Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o prijedlogu Programa specijalističkog staža u području kliničke psihologije

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 MARINA MILKOVIĆ III. SPECIJALISTIČKI ISPIT U PODRUČJU KLINIČKE PSIHOLOGIJE, Usmeni dio specijalističkog ispita Frustrirajuće je što se u cijelom programu navode različite usluge koje psiholozi generalno mogu provoditi bez razmišljanja koliko se toga zapravo može provoditi i provodi u sustavu zdravstva. Na primjer, u kojoj točno zdravsvenoj ustanovi u Hrvatskoj se provodi savjetovanje parova. Prvodi se naravno savjetovanje roditelja, ali partnersko savjetovanje? Zašto je to onda uvjet za postati klinički psiholog? Primljeno na znanje Primljeno na znanje
2 ANA MAJDANČIĆ III. SPECIJALISTIČKI ISPIT U PODRUČJU KLINIČKE PSIHOLOGIJE, Pisani dio specijalističkog ispita U članku 14. ovog Programa navodi se pod točkom 2. " Zadovoljavajuća ocjena iz pisanog dijela specijalističkog ispita preduvjet je za pristupanje usmenom djelu ispita. Za zadovoljavajuću ocjenu potrebno je točno riješiti najmanje 70% pisanog dijela ispita." Istovremeno je Pravilnikom o specijalnostima ovlaštenih psihologa, Odjeljak V. (članak 22) točka 3. definirano "Zadovoljavajuća ocjena iz pisanog dijela specijalističkog ispita preduvjet je za pristupanje usmenom djelu ispita. Za zadovoljavajuću ocjenu potrebno je točno riješiti najmanje 60% pisanog dijela ispita." Predlažem ujednačavanje Programa sa pravilnikom o specijalnostima ovlaštenih psihologa. Prihvaćen Prihvaća se
3 MARINA MILKOVIĆ Metode praćenja napredovanja i ocjenjivanje specijalizanta, Izvještaj o radu Kome su sve dostupni izvještaj i prikazi? Kako se s korisnicima komunicira korištenje njihovih slučajeva za prikaze? Je li potreban za to pismeni pristanak? Primljeno na znanje Primljeno na znanje
4 MARINA MILKOVIĆ I. Sadržaj specijalističkog staža u području kliničke psihologije, Obvezni oblici stručnog usavršavanja specijalizanta U Stavku 1 članka 9, vezano za psihodijagnostička sredstva predlažem da umjesto završene edukacije iz najmaje po dva psihodijagnostička sredstva u području ispitivanja ličnosti i kognitivnih sposobnosti stoji korištenje najmanje po dva instrumenta. Naime, kasnije je ionako naveden da se uzimaju obzir instrumenti B i C kategorije, a za B kategoriju nije potrebna edukacija. Također, iako većina kolegica i kolega u kliničkoj psihologiji ima i psihoterapijsku edukaciju, smatram da to ne bi trebao biti uvjet, da je klinička psihologija područje odvojeno od psihoterapije. Netko s 1 stupnjem psihoterapijske edukacije ionako ne može koristiti psihoterapiju u radu. Osim toga, ova formulacija direktno diskriminira neke psihoterapijske pravce. Naime, samo neki pravci psihoterapije imaju prvi stupanj koji je u tom slučaju vrlo kratak (npr. BKT), dok drugi pravci nemaju taj princip prvog stupnja (npr. geštalt). Djelomično prihvaćen Umjesto prvog stupnja specijaliziranog psihoterapijskog školovanja bit će propisan određeni broj sati iz nekog od priznatih psihoterapijskih pravaca
5 ANA MAJDANČIĆ I. Sadržaj specijalističkog staža u području kliničke psihologije, Obvezni oblici stručnog usavršavanja specijalizanta Predlažem brisanje točke 1. stavka (1) članka 9. ovog Programa. Standardi rada kliničkih i zdravstvenih psihologa jasno u Općim odredbama Članak 2. definiraju "ODREĐENJE PODRUČJA I OPIS POSLOVA KLINIČKIH I ZDRAVSTVENIH PSIHOLOGA te vrlo detaljno navode Poslove u području tretmana za kliničku i zdravstvenu psihologiju 1. psihološko savjetovanje, 2. psihološke krizne intervencije, 3. psihoterapija – pod uvjetom da psiholog ima psihoterapijsku edukaciju i certifikat za psihoterapeuta odgovarajuće psihoterapijske škole – u skladu s europskim kriterijima, 4. specifične psihološke tehnike i tretmanski rad s osobama s invaliditetom, 5. psihološki tretmanski rad s djecom i roditeljima, 6. specifične psihološke tehnike za pojedine psihopatološke poremećaje, 7. psihološke tehnike tretmana boli i suzbijanja kroničnih bolnih stanja, 8. pridržavanje zdravstvenih preporuka i savjeta, 9. psihološke intervencije koje pridonose učinkovitom liječenju bolesti i poboljšanju prilagodbe na bolest, 10. psihološka priprema za operativni zahvat i invanzivne medicinske postupke, 11. psihološki postupci opuštanja, tehnike relaksacije." Neopravdano je kao uvjet definirati završeni prvi stupanj psihoterapijskog školovanja za završetak specijalizacije iz kliničke psihologije, jer je jasno Standardom rada kliničkih i zdravstvenih psihologa određeno da jedino psiholog sa završenom psihoterapijskom edukacijom (što svakako nije prvi stupanj) može obavljati psihoterapiju. Postavlja se pitanje zašto bi netko na stažu u području kliničke psihologije trebao biti "polovično" educiran za psihoterapeuta. Također iz priložnog se vidi kako je Standardom rada definirano npr. "psihološke krizne intervenije" no staž ne uvjetuje edukaciju vezano za iste ili npr. "psihološke tehnike tretmana boli i suzbijanja kroničnih bolnih stanja" a jednako tako staž ne uvjetuje edukaciju za istim (što smatram i logičnim jer se radi o specifičnim specijalističkim znanjima). Smatram da bi određene subspecijalističke edukacije mogle biti dio dodatno izbornog usavršavanja u sklopu staža, no svakako ne obaveza u sklopu općeg dijela. Također navodi se "(2) Odgovarajućim psihodijagnostičkim sredstvima iz stavka 1. točke 2. ovog članka smatraju se psihodijagnostička sredstva kategorizirana u kategorije »B« i »C«." Ostaje nejasno zašto se u ranijoj točki 1 (stavka 2) navodi obavezna edukacija za psihodijagnostička sredstva kategorije B kada su ista definirana kao "Kategorija označena sa “B” obuhvaća psihodijagnostička sredstva koja upotrebljavaju isključivo psiholozi, a za koja nije nužna dodatna izobrazba.". Djelomično prihvaćen Umjesto prvog stupnja specijaliziranog psihoterapijskog školovanja bit će propisan određeni broj sati iz nekog od priznatih psihoterapijskih pravaca
6 LUCIJA ALVIR I. Sadržaj specijalističkog staža u području kliničke psihologije, Obvezni oblici stručnog usavršavanja specijalizanta Smatram da je zahtjev iz točke 1., kojim se propisuje da specijalizant mora završiti prvi stupanj psihoterapijskog školovanja kao uvjet za završetak specijalizacije iz kliničke psihologije, problematičan. Psihoterapija kao područje ima vlastitu regulativu i komoru. Klinička psihologija je zasebno stručno i znanstveno područje koje uključuje intervencijske metode, ali ne podrazumijeva nužno i formalnu psihoterapijsku edukaciju. Obveza završetka dijela edukacije iz drugog (i zasebnog) stručnog područja nameće dodatne zahtjeve koji nisu prisutni u drugim specijalističkim usavršavanjima Predlažem brisanje točke 1. iz stavka (1) članka 9 Završetak prvog stupnja edukacije iz psihoterapijskog pravca može se preporučiti kao izborni oblik dodatnog stručnog usavršavanja, ali ne bi trebao biti obvezan uvjet za završetak specijalizacije iz kliničke psihologije. Vjerujem da je cilj specijalizacije osposobljavanje stručnjaka u skladu s realnim potrebama prakse i dostupnim resursima, uz poštivanje temeljnih načela struke i profesionalnog integriteta. U tom smislu, nadam se da će se uzeti u obzir glas struke i korigirati odredbe koje su potencijalno diskriminatorne i neusklađene s logikom stručnog usavršavanja. Djelomično prihvaćen Umjesto prvog stupnja specijaliziranog psihoterapijskog školovanja bit će propisan određeni broj sati iz nekog od priznatih psihoterapijskih pravaca
7 MARINA MILKOVIĆ I. Sadržaj specijalističkog staža u području kliničke psihologije, Sadržaj specijalističkog staža Vezano za Članak 8, STavak 1, specijlistički staž ne može obuhvaćati rad sa svim dobnim skupinama jer su velikom većinom zdravstvene ustanove u Hrvatskoj namijenjene određenoj dubnoj skupini (djeca/mladi ili odrasli). U ustanovama u kojima se radi s djecom se istovremeno radi savjetodavno i s njihovim roditeljima, ali na koji način netko tko radi u psihijatrijskoj bolnici za odrasle može steći iskustvo rada s djecom? Primljeno na znanje Odrebom članka 8. nije propisana obveza rada sa svim dobnim skupinama.
