Izvješće o provedenom savjetovanju - Prijedlog pravilnika o standardnom operativnom postupku za pružanje pomoći u velikoj nesreći i katastrofi nižoj hijerarhijskoj razini od strane više razine sustava civilne zaštite

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Hrvatska udruga kriznog menadžmenta III. STANDARDNI OPERATIVNI POSTUPAK ZA RJEŠAVANJE ZAHTJEVA ZA TRAŽENJE POMOĆI, Članak 7. PRIJEDLOG: Čl. 7. st. 2. (2) Odgovor na zaprimljeni zahtjev iz stavka 1. ovoga članka mora se dati unutar 3 sata od zaprimanja istog. Čl. 7. st. 4. (4) Odgovor na zaprimljeni zahtjev iz stavka 3. ovoga članka mora se dati unutar 3 sata od zaprimanja istog. KOMENTAR: Smatramo da je rok od 6 sati davanja odgovora na zaprimljeni zahtjev zbog karaktera velikih nesreća i katastrofa predug. Svaki stožer CZ bi sve zahtjeve trebao razmatrati i odluke morao donositi žurnije, a da bi to bilo moguće potrebno je definirati standarde postupanja u takvim situacijama koji potiču donošenje brzih odluka. Prihvaćen Prijedlog za promjenom ovog stavka je usvojen, obzirom na prihvatljivost argumanata.
2 Hrvatska udruga kriznog menadžmenta II. STANDARDNI OPERATIVNI POSTUPAK ZA TRAŽENJE POMOĆI, Članak 3. Kako bi se smanjila potreba za „detaljnim analiziranjem“ kada je događaj već nastupio te kako bi se u slučaju potrebe povećala učinkovitost, kao i brzina reakcije više razine sustava civilne zaštite, smatramo da u sljedećem pravilniku koji će sadržavati nositelje, sadržaj i postupke izrade planskih dokumenata u civilnoj zaštiti potrebno definirati na najnižoj (lokalnoj) razini za svaku općinu odnosno određeno zemljopisno područje, postojanje popisa mogućih događaja koji zbog svojeg intenziteta, posljedica, načina pojavnosti, a s obzirom na broj, stanje, opremeljenost i snagu postrojbi civilne zaštite na najnižoj lokalnoj razini, predstavljaju stanje s kojim se ta razina ne može nositi te zahtijevaju automatsko aktiviranje više razine sustava civilne zaštite. Viša razina sustava CZ trebala bi biti upoznata s tim događajima definiranima planskim dokumentima niže razine koji zahtijevaju automatsko aktiviranje snaga CZ više razine. Npr. proboj hidroakumulacijske brane na nekoj lokaciji može predstavljati neželjeni događaj s kojim se niža razina od samog početka ne može nositi, a ukoliko birokratizacija jedino pruži mogućnost slanja zahtjeva za pomoć nakon „detaljnog analiziranja“ i ukoliko još pridodamo 6 sati čekanja na odgovor, može nastati velika katastrofa zbog nepravovremene reakcije. Takvi događaji nakon provedene detaljne analize mogu se predvidjeti u planskim dokumentima CZ te bi zato trebalo biti propisano njihovo definiranje, jer uvijek je bolje da se unaprijed „detaljno analizira“ i predviđa, nego da se to čini kada je neželjeni događaj već nastupio. Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša na lokalnoj razini detaljnom analizom utvrđuje postojeće kapacitete i operativne snage te potrebne snage za svaku ugrozu utvrđenu Procjenom gdje se identifikacijom potencijalnih „worst case“ scenarija unaprijed može procjeniti kada postojeće lokalne snage neće biti dostatne za učinkovito reagiranje. Daljnji razvoj metodologije procjene rizika u Republici Hrvatskoj uz njenu implementaciju na lokalnoj razini omogučiti će i smanjenje neodređenosti dobivenih rezultata te će se rizik moći smatrati procjenjenim što omogućava daljnju detaljnu analizu ranjivosti sustava. Scenariji na lokalnoj razini koji automatski nalažu aktiviranje snaga civilne zaštite više razine smanjuju administrativne zapreke, potiču brže djelovanje i donošenje odluka te naposlijetku rezultiraju kvalitetnijom reakcijom pomoću jasnog definiranja automatskog aktiviranja snaga CZ više razine u slučaju nastanka događaja predviđenih strategijskim dokumentima lokalne razine za koje je procjenjeno da nadilaze mogućnost odgovora niže hijararhijske razine sustava civilne zaštite. Definiranim automatizmom viša razina sustava civilne zaštite mogla bi se aktivirati bez traženja pomoći od strane niže razine u slučaju nastanka događaja određenih strategijskim dokumentima niže hijerarhijske razine koji zbog svojeg intenziteta, posljedica, načina pojavnosti, a s obzirom na broj, stanje, opremeljenost i snagu postrojbi civilne zaštite na lokalnoj razini, predstavljaju događaje s kojim se ta razina sustava civilne zaštite ne može nositi od samog početka nastanka takvih događaja. Također, potrebno je i donošenje jasnijih kriterija na temelju kojih se neki događaj može proglasiti takvim događajem. Generalno, najveća primjedba na ovaj Pravilnik odnosi se na bespotrebnu birokratizaciju i usporavanje odgovora umjesto njegovog ubrzavanja iako je jasna želja autora da se Pravilnikom izbjegnu zlouporabe sustava od strane niže hijerarhijske razine. Primljeno na znanje Radi se o općem komentaru, odnosno konkretno se ne predlaže promjena u odredbama ovog Pravilnika, pa će se komentar primijeniti tijekom izrade Pravilnika o nositeljima, sadržaju i postupcima izrade planskih dokumenata u civilnoj zaštiti te načinu informiranja javnosti, čija je izrada u tijeku.
3 Hrvatska udruga kriznog menadžmenta II. STANDARDNI OPERATIVNI POSTUPAK ZA TRAŽENJE POMOĆI, Članak 3. Članak 3. stavak 2. PRIJEDLOG: (2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka priprema se nakon provedenog postupka sagledavanja poduzetih operativnih aktivnosti sustava civilne zaštite na nižoj hijerarhijskoj razini sustava civilne zaštite u velikoj nesreći, o čemu stožer civilne zaštite donosi zaključak kojim se utvrđuje kako su upotrijebljene sve raspoložive snage i drugi kapaciteti sustava civilne zaštite ili kako su sve poduzete mjere i aktivnosti sustava civilne zaštite nedostatne, uzimajući u obzir sve prethodno formalno utvrđene potrebe za učinkovito spašavanje. OBRAZLOŽENJE: Krizna situacija odnosno velika nesreća i katastrofa odvija se vrlo brzo, s obilježjima nedostatka vremena i nedovoljnih informacija, posebice u prvotnoj fazi kada su lokalne snage potencijalno nedostatne i nespremne nositi se sa situacijom. Tumačenje pojma „detaljno analiziranje“ može samo usporiti nužnu reakciju te smanjiti učinkovitost djelovanja jer se reakcije utapaju u birokratizaciji, a za nju tijekom žurnih situacija jednostavno nema mjesta, niti uvjeti rada u većoj nesreći omogućuju izradu detaljne analize. „Detaljno analiziranje“ je pojam koji se više veže uz izradu strategijskih dokumenata nego procjenu situacije u prvotnoj fazi veće nesteće ili katastrofe čime se i umanjuje vrijednost terminološki bitnog izraza. Zato je prijedlog da se „detaljno analiziranje“ zamijeni riječju „sagledavanje“. Jasno je da se ovakvim rješenjima htjela spriječiti moguća zlouporaba traženja pomoći od više hijerarhijske razine u slučaju kada to stvarno nije potrebno, ali ovime se može postići i kontraefekt na način da se reakcija čitavog sustava usporava te se izbjegava donošenje hitnih odluka. Prihvaćen Prijedlog za promjenom ovog stavka je usvojen, obzirom na prihvatljivost argumanata.
4 Hrvatska udruga kriznog menadžmenta I. UVOD, Članak 1. Članak 1. PRIJEDLOG: Ovim Pravilnikom propisuju se postupci za utvrđivanje stanja nužnosti slanja zahtjeva za pomoć od strane niže razine sustava civilne zaštite na području lokalne i područne (regionalne) samouprave višoj hijerarhijskoj razini sukladno načelu supsidijarnosti, kada lokalni spasilački kapaciteti nisu dostatni za učinkovito otklanjanje nastalih posljedica tijekom velike nesreće i katastrofe. Prijedlog: „minimalni uvjeti“ se briše i dodaje se riječ „postupci“ Prijedlog: umjesto „operativna spremnost“ dodaje se „nužnosti slanja zahtjeva“. Jedna od češćih definicija operativne spremnosti je: „operativna spremnost je vjerojatnost da će sustav uspješno stupiti u rad u zadanom vremenu uz postojeće uvjete okoline“. Nespretno je zahtjev za traženjem dodatne pomoći proglašavati spremnošću jer se ta odluka donosi kada sustav na najnižoj hijerarhijskoj razini ne funkcionira dobro, odnosno nema dostatne kapacitete za nošenje sa situacijom. Članak 1. treba biti bolje formuliran ili uvažavajući navedene prijedloge ili uzimanjem u obzir nekog drugog rješenja. Djelomično prihvaćen Zahtjev za pomoć višoj razini sustava ne uspostavlja se na načelu supsidijarnosti, već se u stvari radi o primjeni načela solidarnosti u praksi. Prijedlog se djelomično prihvaća, tako da članak 1. ovog Pravilnika sada glasi: „Ovim Pravilnikom propisuju se postupci za utvrđivanje stanja nužnosti na temelju čega, kada se utvrdi da lokalni spasilački kapaciteti nisu dostatni, niža hijerarhijska razina sustava civilne zaštite može višoj razini sustava civilne zaštite, sukladno načelu solidarnosti, uputiti zahtjev kojim se traži pomoć u otklanjanju posljedica velike nesreće i katastrofe."