Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Obrascu iskaza o procjeni učinaka propisa za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | HRVATSKA UDRUGA SOCIJALNIH RADNIKA | , 3. ANALIZA UTVRĐENIH IZRAVNIH UČINAKA | Čl. 4. Podržavamo predložene promjene članka 27. Zakona o socijalnoj skrbi kojim se povećava iznos osnovica za izračun ZMN obiteljima s djecom i trudnicama i rodiljama do 6 mjeseci nakon poroda. Zaštita obitelji u riziku i djece koja žive u siromaštvu prioritetni je zadatak profesije socijalnog rada i obaveza sustava socijalne skrbi. Čl. 5. Podržavamo izmjene članka 28. osobito st. 2 . kojim se korisniku naknade za redovito studiranje priznaje pravo na ZMN u iznosu od 50 % iznosa ZMN. Čl. 7. Predlažemo brisati . Primjena članka 36. Zakona o socijalnoj skrbi kojim je regulirana obaveza rada za opće dobro korisnika ZMN u dosadašnjoj praksi se pokazala pokazala neuspješnom . Organizacija i osiguranje kapaciteta za uključivanje korisnika ZMN u ovu aktivnost je ozbiljan izazov za jedinice lokalne zajednice, a motivacija korisnika za rad bez naknade niska . Iako je zakonodavac ovu mjeru uveo kao priliku za socijalno uključivanje i radnu aktivaciju dugoročno nezaposlenih radno sposobnih i djelomično radno sposobnih korisnika ZMN ovi ciljevi nisu postigli željeni učinak. Osim što korisnici nisu motivirani treba imati u vidu da je obaveza rada bez naknade u suprotnosti s odredbama Konvencije o ljudskim pravima. Ukoliko ova primjedba neće biti prihvaćena podržavamo promjene stavka 4. članka 36. kojim se obaveze rada za opće dobro bez naknade oslobađa korisnik koji se zbog zdravstvenog stanja ne može odazvati pozivu na sudjelovanje u radu za opće dobro. U tom slučaju predlažemo da se doda stavak kojim se oslobađaju rada za opće dobro korisnici ZMN koji prihvate prijedlog voditelja slučaja i aktivno sudjeluju u provođenju usluge socijalnog mentorstva te uz stručnu pomoć poduzimaju mjere za radnu i/ili socijalnu aktivaciju i prevladavanje nepovoljne životne situacije zbog koje su ostvarili pravo na ZMN. Čl. 11. Podržavamo promjene čl. 85. st.5. kojim se korisnici novčanih naknada obvezuju na sudjelovanje u postupku procjenjivanja podobnosti za uključivanje u uslugu socijalnog mentorstva kao poticaj za rješavanje nepovoljnih životnih okolnosti koje utječu na njihov socijalni status. Čl. 12. Podržavamo izmjene čl. 101. jer će se povoljnijim prihodovnim cenzusom omogućiti širenje izvaninstitucijskih usluga osobama koje nemaju funkcionalne sposobnosti za zadovoljavanje svakodnevnih životnih potreba . Čl. 13. Čl. 14. Podržavamo . Čl.16. Posebno podržavamo izmjene čl. 122. jer je ovakva odredba u skladu s dobrobiti djeteta koje je korisnik sustava socijalne skrbi. Čl. 23. Smatramo da je iza riječi znanosti stavi točka i da se briše tekst " područje biomedicine i zdravstva te dijelova umjetničkog područja likovne ili zdravstvene kulture. Općenito smatramo da se uvjeti za obavljanje poslova upravljanja u ustanovama socijalne skrbi mora regulirati na način da prednost pri izboru kandidata treba imati stručnjak pomagačkog usmjerenja . Upravljanje ustanovom nije samo obaveza organizacije rada i financijskih poslova nego je iznimno važno da čelna osoba ustanove socijalne skrbi ima stručna znanja i vještine rada s korisnicima , poznaje njihove specifične potrebe i standarde pružanja socijalnih usluga. Nažalost pojedini primjeri loše prakse potvrđuju da je nedostatak stručnih kompetencija rukovodnih osoba utjecao na profesionalne propuste u pojedinim ustanovama. Izmjena Zakona o socijalnoj skrbi prilika je da se ovi rizici smanje što je više moguće i da se upravljanje ustanovama regulira u skladu s interesima korisnika i sustava. čl. 25. Predlažemo brisati Čl. 26. Predlažemo brisati stavak 1. i stavak 8. Čl. 29. Prihvaća se Čl. 39 Ne prihvaća se . Predlažemo brisati Nadležnost za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija socijalnih radnika ne treba mijenjati . Nema nikakvih razloga da se ova promjena uvede . Komora socijalnih radnika i druge strukovne komore u djelatnosti socijalne skrbi ovlaštene su i kompetentne za davanje odobrenja za rad socijalnih radnika, psihologa, socijalnih pedagoga i edukacijskih rehabilitatora uključujući i provođenje postupka priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija stručnjaka. Članak 40. st.2. Predlažemo brisati stavak 2. i stavak 3. Članak 43. Ne prihvaća se- Predlažemo brisati | Nije prihvaćen | Prijedlog na članak 4. primljen na znanje Prijedlog na članak 5. primljen na znanje Prijedlog na članak 7. se ne prihvaća jer je svrha rada za opće dobro radna aktivacija korisnika zajamčene minimalne naknade i njihovo uvođenje u svijet rada." |
