Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o nacrtu Akcijskog plana zaštite i promicanja ljudskih prava za 2024. i 2025. godinu

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 KUĆA LJUDSKIH PRAVA ZAGREB Nacrt Akcijskog plana zaštite i promicanja ljudskih prava za 2024. i 2025. godinu, Posebni cilj 4. UNAPRJEĐENJE SURADNJE S ORGANIZACIJAMA CIVILNOG DRUŠTVA I MEDIJIMA U ZAŠTITI LJUDSKIH PRAVA I SUZBIJANJU DISKRIMINACIJE U odnosu na aktivnost 4.1. predlažemo nadopunu dvjema aktivnostima: 1) Unapređenje sufinanciranja i uspostava programa financiranja organizacija civilnog društva za rad na zaštiti i promicanju ljudskih prava 1. Uspostava programa javnog financiranja watchdog, zagovaračkih i istraživačkih aktivnosti organizacija civilnog društva koje štite i promiču ljudska prava 2. Osiguravanje cjelokupnog iznosa nacionalnog sufinanciranja za projekata organizacija civilnoga društva ugovorenih u okviru programa Europske unije i inozemnih fondova u području ljudskih prava 2) Jačanje kapaciteta javnih tijela za uključivanje i smisleni dijalog s organizacijama civilnog društva u procesima izrade propisa i kreiranja javnih politika u području ljudskih prava 1. Kreiranje i provođenje obrazovanja za jačanje kapaciteta tijela za pravovremeno te jasno obrazloženo davanje odgovora na zaprimljene komentare i prijedloge u sklopu provođenja e-savjetovanja. 2. Organiziranje javnih rasprava uživo s predstavnicima OCD-a u u cilju omogućavanja dijaloga u procesima izrade propisa i kreiranja javnih politika u području ljudskih prava Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Vezano uz iznesene prijedloge ističemo kako je u izradi Nacionalni plan stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva do 2030. godine koji će se, kao akt strateškog planiranja za široko i heterogeno područje civilnog društva, sastojati od horizontalnih mjera. Slijedom navedenog, vaše prijedloge razmotrit ćemo prilikom izrade budućih akcijskih planova za zaštitu i promicanje ljudskih prava za razdoblje od 2026. do 2027., a kada će biti dostupne informacije o mjerama akta strateškog planiranja na kojem radi Ured za udruge Vlade RH.
2 PUČKI PRAVOBRANITELJ Nacrt Akcijskog plana zaštite i promicanja ljudskih prava za 2024. i 2025. godinu, Posebni cilj 4. UNAPRJEĐENJE SURADNJE S ORGANIZACIJAMA CIVILNOG DRUŠTVA I MEDIJIMA U ZAŠTITI LJUDSKIH PRAVA I SUZBIJANJU DISKRIMINACIJE U opisu Mjere 4.1. ističe se, između ostaloga, kako će se istražiti trenutna situacija i razvojne potrebe zagovarački orijentiranih organizacija civilnoga društva koje djeluju u području ljudskih prava a kako bi se stvorila podloga za daljnji razvoj institucionalnog okvira podrške organizacijama civilnoga društva. Prateći uvjete za djelovanje organizacija civilnoga društva u Republici Hrvatskoj, zamjećujemo kako one same redovito produciraju istraživanja i izvješća o uvjetima za svoje djelovanje i nedostacima koje valja otkloniti kako bi se oni unaprijedili. Stoga smo stava kako fokus u narednome periodu treba biti na konkretnome djelovanju. Također, primjećuje se kako se dobar dio aktivnosti u sklopu ove mjere već ionako provodi, a nije razvidno ni kako neke od njih mogu doprinijeti poticanju razvoja zagovarački orijentiranih organizacija. Stoga za naredno razdoblje, a u komunikaciji sa samim OCD-ima predlažemo formuliranje širega spektra aktivnosti koje bi direktno doprinosile upravo tome cilju. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Zahvaljujemo na konstruktivnim prijedlozima. S obzirom da će Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina ubrzo nakon usvajanja akta pristupiti izradi novih akcijskih planova za razdoblje od 2026. do 2027., razmotrit ćemo mjere predložene u ovom očitovanju prilikom izrade novih provedbenih planova
3 PUČKI PRAVOBRANITELJ Nacrt Akcijskog plana zaštite i promicanja ljudskih prava za 2024. i 2025. godinu, Posebni cilj 2. PODIZANJE RAZINE INFORMIRANOSTI GRAĐANA I INSTITUCIJA O INSTRUMENTIMA ZA ZAŠTITU I PROMICANJE LJUDSKIH PRAVA TE OLAKŠAVANJE PRISTUPA PRAVOSUĐU I JAVNOPRAVNIM TIJELIMA Jedan od indikatora provedbe posebnoga cilja 2. “Podizanje razine informiranosti građana i institucija o instrumentima za zaštitu i promicanje ljudskih prava te olakšavanje pristupa pravosuđu i javnopravnim tijelima” jest i broj slučajeva pružene primarne pravne pomoći. Pritom, nejasno je zbog čega je ciljna vrijednost za 2027. godinu niža od onih za 2024. i 2025. Vezano uz ovaj cilj, pozdravljamo proširenje obuhvata mjere 2.1. na način da, uz Povelju Europske unije o temeljnim pravima, obuhvaća i konvencije vezane uz zaštitu ljudskih prava te napominjemo kako se ovo proširenje treba reflektirati i dalje, u opisu svrhe mjere, opis doprinosu posebnoga cilja (i, naravno, samim aktivnostima). Smatramo osobito važnim opetovano ukazati da uz pravo EU i svaki potvrđeni međunarodni ugovor kojim se štite ljudska prava čini međunarodno pravnu obvezu RH, bilo da je riječ o konvencijama Vijeća Europe ili UN-a. Vezano uz aktivnost 2.3.1. „Informiranje građana o mogućnostima korištenja besplatne pravne pomoći“ ponavljamo prijedlog da se izrijekom navede i kako će se informacije diseminirati putem područnih ustrojstvenih jedinica Hrvatskog zavoda za socijalni rad te na mrežnoj stranici Hrvatskog zavoda za socijalni rad, a kako bi ova aktivnost uključila i prijedlog aktivnosti pučke pravobraniteljice. Dodatno, predlažemo i da se u tekstu izrijekom navede da će obavještavanje putem institucija kojima se građani obraćaju uključivati i tiskanje i diseminiranje tiskanih materijala s informacijama o mogućnostima korištenja besplatne pravne pomoći. Prilikom provedbe Mjere 2.4. “Jačati svijest institucija i šire javnosti o pravu na zdrav život i okoliš” valja uzeti u obzir godišnja izvješća pučke pravobraniteljice – poglavlje o pravu na čist, zdrav i održiv okoliš te pripadajuće preporuke. U aktivnosti bi bilo dobro uvesti informiranje o univerzalnom i međunarodno priznatom pravu na čist, zdrav i održiv okoliš te posebnom izvjestitelju UN-a vezano za pripadajuće pravo. Također, potrebno bi bilo imati na umu novi mehanizam posebnoga izvjestitelja za branitelje okoliša u okviru tzv. Aaarhuške konvencije. Nadalje, bilo bi dobro sadržajno proširiti aktivnosti i na druga područja, posebice na gospodarenje otpadom i opasnosti te probleme koji su već nastali i nastaju zbog nezakonitog postupanja s otpadom. Bilo bi dobro proširiti krug sudionika u provedbi ove mjere na organizacije civilnog društva koje se bave zaštitom okoliša i prirode, jedinice lokalne i područne samouprave, Državni inspektorat Republike Hrvatske, ovlaštene stručne osobe za zaštitu okoliša i prirode, pučku pravobraniteljicu. Kod jačanja svijesti institucija i šire javnosti o pravu na zdrav okoliš potrebno je uključiti i poveznicu s jamstvom nediskriminacije i jednakosti, koje štitimo i promičemo kao nacionalno tijelo za suzbijanje diskriminacije, u smislu jačanja svijesti o utjecaju klimatskih promjena i okolišnih pitanja na najranjivije skupine u društvu koje, u pravilu, najmanje pridonose onečišćenju i naglasiti važnost pravedne zelene tranzicije kako bi mjere iz iste bile dostupne svim građanima. Pri tome, mjere usmjerene na ovo pitanje važno bi bilo uključiti u Akcijski plan za suzbijanje diskriminacije. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Zahvaljujemo na konstruktivnim prijedlozima. S obzirom da će Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina ubrzo nakon usvajanja akta pristupiti izradi novih akcijskih planova za razdoblje od 2026. do 2027., razmotrit ćemo mjere predložene u ovom očitovanju prilikom izrade novih provedbenih planova.
4 PROJEKT GRAĐANSKIH PRAVA SISAK Nacrt Akcijskog plana zaštite i promicanja ljudskih prava za 2024. i 2025. godinu, Posebni cilj 2. PODIZANJE RAZINE INFORMIRANOSTI GRAĐANA I INSTITUCIJA O INSTRUMENTIMA ZA ZAŠTITU I PROMICANJE LJUDSKIH PRAVA TE OLAKŠAVANJE PRISTUPA PRAVOSUĐU I JAVNOPRAVNIM TIJELIMA 2.3.2. Edukacija o ulozi instituta besplatne pravne pomoći u suzbijanju diskriminacije i umrežavanje pružatelja primarne i sekundarne pravne pomoći Specificirati koga educirati, u kojoj mjeri i po edukaciji koji su pokazatelji /rezultati uspješnosti porasta znanja građana o mogućnosti i načinu primjene instituta primarne pravne pomoći. PGP Sisak smatra da se fokus treba staviti na primarnu pravnu pomoć kao preventivni mehanizam, gdje bi se pravni problemi rješavali primarno bez pokretanja skupih i dugotrajnih sudskih postupaka. Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Prihvaća se prijedlog da se specificiraju ciljne skupine. Edukacija o ulozi instituta besplatne pravne pomoći u suzbijanju diskriminacije i umrežavanje pružatelja primarne i sekundarne pravne pomoći, o provedbi Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći – Uloga besplatne pravne pomoći u suzbijanju diskriminacije“u svom opisu specificira ciljane grupe polaznika: predstavnike upravnih tijela županija pružatelja besplatne pravne pomoći te organizacija civilnog društva, Hrvatske odvjetničke komore, Pravnih klinika Pravnih fakulteta radi važnosti pravne pomoći za implementaciju standarda ljudskih prava, kao i većoj iskoristivosti sredstava namijenjenih za besplatnu pravnu pomoć građanima, a sve u korist povećanja broja građana koji dobivaju besplatnu pravnu pomoć, osobito najugroženijih skupina stanovništva.
5 PROJEKT GRAĐANSKIH PRAVA SISAK Nacrt Akcijskog plana zaštite i promicanja ljudskih prava za 2024. i 2025. godinu, Posebni cilj 2. PODIZANJE RAZINE INFORMIRANOSTI GRAĐANA I INSTITUCIJA O INSTRUMENTIMA ZA ZAŠTITU I PROMICANJE LJUDSKIH PRAVA TE OLAKŠAVANJE PRISTUPA PRAVOSUĐU I JAVNOPRAVNIM TIJELIMA 2.3.1. Informiranje građana o mogućnostima korištenja besplatne pravne pomoći Potrebno je specificirati načine informiranja građana putem javnih medija: televizije, radija. Provoditi kvartalno medijske kampanje, te dijeljenje letaka. Isto tako informirati se moraju u institucijama kojima se građani obraćaju za ostvarivanje određenih prava npr. Hrvatski zavodi za socijalni rad, Područni uredi. Potrebito je povećati financiranje primarne pravne pomoći ovlaštenim udrugama, pružateljicima besplatne pravne pomoći kako bi sam sustav besplatne pravne pomoći bio teritorijalno zastupljen u cijeloj RH. Ovlaštene pružateljice besplatne pravne pomoći su mogli bi reći direktni izvor informiranja građana o pravu na besplatnu pravnu pomoć, kao i pružanja iste. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Ministarstvo pravosuđa i uprave će nastaviti raditi na podizanju vidljivosti mehanizma pružanja besplatne pravne pomoći. Informiranje građana o mogućnostima korištenja besplatne pravne pomoći (objava materijala o besplatnoj pravnoj pomoći na internetskim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave, županija, Grada Zagreba, pravnih klinika pravnih fakulteta i organizacija civilnog društva ovlaštenih za pružanje primarne pravne pomoći i putem medija, Hrvatskog zavoda za socijalni rad itd.) i putem institucija u kojima se građani obraćaju za ostvarivanje određenih prava (tiskanjem i diseminiranjem tiskanih materijala s informacijama o mogućnostima korištenja besplatne pravne pomoći područnim uredima Hrvatskog zavoda za socijalni rad, općinskim sudova i dr.).
6 AUTONOMNA ŽENSKA KUĆA ZAGREB - ŽENE PROTIV NASILJA NAD ŽENAMA Nacrt Akcijskog plana zaštite i promicanja ljudskih prava za 2024. i 2025. godinu, Posebni cilj 2. PODIZANJE RAZINE INFORMIRANOSTI GRAĐANA I INSTITUCIJA O INSTRUMENTIMA ZA ZAŠTITU I PROMICANJE LJUDSKIH PRAVA TE OLAKŠAVANJE PRISTUPA PRAVOSUĐU I JAVNOPRAVNIM TIJELIMA U odnosu na točku 2.3. • broj podnesenih zahtjeva za besplatnu pravnu pomoć nakon provedene aktivnosti informiranja građanstva • evaluacija provedenih edukacija bi trebala biti ugrađena ovdje ali i kao pokazatelj rezultata u svim mjerama koje uključuju edukaciju jer kvantiteta ne može biti pokazatelj kvalitete provedenih aktivnosti. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru.