8 MARINA MILKOVIĆ I. OPĆE ODREDBE, Posebne pretpostavke za mentorstvo S trenutnim normama oko broja korisnika i provedenih usluga u danu, na koji način se planira osigurati minimalno dva sata tjedno da itko od kolegica i kolega u kliničkoj psihoogiji im vremena biti u neposrednom radu sa specijalizantom. Povezano s tim, kako će onda specijalizanti naći mentora? Kako je operacionaliziran i zapravo onda i reguliran taj rad? Ili se zapravo podrazumijeva i čak unaprijed očekuje da će to biti samo formalnost, odnosno da će ljudi dogovarati mentorstvo s nekim koga poznaju i pisati sate neposrednog rada koji zapravo nikad nisu održani? Jer u trenutnom opsegu posla u kliničkoj psihologiji ja uistinu ne vidim drugi način.Stoga smatram da je potrebno ukloniti mentorstvo iz prijedloga programa specijalističkog staža ili značajno smanjiti opseg. Postoji još niz drugih pitanja. Na primjer, ako je ovako naveden uvjet od minimalno dva sata tjedno, što je s godišnjim odmorima i bolovanjima? Što se događa ako se tjedan/tjedni "preskoče". Zašto uoće propisivati minimalan broj sati tjedno? Nije li sislenije propisati maksimalan rok u kojem se treba održati broj sati mentorstva? Primljeno na znanje Primljeno na znanje
9 ANA MAJDANČIĆ I. OPĆE ODREDBE, Posebne pretpostavke za mentorstvo Navodi se kako je mentor obavezan provesti najmanje 100 sati u neposrednom radu sa specijalizantom tijekom specijalističkog staža. Obzirom da Pravilnik o specijalnostima ovlaštenih psihologa Odjeljkom IV, čl13 (1) definira staž u trajanju od najmanje 960 sati to znači da je zadani minimum u neposrednom radu s mentorom jedva 10% što smatram da je iznimno malo obzirom da specijalizant treba savladati vrlo složene vještine koje se navode ovim programom. Nije prihvaćen Propisani broj sati je dovoljan
10 MARINA MILKOVIĆ I. OPĆE ODREDBE, Praćenje i nadzor tijekom obavljanja specijalističkog staža Tko od kolegica i kolega u kliničkoj psihologiji ima vremena na ovaj način se angažirati i u ovoj mjeri pratiti specijalizanta te na koji način se to vrijeme planira osigurati? Primljeno na znanje Primljeno na znanje
11 MARINA MILKOVIĆ I. OPĆE ODREDBE, Obavljanje specijalističkog staža Postoje li neki pokazatelji da su kolegice i kolege koji su status stekli prema starom pravilniku i uvjetima nedovoljno kompetentni u svom poslu? Pa postoji potreba da se ti uvjeti višestruko postrožavaju? Vezano za članak 5, stavak 1, smatram da bi, ako se već uvodi mentorstvo, ono trebalo biti paralelno s ostvarivanjem drugih pretpostavki - radnog iskustva i izobrazbe. Uistinu je suvišno da netko nakon pet godina radnog iskustva u kliničkoj psihologiji i 500 sati dodatne izobrazbe u dijagnostici i tretmanu tek započinje sa specijalističkim stažom i mentorstvom. Primljeno na znanje Primljeno na znanje