Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 HPB-Stambena štedionica d.d. XIV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 45. Uz Članak 45. Vezano uz komentar u članku 44. st.1. – i podzakonski propis iz „članka 28. stavka 6“ – da li bi trebalo stajati članka 28. stavka 7 – budući se svi članci i stavci koji se navode da stupaju na snagu osmoga dana od dana objave zakona u NN odnose na donošenje podzakonskih propisa ? Prihvaćen Primjedba se prihvaća te se izmijenjena odredba poziva na stavak 7.
2 HRVATSKA UDRUGA BANAKA XIV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 45. Sporna odredba: Članak 45. Prijelazne i završne odredbe Ovaj Zakon stupa na snagu 1. srpnja 2016. osim …… Razlog Člankom 43. propisana je obveza postupanja sukladno članku 29. koji do datuma ispunjenja te obveze sukladno čl. 45. ne bi niti stupio na snagu. Budući da nije moguća obveza postupanja po propisu, odredbi prije nego isti, ista stupi na snagu te obzirom da su podzakonski propisi navedeni u čl. 44. st.1. nužni za cjelovitu i kvalitetnu primjenu Zakona smatramo potrebnim s istim uskladiti stupanje na snagu i primjenu predmetnog Zakona. Prijedlog: Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama, a primjenjuje se u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu podzakonskih propisa iz članka 44. stavka 1. ovog Zakona. Prihvaćen Rok stupanja zakona na snagu pomaknut je na 1. rujan 2016. godine.
3 HPB-Stambena štedionica d.d. XIV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 44. Uz Čl. 44. st.1. kod navođenja podzakonskih propisa iz „članka 28. stavka 6.“ – da li se mislilo na propis iz članka 28. stavka 7. – budući da stavak 6. ne propisuje donošenje podzakonskog propisa? Prihvaćen Primjedba se prihvaća te se izmijenjena odredba poziva na stavak 7.
4 HPB-Stambena štedionica d.d. XIII. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 42. Uz Čl. 42. st. 1. t 3. –u tekstu „ako kao procjenitelji…“ – umjesto riječi procjenitelji bi trebala stajati riječ procjenitelj. Uz Čl. 42. st.1. t. 4 – u tekstu „ako kao voditelj kreditnog registara..“ – umjesto riječi registara bi trebala stajati riječ registra. Prihvaćen Prihvaća se primjedba da umjesto procjenitelji staje riječ procjenitelj i umjesto riječi registara staje riječ registra.
5 HPB-Stambena štedionica d.d. XIII. PREKRŠAJNE ODREDBE, Članak 41. Uz Čl. 41. st. 1. t. 19. – da li je objašnjenje prekršajne odredbe navedeno uz pozivanje na točne dijelove zakona u dijelu gdje se spominju „čl. 23. st.5.,6. i 7.“ – da li se možda imalo na umu čl. 23. st. 6., 8. i 9? Prihvaćen Primjedba je prihvaćena
6 HPB-Stambena štedionica d.d. X. ODOBRENJE ZA OBAVLJANJE POSLOVA KREDITNOG POSREDOVANJA I NADZOR KREDITNOG POSREDNIKA, Članak 35. Uz Čl. 35. st 4. – „Kreditni posrednici kojima je oduzeto odobrenju, bez odgode….“ – umjesto riječi odobrenju bi trebala stajati riječ odobrenje Prihvaćen Prihvaća se primjedba da umjesto rijeći odobrenju staje riječ odobrenje.
7 HRVATSKA UDRUGA BANAKA X. ODOBRENJE ZA OBAVLJANJE POSLOVA KREDITNOG POSREDOVANJA I NADZOR KREDITNOG POSREDNIKA, Članak 33. Sporna odredba: Članak 33. stavak 1 i stavak 2 (1) Kreditna institucija je dužna osigurati da kreditni posrednik s kojim ima sklopljen ugovor o pružanju usluga kreditnog posrednika ispunjava sve odredbe ovoga Zakona. (2) Kreditna institucija koja utvrdi nepravilnosti i nezakonitosti u poslovanju svog kreditnog posrednika dužna je o tome bez odgode a najkasnije u roku od 15 dana od dana utvrđivanja nezakonitosti odnosno nepravilnosti obavijestiti Hrvatsku narodnu banku. Razlog: Banke ne mogu pratiti zakonitost poslovanja kreditnih posrednika. Direktiva jasno kaže: „Države članice osiguravaju nadzor tekućih poslova kreditnih posrednika od strane nadležnih tijela matične države članice.“ Kreditna institucija nikako ne može biti nadležno tijelo za drugi poslovni subjekt. Prijedlog: (1) Kreditna institucija dužna je ugovorno obvezati kreditnog posrednika s kojim ima sklopljen ugovor o pružanju usluga kreditnog posrednika na ispunjavanje svih odredbi ovoga Zakona. (2) Kreditna institucija koja utvrdi nepravilnosti i nezakonitosti u poslovanju svog kreditnog posrednika dužna je o tome bez odgode, a najkasnije u roku od 15 dana od dana utvrđivanja nezakonitosti odnosno nepravilnosti obavijestiti Hrvatsku narodnu banku. Nije prihvaćen Kako će ovo kreditne institucije riješiti ostavljamo na dogovor između kreditnih institucija i kreditnih posrednika.