7 KUĆA LJUDSKIH PRAVA ZAGREB Nacrt Akcijskog plana zaštite i promicanja ljudskih prava za 2024. i 2025. godinu, Posebni cilj 1. POBOLJŠANJE UČINKOVITOSTI JAVNE UPRAVE I PRAVOSUĐA ZA DJELOVANJE U PODRUČJU ZAŠTITE LJUDSKIH PRAVA U odnosu na mjeru 1.6. predlažemo nadopunu dvjema aktivnostima: 1) Unaprijediti obrazovne programe u području ljudskih prava za javne i državne službenike kroz uključivanje branitelja ljudskih prava u edukacije 1. Uključivanje branitelja ljudskih prava u kreiranje programa i provođenje edukacija vezanih uz ljudska prava i suzbijanje diskriminacije koje provode Policijska akademija, Pravosudna akademija i Visoka škola za javnu upravu 2) Edukacija za javne službenike i dužnosnike u jedinicama lokalne i regionalne samouprave 1. Kreiranje i provođenje obrazovnog programa za javne službenike i dužnosnike u jedinicama lokalne i regionalne samouprave kako bih ih se educiralo i osnažilo za izradu lokalnih i županijskih planova za ljudska prava i suzbijanje diskriminacije. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. U okviru rasprava Radne skupine nadležna tijela prihvatila su u okviru svojim mogućnosti (financijskih i ljudskih resursa) provedbe aktivnosti.. U sljedećem ciklusu strateškoga planiranja za godine 2026. i 2027., prilikom izrade akcijskih planova još jednom će se razmotrit svi komentari s ovog javnog savjetovanja.
8 KUĆA LJUDSKIH PRAVA ZAGREB Nacrt Akcijskog plana zaštite i promicanja ljudskih prava za 2024. i 2025. godinu, Posebni cilj 1. POBOLJŠANJE UČINKOVITOSTI JAVNE UPRAVE I PRAVOSUĐA ZA DJELOVANJE U PODRUČJU ZAŠTITE LJUDSKIH PRAVA U odnosnu na mjeru 1.4. predlažemo nadopunu sa tri aktivnosti: 1) Jačanje kvalitete i dostupnosti neformalnog obrazovanja za ljudska prava koje provode organizacije civilnog društva: 1. Uvođenjem programa za financiranje suradnje organizacija civilnog društva i škola u području provedbe Građanskog odgoja i obrazovanja 2.Uvođenjem programa za financiranje organizacija civilnog društva za provođenje neformalnih obrazovnih programa o ljudskim pravima, aktivnom građanstvu i d mokratskoj participaciji za mlade, djecu i edukatore koji rade s djecom i mladima 2) Sustavno i kvalitetno stručno usavršavanje nastavnika za poučavanje Građanskog odgoja i odgoja i obrazovanja za ljudska prava 1. Kreiranje i provođenje programa usavršavanja obrazovnih radnika/ica o participativnim metodama poučavanja i iskustvenom učenju i metodici obrazovanja za ljudska prava 2.Programom osigurati sveobuhvatno i dosljedno početno te kontinuirano daljnje usavršavanje odgojno-obrazovnih radnika/ica za usvajanje vještina potrebnih za poučavanje ljudskih prava 3) Unaprjeđenje provedbe Građanskog odgoja i obrazovanja: 1. Temeljem rezultata vanjskog vrednovanja Građanskog odgoja i obrazovanja osuvremeniti i prilagoditi kurikulum ili način provođenja Građanskog odgoja i obrazovanja 2. Provesti analizu izvedivosti i potreba provođenja Građanskog odgoja kao izbornog ili samostalnog predmeta u školama Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. U okviru rasprava Radne skupine nadležna tijela prihvatila su u okviru svojim mogućnosti (financijskih i ljudskih resursa) provedbe aktivnosti. U sljedećem ciklusu strateškoga planiranja za godine 2026. i 2027., prilikom izrade akcijskih planova još jednom će se razmotrit svi komentari s ovog javnog savjetovanja. Aktivnosti koje se tiču usavršavanja nastavnika provodit će se i tijekom 2024-25. s obzirom da je predviđena aktivnost edukacije odgojno-obrazovnih radnika za protudiskriminacijsko djelovanje u Akcijskom planu suzbijanja diskriminacije..
9 KUĆA LJUDSKIH PRAVA ZAGREB Nacrt Akcijskog plana zaštite i promicanja ljudskih prava za 2024. i 2025. godinu, Posebni cilj 1. POBOLJŠANJE UČINKOVITOSTI JAVNE UPRAVE I PRAVOSUĐA ZA DJELOVANJE U PODRUČJU ZAŠTITE LJUDSKIH PRAVA U odnosu na mjeru 1. 3. predlažemo nadopunu aktivnosti: Uključivanje branitelja ljudskih prava u proces izvršenja presuda ESLJP 1. Izrada analize o mogućnostima uključivanja branitelja ljudskih prava u procese izvršenja presuda ESLJP 2. U proces izrade akcijskih planova za implementaciju presuda ESLJP u što ranijoj fazi, a na temelju javnog objavljenog poziva za iskaz interesa, uključiti zainteresirani predstavnici organizacija civilnog društva u cilju izrade što ciljanijih, kvalitetnijih i svrsishodnijih mjera za otklanjanje i preveniranje novih kršenja Konvencije. 3. Provođenje e-savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o akcijski planovi za izvršavanje presuda ESLJP-a. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Ured zastupnika upućuje na ranija očitovanja o navedenim prijedlozima te ostaje pri stavu o ne prihvaćanju gore navedenih prijedloga. Naime, prvenstveno se ukazuje kako je postojećom Mjerom 1.3. Povećati učinkovitost izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava već predviđena aktivnost uključivanja organizacija civilnog društva u postupak izvršenja i to kroz aktivnost: /.3.2. Sudjelovanje organizacija civilnog društva u praćenju izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u odnosu na Republiku Hrvatsku, a za koju držimo da odgovarajuće obuhvaća uključivanje branitelja ljudskih prava u proces izvršenja, posebice općih mjera izvršenja. Stoga, smatramo nepotrebnim nizati nove, slične aktivnosti koje su već obuhvaćene predloženom mjerom. Nadalje, ponavljamo kako je sukladno čl. 46. Konvencije, izvršenje presuda ESLJP isključiva obveza države članice. Njena tijela nadležna su za poduzimanje mjera izvršenja. Temeljem informacija od nadležnih tijela, Ured zastupnika sastavlja akcijske planove (sažeti prikaz mjera s kalendarom njihovog poduzimanja). Sam postupak uređen je dokumentima Vijeća Europe, a njegova koordinacija na nacionalnoj razini uređena je Uredbom Ureda zastupnika. Osim toga akcijski planovi sastavljaju se isključivo na engleskom jeziku (službenom jeziku VE) na način sukladan praksi OMVE-a. Stoga, e-savjetovanje o takvim dokumentima, posebice imajući u vidu mjerodavne propise, nije ni moguće ni svrsishodno. Uključivanje drugih aktera u postupak izvršenja (izbor mjera), ono je što može doprinijeti njegovoj učinkovitosti. Model izvršenja već je uspostavljen na nacionalnoj razini temeljem drugih propisa, te smo stoga mišljenja kako postojeće institute treba unaprijediti, primjerice kroz jačanje suradnje Stručnog savjeta za izvršenje presuda i odluka ESLJP i organizacija civilnog društva, na što smo ranije već ukazivali, te isto i predvidjeli kroz sada postojeću aktivnost nacrta Akcijskog plana
10 KUĆA LJUDSKIH PRAVA ZAGREB Nacrt Akcijskog plana zaštite i promicanja ljudskih prava za 2024. i 2025. godinu, Posebni cilj 1. POBOLJŠANJE UČINKOVITOSTI JAVNE UPRAVE I PRAVOSUĐA ZA DJELOVANJE U PODRUČJU ZAŠTITE LJUDSKIH PRAVA U odnosu na mjeru 1.2. predlažemo nadopunu dvjema aktivnostima: 1) Direktna pomoć posebno ranjivim građanima u kriznim situacijama kroz rad organizacija civilnog društva Osigurati krizni fond za financiranje organizacija civilnog društva za pružanje pravnog i psihološkog savjetovanja i direktnu pomoć građanima u zaštiti njihovih ljudskih prava u kriznim situacijama 2) Izrada multi sektorske analize usklađenosti državnih mjera sa standardima ljudskih prava u upravljanju višestrukim krizama tijekom panedmije i potresa 1. Provedba analize usklađenosti državnih mjera sa standardima ljudskih prava u upravljanju višestrukim krizama tijekom panedmije i potresa 2. Predstavljanje analize stručnoj i široj javnosti te na relevantnim Vladinim tijelima Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. U okviru rasprava Radne skupine nadležna tijela prihvatila su u okviru svojim mogućnosti (financijskih i ljudskih resursa) provedbe aktivnosti. U sljedećem ciklusu strateškoga planiranja za godine 2026. i 2027., prilikom izrade akcijskih planova još jednom će se razmotrit svi komentari s ovog javnog savjetovanja.
11 KUĆA LJUDSKIH PRAVA ZAGREB Nacrt Akcijskog plana zaštite i promicanja ljudskih prava za 2024. i 2025. godinu, Posebni cilj 1. POBOLJŠANJE UČINKOVITOSTI JAVNE UPRAVE I PRAVOSUĐA ZA DJELOVANJE U PODRUČJU ZAŠTITE LJUDSKIH PRAVA U odnosu na mjeru 1.1. predlžemo nadopunu aktivnosti: Jačanje kapaciteta regionalne i lokalne samouprave za rad na zaštiti i promicanju ljudskih prava kroz: 1. Poticanje osnivanja novih i jačanje uloge postojećih Koordinacija za ljudska prava na lokalnim i regionalnim razinama i 1. poticanje i jačanje kapaciteta lokalne i regionalne samouprave za izradu, usvajanje i implementaciju akcijskih planova za ljudska prava na lokalnoj i regionalnoj razini. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Smatramo da su opisi nadopune aktivnosti: Jačanje kapaciteta regionalne i lokalne samouprave za rad na zaštiti i promicanju ljudskih prava već sadržani u aktivnosti 1.1.4. Suradnja Savjeta za ljudska prava i županijskih koordinacija za ljudska prava.
12 KUĆA LJUDSKIH PRAVA ZAGREB Nacrt Akcijskog plana zaštite i promicanja ljudskih prava za 2024. i 2025. godinu, Posebni cilj 1. POBOLJŠANJE UČINKOVITOSTI JAVNE UPRAVE I PRAVOSUĐA ZA DJELOVANJE U PODRUČJU ZAŠTITE LJUDSKIH PRAVA Također u odnosu na mjeru 1.1. predlažemo nadopunu aktivnosti: Daljnje unapređivanje sustava zaštite ljudskih prava kroz pristupanje, prihvaćanje i ratifikaciju međunarodnih instrumenta: 1. Izrada analize i priprema za ratifikaciju te ratifikacija Europske socijalne povelje (revidirane) 2. Notificiranje UN-a o prihvaćanju čl. 14 Međunarodne konvencije o eliminaciji svih oblika rasne diskriminacije, čime će se omogućiti građanima podnošenje individualnih pritužbi Odboru UN-a koji prati provedbu Međunarodne konvencije o eliminaciji svih oblika rasne diskriminacije 3. Izrada analize i priprema za pristupanje te ratifikacija Fakultativnog protokola Međunarodnom paktu o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima čime će se građanima omogućiti podnošenja individualnih pritužbi UN-ovom nezavisnom odboru zaduženom za zaštitu socijalnih, ekonomskih i kulturnih prava. Primljeno na znanje U narednome ciklusu strateškoga planiranja za godine 2026. i 2027. prilikom izrade sljedećih akcijskih planova razmotrit će se komentari kao osnov kreiranja aktivnosti.
13 KUĆA LJUDSKIH PRAVA ZAGREB Nacrt Akcijskog plana zaštite i promicanja ljudskih prava za 2024. i 2025. godinu, Posebni cilj 1. POBOLJŠANJE UČINKOVITOSTI JAVNE UPRAVE I PRAVOSUĐA ZA DJELOVANJE U PODRUČJU ZAŠTITE LJUDSKIH PRAVA U odnosnu na mjeru 1.1. predlažemo nadopunu aktivnosti: Uspostava nacionalnog mehanizma za implementaciju, izvještavanje i praćenje preporuka međunarodnih i regionalnih tijela za ljudska prava i međunarodnih tijela za ljudska prava sukladno preporukama UN-a. Ovakav nacionalni mehanizam za izvješćivanje i praćenje s mandatom koji je usko povezan s obvezama države za izvještavanjem i uključivanjem u međunarodne i regionalne mehanizme za ljudska prava, kao i praćenje njihovih preporuka ili odluka. Uspostava nacionalnog mehanizma provodi se u nekoliko koraka prema uputama i dobroj praksi drugih zemalja sukladno preporukama UN-ovog priručnika “National Mechanisms for Reporting and Follow-up – A Practical Guide to Effective State Engagement with International Human Rights Mechanisms” Primljeno na znanje U narednome ciklusu strateškoga planiranja za godine 2026. i 2027. prilikom izrade sljedećih akcijskih planova razmotrit će se komentari kao osnov kreiranja aktivnosti.
