povećala na prva tri razreda po 2 sata tjedno. Prije uvođenja državne mature za upis na fakultete polagali su se prijemni ispiti iz određenih predmeta od kojih je na tehničkim fakultetima jedan uvijek bio Fizika. Danas se za upis na Tehničke fakultete boduju ocjene iz srednje škole i državne mature te se traži položen ispit i iz Fizike. Na Geodetskom fakultetu kao logičnoj obrazovnoj vertikali ima niz kolegija iz fizike ili u direktnoj vezi s fizikom. Ako je geodezija znanost koja se temelji na fizici i matematici kako to da fizici nema mjesta u predloženom kurikulumu Tehničara geodezije i geoinformatike? U obaveznim strukovnim modulima koji su predloženi ima nekoliko ishoda fizike u jedva vidljivim tragovima. Nastavnik fizike iz praktičnih tehničkih razloga ne može odrađivati zadane ishode u modulima pa je za očekivati da ih obrađuje strukovni nastavnik. Učenici na nastavi Fizike aktivno sudjeluju u procesu učenja i razvijaju različite sposobnosti i vještine kao što su opažanje, postavljanje pretpostavki, planiranje i izvođenje pokusa, mjerenje, obrada i prikazivanje podataka, korištenje IKT-a, izvođenje zaključaka. Na taj način razvijaju logično mišljenje te stječu znanja i vještine koje će im koristiti kako bi uspješno rješavali i probleme iz geodezije i geoinformatike. Sve navedeno se neće moći ostvariti kroz svega nekoliko ishoda iz fizike u strukovnim modulima. Ako već nastavni predmet fizika u strukovnim školama nije uvršten kao obavezni općeobrazovni predmet mišljenja sam da u sektoru Graditeljstva i geodezije mora imati mjesto kao obavezni strukovni modul u barem prve dvije godine školovanja. U zanimanjima Arhitektonski i Građevinski tehničar je to predloženo pa smatram da mora biti i u zanimanju Tehničar geodezije i geoinformatike. Lijepi pozdrav, Boris Petrović, prof Ravnatelj Građevinske tehničke škole u Rijeci Primljeno na znanje Primljeno na znanje. U kurikulu za stjecanje kvalifikacije Tehničar geodezije i geoinformatike postoji ukupno 63 skupa ishoda učenja s ukupno 317 ishoda učenja. Ishodi učenja povezani s fizikom nalaze se u 11 obveznih skupova ishoda učenja (SIU), što čini 17,4 % ukupnog broja SIU-a. Cilj kurikula je pripremiti učenike za tržište rada te skratiti period pripravničkog staža, omogućujući mladim stručnjacima da što prije postanu samostalni u radu nakon zaposlenja. Za upis na Geodetski fakultet, osim izbornog predmeta Fizika, učenici mogu polagati i izborni predmet Informatika. Novi kurikul za program Tehničar geodezije i geoinformatike pojačava fokus na informatičke predmete i primjenu informatike u odnosu na ranije te se informatički sadržaji prožimaju kroz gotovo sve SIU-e. To je u skladu s kvalifikacijama i potrebama tržišta rada koje traži stručnjake za rad s prostornim podacima, temeljem razvoja društva. Kurikulum pruža brojne informatičke i geoinformatičke kompetencije, što olakšava pripremu učenika za polaganje izbornog predmeta Informatika. Statistike izlaska učenika na državnu maturu potvrđuju da većina učenika odabire Informatiku kao izborni predmet, a ne Fiziku. Osim toga, u svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
10 MLADEN ZRINJSKI ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije TEHNIČAR GEODEZIJE I GEOINFORMATIKE / TEHNIČARKA GEODEZIJE I GEOINFORMATIKE u sektoru GRADITELJSTVO, GEODEZIJA I ARHITEKTURA Poštovani, u ime Sveučilišta u Zagrebu Geodetskog fakulteta dostavljamo sljedeći komentar na predloženu odluku o uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije tehničar geodezije i geoinformatike / tehničarka geodezije i geoinformatike u sektoru graditeljstvo, geodezija i arhitektura. Primijetili smo kako je u predloženom kurikulumu za stjecanje kvalifikacije tehničara geodezije i geoinformatike / tehničarke geodezije i geoinformatike u sektoru graditeljstvo, geodezija i arhitektura u potpunosti izostavljen predmet fizika iz opće obrazovnih te modularnih predmeta. Moramo iskazati veliku zabrinutost po tom pitanju obzirom da se geodezija kao znanost u potpunosti temelji na fizici i matematici. Prema Geodetsko-geoinformatičkom rječniku izdanom od strane Državne geodetske uprave (DGU): Geodezija je tehnika i znanost koja se bavi izmjerom i prikazom Zemljine površine, određivanjem oblika Zemlje i njezina polja sile teže. Glavni predmet istraživanja u geodeziji je geodetska izmjera zemljišta i Zemlje. Prema istome osnovne grane geodezije su kartografija, fotogrametrija i daljinska istraživanja, primijenjena geodezija, satelitska i fizikalna geodezija te geomatika. Fizikalna geodezija predstavlja dio geodezije koji se bavi Zemljinim poljem sile teže i njegovim utjecajem na geodetska mjerenja. Geometrijska geodezija bavi se geometrijskim određivanjem veličine i oblika Zemlje i preciznog određivanja položaja pojedinih njezinih dijelova. To se ostvaruje različitim geodetskim metodama izmjere: triangulacijom, trilateracijom i dr. Fizikalna geodezija na temelju mjerenja i svojstava Zemljina gravitacijskog polja, tj. polja sile teže i teorija o tome polju prvenstveno određuje oblik geoida (nivoplohe konstantnog potencijala kojom se aproksimira oblik Zemlje). U kombinaciji s mjerenjima lukova meridijana ili paralela određuje se i veličina Zemljina elipsoida, geometrijske aproksimacije Zemlje. S dovoljnim poznavanjem podataka o polju sile teže moguće je odrediti geoidne undulacije, tj. razlike u visini između geoida i elipsoida, zatim otklone vertikale – kutove između smjera ubrzanja sile teže (g) i smjera normale (n) na elipsoid u promatranoj točki na fizičkoj površini Zemlje, te Zemljinu spljoštenost koja nastaje zbog razlike duljina velike (a) i male (b) poluosi Zemljina elipsoida (Geodetsko-geoinformatički rječnik, DGU). Nadalje, treba istaknuti kako se na Sveučilištu u Zagrebu – Geodetskom fakultetu znanja fizike izučavaju i primjenjuju u gotovo 40% kolegija na svim razinama studija od sveučilišnog prijediplomskog, diplomskog, specijalističkog pa do doktorskog studija geodezije i geoinformatike. Fizika predstavlja temelj znanja koja se izučavaju u sklopu kolegija: Fizika, Evolucija fizike, Geodetska astronomija, Fizikalna geodezija, Geofizička geodezija, Geokinematika, Globalna geodezija, Geomagnetska izmjera, Geodetska astronomija, Geomagnetske mreže, Globalna geodezija i dr. Za logičan nastavak školovanja te jedan od povijesno gledano prvih izbora za tehničare i tehničarke geodezije i geoinformatike na sveučilišnom nivou je Sveučilište u Zagrebu – Geodetski fakultet. Obzirom na potrebu i važnost kvalitetnog predznanja iz područja fizike prilikom upisa na prijediplomski studij geodezije i geoinformatike uspjeh iz fizike nosi 10% bodova. Iz svega gore navedenog smatramo kako je više nego potrebno da fizika bude dio opće obrazovnih te modularnih predmeta kurikuluma za stjecanje kvalifikacije tehničara geodezije i geoinformatike / tehničarke geodezije i geoinformatike u sektoru graditeljstvo, geodezija i arhitektura. Nadamo se da ćete ovaj komentar uzeti na razmatranje i pozitivno riješiti. Srdačan pozdrav, prof. dr. sc. Mladen Zrinjski, dekan Primljeno na znanje Primljeno na znanje. U kurikulu za stjecanje kvalifikacije Tehničar geodezije i geoinformatike postoji ukupno 63 skupa ishoda učenja s ukupno 317 ishoda učenja. Ishodi učenja povezani s fizikom nalaze se u 11 obveznih skupova ishoda učenja (SIU), što čini 17,4 % ukupnog broja SIU-a. Cilj kurikula je pripremiti učenike za tržište rada te skratiti period pripravničkog staža, omogućujući mladim stručnjacima da što prije postanu samostalni u radu nakon zaposlenja. Za upis na Geodetski fakultet, osim izbornog predmeta Fizika, učenici mogu polagati i izborni predmet Informatika. Novi kurikul za program Tehničar geodezije i geoinformatike pojačava fokus na informatičke predmete i primjenu informatike u odnosu na ranije te se informatički sadržaji prožimaju kroz gotovo sve SIU-e. To je u skladu s kvalifikacijama i potrebama tržišta rada koje traži stručnjake za rad s prostornim podacima, temeljem razvoja društva. Kurikulum pruža brojne informatičke i geoinformatičke kompetencije, što olakšava pripremu učenika za polaganje izbornog predmeta Informatika. Statistike izlaska učenika na državnu maturu potvrđuju da većina učenika odabire Informatiku kao izborni predmet, a ne Fiziku. Osim toga, u svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
11 IVANA PUŠIĆ HERLJEVIĆ ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije TEHNIČAR GEODEZIJE I GEOINFORMATIKE / TEHNIČARKA GEODEZIJE I GEOINFORMATIKE u sektoru GRADITELJSTVO, GEODEZIJA I ARHITEKTURA Poštovani, Molim da uvažite moje mišljenje kao i većine nastavnika geodetskih stručnih predmeta i ne umanjujete matematiku, kao ni fiziku, odnosno njezino potpuno izostajanje kao predmeta/modula. Fizika je oduvijek pružala učenicima osnovna znanja o prirodnim zakonima i principima koji su ključni za razumijevanje tehnologije i inženjeringa. Bez fizike, ne bismo mogli objasniti mnoge pojave poput gravitacije, svjetlosti, elektriciteta i magnetizma. Fizika i matematika su osnove svake tehničke struke i zato molim da revidirate općeobrazovne nastavne predmete u Odluci. Sa poštovanjem, Ivana Pušić Herljević dipl.ing.geod. profesorica geodetskih stručnih predmeta Građevinska tehnička škola Rijeka Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Naglašavamo da je strukovno obrazovanje prvenstveno je usmjereno na stjecanje specifičnih stručnih vještina koje pripremaju učenike za tržište rada. Općeobrazovni moduli i kurikuli međupredmetnih tema pružaju temeljno i široko znanje koje je neophodno za cjelokupni razvoj učenika. Važno je naglasiti da se prilikom izrade novih kurikula vodilo računa o tome da učenici nisu preopterećeni dodatnim sadržajima koji nisu izravno povezani s njihovim budućim profesionalnim ili obrazovnim potrebama. U svim obrazovnim sektorima vodilo se računa da kurikuli osiguraju sveobuhvatan obrazovni okvir koji balansira između stručnog i općeobrazovnog znanja, pripremajući učenike za cjeloživotno učenje i prilagodbu promjenama u društvu i na tržištu rada. Osim toga, u svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
12 TATJANA PRANJIĆ-PETROVIĆ ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije TEHNIČAR GEODEZIJE I GEOINFORMATIKE / TEHNIČARKA GEODEZIJE I GEOINFORMATIKE u sektoru GRADITELJSTVO, GEODEZIJA I ARHITEKTURA Poštovani! U prijedlogu strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije Tehničar geodezije i geoinformatike u potpunosti je izostavljen predmet Fizika. Nije planiran niti jedan od mogućih devet modula iz Fizike. Treba naglasiti da je u navedenom zanimanju potrebno primijeniti znanja iz matematike i fizike kako bi se rješavali problemi iz geodezije i geoinformatike. Učenici, budući stručnjaci ovog područja, trebaju stjecati znanja i vještine kako bi mogli pravilno mjeriti, rukovati geodetskim instrumentima, računati, snalazit se na terenu u novim problemskim situacijama u kojima je potrebno logično razmišljati i zaključivati te rješavati probleme. U trenutno važećem strukovnom kurikulumu za stjecanje kvalifikacije Tehničar geodezije i geoinformatike uvedenom 2017. godine predmet Fizika provodi se kroz tri godine po dva sata tjedno. Slično se provodilo i više od 25 godina prema planu i programu za Geodetskog tehničara kada je nastava Fizike isto imala važnu trogodišnju ulogu. Također treba naglasiti da se nastava Fizike do sada provodi u sektoru Graditeljstvo, geodezija i arhitektura u zanimanjima Arhitektonski i Građevinski tehničar četiri godine s fondom sati 2,2,1,1 po nastavnim godinama, što je slično kao i u važećem kurikulumu za Tehničara geodezije i geoinformatike. Prema novim prijedlozima strukovnih kurikuluma za stjecanje kvalifikacije Arhitektonski i Građevinski tehničar predložena su dva modula Fizike, što također nije dovoljno i treba ga povećati, ali u zanimanju Tehničar geodezije i geoinformatike moduli Fizike u potpunosti su izostavljeni. Kao nastavnica fizike s 34 godine radnog iskustva predlažem module iz Fizike koje bi bilo potrebno uvesti radi kvalitetnijeg obrazovanja učenika u ovom zanimanju: - Fizikalne veličine i mjerenja (4 CSVET-a), - Osnove mehanike materijalne točke (4 CSVET-a), - Osnove mehanike fluida (1 CSVET-a), - Osnove termodinamike (2 CSVET-a), - Osnove elektromagnetizma (4 CSVET-a), - Osnove harmonijskog titranja i valova (2 CSVET-a), - Osnove optike (2 CSVET-a) Navest ću samo neke od razloga zašto je potrebno uvesti ove module iz Fizike u obrazovanje učenika za ovo zanimanje. Geodetska mjerenja zahtijevaju široko razumijevanje različitih koncepata fizike. Geodeti trebaju ovladati rukovanjem mjernim priborom te znati pretvarati mjerne jedinice. U nastavku će biti navedena ključna područja fizike koja bi geodeti i oni koji se bave geodezijom trebali proučavati. Potrebno je da poznaju Newtonove zakone mehanike, sile, Newtonov opći zakon gravitacije, gravitacijsku silu i Zemljino gravitacijsko polje, energiju, gravitacijsku potencijalnu energiju i sl. Za provedbu točnih mjerenja važno je znati kako se signali šire kroz atmosferu i kako na njih mogu utjecati razni čimbenici. Razumijevanje ponašanja tekućina (voda, zrak) važno je za razna ekološka istraživanja. Geodeta treba poznavati osnove termodinamike i izračunati promjenu duljine mjernih vrpci zbog utjecaja linearnog rastezanja materijala pri promjeni temperature. U području elektromagnetizma poželjno je znati osnovne pojmove o električnoj struji, električnom naboju, električnom polju, električnoj potencijalnoj energiji, električnom potencijalu i razlici potencijala, Ohmovom zakonu, otporu, izvorima napona, izračunati rad i snagu električne struje, a od posebne važnosti je poznavati utjecaj elektromagnetskog polja na mjerne instrumente. U modulu osnove harmonijskog titranja i valova potrebno je poznavati harmonijsko titranje, nastanak i opis valova, zvuk, ultrazvuk, interferenciju harmonijskih valova, nastanak i rasprostiranje elektromagnetskih valova i spektar elektromagnetskih valova. Razumijevanje svojstava elektromagnetskih valova ključno je za GPS tehnologiju, koja se oslanja na radio valove za pozicioniranje i navigaciju. Današnji moderni geodetski instrumenti upravo primjenjuju elektromagnetske valove i laserske zrake koje mogu imati štetan utjecaj na zdravlje rukovatelja stoga je važno za zaštitu vlastitog zdravlja i zdravlja suradnika poznavati te uređaje. Također je važno zbog rada na terenu da geodeti znaju kako se zaštititi od UV zračenja. Iz Optike učenici trebaju stjecati znanja o zakonima geometrijske optike, zrcalima, lećama, poznavati i primjenjivati jednadžbu leće, linearno povećanje, jakost leće. Trebaju znati od čega se sastoje i principe rada osnovnih optičkih instrumenata koje koriste u radu kao što su ljudsko oko, mikroskop, teleskop kako bi mogli njima ispravno rukovati. Tehničar za geodeziju i geoinformatiku treba imati cjelokupno obrazovanje iz navedenih područja Fizike koja mu pružaju temeljno znanje potrebno za točno mjerenje, analizu i obradu podataka. Također treba naglasiti da ukoliko u kurikulum za ovo zanimanje ne budu uvršteni moduli iz Fizike učenici neće moći upisati Tehničke fakultete koji za upis traže položen ispit iz Fizike na državnoj maturi. Do sada je znatan dio učenika strukovnih škola pa tako i ovog zanimanja nastavljao svoje obrazovanje na nekom od Tehničkih fakulteta za koje se traži dobro poznavanje Fizike što se može postići jedino dobro provedenom i istraživački usmjerenom nastavom Fizike u strukovnim školama. Molim da se ovaj komentar uzme u razmatranje i da se navedeni moduli Fizike uvrste u kurikulum za ovo zanimanje. S poštovanjem, mr.sc. Tatjana Pranjić-Petrović, prof. matematike i fizike Primljeno na znanje Primljeno na znanje. U kurikulu za stjecanje kvalifikacije Tehničar geodezije i geoinformatike postoji ukupno 63 skupa ishoda učenja s ukupno 317 ishoda učenja. Ishodi učenja povezani s fizikom nalaze se u 11 obveznih skupova ishoda učenja (SIU), što čini 17,4 % ukupnog broja SIU-a. Cilj kurikula je pripremiti učenike za tržište rada te skratiti period pripravničkog staža, omogućujući mladim stručnjacima da što prije postanu samostalni u radu nakon zaposlenja. Za upis na Geodetski fakultet, osim izbornog predmeta Fizika, učenici mogu polagati i izborni predmet Informatika. Novi kurikul za program Tehničar geodezije i geoinformatike pojačava fokus na informatičke predmete i primjenu informatike u odnosu na ranije te se informatički sadržaji prožimaju kroz gotovo sve SIU-e. To je u skladu s kvalifikacijama i potrebama tržišta rada koje traži stručnjake za rad s prostornim podacima, temeljem razvoja društva. Kurikulum pruža brojne informatičke i geoinformatičke kompetencije, što olakšava pripremu učenika za polaganje izbornog predmeta Informatika. Statistike izlaska učenika na državnu maturu potvrđuju da većina učenika odabire Informatiku kao izborni predmet, a ne Fiziku. Osim toga, u svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
13 SAŠA PERIČAK ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije TEHNIČAR GEODEZIJE I GEOINFORMATIKE / TEHNIČARKA GEODEZIJE I GEOINFORMATIKE u sektoru GRADITELJSTVO, GEODEZIJA I ARHITEKTURA Poštovani, Prvo moram napomenuti kako je odnedavno promijenjeno sučelje e-savjetovanja čime je znatno otežano snalaženje i komentiranje. Isprobao sam sučelje na 4 različita računala i na svakome na različitim preglednicima (Mozilla Firefox, Chrome, Edge) i svugdje sam se susreo s problemima u vidu nečitljivosti dijela teksta ili problema s otvaranjem dijela dokumenta. Nadam se da mi zbog toga nisu promakli dijelovi dokumenta - u slučaju da jesu i da se to reflektira na poslane komentare, unaprijed se ispričavam. Smatram da je kurikulum u ovakvoj formi neprihvatljiv i ne slažem se s prijedlogom njegovog uvođenja. Razumijem potrebu za osuvremenjivanjem kurikuluma i uvođenje „reforme“, ali ovakav pristup vodi ka stvaranju ljudi bez opće kulture i znanja i vještina potrebnih za život u suvremenom društvu. Kao biolog, osvrćem se nepostojanje predmeta biologije (ili nečeg sličnog poput predmeta Čovjek i zdravlje ili čovjek, zdravlje i okoliš koji su do sad postojali u srodnim zanimanjima i u velikoj većini četverogodišnjih zanimanja). U svijetu u kojem živimo sve je više bolesti kardiovaskularnog sustava i dijabetesa uzrokovanih nepravilnom prehranom i nezdravim životnim stilovima; sve je više ovisnosti o različitim opijatima, ali i o kockanju (u pozadini koje su također promjene u radu živčanog sustava - što je biološka tema); sve manje ljudi shvaća važnost cijepljenja kao prevencije epidemija i pandemija, a epidemije i pandemije nam sve više prijete; sve više nam prijeti i zagađenje i onečišćenje okoliša iz raznih ljudskih aktivnosti; natalitet nam se smanjuje, a spolno prenosive bolesti i maloljetničke trudnoće i dalje su prisutne ... kako bi se građanin 21. stoljeća mogao nositi sa svim tim, a i mnogim drugim izazovima koji izlaze izvan okvira ovog komentara, nužna je kvalitetna edukacija u čijoj je srži biologija. Nažalost, svjedok sam kako učenici srednjih škola o tim temama iz generacije u generaciju znaju sve manje. Pojava raka je sve češća, a sve veći broj srednjoškolaca uopće ne zna što je rak (!!), a kamoli kako smanjiti vjerojatnost njegove pojave. Osnovnoškolsko obrazovanje nije dovoljno - potrebno je navedene teme (a uz to svakako i sadržaje o zdravlju spolnog sustava, o trudnoći i kontracepciji) produbljivati i proširivati (a i ponavljati). Tu je ključna i dob učenika - ne može se očekivati da se sva potrebna znanja i vještine usvoje u osnovnoj školi niti se može očekivati da će se navedeni sadržaji (kvalitetno) odraditi kao međupredmetne teme. U kurikulumu nema ključnih sadržaja/ishoda učenja koji su do sad u srodnim zanimanjima obuhvaćeni predmetom Biologija ili Čovjek i zdravlje ili Čovjek, zdravlje i okoliš: kontracepcija, trudnoća, odgovorno spolno ponašanje, spolno prenosive bolesti, zarazne bolesti, cijepljenje i imunosni sustav, kronične nezarazne bolesti, druge učestale bolesti organskih sustava, zaštita prirode i okoliša i održivi razvoj, onečišćenje i zagađenje okoliša, ovisnosti... U kurikulum je stoga nužno uvesti predmet Biologija odnosno Čovjek, zdravlje i okoliš od 2 sata tjedno barem jednu godinu. Korjenite promjene poput ovih potrebno je puno ozbiljnije promisliti i uvesti postupno/eksperimentalno te nakon cijelog provedenog ciklusa analizirati uspješnost kako se ne bi ponovila „Škola za život“ koja je unatoč dobrim željama unazadila osnovnoškolsko i gimnazijsko obrazovanje. Promjene koje slijede mi se čine kao još puno manje promišljene i lošije osmišljene, unatoč tome što zahvaćaju puno veći broj zanimanja i što je realni opseg posla da se to kvalitetno odradi puno veći. U svakom slučaju, i kao roditelj i kao učitelj i nastavnik s višegodišnjim iskustvom, smatram kako je predloženi kurikulum štetan za razvoj mladih ljudi u odgovorne i obrazovane ljude 21. stoljeća, spremne uhvatiti se u koštac sa svim izazovima ispred njih - umjesto toga ih pokušava pretvoriti u „fah idiote“ bez temeljnih znanja i vještina potrebnih za kvalitetan život. Osim toga, za navedeno zanimanje vrlo je važno poznavanje i razumijevanje ekologije i zaštite okoliša i prirode. Predloženi kurikulum je jedan u nizu slično strukturiranih strukovnih kurikuluma koji će, umjesto da unaprijede sustav strukovnog obrazovanja, dovesti do njegovog dodatnog nazadovanja pa predlažem da se cijela reforma revidira i ponovno promisli te da se biologija uključi kao obavezni predmet odnosno da se barem ranije navedeni biološki sadržaji uključe kao obavezni moduli. Srdačan pozdrav Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća. Vaše stručne primjedbe bit će razmotrene u doradi strukovnog kurikula. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
14 VEDRAN TATAREVIĆ ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije TEHNIČAR GEODEZIJE I GEOINFORMATIKE / TEHNIČARKA GEODEZIJE I GEOINFORMATIKE u sektoru GRADITELJSTVO, GEODEZIJA I ARHITEKTURA Poštovani, da li postoji način za nadoknadu bodova ukoliko učenik izostane s nastave zbog bolesti na jedan duži period i eventualno preskoči cijeli modul? Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Nadoknada sadržaja zbog izostanaka se provodi na isti način kao i do sada. Zahvaljujemo na Vašem doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
15 MARIJAN ĐANIŠ ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije TEHNIČAR GEODEZIJE I GEOINFORMATIKE / TEHNIČARKA GEODEZIJE I GEOINFORMATIKE u sektoru GRADITELJSTVO, GEODEZIJA I ARHITEKTURA Poštovani, U predloženom kurikulumu za stjecanje kvalifikacije tehničar geodezije i geoinformatike, u opće obrazovnim predmetima i u modularnim predmetima, izostavljen je predmet fizika neophodan za usvajanje potrebnog znanja iz područja geodezije. Opće poznato je da su osnovne grane geodezije kao znanosti inženjerska geodezija, satelitska geodezija, primijenjena geodezija, fizikalna geodezija, i ostale. Za ovu kvalifikaciju, predloženi kurikulum nije vodio računa da su potrebna znanja i razumijevanja iz područja fizike i fizikalnih zakonitosti koji se primjenjuju u geodeziji i geoinformatici. U ovom zanimanju, potrebno je primijeniti znanja iz geodezije, matematike, fizike, informacijsko komunikacijske tehnologije u prepoznavanju, formuliranju i rješavanju problema iz područja geodezije i geoinformatike, uz ovladavanje pravilnim rukovanjem geodetskim instrumentima i mjernim priborom izvođenjem geodetskih mjerenja. Za pravilno izvođenje geodetskog mjerenja, potrebno je razumjeti i primijeniti temeljne zakonitosti geometrijske optike, mehanike, titranja i valova te elektromagnetizma. Ukratko bi naveo samo neke razloge gore navedenih zakonitosti te njihove sastavnice za uspješno usvajanje znanja i razumijevanja iz područja geodetskih mjerenja i obrade podataka. U geometrijskoj optici potrebno je poznavati osnovne zakonitosti geometrijske optike, totalnu refleksiju, refleksiju, transmisiju zrake svjetlosti, jednadžbu zrcala, povećanje. Kod optičkih instrumenta nužno je poznavati osnovne pojmove za refrakciju, jednadžbu leće, pozitivne i negativne leće, povećanje leće, jednostavno povećalo, mikroskop, teleskop i ljudsko oko opažača koji izvodi mjerenja. Poznavanje ovih zakonitosti omogućuje rukovatelju geodetskog instrumenta pravilnu, kvalitetnu, preciznu i točnu izmjeru. U mehanici i zakonima gibanja treba poznavati Newtonove zakone gibanja, gravitacijsku silu i težinu, dodirne sile, Newtonov opći zakon gravitacije, gravitacijsko polje, gravitacijsku potencijalnu energiju, obzirom da se geodetska mjerenja obavljaju na Zemljinoj površini i ispod nje. Kod titranja i valova potrebno je poznavati dinamiku i kinematiku jednostavnog harmoničnog gibanja, fizikalno njihalo, putujuće valove, valnu funkciju, interferenciju harmonijskih valova, harmonijski val. Današnji moderni geodetski instrumenti upravo primjenjuju elektromagnetske valove i laserske zrake za brzo dobivanje mjerenih podataka. U području elektromagnetizma poželjno je znati osnovne pojmove o električnoj struji, električnom naboju, električnom polju, električnoj potencijalnoj energiji, električnom potencijalu i razlici potencijala, Ohmovom zakonu, otporu, baterijama i utjecaju elektromagnetskog polja na mjerne instrumente. Vezano za zaštitu vlastitog zdravlja i zdravlja suradnika, važno je poznavati na laserskim mjernim uređajima štetnost zračenja te obavezno primjenjivati sigurnosne procedure kod izvođenja mjerenja. Ako se osvrnemo u ne tako daleku prošlost, vidimo da je predmet fizika imao svoju značajnu trogodišnju ulogu, u četverogodišnjem obrazovanju kadrova za zanimanja geodetski tehničar i tehničar geodezije i geoinformatike uveden 2017 godine. Kao dugogodišnji strukovni nastavnik u obrazovanju ovog kadra, postavljam svim nadležnim dionicima u kreiranju ovog kurikuluma pitanje, da li je u preoblikovanju dosadašnjeg kurikuluma opravdano zanemariti i izostaviti potrebna znanja iz fizike. Smatram da bi se nastavno gradivo iz fizike moglo oblikovati i dodati u ovaj kurikulum kao novi strukovni modul u svrhu boljeg i kvalitetnijeg obrazovanja ovog zanimanja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. U kurikulu za stjecanje kvalifikacije Tehničar geodezije i geoinformatike postoji ukupno 63 skupa ishoda učenja s ukupno 317 ishoda učenja. Ishodi učenja povezani s fizikom nalaze se u 11 obveznih skupova ishoda učenja (SIU), što čini 17,4 % ukupnog broja SIU-a. Cilj kurikula je pripremiti učenike za tržište rada te skratiti period pripravničkog staža, omogućujući mladim stručnjacima da što prije postanu samostalni u radu nakon zaposlenja. Za upis na Geodetski fakultet, osim izbornog predmeta Fizika, učenici mogu polagati i izborni predmet Informatika. Novi kurikul za program Tehničar geodezije i geoinformatike pojačava fokus na informatičke predmete i primjenu informatike u odnosu na ranije te se informatički sadržaji prožimaju kroz gotovo sve SIU-e. To je u skladu s kvalifikacijama i potrebama tržišta rada koje traži stručnjake za rad s prostornim podacima, temeljem razvoja društva. Kurikulum pruža brojne informatičke i geoinformatičke kompetencije, što olakšava pripremu učenika za polaganje izbornog predmeta Informatika. Statistike izlaska učenika na državnu maturu potvrđuju da većina učenika odabire Informatiku kao izborni predmet, a ne Fiziku. Osim toga, u svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
16 IVAN LUTZ ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije TEHNIČAR GEODEZIJE I GEOINFORMATIKE / TEHNIČARKA GEODEZIJE I GEOINFORMATIKE u sektoru GRADITELJSTVO, GEODEZIJA I ARHITEKTURA Nema ni jednog modula fizike, a fizika je obavezni predmet pri upisu na npr. Geodetski fakultet u Zagrebu. Znači li to da neće biti obavezna u budućnosti i da će se učenici i studenti geodezije obučavati za poslove geodezije bez fizike? Nema smisla biti tehničar bilo koje struke a nemati znanja o barem osnovnim prirodnim zakonima. Hvala Primljeno na znanje Primljeno na znanje. U kurikulu za stjecanje kvalifikacije Tehničar geodezije i geoinformatike postoji ukupno 63 skupa ishoda učenja s ukupno 317 ishoda učenja. Ishodi učenja povezani s fizikom nalaze se u 11 obveznih skupova ishoda učenja (SIU), što čini 17,4 % ukupnog broja SIU-a. Cilj kurikula je pripremiti učenike za tržište rada te skratiti period pripravničkog staža, omogućujući mladim stručnjacima da što prije postanu samostalni u radu nakon zaposlenja. Za upis na Geodetski fakultet, osim izbornog predmeta Fizika, učenici mogu polagati i izborni predmet Informatika. Novi kurikul za program Tehničar geodezije i geoinformatike pojačava fokus na informatičke predmete i primjenu informatike u odnosu na ranije te se informatički sadržaji prožimaju kroz gotovo sve SIU-e. To je u skladu s kvalifikacijama i potrebama tržišta rada koje traži stručnjake za rad s prostornim podacima, temeljem razvoja društva. Kurikulum pruža brojne informatičke i geoinformatičke kompetencije, što olakšava pripremu učenika za polaganje izbornog predmeta Informatika. Statistike izlaska učenika na državnu maturu potvrđuju da većina učenika odabire Informatiku kao izborni predmet, a ne Fiziku. Osim toga, u svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kurikulom škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.