8 HRVATSKA UDRUGA BANAKA X. ODOBRENJE ZA OBAVLJANJE POSLOVA KREDITNOG POSREDOVANJA I NADZOR KREDITNOG POSREDNIKA, Članak 32. Sporna odredba: Članak 32. stavak 5 (5) Kreditna institucija preuzima punu i bezuvjetnu odgovornost za poslove koje njen vezani kreditni posrednik iz stavka 1. ovoga članka obavlja za nju. Razlog: Jedna pravna osoba ne moze na ovaj nacin biti odgovorna za postupanje druge pravne osobe, ovo je suprotno Zakonu o trgovačkim društvima i Zakonu o obveznim odnosima. Prijedlog: Brisati Članak 32 stavak 5 Nije prihvaćen Sukladno odredbi Direktive članak 30. stavak 1. podstavku 2. u slučaju vezanih kreditnih posrednika vjerovnik ostaje u punoj mjeri i bezuvjetno odgovoran za sve radnje i propuste vezanog kreditnog posrednika koji djeluje u ime vjerovnika.
9 HPB-Stambena štedionica d.d. X. ODOBRENJE ZA OBAVLJANJE POSLOVA KREDITNOG POSREDOVANJA I NADZOR KREDITNOG POSREDNIKA, Članak 31. Uz Čl. 31. st. 1. – odredba nije u skladu s definicijom u čl. 3. st. 1. t. 5. Nije prihvaćen Primjedba se ne prihvaća zbog kreditnih posrednika iz drugih država članica.
10 HRVATSKA UDRUGA BANAKA IX. UGOVOR O STAMBENOM POTROŠAČKOM KREDITU U STRANOJ VALUTI I UGOVOR  O STAMBENOM POTROŠAČKOM KREDITU S PROMJENJIVOM KAMATNOM STOPOM, Članak 28. Sporna odredba: Članak 28. stavak 1 i stavak 6 (1) Kreditna institucija je dužna poduzimati razumne i opravdane mjere s ciljem postizanja dogovora u vezi s naplatom obveza iz ugovora o stambenom potrošačkom kreditu po kojem postoje dospjele nenaplaćene tražbine od potrošača prije pokretanja ovršnog postupka. (6) Ako je nakon okončanja ovršnog postupka dug i dalje nepodmiren, kreditna institucija je dužna poduzimati razumne i opravdane mjere u svrhu olakšanja otplate dugovanja potrošaču i drugim sudionicima kreditnog odnosa. Razlog: Kako je namjere ovog zakona zaštiti stambenu nekretninu trebalo bi sve prethodne radnje i mjere iz ovog članka vezati uz ovršni postupak na stambenoj nekretnini. Prijedlog: (1) Kreditna institucija je dužna poduzimati razumne i opravdane mjere s ciljem postizanja dogovora u vezi s naplatom obveza iz ugovora o stambenom potrošačkom kreditu po kojem postoje dospjele nenaplaćene tražbine od potrošača prije pokretanja ovršnog postupka na stambenoj nekretnini iz tog ugovora o kreditu. (6) Ako je nakon okončanja ovršnog postupka na stambenoj nekretnini iz stavka 1. ovog članka dug i dalje nepodmiren, kreditna institucija je dužna poduzimati razumne i opravdane mjere u svrhu olakšanja otplate dugovanja potrošaču i drugim sudionicima kreditnog odnosa. Nije prihvaćen Predložene izmjene ne mogu se usvojiti budući da nemaju svi ugovori kao instrument osiguranja založenu nekretninu, a samim stavkom 1. želi se potaknuti što ranija interakcija s potrošačem u cilju postizanja dogovora o naplati.
11 HPB-Stambena štedionica d.d. IX. UGOVOR O STAMBENOM POTROŠAČKOM KREDITU U STRANOJ VALUTI I UGOVOR  O STAMBENOM POTROŠAČKOM KREDITU S PROMJENJIVOM KAMATNOM STOPOM, Članak 27. Uz Članak 27. st. 1. – poziva se na promjene kamatne stope iz članka 24. stavka 5. ovog Zakona, a čl. 24. st. 5. ne postoji u ovom Zakonu. Prihvaćen U Zakonu je potrebno pozvati se na članak 24. stavak 1. umjesto na stavak 5.
