Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Odluci o uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije TEHNIČAR U STROJARSTVU / TEHNIČARKA U STROJARSTVU u sektoru STROJARSTVO, BRODOGRADNJA I METALURGIJA

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 ANA ALBIN 2. SASTAVNICE STRUKOVNOG KURIKULA, 2.2 POPIS OBVEZNIH STRUKOVNIH MODULA Poštovani, također iznosim i sljedeće: Odluka o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. kao i Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. u suprotnosti su s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine i Nacionalnim planom razvoja sustava obrazovanja do 2027. U Nacionalnome planu navodi se „U globaliziranom svijetu brzog tehnološkog razvoja, automatizacije i digitalizacije, u kombinaciji s novim gospodarskim scenarijima te društvenim izazovima kao što su klimatske promjene, krize uzrokovane izbijanjem bolesti (pandemije) te demografske promjene, nužno je da svi pojedinci imaju odgovarajuće kompetencije (znanja, vještine i oblikovana stajališta)“. Statusom općeobrazovnih predmeta u sustavu strukovnoga obrazovanja, posebice geografije, te se kompetencije ne mogu steći na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.1. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.2. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. i minimalno u jednome razredu odgovarajućim obveznim geografskim modulom. Prije donošenja Odluke o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. sadržaj iste treba dopuniti za svaki sektor i kvalifikaciju na razini 4.2. odgovarajućim obveznim geografskim modulima. U sektoru ekonomija, trgovina i poslovna administracija navedeni geografski moduli trebaju biti obvezni za sve kvalifikacije. Bez navedenoga Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. nije cjelovita i ne omogućuje učenicima „razvijanje u osobe koje su kvalificirane za ulazak u svijet rada, nastavak obrazovanja te cjeloživotno učenje“ odnosno ostvarenje prvoga cilja iz Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja. Zastupljenost općeobrazovnih predmeta određena je Nacionalnim kurikulumom strukovnog obrazovanja, izrađenim prije 2018. godine. Koliko je taj dokument relevantan za generacije koje se pripremaju za tržište rada, nastavak obrazovanja i cjeloživotno učenje desetak godina nakon njegove izrade i donošenja? Stoga je nužno zaustaviti donošenje kurikula općeobrazovnih predmeta i modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama te izraditi novi nacionalni dokument, relevantan za mlade u vremenu u kojem žive, obrazuju se i u kojem će raditi. U izradu novog nacionalnog dokumenta za strukovno obrazovanje ili reviziju postojećeg Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja (NKSO) moraju biti uključeni predstavnici sveučilišta i nacionalnih strukovnih udruga. Bez doprinosa sveučilišta i strukovnih udruga u izradi/reviziji NKSO isti ne sadrži preduvjete za nastavak obrazovanja mladih koji završavaju srednje strukovne škole niti osigurava „osposobljavanje za cjeloživotno učenje, ponajprije radi lakšeg prilagođavanja nepredvidivoj budućnosti i brzim promjenama zbog globalizacije, promjena na tržištu rada te utjecaja informacijsko-komunikacijskih tehnologija, migracija, kao i različitih kriza i neočekivanih situacija“, temeljne zadaće odgoja i obrazovanja djece i mladih, navedenih u Nacionalnome planu razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Položaj i sadržaj općeobrazovnog nastavnog predmeta Geografija nije predmet savjetovanja. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kroz kurikul škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