| 2 | TOMISLAV FILJAK | , 3. ANALIZA UTVRĐENIH IZRAVNIH UČINAKA | 3.3. Analiza socijalnih učinaka Predlažem brisati tekst: ''…a davanjem ovlasti Akademiji socijalne skrbi za provedbu postupaka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje reguliranih profesija djelatnosti socijalne skrbi omogućit će se ujednačenost u postupanju i brzina u odlučivanju.'' Navedeno nije socijalni učinak na način kako su socijalni učinci opisani i objašnjeni uz druge izmjene. Ako Ministarstvo ustraje na neutemeljenim prijedlozima vezanim uz ''priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje reguliranih profesija djelatnosti socijalne skrbi'', točniji opis socijalnih učinaka bio bi: ''Odlučivanje o priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje reguliranih profesija djelatnosti socijalne skrbi bit će sa strukovnih komora u 4 područja preseljeno na novoustrojenu ustanovu koja svojom djelatnošću nema nikakvih dodirnih točaka sa dodiplomskim i diplomskim studijima, čije bi inozemne programe u ovom postupku trebala uspoređivati s hrvatskim te će pri tomu ovlasti te ustanove biti protegnute i na djelatnosti u kojima radi najmanje 89% članova Hrvatske psihološke komore, a koji nemaju veze s područjem socijalnog rada.'' 3.4. Analiza učinaka na rad i tržište rada Predlažem brisati tekst: ''Također, davanjem ovlasti Akademiji socijalne skrbi za provedbu postupaka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje reguliranih profesija djelatnosti socijalne skrbi omogućit će se ujednačenost u postupanju i brzina u odlučivanju.'' Upitni ''ujednačenost u postupanju i brzina u odlučivanju'' bi se trebali dogoditi prije dolaska tih osoba na tržište rada te s njim nemaju izravne veze. Međutim, ako je cilj veći broj osoba koje su završile školovanje u inozemstvu pripustiti na hrvatsko tržište rada, bez puno ulaženja u sadržaj njihove izobrazbe, onda to treba jasno reći i tako opisati. Ako Ministarstvo ustraje na neutemeljenim prijedlozima vezanim uz ''priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje reguliranih profesija djelatnosti socijalne skrbi'', točniji opis učinaka na rad i tržište rada bio bi: ''Odlučivanje o priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje reguliranih profesija djelatnosti socijalne skrbi bit će sa strukovnih komora u 4 područja preseljeno na novoustrojenu ustanovu koja svojom djelatnošću nema nikakvih dodirnih točaka sa dodiplomskim i diplomskim studijima, čije bi inozemne programe u ovom postupku trebala uspoređivati s hrvatskim te će pri tomu ovlasti te ustanove biti protegnute i na djelatnosti u kojima radi najmanje 89% članova Hrvatske psihološke komore, a koji nemaju veze s područjem socijalnog rada. Time će odluke o pravu na obavljanje poslova reguliranih profesija onih djelatnosti socijalne skrbi na koje se taj neodređeni pojam proteže na temelju ovog Zakona, donositi ustanova čija temeljna djelatnost s navedenim nema nikakve veze. Ministarstvo će u provedbi propisa preko Akademije učiniti sve kako bi svi takvi zahtjevi bili riješeni što žurnije i bez opterećivanja podnositelja.'' | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 3 | HRVATSKA UDRUGA SOCIJALNIH RADNIKA | , 1. OPĆE INFORMACIJE | Predlaže se brisanje članka 26. stavak 1.podstavak1., članka 26. stavak 8., članka 39., članka 40. stavak 3., članka 41. stavak 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Hrvatska udruga socijalnih radnika smatra kako je važno očuvati kontinuitet i dosljednost u postupcima priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za reguliranu profesiju socijalnog radnika u skladu s Zakonom o djelatnosti socijalnog rada i općim aktima Komore. Dosadašnji rad HKSR u ovom području osigurao je visok