Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 GORAN OLUJIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMAPREKRŠAJNOG ZAKONA, Članak 10. Predlaže se izmijeniti odredbu članka 243. stavka 5. Prekršajnog zakona, koja pogrešno upućuje na odredbe o sadržaju prigovora protiv prekršajnog naloga, umjesto na odredbu članka 242. PZ, koja regulira sadržaj prigovora protiv obaveznog prekršajnog naloga. S tim u vezi, predlaže se oživotvoriti ili izbrisati odredbu članka 242. stavka 2. PZ, koja je u ovom obliku (bez sankcije) besmislena. Naime, predlaže se propisati da okrivljenik u obaveznom prekršajnom nalogu mora biti upozoren na obvezni sadržaj prigovora (članak 242. stavak 2. PZ) te da će prigovor, koji nije tako sastavljen, biti odbačen, kao i ovlast suda da ga zbog tog razloga odbaci. Time bi se riješio problem podnošenja sadržajno praznih prigovora u kojima okrivljenici navode samo kako traže da obranu iznesu pred sudom, nakon čega se na sudu izjasne krivima za prekršaj, čime se postupci nepotrebno gomilaju. Umjesto toga, predloženom izmjenom bilo bi moguće razlučiti u kojem se dijelu nalog osporava (u dijelu odluke o krivnji ili o kazni). Navedena izmjena bila bi u duhu izmjena predloženih u člancima 7. i 8. Također, njome se ne bi ograničavalo pravo okrivljenika na pristup sudu, već bi se od njega samo zahtijevalo da se izjasni na općenit način zbog čega podnosi prigovor (jer djelo nije prekršaj, jer postoje razlozi koji isključuju krivnju ili djelo nije počinio), što s obzirom na lakšu narav prekršaja za koje se izdaje obavezni prekršajni nalog ne bi dokinulo bit prava na pristup sudu niti bi nerazmjerno ograničilo pravo okrivljenika da se brani šutnjom. Usp. odluku Ustavnog suda RH, U-III-2840/2024 od 30. listopada 2024., toč. 6.4. obrazloženja i presudu ESLJP Marčan protiv Hrvatske (br. 40820/12, presuda od 10. srpnja 2014.), toč. 35. i 36. obrazloženja. Primljeno na znanje Navedeni prijedlog bit će razmotren.
2 GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE HRVATSKA UDRUGA BANAKA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMAPREKRŠAJNOG ZAKONA, Članak 8. U članku 183. stavku 2. briše se druga rečenica prema kojoj će se okrivljenika kojemu je presudom izrečena novčana kazna upozoriti da će se smatrati da je novčana kazna u cjelini uplaćena, ukoliko u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne (članak 152. stavak 3.). Navedenom izmjenom okrivljenik više neće imati pogodnost da se dobrovoljnom uplatom dvije trećine izrečene novčane kazne u roku određenom u presudi smatra da je novčana kazna u cjelini uplaćena, dok će navedena pogodnost i dalje postojati u odnosu na novčane kazne izrečene drugim odlukama (primjerice prekršajnim nalogom ili obaveznim prekršajnim nalogom). Primljeno na znanje Navedeno je sadržano u obrazloženju uz članak 8. Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona kojim se mijenja članak 183. stavak 2. Prekršajnog zakona.
3 GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE HRVATSKA UDRUGA BANAKA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMAPREKRŠAJNOG ZAKONA, Članak 7. Predlaže se zadržati pogodnost iz članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona kojoj će se okrivljenika kojemu je presudom izrečena novčana kazna upozoriti da će se smatrati da je novčana kazna u cjelini uplaćena, ukoliko u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne (članak 152. stavak 3.). Naime, brisanje navedene odredbe dovelo bi posredno do odvraćanja okrivljenika od postupka pred sudom, odnosno do ugrožavanja temeljnih načela prava na pristup sudu zajamčenog člankom 29. Ustava Republike Hrvatske te člankom 82. stavkom 1. Prekršajnog zakona kojim je propisano da se postupovnim odredbama ovoga Zakona utvrđuju pravila kojima se pred općinskim sudovima i svim drugim tijelima koja vode prekršajni postupak, osigurava pravično vođenje prekršajnog postupka, zaštita ljudskih prava, pravilno utvrđivanje činjenica i zakonito odlučivanje o prekršajnoj odgovornosti tako da nitko nedužan ne bude osuđen, a da se počinitelju prekršaja izrekne kazna ili primijeni druga prekršajnopravna sankcija. Nadalje, u članku 85. Prekršajnog zakona propisano je pravo obrane okrivljenika. Upravo pravo na obranu propisano Prekršajnim zakonom sadrži načela koja omogućuju da okrivljenik ne smije biti prikraćen u svojim temeljnim procesnim pravima prema tužitelju koji ima na raspolaganju sredstva državnog aparata što mu daje početnu prednost nad okrivljenikom. Nadalje, racionalizacija resursa i smanjenje broja predmeta na sudu, već se postiže institutima prekršajnog naloga, odnosno obveznog prekršajnog naloga. Činjenica da će navedena pogodnost i dalje postojati u odnosu na novčane kazne izrečene primjerice prekršajnim nalogom ili obaveznim prekršajnim nalogom, ali ne i presudom dovest će posljedično do izostanka mehanizama sudske kontrole od strane neovisnog i nepristranog suda. Posebno se ukazuje da je člankom 11. stavka 1. Zakona određeno da materijalno pravne odredbe Prekršajnog zakona vrijede za sve prekršaje propisane zakonima i drugim propisima, kojim se propisuju prekršaji (primjerice iz područja platnog prometa, poreza), a koji zakoni sadrže propisane novčane kazne za pravne osobe i odgovorne osobe koje se ne mogu izjednačiti s propisanom kaznama za fizičke osobe (primjerice prometni prekršaji). Dakle, u slučaju zadržavanja postojeće odredbe smatramo da se postiže ravnoteža između temeljnih načela, prava na pristup i prava na obranu, a ostaje svrha propisana zakonom u vidu izricanja sankcija. Nije prihvaćen Ukidanje mogućnosti plaćanja dvije trećine novčane kazne izrečene u presudi kojom se okrivljenik proglašava krivim ne utječe na pravo okrivljenika na pristup sudu, koje se i dalje ostvaruje kroz mogućnost podnošenja prigovora na obavezni prekršajni nalog. U postupku pred sudom mogu se primijeniti odredbe o ublažavanju kazne prema kojima sud može izreći kaznu blažu od propisane za određeni prekršaj kad to Prekršajni zakon izričito propisuje te kad postoje naročite olakotne okolnosti, osobito ako se počinitelj pomirio s oštećenikom, ako mu je u potpunosti ili većim dijelom naknadio štetu prouzročenu prekršajem, a svrha kažnjavanja može se postići i takvom blažom kaznom. Također, blažu kaznu od propisane za određeni prekršaj sud može izreći i kada su se ovlašteni tužitelj i okrivljenik o tome sporazumjeli, ako je takva kazna u granicama odredbi Prekršajnog zakona o ublažavanju kazne. Stoga, i dalje postoje mogućnosti da počiniteljima prekršaja bude izrečena blaža kazna.
4 GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE HRVATSKA UDRUGA BANAKA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMAPREKRŠAJNOG ZAKONA, Članak 7. S obzirom da se u članku 183. stavku 2. briše druga rečenica prema kojoj će se okrivljenika kojemu je presudom izrečena novčana kazna upozoriti da će se smatrati da je novčana kazna u cjelini uplaćena, ukoliko u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, potrebno je u odredbi članka 152. stavka 3. dodati iznimku prema kojoj se pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne ne odnosi na kazne izrečene presudom kojom se okrivljenik proglašava krivim. Navedena pogodnost i dalje će postojati u odnosu na kazne izrečene drugim odlukama o prekršaju. Primljeno na znanje Navedeno je sadržano u obrazloženju uz članak 7. Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona kojim se mijenja članak 152. stavak 3. Prekršajnog zakona.
5 HRVATSKA NARODNA BANKA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMAPREKRŠAJNOG ZAKONA, Članak 7. Prijedlog 1: U tekst Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona (dalje: Nacrt) dodati novi članak 1. kojim se dopunjuje članak 109.e Prekršajnog zakona, tako da glasi: "U Prekršajnom zakonu (Narodne novine, br. 107/2007, 39/2013, 157/2013, 110/2015, 70/2017, 118/2018, 114/2022), u članku 109.e iza stavka 9. dodaje se stavak 10. koji glasi: "(10) U odluci o prekršaju iz stavka 8. ovoga članka okrivljenika će se upozoriti da će se smatrati da je novčana kazna u cjelini uplaćena ako u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne (članak 152. stavak 3)." Prijedlog 2: Članak 7. Nacrta kojim se mijenja članak 152. stavak 3. Prekršajnog zakona izmijeniti na način da glasi: "U članku 152. stavku 3. na kraju rečenice briše se točka, stavlja se zarez i dodaju riječi: „osim u presudi koja je donesena po podnesenom optužnom prijedlogu, a kojom se okrivljenik proglašava krivim."." Obrazloženje uz Prijedlog 1 i 2: Predlaže se zadržati pogodnost iz članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona i u slučaju donošenja presude na temelju izjave o sporazumijevanju iz članka 109.e stavka 8. Prekršajnog zakona. Tako bi se okrivljenike potaknulo na sporazumijevanje prije pokretanja ili tijekom prekršajnog postupka, čime bi se u konačnici postigla racionalizacija resursa koje sud te (u skladu s člankom 188. i 190. stavkom 3. Prekršajnog zakona) drugo tijelo postupka moraju utrošiti radi donošenja odluke kojom se okrivljenik proglašava krivim. Naime, tada ne moraju, kao po podnesenom optužnom prijedlogu, provoditi cijeli prekršajni postupak, već samo radnje iz članka 109. e stavaka 5. do 8. Prekršajnog zakona usmjerene na provjeru zakonitosti sporazuma i donošenja odluke na temelju tog sporazuma. Stoga je predloženo isključiti pogodnost iz članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona samo u odnosu na presudu donesenu po podnesenom optužnom prijedlogu, a kojom se okrivljenik proglašava krivim. Posljedično, predlaže se dopuniti članak 109.e Prekršajnog zakona odredbom o obavještavanju okrivljenika o pogodnosti iz članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona i u slučaju donošenja odluke na temelju sporazuma. Nije prihvaćen Navedeni prijedlog se ne prihvaća jer sud može, sukladno članku 37. stavku 4. Prekršajnog zakona, izreći blažu kaznu od propisane za određeni prekršaj i kada su se ovlašteni tužitelj i okrivljenik o tome sporazumjeli, ako je takva kazna u granicama odredbi Prekršajnog zakona o ublažavanju kazne. Opća svrha propisivanja i izricanja ili primjene svih prekršajnopravnih sankcija jest da svi građani poštuju pravni sustav i da nitko ne počini prekršaj, te da se počinitelji prekršaja ubuduće tako ponašaju. S obzirom da tijelo postupka, ako prihvati sporazum stranaka, donosi odluku o prekršaju koja mora u cijelosti odgovarati postignutom sporazumu stranaka, a koji, između ostaloga, sadrži i sporazum o vrsti i mjeri kazne ili druge sankcije, odnosno mjere, predloženom izmjenom i dopunom ne bi se postigla svrha kažnjavanja.
6 GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE HRVATSKA UDRUGA BANAKA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMAPREKRŠAJNOG ZAKONA, Članak 5. Predlaže se rok od 8 dana produljiti na 15 dana, barem za pravne osobe, zbog složenije unutarnje strukture te da se na taj način pokušaju spriječiti neželjene posljedice propuštanja preuzimanje pismena ( propuštanja roka za žalbu npr.). Nije prihvaćen Predlagatelj se odlučio za rok od osam dana za preuzimanje pismena od trenutka kada je pismeno pristiglo u sigurni elektronički poštanski pretinac primatelja analogno rješenju propisanom Zakonom o kaznenom postupku. Prijedlog da se navedeni rok produlji na 15 dana predlagatelj smatra predugim razdobljem za prekršajni postupak u kojem je većina samih rokova za postupanje sudionika postupka znatno kraća od 15 dana, a imajući u vidu da je alternativa dostavi pismena putem informacijskog sustava zapravo slanje poštom, pismeno poslano putem pošte bilo bi preuzeto brže nego ono dostavljeno putem informacijskog sustava.
7 HP - HRVATSKA POŠTA D.D. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMAPREKRŠAJNOG ZAKONA, Članak 5. Predlažemo da se rok od 8 dana za preuzimanje odluka ili dopisa iz pretinca određen novim čl. 147. b produlji na 15 dana budući da je za pravne osobe i sustave koji imaju veliki broj postupaka predloženi rok od 8 dana suviše kratak. Smatramo da navedeno produljenje za traženih 7 dana neće značajno odugovlačiti postupak. Nije prihvaćen Predlagatelj se odlučio za rok od osam dana za preuzimanje pismena od trenutka kada je pismeno pristiglo u sigurni elektronički poštanski pretinac primatelja analogno rješenju propisanom Zakonom o kaznenom postupku. Prijedlog da se navedeni rok produlji na 15 dana predlagatelj smatra predugim razdobljem za prekršajni postupak u kojem je većina samih rokova za postupanje sudionika postupka znatno kraća od 15 dana, a imajući u vidu da je alternativa dostavi pismena putem informacijskog sustava zapravo slanje poštom, pismeno poslano putem pošte bilo bi preuzeto brže nego ono dostavljeno putem informacijskog sustava.
8 MARKO CAPAN PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMAPREKRŠAJNOG ZAKONA, Članak 5. Poštovani, smatram kako bi se svakome tko ima otvoren račun u sustavu e-građanin sva pismena i odluke trebale slati automatizmom, bez da se za to traži posebna suglasnost. Na ovakav način skratilo bi se vrijeme dostave, došlo bi do rasterećenja po pitanju uručenja pismena i odluka čime bi se uštedjela i znatna financijska sredstva a sudovi i ovlašteni tužitelji ne bi bili opterećeni i zatrpani materijalnom dostavom. Naravno sve to uz prikladna tehnička rješenja i umreženost tijela državne uprave. Nije prihvaćen Predloženom odredbom kojom se propisuje da se dostava putem informacijskog sustava stranci ili drugom sudioniku postupka može obaviti uz njihovu suglasnost, koja se daje pisano ili usmeno na zapisnik te se može povući u svakom trenutku tijekom postupka, omogućuje se strankama koje iz određenog razloga ne žele pristati na komunikaciju sa sudom putem informacijskog sustava da im se dostava obavlja na drugi način. Ukoliko bi se odluke strankama dostavljale automatski, bez da je stranka za to dala svoju suglasnost, a uzimajući u obzir odredbu o presumpciji dostave istekom osmog dana od dana kada su odluka ili dopis pristigli u sigurni elektronički poštanski pretinac primatelja, bilo bi povrijeđeno pravo na pristup sudu u širem smislu.
9 HRVATSKA ODVJETNIČKA KOMORA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMAPREKRŠAJNOG ZAKONA, Članak 4. Hrvatska odvjetnička komora predlaže da se iz članka 145. stavka 5. Prekršajnog zakona izostavi mogućnost dostave pismena branitelju okrivljenika i zakonskom zastupniku ili opunomoćeniku na adresu stanovanja ili na bilo koje drugo mjesto gdje je vjerojatno da će se zateći, tako da bi se dostava pismena tim osobama mogla vršiti samo na adresu sjedišta djelatnosti, adresu naznačenu u punomoći, odnosno na adresu koju su prijavili tijelu koje vodi postupak. Primljeno na znanje Razmotrit će se prijedlog u odnosu na branitelja okrivljenika.
10 MARKO CAPAN PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMAPREKRŠAJNOG ZAKONA, Članak 4. Poštovani, predlažem da se u čl. 145. st. 5. iza riječi "sudu" doda "i ovlaštenom tužitelju iz čl. 109. st. 1. t. 1. - 3.", da se iza riječi "sud" doda " ili ovlašteni tužitelj iz čl. 109. st. 1. t. 1. - 3." te da se iza riječi "suda" doda "ili ovlaštenog tužitelja iz čl. 109. st. 1. t. 1. - 3." Nije prihvaćen Sukladno članku 109. stavku 1. točkama 1. -3. Prekršajnog zakona, ovlašteni tužitelji u prekršajnom postupku su državni odvjetnik, tijelo državne uprave i pravna osoba s javnim ovlastima, dok prema članku 93. stavku 1. Prekršajnog zakona u prekršajnim predmetima sude općinski sudovi i Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, a posebnim se zakonom može propisati stvarna nadležnost tijela državne uprave za vođenje prekršajnog postupka u prvom stupnju, osim u postupku po prigovoru protiv obveznog prekršajnog naloga. Ukoliko bi se pismena ovlaštenog tužitelja, uključujući i pisanu obavijest o prekršaju iz članka 109.a stavka 1. dostavljala putem oglasne ploče ovlaštenog tužitelja, okrivljenik ne bi bio obaviješten o prekršaju i svojim pravima u postupku, što bi za njega moglo rezultirati pravomoćnom odlukom u postupku o čijem pokretanju i provođenju nije imao saznanja.
11 HP - HRVATSKA POŠTA D.D. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA PREKRŠAJNOG ZAKONA, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMAPREKRŠAJNOG ZAKONA Predlažemo, ovim Zakonom o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona urediti situacije koje predstavljaju problem u praksi, a tiču se nemogućnosti povezivanja prekršajnog naloga i poziva za sud. Smatramo da bi sudovi trebali na prvom pozivu okrivljeniku navesti KLASU, UR.BROJ i naznačiti nadležno tijelo koje je izdalo obvezni prekršajni nalog koji je po prigovoru dostavljen nadležnom sudu te poželjno i kratke informacije o počinjenom prekršaju. Jer, ukoliko se protiv okrivljenika vodi više prekršajnih postupaka ne može se identificirati za koji je postupak poziv uručen osim da se telefonom kontaktira sud te zatraže podaci o klasi, ur. broju, nadležnom tijelu i počinjenom prekršaju (primjerice dan, mjesto, registarske oznake). Smatramo da se takvim pozivima nepotrebno opterećuju sudovi te da bi predloženo rješenje rasteretilo stranke i sudove. Nije prihvaćen Predmet predloženih izmjena i dopuna Prekršajnog zakona je uvođenje e-komunikacije u prekršajne postupke koji se vode pred sudovima, kao i normativna rješenja usmjerena na smanjenje broja predmeta koji se vode u prekršajnom postupku pred sudovima, dok će svi ostali prijedlozi biti predmetom rasprave u okviru šire Radne skupine za izradu Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona.
12 MARKO CAPAN PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA PREKRŠAJNOG ZAKONA, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMAPREKRŠAJNOG ZAKONA U čl. 228. st. 5. iza riječi "osim" treba dodati "zabrana posjećivanja određenog mjesta, područja ili događanja i". U čl. 58.a nigdje se ne navodi da mjeru izriče sud kao što je to slučaj kod nekih drugih zaštitnih mjera. Kako bi se i dalje po intenciji ovog prijedloga izmjena i dopuna Prekršajnog zakona ubrzali postupci i rasteretili sudovi predlažem da se ovlaštenim tužiteljima omogući izricanje i mjere zabrane posjećivanja određenog mjesta, područja ili događanja. Kao primjer može se uzeti prekršaj iz čl. 6. ili čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira kada počinitelj prekršaj počini u nekom ugostiteljskom objektu ili u više objekata u nekom ugostiteljskom području (trg, ulica, skupina ulica u naselju i sl.). Ako je u prekršaju zatečen od strane policijskih službenika tada postoje uvjeti za izdavanje Prekršajnog naloga ali zbog ponašanja počinitelja također postoji opasnost da počinitelj nastavi u budućem periodu s takvim društveno neprihvatljivim ponašanjem. Jedino rješenje prema važećem Prekršajnom zakonu je izdati mu mjeru opreza i podnijeti Optužni prijedlog sa zahtjevom za produljenjem mjere opreza i zahtjevom za izricanjem zaštitne mjere. Kroz optužni prijedlog opet dolazi do opterećivanja sudova koji moraju provesti cijeli postupak od održavanja glavne rasprave, pozivanje svjedoka, eventualno izdavanje dovedbenih naloga zbog izbjegavanja pristupanja sudu i dr. što zna potrajati duži vremenski period. Ima još sličnih primjera kao npr. kod kršenja odredbi čl. 4. Zakona o spriječavanju nereda na športskim natjecanjima. Kada bi ovlašteni tužitelj imao mogućnost izricanja zaštitne mjere zabrane posjećivanja određenog mjesta ili područja kroz Prekršajni nalog time bi se jednim dijelom sve ubrzalo, dok s druge strane postoji sudska zaštita kroz prigovor na nalog. Čl. 58.a predlaže se promjena naslova u "Zabrana posjećivanja određenog mjesta, područja ili događanja" U čl. 58.a st. 1. predlaže se iza riječi "određenog mjesta" obrisati riječ "ili" dodati ", područja ili događanja", da se iza riječi "tog mjesta" briše "ili" te doda ", područja ili događanja". Postoje događaji koji se stalno odvijaju, no nije moguće u budućnosti odrediti točno mjesto i vrijeme održavanja, kao što su npr. koncerti ili manifestacije pa bi se ovim omogućilo izricanje zabrane posjećivanja npr. koncerta pjevača/pjevačice/glazbene skupine naziva XY ako je osoba na tim događanjima zatečena u činjenju prekršaja iz npr. čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Nije prihvaćen Predmet predloženih izmjena i dopuna Prekršajnog zakona je uvođenje e-komunikacije u prekršajne postupke koji se vode pred sudovima, kao i normativna rješenja usmjerena na smanjenje broja predmeta koji se vode u prekršajnom postupku pred sudovima, dok će svi ostali prijedlozi biti predmetom rasprave u okviru šire Radne skupine za izradu Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona.