Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Odluci o uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije AUTOMEHATRONIČAR - MEHANIČAR ZA SKUTERE I BICIKLE / AUTOMEHATRONIČARKA – MEHANIČARKA ZA SKUTERE I BICIKLE u sektoru STROJARSTVO, BRODOGRADNJA I METALURGIJA

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 VALENTINA HALOVANIĆ 3.5. IZBORNI KVALIFIKACIJSKI DIO – MEHANIČAR ZA BICIKLE. ELEKTRIČNE BICIKLE I SKUTERE, 3. RAZRED Smatram da je nemoguće dostići ishode koji su navedeni u kurikulumu za strani jezik sa satnicom od svega jednog sata tjedno. Učenici vrlo često dolaze s minimalnim znanjem iz osnovne škole, a za učenje strukovnih termina i sastavljanje uputstava za korištenje, objašnjavanje korištenjem strukovnih termina potrebno je poznavanje jezika minimalno na A2 razini. Pogledaju li se strani izdavači koji nude materijale za učenje stranog jezika na razini struke, prethodno se od učenika zahtijeva da vrlo dobro barata jezičnim konstrukcijama i vokabularom kako bi mogao usvajati i primjenjivati vokabular struke. Dakle, jedan sat tjedno jednostavno je premalo kako bi se navedeno uspjelo ostvariti. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Svi moduli iz stranog jezika u struci razrađeni su tako da se preuzimaju u strukovni dio strukovnog kurikula u skladu i s potrebama pojedine kvalifikacije. Mijenjanje bilo kojeg dijela modula, posljedično bi utjecalo i na sve ostale strukovne kurikule u kojima se nalaze moduli iz stranog jezika. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
2 IRENA KOVAČIĆ 2. SASTAVNICE STRUKOVNOG KURIKULA, 2.3. POPIS KVALIFIKACIJSKIH STRUKOVNIH MODULA Poštovani, nedovoljna usklađenost znanja i vještina radne snage s potrebama gospodarstva i brz razvoj tehnologije zahtijeva modernizaciju strukovnog obrazovanja. Kvalitetan strukovni obrazovni sustav s odgojnom i obrazovnom zadaćom će doprinijeti razvoju osobnosti i potencijala učenika potičući ga na kritičko mišljenje i cjeloživotno učenje i obrazovanje. Usvojenim specifičnim znanjima i vještinama bit će pripremljen za svijet tržišta rada, zapošljavanje i imat će mogućnost ostvariti egzistencijalna pitanja. Modernizacija strukovnog obrazovanja i predloženi novi strukovni kurikuli koji će se provoditi modularnom nastavom dobar su put za ostvarivanje boljeg strukovnog obrazovanja. Mišljenja sam da bi zanimanje automehatroničar – mehaničar/ka za skutere i bicikle trebalo organizirati kao četverogodišnje (4.2. prema HKO). Navest ću neke razloge da potkrijepim navedeno. Prijelaz učenika iz osnovne u srednju školu prati niz promjena u neurološkom i društvenom smislu. Takva promjena nastupa postupno gdje se samostalnost učenika ne događa u prvih mjesec dana već puno kasnije. Dakle, prvi razred, možemo reći, za većinu učenika prođe u prilagodbi na novonastale uvjete. Još je teža situacija ukoliko učenik shvati da odabrano zanimanje ne odgovara njegovim interesima i sposobnostima. Zato je važno program automehatroničar – mehaničar/ka za skutere i bicikle prilagoditi za četverogodišnje obrazovanje pri čemu bi učenici u 4. razredu gotovo cijelo vrijeme sudjelovali u naukovanju kod poslodavca. U 1. razredu bi učenici imali manje sati prakse koja bi se povećavala u odnosu na razred prije. Poznato je da financijski stimulans učenika ima velik odjek na njihovu motivaciju za rad i nadogradnju postojećih znanja te pozitivan stav i odgovornost prema radu, poslodavcu i klijentima/strankama. Učenik bi u 4. razredu bio prijavljen od strane poslodavca na mirovinsko osiguranje, učeniku bi se plaćalo zdravstveno osiguranje te bi dobivao plaću za svoj rad. Navedeno bi se moglo financirati od poslodavca uz određene olakšice, iz državnog proračuna ili putem sredstva iz Europskih fondova. Takav sustav bi direktno utjecao na motivaciju učenika te bi se svakom učeniku nudila prilika za zaposlenje. Poslodavac na taj način ima više mogućnost utjecati na odgoj i obrazovanje učenika čime bi lakše došao do kvalificiranog radnika i direktno doprinosio razvoju produktivnosti poduzeća. Rad s radioničkom opremom bi bilo dobro navesti kao zaseban modul ili implementirati ga u neki već postojeći. Izborni modul Organizacija poslovanja bi svakako trebao biti obavezni modul. Budući da fizika i kemija nisu predviđeni u općeobrazovnom dijelu kurikula, smatram da su neizostavna znanja iz navedenih područja u obrazovanju budućih automehatroničara stoga ih je potrebno organizirati u zaseban obavezni modul. Molim Vas da navedene komentare razmotrite i usvojite. Hvala. S poštovanjem, Davor Milaković Potpredsjednik Sekcije auto struke u Hrvatskoj obrtničkoj komori Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Strukovni kurikul za stjecanje kvalifikacije Automehatroničar-Mehaničar za skutere i bicikle je temeljen i objedinjavao je prethodne nastavne planove i programe te strukovne kurikule koji su obrađivali strukovna područja vezana uz automehaniku i autoelektriku, a bili su trogodišnjeg trajanja. Vaše pitanje i prijedlog imaju osnove, ali već je jednom išao takav pokušaj u eksperimentalnoj provedbi strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije Automehatroničar u četverogodišnjem trajanju, no nije uspio zaživjeti u redovnoj primjeni. Argumenti su bili da se osnova struke može pokriti u tri godine, a sve specifičnosti i ubrzani razvoj tehnologija u tim područjima se kasnije ionako moraju pratiti cjeloživotnim učenjem i specijalizacijama. Vezano uz komentar oko općeobrazovnog dijela: položaj i sadržaj općeobrazovnih nastavnih predmeta nije predmet savjetovanja. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kroz kurikul škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
3 ŽELJKA TRAVAŠ 2. SASTAVNICE STRUKOVNOG KURIKULA, 2.1. POPIS OPĆEOBRAZOVNIH NASTAVNIH PREDMETA/MODULA Poštovani, zar ne trebamo biti politički pismeni? Za funkcioniranje suvremenog političkog sustava i suvremenog gospodarskog sustava za kakve se je svojim Ustavom Republika Hrvatska odredila potrebna je demokratska politička kultura, a procesi putem kojih se takav tip političke kulture stvara i prenosi uče se. Uče se! Nastavni predmet Politika i gospodarstvo jedini je nastavni predmet tijekom srednjoškolskog obrazovanja koji cjelovito i sustavno omogućuje stjecanje političke i ekonomske pismenosti kao i osposobljenost za informirano i odgovorno građansko djelovanje i participiranje u svim aspektima civilnog društva. Ukidanjem obaveznog nastavnog predmeta Politika i gospodarstvo u strukovnim školama, velik dio hrvatske mladeži (oko 70 % srednjoškolske populacije) ne samo da se dovodi u diskriminiranu poziciju naspram gimnazijskih učenika koji će i dalje imati obavezan predmet, već se svjesno i namjerno tretiraju jedino kao buduća poslušna radna snaga koja se treba do maksimuma dati tržištu rada. Sve to upućuje na model modernoga ropstva i nije u skladu s ustavnom zaštitom ljudskih prava. Očita je intencija da budući radnici niti ne budu svjesni svojih prava, a kamoli snage, postupaka i procedura da se bore za svoja prava. Jer, to može samo politički opismenjeno stanovništvo. Politika i gospodarstvo treba ostati obavezan nastavni predmet za sve učenike strukovnih škola. Tko, prema ustavu Republike hrvatske ima pravo sudjelovati u upravljanju određenom lokalnom zajednicom, nacionalnom pa i europskom? Teza na kojoj počiva reforma strukovnog obrazovanja da se učenici trebaju „…bolje pripremiti za tržište rada…“ odražava nedostatno znanje i razumijevanje glavnih aktera reforme o donošenju javnih politika u demokratskoj zajednici. I, što je najvažnije, govori o nerazumijevanju i/ili neuvažavanju činjenice da samo cjelovito obrazovanje omogućuje razvoj učenika u svjesnu, samostalnu i odgovornu osobu koja će razumjeti i kritički promišljati o svojemu položaju i ulozi u suvremenom svijetu te aktivno djelovati u društvenome, kulturnom, ekonomskom i političkom razvoju zajednice u kojoj živi. Nasuprot otvorenih tehničkih, ekonomskih i tržišnih tendencija zanemarivanja i čak nijekanja temeljnih ljudskih vrijednosti i potreba, kako na lokalnom tako i na globalnom planu, nastavni predmet Politika i gospodarstvo kao dio društveno-humanističkog područja razvija idejne i promiče vrijednosne pretpostavke za zaštitu pojedinca i zajednice od svih suvremenih oblika negacije, nasilja, diskriminacije i ropstva. Nama nastavnicima teško pada uskraćivanje mogućnosti da u razvoju i očuvanju demokracije ne možemo osobnim duhovnim naporom i znanjem osmišljavati političko opismenjavanje mlade generacije kako bi spremno participirala u političkom životu svoje države. Demokracija se uči. Škola koja to ne bi uvažavala, učinila bi djecu i mlade sakatima, bezličnima i nesposobnima za humaniji i produktivniji život. Osim nacionalne svijesti i razvijanja osjećaja za domovinu, učenicima su potrebni i oni sadržaji koji otvaraju uvid u stanje ljudskih prava, političke kulture, izbornih političkih procesa, vladavine prava… Neophodno je da novi sustav strukovnog obrazovanja uspostavi ravnotežu općeobrazovne i strukovne kulture, a ne da bez dvoumljenja, u cijelosti eliminira predmet Politika i gospodarstvo unatoč znanstvenim istraživanjima potvrđene političke nepismenosti mladeži. O poduci mladih strukovnjaka i političkom opismenjavanju ovisit će njihova budućnost. Ustavom Republike Hrvatske zajamčeno demokratsko ustrojstvo države i stvaranje slobodnog demokratskog života njenih građana, općeg i njihovog osobnog dobra, nalaže da prokuristi reforme strukovnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj još jednom promisle o jednostranoj, znanstveno neutemeljenoj odluci ukidanja nastavnog predmeta Politika i gospodarstvo. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Položaj i sadržaj općeobrazovnog nastavnog predmeta Politika i gospodarstvo nije predmet savjetovanja. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kroz kurikul škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
4 BLAŽENKA BEGOVIĆ ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije AUTOMEHATRONIČAR - MEHANIČAR ZA SKUTERE I BICIKLE / AUTOMEHATRONIČARKA – MEHANIČARKA ZA SKUTERE I BICIKLE u sektoru STROJARSTVO, BRODOGRADNJA I METALURGIJA Poštovani, prvo bih izrazila nezadovoljsto sa smanjenjem satnice geografije te prebacivanjem geografije u 4.razred . 70% učenika polazi strukovne škole te će na ovaj način biti zakinuti za opće obrazovanje. U svim Odlukama o uvođenju strukovnih kurikula u poglavlju 2.1. (Popis općeobrazovnih nastavnih predmeta/modula) navodi tvrdnja da se kurikuli općeobrazovnih nastavnih predmeta izvode temeljem Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta/modula u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1 i 4.2. Ta odluka nije donesena jer je za nju e-savjetovanje zatvoreno 13. lipnja 2024. godine. Prema tome, sastavnice strukovnih kurikula za koje se e-savjetovanje zatvara 14. lipnja 2024. nemaju osnovu iz koje bi proizlazio popis predmeta i modula, kao i njihova zastupljenost u učenju i poučavanju. Najprije je trebalo konsenzusom svih dionika u sustavu strukovnoga obrazovanja donije Odluku o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1 i 4.2. i Odluku o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1 i 4.2. U pojedinim se odlukama o donošenju strukovnih kurikula navode vrlo neobične formulacije, primjerice u Odluci o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije mehaničar poljoprivredne mehanizacije / mehaničarka poljoprivredne mehanizacije u sektoru strojarstvo, brodogradnja i metalurgija, u modulu primjerice NOVE TEHNOLOGIJE U POLJOPRIVREDI, navodi se ključni pojam korištenje GIS tehnologije, a u ishodima Prikazati GIS aktivnosti i elemente GIS-a. Koje su to GIS aktivnosti i elementi GIS? Kako će ih učenik „prikazati“? Evidentno to bez geografije u struci nije moguće. Pokrata GIS označava geografski informacijski sustav, a ne geoinformacijski sustav. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Položaj i sadržaj općeobrazovnih nastavnih predmeta nije predmet savjetovanja. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kroz kurikul škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
5 DARIJA ĆERDIĆ VUKUŠIĆ ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije AUTOMEHATRONIČAR - MEHANIČAR ZA SKUTERE I BICIKLE / AUTOMEHATRONIČARKA – MEHANIČARKA ZA SKUTERE I BICIKLE u sektoru STROJARSTVO, BRODOGRADNJA I METALURGIJA Poštovani, ukazala bih na pogrešku sadašnjeg prijedloga dotičnog strukovnog kurikuluma, a to je izostanak ishoda biologije iz skupine obveznih općeobrazovnih modula. Izostavljanje ishoda biologije, čiji su sadržaji vezani uz razvijanje odgovornosti za vlastito zdravlje i zdravlje zajednice, glavne rizične čimbenike koji narušavanju ljudsko zdravlje, rizično spolno ponašanje, problematiku ovisnosti te pružanje prve pomoći, smatram nedopustivim te dajem svoj prijedlog za unaprijeđenje strukture općeobrazovnih modula. Smatram da su navedene odgojno-obrazovne teme KLJUČNE za sve učenike i učenice srednjih škola. Zbog toga predlažem uključivanje OBAVEZNOG OPĆEOBRAZOVNOG MODULA pod nazivom "Čovjek i zdravlje" U SVE SEKTORE srednjih strukovnih škola (4.1 i 4.2 razine kvalifikacije), s opterećenjem od 4 CSVET bodova, i to u sklopu prvog razreda srednje škole, s odgojno-obrazovnim ishodima koji su već predviđeni kurikulumom, ali raspisani u izbornim/fakultativnim modulima pod nazivima "Brinem o svom zdravlju" i "Spolnost", svaki s opterećenjem od po 2 CSVET boda. Vjerujem da samo uz edukaciju učenika/ca i razvijanjem svijesti o važnosti pravilne prehrane, problematici ovisnosti, razvijanjem brige o vlastitom zdravlju, znanju o pružanju prve pomoći i samopomoći odgojno-obrazovni sustav može ispuniti svoje ciljeve koji su, između ostalog, i razvoj zdravih i odgovornih građana koji će biti punopravni članovi našeg društva. U prilog modulu „Čovjek i zdravlje“ idu, nažalost, porazni rezultati GYTS istraživanja (Global Youth Tobacco Survey) u Hrvatskoj o uporabi duhana i duhanskih proizvoda kod mladeži u dobi od 13 do 15 godina koju ukazuju na sve veću upotrebu duhanskih proizvoda i njihove velike posljedice na adolescente; ESPAD istraživanje (Europsko istraživanje o pušenju, pijenju i uzimanju droga) u Hrvatskoj koju pokazuju zabrinjavajuće podatke o pijenju, pušenju i konzumaciji narkotika, posebice uživanju kanabisa među mladima; HBSC istraživanje (Health Behaviour in School-aged Children) u Hrvatskoj o konzumaciji alkohola među djecom i mladima koje je u porastu, pogotovo među djevojčicama/djevojkama. Nažalost, rezultati trećeg kruga CroCOSI istraživanja (Europska incijativa praćenja debljine u djece) pokazuju da u Hrvatskoj 36,1% djece ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu, a problemi pretilosti se nastavljaju i u odrasloj dobi. Problemi koje debljina/pretilost(/nezdrava prehrana ostavljanju na zdravlje, ali i na zdravstvani sustav su mnogobrojni. Također, kako bi osvijestili učenike o važnosti stila života koji će pridonijeti smanjenju negativnog ljudskog utjecaja na okoliš, očuvanju bioraznolikosti i "zelenom promišljanju", temama koje danas prožimaju svaki aspekt osobnog i profesionalnog poslovnog života, te u cilju što kvalitetnijeg obrazovanja naših učenika predlažem uvrštavanje OPĆEOBRAZOVNOG MODULA "Održivi razvoj" s opterećenjem od 2 CSVET-a KAO OBAVEZNOG modula U SVE SEKTORE na razinama kvalifikacije 4.1 i 4.2. Težište ovog modula leži u odgojno-obrazovnim ishodima predmeta Biologije i predavao bi se modularno u višim razredima obrazovanja u sklopu strukovnog dijela kurikuluma. Smatram da jedino ulaganjem u edukaciju strukovnih učenika i učenica o temama “Utjecaj čovjeka na okoliš” i “Održivi razvoj” možemo stvarati održivo društvo i odgovorne buduće radnike i poslodavce, koji će pomoći da ova naša zemlja bude i ostane "zelena". U prilog uvođenju modula „Održivi razvoj“ kao obavezni je i Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD) u Europskoj uniji koja zahtjeva objavljivanje redovitih izvješća o utjecaju na okoliš i društvo. U Hrvatskoj će to izvješće biti obavezno za velika, srednja i mala poduzeća. Ovaj prijedlog pismenim putem podržale su brojne institucije i udruge (čiji popis je na kraju) a dopisi potpore proslijeđeni su na adrese: MZO-a, ASOO-a i Hrvatski sabor - Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu. Hrvatska liječnička komora Hrvatska gospodarska komora Hrvatski Crveni Križ Hrvatski Crveni Križ Split Hrvatski sabor Odbor za obitelj, mlade i sport Hrvatski sabor Odbor za zaštitu prirode i okoliša Hrvatsko biološko društvo Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu KBC Split - Klinika za dječje bolesti Liga za prevenciju ovisnosti Ministarstvo unutarnjih poslova - Ravnateljstvo policije Nastavni zavod za javno zdravstvo Split Nezavisni sindikat zaposlenih i srednjim školama Hrvatske Prirodoslovno-matematički fakultet Split Prirodoslovno-matematički fakultet Zagreb Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce Ženska soba - SNEP program Darija Ćerdić Vukušić, prof.bio. i kem. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Kurikulom međupredmetne teme Zdravlje za osnovne i srednje škole i Kurikulom međupredmetne teme Održivi razvoj za osnovne i srednje škole obuhvaćeni su sadržaji koji se tiču zdravlja, prirode i okoliša, uključujući teme kao što su kontracepcija, trudnoća, odgovorno spolno ponašanje, spolno prenosive bolesti, zarazne bolesti, cijepljenje, kronične nezarazne bolesti, zaštita prirode i okoliša, održivi razvoj, onečišćenje i zagađenje okoliša te ovisnosti. Ove međupredmetne teme omogućuju učenicima kontinuirano usvajanje znanja i vještina vezanih uz zdravlje, zdrav život, zaštitu okoliša i održivi razvoj kroz integrirane sadržaje u različitim modulima. Uz to, škole imaju autonomiju kroz Kurikul škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava ostvarenje ishoda učenja na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
6 HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije AUTOMEHATRONIČAR - MEHANIČAR ZA SKUTERE I BICIKLE / AUTOMEHATRONIČARKA – MEHANIČARKA ZA SKUTERE I BICIKLE u sektoru STROJARSTVO, BRODOGRADNJA I METALURGIJA Hrvatska obrtnička komora podržava uvođenje novih kurikuluma u sustav strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te modernizaciju provedbe strukovnog obrazovanja, posebno isticanjem modularnog pristupa te jačanje komponente učenja temeljenog na radu kao ključne komponente kvalitetnog strukovnog obrazovanja. U skladu s navedenim, u nastavku dostavljamo primjedbe na predloženi kurikulum: Predlažemo pod odjeljkom Uvjeti i načini obrazovanja u okviru obrazovnog programa jasno istaknuti da su uvjeti i načini obrazovanja uz navedene zakonske i podzakonske akte određeni i posebnim propisima kojima je uređena provedba naukovanja. Primjer: Uvjeti u kojima se stječu kompetencije propisani su Državnim pedagoškim standardom srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine, broj 63/2008 i 90/2010) i Pravilnikom o načinu organiziranja i izvođenja nastave u strukovnim školama (Narodne novine, broj 140/2009 i 130/2020), kao i posebnim propisima kojima je uređena provedba naukovanja. S obzirom da se pod Uvjetima i načinima obrazovanja u okviru obrazovnog programa ne navodi i potreba posjedovanja Ugovora o naukovanju smatramo da je navedenu napomenu da se provedba naukovanja, a time i posjedovanje Ugovora o naukovanju regulira posebnim propisima kojima je uređena provedba naukovanja izrazito bitno istaknuti zbog jasnoće informacija o uvjetima i načinima obrazovanja u takvom modelu. Nadalje, u vezi Oblika učenja temeljenog na radu u okviru strukovnog kurikuluma predlažemo jasno uvrstiti informaciju da se učenje temeljeno na radu realizira naukovanjem kod licenciranog poslodavca, odnosno uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poduzetništvo i obrt, u ustanovi ili u Regionalnom centru kompetentnosti, ukoliko nije moguće osigurati dostatan broj odgovarajućih mjesta za naukovanje kod licenciranog poslodavaca. Također, u kurikulumu se navodi najmanji mogući broj CSVET bodova koje je potrebno ostvariti kod licenciranog poslodavca kao i postotci provedbe učenja temeljenog na radu ukupno i za svaki modul. Smatramo da je minimalno 50% CSVET bodova ukupnog obujma kvalifikacije potrebno ostvariti kod licenciranog poslodavca. Konačno, predlažemo jasno isticanje informacije o naučničkom ispitu kao dijelu obrane završnog rada, odnosno uvrštavanje informacije da je uvjet za stjecanje kvalifikacije izrađen i obranjen završni rad čiji je sastavni dio naučnički ispit. U skladu s navedenim, ljubazno molimo da razmotrite navedene primjedbe u vezi jasnog i konkretnog isticanja naukovanja kod licenciranih poslodavaca kao dijela učenja temeljenog na radu, pridržavanje optimalnog broja CSVET bodova koje je potrebno ostvariti kod licenciranog poslodavca kao i navođenja naučničkog ispita kao sastavnog dijela završnog rada. Navedene primjedbe dostavljamo s ciljem unaprjeđenja jasnoće i konkretnosti informacija u predloženom kurikulumu što će dovesti do kvalitetnije provedbe strukovnog obrazovanja za navedeno zanimanje. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća. U odjeljku Uvjeti i načini obrazovanja u okviru obrazovnog programa stoji: Uvjeti u kojima se stječu kompetencije propisani su Državnim pedagoškim standardom srednjoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (Narodne novine, broj 63/2008 i 90/2010) i Pravilnikom o načinu organiziranja i izvođenja nastave u strukovnim školama (Narodne novine, broj 140/2009 i 130/2020), kao i posebnim propisima kojima je uređena provedba naukovanja. Navedenim su obuhvaćeni svi posebni propisi kojima se regulira provedba naukovanja uključujući i Ugovor o naukovanju kao i naučnički ispit. U odjeljku Oblici učenja temeljenog na radu stoji: Učenje temeljeno na radu realizira se naukovanjem kod licenciranog poslodavca uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poduzetništvo i obrt. Ukoliko nije moguće osigurati dostatan broj odgovarajućih mjesta za naukovanje kod licenciranog poslodavaca, učenje temeljeno na radu može se ostvariti kod poslodavca, u Regionalnom centru kompetentnosti ili u ustanovi. Navedenim su obuhvaćene sve mogućnosti učenja temeljenog na radu čime se osigurava obrazovanje za kvalifikacije potrebne tržištu rada. U navedenom strukovnom kurikulu stoji da je najmanje 70 CSVET bodova potrebno je ostvariti kroz učenje na radnome mjestu što upravo čini najmanje 50% bodova strukovnog dijela kvalifikacije. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.