Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Nacrtu prijedloga uredbe o ocjenjivanju učinkovitosti rada državnih službenika

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 JENNY OŠTARIĆ VUNJAK Odluka o ocjeni, Članak 21. Odbor za državnu službu Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH očituje se na članak 12. kako slijedi: Člankom 21. stavkom 2. propisuje se da se odluka o ocjeni donosi najkasnije do 28. veljače, za prethodnu kalendarsku godinu, a stavkom 3. (pogrešno navedenim stavkom 5.) propisuje se da se ocjena unosi u osobni dosje i Registar zaposlenih u državnoj službi javnim službama. Mišljenja smo kako je trebalo dopuniti navedenu odredbu propisivanjem i pouke o pravnom lijeku protiv odluke o ocjeni. Nije prihvaćen Nije prihvaćen prijedlog da se dopuni članka 21. Uredbe propisivanjem pouke o pravnom lijeku, jer se Uredbom ne propisuju sastavni dijelovi odluke o ocjeni pa tako ni pouka o pravnom lijeku.
2 VJEKOSLAV GREGURIĆ Odluka o ocjeni, Članak 21. Nomotehnički je stavak (5) potrebno izmjeniti u stavak (3) Prihvaćen Prihvaćen je prijedlog iz komentara i ispravljena pogrešna numeracija stavaka.
3 PUČKI PRAVOBRANITELJ Rad Odbora za preispitivanje prijedloga ocjena, Članak 20. Prvenstveno smatramo bitnim ukazati da ovaj članak, kao ni prethodni, ne sadrži razrađene odredbe o načinu rada Odbora, iako bi upravo takve odredbe trebao sadržavati sukladno članku 29. stavku 4. Zakona. S obzirom da bi Odbor u praksi trebao imati vrlo važnu ulogu u postupku donošenja odluka o ocjenama, imajući u vidu svrhu zbog koje se isti ustrojava, ne smatramo dostatnim propisati da se sjednica Odbora može održati ako je nazočna većina imenovanih članova i da Odbor donosi mišljenje većinom imenovanih članova, pri čemu uzima u obzir dostavljena obrazloženja, podatke iz Izvješća o učinkovitosti rada i odgovarajuće dokaze te uspoređuje konačne prijedloge ocjena u različitim ustrojstvenim jedinicama državnog tijela. Naime, ostaje nejasno na temelju kojih će točno kriterija i koristeći koju metodologiju rada Odbor usklađivati prijedloge ocjena s ograničenjima iz članka 29. stavaka 1. i 2. Zakona, naročito ukoliko svi objektivni pokazatelji upućuju na to da određeni zaposlenici zaista zaslužuju ocjenu „izvrstan“ ili “naročito uspješan“, ali bi takvo ocjenjivanje dovelo do prekoračenja ograničenja maksimalnog broja zaposlenika koji mogu dobiti tu ocjenu. Jasni kriteriji po kojima će se vršiti usklađivanje, prevenirali bi arbitrarnost rada Odbora te osigurali transparentnost njegovog odlučivanja, što je nužno radi stjecanja povjerenja državnih službenika u pravilno, objektivno i nepristrano postupanje Odbora. Ovo je vrlo bitno jer je posljedica ocjene „ne zadovoljava“ - prestanak državne službe, a uz ocjenu je vezano promicanje u plaći. Stavak 3. ovog članka predlažemo dopuniti na način da isti glasi: „(3) Ukoliko konačni prijedlozi ocjena „ izvrstan“ i „naročito uspješan“ premašuju ograničenja iz zakona kojim se uređuju plaće u državnoj službi, Odbor će čelniku tijela dati mišljenje s obrazloženim prijedlogom za izmjenu pojedinih konačnih prijedloga ocjena.“ S obzirom na ostale rokove propisane ovim Nacrtom uredbe u postupku ocjenjivanja, predlažemo propisati i rok do kojeg je Odbor u obvezi dostaviti čelniku tijela mišljenje s prijedlogom za izmjenu pojedinih konačnih prijedloga ocjena. Stavak 5. ovog članka uređuje pitanje izuzeća člana Odbora za preispitivanje prijedloga ocjena u postupku koji se odnosi na njega samoga, ali istovremeno ne uzima u obzir činjenicu da u tom slučaju Odbor, obzirom da nije predviđeno imenovanje zamjenika članova, više nema neparan broj članova te da bi prijedlog ocjene tada razmatrao Odbor u sastavu suprotnom onome propisanom člankom 19. stavkom 3. Nacrta uredbe. Tako je moguće da se sjednica Odbora održi kada su nazočna dva člana, u slučajevima preispitivanja prijedloga ocjene za jednog od tri člana Odbora, koliko ih minimalno mora biti u Odboru (članak 19. stavak 3.), a nakon što se on izuzme. Djelomično prihvaćen Uredbom se ne razrađuju kriteriji i metodologija rada Odbora za preispitivanje prijedloga ocjena, nego će ih odrediti članovi Odbora vodeći računa o posebnostima državnog tijela i mogućem broju najviših ocjena u državnom tijelu. Sukladno Zakonu o plaćama u državnoj službi i javnim službama, Odbor preispituje obrazložene prijedloge ocjena "izvrstan" i "naročito uspješan" radi usklađivanja prijedloga sa zakonskim ograničenjima postotka tih ocjena u državnom tijelu, a nije nadležan za preispitivanje prijedloga ostalih ocjena, pa tako ni ocjene "ne zadovoljava", kako se iznosi u komentaru. Prihvaća se prijedlog za dopunu članka 20. stavka 3. (mišljenje čelniku tijela s obrazloženim prijedlogom za izmjenu pojedinih konačnih prijedloga ocjena) te dopunu članka 20. stavka 5. Uredbe (zamjene članova Odbora), a razmotrit će se mogućnost propisivanja roka za davanje mišljenja Odbora o prijedlozima ocjena, s obzirom na različit broj najviših ocjena i veliki broj najviših ustrojstvenih jedinica u pojedinim državnim tijelima (osobito u velikim ministarstvima).
4 DALIBOR ŠEMPER Rad Odbora za preispitivanje prijedloga ocjena, Članak 20. Vezano za stavak 2., je li netko napravio projekciju koliko je to sati rada u jednom velikom ministarstvu s više tisuća državnih službenika, ako se imalo ozbiljnije namjerava napraviti? Primljeno na znanje Navedeni Odbor sastaje se radi preispitivanja konačnih prijedloga ocjena "izvrstan" i "naročito uspješan" radi usklađivanja prijedloga s ograničenjima iz Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama. Broj sati rada Odbora ovisit će o usklađenosti prijedloga najviših ocjena sa zakonskim ograničenjima postotka tih ocjena u državnom tijelu.
5 JENNY OŠTARIĆ VUNJAK Odbor za preispitivanje prijedloga ocjena, Članak 19. Odbor za državnu službu Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH očituje se na članak 19. kako slijedi: Člankom 19. stavkom 1. Uredbe propisuje se da čelnik tijela osniva Odbor za preispitivanje ocjena, a prema stavku 2. istoga članka Uredbe propisuje se da članove Odbora za preispitivanje prijedlog ocjene imenuje čelnik tijela, u pravilu iz reda rukovodećih državnih službenika, najkasnije do 15. siječnja tekuće kalendarske godine. Postavlja se pitanje zašto se u Odbor za preispitivanje ocjena imenuju samo rukovodeći državni službenici, dakle ocjenjivači, a ne i netko od ocjenjivanih državnih službenika ili netko od predstavnika sindikata ukoliko je unutar državnog tijela postoji sindikat. Mišljenja smo kako bi u svrhu transparentnosti u postupku preispitivanja ocjena trebao biti imenovan barem jedan član iz reda najbrojnijeg Sindikata prisutan u to državno tijelo, koji će također biti propisan Uredbom. Također predlažemo propisati obvezu Odboru da razmotri i ocjenu „ne zadovoljava“, koja dovodi do najozbiljnijih posljedica po državnog službenika. Nije prihvaćen Člankom 19. Uredbe propisuje se imenovanje članova Odbora za preispitivanje prijedloga ocjena, u pravilu, iz reda rukovodećih državnih službenika, jer rukovodeći službenici imaju šira znanja i potrebne kompetencije za utvrđivanje iznimnih rezultata u radu i ostvarenje strateških ciljeva državnog tijela te usporedbu najviših ocjena na razini državnog tijela. Međutim, rukovodeći službenici izuzet će se u postupku preispitivanja prijedloga njihovih ocjena i prijedloga ocjena službenika u njihovim ustrojstvenim jedinicama, jer su sudjelovali u predlaganju. Dakle, u postupku preispitivanja ocjena neće sudjelovali ocjenjivači. Također, nije opravdano propisivati da se jedan član Odbora imenuje iz reda sindikata, kako se predlaže u komentaru, jer Odbor preispituje iznimne rezultate u radu službenika za koje su predložene najviše ocjene i uspoređuje pojedinačne prijedloge ocjena na razini državnog tijela radi usklađivanja s ograničenjima postotka najviših ocjena te daje mišljenje čelniku tijela o tim prijedlozima. Također, s obzirom da nisu svi službenici u državnom tijelu članovi sindikata, ne vidi se svrha sudjelovanja sindikata u preispitivanju njihovih ocjena. Nadležnost Odbora za preispitivanje prijedloga ocjena propisana je u članku 29. Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama (Odbor razmatra obrazloženi prijedlog ocjena "izvrstan" i "naročito uspješan" radi usklađivanja prijedloga s propisanim ograničenjima) te se Uredbom ne može proširiti djelokrug Odbora odnosno propisati da Odbor preispituje ocjene "ne zadovoljava".
6 PUČKI PRAVOBRANITELJ Odbor za preispitivanje prijedloga ocjena, Članak 19. Vezano uz osnivanje Odbora za preispitivanje prijedloga ocjena, ukazujemo kako nije jasno propisano na koje se vremensko razdoblje imenuju članovi Odbora, odnosno imenuju li se samo u odnosu na postupak ocjenjivanja za prethodnu kalendarsku godinu ili na određeno duže razdoblje, pa predlažemo članak 19. dopuniti. Nije prihvaćen S obzirom da je u članku 19. stavku 2. Uredbe propisano da se članovi Odbora imenuju najkasnije do 15. siječnja tekuće kalendarske godine, jasno je da se isti imenuju za preispitivanje prijedloga ocjena utvrđenih u toj kalendarskoj godini (koji se odnose na rad službenika u prethodnoj kalendarskoj godini). Stoga nema potrebe Uredbom odrediti na koje se razdoblje imenuju članovi Odbora za preispitivanje prijedloga ocjena.
7 DALIBOR ŠEMPER Odbor za preispitivanje prijedloga ocjena, Članak 19. Kad će ti rukovodeći državni službenici iz stavka 2. stići odraditi te dodatne poslove i hoće li im se i ti dodatni poslovi uzimati u obzir pri ocjenjivanju? Ili se presumira da će svi biti iz ljudskih potencijala? Primljeno na znanje Članovi Odbora za preispitivanje prijedloga ocjena imenuju se, u pravilu, iz reda rukovodećih državnih službenika. Navedeni Odbor sastaje se radi preispitivanja konačnih prijedloga ocjena "izvrstan" i "naročito uspješan" te davanjem mišljenja čelniku tijela prestaje njihova zadaća. S obzirom da se radi o zadaći koja će biti jednom godišnje (najviše do tjedan dana) obavljanje navedenih poslova ne bi trebalo utjecati na ocjenu koju će članovi Odbora dobiti za tu kalendarsku godinu.
8 VJEKOSLAV GREGURIĆ Odbor za preispitivanje prijedloga ocjena, Članak 19. U članku 19. stavku 2. tekst "u pravilu iz reda rukovodećih državnih službenika" trebalo bi zamjeniti tekstom "iz reda državnih službenika". Naime, kako još uvijek zasad ne postoji mogućnost da podređeni državni službenik može ocjenjiti rukovodećeg državnog službenika, barem Odbor za preispitivanje prijedloga ocjena trebao bi biti sastavljen od nerukovodećih državnih službenika, čime bi se u svojoj suštini ostvarila neovisna kontrola visokih i najviših prijedloga ocjena unutar tijela javne vlasti. Nije prihvaćen Člankom 19. Uredbe propisuje se imenovanje članova Odbora za preispitivanje prijedloga ocjena, u pravilu, iz reda rukovodećih državnih službenika, jer rukovodeći službenici imaju šira znanja i potrebne kompetencije za utvrđivanje iznimnih rezultata u radu i ostvarenje strateških ciljeva državnog tijela te usporedbu najviših ocjena na razini državnog tijela radi usklađivanja sa zakonskim ograničenjima postotka tih ocjena u državnom tijelu. Sustav ne bi bio logično postavljen, ako bi niže pozicionirani službenici preispitivali prijedloge ocjena najviših rukovodećih službenika, kako se u komentaru predlaže.
9 PUČKI PRAVOBRANITELJ Postupak nakon prijedloga ocjene, Članak 18. Vezano uz stavak 9. ovog članka predlažemo uzeti u obzir da sva državna tijela nemaju jedinicu za ljudske potencijale, niti su je, uzimajući u obzir odredbu članka 41. stavka 3. Zakona o državnim službenicima dužna imati. Stoga predlažemo da predmetni stavak glasi: „(9) Nadređeni službenik koji rukovodi najvišom ustrojstvenom jedinicom konačne prijedloge ocjena i skupno izvješće za državne službenike ustrojstvene jedinice kojom rukovodi dostavlja jedinici za ljudske potencijale, odnosno službeniku ili državnom tijelu iz članka 41. stavka 3. Zakona o državnim službenicima, najkasnije do 31. siječnja tekuće godine, za rad državnih službenika u prethodnoj kalendarskoj godini.“ Navedeno bi trebalo uskladiti i u odnosu na sve ostale odredbe u kojima se spominje jedinica za ljudske potencijale. Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen na način da je u članku 3. Uredbe dodan stavak 3., prema kojem se odredbe ove Uredbe koje se odnose na jedinicu za ljudske potencijale državnog tijela, na odgovarajući način primjenjuju na državnog službenika koji u državnom tijelu obavlja poslove upravljanja ljudskim potencijalima u skladu s pravilnikom o unutarnjem redu i državno tijelo koje, u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava i obveze državnih službenika i posebnim propisima, obavlja poslove upravljanja ljudskim potencijalima u državnim tijelima u kojima je zaposleno manje od 50 državnih službenika i namještenika.
10 JENNY OŠTARIĆ VUNJAK Prijedlog ocjene, Članak 17. Odbor za državnu službu Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH očituje se na članak 17 kako slijedi: Člankom 17. stavkom 4. Uredbe propisuje da se u obrazloženju prijedloga ocjene „izvrstan“ obvezno navode razlozi zbog kojih je predložena navedena ocjena, s obzirom na kvalitetu rada i izvršenje planiranih zadataka, odnosno ostvarene iznimne rezultate u radu, dok je st. 5. istoga članka Uredbe propisano da je uz prijedlog ocjene „ne zadovoljava“ nadređeni službenik dužan priložiti pisano upozorenje službeniku na mogućnost dobivanja negativne ocjene iz č.l 7. st. 2. Uredbe Člankom 7. stavkom 2. Uredbe propisuje se da ako državni službenik ima značajne pogreške u radu ili postupanju, odnosno koji poslove radnog mjesta učestalo izvršava izvan rokova te ne pokazuje interes za kvalitetu svoga rada unatoč tome što nadređeni službenik ima primjedbe na njegov rad i što ga upozorava na nepravilnosti, neposredno nadređeni službenik dužan je državnog službenika pisanim putem upozoriti na mogućnost dobivanja ocjene „ne zadovoljava“, ako ne otkloni propuste i nepravilnosti u radu. Smatramo da je i kod ocjene „ne zadovoljava“ nužno podrobno navesti razloge zbog kojih je predložena navedena ocjena, a ne samo priložiti pisano upozorenje na mogućnost dobivanja negativne ocjene, jer se takvim upozorenjem može od strane nadređenog službenika ili dužnosnika, predlagatelja ocjene, vršiti pritisak na službenika ili namještenika, a posljedica dobivanja ocjene „ne zadovoljava“ može rezultirati gubitkom radnog/službeničkog odnosa. Ovo tim više što je, sukladno članku 7. stavku 1. Uredbe, neposredno nadređeni službenik (dužnosnik) dužan tijekom kalendarske godine kontinuirano pratiti rad državnog službenika, poticati na kvalitetno i učinkovito izvršavanje radnih poslova i zadataka i po potrebi, ukazivati na propuste i nepravilnosti u radu. Nije prihvaćen Za ocjenu "izvrstan" potrebno je ostvariti bodove za ocjenu "naročito uspješan" te imati iznimne rezultate u radu, dok ostale ocjene ovise o ukupnom broju ponderiranih bodova (članak 15. Uredbe). Stoga je ocjenu "izvrstan" potrebno posebno obrazložiti s obzirom na kvalitetu rada i izvršenje planiranih zadataka, odnosno ostvarene iznimne rezultate u radu. Obrazloženje ocjene "izvrstan" potrebno je u postupku preispitivanja najviših ocjena pred Odborom za preispitivanje prijedloga ocjena. Prijedlog ocjene "ne zadovoljava" nije potrebno posebno obrazlagati jer su iz načina vrednovanja pojedinih kriterija i ostvarenih ponderiranih bodova vidljivi razlozi za predlaganje negativne ocjene, ali se uz prijedlog te ocjene prilaže pisano upozorenje službeniku na mogućnost dobivanja negativne ocjene kao dokaz da je nadređeni službenik postupio u skladu s člankom 7. stavkom 2. Uredbe, a službenik ni nakon pisanog upozorenja nije otklonio propuste i nepravilnosti u radu.
11 PUČKI PRAVOBRANITELJ Prijedlog ocjene, Članak 17. Stavak 1. ovog članka određuje da se prijedlog ocjene učinkovitosti rada državnog službenika utvrđuje istekom kalendarske godine za koju se provodi ocjenjivanje, do 15. siječnja tekuće kalendarske godine, međutim mišljenja smo da bi jasnije i ispravnije bilo kada bi predmetni stavak glasio: „(1) Prijedlog ocjene učinkovitosti rada državnog službenika utvrđuje se istekom kalendarske godine za koju se provodi ocjenjivanje, a najkasnije do 15. siječnja tekuće kalendarske godine.“ Djelomično prihvaćen Prijedlog je prihvaćen na način da se odredba precizira odnosno propisuje da se prijedlog ocjene učinkovitosti rada državnog službenika utvrđuje istekom kalendarske godine za koju se provodi ocjenjivanje, u razdoblju od 1. siječnja do 15. siječnja tekuće kalendarske godine. Međutim, nema potrebe dodati riječ: "najkasnije" (do...), jer je isto uključeno u izričaju: "do 15. siječnja tekuće kalndarske godine". S druge strane, dodavanjem riječi: "najkasnije" dodatno bi se naglasio rok za utvrđivanje prijedloga ocjene (kao krajnji rok) te se može postaviti pitanje mogućnosti utvrđivanja prijedloga ocjene nakon 15. siječnja, u slučaju kada iz određenih razloga isto nije učinjeno u propisanom roku.
12 PUČKI PRAVOBRANITELJ Ukupni broj ponderiranih bodova, Članak 15. Stavak 3. ovog članka pogrešno je označen kao stavak 2., pa predlažemo to ispraviti. Osim toga, u stavku 3. se navodi da državni službenik za ocjenu „izvrstan“ mora ostvariti bodove za ocjenu „naročito uspješan“ te imati iznimne rezultate u radu, posebice ako obavlja poslove u opsegu znatno većem od uobičajenog ili je inovativan i kreativan te aktivno sudjeluje u unapređenju upravnog područja ili se dodatno angažira na provedbi reformi i projekata u upravnom području u kojem je zaposlen, odnosno upravnom području iz djelokruga državnog tijela. Mišljenja smo da iz predložene formulacije nije dovoljno razvidno je li za iznimne rezultate u radu potrebno ostvariti samo jedan ili više navedenih kriterija te predlažemo jasniju formulaciju kriterija. Djelomično prihvaćen Prihvaćen je prijedlog i izvršen nomotehnički ispravak vezan za numeričku oznaku stavka. Vezano za prijedlog da se pojasni je li za iznimne rezultate u radu potrebno ostvariti samo jedan ili više navedenih kriterija, upućujemo da je prema članku 15. stavku 2. Uredbe za ocjenu "izvrstan", pored ostvarenja bodova za ocjenu "naročito uspješan" potrebno imati iznimne rezultate u radu. U navedenoj odredbi nisu navedeni kriteriji za utvrđivanje iznimnih rezultata u radu, nego su navedeni primjeri takvih rezultata u radu ("posebice..."). Iznimne rezultate u radu koji su temelj za ocjenu "izvrstan" utvrđuje neposredno nadređeni službenik ili najviši rukovodeći službenik koji daje konačni prijedlog ocjene. Također, Odbor za preispitivanje prijedloga ocjene u mišljenju čelniku tijela može potvrditi da pojedini službenik ima iznimne rezultate u radu koji opravdavaju ocjenu "izvrstan" ili da ne postoje iznimni rezultati koji mogu biti osnova za ocjenu "izvrstan".
13 VJEKOSLAV GREGURIĆ Ukupni broj ponderiranih bodova, Članak 15. Nomotehnički je potrebno ispraviti stavak (2) u stavak (3) Prihvaćen Prihvaćen je prijedlog i izvršen nomotehnički ispravak.
14 VESNA JANKO Koeficijenti grupe kriterija, Članak 14. Predlažem dodati koeficijente za staž i invalidnost. Nije prihvaćen Koeficijent iz članka 14. Uredbe označava važnost određene grupe kriterija i određuje se s obzirom na radno mjesto, a ne službenika kao pojedinca. Stoga nije prihvatljiv prijedlog da se doda koeficijent za staž i invaliditet. Međutim, treba educirati rukovodeće službenike o ocjenjivanju te ih, između ostaloga, upoznati s potrebom razumne prilagodbe pri ocjenjivanju (prema pojedinim kriterijima) državnih službenika - osoba s invaliditetom.
15 DALIBOR ŠEMPER Koeficijenti grupe kriterija, Članak 14. Molio bih da se u obrazloženju Uredbe objasni kako se došlo do iznosa navedenih koeficijenata. Primljeno na znanje Koeficijenti označavaju važnost pojedine grupe kriterija za ocjenjivanje (postotak udjela u ukupnoj ocjeni), a zbroj koeficijenata propisanih za sve grupe kriterija za pojedino radno mjesto iznosi 1,0 (100 %).
16 IVICA SOČKOVIĆ Način ocjenjivanja i bodovanja, Članak 13. U članku su navedene ocjene „ne zadovoljava“, „zadovoljava“, „uspješan“ i „naročito uspješan“, dakle četiri stupnja (ocjene). Ljestvica ocjenjivanja morala bi biti na najmanje pet stupnjeva (bodova 10, 20, 30, 40, 50, ili 1, 2, 3, 4, 5, ili 100, 200, 300, 400, 500). Drugo, za svaku ocjenu, odnosno za svaki stupanj trebao bi se znati standard. Što to službenik treba uraditi, odnosno ne uraditi za svaku od navedenih ocjena. Koji je standard za koju ocjenu (bod/ove)? Nema standarda. Bez postavljenog standarda nema ni pravednog ni objektivnog ocjenjivanja. Ovo je stepenica na kojoj sve pada u vodu. Nije prihvaćen Za vrednovanje prema pojedinim kriterijima propisane su četiri ocjene i odgovarajući broj bodova, dok je za ocjenu učinkovitosti rada službenika propisano pet ocjena. Nakon određivanja ukupnog broja ponderiranih bodova službenicima se mogu odrediti četiri ocjene, prema tablici iz članka 15. Uredbe, dok petu ocjenu „izvrstan“ može dobiti službenik koji je po vrednovanju ostvario broj bodova potreban za ocjenu „naročito uspješan te predlagatelj ocjene naveo obrazložene razloge za iznimne rezultate u radu službenika. S obzirom da se Uredba odnosi na sve državne službenike i namještenike, koji rade u različitim područjima te na različitim radnim mjestima i različitim poslovima, Uredbom nije moguće propisati jednoobrazne standarde i normu nego će se o tome voditi računa u pojedinim državnim tijelima, za usporediva radna mjesta i poslove. Planira se edukacija rukovodećih službenika o načinu ocjenjivanja i razvoju kulture ocjenjivanja.
17 DALIBOR ŠEMPER Način ocjenjivanja i bodovanja, Članak 13. Zašto se boduje rad koji ne zadovoljava? Ili ako je to matematički neophodno zašto s 10 bodova? Nije prihvaćen Deset bodova za ocjenu "ne zadovoljava" po pojedinim kriterijima propisano je stoga što su i službenici koji su ocijenjeni na takav način ostvarili određene rezultate / određene elemente, pa bi bilo nepravedno dodijeliti im 0 bodova (to bi značilo da nisu ništa radili).
18 IVICA SOČKOVIĆ Kriteriji za vrednovanje, Članak 12. a) Djelotvornost d) Učinkovitost Djelotvornost i učinkovitost pripadaju općem jeziku i nalaze se u općim rječnicima hrvatskog jezika. Imenica je djelotvornost izvedena od pridjeva djelotvoran, a imenica učinkovitost od pridjeva učinkovit. Navodimo definicije tih riječi iz hrvatskih rječnika: Rječnik hrvatskoga jezika (Vladimir Anić): djelotvoran koji pomaže, koji povoljno djeluje; uspješan, efikasan, učinkovit djelotvornost osobina onoga koji je djelotvoran ili svojstvo onoga što je djelotvorno učinkovit koji donosi plod ili rezultat; djelotvoran, efikasan, plodonosan učinkovitost svojstvo onoga što je učinkovito, osobina onoga koji je učinkovit; djelotvornost Rječnik hrvatskoga jezika (ur. Jure Šonje): djelotvoran koji stvara djelo, koji povoljno djeluje, koji čini dobro djelotvornost svojstvo onoga koji je djelotvoran, onoga što je djelotvorno učinkovit razg. djelotvoran Školski rječnik hrvatskoga jezika (Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje – u tisku): djelotvoran koji pomaže ili povoljno djeluje; sin. (efikasan), učinkovit djelotvornost osobina onoga koji je djelotvoran ili svojstvo onoga što je djelotvorno; sin. (efikasnost), učinkovitost učinkovit koji pomaže ili povoljno djeluje; sin. djelotvoran, (efikasan) učinkovitost osobina onoga koji je učinkovit ili svojstvo onoga što je učinkovito; sin. djelotvornost, (efikasnost). Iz tih je definicija razvidno da je riječ o istoznačnicama iako su definicije u Anićevu rječniku drukčije oblikovane, ali u tom se rječniku ne vodi sustavna skrb o istovjetnome definiranju istoznačnica. Izvor: https://hrcak.srce.hr/file/198868 Dakle, predviđeno je ocjenjivanje dva puta istog, jednom se ocjenjuje šija, drugi puta vrat. Nije prihvaćen Određenje kriterija djelotvornosti i učinkovitosti u obavljanju poslova navedeno je u obrascu Izvješća o učinkovitosti rada - List 4. te je vidljivo da se, u smislu ove Uredbe, ne radi o sinonimima pa tako ni o ocjenjivanju dva puta istoga. Kod kriterija djelotvornosti mjeri se isključivo učinak (obavljeni poslovi i ispunjeni ciljevi), a kod učinkovitosti se mjeri način izvršenja poslova (očekivana kvaliteta korištenjem što manje resursa i u što kraćem vremenu).
19 PUČKI PRAVOBRANITELJ Kriteriji za vrednovanje, Članak 12. Iz samog postupka ocjenjivanja propisanog ovim Nacrtom uredbe nije jasno razvidno na koji način se u konačnici ocjenjuju državni službenici na koje nisu primjenjivi posebni kriteriji ocjenjivanja, odnosno hoće li isti biti u nepovoljnijem položaju pri konačnom izračunu ocjene samo zbog činjenice da neće ostvarivati bodove za navedenu grupu kriterija. Nije prihvaćen S obzirom na formulu za izračun ponderiranih bodova u grupi kriterija, državni službenici kod kojih nisu primjenjivi pojedini posebni kriteriji, neće biti u nepovoljnijem položaju pri konačnom izračunu ocjene te im neprimjenjivost posebnih kriterija neće utjecati na ocjenu.
20 DALIBOR ŠEMPER Kriteriji za vrednovanje, Članak 12. Kod kriterija "Djelotvornost u obavljanju poslova" ključna bi trebala biti količina obavljenog posla i to bi se u opisu u obrascu trebalo jasno naznačiti umjesto neke apstraktne "mjere u kojoj je službenik obavio poslove radnog mjesta". I ta kvantitativna mjera radnog učinka bi trebala biti barem pola ocjene, a kvaliteta rada druga polovica. Svjedočio sam da od dva službenika na istom sistematiziranom radnom mjestu s jednakom plaćom u jednom razdoblju je službenik A imao 18-20 puta više istovrsnih predmeta raspoređenih u rad od službenika B, a i kad se taj omjer smanjio A i dalje ima 10-12 puta više napisanih izlaznih akata od B. Probajte pogoditi kojem od njih daju da odradi hitne i zahtjevne predmete. S obzirom na sadržaj koji je naveden u opisu kriterija "Točnost, preciznost i pouzdanost u obavljanju poslova" u naslovu fali ključna riječ - stručnost. Ova točnost, preciznost i pouzdanost prije bi odgovarala testiranju vatrenog oružja. Bitan poseban kriterij koji bi se trebao ocjenjivati bi svakako trebala biti sposobnost rješavanja problema. Kako imamo obrazovni sustav koji ne uči ljude razmišljati i sustav državne uprave koji ne voli službenike koji razmišljaju, onda nam je redovita pojava da se državni službenik potpuno pogubi kad mu se po nekom istovrsnom zahtjevu promijeni i samo 10% činjenica u odnosu na njegovu rutiniranu praksu kako u takvom predmetu inače postupa. A za rukovodeće državne službenike smatram da bi kriterij rješavanja problema trebao biti obvezan. Nije prihvaćen Opis kriterija je jasan i primjenjiv na radna mjesta u svim državnim tijelima te nema potrebe za dodatnim pojašnjenjima koji se predlažu u komentaru.
21 ŽELJKO MRŠIĆ Završna kontrola učinkovitosti rada, Članak 10. Svakom izvršitelju moraju biti dostupni izvještaji o ocjenjivanju u njegovoj upravnoj jedinici, a na zahtjev i u drugim jedinicama te službe, kako bi mogao usporediti objektivnost i dosljednost u primjeni kriterija pri ocjenjivanju službenika te konačne ocjene. Nadređeni službenici ne mogu proizvoljno tumačiti kriterije pri ocjenjivanju prema svom nahođenju ili diskrecijskom pravu svaaki za sebe te je nužna ujednačenost primjene kriterija na razini uprave. Osnovni kriterij pri ocjenjivanju mora biti izvršena norma, a sve ostalo je sporedno osim ako je pokrenut disciplinski ili sudski postupak protiv službenika ili su podnesene opravdane i konkretno obrazložene primjedbe stranaka. Nije prihvaćen Svakom službeniku dostupni su podaci o ocjenjivanju njegovog rada i učinkovitosti. Nema opravdanog razloga da se službeniku omogući uvid u ocjenjivanje drugih službenika u istoj ustrojstvenoj jedinici odnosno državnom tijelu. Svaki službenik se ocjenjuje prema rezultatima svoga rada u skladu s propisanim kriterijima za ocjenjivanje.
22 IVICA SOČKOVIĆ Praćenje rada državnog službenika tijekom kalendarske godine, Članak 7. Što je to prikladan način? Ovo treba jasno definirati kako i na koji način se vode evidencije. Predlažem propisivanje obrasca kao prilog Uredbi. Nije prihvaćen Nema potrebe za propisivanjem načina vođenja evidencija o radu službenika i obrasca, jer se radi o internim evidencijama nadređenog službenika, koje vodi tijekom godine o tome što je službenik napravio / nije napravio tijekom godine i na koji način. Nadređeni službenik vodi navedene evidencije isključivo kao podsjetnik na rad odnosno rezultate u radu službenika tijekom kalendarske godine (bilješke o radu službenika), kako bi se izbjeglo ocjenjivanje po sjećanju i službenika ocijenilo samo za rezultate rada u posljednjim mjesecima godine za koju se provodi ocjenjivanje, a zaboravilo na rezultate rada ostvarene na početku odnosno tijekom te godine.
23 PUČKI PRAVOBRANITELJ Praćenje rada državnog službenika tijekom kalendarske godine, Članak 7. U članku 7. stavku 2. Nacrta uredbe predviđena je mogućnost upozorenja državnog službenika na mogućnost dobivanja ocjene „ne zadovoljava“, ako ne otkloni propuste i nepravilnosti u radu. Predlažemo da se propiše kako se upozorenje može dati u roku od 15 dana od utvrđenog propusta ili utvrđene nepravilnosti u radu te da isto mora biti obrazloženo. Pri određivanju roka potrebno je jasno naznačiti od kojeg trenutka počinje računanje roka, kako bi se izbjegle nedoumice u primjeni. Određivanjem roka u kojem će se dati upozorenje, omogućilo bi se državnim službenicima da u kratkom roku nakon učinjene pogreške, odnosno propusta u radu ili postupanju, iste mogu pravovremeno otkloniti kako ne bi bili ocjenjeni s ocjenom „ne zadovoljava“ te kako bi svoje poslove što prije nastavili obavljati u skladu s potrebama službe. Pritom, davanjem obrazloženja upozorenja, državni službenici će nesporno znati u odnosu na koje radnje i propuste su upozoreni, što bi trebalo pomoći u adekvatnoj korekciji i prevenciji ponavljanja takvih postupanja. U stavku 3. ovog članka pogrešno se navode upozorenja iz stavka 1. istog, umjesto stavka 2., pa predlažemo to ispraviti. Djelomično prihvaćen Prihvaća se na način da će biti propisano da nadređeni službenik tijekom godine može, po potrebi, ukazivati službeniku na propuste i nepravilnosti u radu (članak 7. stavak 1. Uredbe), a da je neposredno nadređeni službenik dužan, najkasnije tri mjeseca prije isteka kalendarske godine za koju se provodi ocjenjivanje, državnog službenika pisanim putem upozoriti na mogućnost dobivanja ocjene „ne zadovoljava“, ako ne otkloni propuste i nepravilnosti u radu. U stavku 3. navodi se odgovarajuća evidencija o upozorenjima iz obje odredbe (iz stavka 1. i 2.) kao podsjetnik nadređenom službeniku što se događalo tijekom ocjenjivačkog razdoblja.
24 VJEKOSLAV GREGURIĆ Praćenje rada državnog službenika tijekom kalendarske godine, Članak 7. U članku 7. stavku 3. umjesto točke treba dodati zarez i dodati slijedeći tekst "u koje ima uvid i sam službenik." Naime, zbog otvorenosti i transparentnosti ocjenjivanja od strane nadređenog službenika, nužno je da i sam službenik bude upoznat sa navedenom evidencijom. Nije prihvaćen Radi se o internim evidencijama odnosno bilješkama nadređenog službenika isključivo kao podsjetnik nadređenom službeniku o načinu rada službenika tijekom godine, kako kod predlaganja ocjene neposredno nadređeni službenik ne bi zaboravio /zanemario poslove obavljene u prethodnim mjesecima. Ukoliko podaci iz navedenih evidencije budu bitni kod predlaganja ocjene, isti će biti navedeni u obrascu Izvješća.
25 ŽELJKO MRŠIĆ Praćenje rada državnog službenika tijekom kalendarske godine, Članak 7. Nadređeni službenik mora jasno obrazložiti primjedbe i navesti kako se one mogu otkloniti u pisanom obliku i to pravodobno kako bi izvršitelj mogao tako i postupiti ili se očitovati o istim. Nije prihvaćen Nadređeni službenik tijekom cijele godine prati rad službenika i po potrebi ukazuje na pogreške i propuste u radu. Nije svrsishodno da svaka primjedba i upozorenje bude u pisanoj formi. Međutim, ako će se upozorenja službeniku uzeti u obzir kod predlaganja ocjene "nije zadovoljio" u skladu s člankom 7. stavkom 2. Prijedloga uredbe, službeniku se mora dati pisano upozorenje najkasnije tri mjeseca prije isteka kalendarske godine za koju se provodi ocjenjivanje i ukazati na mogućnost dobivanja ocjene „ne zadovoljava“, ako ne otkloni propuste i nepravilnosti u radu.
26 IVICA SOČKOVIĆ Obrasci u postupku ocjenjivanja, Članak 6. Kako ste zamislili iz opisa poslova radnog mjesta veličine pola stranica A4 formata teksta sažeti u maksimalno pet zadataka? Maksimalno pet zadataka je prilično ograničavajući faktor. Nije prihvaćen Uzimajući u obzir da se u pojedinim pravilnicima o unutarnjem redu navode opširni opisi poslova radnih mjesta, ovom Uredbom se predviđa unos do pet ključnih (najvažnijih) planiranih zadataka u obrazac Izvješća o učinkovitosti rada. Ocjena učinkovitosti rada određuje se prema izvršenju ključnih, dakle najvažnijih zadataka.
27 DALIBOR ŠEMPER Obrasci u postupku ocjenjivanja, Članak 6. Trebalo bi nakon stavka 4. dodati odredbu da zadaci trebaju biti realni i mogući, te predvidjeti da vanjske okolnosti koje dovode do nemogućnosti njihova izvršenja koje nisu uzrokovane radom i ponašanjem službenika ne mogu utjecati na njegovo ocjenjivanje. Naime, u sustavu državne uprave se redovito donose strateški dokumenti i planovi koji se nikad ne realiziraju ili njihova realizacija kasni godinama ili se realizira mali postotak planiranog. Čak i plan zakonodavnih aktivnosti koji se donese za iduću godinu, a koji bi trebao biti dokument dosta jednostavan za planiranje, često ima realizaciju manju od 40 %. Nije prihvaćen Nema potrebe Uredbom propisivati da zadaci trebaju biti realni i mogući jer se to podrazumijeva. Također nije potrebno unaprijed utvrditi potencijalne rizike u izvršavanju zadataka, nego se vanjske (objektivne) okolnosti koje dovode do nemogućnosti izvršenja navode kod periodične i završne kontrole rada službenika u slučaju statusa "nije izvršeno" ili "djelomično izvršeno" (obrazloženje rezultata).
28 ZDENKA BARBER Obrasci u postupku ocjenjivanja, Članak 6. Potpuno je nepotrebna polugodišnja kontrola rada. Nije prihvaćen Prema analizama provedenim u okviru projekta Reforme sustava plaća u državnoj službi i javnim službama, međunarodnoj praksi te preporukama Europske komisije i Svjetske banke, u postupku ocjenjivanja je važna faza periodične kontrole rada službenika najmanje jednom godišnje, kako bi službenik i njegov nadređeni zajednički utvrdili status izvršenja planiranih ključnih zadataka, te po potrebi neplaniranih ključnih zadataka, kao i način izvršenja, a po potrebi nadređeni službenik treba ukazati službeniku na eventualne propuste i nepravilnosti u radu kako bi ih mogao ukloniti u narednom razdoblju.
29 ŽELJKO MRŠIĆ Obrasci u postupku ocjenjivanja, Članak 6. Nadređeni službenik mora u pisanom obliku obrazložiti na temelju čega je utvrdio planirane zadatke odnosno normu za izvršenje tih zadataka. Također mora obrazložiti zašto nije planirao odnosno mogao planirati neplanirane zadatke koji moraju imati poseban dodatak pri ocjenjivanju. Ako se izvršitelj ne slaže s navedenim, nadređeni mora dati uputu u pisanom obliku kako se može izvršiti zadana norma kvalitetno i u rokovima konkretnim primjerom u radu bilo svojim ili drugog službenika. Norma za izvršenje zadataka ne može prelaziti prosjek učinka na istim ili sličnim poslovima. Najveći problem u radu državnih službenika je to što nadređeni često imaju opće znanje, ali nisu na razini sposobnosti izvršitelja. Zato nisu sposobni reći kako treba pravilno riješiti konkretne zadatke u zadanim rokovima koje olako postavljaju kad sami nisu u obvezi te često podlegnu zahtjevima i pritiscima stranaka što onda ima trajne posljedice na dosljednost u postupanju. Nije prihvaćen Planirani zadaci unose se u obrazac - List 2 (Ključni zadaci planirani za izvještajno razdoblje) u kojem službenik svojim potpisom potvrđuje da je s istim upoznat. Neplanirani zadaci nisu uneseni u navedeni list Obrasca obzirom da se u vrijeme popunjavanja nisu mogli predvidjeti. Ostvarenje eventualne norme unosi se kod polugodišnje i završne kontrole, a službenik može staviti primjedbu koja se unosi u obrazac (kao napomena) te se mora uzeti u obzir kod ocjenjivanja. Pitanje kompetencija rukovodećih službenika nije predmet ove Uredbe. Planira se provedba edukacija rukovodećih službenika o ocjenjivanju, uključujući kulturu ocjenjivanja.
30 JENNY OŠTARIĆ VUNJAK Stručna pomoć jedinice za ljudske potencijale, Članak 4. Odbor za državnu službu Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika očituje se na članak 17. kako slijedi: Člankom 17. stavkom 4. Uredbe propisuje da se u obrazloženju prijedloga ocjene „izvrstan“ obvezno navode razlozi zbog kojih je predložena navedena ocjena, s obzirom na kvalitetu rada i izvršenje planiranih zadataka, odnosno ostvarene iznimne rezultate u radu, dok je stavkom 5. istoga članka Uredbe propisano da je uz prijedlog ocjene „ne zadovoljava“ nadređeni službenik dužan priložiti pisano upozorenje službeniku na mogućnost dobivanja negativne ocjene iz članka 7. stavka 2. Uredbe Člankom 7. stavkom 2. Uredbe propisuje se da ako državni službenik ima značajne pogreške u radu ili postupanju, odnosno koji poslove radnog mjesta učestalo izvršava izvan rokova te ne pokazuje interes za kvalitetu svoga rada unatoč tome što nadređeni službenik ima primjedbe na njegov rad i što ga upozorava na nepravilnosti, neposredno nadređeni službenik dužan je državnog službenika pisanim putem upozoriti na mogućnost dobivanja ocjene „ne zadovoljava“, ako ne otkloni propuste i nepravilnosti u radu. Smatramo da je i kod ocjene „ne zadovoljava“ nužno podrobno navesti razloge zbog kojih je predložena navedena ocjena, a ne samo priložiti pisano upozorenje na mogućnost dobivanja negativne ocjene, jer se takvim upozorenjem može od strane nadređenog službenika ili dužnosnika, predlagatelja ocjene, vršiti pritisak na službenika ili namještenika, a posljedica dobivanja ocjene „ne zadovoljava“ može rezultirati gubitkom radnog/službeničkog odnosa. Ovo tim više što je, sukladno članku 7. stavku 1. Uredbe, neposredno nadređeni službenik (dužnosnik) dužan tijekom kalendarske godine kontinuirano pratiti rad državnog službenika, poticati na kvalitetno i učinkovito izvršavanje radnih poslova i zadataka i po potrebi, ukazivati na propuste i nepravilnosti u radu. Nije prihvaćen Uz prijedlog ocjene "ne zadovoljava" nije potrebno detaljno obrazloženje razloga za tu ocjenu, jer iz provedenog vrednovanja prema pojednim kriterijima te ukupnog broja ponderiranih ocjena i dodatnih pravila kod ocjenjivanja, proizlazi takva ocjena, za razliku od ocjene "izvrstan", kod koje uz ostvarene bodove za ocjenu "naročito uspješan" službenik treba imati i iznimne rezultate u radu. Pored toga, ocjene "izvrstan" u državnom tijelu preispitivat će Odbor za preispitivanje prijedloga ocjena radi usklađivanja s ograničenjima / kvotama iz Zakona pa je potrebno obrazloženje te ocjene. Uz prijedlog ocjene "ne zadovoljava" prilaže se pisano upozorenje službeniku na mogućnost dobivanja negativne ocjene kao dokaz da je nadređeni službenik postupio u skladu s člankom 7. stavkom 2. Uredbe, jer se ta ocjena ne može dati ako službenik nije dobio pisano upozorenje u skladu s navedenom odredbom. Međutim, uz prijedlog za navedenu ocjenu treba priložiti pisano upozorenje iz članka 7. stavka 2. Uredbe, a u obrazloženju ocjene navesti datum kada je službeniku dano pisano upozorenje te da ni nakon toga nije otklonio propuste i nepravilnosti u radu.
31 JENNY OŠTARIĆ VUNJAK Pojmovi, Članak 3. Odbor za državnu službu Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH očituje se na članak 3. kako slijedi: Člankom 3. stavkom 1. točkom 1. Uredbe propisuje se da pojedini pojmovi u ovoj Uredbi imaju slijedeće značenje: neposredno nadređeni službenik-državni službenik koji neposredno rukovodi unutarnjom ustrojstvenom jedinicom u kojoj je ustrojeno radno mjesto na koje je raspoređen državni službenik koji se ocjenjuje, a koji neposredno prati rad državnog službenika, a točkom 2. propisuje se da su nadređeni službenici-državni službenik iz točke 1. toga stavka i ostali rukovodeći službenici koji rukovode unutarnjim ustrojstvenim jedinicama višeg hijerarhijskog reda. Prema st. 2. istoga članka Uredbe proizlazi da se odredbe te Uredbe koje se odnose na nadređenog službenika iz st. 1. točaka 1. i 2. toga članka, na odgovarajući način primjenjuju na državnog ili pravosudnog dužnosnika ako je nadređen državnom službeniku sukladno posebnim propisima ili na temelju odluke čelnika državnog tijela upravlja radom ustrojstvenih jedinica u određenom upravnom području S druge strane, prema, čl. 12. st. 1. podstavkom c Uredbe propisuje se da se za vrednovanje učinkovitosti rada koriste tri grupe kriterija, pa su kriteriji za rukovodeće državne službenike a. Organizacija i upravljanje poslovima b. Sposobnost donošenja odluka c. Sposobnost motiviranja službenika d. Sposobnost rješavanja sukoba i poboljšanje međuljudskih odnosa e. Sposobnost uspostave procedura rada i nadzora nad izvršenjem. Stavkom 5. toga članka Uredbe propisuje se da se kriteriji za rukovodeće državne službenike odnose na državne službenike koji rukovode jedinicom ili su čelnici državnog tijela. Međutim, ostaje nejasno tko ocjenjuje nadređene, rukovodeće državne službenike, odnosno državne ili pravosudne dužnosnike, odnosno planira li se uopće provođenje postupka ocjenjivanja njihova radnog učinka te ukoliko ne, iz kojih razloga se takvi postupci ocjenjivanja rukovodećih službenika osobito odgovornih za rad i funkcioniranje državnih tijela s obzirom na odgovorne položaje koje zauzimaju, neće provoditi. Također smatramo kako bi radi uravnoteženije raspodjele ovlasti i odgovornosti unutar sustava državnih tijela trebalo omogućiti podređenim i ocjenjivanim državnim službenicima i namještenicima da imaju mogućnost anonimno ocijeniti svoje ocjenjivače, odnosno nadređene službenike, u čiju izravnu odgovornost ulazi i odgovornost za organizaciju i upravljanje poslovima, donošenje odluka te uspostava procedura. Naime, nedostaci u odrađivanju ovih zahtjevnih zadataka neminovno će negativno utjecati na rad podređenih službenika, koji će onda biti ocjenjivani za svoj rad od strane nadređenih za koje nije predviđen sustav utvrđivanja odgovornosti i ocjenjivanja kvalitete rada. Prihvaćen U ovoj Uredbi koristi se pojam "nadređeni službenik", a u članku 2. stavku 2. Uredbe propisano je da se odredbe Uredbe koje se odnose na nadređenog službenika, na odgovarajući način primjenjuju na državnog ili pravosudnog dužnosnika ako je nadređen državnom službeniku sukladno posebnim propisima ili na temelju odluke čelnika državnog tijela upravlja radom ustrojstvenih jedinica u određenom upravnom području. To ne znači da će se odredbe o ocjenjivanju rukovodećih državnih službenika primjenjivati na državne i pravosudne dužnosnike, nego da će se odredbe o postupanju nadređenog službenika u postupku ocjenjivanja primjenjivati na dužnosnike koji su nadređeni službeniku koji se ocjenjuje. Ovom Uredbom ne može se propisati ocjenjivanje državnih i pravosudnih dužnosnika jer za to nema zakonskog temelja. Prijedlog za anonimno ocjenjivanje rukovodećih službenika od strane službenika u ustrojstvenoj jedinici kojom upravlja, nije prihvatljiv, jer anonimnost može dovesti do iznimne neobjektivnosti, a navode nije moguće ni provjeriti. Zakonom je propisano ocjenjivanje službenika od strane nadređenih službenika, ali ne i obrnuto.
32 IVICA SOČKOVIĆ Pojmovi, Članak 3. (1) Neposredno nadređeni službenik - Tko provodi ocjenjivanje ako je neposredno nadređeni službenik na dugotrajnom bolovanju, ili na bolovanju u trenutku predviđenom za provođenje ocjenjivanja, jer neposredno nadređeni službenik „prati rad službenika kojeg ocjenjuje“. Drugonadređeni službenik je u drugom mjestu rada. Članak 20. Zakona o državnim službenicima navodi da se od državnog službenika može zatražiti da u iznimnim ili hitnim slučajevima, a najduže 30 dana neprekidno obavlja poslove koji nisu u opisu poslova radnog mjesta na koji je raspoređen (mora biti pisani nalog). (4) Planirani ključni zadaci - Kod planiranja ključnih zadataka pitam kako planirati poslove koji nisu u opisu poslova ranog mjesta, a proizlaze iz Sporazuma o preuzimanju poslova vatrogasne zajednice županije prema kojem ustrojstvena cjelina županijski centar 112 obavlja poslove vatrogasnog operativnog centra? Ovi poslovi nisu u opisu poslova operatera u centru 112 niti u Uredbi o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva unutarnjih poslova, niti Pravilnika o unutarnjem redu MUP-a. Kako je moguće da tijelo državne uprave sporazumom preuzima poslove udruge građana koja se financira iz proračuna županije, a državni službenici koji obavljaju ove poslove nisu nikako plaćeni za taj rad. Imaju li službenici pravo na dodatak na osnovni koeficijent u skladu s člankom 4. Uredbe o visini dodataka na osnovni koeficijent na radna mjesta profesionalnih vatrogasaca (NN 92/2024)? Nije prihvaćen Zakonom o državnim službenicima i ovom Uredbom propisano je tko provodi ocjenjivanje državnih službenika (nadređeni službenici). Ukoliko nema neposredno nadređenog službenika kao rukovodećeg službenika koji upravlja najnižom ustrojstvenom jedinicom u kojoj je utvrđeno radno mjesto državnog službenika, logično je da prijedlog ocjene daje službenik koji je u konkretnom slučaju neposredno viši nadređeni službenik (koji upravlja neposredno višom ustrojstvenom jedinicom), ali isto nije potrebno izrijekom propisati. Kod ocjenjivanja nije nužno da nadređeni službenik i službenik rade u istom mjestu rada jer se ocjenjuje učinkovitost službenika temeljem ostvarenih rezultata u radu odnosno statusa izvršenja ključnih zadataka i kvalitete izvršenja.
33 PUČKI PRAVOBRANITELJ Pojmovi, Članak 3. Vezano uz članak 3. stavak 2. predlažemo usklađivanje terminologije sa Zakonom o državnim službenicima (Narodne novine, br. 155/23. i 85/24.), budući da se u istom koristi formulacija „nadređena osoba“. Navedeno je bitno obzirom da u svim tijelima nema raspoređenih nadređenih službenika već su negdje to nadređeni dužnosnici, kao što je primjerice slučaj s institucijom pučkog pravobranitelja u kojoj su državnim službenicima i namještenicima neposredno nadređeni zamjenici pravobranitelja. U slučaju prihvaćanja ovoga prijedloga, isti bi u odnosu na pojmove „neposredno nadređeni službenik“ i „nadređeni službenik“ trebalo dosljedno provesti kroz cijeli tekst Nacrta uredbe. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen jer se u Zakonu o državnim službenicima, iz praktičnih razloga, kod svih pravnih instituta koristila kratica: "nadređena osoba" (v. članak 9. stavak 1. toga Zakona). U ovoj Uredbi koristi se pojam "nadređeni službenik", ali je u članku 2. stavku 2. Uredbe propisano da se odredbe Uredbe koje se odnose na nadređenog službenika, na odgovarajući način primjenjuju na državnog ili pravosudnog dužnosnika ako je nadređen državnom službeniku sukladno posebnim propisima ili na temelju odluke čelnika državnog tijela upravlja radom ustrojstvenih jedinica u određenom upravnom području.
34 IVICA SOČKOVIĆ DIO PRVI, UVODNE ODREDBE Prije samog ocjenjivanja radne uspješnosti bitno je točno definirati radna mjesta, poslove koje ona obuhvaćaju te standarde obavljanja poslova kako bi zaposlenici znali što se od njih očekuje. „Standardi su količinska mjerila onoga što treba napraviti“. Gdje su postavljeni standardi, tko ih postavlja? Nije prihvaćen Ovom Uredbom propisani su postupak i kriteriji za ocjenjivanje učinkovitosti rada državnih službenika. Tijekom kalendarske godine, dva puta godišnje (kod polugodišnje i završne kontrole učinkovitosti rada službenika) nadređeni službenik utvrdit će status izvršenja zadataka državnog službenika, uz obrazloženje rezultata, a službenik će imati uvid u navedeno i način vrednovanja rezultata te može staviti primjedbu, koju nadređeni službenik mora razmotriti zajedno sa službenikom. Standardi obavljanja posla ovise o radnom mjestu u konkretnom slučaju i pravilima struke.
35 RUŽICA KULEŠ UREDBU O OCJENJIVANJU UČINKOVITOSTI RADA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA, DIO PRVI Uredba o ocjenjivanju učinkovitosti rada državnih službenika u sudovima je neprimjenjiva iz razloga što su "ključni zadaci" striktno određeni Sudskim poslovnikom i Pravilnikom o unutarnjem redu, a planirane i neplanirane ključne zadatke određuje sudac svom neposrednom službeniku, a ne nadređeni službenik (voditelj ili upravitelj), a po prijedlogu ove nove Uredbe, kao i dosadašnjih uredbi, isti nisu pozvani da daju svoju ocjenu za službenike s kojim neposredno surađuju. Neposredno nadređeni službenik ne može pratiti, poticati, ukazivati na izvršenje poslova i zadataka, jer zadatke i naredbe neposrednom službeniku određuje sudac. Sudac planira, određuje dinamiku rada u sudskom predmetu. Sudski službenik ne samo da ne može, nego ni ne smije samoinicijativno kreirati, organizirati, planirati rad po sudskim predmetima za koje su isključivo zaduženi i odgovorni suci i koji su striktno određeni i propisani Sudskim poslovnikom. Što se tiče određivanja postotka koliko službenika može biti ocijenjeno kojom ocjenom, također je neprimjenjivo, jer svi službenici rade isti posao na isti način, propisan istim Sudskim poslovnikom, ni bolje ni gore od propisanog, pa ovakav način ocjenjivanja mogao bi lako polučiti suprotne rezultate, jer trudio se ne trudio, ne može dobiti ocjenu koju zaslužuje, a plaćen je za: - logika-osnovna razina, - pisana komunikacija na hrvatskom jeziku-osnovna razina, - govorna komunikacija i prezentacijske vještine na hrvatskom jeziku-osnovna razina, - digitalna pismenost-srednja razina. Tako da toliko znanja i iskustva imamo da znamo raspoznati osnovnu od napredne razine. Nije prihvaćen Prema ovoj Uredbi planirani ključni zadaci su zadaci koje državni službenik treba obaviti tijekom kalendarske godine u skladu s godišnjim planom rada i pravilnikom o unutarnjem redu, kod ocjenjivanja se uzimaju u obzir i neplanirani ključni zadaci koje je službenik obavljao po nalogu nadređenih osoba tijekom kalendarske godine. Nije osnovan komentar da se sudski službenici neće moći ocijeniti na način propisan ovom Uredbom, jer im ključne zadatke određuje sudac, jer je u članku 3. stavku 2. ove Uredbe propisano da se odredbe Uredbe koje se odnose na nadređenog službenika na odgovarajući način primjenjuju na državnog ili pravosudnog dužnosnika ako je nadređen državnom službeniku sukladno posebnim propisima ili na temelju odluke čelnika državnog tijela upravlja radom ustrojstvenih jedinica u određenom upravnom području. Određivanje postotka najviših ocjena propisano je Zakonom o plaćama u državnoj službi i javnim službama te se ne može drukčije urediti ovom Uredbom. Navod da svi službenici rade isti posao na isti način nije osnovan te će se putem vrednovanja kriterija propisanih ovom Uredbom ocijeniti učinkovitost pojedinih službenika.
36 SUNČICA REMENAR UREDBU O OCJENJIVANJU UČINKOVITOSTI RADA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA Poštovani, smatram da ovakva uredba ne može funkcionirati u odgojno-obrazovnom sustavu! Osim toga je potpuno demotivirajuća! Ako samo 5 posto djelatnika može biti ocijenjeno ocjenom izvrstan, a samo 15 posto ocjenom naročito uspješan, što to znači za prosvjetu uopće? Da je 80 posto ljudi koji rade s djecom prosječno ili ispod prosjeka? Dakle, jad. Ukinimo onda škole potpuno! A što ako pak takav princip mi nastavnici i učitelji primijenimo na učenike? Jer, zar nismo mi tu da ih učimo o stvarnom životu? U tom slučaju, u razrednom odijeljenju od 25 učenika samo jedan učenik može biti zaključno ocijenjen ocjenom odličan, a samo troje ocjenom vrlo dobar. Vidite li kako je to krivo? Ovakvim normativnim vrednovanjem upropastit ćete i onaj mali dio ljudi koji još uopće želi raditi u prosvjeti. Nije prihvaćen Ova Uredba ne odnosi se na ocjenjivanje službenika i namještenika u školama i drugim javnim službama, nego isključivo na ocjenjivanje državnih službenika i namještenika. Ograničenja postotka najviših ocjena propisana su Zakonom o plaćama u državnoj službi i javnim službama, a ne ovom Uredbom.
37 ANITA JOKIĆ UREDBU O OCJENJIVANJU UČINKOVITOSTI RADA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA U školstvu ovakav prijedlog ne može funkcionirati, osim što je potpuno demotivirajuće jer za jedna rezultate jedna osoba može biti nagrađena, a druga ne kada je radi o tako malom postotku. Još važnije, već imamo pravilnik o napredovanju i u njemu su barem navedeni kriteriji nagrađivanja i napredovanja, ovdje oni ne postoje. Ako već želite nekoga nagraditi, doradite postojeće pravilnike o napredovanju i nagrađivanju. Završni argument - bira li ravnatelj u školi tko je podoban za nagradu, jasno je da neke kolege, bez obzira na izvrstan rad, nikad neće doći u priliku biti nagrađeni. Što je onda smisao ovog nagrađivanja - nagrada sukladna razini prijateljstva s ravnateljem? Nije prihvaćen Ova Uredba ne odnosi se na ocjenjivanje službenika i namještenika u školama i drugim javnim službama, nego isključivo na ocjenjivanje državnih službenika i namještenika. Ograničenja postotka najviših ocjena propisana su Zakonom o plaćama u državnoj službi i javnim službama, a ne ovom Uredbom. Također, ovom Uredbom nije propisano nagrađivanje službenika.
38 JENNY OŠTARIĆ VUNJAK UREDBU O OCJENJIVANJU UČINKOVITOSTI RADA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA Odbor za državnu službu Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika RH prvenstvo smatramo da se predmetnom Uredbom, kao ni u Zakonom o plaćama u državnoj službi i javnim službama (NN 155/2023; u daljnjem tekstu: Zakon) neće postići motivacija državnih službenika i namještenika na kvalitetu i učinkovitost u radu, s obzirom da su čl. 29. Zakona (na snazi od 1. siječnja 2024.) unaprijed određene kvote koliko od ukupnog broja državnih službenika i namještenika može biti ocjenjen kojom ocjenom. Naime, svega 5 % od ukupnog broja službenika i namještenika može dobiti ocjenu „izvrstan“, 15% njih može biti ocjenjen kao „naročito uspješan“, dok ostale ocjene „uspješan“, „zadovoljava“ ili „ne zadovoljava“, može dobiti preostalih 80% službenika i namještenika. Navedeno je demotivirajuće, nejasna je svrha koju se primjenom ovih unaprijed određenih „kvota“ želi postići, sporna je njena legitimnost, a to se ne može promijeniti niti predmetnom Uredbom kojom se samo detaljnije propisuje postupak ocjenjivanja službenika i namještenika te koja je u odnosu na navedeni Zakon akt niže pravne snage. Ovo tim više jer je Zakonom o državnim službenicima i namještenicima, čl. 93. kao „Svrha ocjenjivanja“ propisano poticanje državnih službenika na kvalitetno i učinkovito izvršavanje zadaća te utvrđivanje njihova doprinosa kao kriterija za nagrađivanje i napredovanje u službi bez da se isto razrađuje. Ni u Uredbi u čl. 7. st. 1. „Praćenje rada državnog službenika tijekom kalendarske godine“ nije jasno na koji način, kojim radnjama i u kojem vremenskom razdoblju nadređeni službenik „potiče na kvalitetno i učinkovito izvršavanje poslova i zadataka“. Ovakvim se nedorečenim rješenjima stvara dojam da je primarni cilj ipak disciplinirati, a ne motivirati. Valja naglasiti također kako su brojni pojmovi su neodređeni. Na primjer u čl. 5. „Faze ocjenjivanja“ navode se kontrola učinkovitosti rada pri čemu državni službenik i neposredno nadređeni službenik polugodišnje i na kraju kalendarske godine obavljaju pregled onoga što je do tada ostvareno, odnosno ocjenjivanje učinkovitosti rada, pri čemu nadređeni službenik ocjenjuje cjelokupni rad državnog službenika tijekom kalendarske godine, prema postignutim rezultatima. Nije definirano što se podrazumijeva pod „ostvarivanje“ odnosno pod „rezultate“ što može dovesti do problema u praksi radi kojih službenici neće unaprijed moći uskladiti svoje postupanje s normom, a poseban je problem ukoliko njihov rad ovisi o vanjskim faktorima. Kao konkretne primjere navodimo kako savjetnici pravobranitelja, između ostalog, izrađuju prijedloge mišljenja za procedure donošenja brojnih propisa. Prijedloge usvaja ili ne usvaja predlagatelj odnosno zakonodavac. Spada li izrada mišljenja u rezultate rada savjetnika ili se pak traži usvajanje predloženog mišljenja što ovisi o drugim tijelima i politici. S druge strane nije jasno da li je uspješan onaj službenik koji izrađuje rješenja ili onaj čija rješenja nisu ukidana/poništavana povodom pravnog lijeka. S druge strane, da li je uspješan državni službenik koordinira službeni posjet čelnika tijela i potpisivanje međudržavnog ugovora („planirani zadaci“), a tijekom kalendarske godine u drugoj državi dođe do smjene Vlade koja otkaže posjetu i smatra da ne treba potpisati sporazum. Stoga, tko, u kojem roku i na koji način utvrđuje kriterije uspješnosti rada službenika nije jasno. Neodređenosti pravnih normi izazivati će brojne probleme u primjeni, posebice u pravosudnim tijelima, Ministarstvu vanjskih i europskih poslova i Ured pučkog pravobranitelja. Stoga predlažemo da u navedenim tijelima omogućuje se da čelnik tijela donese posebne kriteriji za ocjenjivanje službenika u tim tijelima, kao što je navedeno u Zakonu o plaćama u državnoj službi i javnim službama. Nadalje, prema obrazloženju skraćenog roka savjetovanja proizlazi kako se prema čl. 10. st. 10. Zakona prijedlog Uredbe dostavlja na mišljenje sindikatima reprezentativnim za pregovaranje o sklapanju kolektivnog ugovora koji se primjenjuje na državne službenike i namještenike te udrugama sindikata više razine koje su reprezentativne za sudjelovanje u tripartitnim tijelima na nacionalnoj razini, a ako sindikati ne dostave mišljenje u roku od 15 dana smatra se da su suglasni s prijedlogom. Stoga, imajući u vidu da sindikati mogu u zakonskom roku od 15 dana dati očitovanje na Uredbu, odnosno da je zakonodavac pri donošenju Zakona produžio uobičajeni rok od osam dana za davanje mišljenja na prijedloge podzakonskih akata, vidljiva je namjera zakonodavca da se što veći broj državnih službenika i namještenika na ovaj način, putem svojih sindikalnih predstavnika, upozna sa sadržajem Uredbe kojom se uređuje postupak ocjenjivanja učinkovitosti rada. Uvažavajući činjenicu da je čl. 10. st. 10. Zakona propisano da je reprezentativnim sindikatima i sindikata više razine ostavljen rok od 15 dana za očitovanje o predmetnoj Uredbi, ipak smatramo da je isti rok prekratak. Ovo stoga što, osim reprezentativnih sindikata, ima i onih koji, prema trenutno važećim propisima, nisu reprezentativni. Osim toga, postupak savjetovanja provodi se sa svom zainteresiranom javnošću, a ne samo sa reprezentativnim sindikatima i udrugama sindikata više razine. Vezano uz navod kako je uobičajeni rok od osam dana za davanje mišljenja na prijedloge podzakonskih akata, ukazujemo kako je čl. 11. st. 2. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/2013, 85/2015 i 69/2022; u daljnjem tekstu: ZPPI) propisano da savjetovanje s javnošću tijela državne uprave provode preko središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanja s javnošću, a druga državna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima preko internetske stranice ili preko središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanje s javnošću, objavom nacrta propisa, općeg akta odnosno drugog dokumenta, s obrazloženjem razloga i ciljeva koji se žele postići donošenjem propisa, akta ili drugog dokumenta, sastavom radne skupine koja je izradila nacrt, ako je odlukom čelnika tijela radna skupina bila osnovana, te pozivom javnosti da dostavi svoje prijedloge i mišljenja. Prema st. 3. istoga članka ZPPI-a tijela javne vlasti iz st. 1. ovoga članka dužna su provesti savjetovanje s javnošću u pravilu u trajanju od 30 dana, osim u slučajevima kad se savjetovanje provodi sukladno propisu kojim se uređuje postupak procjene učinaka propisa. Budući se radi o osjetljivom području koji ima izravne i značajne reperkusije na službenički odnos službenika i namještenika te imajući u vidu kako prema čl. 25. Uredba stupa na snagu tek 1. siječnja 2025., mišljenja smo kako je trebalo ostaviti dulji rok za predmetno e-savjetovanje. Također ukazujemo kako Uredba nema obrazloženje razloga i ciljeva koji se njome žele postići kako je to propisano čl. 11. st. 2. ZPPI-a. Nije prihvaćen Vezano za primjedbu da se ovom Uredbom neće motivirati državni službenici i namještenici na kvalitetu i učinkovitost rada, s obzirom na kvote najviših ocjena, napominje se da su ograničenja postotka ocjena "izvrstan" i "naročito uspješan" propisana zakonom i ne mogu se mijenjati ovom Uredbom te je bespredmetno u savjetovanju s javnošću vezanom za ovu Uredbu raspravljati o zakonskim odredbama. Vezano za odredbu članka 7. stavka 1. Uredbe, u kojoj se iznosi da nije jasno na koji način će neposredno nadređeni službenik pratiti rad državnog službenika tijekom kalendarske godine te kojim radnjama i u kojem vremenskom razdoblju nadređeni službenik „potiče na kvalitetno i učinkovito izvršavanje poslova i zadataka“, upućuje se na odredbe Uredbe iz kojih je vidljivo da nadređeni službenik kontinuirano prati rad državnog službenika tijekom cijele kalendarske godine i potiče ga na kvalitetno i učinkovito izvršenje poslova te, po potrebi, ukazuje na propuste i nepravilnosti u radu. Pored toga, kod polugodišnje kontrole u Listu 3. Obrasca, nadređeni službenik može dati prijedlog službeniku na koji način unaprijediti učinkovitost rada. Međutim, Uredbom nije propisana metodologija praćenja rada državnog službenika jer to ovisi o vrsti poslova i području rada državnog službenika te neposredno nadređeni službenik odlučuje o prikladnoj metodologiji rada u konkretnom slučaju. Prigovori vezani za neodređenost "brojnih pojmova" su paušalni jer nije navedeno o kojim je pojmovima riječ. U navedenom primjeru iz članka 5. „Faze ocjenjivanja“ (da nije definirano što se podrazumijeva pod „ostvarivanjem rezultata“) ne radi se o neodređenosti pojma zbog kojeg "državni službenici neće unaprijed moći uskladiti svoje postupanje s normom", jer neposredno nadređeni službenik i državni službenik koji se ocjenjuje zajednički utvrđuju ostvarene rezultate u radu (status izvršenja i obrazloženje). U obrascu Izvješća o učinkovitosti rada navode se ključni planirani zadaci i pokazatelji izvršenja (List 2.), u polugodišnjoj kontroli utvrđuju se rezultati ispunjenja ključnih zadataka u prvom polugodištu te prijedlozi za unaprjeđenje učinkovitosti rada, a u napomeni se mogu navesti razlozi neispunjenja ključnih zadataka (List 3.), a u završnoj kontroli učinkovitosti rada navodi se status izvršenja ("izvršeno", "nije izvršeno" ili "djelomično izvršeno") te se u obrazloženju razloga za status "nije izvršeno" ili "djelomično izvršeno" obvezno navodi obrazloženje rezultata, odnosno razlozi zbog kojih zadaci nisu izvršeni ili su samo djelomično izvršeni. Stoga, ukoliko se radi o objektivnim razlozima neizvršenja ili djelomičnog izvršenja, na koje službenik nije mogao utjecati, navedeni status izvršenja ne smije se staviti na teret državnom službeniku i utjecati na ocjenu njegove učinkovitosti rada. Nije prihvaćen prijedlog da se čelnicima pojedinih državnih tijela (pravosudna tijela, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova i Ured pučkog pravobranitelja) omogući utvrđivanje posebnih kriterija za ocjenjivanje službenika u tim tijelima „kao što je navedeno u Zakonu o plaćama u državnoj službi i javnim službama“. Nema zakonske osnove za propisivanje posebnih kriterija u navedenim tijelima, jer je samo ministru unutarnjih poslova zakonom dana ovlast za propisivanje posebnih kriterija u državnoj službi. Prema članku 10. stavku 12. Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama, zbog specifičnosti policijskih poslova ministar unutarnjih poslova, uz kriterije određene uredbom iz stavka 8. toga članka, pravilnikom utvrđuje posebne kriterije za ocjenjivanje učinkovitosti rada policijskih službenika. Međutim, iz komentara je vidljivo da nisu dvojbeni kriteriji za ocjenjivanje, nego način utvrđivanja rezultata rada i učinkovitosti. Stoga i ne postoji potreba za propisivanje posebnih kriterija za ocjenjivanje službenika u navedenim tijelima, nego u tim tijelima kod završne kontrole učinkovitosti rada treba koristiti odgovarajuću metodologiju specifičnu u tim tijelima, što ova Uredba ne priječi (npr. broj rješenja koja nisu ukinuta ili poništenja povodom pravnog lijeka, broj danih mišljenja na prijedloge propisa i dr.). Skraćivanje roka savjetovanja s javnošću određeno je u skladu s člankom 11. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, prema kojem su tijela javne vlasti dužna provesti savjetovanje s javnošću u pravilu u trajanju od 30 dana. Zakonski izričaj „u pravilu“ omogućava da se savjetovanje provodi i u kraćem roku. Stručni nositelj izrade ove Uredbe u obrazloženju za skraćivanje roka naveo je razloge za skraćeno trajanje savjetovanja s javnošću te ih objavio putem portala e-Savjetovanja. Također, ova Uredba ne utječe na interese građana, nego isključivo na interese državnih službenika i namještenika, a u obrazloženju za skraćivanje roka savjetovanja s javnošću navedeno je na koji način su državni službenici i namještenici upoznati sa sadržajem predložene Uredbe i danom mogućnosti davanja mišljenja na Prijedlog uredbe. Navod da Uredba nema obrazloženje razloga i ciljeva koji se njome žele postići nije osnovan, jer se u obrazloženju navodi da se Uredba donosi na temelju članka 95. stavka 5. Zakona o državnim službenicima i članka 10. stavka 8. Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama, te da se istom uređuju postupak, kriteriji i način ocjenjivanja učinkovitosti rada državnih službenika.
39 SENKA JELIĆ UREDBU O OCJENJIVANJU UČINKOVITOSTI RADA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA Poštovani, za navedenim ne bi trebalo biti potrebe. U svoje osobno ime, kao nastavnice, na učionkovitost rada možemo utjecti i sami mi. Imamo mogućnost napredovanja u zvanju što nam donosi i svojevrsnu nagradu za rad. Dovoljna je. Lijep pozdrav! Primljeno na znanje Ova Uredba ne odnosi se na ocjenjivanje službenika i namještenika u školama i drugim javnim službama, nego isključivo na ocjenjivanje državnih službenika i namještenika. Ocjenjivanje je propisano Zakonom o državnim službenicima i Zakonom o plaćama u državnoj službi i javnim službama, a Uredbom se uređuju postupak i kriteriji za ocjenjivanje.
40 ČEDOMIR TATALOVIĆ UREDBU O OCJENJIVANJU UČINKOVITOSTI RADA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA Postoji propust kod članka 11 i 13, naime kod 11 se spominje ocjena izvrstan dok kod 13 ne (vjerojatno pogreška). A i spomenutu fazu u članku 21, točnije - planiranje, valjalo bi izmjeniti u „predviđanje“, zbog toga što je većina poslova već određena samom prirodom odjela, ne mijenja se bitno. Inače, prijedlog ove uredbe bi valjalo usporediti sa stanjem koje sam naveo već u analizi stanja državne uprave povodom Obrasca prethodne procjene učinaka za Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama. Naime, piramidalna struktura hijerarhijskog reda je narušena time što je posve nebitno ima li rukovodeći službenik s kime upravljati, zbog izmišljenih radnih mjesta koje su imale samo jednu svrhu - povećanje plaća. Takvo stanje se pogoršalo zadnjom Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, nekontroliranim množenjem službi, sektora i odjela, gdje je rukovodilac sam sebi svrha, jer broj podređenih nije definiran ili ih nema. Zakon o plaćama je trebao biti donijet prvenstveno zbog lošeg tretiranja srednje i više stručne spreme, ali su ljudi koji su radili na samom zakonu priliku iskoristili upravo tom zadnjom uredbom, da povećaju ionako velike plaće rukovodećem osoblju. Tzv. koeficijenti i ponderiranje znače ništa drugo nego totalnu zbrku bodovanja i vjerojatno masno plaćenu aplikaciju koja će to omogućiti. Ne navodi se tko će to ponderirati, neposredni rukovodilac ili jedinica za ljudske potencijale (stari naziv- pravno kadrovski sektor). Neposredni državni službenik mora ukazivati na propuste i nepravilnosti u radu podređenih? Postupak bi trebao biti obostran. Ukoliko konačni prijedlozi ocjena „ izvrstan“ i „naročito uspješan“ premašuju ograničenja iz zakona kojim se uređuju plaće u državnoj službi, Odbor za preispitivanje prijedloga ocjena čelniku tijela dat će mišljenje s prijedlogom za izmjenu pojedinih konačnih prijedloga ocjena. Kod obrazloženja uredbe, predviđa se da bi dvije najviše ocjene mogle „premašiti ograničenja“ iz zakona, tj. namijenjena masa za isplatu plaća bila bi nedostatna. Pretpostavka je da je to zbog navedene uredbe kojom je nastala prava eksplozija sektora, službi i odjela, bez potrebnog broja podređenih službenika. Takova masa uznapredovalih šefova je dovela do toga da su proračunska sredstva namijenjena za plaće skoro nedostatna, u svakom slučaju to jesu kad se predviđa spomenuto „premašenje“. U svakom slučaju bolje biti imenovan na bolje plaćeno radno mjesto, sa stalnom visokom plaćom, nego strijepiti svake godine od posljedica ocijenjivanja, koje možda i neće biti adekvatno vrednovano. Zbog navedenog, ova uredba je ustvari namijenjena uglavnom nižim državnim službenicima. Nije prihvaćen Broj ocjena u članku 11. i 13. Uredbe je različit. U članku 11. Uredbe navodi se pet ocjena kojima se mogu ocijeniti državni službenici na temelju ostvarene učinkovitosti rada, dok se u članku 13. Uredbe navode četiri ocjene za vrednovanje prema pojedinim kriterijima, s pripadajućim bodovima. Nakon ponderiranja bodova na razini grupe kriterija i zbrajanja ponderiranih bodova, dobiva se ocjena službenika („naročito uspješan“, „uspješan“, „zadovoljava“ i „ne zadovoljava“), dok za ocjenu „izvrstan“, službenik, pored ostvarenih ponderiranih bodova za ocjenu „naročito uspješan“, mora imati iznimne rezultate u radu (članak 15. Uredbe). Znači, na temelju bodova moguće je dobiti četiri ocjene, a za ocjenu „izvrstan“ službenik mora dodatno imati i iznimne rezultate u radu. U članku 21. Uredbe koristi se izraz „planiranje“ jer je prikladniji, s obzirom da se ključni zadaci planiraju, a ne predviđaju. Unutarnje ustrojstvo i broj ustrojstvenih jedinica u državnom tijelu nisu od utjecaja na postupak ocjenjivanja. Pored toga, postupak ocjenjivanja (uključujući dostavu prijedloga ocjene koju je dao neposredno nadređeni službenik na mišljenje svim nadređenim službenicima prema hijerarhijskom redu) propisan je Zakonom o državnim službenicima i ne može se ovom Uredbom urediti drukčije. Uredba se odnosi na sve državne službenike i namještenike, koji rade u različitim područjima te na različitim radnim mjestima i različitim poslovima, stoga nije moguće propisati jednoobrazne standarde i norme nego će se prilikom ocjenjivanja voditi računa o tome, ovisno o posebnostima pojedinog državnog tijela i ustrojstvenih jedinica, odnosno pojedinih radnih mjesta i poslova. Za pravilno utvrđivanje ostvarenih rezultata u radu potrebna je edukacija rukovodećih službenika. Ponderiranje bodova osigurava da ocjene prema pojedinim grupama kriterija za vrednovanje bude zastupljene u odgovarajućem omjeru u ukupnoj ocjeni službenika (ovisno o važnosti pojedine grupe kriterija). Ponderiranje je detaljno opisano u Uredbi, ali izračun ukupnog broja ponderiranih bodova je jednostavan za provedbu, jer je stručni nositelj izrade Uredbe pripremio obrazac Izvješća o učinkovitosti rada u Excel formatu s automatskim izračunom bodova, koji će biti objavljen na njegovim mrežnim stranicama. Ukoliko konačni prijedlozi ocjena „izvrstan“ i „naročito uspješan“ premašuju po ustrojstvenim jedinicama državnog tijela ograničenja iz Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama, Odbor za preispitivanje prijedloga ocjena dat će čelniku tijela mišljenje s prijedlogom za izmjenu pojedinih konačnih prijedloga ocjena. Veliki broj najviših ocjena nije posljedica velikog broja ustrojstvenih jedinica, nego nedovoljno razvijene kulture ocjenjivanja.
41 VESNA JANKO UREDBU O OCJENJIVANJU UČINKOVITOSTI RADA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA Cijela Uredba ne vodi računa o inkluziji. Kako mislite ocjenjivati rad osoba s invaliditetom i osoba pred mirovinom? U usporedbi s drugima u kolektivu nemaju šanse za postizavanje najviše ocjene i napredovanje. Ako će ovisiti o nadređenima da procjenjuju rad invalidnih osoba i starijih, opet dolazimo do klijentističkih odnosa. Nije prihvaćen Ovom Uredbom uređuje se postupak, kriteriji i način ocjenjivanja učinkovitosti rada državnih službenika. Uredbom nije moguće predvidjeti i propisati posebne kriterije za ocjenjivanje osoba s invaliditetom jer navedene posebnosti ovise o konkretnom slučaju, odnosno vrsti i stupnju invaliditeta državnog službenika koji se ocjenjuje. Međutim, u suradnji s Državnom školom za javnu upravu planira se edukacija rukovodećih službenika o ocjenjivanju državnih službenika i namještenika na kojoj će se, između ostaloga, ukazati rukovodećim službenicima na potrebu / obvezu da u postupku ocjenjivanja državnih službenika i namještenika s invaliditetom, radi izbjegavanja njihove diskriminacije na temelju invaliditeta, uzmu u obzir njihove ograničene mogućnosti u radu zbog invaliditeta te kod vrednovanja učinkovitosti rada koriste razumnu prilagodbu.
42 IVICA SOČKOVIĆ UREDBU O OCJENJIVANJU UČINKOVITOSTI RADA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA Dio komentara možda nije izravno vezan uz prijedlog ove Uredbe, ali je nužan za sagledavanje cjelokupnog stanja u mojoj ustrojstvenoj jedinici. Sve što ću navesti usko je povezano, ocjenjivanje, koeficijenti, opis poslova, pravilnik o unutarnjem redu, broj izvršitelja na pojedinim radnim mjestima, opterećenost brojem stranaka, zahtjeva, poziva i sl. Nadam se da će ovo pročitati veći broj službenika, a možda i netko od dužnosnika. Prije samog ocjenjivanja radne uspješnosti bitno je točno definirati radna mjesta, poslove koje ona obuhvaćaju te standarde obavljanja poslova kako bi zaposlenici znali što se od njih očekuje. „Standardi su količinska mjerila onoga što treba napraviti“. Gdje su postavljeni standardi, tko ih postavlja? U mojoj ustrojstvenoj cjelini definirana su tri različita naziva radnog mjesta za obavljanje istog posla. Prvo radno mjesto SSS s koeficijentom 1,45; drugo radno mjesto VŠS s koeficijentom 1,72 i treće radno mjesto VSS s koeficijentom 1,95. Sva tri naziva ovih radnih mjesta obavljaju iste poslove. Tri stupnja stručne spreme, tri različita koeficijenta i tri različite plaće za isti posao. Kako je ovo moguće? Nema iste plaće za isti posao iako je opis poslova prvog (SSS), drugog (VŠS) i trećeg (VSS) radnog mjesta u potpunosti identičan. Na temelju čega se određuje uvjet stručne spreme za neko radno mjesto, broj izvršitelja na nekom radnom mjestu, postoji li neki kriterij? Je li ovo normalno? I ja mislim da ovo nije normalno. Od petnaest županijskih centara 112 druge razine u osam ima devet izvršitelja, a u sedam deset izvršitelja na operativnim poslovima. Za vrijeme egzistiranja Državne uprave za zaštitu i spašavanje svih petnaest imali su po deset izvršitelja. Kako ocijeniti službenike u osam centara koji su više opterećeni poslom jer imaju jednog službenika manje u odnosu na sedam centara s deset izvršitelja? Kako ocijeniti službenika na istom nazivu radnog mjesta sa istim koeficijentom u županiji sa 150 000 stanovnika i devet izvršitelja u odnosu na županiju sa 70 000 stanovnika i deset izvršitelja? Nedavno je Vlada RH donijela Uredbu o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u državnoj službi koja je dijelom u suprotnosti s načelom jednakosti plaća određenog člankom 6. Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama, stavak „(1) Službenicima i namještenicima isplaćuje se jednaka plaća za jednak rad odnosno rad jednake vrijednosti.“ (NN 155/2023.). Zašto je ovom Uredbom za naziv radnog mjesta voditelj županijskog centra 112 druge kategorije određen posebni naziv radnog mjesta s koeficijentom 2,20 kada je Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva unutarnjih poslova županijski centar 112 druge kategorije odjel s trinaest ili četrnaest izvršitelja i trebao bi mu pripasti koeficijent voditelja odjela 2,47? Kako je moguće za voditelja ustrojstvene cjeline iste razine (odjel) imati tri različita koeficijenta (2,20; 2,47 i 2,60) ako je Zakonom o plaćama u državnoj službi i javnim službama, navedeno, stavak „(1) Službenicima i namještenicima isplaćuje se jednaka plaća za jednak rad odnosno rad jednake vrijednosti.“? Je li negdje javno dostupno bodovanje radnih mjesta da svi znamo kako je čije radno mjesto bodovano? Čisto da znamo što nam je iz opisa poslova radnog mjesta bodovano, a što nije. Uredbom o općim pravilima za unutarnje ustrojstvo tijela državne uprave (NN 70/2019) propisano je da se službe ustrojavaju ako postoje uvjeti za ustrojavanje najmanje dva odjela u njihovom sastavu, ili bez odjela ako je u sastavu službe predviđeno najmanje sedam izvršitelja, uključujući voditelja. Odjeli se ustrojavaju s najmanje pet izvršitelja, uključujući voditelja. Pa se dalje kaže, iznimno od ovih odredbi, ako je to nužno zbog osobitog stupnja složenosti poslova i odgovarajuće obrazloženo, pojedini odjeli i službe mogu se ustrojiti s manjim brojem izvršitelja. Zašto se ovo radi? Zbog većeg koeficijenta rukovoditelja. U jednom ministarstvu imamo voditelja županijskog centra 112 (koji je u stvarnosti prema Uredbi o unutarnjem ustrojstvu voditelj odjela) s trinaest ili četrnaest izvršitelja s koeficijentom 2,20 koji je niži od koeficijenta voditelj odjela 2,47; dok u drugom imamo voditelja odjela s tri ili četiri izvršitelja s koeficijentom 2,47. Pogodite koje Ministarstvo strši sa službama i odjelima s manjim brojem izvršitelja od propisanih naprijed navedenom Uredbom. Nije prihvaćen Predmet ove Uredbe nije način utvrđivanja radnih mjesta u pravilniku o unutarnjem redu (opisi poslova radnih mjesta, uvjeti za raspored, potrebne kompetencije, broj izvršitelja) kao ni koeficijenti za obračun plaće. Prema ovoj Uredbi, rukovodeći državni službenici prilikom ocjenjivanja moraju voditi računa o izvršenju planiranih i neplaniranih ključnih zadataka svakog pojedinog državnog službenika i zajedno sa službenikom kojeg ocjenjuju razmotriti status izvršenja zadataka i kvalitetu izvršenja te utvrditi razloge eventualnog neizvršenja odnosno djelomičnog izvršenja i po potrebi službenika upozoriti na propuste i nepravilnosti u radu s ciljem poboljšanja učinkovitosti rada službenika.
43 PUČKI PRAVOBRANITELJ UREDBU O OCJENJIVANJU UČINKOVITOSTI RADA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA Imajući na umu da je Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama (Narodne novine, br. 155/23, dalje u tekstu: Zakon) stupio na snagu 1. siječnja 2024. godine te da je odredbom članka 47. stavka 1. Zakona propisano da će Vlada donijeti uredbu iz članka 10. stavka 8. najkasnije u roku od šest mjeseci, pozdravljamo da se unatoč određenom kašnjenju ipak pristupilo njezinom donošenju. Međutim, ukazujemo na važnost donošenja uredbi u propisanim rokovima kako bi se ostvarili ciljevi strateških dokumenata i javnih politika u Republici Hrvatskoj, pri čemu u njima propisani kriteriji i način ocjenjivanja trebaju biti jasni kako bi se mogle ispravno i ujednačeno primjenjivati. Primljeno na znanje Zbog zahtjevnosti pitanja koja treba urediti ovom Uredbom, posebice utvrđivanja kriterija i načina vrednovanja učinkovitosti rada državnih službenika (vodeći računa o specifičnostima pojedinih radnih mjesta u različitim područjima rada), ova Uredba nije pripremljena u propisanom roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama. Međutim, s obzirom da će se prema članku 46. Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama postupci ocjenjivanja prema odredbama toga zakona i ovoj Uredbi provoditi od 1. siječnja 2025., za rad u 2025. godini, rukovodeći službenici i službenici koji se ocjenjuju bit će upoznati s kriterijima i načinom ocjenjivanja unaprijed, prije početka postupka ocjenjivanja za 2025. godinu (prije utvrđivanja planiranih ključnih zadataka državnih službenika, praćenja njihovog rada, polugodišnje i završne kontrole i donošenja odluke o ocjeni učinkovitosti rada).
44 ANA MASLAĆ UREDBU O OCJENJIVANJU UČINKOVITOSTI RADA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA Dokle god se ne uvede ocjenjivanje nadređenih od strane podređenih službenika, dok postoje kvote (ograničenja) za pojedine ocjene i dok o ocjenama odlučuje tijelo, nazvano Odborom za preispitivanje prijedloga ocjena, koje imenuje čelnik iz reda rukovodećih službenika, neobjektivnost ocjenjivanja je zajamčena. Promicanje u plaći temeljem ocjena ovako ostaje privilegija odabranih pa se može zaključiti da je time svrha samog ocjenjivanja postignuta. Pored kompliciranog i nejasnog načina ocjenjivanja, primjenom tzv. ponderiranja, i dalje se posebno ocjenjuje učinkovitost i djelotvornost u obavljanju poslova, koje riječi su, barem u kontekstu vrijednosti nečijeg rada, u hrvatskom jeziku sinonimi. U svakom slučaju, ova Uredba, kao i ostali propisi koje obuhvaća revolucionarna i godinama, pa i desetljećima, očekivana reforma sustava plaća u državnoj i javnoj upravi samo dodatno motivira stručni i nepolitički kadar unutar uprave da taj sustav napusti. Nakon što je ta namjera provučena kroz uredbe kojima se u državnoj službi i javnim službama uređuju nazivi radnih mjesta, uvjeti za raspored i koeficijenti za obračun plaće, a kojima je obezvrijeđen rad službenika u neovisnim tijelima, država kao poslodavac i dalje ostaje privlačna isključivo kategorijama nestručnih i podobnih. Nije prihvaćen Komentar je općenite naravi, jer se ne odnosi na konkretne odredbe ove Uredbe. Ograničenje broja najviših ocjena te Odbor za preispitivanje prijedloga ocjena propisani su Zakonom o plaćama u državnoj službi i javnim službama te je stoga komentar u tom dijelu bespredmetan. Ponderiranjem bodova po pojedinim grupama kriterija (propisivanje koeficijenta / pondera za svaku grupu kriterija iz ove Uredbe) odredila se važnost određene grupe kriterija odnosno njen udio u ukupnoj ocjeni, jer se cjelokupni model ocjenjivanja temelji na stavu da nije svaka grupa kriterija jednako važna pri utvrđivanju ocjene učinkovitosti rada službenika (npr. važniji su opći kriteriji nego posebni i rukovodeći kriteriji te će biti od većeg utjecaja na ocjenu). U normativnom dijelu Uredbe opisan je način utvrđivanja nominalnih i ponderiranih bodova te dodatna pravila kod ocjenjivanja, koji mogu djelovati komplicirano za primjenu. Međutim, uz Uredbu je pripremljen i obrazac Izvješća o učinkovitosti rada (koji se koristi prilikom ocjenjivanja) u Excel formatu, koji je uz Uredbu dostupan i na portalu e-savjetovanja, a u kojem je omogućen automatski unos podataka te zbrajanje nominalnih bodova i utvrđivanje ponderiranih bodova koji su temelj za predlaganje ocjene učinkovitosti rada državnog službenika. Prema ovoj Uredbi, tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose dužno je u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ove Uredbe na svojim mrežnim stranicama objaviti obrazac Izvješća o učinkovitosti rada u Excel formatu, koji će znatno pojednostaviti način utvrđivanja ocjena državnih službenika. Nadalje, završetkom projekta HRM sustav planira se tijekom 2025. i 2026. godine prelazak na digitalni postupak ocjenjivanja, a aplikacija će sadržavati podatke iz navedenog obrasca i omogućiti automatski unos podataka te zbrajanje nominalnih bodova i utvrđivanje ponderiranih bodova koji su temelj za predlaganje ocjene učinkovitosti rada državnog službenika.
45 BOJAN KLAPČIĆ UREDBU O OCJENJIVANJU UČINKOVITOSTI RADA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA Procjenjivanje radne uspješnosti u javnim službama je jedan od uvjeta primanja RH u OECD, pa je vladajućima jako stalo da se uredbom kojom je uvode pokažu u dobrom svjetlu, koje svjetlo će prekriti mrak jer: (1) nije izjednačeno radno opterećenje, a bez tog izjednačavanja nema svrhe provoditi nagrađivanje jer već sada su oni koji rade više za istu plaću kažnjeni, a oni koji rade manje za istu plaću nagrađeni, na primjer, učitelj u maloj seoskoj školi s malim brojem učenika s istim stažem ima istu plaću kao i učitelj u školi od preko 500 učenika, koji je količinski s mnogo više obveza i odgovornosti, kada se veće radno opterećenje bude više plaćalo, tek tada može ići nagrađivanje (2) procjenjivanje je opterećeno pristranostima, najčešća je (2.1.) pristranost zbog fizičke blizine: pozitivnije procjenjujemo one koje češće susrećemo i (2.2.) pristranost zbog sustava vrijednosti: pozitivnije procjenjujemo one koji su nam bliži po svojim životnim vrijednostima i stavovima i ne vidi se iz uredbe se kako se predloženi sustav procjenjivanja nosi s tim i brojnim drugim pristranostima (3) nije u startu ugrađeno "procjenjivanje 360 stupnjeva" što znači da "svi procjenjuju svakoga", horizontalno i vertikalno u svim smjerovima (uključujući i najvišu upravljačku razinu) te se ne koriste sve moguće ulazne varijable da se donese valjana procjena radne uspješnosti (npr. ažurnost, inovativnost) uz vrlo jasne kriterije procjenjivanja (4) upitno je nagrađivati 1% zaposlenika, ako je 60-70% odličnih učenika u školama, što ukazuje da se već više desetljeća nije uspostavio pravedan sustav ocjenjivanja učenika, opravdana je ogromna sumnja da će se procjenjivanje odraslih u javnim službama ikad učiniti pravednim, što otvara širok front za rezolutan otpor i nezaustavljivu pobunu. Nije prihvaćen Ovom Uredbom uređuje se postupak i kriteriji za ocjenjivanje državnih službenika i namještenika te se ne odnosi na zaposlene u javnim službama, pa tako ni na učitelje u školama (jer oni nisu državni službenici). Stoga prijedlog da se kod ocjenjivanja uzme u obzir kriterij broja učenika u školi nije primjenjiv na ocjenjivanje u državnoj službi.
46 TIHANA JOSIĆ UREDBU O OCJENJIVANJU UČINKOVITOSTI RADA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA Poštovani, Vaš prijedlog da samo 5% djelatnika može biti ocijenjeno ocjenom izvrstan smatram neprihvatljivim. To je isto kao da kažete kako u razredu samo 5% učenika može imati ocjenu odličan. Smatram da takvim načinom ne treba ograničiti broj izvrsno ocijenjenih djelatnika jer ipak je zasigurno više od 5% izvrsnih radnika u svakoj školi. Nije prihvaćen Ograničenje broja najviših ocjena te Odbor za preispitivanje prijedloga ocjena propisani su Zakonom o plaćama u državnoj službi i javnim službama, a ne ovom Uredbom te je stoga komentar u tom dijelu bespredmetan. S obzirom da se u komentaru spominju zaposlenici u školama, koji nisu državni službenici, skreće se pozornost da se na njih ne primjenjuju odredbe ove Uredbe.
47 DRAGAN ROKSANDIĆ UREDBU O OCJENJIVANJU UČINKOVITOSTI RADA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA Poštovani, ovakav sustav ocjenjivanja nije primjenjiv na obrazovanje, razloga ima više . Da bi se ocijenio rad učitelja trebalo bi ga neposredno kontrolirati, a to je moguće jedino dolaskom na njegove sate, uzimajući u obzir općenito okruženje u tih 45 min. što provede s djecom. Rezultate rada kroz prosječan uspjeh učenika u njegovom predmetu, natjecanja na kojima je sudjelovao s učenicima, nemoguće je primjeniti za sve obrazovne djelatnike jer jednostavno nisu svi u istom položaju, odnosno ovise o broju učenika u razredu, kvaliteti učenika kojima raspolažu, okruženju, zajednici, podneblju. Svi ti čimbenici utječu na rezultate rada. Opremljenost obrazovnih ustanova, mogućnosti koje pojedini osnivači pružaju, mogućnosti roditelja također ulaze u sferu obrazovanja i kvalitete izvedbe i rezultata. Jednostavno takve kriterije da bi pošteno odgovarali svakom nastavniku za svaki razredni odjel u kojem predaje nemoguće je izraditi. Općeniti kriteriji jednostavno nisu primjenjivi u obrazovanju, a svakako nisu pošteni prema svakom obrazovnom djelatniku. U povjerenstvu sigurno za svaku obrazovnu instituciju neće sjediti čovjek iz svake pojedine struke da bi mogao kvalitetno ocijeniti rad svojeg stručnog kolege pa će i to povjerenstvo biti nestručno u ocjenjivanju. Uglavnom, ovakav prijedlog u potpunosti je neprimjenjiv za obrazovanje. U obrazovanju su potrebne korjenite promjene od dna do vrha. Nije prihvaćen Prijedlog ove uredbe odnosi se na državne službenike i namještenike i ne odnosi se na zaposlene u javnim službama (pa tako ni na zaposlene u sustavu obrazovanja). Stoga je izneseni komentar na ovu Uredbu bespredmetan.
48 MIHAELA KEMENOVIĆ UREDBU O OCJENJIVANJU UČINKOVITOSTI RADA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA Kako predstoji period u kojem će se unutar službi državne uprave ocjenjivati rad državnih službenika od strane im neposredno nadređenih državnih službenika treba se osvrnuti na važeći Zakon o državnim službenicima (NN 155/23, 85/24) i Uredbu o postupku i kriterijima ocjenjivanja državnih službenika (NN 133/2011). Zakon i uredba pisani su „paušalno“ tj. mjere ocjenjivanja su poopćene na razini svih državnih ustanova bez jasno postavljenih kriterija za pojedino radno mjesto određenog državnog poslodavca. Ovim postupkom u izuzetno neugodan položaj dovodi se ocjenjivač odnosno neposredno nadređeni. Također ako je ocjenjeni djelatnik ocjenjen ocjenom na koju se on žali, ispada da samo njegov neposredno nadređeni može promijeniti tu ocjenu, pa kome se onda žaliti. Dolazimo do situacije “kadija te tuži kadija te sudi“. Postoji mogućnost utjecati od strane hijerarhijski nadređenih djelatnika na ocjenjivača jer ga upravo isti ocjenjuje pa ocjena ne mora biti viđenje prvo nadređenog već onog iznad njega. Ako nije kvalitetno provedena sistematizacija radnih mjesta ocjena “izuzetan“ stvarno nema smisla jer nemate gdje napredovati, sva mjesta su popunjena. Neophodno je postaviti jasne kriterije načina primanja u službu što je preduvjet podizanja kvalitete djelatnika u državnim službama. I možda najvažniji dio, zašto je davanje ocjene isključivo privilegija nadređenih djelatnika, zašto podređeni službenici ne bi mogli ocijeniti nadređene (pa makar anonimno) kad znamo da u državnim službama imamo “podređene“ radnike s dugogodišnjim iskustvom koji vrlo kvalitetno mogu procijeniti sposobnosti svog “šefa“. Kako je i u uredbi naveden veliki broj pedagoških mjera zašto pedagogija nije uključena u polaganje državnog ispita. Spoznaja da je isključivo subjektivna procjena nadređenog službenika kriterij za ocjenu, jer objektivna ocjena izostaje uslijed ne propisanih jasnih kriterija i očekivanja poslodavca za pojedino radno mjesto određenog državnog poslodavca, dovodi odgovornog radnika do nezadovoljstva, frustriranosti i konačne ravnodušnosti spram obavljanja posla. Nije prihvaćen Zakonom o državnim službenicima propisan je postupak ocjenjivanja, između ostaloga, da prijedlog ocjene daje neposredno nadređeni službenik te da se prijedlog ocjene dostavlja na uvid službeniku koji može dati primjedbu na predloženu ocjenu. Prijedlog ocjene dostavlja se po hijerarhijskom redu svima koji su nadređeni državnom službeniku, zaključno s rukovodećim službenikom koji rukovodi najvišom hijerarhijskom jedinicom, a koji čelniku tijela daje konačni prijedlog ocjene. Odluku o ocjeni donosi čelnik tijela. Službeniku koji nije zadovoljan odlukom o ocjeni osigurana je pravna zaštita u skladu s općim propisima o radu (zahtjev za zaštitu prava i tužba sudu nadležnom za radne sporove). Neposredno nadređeni službenik je osoba koja svakodnevno prati rad službenika kojega ocjenjuje i stoga je neposredno nadređeni službenik najpozvaniji ocijeniti službenika i predložiti ocjenu. S ocjenom neposredno nadređenog ne mora se nužno složiti i najviše rangirani rukovodeći službenik, koji daje konačni prijedlog ocjene, a isti se može razlikovati od prijedloga ocjene neposredno nadređenog. Komentar da najviša ocjena nije motivirajuća za službenika koji ne može s tom ocjenom napredovati (jer nema odgovarajućeg radnog mjesta) ne odnosi se na prijedlog ove Uredbe, s obzirom da je zakonom, a ne Uredbom, propisan utjecaj ocjene na prava i obveze službenika. Zakonom nije propisano da nadređenog službenika ocjenjuju službenici ustrojstvene jedinice kojom rukovodi. Službenici ustrojstvene jedinice nemaju uvid u rad nadređenog službenika i ne mogu odlučivati o ocjeni učinkovitosti rada nadređenog službenika. Sukladno Zakonu ovom Uredbom uređuju se kriteriji za ocjenjivanje rada državnih službenika, a ne metodologija procjene učinkovitosti rada prema pojedinom kriteriju. U Uredbi je uz svaki kriterij opisano na što se isti odnosi.
49 ADRIANA PERMAN UREDBU O OCJENJIVANJU UČINKOVITOSTI RADA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA Dakle, sa svim ovim mišljenjima dolje se u potpunosti slažem. Dugi niz godina radim kao državni službenik i nikad nisam vidjela smisao ocjenjivanja. Dapače bio je demoralizirajući, jer se sve svodi na sviđaš mi se i ne sviđaš. Potrebno je ukinuti ocjenjivanje učinkovitosti rada državnih službenika. Kao što su kolege napisale Uredba se ne može primijeniti, jer mi nemamo uređen sustav u kojoj bi ona bila za primjenu....Naše su plaće i dalje male. Nije prihvaćen Komentar je općenite naravi i ne odnosi se na konkretne odredbe ove Uredbe. Ocjenjivanje državnih službenika propisano je Zakonom o državnim službenicima i Zakonom o plaćama u državnoj službi i javnim službama.
50 VINKA DE MICHELI-VITTURI UREDBU O OCJENJIVANJU UČINKOVITOSTI RADA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA Ovaj prijedlog uredbe o ocjenjivanju učinkovitosti rada državnih službenika je neodrživ iz razloga što sve državne službe ne možemo promatrati jednako tj. unificirano jer su svojim opsegom poslova potpuno različite. Ograničenja u u promicanju na plaći na način da samo 5% službenika može biti ocjenjeno s ocjenom izvrstan i 15% s ocjenom izrazito uspješan izašlo se u susret samo rukovodećem kadru. Uzmimo za primjer sustav pravosuđa. Među tih 5% i 15% službenika na jednom sudu će bit npr. ravnatelj sudske uprave, upravitelj/ica sudske uprave, voditelji pisarnica te sudski savjetnici čime su svi službenici odmah stavljeni u nepovoljni položaj i teško će do promicanja u plaći jer će biti ocjenjeni trojkom odnosno ocjenom uspješan. Kada matematički ovo pogledamo ispada da će "prosječan"( moram napisati prosječan jer ih Vi koji ste ovo sastavljali očito smatrate takvima) službenik tek nakon 6 godina moći dobiti povećanje od 3% plaće, a ono najveće od 30 % neće niti doživjeti. Ovakav način ocjenjivanja nije nimalo poticajan za službenike i njihov rad već je izrazito demotvirajući. Kako službenike ocjenjuje njihov nadređeni bilo bi dobro da ti isti službenici ocjenjuju njega, a ne čelnik tijela jer realno više su oni upoznati s njegovim radom, metodama, međusobnom komunikacijom dok čelnik tijela ima povratnu informaciju samo od strane nadređenog službenika. Ta informacija je zapravo jednosmjerna s obzirom da se nikada ne pita službenika da li je zadovoljan radom svog nadređenog. Ima primjera gdje su službenici čak i kompetentniji u nekim segmentima od svojih nadređenih, a to nema veze sa stručnom spremom. Što se tiče kriterija za ocjenjivanje rada državnih službenika zanima me kojom metodologijom ćete ocjenjivati posebni kriterij kao što su stupanj kreativnosti i inovativnosti? Ovaj kriterij bi se trebao odnositi na rukovodeće službenike. Nije prihvaćen Zakonom o državnim službenicima propisan je postupak ocjenjivanja, između ostaloga, da prijedlog ocjene daje neposredno nadređeni službenik. Zakonom nije propisano da nadređenog službenika ocjenjuju službenici ustrojstvene jedinice kojom rukovodi, jer oni nemaju uvid u rad nadređenog službenika niti mogu procjenjivati njegovu učinkovitost rada. Ograničenja postotka ocjena "naročito uspješan" i "izvrstan" propisana su Zakonom o plaćama u državnoj službi i javnim službama te se njima osigurava održivost sustava ocjenjivanja i dodatka za učinkovitost rada. Sukladno Zakonu, ovom Uredbom uređuju se kriteriji za ocjenjivanje rada državnih službenika, a ovisno o konkretnom državnom tijelu i specifičnostima radnih mjesta i poslova, rukovodeći službenici će u postupku ocjenjivanja odrediti metodologiju procjene vrednovanja rada državnih službenika prema propisanim kriterijima. U obrascu Izvješća o učinkovitosti rada, koji je sastavni dio Uredbe, u Listu 4., za svaki kriterij vrednovanja definirano je na što se isti odnosi.
51 INES MIŠETIĆ LAŠIĆ UREDBU O OCJENJIVANJU UČINKOVITOSTI RADA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA Poštovani, mišljenja sam da se ista uredba ne može primijeniti na sve državne javne službe jer je potpuno drugačija struktura poslovanja i rad državnih službenika. Suci,liječnici,medicinsko osoblje,nastavnici,policija, ..svi imaju specifična radna mjesta i zbilja je potrebno donijeti dokument detaljno razrađen za svaku struku. Također ocjenjivanje državnih službenika nikako ne bi smjeli provoditi nadređene osobe pogotovo u sustavima gdje zapošljavanje provodi ta istia nadređena osoba i gdje sistem zašošljavanja nije 100% transparentan. Ocjenjivanje državnih službenika bi trebali provoditi isključivo klijenti,odnosno korisnici njihovih usluga. Lijep pozdrav Nije prihvaćen Ova Uredba odnosi se na ocjenjivanje državnih službenika, a ne na suce, liječnike, medicinsko osoblje, nastavnike i dr. zaposlenike u javnim službama. Zakonom o državnim službenicima propisan je postupak ocjenjivanja, između ostaloga, da prijedlog ocjene daje neposredno nadređeni službenik koji prati rad službenika tijekom godine (ima uvid u rad i učinkovitost službenika). Napominje se da zapošljavanje u državnoj službi ne provodi nadređena osoba, kako se navodi u komentaru, nego Komisija za provedbu javnog natječaja, a od 1. studenoga 2024. godine zapošljavanje će se provoditi putem Centraliziranog sustava za zapošljavanje. Zakonom o državnim službenicima i Zakonom o plaćama u državnoj službi i javnim službama propisano je da odluku o ocjeni donosi čelnik tijela, na prijedlog nadređenog službenika, te nije propisano da će ocjenjivanje državnih službenika provoditi klijenti odnosno korisnici njihovih usluga, kako se predlaže u komentaru.
52 MARJANA BOTIĆ UREDBU O OCJENJIVANJU UČINKOVITOSTI RADA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA Smatram kako je namjera donošenje ove uredbe promašena u pogledu posizanja dobrobiti za društvo ili postizanja bolje učinkovitost rada javnih i državnih djelatnika ili postizanja ključnih ciljeva rada ustanova, ako bi to bio cilj donošenja ove uredbe, budući je kao takav ostao gotovo nenaznačen i nejasan u tekstu prijedloga Uredbe, pa se kao takav (nedefiniran) ni ne može postići. Ovakvim prijedlogom Uredba koja bi trebala definirati bar način ocjenjivanja rada javnih i državnih službenika ne daje jasne i definirane načine i kriterije ocjenjivanja nego jedino uvodi preveliku zbrku i dodatne obračune, a u pre kratkom vremenskom periodu od jedne godine (čak je i tu promašena za dio ustanova jer ne definira mogućnost ocjenjivanja unutar jedne akademske godine recimo), što bi dovelo do potrebe dodatnog administriranja potpuno nejasnih procedura iz prijedloga Uredbe. Smatram kako je vrlo moguće skriveni cilj uvođenja ocjenjivanja stvaranje sustava kontrole i podčinjavanja u ustanovama kako bi se spriječilo kritičko i kreativno razmišljanje i slobodan rad sukladno dosadašnjim pravilnicima i postignutim društvenim normama. Jer ako bi Uredbom doista željela postići bolja produktivnost rada javnih i državnih službenika i posljedično pravednije nagrađivanje, onda su se prvo trebali stvorili uvjeti za zajedničko kreiranje ključnih zadataka i ciljeva ustanova, njihovo povjeravanje i na kraju zajedničko ocjenjivanje kako je svatko izvršio povjerene mu dijelove ključnih zadataka i vrijednosti postignutih rezultata, na principu dvosmjernog reciprociteta u ocjenjivanju na način da zaposleni djelatnici mogu ravnopravno ocijeniti/vrednovati rad vodstva svojih ustanova, jednako kao i vodstvo njihov rad. Smatram kako je ovakav prijedlog Uredbe potpuno propustio postići uvjete pravednog i zakonitog ocjenjivanja rada i nagrađivanja čelnika ustanova kao najodgovornijih za dobrobit istih i stoga je manjkav i polovičan. Pritom naglašavam kako bi i u samom ocjenjivanju i ukupna ocjena svih djelatnika rada vodstva u ostvarivanju ciljeva vjerojatno bila poštenija i transparentnija jer bi se radilo o nekoj medijalnoj ocjeni na osnovi ocjena većeg broja osoba, a nasuprot tome ovakvom Uredbom se predlaže jednosmjerno ocjenjivanje gdje bi jedna osoba, po nedefiniranim kriterijima i bez jasno definiranih ciljeva koji se žele postići ocjenjivanjem, dakle prilično proizvoljno i shodno osobnim preferencijama ocjenjivala podređene službenike/djelatnike koji tako postaju podčinjen objekt, a ne ravnopravni subjekt postizanja ključnih ciljeva ustanova na kojima rade. Dodatno u uvjetima kada se mnogi ministri, čelnici ustanova, rektori, ravnatelji… nalaze pod sumnjama ili optužbama za protuzakonito djelovanje i jedino ih opći nerad pravosudnog sustava spašavao od osuda i odsluženja zatvorskih kazni, suludo je dozvoliti da takvi ocjenjuju djelatnike koji se mogu recimo naći na udaru osvete ili osobne netrpeljivosti u slučajevima dok kritiziraju ili se protive nekim djelatnostima za koje se kasnije stvarno ispostavi kako su bile protuzakonite ili recimo samo neetične, nepotrebne ili neprimjerene. Općenito ovakav prijedlog Uredbe je neetičan, vjerojatno protuustavan, a budući utječe na prava iz Zakona o radu i drugih pozitivnih propisa i sklopljenih ugovora, na način koji je zbog nedefiniranih i provizornih rješenja prijedloga Uredbe nemoguće ocijeniti, smatram kako se ovakva Uredba hitno mora povući iz procedure i uvesti zakonit način nagrađivanja iznadprosječnih i poticanja ispodprosječnih na bolje radne rezultate, ali uvijek u skladu sa načelima ravnopravnosti, odgovornosti i slobode. Nije prihvaćen Komentar je općenite naravi i ne odnosi se na konkretne odredbe ove Uredbe. S obzirom da se u komentaru spominju ravnatelji ustanova, napominje se da se ovom Uredbom uređuje postupak i kriteriji ocjenjivanja državnih službenika i namještenika, a ne ocjenjivanje zaposlenika u javnim službama. Razdoblje za koje se provodi ocjenjivanje propisano je zakonom te se ne može drukčije odrediti ovom Uredbom. Također zakonom je propisano ocjenjivanje učinkovitosti rada pojedinih službenika te nema zakonske osnove da bi se Uredbom propisala medijalna ocjena za službenike s obzirom na ostvarenje ciljeva organizacije (ustanove /državnog tijela). Sukladno zakonu, ovom Uredbom propisani su kriteriji za ocjenjivanje i definirano na što se isti odnose te način njihovog vrednovanja. Ponderiranje bodova po pojedinim grupama kriterija (propisivanje koeficijenta / pondera za svaku grupu kriterija iz ove Uredbe) označava važnost određene grupe kriterija odnosno njen udio u ukupnoj ocjeni, jer nije svaka grupa kriterija jednako važna (npr. važniji su opći kriteriji nego posebni i rukovodeći kriteriji te će biti od većeg utjecaja na ocjenu). U normativnom dijelu Uredbe opisan je način utvrđivanja nominalnih i ponderiranih bodova te dodatna pravila kod ocjenjivanja, koji mogu djelovati komplicirano za primjenu. Međutim, uz Uredbu je pripremljen i obrazac Izvješća o učinkovitosti rada (koji se koristi prilikom ocjenjivanja) u Excel formatu, koji je uz Uredbu dostupan i na portalu e-Savjetovanja, a u kojem je omogućen automatski unos podataka te zbrajanje nominalnih bodova i utvrđivanje ponderiranih bodova koji su temelj za predlaganje ocjene učinkovitosti rada državnog službenika. Prema ovoj Uredbi, tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose dužno je u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ove Uredbe na svojim mrežnim stranicama objaviti obrazac Izvješća o učinkovitosti rada u Excel formatu, koji će znatno pojednostaviti način utvrđivanja ocjena državnih službenika. Nadalje, planira se tijekom 2025. i 2026. godine prelazak na digitalni postupak ocjenjivanja, a aplikacija će sadržavati podatke iz navedenog obrasca i omogućiti automatski unos podataka te zbrajanje nominalnih bodova i utvrđivanje ponderiranih bodova koji su temelj za predlaganje ocjene učinkovitosti rada državnog službenika. U komentaru se navodi da državni službenici nisu "podčinjeni subjekt" u postupku ocjenjivanja, jer im se omogućava sudjelovanje u različitim fazama ocjenjivanja (u polugodišnjoj i završnoj kontroli te putem davanja primjedbe na prijedlog ocjene). Navod u komentaru da je prijedlog Uredbe "neetičan, vjerojatno protustavan" je paušalan te nema razloga za takvu tvrdnju. Stoga nije prihvatljiv prijedlog iz komentara: "kako se ovakva Uredba hitno mora povući iz procedure i uvesti zakonit način nagrađivanja iznadprosječnih i poticanja ispodprosječnih na bolje radne rezultate, ali uvijek u skladu sa načelima ravnopravnosti, odgovornosti i slobode". Prijedlog uredbe je u skladu sa zakonom te nema razloga za povlačenje iz procedure.
53 MARIJA RATTINGER UREDBU O OCJENJIVANJU UČINKOVITOSTI RADA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA Potrebno voditi brigu o načinu rada državnih i javnih službenika. No, ova Uredba nudi univerzalni recept kontrole koji je potpuno neprimjenjiv na sve vrste poslova u javnim i državnim službama. Sama radna mjesta se jako razlikuju po svojim specifičnostima da ovakav nacrt ocjenjivanja, koji je nedorečen i nespecificiran za pojedina radna mjesta daje puno mogućnosti manipulacije pri ocjenjivanju. Zanimljivo bi bilo vidjeti ocjenjivanje nastavnika matematike i fizike u školama. Kako god da rade ne smiju dobiti ocjenu "ne zadovoljava" jer ih nema tko zamijeniti. Osim toga, ako se već ocjenjuje, ne bi trebalo postojati ograničavanje broja djelatnika ocijenjenih najvišim ocjenama, a kad je već stavljeno ograničenje onda bi se trebalo bolje nagraditi. Trebalo bi jasnije odrediti kako se biraju povjerenstva, prema kojim kriterijima. Nije prihvaćen Prijedlog uredbe ne odnosi se na zaposlene u javnim službama (pa tako ni na nastavnike u školama) već su propisani kriteriji za ocjenjivanje državnih službenika i namještenika. Ograničenje broja najviših ocjena propisano je Zakonom o plaćama u državnoj službi i javnim službama, a ne ovom Uredbom.
54 DOLORES POPIJAČ UREDBU O OCJENJIVANJU UČINKOVITOSTI RADA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA Smatram da je Uredba netransparentna i da ima puno nepravilnosti. Ocjenjivanje javnih, državnih službenika nije moguć jer sam sustav javne uprave nije sređen. Krenimo od toga da tko si je dobar s nekime taj će dobiti ocjenu izvrstan, a netko tko mu ne sjeda il mu se ne sviđa dobit će lošu ocjenu. Stoga, ionako fali i službenika i namještenika, mnogi daju otkaze sami i prebacuju se na bolja radna mjesta... Tko će onda biti zaposlen na tim radnim mjestima? Lp Nije prihvaćen Komentar je općenite naravi i ne odnosi se na konkretne odredbe ove Uredbe. Uredbom su propisani kriteriji za ocjenjivanje državnih službenika te način njihovog vrednovanja, čime se osiguravaju uvjeti za objektivno i pravedno ocjenjivanje.
55 ANITA PAHLJINA UREDBU O OCJENJIVANJU UČINKOVITOSTI RADA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA Ocjenjivanje učinkovitosti rada državnih službenika ne može biti jedinstveno za baš sve državne službenike. Mogu li se usporediti i prema istim kriterijima vrednovati rad sa strankama koji traje najviše 30 minuta i rad nastavnika sa strankama (učenicima) koji traje između 1 i 8 godina? U kojem će se trenutku vrednovati taj rad nastavnika? Hoće li se uzeti u obzir samo zaključne ocjene pa će se posao nastavnika svesti na sviđanje i ulizivanje učenicima, roditeljima i ravnatelju? Ili će se u obzir uzeti cijelo školovanje učenika? Hoće li se u obzir uzeti i rezultati državne mature? U nekim školama već se zna koji su "izvrsni" i "učinkoviti" nastavnici. Nije prihvaćen Prijedlog uredbe ne odnosi se na zaposlene u javnim službama pa tako ni na nastavnike i ravnatelje u školama. Ovom Uredbom propisan je postupak ocjenjivanja i kriteriji za ocjenjivanje državnih službenika i namještenika. Za vrednovanje rada sa strankama predviđen je posebni kriterij "Sposobnost suradnje".
56 MARIO MARKOVIĆ UREDBU O OCJENJIVANJU UČINKOVITOSTI RADA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA Ovaj Nacrt prijedloga Uredbe o ocjenjivanju učinkovitosti rada državnih službenika ima nekoliko nedostataka: - Postupak ocjenjivanja je vrlo složen, s mnogo faza i obrazaca koje treba popuniti što će dovesti do povećane birokracije, odnosno administrativnog opterećenja za nadređene službenike. - Iako su definirani kriteriji za ocjenjivanje, velika je mogućnost subjektivnosti u ocjenjivanju od strane nadređenih službenika što će dovesti do nepravednih ocjena i nezadovoljstva među državnim službenicima. - Iako su navedeni kriteriji, nedostaju jasne smjernice kako ih primijeniti u praksi što će dovesti do različitih interpretacija i neujednačenosti u ocjenjivanju. - Ovakav sustav ocjenjivanja je demotivirajući za službenike koji će dobiti niske ocjene, a naročito ako ne postoji jasna povratna informacija i podrška za poboljšanje njihovog rada. - Ovaj Nacrt stavlja prevelik naglasak na kvantitativne mjere učinkovitosti, a zanemaruje kvalitativne aspekte rada državnih službenika, kao što su kreativnost, inovativnost i timski rad i sl. - Rokovi za popunjavanje obrazaca i provođenje ocjenjivanja su prekratki, što će dovesti do površnog ocjenjivanja i nedostatka temeljitosti u procesu ocjenjivanja. - Iako je predviđena mogućnost digitalnog ocjenjivanja, moguće je otežano provođenje ovakvog sustava ocjenjivanja, jer je pitanje postoji li adekvatna tehnička podrška i obuka? Prijedlog: razmotriti prilagodbe i poboljšanja prije konačnog donošenja ove Uredbe. Nije prihvaćen Opisani postupak ocjenjivanja djeluje složeno, ali korištenjem pripremljenog obrasca - Izvješće o učinkovitosti rada u Excel formatu, koji će biti objavljen na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije u skladu s člankom 23. Uredbe, postupak ocjenjivanja će biti jednostavan, jer obrazac u Excel formatu omogućuje unos podataka uz upozoravajuće poruke kada se propusti unijeti neki podataka, te automatsko zbrajanje nominalnih bodova i utvrđivanje ponderiranih bodova koji su temelj za predlaganje ocjene učinkovitosti rada državnog službenika (navedeni format obrasca na e-Savjetovanju je dostupan u mapi Ostali dokumenti). U Prijedlogu uredbe propisani su kriteriji za ocjenjivanje koji uključuju provjeru kvalitete rada službenika, pored broja predmeta koje je službenik odradio. Dijelovi obrasca o učinkovitosti rada popunjavaju se tijekom godine (polugodišnja kontrola učinkovitosti rada), a na kraju godine provodi se završna kontrola učinkovitosti rada. U svim fazama ocjenjivanja uključen je državni službenik kojeg se ocjenjuje (prijedlog ocjene daje se na uvid službeniku, službenik može staviti primjedbu na prijedlog ocjene, primjedbu neposredno nadređeni službenik razmatra zajedno s državnim službenikom i dr.). Kreativnost i inovativnost su prepoznati kao važan kriterij u ocjeni učinkovitosti rada službenika te su zbog toga i navedeni kao poseban kriterij. Timski rad je također prepoznat kao bitan kriterij za ocjenjivanje te je stoga uključen u kriterij "Sposobnost suradnje".
57 BOJAN KLAPČIĆ UREDBU O OCJENJIVANJU UČINKOVITOSTI RADA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA Uredba je potpuno neupotrebljiva jer već sada su državni službenici isto plaćeni za različito radno opterećenje. Učitelj u maloj seoskoj školi s malim brojem učenika ima istu plaću kao i učitelj u školi od preko 500 učenika, s mnogo više obveza i odgovornosti. Kada se veće radno opterećenje bude više plaćalo, tek tada može ići nagrađivanje. Nije prihvaćen Prijedlog uredbe ne odnosi se na zaposlene u javnim službama (pa tako niti na učitelje u školama) nego isključivo na državne službenike i namještenike. Kriterij broja učenika u školi nije primjenjiv u državnoj službi.
58 SANDRA MAGLOV UREDBU O OCJENJIVANJU UČINKOVITOSTI RADA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA Poštovani, na osnovi kojih sakupljenih podataka je Vlada Republike Hrvatske ustanovila potrebu za ocijenjivanjem učinkovitosti rada državnih službenika, u kojem razdoblju su isti sakupljeni i s kojom prvobitnom namjerom te da li su isti bili obaviješteni o sakupljanju tih podataka? Sandra Maglov Nije prihvaćen Donošenje ove Uredbe predviđeno je odredbama Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama, dok je ocjenjivanje kao mjera predviđeno u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti (Novi modeli plaća i rada u državnoj službi i javnim službama, ulaganje C2.2. R2 I1- Unaprjeđenje sustava plaća u državnoj upravi i javnim službama, sustava HRM-a i COP-a). U izradi Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama, kao i u provedbi cijelog projekta reforme sustava plaća (a donošenje ove Uredbe je sastavni dio te reforme) sudjelovala su tijela državne uprave te su se stručne skupine opredijelile za sustav ocjenjivanja i nagrađivanja službenika i namještenika temeljem ocjene učinkovitosti rada.