12 HRVATSKA UDRUGA BANAKA IX. UGOVOR O STAMBENOM POTROŠAČKOM KREDITU U STRANOJ VALUTI I UGOVOR  O STAMBENOM POTROŠAČKOM KREDITU S PROMJENJIVOM KAMATNOM STOPOM, Članak 24. Sporna odredba: Članak 24. stavak 2 (2) Parametri iz stavka 1. ovoga članka mogu biti EURIBOR, LIBOR, NRS, prinos na Trezorske zapise Ministarstva financija, prosječna kamatna stopa na depozite građana u odnosnoj valuti. Promjenjiva kamatna stopa definira se kao zbroj ugovorenog parametra, odnosno parametara i fiksne marže banke koji ne smije rasti tijekom otplate kredita i koji se mora ugovoriti zajedno s parametrom Razlog: Potpuno je neprimjereno i nerealno naložiti korištenje samo jednog parametra, jer u pravilu u trošak financiranja ulazi kombinacija više parametara, a hrvatske banke (a niti država) se nisu mogli niti se mogu zadužiti samo po jednom (npr. EURIBOR-u). Smatramo da taksativno navođenje parametara u samom Zakonu nije uputno jer se ne može znati koji bi se relevantni parametar mogao pojaviti u budućnosti ili koji bi se od postojećih mogao pokazati neprikladnim. Prijašnja regulativa je ovo pitanje detaljno regulirala te je onemogućila korištenje parametara koji ovise o volji bilo koje ugovorne strane. Isto tako, izraz "fiksna marža" treba zamijeniti terminom "fiksni dio kamatne stope". "Fiksni dio kamatne stope" neprijeporno znači da je nedvojbeno da je fiksirano sve ono što prelazi vrijednost samog ugovorenog parametra, pa bila to zarada banke, ili pak bilo koji drugi element u određivanju kamatne stope - primjerice regulatorni trošak, ili bilo koji drugi trošak pribavljanja izvora sredstava za kreditiranje, kojega banke snose, tako da se taj dio stope ne može mijenjati tijekom otplate kredita, neovisno o bilo kakvim promjenama bilo kojeg takvog elementa kamatne stope. Prijedlog: (2) Parametri iz stavka 1. ovoga članka mogu biti EURIBOR, LIBOR, NRS, prinos na Trezorske zapise Ministarstva financija, prosječna kamatna stopa na depozite građana u odnosnoj valuti ili drugi parametri čija promjena ne ovisi o volji jedne ugovorne strane. Promjenjiva kamatna stopa se određuje kao zbroj ugovorenog promjenjivog parametra, odnosno parametara i fiksnog dijela kamatne stope koji ne smije rasti tijekom otplate kredita i koji se mora ugovoriti zajedno s parametrom. Nije prihvaćen Predložene izmjene mogle bi se usvojiti jedino uz istovremene izmjene odredbi iz Zakona o potrošačkom kreditiranju koji trenutno nije u postupku revizije.
13 HGK IX. UGOVOR O STAMBENOM POTROŠAČKOM KREDITU U STRANOJ VALUTI I UGOVOR  O STAMBENOM POTROŠAČKOM KREDITU S PROMJENJIVOM KAMATNOM STOPOM, Članak 23. Članice HGK – stambene štedionice predlažu ugraditi izuzeće u odredbe čl. 23. u odnosu na kredite odobrene kod stambenih štedionica. Naime, budući da se radi o „zatvorenom“ sustavu odobravanja stambenih kredita samo i isključivo stambenim štedišama, naknadna promjena zaštitne monetarne klauzule u alternativnu valutu (kune) mogla bi za stambene štedionice imati značajne regulatorne implikacije vezano za valutni rizik. Prihvaćen Uvaženi su komentari te je dodan stavak 3. u članak 11. kojim se odobravanje stambenih potrošačkih kredita od strane stambenih štedionica stambenim štedišama na način uređen propisima o stambenoj štednji ne smatra praksom vezanja usluga u smislu ovog Zakona. Nadalje, dodan je stavak 14. u članak 23. Zakona kojim se propisuje da, ako je kao instrument osiguranja za stambeno potrošački kredit u stranoj valuti dan depozit u toj valuti, pri konverziji tog kredita vrši se i konverzija tog depozita u istu alternativnu valutu u koju se konvertira ugovor o stambenom potrošačkom kreditu primjenjujući na odgovarajući način stavak 6. članka 23. Zakona, a čime je umanjena izloženost valutnom riziku.
14 HPB-Stambena štedionica d.d. IX. UGOVOR O STAMBENOM POTROŠAČKOM KREDITU U STRANOJ VALUTI I UGOVOR  O STAMBENOM POTROŠAČKOM KREDITU S PROMJENJIVOM KAMATNOM STOPOM, Članak 23. Uz članak 23.: Odredbe članka 23. ( posebno st. 1, 2. i 9.) su u koliziji odnosno suprotnosti sa odredbama Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje, jer u odnosu na ovaj članak, Zakon o stambenoj štednji propisuje: - u čl. 11. st.1.t.3. da stambena štedionica u općim uvjetima poslovanja mora imati odredbu o nepromjenjivosti anuiteta ugovorenih uz zaštitnu monetarnu klauzulu. - u čl. 20.st.1.t.4. propisuje da ugovor o stambenom kreditu (i kreditu za međufinanciranje – čl. 8.a st.2.t.4.) mora sadržavati odredbu o nepromjenjivosti anuiteta ugovorenih uz zaštitnu monetarnu klauzulu. - Čl. 10. Zakona strogo i restriktivno propisuje poslove koje stambene štedionice mogu obavljati, te je stambena štednja glavni izvor sredstava za odobravanje stambenih kredita stambenim štedišama. Prilikom uspostavljanja poslovnog odnosa (sklapanja ugovora o stambenoj štednji) stambeni štediša bira alternativnu valutu (kunu) ili zaštitnu monetarnu klauzulu. U istoj valuti u kojoj je ugovorio stambenu štednju (npr. kune ili €) stambeni štediša može ugovoriti stambeni kredit. - Stambene štedionice su jedine kreditne institucije kojima je Zakonom (čl. 20.st.2.t.2.) propisana visina kamatne stope stambenog kredita u odnosu na kamatnu stopu uloga štednje (spread – 3 p.b.) - Kod konverzije ugovora o stambenom potrošačkom kreditu u stranoj valuti u ugovor sa kamatnom stopu u kunama, moglo bi doći do neusklađenosti s odredbama čl. 20. Zakona, odnosno do razlike između kamatnih stopa veće od propisanih 3 p.b. (kunske kamatne stope konvertiranog stambenog potrošačkog kredita u odnosu na kamatnu stopu u € koja je bila ugovorena na stambenu štednju temeljem koje su stečeni uvjeti za odobravanje stambenog kredita). Članak 23. St. 9. – krivo pozivanje na stavak: U obavijesti iz stavka 7. ovoga članka… - trebalo bi stajati stavka 8. ovoga članka Prihvaćen Slijedom zaprimljenih komentar tijekom javne rasprave te iznimaka uvedenih za stambene štedionice smatramo kako kreditne institucije ipak neće imati problema s ispunjavanjem odredbi o nepromjenjivosti anuiteta ugovorenih uz zaštitnu monetarnu klauzulu. Slijedom zaprimljenih komentar tijekom javne rasprave uvaženi su komentari te je dodan stavak 3. u članak 11. kojim se odobravanje stambenih potrošačkih kredita od strane stambenih štedionica stambenim štedišama na način uređen propisima o stambenoj štednji ne smatra praksom vezanja usluga u smislu ovog Zakona. Uvaženi su komentari te je dodan stavak 13. u članak 23. kojim se omogućava stambenim štedionicama da se pri konverziji na nju ne primjenjuju odredbe iz Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje o ograničenju visine kamatne stope na odobreni kredit u odnosu na kamatnu stopu na štednju.
15 HRVATSKA UDRUGA BANAKA IX. UGOVOR O STAMBENOM POTROŠAČKOM KREDITU U STRANOJ VALUTI I UGOVOR  O STAMBENOM POTROŠAČKOM KREDITU S PROMJENJIVOM KAMATNOM STOPOM, Članak 23. Sporna odredba: Članak 23. (1) Za ugovor o stambenom potrošačkom kreditu u stranoj valuti kreditna institucija je dužna potrošaču na njegov zahtjev, bezuvjetno i u bilo kojem trenutku trajanja ugovornog odnosa, omogućiti konverziju kredita iz valute u kojoj je kredit nominiran ili za koju je vezan u alternativnu valutu. (6) Ugovor o konverziji iz stavka 1. ovoga članka kreditna institucija dužna je ponuditi potrošaču u roku od osam radnih dana od dana zaprimanja zahtjeva potrošača za konverziju, osim ako je ugovorom o stambenom potrošačkom kreditu za koji se traži konverzija drugačije određeno. Ako kreditna institucija u svojoj ponudi nema ugovor o stambenom potrošačkom kreditu u alternativnoj valuti iz stavka 3. ovoga članka, dužna ga je kreirati za potrošača koji je podnio zahtjev za konverziju u skladu s tržišnim uvjetima i minimalno sa ročnošću koja je preostala po ugovoru o stambenom potrošačkom kreditu u stranoj valuti. (7) Potrošač je dužan odlučiti o ponudi ugovora o konverziji u roku od 15 dana od dana primitka ponude ugovora o konverziji iz stavka 1. ovoga članka osim ako ugovorom nije određen duži rok. (11) Prilikom provedbe konverzije kreditna institucija ne smije mijenjati sredstva osiguranja, tražiti dodatna sredstva osiguranja, niti tražiti procjenu stambene nekretnine kao uvjet za provedbu konverzije. Razlog: Usklađenje s Direktivom 2014/17/EU i sa Zakonom o potrošačkom kreditiranju Prijedlog: (1)Za ugovor o stambenom potrošačkom kreditu u stranoj valuti kreditna institucija je dužna potrošaču na njegov zahtjev omogućiti konverziju kredita iz valute u kojoj je kredit nominiran ili za koju je vezan u alternativnu valutu sukladno ovom članku. (6)Ugovor o konverziji ili izmjenu postojećeg ugovora iz stavka 1. ovog članka kreditna institucija dužna je ponuditi potrošaču u roku od osam radnih dana od dana zaprimanja zahtjeva potrošača za konverziju, osim ako je ugovorom o stambenom potrošačkom kreditu za koji se traži konverzija drugačije određeno. Ako kreditna institucija u svojoj ponudi nema ugovor o stambenom potrošačkom kreditu u alternativnoj valuti iz stavka 3. ovoga članka, dužna ga je kreirati za potrošača koji je podnio zahtjev za konverziju u skladu s tržišnim uvjetima i minimalno s ročnošću koja je preostala po ugovoru o stambenom potrošačkom kreditu u stranoj valuti. (7) Potrošač je dužan o prihvatu ponude iz prethodnog stavka ovog članka obavijestiti kreditnu instituciju, preporučenom pošiljkom uz povratnicu ili osobno, u roku od 15 dana od dana primitka te ponude osim ako ugovorom nije određen duži rok. (11)Prilikom ugovaranja konverzije, kreditna institucija neće tražiti potrošača dodatne instrumente osiguranja plaćanja u odnosu na već ugovorene po ugovoru o stambenom potrošačkom kreditu iz stavka 1. ovog članka. Djelomično prihvaćen Ne prihvaćaju se predložene izmijene stavka 1. članka 23. jer bi se time umanjila prava potrošača dana mu kroz predložene odredbe Zakona na konverziju kredita, a koje govore o bezuvjetnom pravu koje se može iskoristiti u bilo kojem trenutku. Prihvaća se primjedba da Ugovor o konverziji definiran je u pojmovima. Dorađen je članak 23. stavak 7. Zakona.
16 HGK VIII. SAVJETODAVNE USLUGE, Članak 22. Vezano na stavak 1. postavlja se pitanje o čijim se savjetodavnim uslugama radi i kako kreditna institucija može znati da li su usluge dostupne. U odnosu na stavak 2. točku a. članice Udruženja banaka HGK smatraju kako nije jasno treba li kreditna institucija dati klijentu pisanu informaciju prije razgovora djelatnika kreditne institucije s klijentom, na kojoj se navodi da li će klijent odabrati proizvod koji želi, ili će mu ga djelatnik kreditne institucije preporučiti. Navedenu točku treba detaljnije pojasniti. Vezano na stavak 4. točku 1. postavlja se pitanje na što se odnosi riječ „osobnoj“. Također, predmet ovog zakona može biti „financijska situacija“ potrošača, ali nikako i osobna situacija. U stavku 5. navedeno je da pri pružanju usluga savjetovanja, nevezani kreditni posrednici dužni su razmotriti dovoljno veliki broj ugovora o stambenom potrošačkom kreditu dostupnih na tržištu i preporučiti prikladni ugovor ili nekoliko prikladnih ugovora koji su dostupni na tržištu, a odgovaraju potrebama, financijskoj situaciji i osobnim okolnostima potrošača.Postavlja se pitanje gdje su ti ugovori dostupni te članice Udruženja banaka HGK predlažu dodatno razmotriti ovu odredbu. Nije prihvaćen U stavku 1. jasno je propisano da savjetodavne usluge može pružiti kreditna institucija ili kreditni posrednik. Također, navedeno je u članku 22. da se pisana informacija daje prije pružanja savjeta ili sklapanja ugovora te da se može uključiti i u ESIS. Mišljenja smo da osobna situacija podrazumijeva podatke o imovinskom te obiteljskom statusu, što je potrebno radi procjene prihoda i rashoda. Dovoljno velik broj ugovora je pojam iz Direktive te predstavlja reprezentativan uzorak na tržištu. Međutim tekst članka je dorađen na način da su kreditni posrednici dužni razmotriti dovoljno velik broj ponuda stambenih potrošačkih kredita dostupnih na tržištu te time ne trebaju tražiti od kreditnih institucija ugovore koji im potencijalno nisu dostupni.
17 HGK VI. PROCJENA KREDITNE SPOSOBNOSTI, Članak 20. Vezano na odredbu stavka 1.,a budući da se navodi kako je kreditna institucija dužna procjenu kreditne sposobnosti potrošača iz članka 18. ovoga Zakona provesti na temelju informacija o prihodima i rashodima potrošača i drugim financijskim te ekonomskim okolnostima koje su nužne, dovoljne i proporcionalne, članice Udruženja banaka HGK postavljaju pitanje znači li to da će kreditne institucije biti u obvezi tražiti od potrošača dokaze o njihovim rashodima (računi za režije i sl.). Nadalje, navodi se da je kreditna institucija dužna na primjeren način provjeriti prikupljene informacije uključujući, prema potrebi i dokumentaciju koju je moguće neovisno provjeriti. Ovdje se postavlja pitanje što ako potrošač odbije dostaviti takve informacij te također i pitanje zaštite osobnih podataka, ako je na takvim pismenima (koje služe kao informacija) ime druge osobe (recimo supruga itd). Također, vezano na stavak 4. članice Udruženja banaka HGK smatraju kako nije dovoljno jasno definiran dio stavka u kojem se navodi da zahtjev za dostavom informacija mora biti razmjeran i ograničen na informacije potrebne za procjenu kreditne sposobnosti potrošača. Nije prihvaćen Problematika regulirana ovim člankom Zakona bit će detaljnije propisana podzakonskim propisom, a temeljem već objavljene Smjernice Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA/GL/2015/11).
18 HGK VI. PROCJENA KREDITNE SPOSOBNOSTI, Članak 19. U odnosu na stavak 3. članice Udruženja banaka HGK ističu kako klijenti u pravilu dobivaju procjenu u obliku dokumenta koji je ovjeren pečatom i potpisom ovlaštenog procjenitelja. Postavlja se pitanje je li za pohranu dovoljno skenirati taj dokument ili je potrebno i nešto drugo. Nije prihvaćen Problematika dokumentiranja i arhiviranja bit će obuhvaćena podzakonskim propisom koji sadrži smjernice za procjenu kreditne sposobnosti.
19 HGK VI. PROCJENA KREDITNE SPOSOBNOSTI, Članak 18. U odnosu na stavak 2. članice Udruženja banaka HGK smatraju kako navedeno trenutno nije provedivo jer se samo prilikom odobrenja povlači KI HROK koji je temeljni dokument kojim se određuje kreditna sposobnost klijenta. Vezano na stavak 7. u rečenici „Ako se odluka o odbijanju temelji na rezultatima uvida u kreditni registar, kreditna institucija je dužna obavijestiti potrošača o rezultatima uvida te o pojedinostima kreditnog registra iz kojeg je pribavila podatke“, nije jasna formulacija „o pojedinostima kreditnog registra“. U stavku 8. navedeno je da je kreditna institucija dužna kreditnu sposobnost potrošača procjenjivati kontinuirano tijekom cijelog trajanja ugovornog odnosa. Članice Udruženja banaka HGK smatraju kako navedeno nije trenutno provedivo jer se samo prilikom odobrenja povlači KI HROK koji je temeljni dokument kojim se određuje kreditna sposobnost klijenta. Nije prihvaćen Kreditna sposobnost se može pratiti kontinuirano i bez konstantnih uvida u HROK. Podaci koje kreditna institucija treba dati klijentu vezano uz uvid u kreditni registar trebaju biti općeniti tj. bez navođenja detalja.
20 HGK V. EFEKTIVNA KAMATNA STOPA, Članak 17. Vezano na stavak 2. članice Udruženja banaka HGK ističu kako kreditna institucija ne određuje niti može utjecati na visinu cijene procjene nekretnine od strane ovlaštenih procjenitelja, niti može utjecati na klijentov odabir ovlaštenog procjenitelja, što onemogućuje izračun EKS-a, što onemogućuje oglašavanje sukladno zakonu, onemogućuje pružanje informacija o ukupnim troškovima prije odobrenja. Nije prihvaćen Trošak procijene nekretnine dio je EKS-a, a isto je propisano kao obveza iz Direktive.
21 HPB-Stambena štedionica d.d. V. EFEKTIVNA KAMATNA STOPA, Članak 17. Uz Čl. 17. st.2. Ukupni trošak kredita uključuje procjenu nekretnine, a koju klijent može i samostalno procijeniti bez nužnog znanja kreditne institucije o visini troška procjene iste ili čak može navedenu procjenu nekretnine napraviti unaprijed. Dodatno, iz kojeg izvora bi se trebao uzeti u obzir iznos procjene, budući cijene procjena variraju, često nisu javno dostupne i ovise o vrsti i veličini nekretnine koja služi kao sredstvo osiguranja? Nije prihvaćen Trošak procijene nekretnine dio je EKS-a, a isto je propisano kao obveza iz Direktive.
22 HRVATSKA UDRUGA BANAKA V. EFEKTIVNA KAMATNA STOPA, Članak 17. Sporna odredba: Članak 17. stavak 2. (2) Ukupni trošak kredita za potrošača iz stavka 1. ovoga članka uključuje: - ukupne troškove stambenog potrošačkog kredita za potrošača koji uključuju kamate, naknade, poreze i sve druge naknade koje potrošač mora platiti u vezi s ugovorom o stambenom potrošačkom kreditu te koji su poznati vjerovniku, osim troškova javnog bilježnika. Naknade na odobrene stambeno potrošačke kredite moraju biti vezane uz stvarni trošak odobravanja kredita. Nakon sklapanja ugovora o stambenom potrošačkom kreditu, nije dopušteno uvođenje novih naknada. Troškovi dodatnih usluga koje se odnose na ugovor o kreditu, posebice premije osiguranja, također su uključeni ako je sklapanje ugovora o pružanju drugih usluga obvezno u cilju dobivanja kredita ili dobivanja kredita prema uvjetima koji vrijede na tržištu; - trošak procjene vrijednosti nekretnine ako je ta procjena vrijednosti nužna za odobravanje stambenog potrošačkog kredita, - troškove otvaranja i upravljanja pojedinim računom, korištenja sredstava plaćanja i za transakcije i za povlačenje tranše iz tog računa te druge troškove vezane uz platni promet kad god je otvaranje ili vođenje računa ugovoreno uz odobravanje stambenog potrošačkog kredita ili za odobravanje stambenog potrošačkog kredita prema uvjetima pod kojima se nudi na tržištu. Razlog Nema potrebe navoditi detaljno i drugačije od postojećeg u ZPK, budući da će isto biti detaljno regulirano podzakonskim aktima. Trošak procijene nekretnine smatramo da su troškovi koje nije moguće uključiti u EKS obzirom isti ne moraju biti poznati vjerovniku, a moguće je da klijent već ima prethodno (neovisno o predmetnom kreditu) izrađenu procjenu. Stog bi ti troškovi trebali biti isključeni iz izračuna EKS-a, a vjerovnik bi imao obvezu uputiti na iste. Prijedlog: Uskladiti definiciju ukupnih troškova s postojećom definicijom u Zakonu o potrošačkom kreditiranju. Nije prihvaćen Trošak procijene nekretnine dio je EKS-a, a isto je propisano kao obveza iz Direktive.
23 HRVATSKA UDRUGA BANAKA IV. INFORMACIJE I POSTUPCI PRIJE SKLAPANJA UGOVORA O STAMBENOM POTROŠAČKOM KREDITU, Članak 14. Sporna odredba: Članak 14. stavak 7 (7)Ako kreditna institucija pruža i dodatne usluge u pogledu ugovora o stambenom potrošačkom kreditu potrošača više ne obvezuje taj ugovor o dodatnim uslugama nakon što potrošač ostvari svoje pravo na odustanak od ugovora o stambenom potrošačkom kreditu u skladu s ovim člankom. Razlog U slučaju odustanka od ugovora o kreditu nejasno je da li se dodatna usluga automatski otkazuje ili je korisnik kredita obvezan posebno izjaviti da otkazuje dodatnu uslugu (primjerice korisnik kredita želi i dalje koristiti dodatnu uslugu). U cilju zaštite potrošača potrebno je omogućiti zadržavanje usluga osim ako se drukčije ne dogovori odnosno potrošač izričito izjavi da ne želi koristiti niti dodatnu uslugu. Istovremeno, kreditori nisu u mogućnosti na predložen način otkazati usluge 3. strane. Prijedlog: Ako je vjerovnik ugovorio s potrošačem i dodatne usluge koje su obvezne za sklapanje ugovora o stambenom potrošačkom kreditu, potrošač ima pravo u roku od 14 dana od dana odustanka od ugovora o stambenom potrošačkom kreditu pisanim putem izjaviti da odustaje od ugovor o dodatnim uslugama. Djelomično prihvaćen Jasno je zakonom definirano da praksa vezanja usluga nije dozvoljena, a također je namjera da se ne uvjetuju sve dodatne usluge kao obvezne za odobravanje kredita. U članku 16. stavku 2. točkama c) i d) navodi se da se potrošaču moraju pojasniti posebni učinci koje bi ugovor i dodatna usluga mogli imati zbog neispunjavanja obaveze te mogu li se otkazati zasebno ili zajedno, ako se zajedno ugovore. Također je u Odjeljku 8. obrasca ESIS predviđeno da se potrošaču navedu posljedice prekida bilo koje dodatne usluge u kasnijoj fazi. Međutim, djelomično se prihvaća primjedba na način da potrošač mora o raskidu obavijestiti i pružatelja dodatne usluge te izjaviti želi li da ona i nadalje ostaje ugovorena
24 HRVATSKA UDRUGA BANAKA IV. INFORMACIJE I POSTUPCI PRIJE SKLAPANJA UGOVORA O STAMBENOM POTROŠAČKOM KREDITU, Članak 14. Sporna odredba: Članak 14. ESIS obrazac Razlog: Sukladno Zakonu o potrošačkom kreditiranju te Zakonu o kreditnim institucijama potrošaču se za ugovaranje kredita danas daju dva INFO obrasca. Mišljenja smo da je više od jednog obrasca za potrošače komplicirano i kontraproduktivno. Prijedlog: U cilju jednostavnijeg i transparentnijeg poslovanja za potrošače predlažemo da se sukladno ZSPK koristi samo jedan - ESIS obrazac. Prihvaćen Ministarstvo financija će poduzeti korake za izmjenu Pravilnika na način da kreditne institucije u svim slučajevima predugovorne informacije izdaju u obliku ESIS-a.
25 HGK II. FINANCIJSKO OBRAZOVANJE, Članak 6. Članice Udruženja banaka HGK smatraju kako nije jasno koliko detaljno kreditna institucija treba prikazati postupak odobravanja ugovora o kreditu. Na području RH djeluju samo 4 savjetovališta za zaštitu potrošača i na njihovu stručnost po pojedinim područjima, kao i činjenicu obavljaju li savjetovanja po pitanju potrošačkog kreditiranja, kreditna institucija ne može utjecati. Prihvaćen Izmijenjen je članka 6. Zakona na način da kreditne institucije obavještavaju potrošača o činjenici da su mu dostupna savjetovališta, a ne i o savjetovanjima koja mu ta savjetovališta mogu ponuditi.