2 ANA ALBIN 2. SASTAVNICE STRUKOVNOG KURIKULA, 2.2 POPIS OBVEZNIH STRUKOVNIH MODULA Poštovani, kao mlada profesorica geografije u tehničkim školama zgrožena sam činjenicom da nema mjesta za satnicu geografije u ovako važnom sektoru. Zašto smatram Geografiju važnom za učenike? Ponajprije iz razloga što učenici žive i rade u prostoru. Prostor je osnovna identitetska jedinica i nepoznavanje prostora u kojem jesi i radiš je nedopustivo, posebno zbog neprestanih promjena u globaliziranom društvu. Jedino je geografija sposobna "ponijeti na leđima" težinu holističkog p(r)oučavanja svijeta i ljudi. Kroz nastavu geografije identificiraju se društveni i prirodni problemi, a onda se u skladu s mogućnostima pokušavaju i riješiti, pa uvelike taj predmet doprinosi građenju bolje i uređenije Hrvatske, pa i općenito svijeta. U sektoru Strojarstva upravo nastavni predmet Geografija ima izuzetno važnu ulogu u razvoju samostalnih i odgovornih pojedinaca u lokalnoj i globalnoj zajednici. Navedeni su predmeti kao što su: ekologija, održivi razvoj, obnovljivi izvori energije, pročišćavanje otpadnih voda, tehnologija vodika - sve su to područja u kojima nastavnici geografije itekako mogu svojim znanjima i vještinama dati veliki doprinos usvajanju ishoda učenja jer su upravo to teme koje trebaju integrativno učenje putem analiziranja, kritičkog promišljanja. Učenje o tehnologiji vodika bez geografskih znanja o utjecanju tehnologije vodika na okoliš, stanovništvo i gospodarstvo je promašeno. To se može provjeriti na mrežnim stranicama Geografskog odsjeka u Zagrebu. Učenik kao što sam već navela mora imati konstruktivna znanja a može ih usvojiti jedino ako kompetentan nastavnik tu temu predstavi na kvalitetan način jer tek tada možemo govoriti o samostalnom i odgovornom pojedincu. Nastavni predmet Geoekologija - okoliš kao kompleksan sustav podrazumijeva sustavnu suradnju nekoliko znanstvenih disciplina koji ga promatraju kroz prirodni okoliš, energetske izvore prirodnog okoliša i kao tehnosferu (preoblikovani okoliš pod utjecajem čovjeka). Upravo je ovaj predmet poučavanja izuzetno bitan u ovom sektoru kako bi se sadržaji smisleno povezali. Nastavni predmet Geografija jedina u odgojno - obrazovnom sustavu može na jedinstven način povezati strukovne kurikulume i njihova posebna strukovna područja. Težnja nam je utjecati na učenike da vide smisao onoga što uče i da ih u tehničkoj školi “transformiramo” iz konzumenta tehnologije u tehnološke stvaratelje. Utjecaj tehnologije na svakodnevni život od pozitivnih i negativnih učinka i utjecaja na stanovništvo, okoliš i gospodarstvo bez poznavanja geografskih znanja, vještina i kartografske pismenosti nema smisla. U postojeći kurikulum treba uvrstiti pojam Društvene inovacije - Društvene inovacije su novi modeli, metode, prakse, usluge ili proizvodi koji odgovaraju na određene društvene potrebe ili rješavaju određene društvene probleme učinkovitije od postojećih modela te su primjenjivi na široj razini, no istovremeno uzimaju u obzir specifičnosti lokalnog konteksta u kojem se primjenjuju One se često javljaju kao odgovor na društvene probleme koje ne zadovoljavaju postojeći ili tradicionalni institucionalni pristupi. Upravo zbog toga, često je riječ o interdisciplinarnim rješenjima društvenih problema, fleksibilnijim od postojećeg pristupa. No, društvene inovacije mogu nastati i kao odgovor na nove društvene izazove koji se javljaju ili društvene probleme na koje institucije ili tržište dosad nisu dali odgovor a upravo Geografija tu može dati najveći doprinos u odgojno - obrazovnom sustavu. Zaključno: nastavni sadržaji predmeta Geografija u 4. razredu strukovnih škola NEMAJU smisla jer u završnom razredu učenik već treba biti "izgrađen" i trebao bi biti formiran pojedinac koji će donositi odgovorne odluke. U formativnim godinama nastavni sadržaji geografije trebaju učiti u prvom i drugom razredu a tek onda dolazi nadogradnja strukovnih predmeta. Sve ostalo je bespredmetno. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Položaj i sadržaj općeobrazovnog nastavnog predmeta Geografija nije predmet savjetovanja. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kroz kurikul škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
3 RUŽICA LONČAR 2. SASTAVNICE STRUKOVNOG KURIKULA, 2.1 POPIS OPĆEOBRAZOVNIH NASTAVNIH PREDMETA/MODULA Poštovani, 26 godina predajem geografiju u I. tehničkoj školi Tesla u kojoj svoj profesionalni rad temeljim na pristupima aktivnog učenja i poučavanja. strukturiranim aktivnostima poučavanja i učenja usmjerenih prepoznavanju, analiziranju i kritičkom promišljanju složenih uzroka, pojava i posljedica problema u lokalnoj zajednici i na globalnoj razini. Učenici sami predlažu moguća rješenja prepoznatih problema. Iz svega navedenog vidljivo je koliko geografija jedina u sustavu odgoja i obrazovanja holistički poučava o prostornom kompleksu i njegovoj identitetskoj osnovi (Nacionalni kurikulum nastavnog predmeta Geografija, 2016.). Geografija u svojoj biti ima integrativan karakter jer smisleno povezuje sadržaje različitih znanstvenih disciplina što doprinosi cjelovitoj slici proučavanih sadržaja. U sektoru Strojarstva upravo nastavni predmet Geografija ima izuzetno važnu ulogu u razvoju samostalnih i odgovornih pojedinaca u lokalnoj i globalnoj zajednici. U nekoliko nagrađenih projekata iz područja inovacija godinama integrativno povezujem stečena teorijska i praktična znanja iz tehničkih predmeta i geografiju jer jedino smisleno povezani sadržaji mogu učenicima dati cjelovitu sliku izučavanih sadržaja što doprinosi razvoju konstruktivnih znanja. Navedeni su predmeti kao što su: ekologija, održivi razvoj, obnovljivi izvori energije, pročišćavanje otpadnih voda, tehnologija vodika - sve su to područja u kojima nastavnici geografije itekako mogu svojim znanjima i vještinama dati veliki doprinos usvajanju ishoda učenja jer su upravo to teme koje trebaju integrativno učenje putem analiziranja, kritičkog promišljanja. Učenje o tehnologiji vodika bez geografskih znanja o utjecanju tehnologije vodika na okoliš, stanovništvo i gospodarstvo je promašeno. To se može provjeriti na mrežnim stranicama Geografskog odsjeka u Zagrebu. Učenik kao što sam već navela mora imati konstruktivna znanja a može ih usvojiti jedino ako kompetentan nastavnik tu temu predstavi na kvalitetan način jer tek tada možemo govoriti o samostalnom i odgovornom pojedincu. Nastavni predmet Geoekologija - okoliš kao kompleksan sustav podrazumijeva sustavnu suradnju nekoliko znanstvenih disciplina koji ga promatraju kroz prirodni okoliš, energetske izvore prirodnog okoliša i kao tehnosferu (preoblikovani okoliš pod utjecajem čovjeka). Upravo je ovaj predmet poučavanja izuzetno bitan u ovom sektoru kako bi se sadržaji smisleno povezali. Nastavni predmet Geografija jedina u odgojno - obrazovnom sustavu može na jedinstven način povezati strukovne kurikulume i njihova posebna strukovna područja. Težnja nam je utjecati na učenike da vide smisao onoga što uče i da ih u tehničkoj školi “transformiramo” iz konzumenta tehnologije u tehnološke stvaratelje. Utjecaj tehnologije na svakodnevni život od pozitivnih i negativnih učinka i utjecaja na stanovništvo, okoliš i gospodarstvo bez poznavanja geografskih znanja, vještina i kartografske pismenosti nema smisla. U postojeći kurikulum treba uvrstiti pojam Društvene inovacije - Društvene inovacije su novi modeli, metode, prakse, usluge ili proizvodi koji odgovaraju na određene društvene potrebe ili rješavaju određene društvene probleme učinkovitije od postojećih modela te su primjenjivi na široj razini, no istovremeno uzimaju u obzir specifičnosti lokalnog konteksta u kojem se primjenjuju One se često javljaju kao odgovor na društvene probleme koje ne zadovoljavaju postojeći ili tradicionalni institucionalni pristupi. Upravo zbog toga, često je riječ o interdisciplinarnim rješenjima društvenih problema, fleksibilnijim od postojećeg pristupa. No, društvene inovacije mogu nastati i kao odgovor na nove društvene izazove koji se javljaju ili društvene probleme na koje institucije ili tržište dosad nisu dali odgovor a upravo Geografija tu može dati najveći doprinos u odgojno - obrazovnom sustavu. Zaključno: nastavni sadržaji predmeta Geografija u 4. razredu strukovnih škola NEMAJU smisla jer u završnom razredu učenik već treba biti "izgrađen" i trebao bi biti formiran pojedinac koji će donositi odgovorne odluke. U formativnim godinama nastavni sadržaji geografije trebaju učiti u prvom i drugom razredu a tek onda dolazi nadogradnja strukovnih predmeta. Sve ostalo je bespredmetno. Poštovani, Odluka o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. kao i Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. u suprotnosti su s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine i Nacionalnim planom razvoja sustava obrazovanja do 2027. U Nacionalnome planu navodi se „U globaliziranom svijetu brzog tehnološkog razvoja, automatizacije i digitalizacije, u kombinaciji s novim gospodarskim scenarijima te društvenim izazovima kao što su klimatske promjene, krize uzrokovane izbijanjem bolesti (pandemije) te demografske promjene, nužno je da svi pojedinci imaju odgovarajuće kompetencije (znanja, vještine i oblikovana stajališta)“. Statusom općeobrazovnih predmeta u sustavu strukovnoga obrazovanja, posebice geografije, te se kompetencije ne mogu steći na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.1. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.2. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. i minimalno u jednome razredu odgovarajućim obveznim geografskim modulom. Prije donošenja Odluke o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. sadržaj iste treba dopuniti za svaki sektor i kvalifikaciju na razini 4.2. odgovarajućim obveznim geografskim modulima. U sektoru ekonomija, trgovina i poslovna administracija navedeni geografski moduli trebaju biti obvezni za sve kvalifikacije. Bez navedenoga Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. nije cjelovita i ne omogućuje učenicima „razvijanje u osobe koje su kvalificirane za ulazak u svijet rada, nastavak obrazovanja te cjeloživotno učenje“ odnosno ostvarenje prvoga cilja iz Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja. Zastupljenost općeobrazovnih predmeta određena je Nacionalnim kurikulumom strukovnog obrazovanja, izrađenim prije 2018. godine. Koliko je taj dokument relevantan za generacije koje se pripremaju za tržište rada, nastavak obrazovanja i cjeloživotno učenje desetak godina nakon njegove izrade i donošenja? Stoga je nužno zaustaviti donošenje kurikula općeobrazovnih predmeta i modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama te izraditi novi nacionalni dokument, relevantan za mlade u vremenu u kojem žive, obrazuju se i u kojem će raditi. U izradu novog nacionalnog dokumenta za strukovno obrazovanje ili reviziju postojećeg Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja (NKSO) moraju biti uključeni predstavnici sveučilišta i nacionalnih strukovnih udruga. Bez doprinosa sveučilišta i strukovnih udruga u izradi/reviziji NKSO isti ne sadrži preduvjete za nastavak obrazovanja mladih koji završavaju srednje strukovne škole niti osigurava „osposobljavanje za cjeloživotno učenje, ponajprije radi lakšeg prilagođavanja nepredvidivoj budućnosti i brzim promjenama zbog globalizacije, promjena na tržištu rada te utjecaja informacijsko-komunikacijskih tehnologija, migracija, kao i različitih kriza i neočekivanih situacija“, temeljne zadaće odgoja i obrazovanja djece i mladih, navedenih u Nacionalnome planu razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Položaj i sadržaj općeobrazovnog nastavnog predmeta Geografija nije predmet savjetovanja. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kroz kurikul škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
4 NEDILJKA FURČIĆ ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije TEHNIČAR U STROJARSTVU / TEHNIČARKA U STROJARSTVU u sektoru STROJARSTVO, BRODOGRADNJA I METALURGIJA, II. Poštovani osvrnula bih se na skupove ishoda učenja za modul OSNOVE ELEKTRIČNIH I ELEKTRONIČKIH SUSTAVA za zanimanje Tehničar/tehničarka u strojarstvu. Navedena su tri skupa ishoda učenja: Osnove električnih krugova i mjerenja, Električni strojevi i komponente i Uvod u elektroniku i digitalne tehnologije. U SIU Osnove električnih krugova i mjerenja potrebo je obraditi nastavne cjeline da bi se u potpunosti mogli ostvariti SIU Električni strojevi i komponente i SIU Uvod u elektroniku i digitalne tehnologije, za koje je potrebno poznavanje izmjenične struje kao i trofazni sustav. U skupovima ishoda učenja navodi se slijedeće: - interpretirati osnovne pojave u elektrostatici - proračunati i nacrtati jednostavne magnetske krugove za realnu primjenu - proračunati i nacrtati jednostavne strujne krugove izmjenične struje za realnu primjenu U rubrici Nastavne Cjeline ne navode se teme koje bi ispunile tražene ishode. Smatram da je potrebno izmijeniti i dopuniti popis nastavnih cjelina, i navesti i slijedeće nastavne (uz postojeće): 1- elektricitet 2- umjesto elektromagnetska indukcija trebalo bi pisati: elektromagnetizam ili elektromagnetizam i izmjenična struja 3- strujni krugovi izmjenične struje 4- trofazni sustav i jednostavni strujni krugovi trofazne izmjenične struje Za realizaciju skupova ishoda učenja Električni strojevi i komponente potrebno je poznavanje osnovnih pasivnih komponenti (osim otpornika, kondenzator i zavojnicu) elektromagnetizam koji u uključuje i elektromagnetsku indukciju te izmjeničnu struju i jednostavne strujne krugove izmjenične struje. Također je potrebno poznavanje trofazni sustav i jednostavni strujni krugovi trofazne izmjenične struje. Ukoliko prihvatite neke od navedenih prijedloga, tada ih treba uvrstiti i uskladiti sa stilom pisanja u dokumentu. Nediljka Furčić, dipl.inf elektrotehnike, prof. savjetnik Prihvaćen Prihvaća se. Navedeni stručni komentari će biti obuhvaćeni doradom navedenog Strukovnog kurikula. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
5 BLAŽENKA BEGOVIĆ ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije TEHNIČAR U STROJARSTVU / TEHNIČARKA U STROJARSTVU u sektoru STROJARSTVO, BRODOGRADNJA I METALURGIJA Poštovani, U svim Odlukama o uvođenju strukovnih kurikula u poglavlju 2.1. (Popis općeobrazovnih nastavnih predmeta/modula) navodi tvrdnja da se kurikuli općeobrazovnih nastavnih predmeta izvode temeljem Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta/modula u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1 i 4.2. Ta odluka nije donesena jer je za nju e-savjetovanje zatvoreno 13. lipnja 2024. godine. Prema tome, sastavnice strukovnih kurikula za koje se e-savjetovanje zatvara 14. lipnja 2024. nemaju osnovu iz koje bi proizlazio popis predmeta i modula, kao i njihova zastupljenost u učenju i poučavanju. Najprije je trebalo konsenzusom svih dionika u sustavu strukovnoga obrazovanja donije Odluku o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1 i 4.2. i Odluku o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1 i 4.2. U pojedinim se odlukama o donošenju strukovnih kurikula navode vrlo neobične formulacije, primjerice u Odluci o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije mehaničar poljoprivredne mehanizacije / mehaničarka poljoprivredne mehanizacije u sektoru strojarstvo, brodogradnja i metalurgija, u modulu primjerice NOVE TEHNOLOGIJE U POLJOPRIVREDI, navodi se ključni pojam korištenje GIS tehnologije, a u ishodima Prikazati GIS aktivnosti i elemente GIS-a. Koje su to GIS aktivnosti i elementi GIS? Kako će ih učenik „prikazati“? Evidentno to bez geografije u struci nije moguće. Pokrata GIS označava geografski informacijski sustav, a ne geoinformacijski sustav. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Položaj i sadržaj općeobrazovnih nastavnih predmeta nije predmet savjetovanja. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kroz kurikul škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
6 NIKOLINA RATKOVIĆ ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije TEHNIČAR U STROJARSTVU / TEHNIČARKA U STROJARSTVU u sektoru STROJARSTVO, BRODOGRADNJA I METALURGIJA Uz činjenicu da je tako velik broj kurikula na savjetovanju u isto vrijeme, najviše smeta činjenica da se u svim Odlukama o uvođenju strukovnih kurikula u poglavlju 2.1. (Popis općeobrazovnih nastavnih predmeta/modula) navodi tvrdnja da se kurikuli općeobrazovnih nastavnih predmeta izvode temeljem Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta/modula u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1 i 4.2. Ta odluka nije donesena jer je za nju e-savjetovanje zatvoreno 13. lipnja 2024. godine. Prema tome, sastavnice strukovnih kurikula za koje se e-savjetovanje zatvara 14. lipnja 2024. nemaju osnovu iz koje bi proizlazio popis predmeta i modula, kao i njihova zastupljenost u učenju i poučavanju. Najprije je trebalo konsenzusom svih dionika u sustavu strukovnoga obrazovanja donije Odluku o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1 i 4.2. i Odluku o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1 i 4.2. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Položaj i sadržaj općeobrazovnih nastavnih predmeta nije predmet savjetovanja. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kroz kurikul škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
7 ANA ALBIN ODLUKU o uvođenju strukovnog kurikula za stjecanje kvalifikacije TEHNIČAR U STROJARSTVU / TEHNIČARKA U STROJARSTVU u sektoru STROJARSTVO, BRODOGRADNJA I METALURGIJA Poštovani, Odluka o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. kao i Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. u suprotnosti su s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine i Nacionalnim planom razvoja sustava obrazovanja do 2027. U Nacionalnome planu navodi se „U globaliziranom svijetu brzog tehnološkog razvoja, automatizacije i digitalizacije, u kombinaciji s novim gospodarskim scenarijima te društvenim izazovima kao što su klimatske promjene, krize uzrokovane izbijanjem bolesti (pandemije) te demografske promjene, nužno je da svi pojedinci imaju odgovarajuće kompetencije (znanja, vještine i oblikovana stajališta)“. Statusom općeobrazovnih predmeta u sustavu strukovnoga obrazovanja, posebice geografije, te se kompetencije ne mogu steći na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.1. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. Za stjecanje odgovarajućih kompetencija u svakome sektoru i u svakoj kvalifikaciji na razini 4.2. geografija kao općeobrazovni predmet mora biti zastupljena kurikulom koji je sastavni dio Odluke o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. i minimalno u jednome razredu odgovarajućim obveznim geografskim modulom. Prije donošenja Odluke o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. sadržaj iste treba dopuniti za svaki sektor i kvalifikaciju na razini 4.2. odgovarajućim obveznim geografskim modulima. U sektoru elektrotehnika i računarstvo geografski moduli trebaju biti obvezni za sve kvalifikacije. Bez navedenoga Odluka o donošenju modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama na razinama 4.1. i 4.2. nije cjelovita i ne omogućuje učenicima „razvijanje u osobe koje su kvalificirane za ulazak u svijet rada, nastavak obrazovanja te cjeloživotno učenje“ odnosno ostvarenje prvoga cilja iz Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja. Zastupljenost općeobrazovnih predmeta određena je Nacionalnim kurikulumom strukovnog obrazovanja, izrađenim prije 2018. godine. Koliko je taj dokument relevantan za generacije koje se pripremaju za tržište rada, nastavak obrazovanja i cjeloživotno učenje desetak godina nakon njegove izrade i donošenja? Stoga je nužno zaustaviti donošenje kurikula općeobrazovnih predmeta i modula općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama te izraditi novi nacionalni dokument, relevantan za mlade u vremenu u kojem žive, obrazuju se i u kojem će raditi. U izradu novog nacionalnog dokumenta za strukovno obrazovanje ili reviziju postojećeg Nacionalnog kurikuluma strukovnog obrazovanja (NKSO) moraju biti uključeni predstavnici sveučilišta i nacionalnih strukovnih udruga. Bez doprinosa sveučilišta i strukovnih udruga u izradi/reviziji NKSO isti ne sadrži preduvjete za nastavak obrazovanja mladih koji završavaju srednje strukovne škole niti osigurava „osposobljavanje za cjeloživotno učenje, ponajprije radi lakšeg prilagođavanja nepredvidivoj budućnosti i brzim promjenama zbog globalizacije, promjena na tržištu rada te utjecaja informacijsko-komunikacijskih tehnologija, migracija, kao i različitih kriza i neočekivanih situacija“, temeljne zadaće odgoja i obrazovanja djece i mladih, navedenih u Nacionalnome planu razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Položaj i sadržaj općeobrazovnog nastavnog predmeta Geografija nije predmet savjetovanja. U svim sektorima, pa tako i u navedenom, škole imaju autonomiju kroz kurikul škole prilagoditi i proširiti različite sadržaje kako bi dodatno obuhvatile i produbile ove važne teme prema specifičnim potrebama i interesima učenika. To omogućava fleksibilnost u pristupu i osigurava da se ostvarenje ishoda učenja ostvaruje na način koji je prilagođen učenicima za svakodnevni život, ali i relevantan za njihovu struku. Hvala Vam na doprinosu u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.