14 PUČKI PRAVOBRANITELJ Nacrt Akcijskog plana zaštite i promicanja ljudskih prava za 2024. i 2025. godinu, Posebni cilj 1. POBOLJŠANJE UČINKOVITOSTI JAVNE UPRAVE I PRAVOSUĐA ZA DJELOVANJE U PODRUČJU ZAŠTITE LJUDSKIH PRAVA Vezano uz Mjeru 1. „Unaprijediti međuresornu suradnju i koordinaciju sustavom zaštite ljudskih prava“, ponavljamo prijedlog upućen u procesu razrade dokumenta unutar Radne skupine - da se provodi javno predstavljanje preporuka po međunarodnim i regionalnim mehanizmima za ljudska prava, odnosno, da se, pored internih bilateralnih ili multilateralnih razmjena informacija, o preporukama međunarodnih i regionalnih mehanizama informiraju i drugi akteri, izvan javnopravnih tijela, ali i šira javnost, kako u pravilu i zahtijevaju ovi mehanizmi, a koja aktivnost trenutnim Nacrtom nije predviđena. U odnosu na aktivnost 1.1.7. “Edukacije za djelatnike javne uprave i pravosuđa i ostalih tijela o zaštiti prava LGBTIQ osoba”, valjalo bi pojasniti na koja se “ostala tijela” ona odnosi. Kao svrha Mjere 1.2. “Poboljšati zaštitu prava posebno ugroženih skupina građana u kriznim situacijama” navodi se stvaranje preduvjeta za učinkovitu zaštitu i poštivanje prava građana u kriznim situacijama te ublažavanje posljedica postojećih kriza kroz pravovremenu edukaciju, pružanje informacija i potpore posebno ranjivim skupinama građana. Pritom, među višestrukim globalnim krizama s kojima se naša društva trenutno suočavaju nabrojane su i izbjegličke krize, no među osobito ranjivim društvenim skupinama nedokumentirani migranti uopće nisu spomenute, već samo tražitelji međunarodne zaštite. Stoga i ovu skupinu, kao i skupinu osoba koje su u RH došle temeljem dozvole za boravak i rad, a koja je u međuvremenu postala nevažeća, ili su iz drugih razloga izgubili status radnika u RH, treba uvrstiti među ranjive društvene skupine zaštitu čijih prava je potrebno pojačati. Vezano uz Mjeru 1.2., ponavljamo prijedlog da se aktivnosti 1.2.3. „Provedba postupka uključivanja djece tražitelja međunarodne zaštite u obrazovni sustav Republike Hrvatske i provedba psihosocijalne potpore tražiteljima međunarodne zaštite“ i 1.2.4. „Provedba programa usavršavanja i obuke za službenike Službe za prihvat i smještaj tražitelja međunarodne zaštite i Službe za međunarodnu zaštitu“ planiraju u okviru dokumenta za integraciju. Naime, prijedlog aktivnosti pučke pravobraniteljice upućen u okviru Radne skupine, da se izrade informativni materijali s informacijama o pravima za strane radnike, nije prihvaćen za uključivanje u ovaj dokument s pojašnjenjem da će se one uključiti u Nacionalni program za integraciju osoba pod međunarodnom zaštitom. Međutim 'strani radnici' u smislu državljana trećih država koji se u RH nalaze temeljem dozvole za boravak i rad, nisu osobe pod međunarodnom zaštitom. U cilju postizanja konzistentnosti stoga predlažemo da se sve integracijske aktivnosti planiraju u dokumentu za integraciju, a pri čemu integracija u nazivu dokumenta onda ne bi trebala biti usmjerena isključivo na osobe pod međunarodnom zaštitom ili da se naša predložena aktivnost ipak uključi u ovaj dokument. U opisu aktivnosti 1.2.6. “Analiza podataka o zdravstvenom statusu i o korištenju zdravstvene zaštite ekonomski uvjetovanih migranata i azilanata te osoba s invaliditetom” valjalo bi pojasniti na koju se točno skupinu odnosi sintagma “ekonomski uvjetovani migranti”, odnosno, razloge izdvajanje upravo ove skupine migranata u odnosu na sve ostale. S obzirom na to, kako je gore rečeno, Nacrt Akcijskoga plana upućen u javno savjetovanje više ne sadrži i opise pojedinih aktivnosti, zbog čega nemamo uvid u to koji su naši sadržajni prijedlozi prihvaćeni, a koji nisu, ponavljamo prijedlog da se u opis aktivnost 1.2.7. „Analiza podataka o zdravstvenom statusu i o korištenju zdravstvene zaštite pojedinih ranjivih skupina“ ranjive skupine definiraju s obzirom na podatke iz izvješća pučke i posebnih pravobraniteljica. Vezano za aktivnost 1.4.1. „Edukacija studenata dva studijska programa Veleučilišta kriminalistike i javne sigurnosti na teme zaštite ljudskih prava i zločina iz mržnje“, a s obzirom na činjenicu da policijske službenice i službenici dolaze u kontakt i postupaju i prema pojedincima određenih karakteristika koje predstavljaju osnove diskriminacije iz Zakona o suzbijanju diskriminacije odnosno manjinskim/ skupinama u ranjivom položaju, pri čemu je od izrazite važnosti da prepoznaju specifične prepreke s kojima se ove skupine u društvu susreću te njihove potrebe, između ostaloga, i kako bi se i sustavno prevenirala njihova potencijalna retraumatizacija, a nakon što su moguće bili žrtve zločina iz mržnje, Veleučilištu predlažemo, a po uzoru na Policijsku školu „Josip Jović“, da razmotri mogućnost uvođenja zasebnoga i obveznoga kolegija o ljudskim pravima i položaju i potrebama manjinskih i ranjivih društvenih skupina i/ili izmjenu statusa Praktikuma policijskog postupanja prema manjinskim i ugroženim skupinama u društvu iz izbornoga u obvezni. Vezano za aktivnost 1.4.3. „Edukativni posjeti djece viših razreda osnovne škole u sklopu izvannastavne aktivnosti i međupredmetne teme „Građanski odgoj i obrazovanje“ institucijama koje se bave zaštitom ljudskih prava u Republici Hrvatskoj“, u ciljane skupine predlažemo uvrstiti i učenice/ke srednjih škola. S obzirom na iskustva nastavnica/ka u provedbi predmeta Građanski odgoj i njihovo isticanje nedostatka prilika za stručno usavršavanje u ovome području, pohvaljujemo dodavanje aktivnosti 1.4.5. “Sustavno i kvalitetno stručno usavršavanje odgojno-obrazovnih radnika/ca za poučavanje Građanskog odgoja i obrazovanja za ljudska prava” uz žaljenje da opis aktivnosti nije dostupan, pa nije moguće ocijeniti njen potencijalan doseg i eventualnu potrebu za boljim definiranjem. Ponavljamo i prijedlog vezan uz provođenje službene i sveobuhvatne evaluacije provedbe građanskog odgoja i obrazovanja u osnovnim i srednjim školama, uključivši u evaluaciju sve relevantne dionike. Ovim putem ponavljamo i prijedlog da se aktivnost 1.6.3. „Analiza učinkovitosti institucionalnog i zakonodavnog okvira namijenjenog suzbijanju diskriminacije“, umjesto u ovom dokumentu, planira u Akcijskom planu za suzbijanje diskriminacije. Dodatno, vezano uz aktivnost 1.6.3. ukazujemo da u Republici Hrvatskoj institucija pučke pravobraniteljice od 1. siječnja 2009. godine obnaša mandat središnjega tijela za suzbijanje diskriminacije, u sklopu kojega redovito već godinama prati i analizira učinkovitost institucionalnoga i zakonodavnoga okvira za suzbijanje diskriminacije, uključujući i sudsku praksu, te o tome redovito obavještava Hrvatski sabor i javnost. Stoga posljedično ukazujemo kako je korisno, ali s obzirom na ulogu neovisne institucije i osobito važno, pa i nužno, pučku pravobraniteljicu uključiti u provedbu ove aktivnosti. Ponavljamo i prijedlog uvođenja aktivnosti „Kontinuirana edukacija o ljudskim pravima državnih službenika/ca zaduženih za izradu procjena utjecaja propisa na ljudska prava“. Pozdravljamo najavu Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina kako u okviru projektnih aktivnosti u 2027. godini planira provođenje edukacija o ljudskim pravima i nediskriminaciji za državne službenike, koje bi trebale uključiti i službenike zadužene za izradu procjena utjecaja propisa na ljudska prava. Međutim, s obzirom na to da smo temeljem informacija objavljenih i zaprimljenih od Ureda za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske uočili kako stručni nositelji pri izradi prijedloga zakona u velikoj većini slučajeva ne utvrđuju učinke istih na ljudska prava, mišljenja smo kako je ovu aktivnost potrebno čim prije sustavno održavati kroz program Državne škole za javnu upravu. Aktivnost 1.6.7. “Održavanje edukacija za zdravstvene djelatnike o pravima pacijenata te ponašanju i komunikaciji prema pacijentima, sukladno zahtjevima medicinske etike” predlažemo izmijeniti tako da sadržaj edukacija zdravstvenih djelatnika, kao i ostalih stručnjaka čija se edukacija predviđa kroz aktivnosti ove mjere, bude usmjeren na edukaciju na temu zaštite ljudskih prava u cjelini, a ne samo na prava pacijenata. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. U narednome ciklusu strateškoga planiranja za godine 2026. i 2027. prilikom izrade sljedećih akcijskih planova razmotrit će se komentari kao osnov kreiranja aktivnosti. Aktivnost 1.1.7. Edukacije za djelatnike javne uprave i pravosuđa i ostalih tijela o zaštiti prava LGBTIQ osoba provodit će se u suradnji s Državnom školom za javnu upravu, Pravosudnom i Policijskom akademijom i brojnim drugim sudionicima provedbe, kao što je prikazano u opisu aktivnosti. Vlada RH je krajem 2022. godine temeljem Zakona o strancima donijela odluku o osnivanju međuresorne radne skupine za izradu prijedloga imigracijske politike. Višestruke globalne krize imaju negativan učinak na posebno ranjive društvene skupine: osobe, a to su osobito djeca tražitelja i tražitelji međunarodne zaštite, stoga su aktivnost 1.2.3. i aktivnost 1.2.4. uvrštene uz Mjeru 1.2. Sintagma ekonomsko uvjetovani migranti konstruirana je zbog dostupnosti podataka drugih institucija i tijela koji su HZJZ-u dostupni zbog jedinstvenih indikatora. HZJZ pod pojmom ranjivih skupina, a prema dostupnosti pojedinih podataka primarno planira provesti navedenu mjeru koja se odnosi na osobe starije životne dobi, pripadnike romske nacionalne manjine i osobe s invaliditetom. Kako bi se provela nadopuna predložene analize potrebno je evenutalno proširenje mjere, što u ovom razdoblju inicijalno nije bilo planirano. Evlauacija provedbe je sastavni dio aktivnosti 1.4.5. Sustavno i kvalitetno stručno usavršavanje odgojno-obrazovnih radnika/ca za poučavanje Građanskog odgoja i obrazovanja za ljudska prava Aktivnost 1.6.3. Analiza učinkovitosti institucionalnog i zakonodavnog okvira namijenjenog suzbijanju diskriminacije dio je projektnih aktivnosti ULJPPNM te će se u sklopu provedbe projekta predstavnike Ureda pučke pravobraniteljice pozivati na sudjelovanje. Državna škola javne uprave tijekom 2024. godine provodi edukacije vezane uz primjenu Zakona o instrumentima politike boljih propisa (NN 155/23.).
15 PROJEKT GRAĐANSKIH PRAVA SISAK Nacrt Akcijskog plana zaštite i promicanja ljudskih prava za 2024. i 2025. godinu, Posebni cilj 1. POBOLJŠANJE UČINKOVITOSTI JAVNE UPRAVE I PRAVOSUĐA ZA DJELOVANJE U PODRUČJU ZAŠTITE LJUDSKIH PRAVA Mjere i aktivnosti Akcijskog plana zaštite i promicanja ljudskih prava usmjerene na građane pogođene kriznim situacijama, ne odnose se na osobe koje su 2020. ostale bez doma u potresima, što je svakako nužno dodati. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Građani koji su ostali bez doma u potresima uvršteni su kao ranjiva skupina u aktivnostima prikupljanja i analiza podataka o korištenju zdravstvene zaštite te provedbi preventivnih programa. Aktivnosti koje se tiču osoba koje su bez doma ostale u potresima koji su 2020. pogodili RH uključene su u Akcijski plan suzbijanja diskriminacije za razdoblje 2024-25. prema Programu mjera obnove zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije.
16 AUTONOMNA ŽENSKA KUĆA ZAGREB - ŽENE PROTIV NASILJA NAD ŽENAMA Nacrt Akcijskog plana zaštite i promicanja ljudskih prava za 2024. i 2025. godinu, Posebni cilj 1. POBOLJŠANJE UČINKOVITOSTI JAVNE UPRAVE I PRAVOSUĐA ZA DJELOVANJE U PODRUČJU ZAŠTITE LJUDSKIH PRAVA U odnosu na točku 1.1. Autonomna ženska kuća Zagreb(AŽKZ) smatra važnim akcijskim planom uključiti rodnu perspektivu i staviti naglasak na zaštitu temeljnih ženskih ljudskih prava, s obzirom na učestalost kršenja tih prava. Rodno neutralan pristup u strateškim dokumentima doprinosi produbljivanju nejednakosti, stoga je nužno primijeniti strategije koje će omogućiti specifičnu zaštitu žena i osigurati ravnopravnost u svim područjima društva. U odnosu na točku 1.1.7. AŽKZ predlaže proširenje aktivnosti kako bi uključivala i edukaciju o ženskim ljudskim pravima od strane edukatora koji su svojim radom jasno iskazali poznavanje strukturalnih problema i odnosa različitih dionika državne i/ili javne vlasti , s naglaskom na potrebe žena koje se suočavaju s višestrukom diskriminacijom, primjerice žene iz manjinskih zajednica, žene s invaliditetom i žene iz ruralnih područja. Ova dodatna komponenta omogućila bi djelatnicima bolje razumijevanje i prepoznavanje specifičnih oblika diskriminacije te osigurala kvalitetniju zaštitu prava za sve ranjive skupine. U odnosu na točku 1.1.8. Predlažemo proširenje aktivnosti kako bi se uz godišnja izvješća pučke pravobraniteljice uključilo i praćenje izvješća pravobraniteljice za ravnopravnost spolova. Time bi se omogućilo sustavno praćenje i koordinacija provedbe preporuka iz oba izvješća, čime bi se osigurala dosljedna primjena mjera vezanih za ravnopravnost spolova i zaštitu ženskih prava.. U odnosu na točku 1.2.1. AŽKZ predlaže da aktivnost bude nazvana na način da se implementira smisao Istambulske konvencije kao : Provedbe učinkovitih programa univerzalne prevencije nasilja nad ženama i nasilja u obitelji jer je nasilje prema ženama najčešći pojavni oblik nasilja u obitelji i onaj oblik nasilja u kojem postoji najveća potreba provedbe učinkovitih programa. AŽKZ pozdravlja donošenje aktivnosti provedbe programa univerzalne prevencije rodno uvjetovanog nasilja i drugog nasilja u obitelji . Smatramo nužnom koordinaciju svih relevantnih institucija za što je potrebno uspostaviti suradnju između policijskih snaga, zdravstvenih ustanova, socijalnih službi, organizacija civilnog društva i pravosudnih tijela. Ovime će se omogućiti brža i učinkovitija reakcija na prijave nasilja, čime će se pružiti sveobuhvatna podrška ženama. Cjelovit program univerzalne prevencije nasilja prema ženama i nasilja u obitelji mora uključivati: edukaciju i podizanje svijesti, psihosocijalnu podršku, zakonodavne i institucionalne mjere, provođenje redovitih obrazovnih programa u školama i predškolskim ustanovama primjereno dobi , redovito prikupljanje podataka o učincima programa i prilagodba strategija prema rezultatima. U odnosu na točku 1.2.4. Uključivanje predstavnika nevladinih organizacija koje su se iskazale u pružanju pomoći i potpore ženama žrtvama nasilja u programe usavršavanja i obuke za pripadnike Službe za prihvat i smještaj i Službe za međunarodnu zaštitu. U odnosu na točku 1.2.7. Tumačenjem Europske konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda pravo na zdravstvenu zaštitu žena garantirano je člancima kojima se štiti pravo na život, zabranu mučenja, pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života stoga AŽKZ predlaže da u sklopu aktivnosti 1.2.7. provode detaljna analize pristupa žena osnovnoj ginekološkoj zdravstvenoj zaštiti u RH, kao i ostvarivanju reproduktivnih prava. Ovo je ključno za prepoznavanje specifičnih prepreka s kojima se suočavaju žene, posebno one iz ruralnih područja, žene s invaliditetom i pripadnice manjinskih skupina. Takva analiza omogućila bi ciljano djelovanje prema unapređenju zdravstvenih usluga u skladu s potrebama svih žena. Ovakva nadopuna mjere osigurala bi bolje razumijevanje problema vezanih uz zdravstvenu skrb i pomogla razviti prilagođene mjere za poboljšanje pristupa potrebnim zdravstvenim uslugama i ostvarivanju prava na reproduktivno zdravlje. Podsjećamo na slučaj A.B. U-III- 557/2019 u kojem je nevladina organizacija bila jedina u poziciji osigurati ženi žrtvi nasilja besplatni ginekološki pregled radi utvrđivanja izvršenog spolnog sakaćenja kao proživljenog teškog nasilja koje je jedan od razloga za ostvarivanje međunarodne zaštite. U odnosu na točku 1.3. Edukacija svih subjekata uključenih u profesije koje su povezane s ljudskim pravima treba postati prioritet. Ovo uključuje sveobuhvatne napore usmjerene na osvještavanje, obuku i informiranje svih aktera relevantnih profesija kako bi se osigurala bolja zaštita i promicanje Edukacija bi trebala obuhvatiti razumijevanje osnovnih načela i prava definiranih u Konvenciji, kao i važnost njihove primjene u svakodnevnom životu. Šire dostupno učenje iz presuda koje su donesene protiv Republike Hrvatske zbog kršenja odredbi EKLJP treba imati svrhu osvijestiti i upozoriti na konkretne slučajeve kršenja prava. Analizirajući ove presude, može se bolje razumjeti kako su ljudska prava narušena i koji su specifični konteksti doveli do takvih situacija. Ovo znanje će omogućiti donositeljima odluka, stručnjacima i ostalima u društvu da prepoznaju potencijalne rizike i poduzmu mjere kako bi se spriječilo ponavljanje takvih kršenja.. U odnosu na točku 1.4.5. Smatramo nužnim uključivanja aktivnosti obrazovanja o rodnoj ravnopravnosti i rodno uvjetovanom nasilju. Važno je uzeti u obzir trenutno stanje, posebno naglašenu prisutnost nasilja nad ženama u kontekstu pandemije, koje ne samo da duboko prožima sve sfere društva, već predstavlja ozbiljno kršenje ljudskih prava. Činjenica da su Ujedinjeni narodi izjednačili nasilje nad ženama s terorističkim činovima i mučenjem zatvorenika ističe dubinu problema s kojim se suočavamo. Kroz ovu aktivnost, trebalo bi postići osnovne principe rodne ravnopravnosti, educirati širu javnost o rodno uvjetovanom nasilju i njegovim posljedicama te promovirati svijest o važnosti zaštite ljudskih prava svih građanki. Stoga, s ciljem postizanja holističke i efikasne borbe protiv nasilja nad ženama, predlažemo uvrštavanje mjere obrazovanja o rodnoj ravnopravnosti i rodno uvjetovanom nasilju. Ova mjera ne samo da odražava ozbiljnost problema, već i potrebu da se promijeni kultura i svijest društva kako bi se prava žena adekvatno zaštitila i osigurala uključivanje sustavnih edukacija o ravnopravnosti spolova, ženskim ljudskim pravima i rodno uvjetovanom nasilju. Građanski odgoj u brojnih školama je nominalno dio obrazovnog procesa, ali sadržajno se iscrpljuje u temama koje nemaju veze sa idejom uvođenja građanskog odgoja: pisanje zaostalih domaćih zadaća, crtanje bez idejne veze s predmetom, slobodno druženje za vrijeme sata i slično. U odnosu na točku 1.6. Niz ključnih međunarodnih pravnih dokumenata imaju značajnu ulogu u zaštiti ženskih ljudskih prava. Ovi dokumenti imaju za cilj naglasiti imperativ jednakosti spolova, prevencije diskriminacije te osigurati sveobuhvatnu zaštitu prava žena. U kontekstu edukacije, neophodno je istaknuti sljedeće ključne dokumente: 1. Konvencija UN o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) 2. Pekinška deklaracija i Platforma za djelovanje 3. Istanbulska konvencija (Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji) 4. UN-ova Deklaracija o uklanjanju nasilja nad ženama Svaki od ovih dokumenata igra ključnu ulogu u edukaciji kako bi se osnažili javni i državni službenici u zaštiti i promicanju ženskih ljudskih prava, te osiguralo društvo temeljeno na ravnopravnosti spolova. Predlažemo da se u sve edukacije i usavršavanja za djelatnike javne uprave, pravosuđa i drugih tijela uključi edukacija o pristup temeljen na prepoznavanju traume (TIC). Ovaj pristup omogućava djelatnicima bolje razumijevanje utjecaja traume na pojedince, pomaže u prilagodbi komunikacije i postupanja te povećava kvalitetu podrške osobama iz ranjivih skupina. Uvođenjem TIC-a u edukaciju, djelatnici bi bili osposobljeni za prepoznavanje potreba onih koji su prošli kroz traumatska iskustva, čime bi se smanjio rizik od ponovne traumatizacije i poboljšala kvaliteta usluga te bi se osigurala europskom komvencijom garantirana prava na fizički i psihološki integritet, sigurnost i dostojanstvo. U odnosu na točku 1.6.4. Predlažemo uvođenje posebnih radionica i tečajeva u sklopu prethodne točke s ciljem osnaživanja policijskih službenika da djeluje efikasno i senzibilizirano u slučajevima nasilja u obitelji, te da pružaju potrebnu podršku i zaštitu žena žrtvama nasilja obzirom da je riječ o najgrubljim kršenju temeljnih ljudskih prava. Nedostaci u postupanju policije u slučajevima nasilja prema ženama i nasilja u obitelji ukazuju na potrebu za ciljanom edukacijom i osposobljavanjem kako bi se unaprijedila reakcija i podrška žrtvama. Stoga nužno je osposobljavanje za rodno osjetljiv pristup.: Prva i osnovna mjera je osposobljavanje policajaca za prepoznavanje i tretiranje slučajeva nasilja uzimajući u obzir rodne dinamike i potrebe žrtava i edukacija o senzibilitetu odnosno podizanje svijesti o stigmatizaciji žrtava nasilja i potrebi za osjetljivim pristupom kako bi se izbjegla dodatna trauma ili strah od prijave. U odnosu na točku 1.6.5. Predlažemo uvođenje mjera edukacije koje bi se mogle provesti u svrhu uklanjanja nedostataka u radu socijalnih radnika kad je riječ o slučajevima nasilja nad ženama i djecom trebaju uključivati: Intenzivnu obuku o Istanbulskoj konvenciji, trening senzibiliteta, trening o pristupu informiranom o traumi (TIC), poduka o temeljnim ljudskim pravima i pojavnim oblicima kršenja istih, procjena rizika.Sve ove mjere edukacije imaju za cilj unaprijediti rad socijalnih radnika i osigurati da žene i djeca koje/a su preživjele nasilje dobiju adekvatnu podršku i zaštitu. U odnosu na točku 1.6.7. Kad je riječ o uklanjanju nejednakosti u pristupu zdravstvenoj zaštiti izuzetno je važno u aktivnost uključiti edukaciju bolničkog osoblja o ženinom pravu na reproduktivno zdravlje i pravo na pobačaj. S pravom žena na reproduktivno zdravlje i pravo na pobačaj neodvojivo je povezana tema priziva savjesti , pa je potrebno u strateškom dokumentu na prikladnom mjestu ugraditi plan provedbe mjera u sklopu svih bolnica sa svrhom osiguranja dovoljnog broja zdravstvenih djelatnika koji se ne pozivaju na priziv savjesti u pojedinim bolničkim jedinicama. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Tema diskriminacije temeljem spolne orijentacije i rodnog identiteta biti će zastupljena i u nizu horizontalnih mjera i aktivnosti Nacrta akcijskog plana suzbijanja diskriminacije, koje su usmjerene na prevenciju diskriminacije prema češće diskriminiranim skupinama. Dodatno, ULJPPNM će prilikom pripreme sažetka operacija za projekte koji će se financirati kroz Europski socijalni fond plus planirati provedbu istraživačkih aktivnosti koje će, između ostaloga dati detaljniji uvid u položaj žena i LGBTIQ osoba u RH. Nacrt ovog akcijskog plana predstavlja nadogradnju mjera koje su zastupljene kroz druge javne politike i kroz koje se djeluje na razvoju kapaciteta i koordinaciji dionika u području zaštite ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije. Stoga je dokument sa svojim aktivnostima i mjerama potrebno sagledavati paralelno s drugim nacionalnim politikama. HZJZ pod pojmom ranjivih skupina, a prema dostupnosti pojedinih podataka primarno planira provesti navedenu mjeru koja se odnosi na osobe starije životne dobi, pripadnike romske nacionalne manjine i osobe s invaliditetom. Kako bi se provela nadopuna predložene analize potrebno je evenutalno proširenje mjere, što u ovom razdoblju inicijalno nije bilo planirano.
17 PRAVOBRANITELJ ZA DJECU Nacrt Akcijskog plana zaštite i promicanja ljudskih prava za 2024. i 2025. godinu, Posebni cilj 1. POBOLJŠANJE UČINKOVITOSTI JAVNE UPRAVE I PRAVOSUĐA ZA DJELOVANJE U PODRUČJU ZAŠTITE LJUDSKIH PRAVA U Nacrtu Akcijskog plana zaštite i promicanja ljudskih prava za 2024. i 2025. godinu, u okviru Posebnog cilja 1., predlažemo u mjeru 1.6.: Unaprijediti znanje javnih i državnih službenika o zaštiti i promicanju ljudskih prava, kao jednu od aktivnosti uvrstiti: edukacije za predstavnike tijela javne vlasti, posebno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave o ljudskim pravima, pravima djece i zabrani diskriminacije. Kao nositelja provedbe ove aktivnosti predlažemo Državnu školu za javnu upravu. Alternativno, predlažemo u Nacrtu Akcijskog plana suzbijanja diskriminacije za 2024. i 2025., u okviru Posebnog cilja 5., u mjeri 5.1.: Unaprijediti kompetencije javnih i državnih službenika za djelovanje u području suzbijanja diskriminacije, predviđenu aktivnost 5.1.2.: Jačanje kapaciteta službenika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na područjima naseljenim nacionalnim manjinama, preurediti na način da se odnosi na sve predstavnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a ne samo na predstavnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na spomenutim područjima naseljenim nacionalnim manjinama. Smatramo nedostatnim jačanje kapaciteta predstavnika samo tih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na spomenutim područjima. U radu Ureda pravobranitelja za djecu vidljiva je potreba edukacije o dječjim pravima i zabrani diskriminacije predstavnika tijela javne vlasti, posebno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, bez obzira na područje i naseljenost pojedinim ugroženim skupinama, budući da njihovi opći i pojedinačni akti često ukazuju na nerazumijevanje pojma i pojavnih oblika diskriminacije te načina njena sprječavanja i pružanja zaštite djeci, posebno ugroženim skupinama djece (primjerice, djeci s teškoćama u razvoju, djeci stranaca). U Nacrtu Akcijskog plana zaštite i promicanja ljudskih prava za 2024. i 2025. godinu, u okviru Posebnog cilja 1., predlažemo u mjeri 1.6.: Unaprijediti znanje javnih i državnih službenika o zaštiti i promicanju ljudskih prava, u naziv aktivnosti 1.6.1.: „Usavršavanje/obrazovni program službenika zatvorskog sustava o zaštiti ljudskih prava osoba lišenih slobode“, iza riječi „osoba lišenih slobode“, dodati riječi: „i prava djece čiji su roditelji u zatvoru“, tako da naziv te aktivnosti glasi: „Usavršavanje/obrazovni program službenika zatvorskog sustava o zaštiti ljudskih prava osoba lišenih slobode i prava djece čiji su roditelji u zatvoru“. Naime, Ured pravobranitelja za djecu već niz godina aktivno radi na provođenju spomenute aktivnosti. Stoga smatramo svrsishodnim usavršavanje i obrazovanje službenika zatvorskog sustava o pravima djece čiji su roditelji u zatvoru uvrstiti u ovu aktivnost. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Edukacije o Konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i praksi Europskog suda za ljudska prava namijejene državnim i pravosudnim djelatnicima uključuju prava djece i zabranu diskriminacije.
18 PRAVOBRANITELJ ZA OSOBE S INVALIDITETOM Nacrt Akcijskog plana zaštite i promicanja ljudskih prava za 2024. i 2025. godinu, Posebni cilj 1. POBOLJŠANJE UČINKOVITOSTI JAVNE UPRAVE I PRAVOSUĐA ZA DJELOVANJE U PODRUČJU ZAŠTITE LJUDSKIH PRAVA Mišljenja smo da se kod Aktivnosti, 1.4. Unaprijediti kvalitetu i dostupnost obrazovanja za ljudska prava, isto treba biti dio svih studijskih programa, a ne samo izolirano oblika edukacija kriminalistike, policije i odgojno-obrazovnih radnika. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru.
19 PRAVOBRANITELJ ZA OSOBE S INVALIDITETOM Nacrt Akcijskog plana zaštite i promicanja ljudskih prava za 2024. i 2025. godinu, Posebni cilj 1. POBOLJŠANJE UČINKOVITOSTI JAVNE UPRAVE I PRAVOSUĐA ZA DJELOVANJE U PODRUČJU ZAŠTITE LJUDSKIH PRAVA Predlažemo u Svrhi Mjere 1.1. Unaprijediti međuresornu suradnju i koordinaciju sustavom zaštite ljudskih prava - smatramo značajnim da se odredbe međunarodnih instrumenata unose u zakonske propise, jer postoje situacije kada se još niti uvijek to ne uvažava. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru.
20 MLADEN MAJETIĆ Nacrt Akcijskog plana zaštite i promicanja ljudskih prava za 2024. i 2025. godinu, Posebni cilj 1. POBOLJŠANJE UČINKOVITOSTI JAVNE UPRAVE I PRAVOSUĐA ZA DJELOVANJE U PODRUČJU ZAŠTITE LJUDSKIH PRAVA U okviru posebnog cilja 1. Poboljšanje učinkovitosti javne uprave i pravosuđa za djelovanje u području zaštite ljudskih prava, Mjera 1.3. Povećati učinkovitost izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava, u segmentu Pokazatelji rezultata, dopuniti pokazatelj "broj sudionika aktivnosti" na način da se iza riječi "broj" dodaju riječi 'i struktura', kako bi taj pokazatelj u cijelosti glasio 'broj i struktura sudionika aktivnosti'. Na taj način će biti moguće pratiti u provedenim aktivnostima i zastupljenost pojedinih kategorija sudionika iz reda članova Stručnog savjeta za izvršenje presuda i odluka Europskog suda za ljudska prava i reda organizacija civilnog društva. Primljeno na znanje Nositelji aktivnosti u okviru mjere 1.3. nemaju na takav način postavljene indikatore praćenja provedbe te ih stoga nije moguće niti prikazivati u pokazateljima rezultata mjere. Uvažavajući eventualne izmjene stava Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina oko prikazivanja pokazatelja rezultata ukazujemo na nesvrhovitost dopune pokazatelja „strukturom“ sudionika. Naime, prvenstveno ukazujemo kako je trenutno u Stručnom savjetu zastupljeno 29 tijela, što znaci toliko članova i isto toliko zamjenika članova. Prikaz strukture sudionika u praksi bi značio puko nabrajanje tijela čiji su članovi sudjelovali na radionici te nije jasno kako bi isto doprinijelo kvaliteti praćenja provedbe aktivnosti/mjere. Ovo iz razloga jer edukacije o izvršenju predstavljaju svojevrsnu obuku članova o postupku izvršenja te s tim u vezi praksi Vijeća Europe (VE) i Odbora ministara VE (OMVE). Promjene u članstvu česta su pojava zbog kadrovskih promjena u nadležnim tijelima, stoga su u fokusu novi članovi te ona tijela koja su najčešće uzrokovala povrede Konvencije, a samim tim i nadležna za izvršenje konkretne presude. Slijedom navedenog, mišljenja smo kako nije svrsishodno uvrštavati „strukturu“ polaznika edukacija medu pokazatelje rezultata, jer će njihovo sudjelovanje ovisiti mahom o kadrovskim politikama, trenutnom stanju utvrđenih povreda od strane ESLJP i sl. Ovdje je važno napomenuti kako pojedina tijela nikada do sada nisu ni bila nadležna za izvršenje određene presude, stoga bi se s pravom postavilo pitanje svrsishodnosti eventualnog inzistiranja na njihovoj uključenosti u određenu (ili svaku) radionicu.
21 MLADEN MAJETIĆ Nacrt Akcijskog plana zaštite i promicanja ljudskih prava za 2024. i 2025. godinu, Posebni cilj 1. POBOLJŠANJE UČINKOVITOSTI JAVNE UPRAVE I PRAVOSUĐA ZA DJELOVANJE U PODRUČJU ZAŠTITE LJUDSKIH PRAVA U okviru posebnog cilja 1. Poboljšanje učinkovitosti javne uprave i pravosuđa za djelovanje u području zaštite ljudskih prava, Mjera 1.1. Unaprijediti međuresornu suradnju i koordinaciju sustavom zaštite ljudskih prava, u segmentu Aktivnosti, a iza aktivnosti broj 1.1.8. dodati novu aktivnost 1.1.9., koja glasi: Praćenje provedbe općih mjera iz presuda Europskog suda za ljudska prava i izvješća o njihovoj provedbi kroz analizu godišnjih izvješća zastupnice Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava, koja o svom radu podnosi Saboru RH najmanje jednom godišnje. (Uredba, NN 18/2012, Članak 4., st.2). Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Vezano uz gore navedeni prijedlog prvenstveno ukazujemo kako je praćenje općih mjera izvršenja odnosno cijelog postupka izvršenja već moguće kroz javno dostupne akcijske planove i izvješća obavijenih na mrežnima stranicama VE i Ureda zastupnika. Osim toga, povećanjem suradnje branitelja ljudskih prava i Stručnog savjeta za izvršenje presuda i odluka ESLJP odnosno većim uključivanjem organizacija civilnog društva u praćenje izvršenja (predviđenim gore navedenom aktivnošću /.3.2. Sudjelovanje organizacija civilnog društva u praćenju izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u odnosu na Republiku Hrvatsku) omogućit će se upravo praćenje provedbe općih mjera izvršenja pojedine presude ESLJP. Slijedom navedenog, a budući da se gore navedeni prijedlog odnosi na djelokrug Ureda zastupnika, čije aktivnosti propisuje Uredba o Uredu zastupnika Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava (NN 18/12 1 84/18), predlažemo ne prihvatiti navedeni prijedlog. Naime, mišljenja smo kako se predmetnim nacrtom Akcijskom plana ne može ulaziti u djelokrug rada Ureda.
22 AUTONOMNA ŽENSKA KUĆA ZAGREB - ŽENE PROTIV NASILJA NAD ŽENAMA Nacrt Akcijskog plana zaštite i promicanja ljudskih prava za 2024. i 2025. godinu, UVOD Autonomna ženska kuća Zagreb predlaže definirati sve aspekte ljudskih prava obuhvaćenih ovim Akcijskim planom jer se u pojedinim posebnim ciljevima u nacrtu izdvajaju prava pojedinih skupina, ali ne svih skupina u mjeri u kojoj postoji društvena potreba. Kao primjer navodimo mjeru 1.1.7. u sklopu posebnog cilja br. 1. koju podržavamo, ali zahtijevamo uvođenje posebnih mjera koje se tiču ljudskih prava žena budući se radi o skupini građana kojima se učestalo ne priznaju ili povrijeđuju neotuđiva prava koja im pripadaju rođenjem. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Nacionalni plan za ravnopravnost spolova za razdoblje do 2027. godine sadržava posebne ciljeve i mjere vezane uz prava i zaštitu žena. Nacrt ovog akcijskog plana predstavlja nadogradnju mjera koje su zastupljene u drugim javnim politikama i kroz koje se djeluje na razvoju kapaciteta i koordinaciji dionika u području zaštite ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije. Stoga je dokument potrebno sagledavati paralelno s drugim nacionalnim politikama.
23 KUĆA LJUDSKIH PRAVA ZAGREB Nacrt Akcijskog plana zaštite i promicanja ljudskih prava za 2024. i 2025. godinu Kuća ljudskih prava Zagreb pozdravlja upućivanje ovog Akcijskog plana u proces savjetovanja i najavu njegova usvajanja. Nadovezujući se na, u sklopu ovog savjetovanja, već objavljene komentare kolegica i kolega iz OCD-a i pravobraniteljskih institucija želimo izraziti žaljenje što s donošenjem ovog Akcijskog plana plana kasni više od godinu dana u odnosu na izradu njegova nacrta. Uz ovo, kao vrlo lošu praksu također smatramo ovo “retroaktivno” usvajanje akcijskog plana za tekuću godinu, a koja je de facto na izmaku. Osim smislenosti i svrsishodnosti toga, postavlja se i pitanje hoće li se u samo jednoj godini provedbe uspjeti implementirati sve mjere, odnosno aktivnosti za čiju je provedbu predviđeno dvogodišnje razdoblje? Dodatno, želimo također izraziti žaljenje što ova verzija prijedloga akcijskog plana odudara od prijedloga koji je konsenzusno usvojen od Radne grupe koja je na njemu radila i to primarno u dijelu izostavljanja opisa aktivnosti i kvantitativnih pokazatelja. Po našem sudu, to je suštinski dio akcijskog plana u kojem su - na temelju rada i suglasja članova/ica Radne skupine - bili postavljeni minimalni “brojčani okviri”, ali bitnije, opisane su aktivnosti i način njihove provedbe, čime su planirane mjere bile vrlo dobro konkretizirane. Time je, u smislu osiguravanja jasnoće u provedbi mjere ali i praćenja ostvarivanja akcijskog plana, napravljen veliki korak unazad. Usprkos tome, nadamo se da će se poduzeti svi mogući koraci kako bi se akcijski plan, jednom kada bude, usvojen, ne samo pratiti (vidi u komentaru od Centra za mirovne studije) već i provoditi sukladno “...pokazateljima razvijenim u okviru Radne skupine za svaku pojedinu aktivnost, kao i njima pridruženim opisima". Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na podršci donošenju ovog akta strateškog planiranja i dostavljenim prijedlozima i primjedbama. Radna skupina za izradu Nacrta Akcijskog plana zaštite i promicanja ljudskih prava za 2024-25. i Nacrta Akcijskog plana suzbijanja diskriminacije za 2024-25. godinu održala je svoj 4. sastanak u studenom 2023. godine. Nakon sastanka Radne skupine, Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina (ULJPPNM) je izradio objedinjeni najavni Obrazac za procjenu fiskalnog učinka (PFU obrazac) te je priprema dokumenata završena u siječnju 2024. godine. Nakon formiranja nove Vlade RH, u skladu s odredbama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave (NN 57/24) ponovno su zatražene i prikupljene suglasnosti nositelja aktivnosti - tijela državne uprave (TDU) na nacrte akcijskih planova. Nakon opisanog procesa ostvareni su preduvjeti za upućivanje u javnu raspravu. ULJPPNM je mišljenja da i dokument sa zakašnjelim usvajanjem ima sadržajnu vrijednost budući je provedba aktivnosti koje predstavljaju kvalitativni skok planirana do kraja posljednje godine provedbe. Dodatno ističemo kako se znatan broj planiranih aktivnosti Nacrtom akcijskog plana već provoditi u okviru redovnih aktivnosti nadležnih tijela. Shodno zakonskim odredbama i uputama Koordinacijskog tijela za sustav strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske, ULJPPNM kao koordinacijsko tijelo izrade Akcijskog plana zaštite i promicanja ljudskih prava za razdoblje 2024-2025 i Akcijskog plana za suzbijanje diskriminacije za razdoblje od 2024-2025. godine navedene je dokumente prilagodio novoj metodologiji razvijanja politika, izrade i praćenja provođenja strateških dokumenata. Tako da Akcijski planovi sadrže uz pojašnjenje mjera i pobrojane aktivnosti uz pojedine mjere kao niz specifičnih i međusobno povezanih radnji čija provedba izravno vodi ostvarenju mjere, a neizravno ostvarenju posebnoga cilja. Dana 19.11.2024. ULJPPNM je održao ad-hoc sastanak Radne skupine zajedno s predstavnikom Koordinacijskog tijela za sustav strateškog planiranja i upravljanjem razvojem Republike Hrvatske na kojem je između ostalog postignut dogovor oko sadržaja dokumenta koji istovremeno zadovoljava zahtjeve i Koordinacijskog tijela i uvažava nad-standard u izradi dokumenta koji je pripremila Radna skupina tj. koji uključuje opise aktivnosti i njima pridružene pokazatelje provedbe.
24 CENTAR ZA MIROVNE STUDIJE Nacrt Akcijskog plana zaštite i promicanja ljudskih prava za 2024. i 2025. godinu Centar za mirovne studije pozdravlja donošenje ovog Akcijskog plana. Međutim, imamo nekoliko generalnih zamjerki na njegov dizajn. U prvom redu, to se odnosi na činjenicu da je Akcijski plan za 2024. i 2025. godinu tek krajem prve godine za njegovu provedbu u e-savjetovanju, a možemo se samo nadati da će ga Vlada doista i donijeti 2025. godine. Time je nastavljena praksa i običaj prekida i diskontinuiteta u donošenju i provedbi važnih javnih politika u području ljudskih prava, ravnopravnosti spolova i suzbijanja diskriminacije, što zasigurno nema pozitivne društvene efekte. Centar za mirovne studije je bio uključen u Radnu skupinu za izradu akcijskih planova i, koliko nam je poznato akcijski planovi su bili dovršeni u studenom 2023. godine, te nije jasno zašto je bila potrebna cijela godina (jedna od sedam godina koliko traje Nacionalni plan) da akcijski planovi dođu na e-savjetovanje, čak i uzimajući u obzir parlamentarne izbore koji su se održali 2024. godine. Također, sukladno zapisniku s posljednje sjednice Radne skupine (dostupnom na: https://ljudskaprava.gov.hr/UserDocsImages//dokumenti//Zapisnik%20s%204.%20sastanka%20Radne%20skupine.pdf, str. 11) želimo ukazati na nedostatak prave i kvalitetne javne rasprave o predloženim mjerama i aktivnostima jer to ovo e-savjetovanje nije. Ukazujemo i na odredbu čl. 21a st. 3. Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem koji nalaže da se: “Prvi akcijski plan donosi se zajedno s nacionalnim planom, a svi sljedeći akcijski planovi donose se najkasnije tri mjeseca prije isteka roka važenja prethodnog akcijskog plana.” Kao članovi Radne skupine za izradu ovih dokumenata, moramo reći da smo ostali zatečeni redukcijama koje su napravljene u dokumentu koji je stigao na e-savjetovanje, u odnosu na dokument koji smo kao članovi Radne skupine dobili u studenom 2023. godine, ususret posljednjem sastanku Radne skupine. Naime, u tom dokumentu iz 2023. godine je svaka aktivnost za provedbu mjere bila opisana zasebno, te je imala iskazane vrlo konkretne, brojčane pokazatelje, kao i planirane financijske iznose potrebne za realizaciju. Dokument upućen na e-savjetovanje kumulativno prikazuje aktivnosti za opis mjera, pokazatelje rezultata i financijske iznose. Dodatno, pokazatelji rezultata su nepotpuni, izraženi bez ciljanih vrijednosti, u formatu primjerice, "broj sudionika". Takav način prikazivanja pokazatelja nije primjeren jer onemogućuje razumijevanje opsega aktivnosti planiranih za ostvarenje mjere te ukida mogućnost praćenja provedbe aktivnosti, a što je nužno za izvještavanje, praćenje i evaluaciju provedbe Akcijskih planova ususret novom ciklusu izrade akcijskih planova 2026-27. Isto tako, grupno prikazani izvori financiranja otežavaju praćenje potrebnih financija za svaku pojedinu aktivnost. Navedeno ozbiljno dovodi u pitanje koherentnost i transparentnost u provedbi ove javne politike. S obzirom na ovo, obratili smo se članovima i članicama Radne skupine te zatražili hitan sastanak, te smo dobili sljedeći odgovor Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH: “(…) ovim putem ističemo kako učinjene promjene nisu suštinske već formalne prirode, a iste su zatražene od strane Koordinacijskog tijela za sustav strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske čija suglasnost predstavlja preduvjet upućivanja u javnu raspravu. U praćenju provedbe predmetnih dokumenata Ured će se rukovoditi pokazateljima razvijenim u okviru Radne skupine za svaku pojedinu aktivnost, kao i njima pridruženim opisima, a kako bismo otklonili sumnje u istovjetnost dokumenata detaljan prikaz planiranih aktivnosti (tj. dokument u formi u kojoj je prihvaćen od strane Radne skupine i usuglašen s nositeljima planiranih aktivnosti) biti će objavljen na stranicama Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina kao prilog dokumentima koji su predmet savjetovanja, a koji su (kako je prethodno navedeno) na zahtjev Koordinacijskog tijela ujednačeni s istovjetnim dokumentima drugih nositelja izrade akata strateškog planiranja. Navedeni prilog tj. detaljan prikaz planiranih mjera i aktivnosti Ured će učiniti javno dostupnim po usvajanju predmetnih dokumenata.” Nije jasno, međutim, na osnovu kojih propisa je Koordinacijsko tijelo zatražilo reduciranje opisa aktivnosti, pokazatelja rezultata i sl. do mjere u kojoj su aktivnosti neprepoznatljive odnosno potpuno nejasne, jer u Zakonu o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske, kao ni u Uputama za izradu nacionalnih i akcisjkih planova, povezanim obrascima i sl., nije upisano da se npr. ne smiju iskazati ciljane vrijednosti pokazatelja rezultata. Smatramo da ova vrsta formalizma bez opravdanog razloga i pokrića ima posljedice i suštinske prirode. Dodatno, ukoliko se već cilja na formalnu ujednačenost strateških dokumenata, nije jasno zašto u ovim dokumentima nema rokova za provedbu pojedinih mjera kako to nalaže Zakon o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske. Nadamo se da će ovaj dokument ipak biti upotpunjen svim informacijama relevantnima da bi ga se uopće razumjelo, a onda i provelo, pratilo i evaluairalo. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na podršci donošenju ovog akta i dostavljenim prijedlozima i primjedbama. ULJPPNM je stava da usvajanje dokumenta i koncem 2024. ima značajnu vrijednost budući je provedba aktivnosti koje čine kvalitativni iskorak planirana do kraja provedbenog razdoblja dokumenta, a akcijski plan predstavlja osnovu za njihovu provedbu. Radna skupina za izradu Nacrta Akcijskog plana zaštite i promicanja ljudskih prava 2024. - 2025. i Nacrta Akcijskog plana suzbijanja diskriminacije 2024. - 2025. sastavljena od predstavnika 38 institucija/organizacija omogućila je prikupljanje komentara, uvida i primjedbi kroz različite mreže suradnje predstavnika drugih tijela, institucija, organizacija, odnosno stručnjaka koji nisu članovi Radne skupine. Pored navedenog, ULJPPNM je održao tri konzultativna sastanka na kojima je prikupio mišljenja i stavove zainteresirane javnosti iz redova organizacija civilnog društva u različitim formatima (u siječnju 2023. nakon e-savjetovanja o Nacionalnom planu zaštite i promicanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije i jednogodišnjeg Akcijskog plana u prostorima ULJPPNMa; na okruglom stolu u organizaciji Centra za mirovne studije (27.02.2023.); predstavljanje Nacionalnog plana i komentara zaprimljenih tijekom e-savjetovanja u Kući Europe (15.05.2023.), 4 sastanka Radne skupine tijekom kojeg je o svakom zaprimljenom komentaru raspravljeno te konačno ad-hoc sastanak Radne skupine 19.11. nakon ovog e-savjetovanja – kako bi se u suradnji s Koordinacijskim tijelom za strateško upravljanje, članovima Radne skupine i ULJPPNMom, kao nositeljem izrade, postigao konsenzus o konačnom izgledu dokumenta. ULJPPNM je stava da je, imajući u vidu opseg svoje nadležnosti i ljudske resurse – učinio sve što je bilo moguće kako bi osigurao da se o komentarima, uvidima i prijedlozima organizacija civilnog društva, adekvatno i s dužnom pažnjom povede rasprava. U prilog navedenom, ide i postignuti konsenzus vezano uz finalni format dokumenata. Dana 19.11.2024. ULJPPNM je održao ad-hoc sastanak Radne skupine zajedno s predstavnikom Koordinacijkog tijela za sustav strateškog planiranja i upravljanjem razvojem Republike Hrvatske na kojem je između ostalog postignut dogovor oko sadržaja dokumenta koji istovremeno zadovoljava zahtjeve i Koordinacijskog tijela i uvažava nad-standard u izradi dokumenta koji je pripremila Radna skupina tj. koji uključuje opise aktivnosti i njima pridružene pokazatelje provedbe. Vremensko usklađivanje s odredbama Zakona u danim okolnostima nije bilo moguće jer predviđene prethodne radnje izrade sljedećeg akcijskog plana nisu mogle biti obavljene u šest mjeseci nakon donošenja prvih akcijskih planova krajem ožujka 2023. godine. Slažemo se da rokovi kao smjernice doprinose kontinuitetu instrumenta javne politike te stoga u sljedećem ciklusu izrade akcijskih planova ULJPPNM će usladiti dinamiku izrade nacrta i usvajanja dokumenta propisanim rokovima. Shodno Zakonu o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske, čl. 21.a “Akcijski planovi sadrže mjere za provedbu posebnih ciljeva iz nacionalnih planova, pripadajuće pokazatelje rezultata, podatke o izvorima financiranja, rokovima i nositeljima provedbe te procijenjenim troškovima provedbe mjera”, dok aktivnosti i njihovi opisi obvezno se navode u provedbenim programima tijela državne uprave. Vrednovanja ili evaulacije rezultata primjene akcijskih planova kao i utrošenih sredstava provodit će se u skladu s Pravilnikom o rokovima i postupcima praćenja i izvješćivanja o provedbi akata strateškog planiranja od nacionalnog značaja i od značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
25 PUČKI PRAVOBRANITELJ Nacrt Akcijskog plana zaštite i promicanja ljudskih prava za 2024. i 2025. godinu Prije svega, koristimo priliku pohvaliti predani rad Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH na pripremi ovog dokumenta, kao i istovremeno objavljenog Akcijskog plana za suzbijanje diskriminacije za 2024. i 2025. godinu, budući da je riječ o opsežnim dokumentima čija izrada zahtjeva koordinaciju mnogih dionika. Istovremeno podsjećamo da su verzije oba dokumenta u obliku pripremljenom za upućivanje u savjetovanje sa zainteresiranom javnošću bile dostavljene Radnoj skupini još početkom studenog 2023. godine, pa se postavlja pitanje zašto su ovi dokumenti tek sada upućeni u savjetovanje sa zainteresiranom javnošću. S tim u vezi izražavamo žaljenje zbog činjenice da je time izgubljena i čitava prva godina provedbe aktivnosti iz ovoga dokumenta. Iz ovoga logično proizlazi i činjenica da se Akcijski plan koji je predmetom ovoga savjetovanja ne može odnositi na godinu koja je već gotovo istekla, dok se nastavno postavlja i pitanje o tome jesu li se, kako, u kojem opsegu i s kojim uspjehom provodile aktivnosti kojima je kao rok provedbe utvrđena bila 2024. godina. Nadalje, primjećujemo da je provedba većine aktivnosti na Uredu za ljudska prava nacionalnih manjina Vlade RH te da je od svih javnopravnih tijela koja sudjeluju u izradi dokumenata, Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH pokazao najveću spremnost za suradnju i osigurao kvalitetu dokumenata prihvativši najviše prijedloga aktivnosti drugih aktera koji su pristigli u procesu njihove izrade. Uvažavajući činjenicu da su u Radnoj skupini za izradu navedenih dokumenata bile zastupljene i organizacije civilnoga društva, izražavamo žaljenje i zbog činjenice da nije uvažen raniji prijedlog iz redova civilnoga sektora da se nacrti planskih dokumenata koji su predmetom trenutnih javnih savjetovanja putem javnoga događanja predstave organizacijama civilnoga društva te ujedno prikupe komentari, uvidi i primjedbe i na taj način. U generalnome smislu, a vezano za sam sadržaj dokumenta, zamjećujemo kako isti ne sadrži opise pojedinih aktivnosti, niti su nositelji provedbe i pokazatelji njene uspješnosti iskazani po aktivnostima, a što je već bilo dijelom nacrta dokumenta koji nam je dostavljen kao članovima Radne skupine. Ovo otežava njihovo komentiranje i članovima Radne skupine – s obzirom na činjenicu da nemamo uvid koje su naše primjedbe i prijedlozi mimo samoga uvrštavanja/premještanja/izostavljanja pojedine aktivnosti uvaženi, a koji ne. Stava smo i da neuključivanje navedenih informacija može otežati komentiranje u javnome savjetovanju i dionicima koji nisu sudjelovali u radu Radne skupine i samim time nemaju niti uvid u elemente koji u ovome dokumentu sada nedostaju u odnosu na ranije verzije. Iako razumijemo da su izmjene akcijskih planova učinjene na traženje Koordinacijskog tijela (Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU), koristimo priliku ukazati kako su upravo opis aktivnosti kao i pokazatelji njihove uspješnosti osiguravali konkretizaciju mjera kao i praćenje njihove provedbe, što je ključno za uspješnu provedbu javne politike. Stoga za naredni krug strateškoga planiranja, za razdoblje 2026.-2027., predlažemo promjenu pristupa i uključivanje ovih podataka u dokument koji je predmet savjetovanja, a o čemu ćemo pisati i Koordinacijskom tijelu. S obzirom na gore navedeno, ovdje ćemo ponoviti neke od komentara koje smo dali na posljednji nacrt Akcijskoga plana odaslan Radnoj skupini u studenome 2023. godine. Izražavamo žaljenje zbog toga što nadležna javnopravna tijela nisu prihvatila sve prijedloge aktivnosti koje je tijekom procesa izrade dostavila pučka pravobraniteljica, a s obzirom na institucionalnu poziciju pučke pravobraniteljice kao opunomoćenice Hrvatskoga sabora za zaštitu i promicanje ljudskih prava, izražavamo žaljenje što ovi dokumenti nisu iskorišteni kao prilika da se planira provedba, odnosno da se operacionaliziraju i druge preporuke iz godišnjeg Izvješća pučke pravobraniteljice, posebno s obzirom da su sve donesene s ciljem unaprjeđenja ostvarivanja ljudskih prava građana/ki te je njihova provedba obveza javnopravnih tijela. Ujedno, pozivamo nadležne aktere da isto učine u većoj mjeri u narednome ciklusu strateškoga planiranja za godine 2026. i 2027. Nakon generalnih opaski, u nastavku ovoga teksta dat ćemo primjedbe, komentare i prijedloge vezane za pojedine mjere i aktivnosti. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na podršci donošenju ovog akcijskog plana i dostavljenim prijedlozima i primjedbama. Radna skupina za izradu Nacrta Akcijskog plana zaštite i promicanja ljudskih prava za 2024-25. i Nacrta Akcijskog plana suzbijanja diskriminacije za 2024-25. godinu održala je svoj 4. sastanak u studenom 2023. godine. Nakon sastanka Radne skupine, Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina (ULJPPNM) je izradio objedinjeni najavni Obrazac za procjenu fiskalnog učinka (PFU obrazac) te je priprema dokumenata završena u siječnju 2024. godine. Nakon formiranja nove Vlade RH, u skladu s odredbama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave (NN 57/24) ponovno su zatražene i prikupljene suglasnosti nositelja aktivnosti - tijela državne uprave (TDU) na nacrte akcijskih planova. Nakon opisanog procesa ostvareni su preduvjeti za upućivanje u javnu raspravu. ULJPPNM je stava da usvajanje dokumenta i koncem 2024. ima značajnu vrijednost budući je provedba aktivnosti koje čine kvalitativni iskorak planirana do kraja provedbenog razdoblja dokumenta, a akcijski plan predstavlja osnovu za njihovu provedbu i praćenje provedbe kroz izvještavanje kao proces pružanja pravovremenih i relevantnih informacija ključnim nositeljima strateškog planiranja te široj javnosti čime se osigurava transparentnost i odgovornost pri korištenju javnih sredstava i izvješćivanju javnosti o učincima provedbe javnih politika. Radna skupina za izradu Nacrta Akcijskog plana zaštite i promicanja ljudskih prava 2024. - 2025. i Nacrta Akcijskog plana suzbijanja diskriminacije 2024. - 2025. sastavljena od predstavnika 38 institucija/organizacija omogućila je prikupljanje komentara, uvida i primjedbi kroz različite mreže suradnje predstavnika drugih tijela, institucija, organizacija, odnosno stručnjaka koji nisu članovi Radne skupine. Pored navedenog, ULJPPNM je održao tri konzultativna sastanka na kojima je prikupio mišljenja i stavove zainteresirane javnosti iz redova organizacija civilnog društva u različitim formatima (u siječnju 2023. nakon e-savjetovanja o Nacionalnom planu zaštite i promicanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije i jednogodišnjeg Akcijskog plana u prostorima ULJPPNMa; na okruglom stolu u organizaciji Centra za mirovne studije (27.02.2023.); predstavljanje Nacionalnog plana i komentara zaprimljenih tijekom e-savjetovanja u Kući Europe (15.05.2023.), 4 sastanka Radne skupine tijekom kojeg je o svakom zaprimljenom komentaru raspravljeno te konačno ad-hoc sastanak Radne skupine 19.11. nakon ovog e-savjetovanja – kako bi se u suradnji s Koordinacijskim tijelom za strateško upravljanje, članovima Radne skupine i ULJPPNMom, kao nositeljem izrade, postigao konsenzus o konačnom izgledu dokumenta. ULJPPNM je stava da je, imajući u vidu opseg svoje nadležnosti i ljudske resurse – učinio sve što je bilo moguće kako bi osigurao da se o komentarima, uvidima i prijedlozima organizacija civilnog društva, adekvatno i s dužnom pažnjom povede rasprava. U prilog navedenom, ide i postignuti konsenzus vezano uz finalni format dokumenata. Komentari pučkog pravobranitelja i organizacija civilnog društva prinijeti su na pozornost Koordinacijskom tijelu za strateško upravljanje te je 19.11. održan sastanak na kojem je postignut konsenzus oko finalnog izgleda dokumenta koji će uključiti komentare prikupljene tijekom ovog e-savjetovanja uz istovremeno poštivanje metodologije uspostavljene temeljem Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske. Nacrtom akcijskog plana naglasak je stavljen na edukativne, time i preventivne aktivnosti koje će ojačati djelovanje ključnih dionika za suzbijanje nejednakog postupanja i pružanje podrške žrtvama diskriminacije. U narednome ciklusu strateškoga planiranja za godine 2026. i 2027. izrade sljedećih akcijskih planova otvara se mogućnost daljnjeg unaprijeđenja dokumenata kao i da se operacionaliziraju preporuke dane u ovom javnom savjetovanju. Zahvaljujemo na konstruktivnim prijedlozima. ULJPPNM će razmotriti aktivnosti predložene u ovom očitovanju prilikom izrade novih provedbenih
26 PRAVOBRANITELJ/ICA ZA RAVNOPRAVNOST SPOLOVA Nacrt Akcijskog plana zaštite i promicanja ljudskih prava za 2024. i 2025. godinu Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova (dalje u tekstu: Pravobraniteljica) je, kao članica radne skupine, aktivno sudjelovala u njezinom radu te predlagala određene mjere usmjerene prvenstveno na poboljšanje položaja LGBTIQ osoba. Naime, u Nacionalnom planu zaštite i promicanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije za razdoblje do 2027. godine te u pripadajućim akcijskim planovima za 2023. godinu, prema stajalištu Pravobraniteljice, nisu bila identificirana konkretna rješenja vezana za specifične izazove i probleme LGBTIQ osoba te je bio definiran tek minimum mjera koje su usmjerene na zaštitu te ranjive skupine. Pravobraniteljica je ukazivala kako u navedenim dokumentima nedostaje opis položaja LGBTIQ osoba u Republici Hrvatskoj, da se dokumenti u dovoljnoj mjeri ne dotiču pitanja položaja LGBTIQ osoba te da brojni izazovi LGBTIQ osoba i dalje ostaju neadresirani. Pravobraniteljica ima u vidu činjenicu kako trenutno u Republici Hrvatskoj ne postoji odgovarajući nacionalni dokument odnosno akcijski plan koji bi se odnosio isključivo na LGBTIQ populaciju. S tim u vezi, Pravobraniteljica je ukazala i kako bi, sukladno Strategiji za ravnopravnost LGBTIQ osoba 2020.-2025. koju je donijela Europska komisija, svakako trebalo razmotriti donošenje nacionalnog akcijskog plana za ravnopravnost LGBTIQ osoba. U kontekstu navedenog, primjer dobre prakse bi svakako predstavljao Nacrt Programa Grada Zagreba za ravnopravnost LGBTIQ+ osoba za razdoblje do kraja 2026. godine, koji se nalazi u postupku javnog savjetovanja, i koji je usmjeren isključivo na zaštitu i promicanje ravnopravnosti LGBTIQ+ osoba kao ciljane skupine te pokriva različita područja (informiranje i ostvarivanje prava; socijalna zaštita; zdravstvena zaštita; obrazovanje, sport i mladi; sigurnost LGBTIQ+ osoba, suzbijanje diskriminacije, govora mržnje i zločina iz mržnje; inkluzivna kultura; jačanje inkluzivnih kapaciteta te međugradska i međunarodna suradnja). 1. Vezano uz primjedbe na Nacrt Akcijskog plana zaštite i promicanja ljudskih prava za 2024. i 2025. godinu (dalje u tekstu: Nacrt Akcijskog plana), prije svega Pravobraniteljica ističe načelnu primjedbu na okolnost da je kao početno razdoblje primjene plana navedena 2024. godina premda u prvih 10 mjeseci dokumenta nije bilo aktivnosti te je upitno da li će dokument uopće biti donesen u ovoj godini. 2. Nadalje, Pravobraniteljica je kao članica Radne skupine za izradu ovog Akcijskog plana predlagala određene mjere koje bi bile usmjerene isključivo na LGBTIQ osobe kao ciljanu populaciju, te su u tom smislu njezini prijedlozi ranije bili djelomično prihvaćeni i to kao proširenje već postojećih prijedloga aktivnosti odnosno na način da su se u tada postojeće prijedloge aktivnosti (koji su se odnosili na određene druge ranjive skupine izložene riziku višestruke diskriminacije) uvrstile i LGBTIQ osobe kao dodatna ranjiva skupina. 3. Međutim, u uvodnom dijelu Nacrta Akcijskog plana (koji je u javnom savjetovanju) navodi se slijedeće: „U provedbi svih aktivnosti Akcijskog plana, posebna pažnja će biti usmjerena podskupinama unutar pojedinih ciljanih skupina izloženih višestrukoj i intersekcijskoj diskriminaciji, s posebnim naglaskom na žene, npr. žene pripadnice etničkih i nacionalnih manjina ili žene pripadnice pojedine vjerske zajednice i sl.“ Dakle ne proizlazi da bi i LGBTIQ populacija bila izrijekom uključena i navedena kao podskupina unutar pojedinih ciljanih skupina izloženih višestrukoj i intersekcijskoj diskriminaciji. Štoviše, proizlazi kako se u Nacrtu Akcijskog plana LGBTIQ osobe izrijekom navode samo na jednom mjestu i to kod mjere 1.1., aktivnost broj 1.1.7. Edukacije za djelatnike javne uprave i pravosuđa i ostalih tijela o zaštiti prava LGBTIQ osoba. S tim u vezi, Pravobraniteljica ističe kako se već duže vremena jasno vidi potreba za unapređenjem razine zaštite ljudskih prava LGBTIQ populacije. Naime, Pravobraniteljica kontinuirano u svojim godišnjim izvješćima o radu (koja podnosi Hrvatskom saboru) posvećuje pažnju položaju LGBTIQ populacije. Tako je u svojem Izvješću o radu za 2023. godinu, Pravobraniteljica ukazala kako područje na kojem treba uložiti značajan napor u cilju bolje zaštite prava LGBTIQ osoba jesu javne politike i stupanj prihvaćanja različitosti u javnosti, osobito u političkom diskursu. Izvješće o diskriminaciji u Europskoj uniji (SpecialBarometer 535) ukazuje na nizak stupanj prihvaćanja ravnopravnosti pripadnika/ca LGBTIQ zajednice u odnosu na heteroseksualne osobe. Negativan prikaz LGBTIQ populacije u javnosti doprinosi širenju netrpeljivosti, osobito kada na političkoj razini, ne samo da izostane oštra i nedvosmislena osuda, već se tema zaštite prava LGBTIQ osoba nerijetko podvodi pod ideološki aktivizam. Pravobraniteljica je ukazala i kako, unatoč više puta ponovljenim njezinim preporukama o potrebi uključivanja LGBTIQ pitanja u nacionalne politike i donošenja posebne strategije i više prilika da u nacionalnim dokumentima anticipira učinkovite aktivnosti, Hrvatska je ostala izvan trendova koje je u svojoj Rezoluciji (od 8.2.2024.) o provedbi Strategije EU o ravnopravnosti LGBTIQ osoba 2020.-2025. nedavno preporučio Europski parlament. Naime, Europski parlament je u predmetnoj rezoluciji pozvao EU i države članice da osiguraju istinsko uključivanje LGBTIQ+ prava u sve politike EU-a, te da uključe LGBTIQ+ osobe u oblikovanje politika, uključujući u oblikovanje i provedbu socioekonomskih, stambenih i obrazovnih politika. Također, Pravobraniteljica je u Izvješću o radu za 2023. godinu konstatirala kako su podaci o zločinima iz mržnje ponovno prikupljeni u reduciranom opsegu, unatoč institucionalnim pretpostavkama i uspostavljenim procedurama koje bi trebale omogućiti raspolaganje puno kvalitetnijom strukturom podataka. Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina izvijestio je o svega dva sastanka radne skupine za praćenje zločina iz mržnje, iako evidentne i kontinuirane poteškoće u prikupljanju i obradi statističkih podataka ukazuju na potrebu za proaktivnijim djelovanjem, što je Pravobraniteljica preporučila u svojim ranijim izvješćima o radu. Tome treba dodati da dodatno zabrinjava izostanak pravomoćnih osuđujućih sudskih odluka vezanih uz kaznena djela iz sfere zločina iz mržnje po osnovi spolnog opredjeljenja, što još više ukazuje na potrebu uspostavljanja funkcionalnog sustava praćenja kaznenog progona od saznanja za događaj pa do pravomoćnog okončanja postupka (track-record). U području zaštite prava LGBTIQ osoba, Pravobraniteljica je u svojem Izvješću o radu za 2023. godinu nadležnim tijelima dala sljedeće preporuke: 1. Uvrstiti u nacionalne politike ciljeve i konkretne mjere koje se specifično odnose na promicanje prava i zaštitu LGBTIQ osoba od diskriminacije. 2. Procijeniti napredak Hrvatske u provedbi Strategije EU o ravnopravnosti LGBTIQ osoba 2020.-2025. i izvijestiti Europsku komisiju i Europski parlament o rezultatima procjene. 3. Uspostaviti proaktivnije djelovanje Radne skupine za praćenje zločina iz mržnje te funkcionalan i pravovremen sustav prikupljanja i analize podataka o zločinima iz mržnje. 4. Povećati broj edukacija o zločinima iz mržnje za predstavnike/ce tijela kaznenog progona. 4. Pored navedenog, Pravobraniteljica smatra važnim ukazati i na brojne međunarodne dokumente koji reguliraju problematiku položaja i ljudskih prava LGBTIQ osoba. Tako se ukazuje na Zaključna razmatranja o Četvrtom periodičnom izvješću Republike Hrvatske po Međunarodnom paktu o građanskim i političkim pravima (iz rujna 2024.) koja u poglavlju o diskriminaciji temeljem spolne orijentacije i rodnog identiteta u toč.17. navode kako je „Odbor za ljudska prava UN-a posebno zabrinut zbog izvješća koja pokazuju da nacionalnim strategijama, politikama i akcijskim planovima o diskriminaciji i rodnoj ravnopravnosti nedostaju ciljevi i specifične aktivnosti usmjerene na zabranu i prevenciju diskriminacije, predrasuda i zločina iz mržnje protiv lezbijki, homoseksualaca, biseksualaca i transrodnih osoba, da se transrodne osobe suočavaju s diskriminacijom i predrasudama u pristupu odgovarajućoj zdravstvenoj skrbi te da lezbijska, homoseksualna, biseksualna i transrodna djeca trpe diskriminaciju i uznemiravanje u obrazovnim ustanovama (čl. 2., 7., 20., 24. i 26.).“ Prema navedenim dokumentima, država stranka trebala bi slijedeće: (a) Integrirati u nacionalne strategije, politike i akcijske planove o diskriminaciji i rodnoj ravnopravnosti ciljeve i aktivnosti koji su posebno usmjereni na borbu protiv diskriminacije, predrasuda i zločina iz mržnje s kojima se suočavaju lezbijke, homoseksualci, biseksualne i transrodne osobe i osigurati da mogu aktivno sudjelovati u razvoju i provedbi takvih strategija, politika i planova; (b) Transrodnim osobama zajamčiti pristup odgovarajućoj zdravstvenoj skrbi koja odgovara njihovim potrebama, uključujući pružanje takve skrbi u okviru programa obveznog zdravstvenog osiguranja; (c) Učinkovito se boriti protiv diskriminacije i uznemiravanja lezbijske, homoseksualne, biseksualne i transrodne djece u obrazovnim ustanovama, uključujući pružanje sustavne obuke o zaštiti od diskriminacije za stručnjake koji rade s djecom i uvođenje obavezne nastave o toleranciji, nediskriminaciji i različitosti u školskim kurikulumima. Također, Opća preporuka br. 17 o sprječavanju i suzbijanju netolerancije i diskriminacije protiv LGBTI osoba (ECRI) u dijelu koji se odnosi na nacionalne strategije i akcijske planove za ravnopravnost LGBTI osoba preporuča usvojiti, provesti i odgovarajuće financirati nacionalnu strategiju jednakosti ili akcijski plan za promicanje i postizanje jednakosti te sprječavanje i borbu protiv netolerancije i diskriminacije temeljene na stvarnoj ili pretpostavljenoj spolnoj orijentaciji, rodnom identitetu i spolnim karakteristikama (toč.11.). Navedeni dokument u toč.12. preporučuje osigurati da svaka nacionalna strategija jednakosti ili akcijski plan sadrži konkretne mjere, kao što su prijedlozi zakona, vladine smjernice, programi obuke, potpora financiranja i kampanje podizanja javne svijesti, kako bi se spriječio govor mržnje protiv LGBTI osoba i nasilje motivirano mržnjom, te kako bi se postigla učinkovita jednakost LGBTI osoba u svim područjima života, uključujući obrazovanje, zapošljavanje, stanovanje i zdravstvenu skrb. Pored navedenog, i UPR preporuke za Hrvatsku (treći ciklus) u tematskom području ravnopravnosti i nediskriminacije većinom su usmjerene na jačanje i zaštitu položaja LGBTIQ osoba. 5. Zaključno, Pravobraniteljica je stajališta kako bi se u ovom Akcijskom planu i LGBTIQ osobe svakako trebale izrijekom spomenuti kao posebnu podskupinu izloženu riziku višestruke diskriminacije kojoj će se posvetiti posebna pažnja, ali posljedično i posebne mjere. 6. Nadalje, trebalo bi ujednačiti terminologiju na način da se kao suradnici/ice u provedbi pojedinih mjera ne navode „posebne pravobraniteljice“ već „posebni/e pravobranitelji/ice“. 7. Pravobraniteljica uočava kako predmetni Nacrt akcijskog plana sadrži samo nazive aktivnosti, ali ne više i njihov opis (za razliku od radne verzije u čijoj izradi je sudjelovala i Pravobraniteljica) u kojem opisu su se kod pojedinih aktivnosti izrijekom navodile ciljane skupine, uključujući i LGBTIQ osobe. 8. Vezano uz aktivnosti 1.2.1. (Provedba učinkovitih programa univerzalne prevencije nasilja u obitelji i nasilja nad ženama) i 1.2.2. (Provedba preventivnih aktivnosti namijenjenih osobama muškog spola s ciljem njihove senzibilizacije na temu sprječavanja nasilja nad ženama, kao i na temu rodne jednakosti i ravnopravnosti spolova), kao suradnike/ice u provedbi mjere predlažemo uključiti i Pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova. 9. Kod mjere 1.2.6. i 1.2.7. predviđa se analiza podataka o zdravstvenom statusu i o korištenju zdravstvene zaštite slijedećih skupina: ekonomski uvjetovanih migranata i azilanata, osoba s invaliditetom te pojedinih ranjivih skupina. Pravobraniteljica je stajališta da bi ovdje izrijekom trebalo navesti i pripadnike/ice LGBTIQ populacije, tim više što se pitanje transrodnih osoba ni na koji način ne spominje u ovom Nacrtu Akcijskog plana kao niti u Nacrtu Akcijskog plana suzbijanja diskriminacije za 2024. i 2025. godinu. 10. U odnosu na mjeru 1.6. Unaprijediti znanje javnih i državnih službenika o zaštiti i promicanju ljudskih prava, proizlazi kako ista obuhvaća državne službenike/ice iz pet područja (pravosuđe, policija, vojska, socijalna skrb i zdravstvo), međutim nisu obuhvaćeni državni službenici/ice iz ostalih sektora. Nadalje, proizlazi kako se u aktivnosti 1.6.5. predviđaju edukacije stručnih radnika/ica iz sustava socijalne skrbi iz područja zaštite i promicanja ljudskih prava i prava djece, te bi navedeno trebalo proširiti i na područje ravnopravnosti spolova, uključujući posebice tematiku nasilja u obitelji i roditeljske skrbi, tim više što su kao jedan od suradnika/ica u provedbi navedene mjere predviđeni i posebni pravobranitelji/ice. 11. Vezano uz aktivnost 1.6.7. koja glasi: „Održavanje edukacija za zdravstvene djelatnike o pravima pacijenata te ponašanju i komunikaciji prema pacijentima, sukladno zahtjevima medicinske struke.“, Pravobraniteljica smatra kako bi se u sklopu navedene aktivnosti svakako trebalo izrijekom obuhvatiti i pitanje tretmana trudnica i rodilja u bolnicama prilikom poroda i neposredno nakon poroda, kao što je npr. pitanje prava na pratnju pri porodu. U tom smislu Pravobraniteljica je kontinuirano u svojim godišnjim izvješćima o radu upućivala određene preporuke koje su se odnosile na: 1) unaprjeđivanje komunikacije zdravstvenih djelatnika/ca prema pacijenticama putem edukacija, 2) osiguravanje pacijenticama odgovarajućeg postupka anestezije/analgezije i izradu postupnika za primjenu različitih vrsta analgezije i anestezije za pojedine zahvate, 3) provedbu projekta „Rodilište - prijatelj majki i djece“, 4) poticanje obrazovanja i zapošljavanja većeg broja anesteziologa/inja kako bi se nadoknadio njihov manjak. 12. U okviru posebnog cilja 4: Unaprjeđenje suradnje s organizacijama civilnog društva i medijima u zaštiti ljudskih prava i suzbijanju diskriminacije, Pravobraniteljica je stajališta kako bi navedena mjera svakako trebala obuhvatiti i problematiku negativnog prikazivanja odnosno portretiranja LGBTIQ osoba u medijima, a što je u skladu i sa preporukama Pravobraniteljice iz njezinih godišnjih izvješća kao i sa spomenutim međunarodnim dokumentima. 13. Zaključno, Pravobraniteljica je stajališta kako i nadalje nisu identificirana konkretna rješenja vezana za specifične izazove i probleme LGBTIQ populacije odnosno da navedena skupina nije na adekvatan način prepoznata kao posebna rizična skupina niti su posljedično kreirane odgovarajuće mjere, a što je je u suprotnosti sa relevantnim međunarodnim dokumentima. 14. Također, Pravobraniteljica je stajališta kako bi cjelokupni dokument (uključujući i njegove eventualne privitke) trebao biti predmet javnog savjetovanja. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na podršci donošenju ovog akta i dostavljenim prijedlozima i primjedbama. O komentarima pravobraniteljice za ravnopravnost spolova raspravljano je u okviru Radne skupine te su aktivnosti usmjerene isključivo pripadnicima LGBTIQ zajednice rezultat predmetnih rasprava, kao i mogućnosti nadležnih tijela da prihvate njihovu provedbu. ULJPPNM je stava da usvajanje dokumenta i koncem 2024. ima značajnu vrijednost budući je provedba aktivnosti koje čine kvalitativni iskorak planirana do kraja provedbenog razdoblja dokumenta, a akcijski plan predstavlja osnovu za njihovu provedbu i praćenje provedbe kroz izvještavanje kao proces pružanja pravovremenih i relevantnih informacija ključnim nositeljima strateškog planiranja te široj javnosti čime se osigurava transparentnost i odgovornost pri korištenju javnih sredstava i izvješćivanju javnosti o učincima provedbe javnih politika. O komentarima pravobraniteljice za ravnopravnost spolova raspravljano je u okviru Radne skupine te su aktivnosti usmjerene isključivo pripadnicima LGBTIQ zajednice rezultat predmetnih rasprava, kao i mogućnosti nadležnih tijela (financijski i ljudski resursi) da prihvate njihovu provedbu. Iako Nacrt Akcijskog plana izrijekom navodi LGBTIQ osobe samo u aktivnosti 1.1.7. Edukacije za djelatnike javne uprave i pravosuđa i ostalih tijela o zaštiti prava LGBTIQ osoba, pripadnici LGBTIQ populacije su jedna od ranjivih skupina prepoznata Nacionalnim planom zaštite i promicanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije te su dio ukupnih aktivnosti usmjerenih na zaštiti prava LGBTIQ osoba Svjesni smo izazova i rizika od diskriminacije s kojima se suočavaju LGBTIQ osobe. U Nacrtu akcijskog plana suzbijanja diskriminacije naznačeno je kako će se provedba Strategije Europske unije za ravnopravnost lezbijki, gej, biseksualnih, transrodnih, nebinarnih, interseksualnih i queer osoba poduprijet kroz provedbu specifičnih mjera usmjerenih na suzbijanje zločina iz mržnje i diskriminacije prema spolnim i rodnim manjinama. U okviru tog dokumenta naglasak je na prevenciji diskriminacije i njezinih manifesnih oblika (zločin iz mržnje i govor mržnje). Zahvaljujemo na konstruktivnim prijedlozima. S obzirom da će Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina ubrzo nakon usvajanja akta pristupiti izradi novih akcijskih planova za razdoblje od 2026. do 2027., razmotrit ćemo mjere predložene u ovom očitovanju prilikom izrade novih provedbenih planova. ULJPPNM je formirao Radnu skupinu na način da ista uključuje posebno ranjive skupine u odnosu na pojavu diskriminacije, uključujući i predstavnike LGBTIQ+ zajednice. Kreiranje i izrada drugih javnih politika (stambena, obrazovna i sl.) nije u nadležnosti ULJPPNM-a niti je u okviru predmetnog akcijskog plana moguće utjecati na osiguravanje istinskog uključivanja LGBTIQ+ osoba u oblikovanje i provedbu istih, osim u kontekstu informiranja/educiranja državnih službenika, između ostalog i o sadržaju predmetne Rezolucije. O komentarima pravobraniteljice za ravnopravnost spolova raspravljano je u okviru Radne skupine te su aktivnosti usmjerene isključivo pripadnicima LGBTIQ zajednice rezultat predmetnih rasprava, kao i mogućnosti nadležnih tijela da prihvate njihovu provedbu. ULJPNNM kontinuirano radi na osvješćivanju državnih službenika, ali i drugih dionika o cjelokupnom okviru zaštite i promicanja ljudskih prava te koristi svaku priliku progovarati o poteškoćama skupina stanovništva posebno pogođenih diskriminacijom, uključujući i LGBTIQ osoba. Jedna od ključnih aktivnosti Akcijskog plana zaštite i promicanja ljudskih prava uključuje unapređenje koordinativnih aktivnosti povezanih s izvještavanjem po međunarodnim mehanizmima zaštite ljudskih prava, uključujući i Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima. Očekuje se da će provedba planiranih aktivnosti u okviru predmetnog akcijskog plana doprinijeti i unapređenju provedbe ukupno zaprimljenih preporuka, uključujući i one usmjerene na LGBTIQ osobe. Vezano uz aktivnosti 1.2.1., 1.2.2. , 1.6.5. i 1.6.7. nadležna tijela su tijekom rasprava u okviru Radne skupine prihvaćale provedbu aktivnosti i opsega aktivnosti u skladu sa financijskim i ljudskim resursima. Pripadnici LGBTIQ populacije su uključeni u aktivnost 1.2.7. Analiza podataka o zdravstvenom statusu i o korištenju zdravstvene zaštite pojedinih ranjivih skupina. Komentari pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, pučke pravobraniteljice i organizacija civilnog društva prinijeti su na pozornost Koordinacijskom tijelu za strateško upravljanje te je 19.11. održan sastanak na kojem je postignut konsenzus oko finalnog izgleda dokumenta koji će uključiti komentare prikupljene tijekom ovog e-savjetovanja uz istovremeno poštivanje metodologije uspostavljene temeljem Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske.