Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST  , Članak 18. Vezano uz predloženi članak 90.f.stavak 2. članovi Udruženja računovođa HGK smatraju kako je trenutak ulaska u sustav PDV-a vrlo nepraktično primjenjivati od određenog dana u mjesecu jer sam prijelaz za sobom povlači i mnoge druge radnje poput obveze izdavanja i fiskalizacije e-računa, prijave u sustav putem propisanih obrazaca, prilagodbe softvera i sl. S obzirom da se radi o aktivnostima koje uobičajeno padaju na teret računovodstva, smatraju da je potrebno ostaviti razumni rok od nekoliko radnih dana da se navedeno uskladi i pripremi za ulazak u sustav PDV-a. Nije prihvaćen Zakon o porezu na dodanu vrijednost u dijelu primjene posebnog postupka oporezivanja za male porezne obveznike usklađuje se s odredbama Direktive Vijeća (EU) 2020/285 od 18. veljače 2020. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost u pogledu posebne odredbe za mala poduzeća i Uredbe (EU) br. 904/2010 u pogledu administrativne suradnje i razmjene informacija u svrhe praćenja ispravne primjene posebne odredbe za mala poduzeća. S tim u vezi detaljne odredbe o upisu u registar obveznika PDV-a bit će propisane Pravilnikom o PDV-u.
2 HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST  , Članak 18. Uz članak 18. Ssukladno novom prijedlogu članka 90.b, predlažemo brisati obvezu tuzemnim poreznim obveznicima za mjesečnu obvezu predaje PDV obrasca, ako ostvaruju promet sa EU (čl. 84.). Dakle, osloboditi mogućnost tuzemnim obveznicima koji u prethodnoj kalendarskoj godini imaju isporuke manje od 110.000 EUR da mogu biti tromjesečni obveznici bez obzira što posluju sa EU. Predloženi novi članak 90.f molimo dopuniti i definirati „trenutak kada je prijeđen prag“. Može se pretpostaviti da je to trenutak kada je izdan račun, s obzirom da se radi o isporukama, ali radi pravne sigurnsoti taj bi trenutak trebao biti propisan. Nadalje, postavlja se pitanje što znači „od trenutka“? Npr. račun kojim se prešao prag za npr. 100 eura, da li će taj raču bitzi djelomično sa PDV-om, a djelomično bez? Ili je idući račun obvezno ispostaviti s iskazanim PDV-om? Kako prijaviti obvezu poreznoj upravi i da sve funkcionira već taj dan u kojem će se izdati možda još dva računa prije nego se shvati da je prijeđen prag.? Novi članak 90.h Molimo pojašnejnje da li ovaj članak znači kako dobrovoljni ulazak u sustav PDV-a više ne strava obvezu ostanka u sustavu PDV-a kroz tri godine već samo jednu? Ili dvije. Ako se radi o skraćivanju obveze, takvu promjenu pohvaljujemo. Nije prihvaćen Člankom 18. Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, u osnovi se preuzimaju odredbe Direktive Vijeća (EU) 2020/285 od 18. veljače 2020. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost u pogledu posebne odredbe za mala poduzeća i Uredbe (EU) br. 904/2010 u pogledu administrativne suradnje i razmjene informacija u svrhe praćenja ispravne primjene posebne odredbe za mala poduzeća. Tako se novo dodani članak 90.b odnosi na obvezu podnošenja tromjesečnog izvješća za tuzemne porezne obveznike koji će primjenjivati posebni postupak oporezivanja za male porezne obveznike u drugim državama članicama. Članak 84. stavak 3. Zakona o porezu na dodanu vrijednost propisuje da je razdoblje oporezivanja od prvog do posljednjeg dana u mjesecu za porezne obveznike koji su upisani u registar obveznika PDV-a i obavljaju transakcije unutar EU. S tim u vezi napominje se da porezni obveznici koji obavljaju transakcije s poreznim obveznicima iz drugih država članica imaju obvezu podnošenja Zbirne prijave te Prijave za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica Europske unije koje se podnose za mjesec, a ne tromjesečje, te iz navedenog proizlazi i obveza podnošenja prijave PDV-a za mjesečno razdoblje oporezivanja. Vezano uz novo dodani članak 90.f i definiciju „trenutak kada je prijeđen prag“ napominjemo da će detaljne odredbe o upisu u registar obveznika PDV-a biti propisane Pravilnikom o PDV-u U pogledu novo dodanog članka 90.f napominjemo da isti propisuje da porezni obveznik može od Porezne uprave zatražiti da se na njega primjenjuje redovni postupak oporezivanja PDV-om koji je obvezan primjenjivati u tekućoj i sljedećoj kalendarskoj godini.
3 ESTER JURINOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST  , Članak 18. U ime Udruženja obrtnika Pula predlažemo podizanje praga za obvezni ulazak u sustav PDV-a odnosno povećanje iznosa godišnjih isporuka od 50.000,00 eura na najmanje 60.000,00 eura. Nije prihvaćen Prag za upis u registar obveznika PDV-a predstavlja granicu prihvatljivog administrativnog opterećenja. Obzirom da je u razdoblju od 2018. do 2024. zabilježena kumulativna stopa inflacije od 23,7%, povećanje praga s 40.000,00 eura na 50.000,00 eura je povećanje od 25% što ujedno pokazuje da povećanje praga prati kumulativnu stopu inflacije.
4 TAMARA KATARAJN PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST  , Članak 18. Umjesto predloženog definiranja obveze ulaska u sustav PDV-a od određenog dana u mjesecu, predlaže se uvođenje prijelaznog razdoblja od 8 radnih dana tijekom kojih bi obveznik imao mogućnost prilagodbe i izvršenja svih potrebnih radnji povezanih s prijelazom u sustav PDV-a. Obrazloženje: Ulazak u sustav PDV-a povlači za sobom niz tehničkih i administrativnih obveza, uključujući uključivanje u razmjenu tj. izdavanje i fiskalizaciju e-računa, prijavu u sustav putem propisanih obrazaca, prilagodbu računovodstvenog softvera, cijena i sl. Ove obveze u najvećoj mjeri padaju na teret računovodstvenih odjela, zbog čega je neophodno ostaviti razuman rok za njihovo provođenje. Predloženi rok od 8 radnih dana omogućio bi da se sve potrebne prilagodbe i usklađivanja provedu pravovremeno, bez opterećenja za obveznika i računovodstvo. Time bi se osigurao učinkovitiji i pravičniji prijelaz u sustav PDV-a, uz smanjenje operativnih poteškoća. Nije prihvaćen Zakon o porezu na dodanu vrijednost u dijelu primjene posebnog postupka oporezivanja za male porezne obveznike usklađuje se s odredbama Direktive Vijeća (EU) 2020/285 od 18. veljače 2020. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost u pogledu posebne odredbe za mala poduzeća i Uredbe (EU) br. 904/2010 u pogledu administrativne suradnje i razmjene informacija u svrhe praćenja ispravne primjene posebne odredbe za mala poduzeća. S tim u vezi detaljne odredbe o upisu u registar obveznika PDV-a bit će propisane Pravilnikom o PDV-u.
5 SANJA KOŠTA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST  , Članak 18. Članak 18., vezano za čl.90.f.st.2 (Oslobođenje iz članka 90. stavka 1. ovoga Zakona prestaje se primjenjivati od trenutka kada je prijeđen prag iz tog stavka), što to točno znači? Oslobođenje će se prestati primjenjivati od sljedećeg izdanog računa, od idućeg dana....? Ovo će u praksi biti teško izvedivo: treba odraditi prijavu u sustav pdv-a, prilagoditi softver, izdavanje i fiskalizacija e-računa i sl., te je potrebno ostaviti neki razumni rok za prilagodbu za ulazak u sustav pdv-a. Nije prihvaćen Zakon o porezu na dodanu vrijednost u dijelu primjene posebnog postupka oporezivanja za male porezne obveznike usklađuje se s odredbama Direktive Vijeća (EU) 2020/285 od 18. veljače 2020. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost u pogledu posebne odredbe za mala poduzeća i Uredbe (EU) br. 904/2010 u pogledu administrativne suradnje i razmjene informacija u svrhe praćenja ispravne primjene posebne odredbe za mala poduzeća. S tim u vezi detaljne odredbe o upisu u registar obveznika PDV-a bit će propisane Pravilnikom o PDV-u.
6 BOŽICA IŠTVANIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST  , Članak 18. Članak 18 (članak 90.f st.4) Trebalo bi definirati u kojem točno trenutku prestaje primjena oslobođenja. Vrlo nepraktično primjenjivati od određenog dana u mjesecu jer sam prijelaz za sobom povlači i mnoge druge radnje poput obveze izdavanja i fiskalizacije e-računa, prijave u sustav putem propisanih obrazaca, prilagodbe softvera i sl. Ovo su sve radnje koje uobičajeno padaju na teret računovodstva pa je potrebno ostaviti razumni rok od nekoliko radnih dana da se navedeno uskladi i pripremi za ulazak u sustav PDV-a. Nije prihvaćen Zakon o porezu na dodanu vrijednost u dijelu primjene posebnog postupka oporezivanja za male porezne obveznike usklađuje se s odredbama Direktive Vijeća (EU) 2020/285 od 18. veljače 2020. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost u pogledu posebne odredbe za mala poduzeća i Uredbe (EU) br. 904/2010 u pogledu administrativne suradnje i razmjene informacija u svrhe praćenja ispravne primjene posebne odredbe za mala poduzeća. S tim u vezi detaljne odredbe o upisu u registar obveznika PDV-a bit će propisane Pravilnikom o PDV-u.
7 ANTONIJA ROZALIJA KALEMBER PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST  , Članak 18. "(2) Oslobođenje iz članka 90. stavka 1. ovoga Zakona prestaje se primjenjivati od trenutka kada je prijeđen prag iz tog stavka." Trebalo bi definirati u kojem točno trenutku prestaje primjena oslobođenja? Je li to npr. dan u kojem se prijeđe prag, izdani račun ili nešto treće? Nije prihvaćen Zakon o porezu na dodanu vrijednost u dijelu primjene posebnog postupka oporezivanja za male porezne obveznike usklađuje se s odredbama Direktive Vijeća (EU) 2020/285 od 18. veljače 2020. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost u pogledu posebne odredbe za mala poduzeća i Uredbe (EU) br. 904/2010 u pogledu administrativne suradnje i razmjene informacija u svrhe praćenja ispravne primjene posebne odredbe za mala poduzeća. S tim u vezi detaljne odredbe o upisu u registar obveznika PDV-a bit će propisane Pravilnikom o PDV-u.
8 IVANA ŠPOLJARIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST  , Članak 17. Od 1.1.2018 godine kada je povećan prag za ulazak u sustav PDV-a na 300.000,00 kn pa do danas osim inflacije koju spominjete, poduzetnicima su se povećali i drugi troškovi npr. minimalnu plaću ste od 1.1.2018 godine do 1.1.2025 godine o kojoj trenutno raspravljate da će biti 970,00 EUR povećali za čak 112,53% koju ne isplaćujete vi, već poduzetnici i to najčešće baš ovi mali kojima bi sa granicom za ulazak u sustav PDV-a ustvari trebali pomoći. Minimalni doprinosi koje poduzetnici trebaju plaćati od 1.1.2018 godine do sad nadolazeće 1.1.2025 godine povećat će se za 66% što je jednako tako teret poduzetnika. Prema izmjene zakona o porezu na dohodak u planu vam je i ukinuti olakšicu za mlaše od 30 godina što će isto pasti na teret poduzetnika. Uzimajući u obzir samo stopu inflacije za povećanje praga PDV-a je krnje i nikako ne prati ukupno povećanje svih troškova koje su pale na teret poduzetnika. Stoga bi granica za ulazak u sustav PDV-a trebala biti barem 80.000,00 EUR prvo kako bi nadoknadili malim poduzetnicima uzimajući u obzir povećanje svih troškova od 1.1.2018 do danas, a druga zato što se ova granica donosi za buduće razdoblje. Nije prihvaćen Prag za upis u registar obveznika PDV-a predstavlja granicu prihvatljivog administrativnog opterećenja. Obzirom da je u razdoblju od 2018. do 2024. zabilježena kumulativna stopa inflacije od 23,7%, povećanje praga s 40.000,00 eura na 50.000,00 eura je povećanje od 25% što ujedno pokazuje da povećanje praga prati kumulativnu stopu inflacije.
9 HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST  , Članak 17. Uz članak 17. Predlažemo izmijeniti odredbu stavka 1. na slijedeći način: „Porezni obveznik sa sjedištem, prebivalištem ili uobičajenim boravištem u tuzemstvu, čiji promet u prethodnoj godini u tuzemstvu nije bio veći od 60.000,00 eura, oslobođen je plaćanja PDV-a na isporuke dobara i suluga obavljene u tuzemstvu.“. Time se jasnije određuje pojam „nije bio veći“ – točnije određuje se razdoblje isporuke koje uvjetuje ulazak u sustav PDV-a. Dodatno, HOK predlaže povećanje praga na 60.000,00 eura, sukladno već ranije dostavljenim prijedlozima Ministarstvu financija, a temeljem sveprisutne inflacije. Nije prihvaćen Tekst odredbe nije moguće mijenjati jer je usklađen s relevantnom odredbom Direktive Vijeća (EU) 2020/285 od 18. veljače 2020. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost u pogledu posebne odredbe za mala poduzeća i Uredbe (EU) br. 904/2010 u pogledu administrativne suradnje i razmjene informacija u svrhe praćenja ispravne primjene posebne odredbe za mala poduzeća. Vezano uz povećanje praga, napominjemo da prag za upis u registar obveznika PDV-a predstavlja granicu prihvatljivog administrativnog opterećenja. Obzirom da je u razdoblju od 2018. do 2024. zabilježena kumulativna stopa inflacije od 23,7%, povećanje praga s 40.000,00 eura na 50.000,00 eura je povećanje od 25% što ujedno pokazuje da povećanje praga prati kumulativnu stopu inflacije.
10 OBRTNIČKA KOMORA ISTARSKE ŽUPANIJE UDRUŽENJE OBRTNIKA PULA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST  , Članak 17. Predlažemo podizanje praga za obvezni ulazak u sustav PDV-a odnosno povećanje iznosa godišnjih isporuka od 50.000,00 eura na najmanje 60.000,00 eura. Nije prihvaćen Prag za upis u registar obveznika PDV-a predstavlja granicu prihvatljivog administrativnog opterećenja. Obzirom da je u razdoblju od 2018. do 2024. zabilježena kumulativna stopa inflacije od 23,7%, povećanje praga s 40.000,00 eura na 50.000,00 eura je povećanje od 25% što ujedno pokazuje da povećanje praga prati kumulativnu stopu inflacije.
11 AMERIČKA GOSPODARSKA KOMORA U HRVATSKOJ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST  , Članak 17. AmCham pozdravlja predloženu izmjenu. Prag za obvezni ulazak u sustav PDV-a zadnji put je promijenjen 1. siječnja 2018. godine na iznos od 39.816,84 EUR (sa 230.000,00 HRK na 300.000,00 HRK). Neznatna promjena dogodila se u 2024. godini, kad je taj iznos zaokružen na 40.000,00 EUR. Stopa inflacije u razdoblju od siječnja 2018. do veljače 2024. godine (prema podacima Državnog zavoda za statistiku) iznosila je 26,6%. Zbog inflacije su poduzetnici morali povećati cijene svojih proizvoda i usluga kako bi kompenzirali povećane nabavne cijene pa sj time i dostizanje praga za ulazak u sustav PDV-a brže. Kako bi se osigurali isti uvjeti za poduzetnike, AmCham smatra da bi prag za ulazak u sustav PDV-a trebalo povećati na 50.000,00 EUR da bi se ublažilo učinke inflacije za poduzetnike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
12 HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST  , Članak 15. Uz članak 15. Ppozdravljamo nadopunu malim poreznim obveznikom, te smatramo da je potrebno u samom članku 79. providjeti i obvezu klauzule oslobođenja od PDV-a (st. 12. tč. 5. i 6. odnose se samo na porezne obveznike). Primljeno na znanje Zakon o porezu na dodanu vrijednost u dijelu primjene posebnog postupka oporezivanja za male porezne obveznike usklađuje se s odredbama Direktive Vijeća (EU) 2020/285 od 18. veljače 2020. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost u pogledu posebne odredbe za mala poduzeća i Uredbe (EU) br. 904/2010 u pogledu administrativne suradnje i razmjene informacija u svrhe praćenja ispravne primjene posebne odredbe za mala poduzeća. Navedenom direktivom ne mijenjaju se odredbe o samom sadržaju računa, uključujući sadržaj pojednostavljenog računa. Vezano uz sadržaj pojednostavljenog računa iz članka 79. stavka 12. Zakona o PDV-u napominjemo da se on odnosi na sve obveznike koji mogu izdavati pojednostavljeni račun tako da mali porezni obveznici trebaju prilagoditi sadržaj računa te obzirom da primjenjuju oslobođenje od PDV-a, u računi neće iskazivati podatke iz članka 79. stavka 12. točaka 5. i 6. Zakona o PDV-u. Naime, mali porezni obveznik u računu će navesti da su njegove isporuke dobara ili usluga oslobođene plaćanja PDV-a.
13 HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST  , Članak 14. Uz članak 14: Smatramo vrlo nejasnim predloženu odredbu jer ne sadrži definirane rokove o tome kada i kako se gleda trenutak prelaska praga isporuke (prethodna godina, tekuća godina), posebice u prijedlogu novog članka 90.f Za porezne obveznike ovakava odredba znači veliku pravnu nesigurnost i otovoreno pitanje od kada točno trebaju početi postupati drugačije. Nije prihvaćen Zakon o porezu na dodanu vrijednost u dijelu primjene posebnog postupka oporezivanja za male porezne obveznike usklađuje se s odredbama Direktive Vijeća (EU) 2020/285 od 18. veljače 2020. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost u pogledu posebne odredbe za mala poduzeća i Uredbe (EU) br. 904/2010 u pogledu administrativne suradnje i razmjene informacija u svrhe praćenja ispravne primjene posebne odredbe za mala poduzeća. S tim u vezi detaljne odredbe o upisu u registar obveznika PDV-a bit će propisane Pravilnikom o PDV-u.
14 GRAD MALI LOŠINJ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST  , Članak 6. Predlaže se dopuna članka 38. kojom bi se omogućilo plaćanje PDV-a po stopi od 0% za ustupanje zemljišta (prijenos prava vlasništva) temeljem ugovora o ortaštvu za izgradnju stambenih zgrada, namijenjenih stambenom zbrinjavanju i poticanju demografskih mjera obzirom da se nakon razvrgnuća suvlasničke zajednice nastale ortaštvom, jedinica lokalne samouprave dobiva u vlasništvo stambene prostore koji služe isključivo za davanje u najam radi stambenog zbrinjavanja svojih građana, što je poticajna demografska mjera. Konkretno, Grad Mali Lošinj je u jednom takvom projektu utvrđen kao porezni obveznik plaćanja enormnog iznosa poreza (koji iznos bi inače bio preusmjeren u neke druge aktivnosti od javnog značaja za jedinicu lokalne samouprave, npr. socijalni programi, unapređenje stanovanja, odgoja, demografije i sl.). Radilo se o poslovnom odnosu nastalom temeljem ugovora o ortaštvu, gdje je Grad ustupio zemljište na kojem su izgrađene stambene zgrade. Nakon izgradnje, dio stambenih jedinica, sukladno ugovoru o ortaštvu, pripao je Gradu, koji je iste dao u najam socijalno ugroženim obiteljima s vlastitog područja. Grad je za navedene stanove bio obvezan platiti PDV u iznosu od 2 milijuna kuna. Aktualni porast cijena, kako nekretnina, tako i građevinskih radova znatno je poskupio sve investicije, a obračun PDV-a za Grad po stopi od 25% dodatno opterećuje buduće investicije u stanogradnju. Smatramo da bi ovakve investicije trebale biti izuzete od plaćanja PDV-a, bilo na način da se jedinica ne bi smatrala poreznim obveznikom, ili pak se u takvim slučajevima oslobode od plaćanja poreza ili da je on u minimalnom iznosu. Prema Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, jedna od temeljnih djelatnosti Grada unutar samoupravnog djelokruga jest „uređenje naselja i stanovanje“. Ukoliko nije moguće u potpunosti udovoljiti našem prijedlogu za izuzeće Grada od plaćanja PDV-a, predlažemo da se kao porezna stopa odredi stopa maksimalno do iznosa od 3%, koja odgovara stopi poreza na promet nekretnina. Nadalje, osim gore predloženog predlažemo na isti način osloboditi od plaćanja porezne obveze u svim slučajevima kad jedinica obavlja djelatnosti u svrhu demografskog jačanja, poticanja stanovanja i ostanka mladih obitelji na području jedinice, kod svih oblika planirane poticajne stanogradnje, izgradnje vrtića, provođenja svih aktivnosti od demografskog značaja, a koje su danas oporezive. Ujedno, predlaže se uvesti oslobođenje od PDV-a kod gradnje nekretnina za stambeno zbrinjavanje građana, kojima građani rješavaju vlastito stambeno pitanje (npr. Kada građani sami grade prvu nekretninu ili kupuju nekretninu koja je oporeziva PDV-om), kao što predlažemo osloboditi jedinice lokalne samouprave obveze plaćanja PDV-a kada grade nekretnine za stambeno zbrinjavanje građana. Nije prihvaćen Direktiva Vijeća 2006/112/EZ ne propisuje mogućnost oslobođenja od PDV-a niti mogućnost primjene stope PDV-a od 0% ili 3% za ustupanje zemljišta (prijenos prava vlasništva) temeljem ugovora o ortaštvu za izgradnju stambenih zgrada, namijenjenih stambenom zbrinjavanju i poticanju demografskih mjera. Napominjemo da odredbe Zakona o porezu na dodanu vrijednost moraju biti usklađene s odredbama spomenute direktive te se ne mogu propisivati odredbe koje bi bile u suprotnosti s Direktivom Vijeća 2006/112/EZ.
15 IVICA PAVLAČIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST  , Članak 1. Prijedlog za smanjenje PDV-a frizerskoj industriji od 01.01.2025. godine! Od 01.01.2025. godine zakonski se regulira i novo razvrstavanje poslovnih subjekata po NKD-u. Tako će se stara NKD oznaka (9602 - Frizerski saloni i saloni za uljepšavanje) razvrstati posebno na frizerske i posebno na kozmetičke salone (Narodne novine). Nove oznake će biti: • 96.21.0 - Frizerski saloni i brijačnice što podrazumijeva pranje, šišanje, stiliziranje kose, bojenje, kovrčanje i ravnanje kose, brijanje i podrezivanje brade te slične djelatnosti • 96.22.0 - Saloni za uljepšavanje i ostali tretmani za ljepotu što podrazumijeva tretmane ljepote koje ne obavljaju medicinski stručnjaci, već npr. kozmetičari, kao što je masaža lica, manikura, pedikura, trajna šminka, depilacija i tamnjenje kože Ovo je bio neophodan korak kako bi se frizerskoj industriji po novoj oznaci 96.21.0 mogao smanjiti PDV-a na 13% za što imamo uporište u EU legislativi kroz Direktivu vijeća EU (2006/112/EZ) od 28. studenoga 2006. o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost, (link na direktivu: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=celex%3A32006L0112 ), kojom se omogućuje i proširenje primjene snižene stope PDV-a od 13% na frizerske usluge, usluge kućne njege, kao što je pomoć u kući i njega mladih, skrb za starije osobe, bolesne ili invalide, čišćenje prozora i čišćenje u privatnim kućanstvima, obnova i popravci privatnih stanova, osim materijala koji čine značajni dio vrijednosti isporučene usluge, manji popravci kao što su popravci bicikala, cipela i robe od kože, odjeće i kućanskog rublja (uključujući popravke i izmjene). Zašto je to bitno i zašto već duži niz godina upozoravamo na tu činjenicu jesu i najnoviji pokazatelji iz sustava fiskalizacije. Naime kroz prvih devet mjeseci u 2024 godine vidljiv je najveći napredak Beauty industrije u Hrvatskoj od uvođenja fiskalizacije pa je tako broj izdanih računa za period od 01.01. do 30.09. u odnosu na isto razdoblje 2023 godine porastao za 4,57% ili 412.635 više izdana tj. fiskalizirana računa. Isto tako je porastao i iznos fiskaliziranih računa i to za 17,92% ili 29.442.314,79€ više fiskaliziranog iznosa računa. Mišljenja smo i da se upravo zbog velike porezne opterećenosti frizerske industrije još oko 20 do 30 miliona eura na godišnjem nivou ne prikazuje unatoč fiskalizaciji te taj novac završi u sivoj zoni. Prema podacima iz sustava fiskalizacije možemo zaključiti kako je došlo do povećanog plaćanja putem kartica i značajnog porasta cijena tako da je prosječni iznos računa za prvih devet mjeseci ove godine porastao sa 18,21€ na 20,53€ što je prosječno povećanje cijena za 12,77%. Mišljenja smo da je to premalo i da bi prosječni račun za uredno poslovanje u našoj industriji trebao iznositi minimalno od 25,00€ do 30,00€ s obzirom na troškove poslovanja. Pretpostavka je da će ove godine puno salona ući u sustav PDV-a i zato je bitno da nam se smanji opterećenje PDV-om na 13% kako se saloni pred ulazak u sustav PDV-a ne bi osipali što se tiče radnika te kako se ne bi otvarali dodatni poslovni subjekti za istu djelatnost, već da laganim povećanjem cijena zadrže postojeće klijente i radnike i lakše prebrode ulazak u sustav PDV-a te nastave s legalnim poslovanjem bez psihičkog pritiska. Naime u prvih šest mjeseci ove godine otvoreno je 301 novih paušalnih obrta koji se ujedno i potiču mjerama HZZ-a, pa ozbiljni saloni nikako nisu u istom tržišnom položaju jer paušalni obrti puno manje uplaćuju u državni proračun. Isto tako u prvih šest mjeseci ove godine otvoreno je 44 nova j.d.o.o. što je ukupno 345 novih subjekata, a samo 25 subjekta su ušli u sustav PDV-a. Ako pogledamo i dublje samo u protekle dvije i pol godine broj paušalnih obrta je porastao za 1.229, a broj ukupnih obveznika za 1.472 tako da nas je sada do 30.06.2024. godine registrirano 9.520 salona od kojih je 734 ili 7,71% u sustavu PDV-a. Isto tako u protekle dvije i pol godine samo 305 salona je prešlo prag od 40.000,00€, što nam jasno govoru da situacija nije dobra i da se jedino poreznim rasterećenjem može pozitivno utjecati na danji razvoj frizerske industrije kako bi imali zdravo konkurentno nadmetanje na tržištu te kako bi se saloni koji to žele mogli dalje razvijati i prenositi frizersko umijeće na mlađe generacije. U nastavku donosimo sve ostale argumente i ciljeve za danji razvoj frizerske industrije. Ciljevi Inicijative za uvođenje niže stope PDV-a na frizerske usluge: • omogućavanje dugoročne održivosti poslovanja frizerskih salona, • omogućavanje porezno pravednijeg i lakšeg razvijanja frizerskog poslovanja, • povećanje atraktivnost frizerske profesije te zapošljavanje većeg broja frizera, • povećavanje standarda frizerskih usluga, • olakšanje prenošenje znanja s frizera majstora na frizere početnike, • smanjenje nelojalne konkurencije - rada na crno, • te u konačnici i ulazak većeg broja frizerskih salona u sustav PDV-a i povećanja prihoda državnog proračuna. POPIS DJELATNOSTI IZ ČLANKA 106. U DIREKTIVE VIJEĆA EU (2006/112/EZ) KOJIMA JE DOPUŠTENO UVOĐENJE NIŽE STOPE PDV NA SVOJE USLUGE: 1. Manji popravci: (a) bicikala; (b) cipela i robe od kože; (c) odjeće i kućanskog rublja (uključujući popravke i izmjene); 2. obnova i popravci privatnih stanova, osim materijala koji čine značajni dio vrijednosti isporučene usluge; 3. čišćenje prozora i čišćenje u privatnim kućanstvima; 4. usluge kućne njege, kao što je pomoć u kući i njega mladih, skrb za starije osobe, bolesne ili invalide; 5. frizerske usluge. Osim što su ovo sve intenzivno radne djelatnosti s visokim udjelom osobnog rada, još jedan od razloga zašto su ove djelatnosti izdvojene u ovoj EU direktivi i dozvoljeno im je da imaju nižu stopu PDV-a na svoje usluge je i veliki udio nelegalnog poslovanja tj. rada na crno, koji uvelike opterećuje i sve frizere koji legalno rade. ARGUMENTI I RAZLOZI ZAŠTO JE POTREBNO SMANJITI STOPU PDV NA FRIZERSKE USLUGE S POSTOJEĆIH 25 % NA 13 % KAKO BI FRIZERSKA STRUKA DUGOROČNO OSTVARILA ODRŽIV RAZVOJ. NAPOMINJEMO KAKO POTREBA ZA UVOĐENJE NIŽE STOPE PDV-A NIJE JEDINI PROBLEM FRIZERSKE STRUKE, ALI JE IZNIMNO VAŽAN ZA NJEZIN OPSTANAK I ODRŽIVU BUDUĆNOST. 1. ZAKONSKO UPORIŠTE: Niža stopa PDV-a na frizerske usluge ima zakonsko uporište u EU legislativi kroz Direktivu vijeća EU (2006/112/EZ). Frizeri se s razlogom spominju u ovoj Direktivi kao radno intenzivna djelatnost s velikim udjelom osobnog rada, čime se opravdava uvođenje niže stope PDV-a za njihove usluge. 2. FINANCIJSKI UČINCI: Analize pokazuju kako niža stopa PDV-a na frizerske usluge može biti korisna i za državni proračun. Iskustva država EU koje su uvele, i već duži period primjenjuju nižu stopu PDV-a na frizerske usluge, potvrđuju ovu tezu. 3. POZITIVNA ISKUSTVA DRUGIH DRŽAVA: Države EU koje su uvele nižu stopu PDV-a za frizerske usluge bilježe pozitivna iskustva te su nakon više od 10 godina zadržale niže stope. Na primjer, Češka je smanjila PDV za frizerske usluge s 21 % na 10 %, Slovenija ima stopu od 9,5 % od 2010. godine, Nizozemska 9 %, Irska 13,5 %, Cipar 5 %, Poljska i Luksemburg 8 %. Hrvatski frizeri, s druge strane, imaju 25 % kao drugu najvišu stopu PDV-a u Europi te najvišu u zemljama u našem okruženju! 4. PRIRODA DJELATNOSTI: Frizerska djelatnost ima veliki udio osobnog rada. Frizeri su ograničeni na rad svojim rukama te mogu raditi samo s jednim klijentom u isto vrijeme, dok udio plaća čini do 50 % ukupnog prometa u salonima. 5. DRUŠTVENI ZNAČAJ: Frizerska struka je od javnog značaja za osobnu higijenu društva. Potrebno je ozbiljnije pristupiti problemima frizerske struke s obzirom i na njezin značaj u društvu. Tijekom karantene za vrijeme epidemije COVID-19 shvatili smo koliko je ljudima važna osobna urednost koju im pružaju frizerski profesionalci. Stoga je važno olakšati opstanak i daljnji razvoj frizerskog poslovanja zbog svih koristi koje ono pruža zajednici. 6. EMPATIJA I STABILNOST CIJENA: Frizeri su svjesni kako i druge struke trebaju pomoć, jer u njima rade osobe koje su njihovi svakodnevni klijenti i s kojima suosjećaju te zbog toga oni ne podižu olako cijene svojih usluga unatoč velikim izazovima s kojima se suočavaju. 7. UTJECAJ VISOKE STOPE PDV-A NA FRIZERSKU STRUKU I ZADRŽAVANJE KVALITETNOG KADRA: Struka se ne razvija jer visoka stopa PDV-a odvraća frizere od ulaska u sustav PDV-a. Uvođenje niže stope PDV-a bi pomogla da frizeri ne ograničavaju svoje poslovanje, ne zatvaraju vrata svojih salona te spriječilo odlazak kvalitetnog kadra van Hrvatske ili u druge struke. 8. MOTIVACIJA ZA RAZVOJ POSLOVANJA: Uz nižu stopu PDV-a vlasnici salona bit će motiviraniji za razvijanje svog poslovanja. I dalje ćemo imati manje salone koji su zadovoljni manjim obujmom poslovanja, ali nemojmo gubiti znanje frizerskih majstora koji se zbog nepovoljne porezne politike odlučuju na ograničavanje svog poslovanja s manjim brojem radnika. Frizerska struka je ovisna o prenošenju znanja s iskusnijih majstora na mlađe frizere. S ovakvim ograničavanjem zapošljavanja gubimo tu jako bitnu odliku frizerske struke u prenošenju znanja s majstora. 9. TREND FRAGMENTACIJE: Broj frizerskih salona u sustavu PDV-a je u dugogodišnjem padu. 2013. godine bilo ih je 16 %, a danas manje od 7 %. Očit je trend fragmentacije i pomanjkanja razvijanja salonskog poslovanja što za 5-10 godina može rezultirati nedostatkom frizera. 10. DEMOGRAFSKA OBNOVA: U frizerskoj struci radi između 80 i 90 % žena. Aktualna porezna politika stimulira usitnjavanje salona, što ženama zasigurno otežava odluku na majčinstvo jer se suočavaju s dodatnim izazovima pri vođenju salona tijekom porodiljnog dopusta ili učestalih bolovanja u ranim godinama djece. S obzirom većinu salona s 1 – 2 zaposlenika te na veliki nedostatak radnika u frizerskoj struci, saloni u ogromnoj većini rade na principu naručivanja više dana i tjedana unaprijed. Pa time kod svakog odlaska na bolovanje vlasnici salona se suočavaju s dodatno otežanim poslovanjem i gubitkom klijenata. 11. POZITIVNI EKONOMSKI UČINCI: Smanjenje stope PDV-a ne znači smanjenje cijena, već povećanje neto prihoda poslodavcima koji onda mogu povećati broj zaposlenik, njihove plaće, ulagati u njihovu edukaciju, poboljšati svoje usluge i opremu… Na taj način cijela struka se podiže na viši nivo. A na duže staze to rezultira i višestrukim povratom u proračun. 12. KRATKOROČNI I DUGOROČNI UČINCI: Smanjenje PDV-a u početku može dovesti do smanjenja prihoda, ali s novim salonima koji će postupno ulaziti u sustav PDV-a i novim zapošljavanjima, višestruko pozitivan efekt bi se trebao vidjeti već kroz 3-5 godina kao što smo i prikazali u našoj Inicijativi. 13. OGRANIČAVANJE ZAPOŠLJAVANJA: Većina frizerskih salona ima samo 1 ili 2 zaposlenika zbog trenutnog sustava PDV-a, što vlasnike salona odvraća od povećanja zapošljavanja, prihoda i ulaganja. Mnogi od njih smatraju kako je taj trud uzaludan i kontraproduktivan. U prevedenom za više truda i zalaganja imaju manje zarade! 14. MOGUĆNOST PROBNE REFORME: Frizerska djelatnost, kao mala djelatnost iz perspektive ukupnog proračuna, može poslužiti kao primjer za probnu reformu s pozitivnim učincima za državu i struku, vidljivima već kroz 2-3 godine, a zasigurno kroz duži period. Također želimo iznijeti i važne činjenice za danji napredak frizerke industrije kroz inicijativu za smanjenje PDV-a, kojoj je glavni cilj smanjenje nelojalne konkurencije, smanjenje rada u sivoj zoni, postavljanje zdravog tržišnog natjecanja za sve sudionike i stoga je potrebno ukazivati na sve nelogičnosti i djelovati kako bi se iste popravile i omogućile danji razvoj: · Pošto se ove godine usklađuju i zakoni o PDV-u koji će biti u primjeni od 01.01.2025. važno je da se sve iznesene činjenice i statistike uzmu u obzir i na razmatranje kako bi se stopa PDV-a za frizerske usluge sa sadašnjih 25% spusti na 13%. · Potrebno je i povećanje praga za ulazak u sustav PDV-a s 40 na minimalno 50 tisuća Eura kao što ima i nama susjedna Slovenija. · Potrebno je zakonski regulirati jednostavnu maloprodaju gdje je to popratna djelatnost i ne prelazi više od 30% ukupnog prometa kao što je slučaj s frizerskim i kozmetičkim salonima. Naime frizerima i kozmetičarima je teško shvatiti vođenje maloprodajnog i potrošnog skladišta, kao i izdvojiti vrijeme za to. Stoga mnogi saloni ni nemaju maloprodaju proizvoda ili proizvode prodaju sa strane kao uslugu. Jednostavna maloprodaja bi zakonski značila jedno skladište ULAZ-IZLAZ proizvoda bez obzira jesu li prodani ili korišteni za pružanje usluga. Na taj način mnogi saloni bi uredno vodili skladište i uvrstili maloprodaju u svoj salon, a samim time bi povećali i ukupni prihod salona. · Potrebno je revidirati paušalizam jer je paušalizam olakšica i poticajna mjera sama za sebe te bi kao poslovni model trebao biti ograničen samo i isključivo za samozapošljavanje tj. 1 zaposlenog i stoga ne bi smio biti potican od HZZ-a ili države kao model poslovanja. · Potrebno je zakonski omogućiti najam stolice (rent a chair) kao model poslovanja kako bi se u Beauty industriji lakše poslovalo te kako bi početnici mogli lakše zakoračiti u poduzetništvo bez investicija za pokretanje posla. To podrazumijeva legalno poslovanje i pružanje istih usluga od dva različita subjekta koji su registrirani za istu djelatnost u istom prostoru bez obzira jesu li obrt, d.o.o. ili j.d.o.o. Važno bi trebalo biti da se sve odredbe riješe ugovorom o najmu ili podnajmu te da svaki subjekt ima svoje fiskalno rješenje i blagajnu. · Potrebno je ponovno uvesti mjeru osposobljavanje na radnom mjestu ili iz škole na posao uz 100% financiranje troškova plaće kroz 1 ili 2 godine. Isto tako napraviti ciljane mjere za samozapošljavanje kako se iste ne bi zlorabile jer sada dolazi do raslojavanja salona davanja otkaza u struci pa prijave na par dana u nekom drugom zanimanju pa opet prijava na zavod gdje se nakon 1 dana provedenog na zavodu može dobiti poticaj do 7 tisuća eura za samozapošljavanje. · Potrebno je ukinuti i parafiskalne namete kako što su sanitarne iskaznice i higijenski minimum, a istovremeno uvesti obavezne seminare i edukacije koje bi na tu temu svaki zaposlenik trebao poslušati ponovno svakih pet godina. · Potrebno je smanjiti bolovanje na teret poslodavca na 14 dana, sve više od dva tjedna su teže ili profesionalne bolesti ako radnik nije sposoban raditi. · Ukazati na važnost priznavanja radnog staža za vrijeme provedeno na praksi kod poslodavca što je jako važno za strukovna zanimanja, kako bi nakon završne škole mladi ljudi bili konkurentniji na tržištu rada jer bi imali neko priznato radno iskustvo. Mislim da je ovo važnije i vrijednije od minimalnog rušenja ukupne mirovine u budućnosti a isto tako taj segment radni staž kroz praksu može jednom klauzulom biti izuzet iz obračuna za mirovinu. Nije prihvaćen Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost, međutim napominje se da ćemo u predstojećem razdoblju analizirati i razmatrati sve prijedloge za porezne promjene.
16 MILENA TOMAŠKO  , II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Predlažemo da se dopunom čl. 39. st.1. toč. n) Zakona o PDV-u i čl. 61. Pravilnika o PDV-u omogući primjena oslobođenja od plaćanja PDV-a na konzervatorsko-restauratorske usluge koje na predmetima kulturne baštine Republike Hrvatske obavlja trgovačko društvo koje ima status specijalizirane pravne osobe sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Prema postojećoj formulaciji oslobođene su usluge koje obavljaju konzervatorsko-restauratorske ustanove. S obzirom da je intencija izmjene Zakona o PDV-u (NN 121/19) izjednačavanje položaja svih pružatelja usluga u okviru djelatnosti od javnog interesa uz uvjet da usluge obavljaju sukladno posebnom zakonu koji uređuje tu djelatnost, predlažemo da se konzervatorsko-restauratorske usluge smatraju uslugama u kulturi oslobođenima PDV-a i kada ih obavljaju specijalizirane pravne osobe (trgovačka društva) koje su ishodile dopuštenje za obavljanje tih poslova sukladno Pravilniku o uvjetima za dobivanje dopuštenja za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 98/18,119/23) i koje u okviru svoje specijalnosti obavljaju konzervatorsko-restauratorske usluge u skladu sa propisanim uvjetima i procedurama iz Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i uz nadzor Ministarstva kulture. U samom Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (čl.77) propisano je da poslove na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara obavljaju muzeji i galerije, restauratorske ustanove, arhivi i knjižnice u okviru svoje djelatnosti te i da određene poslove na očuvanju kulturnih dobara mogu obavljati specijalizirane pravne i fizičke osobe sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Bez odgovarajućih izmjena/dopuna čl. 39.st.1.toč.n) Zakona o PDV-u i čl. 61. Pravilnika ove specijalizirane pravne osobe ostat će u neravnopravnom položaju u odnosu na ostale sudionike (ustanove) pri sudjelovanju u javnim pozivima Ministarstva za kulturu za razne projekte zaštite i očuvanja kulturne baštine RH. Nije prihvaćen Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Skrećemo pažnju da je Zakon o porezu na dodanu vrijednost u pogledu oslobođenja od plaćanja PDV-a usklađen s Direktivom Vijeća 2006/112/EZ te istim nije moguće propisivati oslobođenja od plaćanja PDV-a koja nisu propisana navedenom Direktivom.
17 ZORAN LUKIĆ  , II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI - povećanje praga za upis u registar obveznika PDV-a s 40.000,00 eura na 65.000,00 eura. Iako je u razdoblju od 2018. do 2024. zabilježena je kumulativna stopa inflacije od 23,7%. povećanje praga s 40.000,00 eura na 65.000,00 eura je povećanje za cca. 60% jer su poreznim obveznicima porasli pojedini ulazni treškovi i za duplo, a koji su i najveći kumulativni trošak. Nije prihvaćen Prag za upis u registar obveznika PDV-a predstavlja granicu prihvatljivog administrativnog opterećenja. Obzirom da je u razdoblju od 2018. do 2024. zabilježena kumulativna stopa inflacije od 23,7%, povećanje praga s 40.000,00 eura na 50.000,00 eura je povećanje od 25% što ujedno pokazuje da povećanje praga prati kumulativnu stopu inflacije.
18 GRAD MALI LOŠINJ   Nižim prijedlozima se općenito predlaže poboljšati položaj jedinica lokalne samouprave kad se radi o obavljanju djelatnosti ili transakcije u okviru svog djelokruga ili ovlasti. Konkretno, svim prijedlozima nastoji se utjecati na zakonodavca da propiše odredbe u kojima će biti nedvojbeno jasno da se jedinice lokalne samouprave ne bi imale smatrati poreznim obveznikom ili ako to ipak jesu da se u određenim slučajevima oslobode od plaćanja poreza ili da je on u minimalnom iznosu ukoliko se primjedbe ne usvoje. Člankom 6. stavak 5 propisano je: (5) Poreznim obveznicima u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatraju se tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, komore te druga tijela s javnim ovlastima i u slučaju kada ubiru pristojbe, naknade i druga plaćanja u vezi s obavljanjem djelatnosti ili transakcija u okviru svog djelokruga ili ovlasti. Predlaže se prvenstveno precizirati članak na način da se jedinice lokalne samouprave ne smatraju poreznim obveznikom kad se radi o projektima stanogradnje u svrhu realizacije demografskih mjera, kao npr. pri isporuci građevinskog zemljišta kod ortačkih ugovora kod kojih nakon razvrgnuća suvlasničke zajednice nastale ortaštvom u vlasništvo, jedinica lokalne samouprave dobiva stambene prostore koji služe isključivo za davanje u najam radi stambenog zbrinjavanja svojih građana, što je poticajna demografska mjera. Ujedno, predlaže se osloboditi jedinice lokalne samouprave od plaćanja PDV-a ili ga svesti na minimalnu stopu u svim slučajevima kad jedinica obavlja djelatnosti u svrhu demografskog jačanja, poticanja stanovanja i ostanka mladih obitelji na području jedinice, kod svih oblika planirane poticajne stanogradnje, izgradnje vrtića, provođenja svih aktivnosti od demografskog značaja, a koje su danas oporezive. Ujedno, predlaže se uvesti oslobođenje od PDV-a kod gradnje nekretnina za stambeno zbrinjavanje građana, kojima građani rješavaju vlastito stambeno pitanje (npr. kada grade prvu nekretninu ili kupuju nekretninu koja je oporeziva PDV-om), kao što predlažemo osloboditi jedinice lokalne samouprave obveze plaćanja PDV-a kada grade nekretnine za stambeno zbrinjavanje građana. Konkretno, Grad Mali Lošinj je u jednom takvom projektu utvrđen kao porezni obveznik plaćanja enormnog iznosa poreza (koji iznos bi inače bio preusmjeren u neke druge aktivnosti od javnog značaja za jedinicu lokalne samouprave, npr. socijalni programi, unapređenje stanovanja, odgoja, demografije i sl.). Radilo se o poslovnom odnosu nastalom temeljem ugovora o ortaštvu, gdje je Grad ustupio zemljište na kojem su izgrađene stambene zgrade. Nakon izgradnje, dio stambenih jedinica, sukladno ugovoru o ortaštvu, pripao je Gradu, koji je iste dao u najam socijalno ugroženim obiteljima s vlastitog područja. Grad je za navedene stanove bio obvezan platiti PDV u iznosu od 2 milijuna kuna. Aktualni porast cijena, kako nekretnina, tako i građevinskih radova znatno je poskupio sve investicije, a obračun PDV-a za Grad po stopi od 25% dodatno opterećuje buduće investicije u stanogradnju. Smatramo da bi ovakve investicije trebale biti izuzete od plaćanja PDV-a, bilo na način da se jedinica ne bi smatrala poreznim obveznikom, ili pak se u takvim slučajevima oslobode od plaćanja poreza ili da je on u minimalnom iznosu. Prema Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, jedna od temeljnih djelatnosti Grada unutar samoupravnog djelokruga jest „uređenje naselja i stanovanje“. Članak 6. – Izmjena članka 38. osnovnog zakona Predlaže se dopuna članka 38. stavka 6., koja bi omogućila plaćanje PDV-a po stopi od 0% za ustupanje zemljišta (prijenos prava vlasništva) temeljem ugovora o ortaštvu za izgradnju stambenih zgrada, namijenjenih stambenom zbrinjavanju i poticanju demografskih mjera obzirom da se nakon razvrgnuća suvlasničke zajednice nastale ortaštvom, jedinica lokalne samouprave dobiva u vlasništvo stambene prostore koji služe isključivo za davanje u najam radi stambenog zbrinjavanja svojih građana, što je poticajna demografska mjera. Grad Mali Lošinj, u odnosu nastalom temeljem ugovora o ortaštvu, ustupio je zemljište na kojem su izgrađene stambene zgrade. Nakon izgradnje, dio stambenih jedinica, sukladno ugovoru o ortaštvu, pripao je Gradu, koji je iste dao u najam socijalno ugroženim obiteljima s vlastitog područja. Grad je za navedene stanove bio obvezan platiti PDV u iznosu od 2 milijuna kuna. Porast cijena građevinskih radova znatno je poskupio sve investicije, a obračun PDV-a za Grad po stopi od 25% dodatno opterećuje buduće investicije u stanogradnju. Smatramo da bi ovakve investicije trebale biti izuzete od plaćanja PDV-a, bilo na način da se jedinica ne bi smatrala poreznim obveznikom, ili pak se u takvim slučajevima oslobode od plaćanja poreza ili da je on u minimalnom iznosu. Prema Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, jedna od temeljnih djelatnosti Grada unutar samoupravnog djelokruga jest „uređenje naselja i stanovanje“. Ukoliko nije moguće u potpunosti udovoljiti našem prijedlogu za izuzeće Grada od plaćanja PDV-a, predlažemo da se kao porezna stopa odredi stopa maksimalno do iznosa od 3%, koja odgovara stopi poreza na promet nekretnina. Članak 39. ili članak 40. Zakona (ovisno o kategoriji oslobođenja),izmijeniti na način da se kao slučajevi oslobođenja plaćanja PDV-a propiše: ustupanje zemljišta (prijenos prava vlasništva) temeljem ugovora o ortaštvu za izgradnju stambenih zgrada, namijenjenih stambenom zbrinjavanju i poticanju demografskih mjera obzirom da se nakon razvrgnuća suvlasničke zajednice nastale ortaštvom, jedinica lokalne samouprave dobiva u vlasništvo stambene prostore koji služe isključivo za davanje u najam radi stambenog zbrinjavanja svojih građana, što je poticajna demografska mjera. U Članku 40, stavak 1, točka k. stoji: k) isporuka zemljišta, osim građevinskog zemljišta. Predlaže se navesti da se odredba ne primjenjuje u gore navedenom slučaju. Grad Mali Lošinj, u odnosu nastalom temeljem ugovora o ortaštvu, ustupio je zemljište na kojem su izgrađene stambene zgrade. Nakon izgradnje, dio stambenih jedinica, sukladno ugovoru o ortaštvu, pripao je Gradu, koji je iste dao u najam socijalno ugroženim obiteljima s vlastitog područja. Grad je za navedene stanove bio obvezan platiti PDV u iznosu od 2 milijuna kuna. Porast cijena građevinskih radova znatno je poskupio sve investicije, što za sobom povlači i veći iznos PDV a koji bi jedinice u ovakvim projektima trebale osigurati u svojem proračunu, što je obzirom na izuzetno velike iznose jedan od razloga da se ovakvi demografski i poticajno stambeni projekti ne mogu realizirati jer obračun PDV-a za Grad po stopi od 25% dodatno opterećuje buduće investicije u stanogradnji. Smatramo da bi ovakve investicije trebale biti izuzete od plaćanja PDV-a, bilo na način da se jedinica ne bi smatrala poreznim obveznikom, ili pak se u takvim slučajevima oslobode od plaćanja poreza ili da je on u minimalnom iznosu. Prema Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, jedna od temeljnih djelatnosti Grada unutar samoupravnog djelokruga jest „uređenje naselja i stanovanje“. Nije prihvaćen Vezano uz prijedlog da se precizira članak 6. stavak 5. Zakona o porezu na dodanu vrijednost napominjemo da je isti usklađen s odredbom članka 13. Direktive Vijeća 2006/112/EZ te ga nije moguće mijenjati. Napominjemo da spomenuta direktiva ne propisuje mogućnost oslobođenje od PDV-a za isporuke koje jedinice lokalne samouprave prime u slučaju kada grade nekretnine za stambeno zbrinjavanje građana ili kada obavljaju djelatnosti u svrhu demografskog jačanja, poticanja stanovanja i ostanka mladih obitelji na području jedinice, kod svih oblika planirane poticajne stanogradnje, izgradnje vrtića, provođenja svih aktivnosti od demografskog značaja. Također, odredba Direktive Vijeća 2006/112/EZ ne propisuje mogućnost oslobođenja od PDV-a niti mogućnost primjene stope PDV-a 0% za ustupanje zemljišta (prijenos prava vlasništva) temeljem ugovora o ortaštvu za izgradnju stambenih zgrada, namijenjenih stambenom zbrinjavanju i poticanju demografskih mjera. Napominjemo da odredbe Zakona o porezu na dodanu vrijednost moraju biti usklađene s odredbama spomenute direktive te se ne mogu propisivati odredbe koje bi bile u suprotnosti s Direktivom Vijeća 2006/112/EZ.
19 OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE HRVATSKE GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE   1. OIEH predlaže dopunu Zakona o porezu na dodanu vrijednost u dijelu koji se odnosi na plaćanje PDV-a na isporuku električne energije. Kako se po trenutnom zakonskom rješenju PDV obračunava i plaća po stopi od 13% na isporuku električne energije do drugog isporučitelja ili krajnjeg korisnika, uključujući naknade vezane uz tu isporuku, OIEH predlaže da se napravi distinkcija isporuke električne energije iz energana na obnovljive izvore energije od fosilnih energana na način da isporuka električne energije iz obnovljivih izvora bude obračunata u smanjenoj stopi od 0%, podredno po nižoj stopi od 5% (potreba izmjena odnosno dopuna članka 39., podredno članka 38. stavak 2.).  Obrazloženje:  Direktiva (EU) 2023/2413 Europskog parlamenta i Vijeća (RED III), koja je stupila na snagu 20. studenog 2023. godine, države članice obvezuje da udio energije iz obnovljivih izvora u konačnoj bruto potrošnji do 2030. godine bude najmanje 42,5%. Ujedno, povećanje udjela OIE u neposrednoj potrošnji energije do 42,5% ključni je cilj Republike Hrvatske prikazan u Integriranom energetskom i klimatskom planu za razdoblje od 2021. do 2030. godine (dalje: NECP), a koji je Hrvatska morala povećati barem do 44% do kraja lipnja 2024. kada je bila obvezna ažurirati NECP.  Direktiva EU o obnovljivim izvorima energije (2018/2001) također obvezuje države članice na promicanje korištenja energije iz obnovljivih izvora.  Oslobađanje od poreza na energiju iz obnovljivih izvora potiče prelazak na održive izvore energije, čime se podržava EU ciljevi smanjenja emisija stakleničkih plinova i povećanja energetske učinkovitosti. Imajući na umu da je Europa, posljedično i Hrvatska usmjerena na smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima s ciljem da do 2050. godine Europa postane energetski neutralni kontinent, oslobađanje od plaćanja PDV-a za tehnologije koje smanjuju ovisnost o fosilnim gorivima rezultirat će jačanjem energetske sigurnost države i dostizanju tog cilja. Prema trenutnom zakonskom rješenju energane iz fosilnih goriva stavljene su u ravnopravan položaj s energanama iz obnovljivih izvora iz kojeg razloga je nužno napraviti distinkciju istih. Oslobođenje od plaćanja poreza na energiju iz obnovljivih izvora odnosno smanjenje moglo bi poslužiti kao instrument za poticanje daljnjih ulaganja u OIE tehnologije. Štoviše, porezne olakšice na električnu energiju iz obnovljivih su u skladu su s Poreznom politikom EU, koja omogućuje državama članicama da primjenjuju niže stope poreza na proizvode koji doprinose smanjenju emisija i smanjenju onečišćenja.  2. OIEH predlaže da se u potpunosti oslobode plaćanja poreza električna vozila s 0% emisija CO₂.  Obrazloženje: Uredba (EU) 2023/1804 o uvođenju infrastrukture za alternativna goriva od 13. rujna 2023. (u daljnjem tekstu: AFIR Uredba), stupila je na snagu 13. travnja 2024. godine te je od tog dana u cijelosti obvezujuća i izravno primjenjiva u Hrvatskoj. Navedena Uredba nalaže državama članicama obvezu osiguravanja većeg broja javnih kapaciteta za punjenje na gradskim ulicama i duž autocesta diljem Europe kako nejednaka distribucija javno dopstupne infrastrukture za punjenje ne bi ugrozila uvođenje električnih vozila i time ograničila povezanost diljem EU.  Zbog navedenog, sve države članice, uključujući Hrvatsku, moraju osigurati da udio električnih vozila iznosi minimalno 15%, a kako bi navedeno ostvarili potrebno je osigurati dostatan broj infrastrukture za punjenje. Prema podacima Centra za vozila Hrvatske, za 2023 godinu, ukupan broj električnih vozila iznosi 7.032, dok prema podacima Državnog zavoda za statistiku ukupan broj osobnih vozila u Hrvatskoj iznosi 1.919.131. Prema tome, Hrvatska je daleko od dosizanja cilja od 15% udjela električnih vozila budući da trenutni udio električnih vozila u Hrvatskoj iznosi 0,4%. Izuzeće električnih vozila s 0% emisije CO₂ od poreza olakšava razvoj tržišta za ta vozila, smanjuje emisije iz prometa, i pomaže u usklađivanju s globalnim trendom elektrifikacije transporta. 3. OIEH predlaže da se baterijske spremnike električne energije oslobodi od plaćanja poreza (tijekom uzimanja električne energije iz mreže i tijekom vraćanja električne energije) budući da su isti ključni u održavanju stabilnosti elektroenergetskog sustava. Obrazloženje: Najvažnija uloga baterijskih spremnika energije za elektroenergetsku mrežu je stabilizacija opskrbe električnom energijom. Oni omogućuju skladištenje viška energije proizvedene iz obnovljivih izvora (kao što su solarne i vjetroelektrane) kada je proizvodnja veća od potrošnje i njeno kasnije korištenje u periodima veće potražnje ili kada je proizvodnja manja. Time pomažu u uravnoteženju elektroenergetske mreže, smanjuju potrebu za konvencionalnim rezervnim izvorima energije (fosilnim gorivima), i omogućuju veće korištenje obnovljivih izvora energije. Zbog visokog stupa učinkovitosti, baterijski spremnici električne energije se mogu smatrati neto energetski neutralnima, pošto svaki kWh koji je uzet iz mreže (u periodima visoke cijene električne energije) se vrati nazad u mrežu (tijekom perioda više cijene električne energije). Rad baterijskih spremnika proporcionalno radi po potrebama mrežnog sustava. Isto tako, kroz pohranu energije, smanjuje se potreba za hitnim uvozom energije i smanjuje se rizik od energetskih kriza zbog oscilacija u proizvodnji ili potrošnji. Nije prihvaćen Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost, međutim napominje se da ćemo u predstojećem razdoblju analizirati i razmatrati sve prijedloge za porezne promjene.
20 HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA   U ime članica koje se bave djelatnošću prijevoza putnika u zračnom, pomorskom, riječnom i cestovnom prometu također Vas molimo da razmotrite mogućnost dodatnog poreznog rasterećenja djelatnosti prijevoza putnika. Naime, troškovi poslovanja prijevoznika imaju tendenciju rasta iz godine u godinu, osobito ako se u obzir uzme potreba za redovitim održavanjem voznog parka te osiguranje plaće i ostalih uvjeta rada koji će omogućiti zadržavanje postojećih zaposlenika i privlačenje novih. Ujedno smo svjesni i kako su korisnici usluge javnog prijevoza sve opterećeniji rastućim troškovima života te im svako dodatno povećanje cijena bitno utječe na kvalitetu istog. Upravo iz tih razloga želimo inicirati izmjene i dopune Zakona o porezu na dodanu vrijednost i to na način da se za uslugu javnog cestovnog prijevoza putnika na području Republike Hrvatske, te za uslugu tuzemnog pomorskog, riječnog i zračnog prometa, propiše primjena snižene stope PDV-a, u iznosu od 13%. U prilog navedenom govori i činjenica da gotovo sve zemlje Europske unije propisuju sniženu stopu PDV-a na uslugu javnog prijevoza putnika, a dobar dio njih primjenjuje i potpuno oslobađanje od plaćanja poreza na dodanu vrijednost za taj vid usluge. Tako primjerice, proizlazi da Republika Hrvatska, uz izuzetak Mađarske, u segmentu javnog cestovnog prijevoza putnika ima najvišu stopu PDV-a od svih zemalja članica Europske unije. Kao primjer dobre prakse, ističemo nama susjednu Sloveniju koja na cestovni prijevoz putnika primjenjuje stopu poreza od 9,5%. Isto tako, s obzirom na značaj turizma za hrvatsko gospodarstvo, mišljenja smo kako je od iznimne važnosti podržati sve mjere koje bi rezultirale što boljim i povoljnim pružanjem usluge prijevoza putnika u svim vrstama prijevoza. U tom smislu, također smatramo, kako porezno rasterećenje, koje bi doprinijelo snižavanju cijena za uslugu prijevoza putnika, može samo pridonijeti realizaciji tih ciljeva. Neminovno je, također i da se na globalnoj razini suočavamo sa velikim klimatskim izazovima te energetskom krizom i inflacijom te stoga smatramo iznimno bitnim osigurati da efikasan i što je moguće više, klimatski neutralan, javni prijevoz bude široko dostupan putnicima. Mišljenja smo kako bi sniženje stope PDV-a svakako bio korak u tom smjeru. S obzirom na sve navedeno i na značaj prijevoza putnika kao javne usluge, molimo Vas da uvažite gore iznesene prijedloge, a sve s ciljem unapređenja djelatnosti prijevoza putnika i omogućavanja što kvalitetnije usluge za krajnje korisnike. Nije prihvaćen Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost, međutim napominje se da ćemo u predstojećem razdoblju analizirati i razmatrati sve prijedloge za porezne promjene.
21 PROFIT CONSULT d. o. o. za računovodstvene i poslovne usluge   Predlažemo brisanje članka 84. stavka 3. koji ograničava mogućnost tromjesečnog obračuna PDV-a za obveznike koji obavljaju transakcije unutar EU. Po informacijama koje imamo neke članice EU nemaju ovo ograničenje. Ukidanjem ovog ograničenja smanjilo bi se administrativno opterećenje malih poreznih obveznika koji zbog poslovanja s EU moraju biti u mjesečnom obračunu PDV-a. Nije prihvaćen Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Međutim napominje se da porezni obveznici koji obavljaju transakcije s poreznim obveznicima iz drugih država članica imaju obvezu podnošenja Zbirne prijave te Prijave za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica Europske unije koje se podnose za mjesec, a ne tromjesečje, te iz navedenog proizlazi i obveza podnošenja prijave PDV-a za mjesečno razdoblje oporezivanja.