Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za nacrt Uredbe o vrsti vatrenog naoružanja i streljiva koje koriste ovlašteni carinski službenici

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 STANKO CERANIĆ UREDBU O VRSTI VATRENOG NAORUŽANJA I STRELJIVA KOJE KORISTE OVLAŠTENI CARINSKI SLUŽBENICI, Članak 4.  Nejasno je iz kojih razloga ili potreba se javila ideja za "naoružavanje" carinskih službenika dugim vatrenim oružjem bilo poluautomatskim ili automatskim, dakle puškama, gledajući sa aspekta uloge Carinske uprave u sigurnosnom sustavu Republike Hrvatske i važećeg Zakona o carinskoj službi te odgovarajućih Pravilnika i Uredbi. Dugo vatreno oružje prije svega svojom pojavom implicira sigurnosnu ugrozu "višeg stupnja", dakle ne osobne samozaštite, a za koju carinski službenici zasigurno nisu obučeni. Ne ulazeći u eventualne buduće ovlasti i poslove ovlaštenih carinskih službenika jer o tome nisam informiran, sa sadašnje pozicije uloge carinske službe u sigurnosnom sustavu Republike Hrvatske, ne vidim opravdani razlog dodatnog naoružavanja carinskih službenika (zasigurno je predlagatelj mislio na službenike mobilnih jedinica Carinske uprave) dugim vatrenim oružjem, koje u Republici Hrvatskoj, sa svrhom i jasnim ciljevima zadužuju isključivo djelatnici Ministarstva obrane i Ministarstva unutarnjih poslova, sukladno strogo propisanim uvjetima. Mišljenja sam da je potpuno neopravdano, nepotrebno i krajnje neozbiljno "militariziranje" Carinske uprave u sadašnjim okolnostima, pri čemu primarno mislim na činjenicu postojećih ovlasti i poslova koji su u nadležnosti Carinske uprave unutar Ministarstva financija ali i šire, u kontekstu sigurnosnog sustava Republike Hrvatske, pri čemu zasigurno ne treba zanemariti činjenicu prosjeka godina službenika Carinske uprave i kroničnog nedostatka istih za potrebe redovnih poslova nadzora i kontrole kretanja svih vrsta roba, kako u unutarnjem prometu između zemalja članica EU tako i posebno prekograničnog prometa na graničnim prijelazima sa državama izvan EU (nedostatak službenika). Cijenim kako dugo vatreno oružje zahtjeva posebnu obuku koju carinski službenici (mobilnih jedinica) za sada nemaju, zahtjeva jasno zakonom propisane uvjete i razloge naoružavanja carinskih službenika dugim vatrenim oružjem te jasno i precizno definiranje kada i u kojim uvjetima carinski službenici eventualno mogu koristiti dugo vatreno oružje. U sadašnjim okolnostima, misleći pri tome na poslove i ovlasti carinskih službenika ali prije svega na stanje sigurnosti u Republici Hrvatskoj, cijenim kako je potpuno neopravdano uvođenje dugog vatreno oružja bilo kakve vrste u naoružanje Carinske uprave, te sam mišljenja kako je osobno naoružanje OCS mobilnih jedinica, zasigurno u potpuno zadovoljavajuće za primjenu postojećih ovlasti ovlaštenih carinskih službenika Carinske uprave Ministarstva financija Republike Hrvatske. Primljeno na znanje Tradicionalna uloge carinske službe koja se temeljila pretežito na djelovanju u cilju zaštite financijskih interesa i aspekta pozitivnog prikupljanja prihoda, uslijed aktualnih negativnih „svjetskih“ kriza kao i promjena u društveno političkom ali i ekonomskim kontekstu, a koje sve imaju i utjecaj na legalne tijekove i brojne „nesigurnosti“ u prekograničnom kretanju roba koja se uvoze, izvoze i provoze u/iz carinskog područja Europske unije/Republike Hrvatske, snažno se nadograđuje i značajno preusmjerava i oblikuje koncept rada i djelovanja carinske službe prema ostvarenju, u ovom trenutku prioritetnije, sigurnosne uloge, a u cilju zaštite i doprinosa sigurnosti tržišta i društva i učinkovitijeg nadzora prekograničnog kretanja roba. Zakonom o carinskoj službi kojim se propisuje djelokrug rada, poslovi i organizacija Ministarstva financija, Carinske uprave, carinske ovlasti i odgovornosti carinskih službenika, između ostalih, definira se kako su poslovi carinske službe osobito: otkrivanje, sprečavanje i suzbijanje prekršaja i kaznenih djela, njihovo otkrivanje i prikupljanje podataka o tim djelima i počiniteljima te provedba dokaznih radnji u prekršajnom i kaznenom postupku sukladno odredbama Zakona o kaznenom postupku, Prekršajnog zakona i ovoga zakona. S tim u vezi, značajna uključenost carinske službe u otkrivanje sve složenijih oblika nepravilnosti povezanih s legalnim prekograničnim trgovinskim tijekovima prometa roba (posebice pokušaja krijumčarenja „nedozvoljenih“ roba kao što su droga, oružja, eksplozivne tvari, prekursori, krijumčarenje osoba i slično), podrazumijeva i otkrivanje elemenata teških kaznenih djela s obilježjem organiziranog kriminaliteta i drugih djela koja mogu biti ozbiljna sigurnosna ugroza i prijetnja (a vrlo često uključuju i povezanost s pranjem novca i financiranjem terorizma i slično). U tome smislu, a i uvažavajući i slijedeći strateške odrednice zadane razvojnim konceptom za jačanje carinskih službi država članica EU, ali i nacionalnog konteksta integriranog upravljanja granicom koji podrazumijeva još snažnije i efikasnije djelovanje carinske službe u provođenju mjera carinskog nadzora na „velikoj“ i izazovnoj „vanjskoj granici“ kao i na dinamičnom unutarnjem carinskom području, Carinska uprava kontinuirano razvija, unaprjeđuje i provodi reformske aktivnosti usmjerene između ostaloga i na jačanje operativne sposobnosti carinske službe kako u administrativnom, tehničkom, organizacijskom i postupovnom segmentu (koji podrazumijeva modeliranje i prilagođavanje potrebnih preduvjeta za primjenu zakonom propisanih ovlasti). Ovom Uredbom se ne uređuje niti definira okvir za način i uvjete primjene carinskih ovlasti (uporabe sredstava prisile), obuka niti procedura primjene ovlasti carinskih službenika. Ista tematika predmet je drugih procesnih normi i podzakonskih regulacija.