26 HPB-Stambena štedionica d.d. I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. U Čl. 3. Da li kod pojma iz st.1.t.5. kreditni posrednik točke pod a,b i c mora zadovoljiti kumulativno ili su alternativno navedene. Iz napisanog proizlazi da točke a i b moraju biti kumulativno zadovoljene dok je točka c postavljena kao alternativna za definiranje tko se smatra kreditni posrednik. Molimo jasno definirati navedeno. Dodatno, definicija kreditnog posrednika nije u skladu s daljnjim odredbama vezanim uz kreditnog posrednika propisane u člancima 29. st.1 t.1, vezano uz čl. 29. st.7. i čl. 31. st.1 Zakona kojim je propisano da kreditni posrednik iz Republike Hrvatske može biti isključivo pravna osoba….(dok je definicijom u čl.3. st. 1. t. 5 navedeno: „kreditni posrednik je fizička ili pravna osoba….“ St.1.t.19.- „savjetodavna usluga je usluga pružanje osobnih preporuka….“ Umjesto riječi pružanje bi trebalo stajati pružanja U st.1. t.25. praksa objedinjavanja usluga praksa kod koje se je ponuda… riječ „je“ je višak Djelomično prihvaćen Riječ "ili" ne znači kumulativno tj. točka c se smatra jednim od oblika kreditnog posredništva. Primjedba se ne prihvaća zbog prekograničnog poslovanja i kreditnih posrednika iz drugih država članica. Primjedba se prihvaća da umjesto riječi pružanje staje riječi pružanja, te u st.1. t.25. ispred riječi ponuda riječ "je" je višak
27 HRVATSKA UDRUGA BANAKA I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. Sporna odredba: Članak 3. stavak 4. (3) Dodatna usluga je usluga koja se nudi potrošaču u vezi s ugovorom o kreditu. Razlog: Dodatne usluge treba definirati sukladno smislu odredbi koje istu reguliraju (čl. 10, čl. 14. i čl. 16. ZSPK). Napominjemo da ZPK također regulira dodatnu uslugu u istom smislu kao navedene odredbe ZSPK te pojam dodatne usluge ne bi smio imati jedno značenje u ZPK (u čl. 4 st 3), a jedno u ZSPK. Prijedlog: Članak 3. stavak 4. Dodatna usluga je usluga čije ugovaranje je obvezno za sklapanje ugovora o stambenom potrošačkom kreditu. Sporna odredba: Članak 3. stavak 30. (30) Konverzija je promjena obveze iz ugovora o stambenom potrošačkom kreditu na način da se prvotno ugovorena valuta obveze mijenja u obvezu u alternativnoj valuti. Razlog: Konverziju treba definirati u skladu s definicijom i procesom definiranim u čl. 23 kao i direktive koja primarno navodi promjenu valute. Prijedlog: Članak 3. stavak 30. (30) Konverzija je promjena valute obveze iz ugovora o stambenom potrošačkom kreditu na način da se prvotno ugovorena valuta obveze mijenja u obvezu u alternativnoj valuti. Nije prihvaćen Dodatna usluga prema Direktivi 2014/17/EU ne može se definirati drugačije, a niti u člancima 10., 14. i 16. ne podrazumijeva se da "dodatna usluga" nužno mora biti definirana kao uvjet za sklapanje ugovora o kreditu. U svezi definicije konverzije, prihvaća se prijedlog, definicija je promijenjena u članku 3. točki 30. Zakona.
28 HP-Hrvatska pošta d.d. ZAKON O STAMBENOM POTROŠAČKOM KREDITIRANJU Prema prijedlogu teksta nacrta Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju, kreditni posrednik je (…) osoba koja (…) potrošaču predstavlja ili nudi ugovor o stambenom potrošačkom kreditu, (…) pomaže obavljanje pripremnih radnji (…) sklapa ugovor (…) u ime i za račun vjerovnika, za što je uz ostalo potrebno prethodno odobrenje Hrvatske narodne banke. S druge strane Zakonom o kreditnim institucijama (NN br.: 159/13, 19/15 i 102/15) propisano je da je eksternalizacija: „(…) ugovorno povjeravanje aktivnosti kreditne institucije (…) koje bi inače (…) sama obavljala“, te je tim Zakonom i Odlukom o eksternalizaciji propisana obveza obavješćivanja Hrvatske narodne banke (HNB) o namjeri eksternalizacije, te davanje obavijesti od strane HNB-a o ispunjenju uvjeta za eksternalizaciju. U pretpostavci da aktivnosti opisane u prijedlogu predmetnog Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju mogu biti predmetnom eksternalizacije, valjalo bi u tekstu regulirati pitanje da li je, ili nije, za poslove koji su povjereni temeljem Zakona o kreditnim institucijama i Odluke o eksternalizaciji potrebno prethodno odobrenje Hrvatske narodne banke za obavljanje poslova kreditnog posredovanja odnosno da li se u takvom slučaju primjenjuje Zakon o stambenom potrošačkom kreditiranju ili se isti ne primjenjuje. Nije prihvaćen Iz Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju jasno je da se treba razlučiti proces dobivanja odobrenja za obavljanje poslova kreditnog posredovanja od aktivnosti eksternalizacije sukladno odredbama Zakon o kreditnim institucijama kao i Odluci o eksternalizaciji Hrvatske narodne banke.