stupanj stručnosti, transparentnosti i kvalitete, što je ključno za održavanje profesionalnih standarda socijalnog rada i djelatnosti socijalne skrbi. Postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u Komori socijalnih radnika provodi se u suradnji s visokoškolskim ustanovama Republike Hrvatske, prilagođen je europskim standardima i omogućava kandidatima brzo i uspješno stjecanje dodatnih kompetencija za obavljanje poslova socijalnog rada u Hrvatskoj. Uvažavajući potrebe podnositelja zahtjeva za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija radi poslovnog nastana u RH Hrvatska Komora socijalnih radnika je u proteklom razdoblju u suradnji s Ministarstvom rada, mirovinskoga sustava obitelji i socijalne politike i Pravnim fakultetima u Zagrebu i Osijeku unaprijedila proces priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija socijalnih radnika te kontinuirano radi na jačanju vlastitih kapaciteta kako bi postupak bio još brži i uspješniji. Prenošenje javnih ovlasti za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija s HKSR na Akademiju socijalne skrbi nije opravdano niti je u interesu kandidata i djelatnosti socijalnog rada a ni u interesu sustava socijalne skrbi koji mora štititi dostignute standarde djelatnosti. Predloženom promjenom možemo očekivati duži zastoj u postupcima zbog organizacijskih i pravnih prilagodbi Akademije za ove poslove ,ali i izazove u odnosu na dostignute standarde profesije socijalnog rada . Zakonom o djelatnosti socijalnog rada jasno je definirano da je Komora socijalnih radnika samostalna i neovisna strukovna organizacija socijalnih radnika u Republici Hrvatskoj koja se brine za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled sjelatnosti socijalnog rada na teritoriju Republike Hrvatske. Na temelju javnih ovlasti Komora odlučuje o priznavanju prava na obavljanju djelatnosti socijalnog rada i donosi rješenja o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije socijalni radnik kao nadležno tijelo sukladno posebnom propisu a to je Pravilnik o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane regulirane profesije- socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj. Hrvatska komora socijalnih radnika kontinuirano djeluje od 2011. Do sada je uspješno izvršavala sve svoje javne ovlasti i u suradnji s Hrvatskom udrugom socijalnih radnika ( koja je suosnivač Komore ) te predstavnicima akademske zajednice postigla značajne rezultate u razvoju profesije. Profesionalna zajednica socijalnih radnika u Republici Hrvatskoj opravdano se protivi smanjenju navedenih javnih ovlasti HKSR . S zabrinutošću ukazujemo na negativne posljedice mogućeg reguliranja profesije od strane Akademija socijalne skrbi. Ovakve izmjene Zakona o djelatnosti socijalnog rada kojima se bez suradnje sa strukovnih organizacijama intervenira u reguliranje standarda profesije smatramo neprihvatljivim i dugoročno štetnim za ovu djelatnost. Stoga u potpunosti podržavamo obrazloženje Hrvatske komore socijalnih radnika dano u komentarima na nacrt prijedloga zakona. | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća |
| 4 | IVONA ABRAMOVIĆ | , OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA | Pri davanju prijedloga nisu se slijedile Direktiva (EU) 2018/958 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. lipnja 2018. o ispitivanju proporcionalnosti prije donošenja novih propisa kojima se reguliraju profesije (SL L 173, 9.7. 2018.) i Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija koji navode da se u slučajevima utjecaja na obavljanje i pristup reguliranim profesijama mora provesti ocjena proporcionalnosti, što ovdje očigledno nije učinjeno. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 5 | DOMAGOJ KOVAČEVIĆ | , OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA | U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske psihološke komore kojima se predlaže brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1. i članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 6 | BOŽENA ROMAC | , OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA | Predlaže se brisanje članka 42. iz razloga koji su elaborirani u očitovanju Hrvatske komore socijalnih pedagoga i drugih komora pomažućih profesija. | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća |
| 7 | HRVATSKA PSIHOLOŠKA KOMORA | , OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA | Povodom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi (dalje u tekstu: Prijedlog), sukladno članku 22. Zakona o psihološkoj djelatnosti (Narodne novine broj 98/19, 18/22) dajemo slijedeći komentar. Predlaže se brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. Predloženo rješenje kojim se javna ovlast priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog namjerava oduzeti Hrvatskoj psihološkoj komori (dalje u tekstu: Komora) i povjeriti Akademiji socijalne skrbi nalazimo neodgovarajućim iz sljedećih razloga. Ovim bi se rješenjem, bez jasnog i potpunog obrazloženja, onemogućilo da Komora zadrži ključno uporište svoje strukovne neovisnosti i odgovornosti u kontroli pristupa reguliranoj profesiji - psiholog, što neizostavno uključuje priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. Istovremeno se javno dovodi u pitanje zakonitost, pravilnost i stručnost Komore u dosadašnjem provođenju postupaka priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog kao javne ovlasti. U javnom savjetovanju nije obrazloženo zašto bi promjena nadležnosti doprinijela bržem ili ujednačenijem rješavanju predmeta. S obzirom da Komora ima kvalitetno ustrojen, stručan i jasno definiran sustav priznavanja inozemnih kvalifikacija, smatramo da za takav prijenos ovlasti nisu zadovoljeni nužni pravni i organizacijski preduvjeti. Korištenjem zakonodavnog instrumenta kao posljednjeg sredstva (ultima ratio) preskaču se sva druga sredstva i instrumenti utjecaja ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi na pitanja po kojima bi eventualno postojali prigovori, s kojima nismo upoznati i što ne smatramo prihvatljivim. Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine broj 82/15, 70/19, 47/20, 123/23) primarno upućuje na strukovne komore kao nositelje nadležnosti u priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Zakon o zdravstvenoj zaštiti (Narodne novine broj 100/2018 i dr.) kliničke psihologe definira kao zdravstvene radnike, upućujući pritom na temeljnu ulogu komora u priznavanju stručnih kvalifikacija određujući Komore kao nadležna prvostupanjska tijela. Hrvatska psihološka komora ima kvalitetan, ustaljen, organiziran i u cijelosti propisno uređen sustav koji uključuje uspostavljena radna tijela, stručne kadrove i suradnju s drugim institucijama. Za razliku od svih drugih institucija u Republici Hrvatskoj, Komora raspolaže velikim brojem stručnjaka sa neposrednim iskustvom u obavljanju psihološke djelatnosti tako i stručnjacima koji u sklopu svoje osnovne djelatnosti provode izobrazbu stručnjaka za reguliranu profesiju – psiholog u Republici Hrvatskoj ili koji su sudjelovali u izradi programa izobrazbe stručnjaka za reguliranu profesiju – psiholog u Republici Hrvatskoj. Komora ima uspostavljeno u potpunosti funkcionalno Povjerenstvo za usporedbu stručnih kvalifikacija i provjeru kompetentnosti, sastavljeno od ovlaštenih psihologa - sveučilišnih profesora i stručnjaka sa dugogodišnjim iskustvom u obavljanju psihološke djelatnosti. Također je uspostavila kvalitetnu suradnju sa svim javnim sveučilištima koja u Republici Hrvatskoj izvode studije psihologije te se postojeća suradnja tijekom vremena pokazala pouzdanom i kvalitetnom. Ujedno je, u suradnji sa sveučilištima, Komora ostvarila pretpostavke i osigurala uredno i nesmetano provođenje dopunskih mjera razdoblja prilagodbe do tri godine i provjere kompetentnosti. S druge strane Akademija nema iskustva u provođenju upravnih postupaka niti javnih ovlasti uopće, ne raspolaže potrebnim resursima niti se Prijedlogom uspostavljaju bilo kakve pretpostavke za provođenja ove vrste postupaka. Prenošenjem predmetne ovlasti ocjene postupaka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija na Agenciju, se neće rasteretiti stranke nego isključivo kvaliteta i standardi provedenih postupaka, a time i značajno narušiti položaj i interese stranaka, standarde obavljanja psihološke djelatnosti, čime će u konačnici negativno utjecati na korisnike psiholoških usluga u svim društvenim područjima, uključujući i ona izvan sustava socijalne skrbi – osobito u obrazovanju, zdravstvu i drugdje. 1) U odnosu na kontekst te konkretne činjenice i okolnosti neposredno vezane za standarde i način rada Hrvatske psihološke komore u provođenju javne ovlasti priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog, nalazimo potrebnim navesti iduće. Hrvatska psihološka komora osnovana je kao samostalna i neovisna strukovna organizacija radi brige za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u psihološkoj djelatnosti na teritoriju Republike Hrvatske odnosno radi provođenja Zakona o psihološkoj djelatnosti, kao temeljnog propisa u području psihološke djelatnosti kojim se uređuju sadržaj, uvjeti i način obavljanja psihološke djelatnosti te standard obrazovanja i stručni nadzor nad obavljanjem psihološke djelatnosti u Republici Hrvatskoj. Kako bi Hrvatska psihološka komora i nadalje ostvarivala svrhu (samo)regulacije za koju je osnovana, nužno je da ostvaruje cjelovitu kontrolu nad pristupom profesiji (neodvojivo) uključujući kvalitetu obrazovanja osoba koje traže pristup profesiji u Republici Hrvatskoj sa stečenom inozemnom stručnom kvalifikacijom. Komora na godišnjoj razini zaprima između 25 i 40 zahtjeva za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog te po istima u svojstvu prvostupanjskog tijela odlučuje zakonito i pravilno, beziznimno poštujući zakonom utvrđene rokove i pravila postupka utvrđena odredbama Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine broj 47/09, 110/21) i Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine broj 82/15, 70/19, 47/20, 123/23). U prilog navedenog, ističemo kako je provedenim neposrednim planiranim inspekcijskim nadzorom Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije dana 3. i 4. srpnja 2024. godine (zapisnik KLASA: 043-02/24-01/57, URBROJ: 514-11-02-01/02-24-02) utvrđeno je kako Hrvatska psihološka komora besprijekorno vodi upravne postupke u okviru propisanih javnih ovlasti postupajući pravilno, ažurno i u propisanim rokovima, a da je sadržaj rješenja izdanih u postupcima priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u cijelosti zakonit i pravilan, uključujući poštivanje standarda obrazloženja akta. U razdoblju od 2020. do 2024. godine, Hrvatska psihološka komora zaprimila je 149 zahtjeva za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog u Republici Hrvatskoj, od kojih su 134 predmeta riješena u zakonskom roku, svega 15 zahtjeva zaprimljenih u 2024. godinu nije riješeno jer dokumentacija još nije potpuna i bit će riješeni čim se za to ostvare propisani uvjeti. 2) U odnosu na Prijedlog i u njemu sadržana rješenja nalazimo potrebnim navesti uočene sljedeće poteškoće: a) Moguća kolizija propisa i odstupanje od standarda Prijedlog predviđa rješenje po kojem bi se Hrvatskoj psihološkoj komori (i drugim strukovnim organizacijama), koja u zakonskim rokovima kvalitetno provodi postupke priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, ta javna ovlast oduzme i dodijeli tijelu koje nema stručni legitimitet niti zakonsku poziciju strukovne organizacije nadležne za provođenje strukovnog zakona i (samo)reguliranje psihološke profesije u svim društvenim područjima, uključujući zdravstvo, odgoj i obrazovanje, socijalnu skrb, rad i organizaciju rada, zapošljavanje i profesionalnu orijentaciju, komunikaciju i tržište, sport, promet, turizam, pravosuđe, vojsku, policiju, nove tehnologije i ekologiju. Navedeno predstavlja neprihvatljivu iznimku u odnosu na ustaljeni komorski model. Posebno je neprihvatljiva činjenica povjeravanja isključive ovlasti upravo tijelu osnovanom u uskom području socijalne skrbi, imajući u vidu činjenicu da od oko 5.000 psihologa njih manje od 10% radi u tom sustavu. Prijedlog je također u koliziji sa više zakonskih akata, poput Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija i Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine broj 82/15, 70/19, 47/20, 123/23) u članku 5. stavku 1. točki 15. definira nadležno tijelo kao nadležne strukovne organizacije, tijela državne uprave u čijem su djelokrugu određene regulirane profesije ili druga nadležna tijela ili organizacije koje su ovlaštene za provođenje postupka i utvrđivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. Dakle, navođenjem nadležnih strukovnih organizacija, a tek nakon njih tijela državne uprave i drugih tijela jasna je intencija zakonodavaca da postupke priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija prvenstveno provode komore kao nadležne strukovne organizacije, a tek iznimno druga tijela. Zakon o zdravstvenoj zaštiti (Narodne novine broj 100/2018, 125/2019, 147/2020, 119/2022, 156/2022, 33/2023, 36/2024) u članku 155. stavku 2. izrijekom utvrđuje da su klinički psiholozi zdravstveni radnici, a u članku 177. da postupak priznavanja inozemne stručne kvalifikacije, davanje prava na korištenje profesionalnog naziva u rješenju o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije, davanje informacija o postupku i uvjetima za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije provodi nadležna komora sukladno zakonu kojim se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. b) Neusklađenost s Jedinstvenim metodološko nomotehničkim pravilima Dijelovi Prijedloga, osobito članak 43. Prijedloga u izravnoj je suprotnosti s odredbom članka 49. stavka 1. Jedinstvenih metodološko nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (Narodne novine broj 74/2015), a koje izričito određuju da se izmjenama i dopunama određenog propisa ne može se mijenjati i dopunjavati drugi propis. Na navedeno skrećemo pozornost Uredu za zakonodavstvo kao i nadležnom Odboru za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora. c) Nejasan doseg pojma „reguliranih profesija u djelatnosti socijalne skrbi“ Pojam nije jasno definiran u važećim propisima, a prijenos ovlasti vezan je upravo uz tu kategoriju. Zbog toga se postavlja pitanje pravne izvjesnosti i usklađenosti s ostalim zakonima. Naime, oslanjajući se na Zakon o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave (Narodne novine broj 85/20, 21/23, 57/24) i Zakon o socijalnoj skrbi (Narodne novine broj 18/22,46/22,119/22) moguće se sa sigurnošću definirati upravno područje socijalne skrbi, ali ne postoji propis u pravnom poretku Republike Hrvatske kojim bi bilo moguće s jednakom – ili uopće minimalnom razinom sigurnosti – odrediti pojam „reguliranih profesija u djelatnosti socijalne skrbi“. Tako bi se, s nešto većom vjerojatnošću, moglo pretpostaviti kako bi mogla biti riječ o psihološkoj, kao i nekim drugim reguliranim profesijama „u djelatnosti“ socijalne skrbi – a po sličnim kriterijima eventualno i o djelatnosti medicinske sestre ili drugim reguliranim profesijama, pripadnici kojih su također zaposleni u djelatnosti socijalne skrbi. U slučaju Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj, koji barata navedenim pojmom i na koji se Prijedlog vjerojatno oslanja, riječ je o aktu dvojbene pravne prirode koji je na temelju zakonskog ovlaštenja iz članka 80. stavka 1. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija donijela Vlada Republike Hrvatske, a koji se ažurira uz utvrđivanje kategorija i njihovih naziva te svrstavanja profesija u iste bez provođenja javnog savjetovanja, objave u Narodnim novinama i drugih elemenata, a koje tijelo bi ovim Prijedlogom postalo prikriveni zakonodavac s ovlasti da u bilo kojem trenutku razvrstava, imenuje, spaja ili razdvaja regulirane profesije po kategorijama modificirajući na taj način sadržaj i učinke pravne norme iz članka 26. stavka 1. podstavka 1. Prijedloga. Pritom je u svakom smislu nesporna ovlast Vlade ili drugog tijela kojeg zakonodavac ovlasti da vodi i ažurira ovakav popis, ali nije prihvatljivo da se sadržaj pravne norme oslanja na ovu vrstu akta odnosno da bilo koje nezakonodavno tijelo posjeduje zakonodavno ovlaštenje blanketnog tipa, bez da za to ima izričito ovlaštenja zakonodavca; da ovlaštenje bude jasno definirano sadržajem i granicama; da to ovlaštenje konzumira aktom na koji se primjenjuju zakonodavni standardi određeni ustavom i zakonom i koji bi se mogao smatrati pravnim propisom. Nadalje, vodeći se nejasnim pojmom „reguliranih profesija u djelatnosti socijalne skrbi“ stručni nositelj već je prilikom izrade Prijedloga, izostavljanjem djelatnosti psihoterapije odnosno savjetodavne psihoterapije iz obuhvata članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga doveo u pitanje namjeravani opseg preraspoređivanja javnih ovlasti. Ukazujemo na jedno od stajališta koja je Ustavni sud zauzeo u odluci i rješenju broj: U-I-722/2009 od 6. travnja 2011. (Narodne novine broj 44/11): „(...) adresati pravne norme ne mogu stvarno i konkretno znati svoja prava i dužnosti te predvidjeti posljedice svojeg ponašanja ako pravna norma nije dovoljno određena i precizna. Zahtjev za određenošću i preciznošću pravne norme predstavlja jedan od temeljnih elemenata načela vladavine prava i ključan je za postanak i održanje legitimiteta pravnog poretka (...)“. d) Financijska i organizacijska pitanja Prijedlogom, osim neuvažavanja potrebnih kadrovskih, organizacijskih, regulativnih i drugih pretpostavki na strani prvostupanjskog tijela, potrebnih za provođenje predmetne javne ovlasti, Prijedlog u cijelosti propušta uzeti u obzir okolnost financiranja (provođenja) javne ovlasti priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog, ne navodeći u ocjeni stanja i izvorima sredstava potrebnih za provođenje zakona, troškove na strani državnog proračuna koje je potrebno osigurati u svrhu provođenja preuzete javne ovlasti. Time se stvara rizik od usporavanja i kompliciranja procedura, što nije u interesu stranaka ni sustava. 3) Zaključak i prijedlozi a) Zadržavanje javne ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u Hrvatskoj psihološkoj komori Imajući u vidu sve navedeno, smatramo da je za očuvanje kvalitete, pravne sigurnosti i stručnih standarda psihološke djelatnosti nužno zadržati priznate i uhodane procedure Komore. b) Potreba za suradnjom i koordinacijom Komora u potpunosti podržava inicijative za poboljšanje koordinacije s nadležnim ministarstvima i spremna je na sve oblike suradnje koji bi doprinijeli još učinkovitijem, bržem i ujednačenijem postupanju. c) Usklađenost s ostalim propisima i zakonodavnim standardima Sukladno ustaljenoj praksi, predlažemo da se izmjene i dopune Zakona o socijalnoj skrbi ne koriste za izmjene nadležnosti u području drugih propisa, osim ako je to jasno predviđeno i usklađeno s posebnim zakonom. Osim u odnosu na javnu ovlast priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog, ovime dajemo punu podršku partnerskim komorama udruženim u Koordinaciju komora u sustavu socijalne skrbi vezano za zadržavanje javnih ovlasti priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za regulirane profesije – socijalni radnik, edukacijski rehabilitator, socijalni pedagog i psihoterapeut odnosno savjetodavni psihoterapeut. Konačno, ističemo kako je Hrvatska psihološka komora pouzdan partner i suradnik Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike kao svojeg matičnog ministarstva, ministarstava nadležnih za poslove zdravstva te odgoja i obrazovanja kao i Vlade Republike Hrvatske u ostvarivanju svih reformskih ciljeva i provedbu javnih politika u sustavima socijalne skrbi, zdravstva te odgoja i obrazovanja. U odnosu na provođenje javne ovlasti priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psiholog u potpunosti smo transparentni i otvoreni, kako za građane i stranke tako i za nadležna tijela državne uprave i obrazovne i znanstvene institucije, a osobito za suradnju s ministarstvom nadležnim za poslove socijalne skrbi, na koju potrebu suradnje u pogledu provođenja ove i svih drugih javnih ovlasti ukazujemo i ovom prilikom. Posebno želimo naglasiti kako su javne ovlasti koje je ovom tijelu povjerio zakonodavac - svaka zasebno i sve zajedno – od temeljne važnosti za ispunjavanje cilja i svrhe ovog tijela kontekstu psihološke djelatnosti kao djelatnosti od interesa Republike Hrvatske te je u našem posebnom interes da one i nadalje budu provođene u okviru ovog tijela, odgovorno, savjesno i uz osiguravanje svih potrebnih resursa. | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća |
| 8 | IVANA MATOŠ BURŠIĆ | Kao psiholog, potpuno podržavam komentar Hrvatske psihološke komore te predlažem brisanje članaka 26. stavka 1. podstavka 1., članka 26. stavka 8., članka 39., članka 40. stavka 3., članka 41. stavka 1., članka 42. i članka 43. Prijedloga. | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća |