Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | BARBARA ZORIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , VI.ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA O JAVNOJ NABAVI KOJE SE MIJENJAJU | Barbara Zorić u ime Hrvatske udruge društava za tržišno komuniciranje (HURA!): Trenutno ne postoje jasne metodologije ni smjernice za ocjenjivanje kvalitativnih kriterija, što dovodi do subjektivnosti ili izbjegavanja kriterija kvalitete. Primjeri dobre prakse postoje u državama članicama EU, poput francuske i švedske te daju konkretne upute o ponderima, opisnim kriterijima i standardima procjene. Kako bismo pokrenuli usklađivanje s praksama drugim članica EU i potaknuli jačanje profesionalizacije i kapaciteta javnih naručitelja predlažemo sljedeću dopunu stavka 1. u članku 259.: „Ministarstvo gospodarstva, u suradnji s Državnom komisijom za kontrolu postupaka javne nabave i stručnim udrugama, donosi smjernice i metodologiju za ocjenjivanje kvalitativnih kriterija u postupcima nabave usluga intelektualne i kreativne prirode.“. Također, budući da je u važećem Zakonu o javnoj nabavi (NN 120/2016, čl. 283.) propisan kriterij ekonomski najpovoljnije ponude, ali bez ograničenja udjela cijene, u praksi navedeno dovodi do dominacije cijene kao jedinog kriterija. U državama članicama EU postoje smjernice koje propisuju minimalni ponder kvalitete od 60% za intelektualne i kreativne usluge, u skladu s načelima Direktive 2014/24/EU čl. 67. i 68., koja potiče ocjenu prema kriterijima kvalitete, stručnosti i inovativnosti predlažemo dopunu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi dodavanjem stavke u Članak 283.: „Za nabave usluga intelektualne, savjetodavne, komunikacijske ili kreativne prirode, kriterij cijene ne može imati udio veći od 40% u ukupnoj ocjeni ponude. Preostali kriteriji moraju uključivati kvalitetu metodologije, stručnost i iskustvo tima te relevantne reference gospodarskog subjekta.“. Za kraj, predlažemo da se u Članak 301., stavku 2 doda sljedeće "Za nabavu kreativnih, komunikacijskih, marketinških i intelektualnih usluga, obvezna odluka naručitelja je zatražiti obrazloženje cijene ako ponuđena cijena odstupa više od 15% od procijenjene vrijednosti ili 15% od prosječne cijene svih valjanih ponuda. Obrazloženje mora uključivati detaljnu kalkulaciju troškova rada s navedenim satnicama stručnjaka, kalkulaciju materijalnih troškova i popis planiranih aktivnosti i resursa. Naručitelj je obvezan provjeriti realnost ponuđenih cijena i odbiti ponudu ako ocijeni da ponuđena cijena nije realna ili održiva.". | Nije prihvaćen | Bitno je jačati profesionalizaciju naručitelja i poticati korištenje kvalitativnih kriterija, osobito kod nabava usluga intelektualne i kreativne prirode. Međutim, predloženo normiranje minimalnih pondera (zakonsko propisivanje fiksnih postotaka) i obveznih metodologija se ne prihvaća jer bi prekomjerno ograničilo fleksibilnost naručitelja i moglo dovesti do poteškoća u provedbi postupaka nabave. Postojeći zakonski okvir već omogućuje primjenu kriterija kvalitete uz ekonomsku najpovoljniju ponudu. |
| 2 | TOMISLAV ŠPOLJARIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , VI.ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA O JAVNOJ NABAVI KOJE SE MIJENJAJU | Poštovani, pošto, koliko razabirem, nije obuhvaćen predloženim izmjenama, predlažem da se razmotri i izmjena teksta čl. 289. ZJN 2016. Naime, navedena odredba nalaže naručitelju da uvijek traži od gospodarskog subjekta pojašnjenje izuzetno niske cijene, kad god "se čini da je ponuda izuzetno niska". S druge strane, čl. 22. Pravilnika o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave ograničava tu obvezu (pa i pravo) samo na slučajeve u kojima je zaprimljeno min. 3 ponude i ako je odstupanje cijena veće od propisanog u tom članku. Osobno nemam ništa protiv odredbi čl. 22. ukoliko je zauzet stav da se ispitivanje neosnovano niske cijene tako ograniči. Međutim, upravo zbog toga predlažem izmjenu čl. 289., jer u sadašnjoj formulaciji tog članka i čl. 22. Pravlinka imamo situaciju da pravilnik derogira zakon, a što ne bi smjelo biti dopušteno. Nadalje, recentna sudska praksa je potrvrđivala odluke naručitelja o odbijanju izuzetno niske ponude i u slučaju kada ukupne ponude ne odstupaju značajno (ili uopće). Primjer takve prakse je presuda VUS, posl.br.: UsII-171/2025, od 08.10.2025. Kao dovoljan temelj za odbijanje takvih ponuda je bilo značajno odstupanje POJEDINIH STAVKI troškovnika, a ne cjelokupne ponude. Opet, osobno nemam zamjerke u odnosu na to, ali smatram da bi, zbog povećanja pravne sigurnosti, bilo potrebno takvu mogućnost i propisati zakonom. Predlažem u stom smjeru da se izmijeni odredbe čl. 289. ZJN 2016, na način da se izričito propiše obveza/pravo naručitelja da zahtijeva pojašnjenje ponuda ukoliko značajna razlika u vrijednosti ponude postoji i samo u odnosu na pojedine stavke. Životno gledajući, takvo postupanje, kod kojega ponuditelj namjerno neke stavke cijeni neosnovano nisko, a druge neosnovano visoko, dobivajući u konačnici "ujednačenu" cjelokupnu ponudu i jesu nerijetka neželjena praksa. S poštovanjem Tomislav Špoljarić | Nije prihvaćen | Pitanje neuobičajeno niskih ponuda je uređeno Direktivama koje uređuju javnu nabavu (čl. 69. Direktive 2014/24/EU i čl. 84. Direktive 2014/25/EU) tako da je Zakon o javnoj nabavi usklađen s istim odredbama. Pravilnikom o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave, dodatno će se definirati što se smatra izuzetno niska ponuda. |
| 3 | DANIJEL FOSIĆ | V. OBRAZLOŽENJE POJEDINIH ODREDBI PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Uz članak 71. | Ovim člankom sužava se i destimulira žalitelje na izjavljivanje žalbi. Ovim člankom, uz članak 403.a, učvršćuje se odračajući pravni okvir koji ima za cilj smanjenje broja žalbi te stvaranje okvira - jedan postupak->jedna ponuda. Ovim člankom dovodi se ponuditelje kao žalitelje, u neravnopravan položaj u kojem, prilikom uspjeha u dokazivanju nezakonitosti u provođenja postupka javne nabave, bivaju penalizirani. Ovim člankom uvodi se nejednakost "oružja" jer žalbena naknada koju naručitelj eventualno vraća - u konačnici ide (posredno ili neposredno) iz Državnog proračuna. Nasuprot tome, žalbena nalnada koju žalitelj plaća - ide iz "džepa" ponuditelja koju mora prethodno zaraditi u realnom sektoru. | Prihvaćen | PRIHVAĆA SE Brisan članak 71. |
| 4 | DANIJEL FOSIĆ | V. OBRAZLOŽENJE POJEDINIH ODREDBI PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Uz članak 68. | Obrazloženje "kako bi se jasnije odredio meritum" je paušalno i suštinski neobrazloženo. Cilj ovakvog prijedloga izmjene, (koji je se čini bezazlen jer se na prvu radi o bezazlenoj zamjeni dviju riječi), jest izdvojiti postupak javne nabave u zasebnu granu (prava), kako bi se evidentno maknulo postupak iz okrilja upravnog prava. Postupak pred naručitlejem je također inominantan. Ovo je sada drugi korak prema kojem se i postupak pred Državnom komisijom proglašava inominantnim. Pitanje jest - koja je svrha svega navedenog? Da li zakonodavac time smatra da će izbjeći podrednu primjenu Zakona o općem upravnom postupku? Da li zakonodavac smatra da će ovim izbjeći primjenu zajamčenih ustavnih i konvencijskih prava koaj se primjenjuju na pravne osobe i u upravnim postupcima? Suštinski, od uvođenja javne nabave, nikada nije bilo prigovora na okolnost da Državna komisiji odlučuje u upravnoj stvari, pa je nejasno čemu ova izmjena i koji je krajnji cilj i svrha ovakve izmjene. | Nije prihvaćen | Predložena izmjena ima isključivo tehnički karakter i usmjerena je na jasnije normiranje postupanja Državne komisije u žalbenom postupku. Nije riječ o izmjeni koja bi mijenjala pravnu prirodu postupka javne nabave. |
| 5 | DANIJEL FOSIĆ | V. OBRAZLOŽENJE POJEDINIH ODREDBI PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Uz članke 58., 59. i 60. | Produljenje žalbenog roka je dobra novina, no nije dobra novina vezivanje (i uopće uvođenje) uz članak 403.a | Nije prihvaćen | Odredba je uvedena radi povećanja učinkovitosti postupaka javne nabave i ne ograničava pravo na žalbu, već omogućuje naručitelju da pravovremeno reagira na upozorenja o nezakonitostima. Produženje žalbenog roka je rezultat izmjene čl.403.a. |
| 6 | TEMATIKON PROJEKT D.O.O. ZA USLUGE | V. OBRAZLOŽENJE POJEDINIH ODREDBI PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Uz članak 56. | Predloženi institut nove procesne pretpostavke otvara određena pitanja i nejasnoće, stoga je važno razmotriti postoji li stvarna potreba i opravdanje za njegovo uvođenje. U ovom obrazloženju navodi se vrlo uopćeni cilj skraćivanja postupaka javne nabave, ali bez ikakvih relevantnih podataka. Također, nije jasno kako će se postupci skratiti s obzirom da se u naravi produljuje žalbeni postupak i dodaju obaveze dionicima, prvenstveno naručiteljima i DKOM. Predlagatelj u ovom obrazloženju članka, kao ni uvodnom obrazloženju, ne navodi ikakve podatke koji bi pokazali da su žalbe na dokumentaciju sustavni problem. Podaci o broju žalbi na dokumentacije o nabavi ne potvrđuju stavove o „velikom broju žalbi na dokumentacije“. Prema izvješćima DKOM-a, broj žalbi na dokumentaciju kontinuirano je nizak, 98 u 2023., 80 u 2024., a sičan broj bit će i u 2025. godini (do 22. listopada 2025. zabilježeno je 73 rješenja vezanih uz žalbu na dokumentaciju o nabavi). U odnosu na više od 16.000 objavljenih postupaka u 2024. godini, to čini manje od 0,5% slučajeva. Čak i prije povećanja žalbenih naknada taj broj nije bio velik (npr. 2,8% u 2021.). Istovremeno, praćenje objavljenih postupaka nabave ukazuje da je broj nezakonitosti i nejasnoća koje prolaze „ispod radara” vjerojatno znatno veći od broja podnesenih žalbi. Neriješene nejasnoće često se vrate naručiteljima kroz probleme u ocjeni ponuda i žalbe na odluke o odabiru. Mišljenja smo da je jedna od osnovnih zadaća predlagatelja smanjenje broja nezakonitosti u postupcima, jačanje tržišnog natjecanja i opće poboljšanje postupaka nabave koje se reflektira u poboljšanju kvalitete izvršenja ugovora. Stoga je pitanje uvodi li se nova obveza radi rješavanja stvarnog problema, ili se njome otvara prostor za nove poteškoće u sustavu javne nabave? S obzirom da obrazloženje Nacrta i predloženog članka ne daje relevantne podatke i obrazloženja, potrebno ga je nadopuniti u tom dijelu. Smatramo da će novi institut uzrokovati dodatne napore naručiteljima i DKOM te potencijalno produljiti, a ne skratiti postupke javne nabave i žalbene postupke, a mogu se očekivati i dodatne tužbe VUS-u vezano uz tumačenja, a bez stvarnog učinka. | Nije prihvaćen | Predloženi institut upozorenja naručitelja prije izjavljivanja žalbe uveden je s ciljem povećanja učinkovitosti postupaka javne nabave i smanjenja broja žalbenih postupaka koji se odnose na dokumentaciju o nabavi. Time se naručitelju daje prilika da pravovremeno ispravi eventualne nezakonitosti, čime se može izbjeći kasniji žalbeni postupak. Svjesni smo da broj žalbi na dokumentaciju u odnosu na ukupan broj postupaka nije visok, no praksa pokazuje da i mali broj žalbi može uzrokovati značajne odgode i troškove. Uvođenjem ove pretpostavke nastoji se postići ravnoteža između prava na žalbu i potrebe za bržim i učinkovitijim postupcima. Odredba ne ograničava pravo žalitelja na žalbu, već ga vremenski strukturira i osigurava da naručitelj ima mogućnost reagirati prije pokretanja žalbenog postupka. Time se ne produljuje postupak, već se uvodi kratki rok od tri dana koji može rezultirati bržim rješenjem i smanjenjem broja žalbi. |
| 7 | DANIJEL FOSIĆ | V. OBRAZLOŽENJE POJEDINIH ODREDBI PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Uz članak 56. | U odnosu na članak 403.a. Ne vidim da je suštinski obrazložena svrha niti da je obrazložen test razmjernosti prema kojem se mora opravdati zadiranje Države u prava fizičkih i pravnih osoba (ovdje ponuditelja i žalitelja). Navedenim prijedlogom izmjene sužava se mogućnost DJELOTVORNE pravne zaštite. 1) Prije svega, unosi se nejasnoća. U praksi će se otvoriti pitanja opsega upozorenja iz članka 403.a, u odnosu na opseg i sadržaj žalbenog navoda koji se iznosi pred DKOM. Ako će se tražiti isti opseg, onda dolazimo do praktičnog problema da će se sadržaj žalbe u cijelosti podnositi prvo Naručitelju, koji u 3 dana neće imati vremena suvislo odgovoriti (pogotovo ako su tu i dani vikenda u tom roku), pa će se po principu copy/paste isti taj sadržaj iznositi pred DKOM. Dakle, dodan je nepotreban i nesvrhovit, a formalno krucijalan korak o kojem ovisi dopustivost žalbe. 2) Dalje, nejasno je ima li poveznice između članka 202. ZJN i ovog članka 403.b? Trenutno se poveznica ne vidi, ili nije jasno komunicirana, pa se dolazi do zaključka da se radi o formalističkom gomilanju obveza na strani žalitelja, koje kao posljedicu imaju otežani pristup žalbenom tijelu. 3) Konačno, sve gore navedeno dovodi do posljedice da se pred žalitelja stavlja dodatan formalistički korak, koji za posljedicu ima (da li namjerno ili nenamjerno) ODVRAČAJUĆI učinak na korištenje pravnog lijeka - žalbe prema DKOM-u. Odvračajući učinak treba promotriti ne samo s ovog aspekta, već u UKUPNOSTI ove novele ZJN. Pri tome treba uzeti u obzir: - da su žalbene naknade ostale još uvijek visoke - da su gospodarski subjekti (u ovom slučaju žalitelji) ostali bez povrata troškova pravnog zastupanja od strane odvjetnika (sukladno odluci Visokog upravnog suda RH (broj Usoz-55/2024) - dakle, uz visoku žalbenu naknadu, pravno zastupanje plaćaju iz "vlastitog đepa" kako bi ukazali na nepravilnost u postupku - da je mogućnost naknade štete pred nadležnim (trgovačkim) sudom samo teoretska i iluzorna mogućnost 4) Stoga ovakva izmjena predstavlja zadiranje u Ustavom RH i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava (koja se primjenjuje i u upravnim postupcima te koja se primjenjuje i na pravne osobe) zajamčena prava na djelotvoran pravni lijek (članak 13. Konvencije, odnosno čl. 18. st. 1. Ustava RH) te prava na pošteno suđenje (u smislu članka 6. Konvencije, odnosno članka 29. Ustava RH). Ovakvo propisivanje NERAZMJERNO je svrsi koja se žali postići. Svrha bi trebala biti djelotvornost i učinkovitost javne nabave, ali to ne smije ići na štetu zakonitosti postupaka javne nabave gdje će se kontrola zakonitosti suziti ovakvim formalističkim zadiranjem u prava žalitelja na zaštitu svojih subjektivnih prava. Napomena: predlaže se predlagatelju izmjene zakona pročitati sve o testu razmjernosti prije donošenja ovakve izmjene ZJN. 5) Na kraju, zdravorazumski, dragi ljudi, kome je u interesu ovakvim pretjeranim formalizmom otežati pravnu zaštitu? Umjesto da se napori usmjere u profesionalizaciju Naručitelja, svrhovitu edukaciju stručnjaka koji provode postupke -> a sve kako bi se minimalizirala uopće mogućnost da dođe do nezakonitosti u provođenju postupka javne nabave. Dakle, umjesto toga, mi idemo u smjeru da se na formalistički i nesvrsishodan način oteža mogućnost izjavljivanja žalbe!! Gdje je tu logika? Zar želimo imati, na ovakav fiktivno i umjetno stvoreni način, činjenicu malog broja žalbi pred DKOM-om pa da na temelju takve pogrešne početne premise kažemo - evo u RH je idila, mirisno cvijeće cvate u dvorištu javne nabave i zato imamo mali broj žalbenih i sudskih postupaka? | Nije prihvaćen | Odredba članka 403.a uvedena je radi povećanja učinkovitosti postupaka javne nabave i smanjenja broja žalbenih postupaka koji se odnose na dokumentaciju o nabavi. Cilj je omogućiti naručitelju da pravovremeno ispravi eventualne nezakonitosti prije podnošenja žalbe, čime se može izbjeći kasniji žalbeni postupak. Obveza upozorenja ne ograničava pravo na žalbu, već ga vremenski strukturira i osigurava da naručitelj ima mogućnost reagirati. Odredbe članka 403.b o vještačenju usklađene su s općim pravilima dokazivanja i osiguravaju da Državna komisija raspolaže potrebnim stručnim znanjem. Rokovi i postupak imenovanja vještaka propisani su dovoljno precizno da se osigura pravna sigurnost i spriječi zlouporaba. Smatramo da predložene odredbe ne predstavljaju nerazmjerno zadiranje u prava žalitelja, već doprinose učinkovitosti i zakonitosti postupaka javne nabave. |
| 8 | VEDRAN JELINOVIĆ | V. OBRAZLOŽENJE POJEDINIH ODREDBI PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Uz članak 51. | Iz Nacrta prijedloga zakona nije jasno kako će se odredbe o obveznoj objavi izmjena temeljem novih odredaba primjenjivati na ugovore o javnoj nabavi sklopljene prije 1.1.2026. odnosno na ugovore koji će biti sklopljeni u postupcima koji su u tijeku na dan 1.1.2026. Kako bi se otklonile dvojbe i izbjegla kasnija naknadna tumačenja, prijedlog je u prijelaznim i završnim odredbama jasno propisati ako se primjenjuju i koje odredbe na ugovore sklopljene u postupcima započetim prije stupanja na snagu ili da se primjenjuju samo na ugovore po novim postupcima, ako je takva namjera. Ovaj komentar se jednako odnosi i na čl. 6. (izmjena u čl. 28. st. 7. prema kojem se in-house ugovori moraju unijeti u registar ugovora. Budući da takvih sklopljenih ugovora ima podosta, odnosi li se to i na njih ili samo na nove, a ako samo na nove, koje nove... u tijeku ili datumski gledano sklopljene nakon 1.1.2026. | Nije prihvaćen | Odredba članka 314. stavka 2. odnosi se na izmjene ugovora o javnoj nabavi sklopljene temeljem postupaka provedenih nakon stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi. Obveza objave izmjena ugovora u EOJN RH neće se retroaktivno primjenjivati na ugovore sklopljene prije stupanja na snagu, Zakona niti na postupke koji su u tijeku na dan stupanja na snagu Zakona. Na taj način osigurava se pravna sigurnost i izbjegavaju naknadna tumačenja. |
| 9 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA | V. OBRAZLOŽENJE POJEDINIH ODREDBI PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Uz članke 43. 44. i 45. | Primjedba na članak 45.: S obzirom da se zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda dostavlja kao prilog Odluke o odabiru (Pravilnik o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave), te time čini njezin dio, a zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda se isto generira putem sustava EOJN (dapače, sustav iz zapisnika generira odluku), predlaže se na isti način postupati i sa zapisnikom o pregledu – objava nepotpisane odluke, dok se potpisani zapisnik čuva u arhivu EOJN RH. Analogno navedenom, predlaže se onda isto postupanje i sa zapisnikom o otvaranju ponuda. | Nije prihvaćen | Primjedba nije prihvaćena jer bi proširivanje odredbe na zapisnike o pregledu i otvaranju ponuda bilo normativno nepotrebno i pravno neprecizno. Zakonodavac je želio jasno odvojiti odluke koje proizvode pravne učinke od zapisnika koji imaju pomoćnu i dokaznu ulogu. Odredba članka 304. stavka 4. odnosi se isključivo na odluku o nedopustivosti sudjelovanja, budući da je riječ o samostalnom aktu javnog naručitelja koji proizvodi pravne učinke prema ponuditeljima. |
| 10 | VALENTINO GERL | V. OBRAZLOŽENJE POJEDINIH ODREDBI PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Uz članak 5. | Smatra li se e-Dostava s pozivom odabranim GS u modulu jednostavne nabave u EOJN RH javnom provedbom postupka? | Primljeno na znanje | Da, to je jedna od dvije mogućnosti dostupne na modulu jednostavne nabave EOJN RH. |
| 11 | TEMPORIS SAVJETOVANJE D.O.O. ZA SAVJETOVANJE I USLUGE | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 81. | Ovim se člankom propisuje da će Zakon biti objavljen u Narodnim novinama te da stupa na snagu 1. siječnja 2026. godine. Iako je rok formalno određen, treba naglasiti da predložene izmjene ZJN-a donose velike i obimne izmjene u poslovanju svih javnih i sektorskih naručitelja u Republici Hrvatskoj. Problematični učinci u praksi: Predložene izmjene obuhvaćaju gotovo sve dijelove Zakona o javnoj nabavi, od definicija, pragova, osnova isključenja, načina pripreme dokumentacije o nabavi, planiranja, provedbe i izvršenja ugovora, do pravila o jednostavnoj nabavi i žalbenim postupcima. Učinak ovih izmjena izravno se odražava na sve naručitelje u Republici Hrvatskoj, jer će biti nužno: • donijeti nove ili potpuno izmijeniti postojeće interne akte o javnoj nabavi svih javni i sektorskih naručitelja u RH, • donijeti nove ili potpuno izmijeniti opće akte o jednostavnoj nabavi svih javni i sektorskih naručitelja u RH, što je kod nekih naručitelja vremenski duža procedura (npr. županije, gradovi, općine itd), • reorganizirati procese planiranja, promijeniti planove nabave i provedbe nabava, • povećati broj zaposlenika uključenih u provedbu jednostavne javne nabave, • uskladiti dokumentacije o nabavi s novim izmjenama. S obzirom na opseg promjena, naručitelji neće biti u mogućnosti u tako kratkom roku (do 1. siječnja 2026.) uskladiti svoje akte, procedure i interne sustave nabave s predloženim izmjenama. Preporuka: Neovisno o tome kako će izgledati konačni tekst Zakona, preporučuje se da se naručiteljima osigura prijelazno razdoblje od najmanje šest mjeseci od dana stupanja Zakona na snagu za prilagodbu internih akata, edukaciju zaposlenika i tehničku pripremu sustava. Takvo bi rješenje bilo razmjerno, provedivo i u skladu s načelom pravne sigurnosti i predvidljivosti propisa. U protivnom doći će neujednačene primjene Zakona, različitih tumačenja i privremenog zastoja u provedbi postupaka javne i jednostavne nabave u Republici Hrvatskoj. | Primljeno na znanje | Odrediti će se primjereni rok i osigurati prijelazno razdoblje za usklađivanje sa Izmjenama. |
| 12 | UDRUGA GRADOVA U REPUBLICI HRVATSKOJ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 81. | S obzirom na značaj izmjena i opravdanost potrebe za doradom nacrta zakona predlaže se, po izradi novog nacrta ponoviti e-savjetovanje te kao datum stupanja na snagu ZID ZJN odrediti neki datum u drugoj polovici 2026. | Djelomično prihvaćen | Smatramo da je nacrt zakona dovoljno dorađen te nije potrebno ponavljati e-savjetovanje. Prijedlog da se datum stupanja na snagu odredi u drugoj polovici 2026. godine nije prihvaćen u cijelosti, budući da je cilj zakonodavca ranije osigurati primjenu novih rješenja. Konačan datum stupanja na snagu bit će određen u skladu s planom zakonodavnih aktivnosti i potrebom pravovremene prilagodbe svih sudionika. |
| 13 | HRVATSKI OPERATOR PRIJENOSNOG SUSTAVA D.D. | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 77. | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Mijenjaju li članci 13. i 16. iz izmjene i dopune ZJN postojeće članke 444.-452. u ZJN ili oni ostaju, a mijenjaju se članci 23.-26. u ZJN unutar Prijelaznih i završnih odredbi iz NN 114/22 ili se predloženi članci dodaju iza navedenih? | Primljeno na znanje | Sukladno nomotehničkim pravilima urediti će se predmetno pitanje. |
| 14 | TEMPORIS SAVJETOVANJE D.O.O. ZA SAVJETOVANJE I USLUGE | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 75. | Prijedlog odredbe (članak 443. stavak 1. točka 13. ZJN-a) propisuje novu prekršajnu odredbu – ako naručitelj sklopi ugovor o javnoj nabavi protivno odredbama Dijela prvog, Glave IV, Poglavlja 8. ovog Zakona (članci 75. – 81.) Preporuka: Uskladiti predloženu odredbu s ostalim odredbama ZJN-a. Odredbe o sprečavanju sukoba interesa propisane su u Dijelu prvom, Glavi III, Poglavlju 8. ZJN-a , odnosno člancima 75-83. ZJN-a. | Prihvaćen | Odredbe o sprečavanju sukoba interesa nalaze se u Dijelu prvom, Glavi III, Poglavlju 8. Zakona, članci 75–83. Radi dosljednosti i usklađenosti s ostalim odredbama Zakona o javnoj nabavi, odredba članka 443. stavka 1. točke 13. bit će prilagođena tako da se poziva na odgovarajuće odredbe Zakona o javnoj nabavi. |
| 15 | HRVATSKA ODVJETNIČKA KOMORA | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 72. | Hrvatska odvjetnička komora u čl. 432. st. 2., preciznosti radi, umjesto "od dana kompletiranja spisa predmeta" predlaže normirati "od dana dostave vještačkog nalaza i mišljenja u spis predmeta.". | Nije prihvaćen | Izraz „kompletiranje spisa“ daje jasnu točku od koje se računaju rokovi, bez obzira na vrstu dokaza. Prijedlog bi sužavao normu na jednu specifičnu radnju, dok je zakonodavac želio zadržati općenitiji i sveobuhvatniji kriterij. Time se osigurava da odredba vrijedi u svim postupcima, bez obzira na to primjenjuje li se postupak vještačenja ili ne. Dodatno, ne radi se o st. 2. nego o stavku 3. |
| 16 | HRVATSKA UDRUGA POSLODAVACA | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 71. | Prijedlog 1.: Svakako predlažemo brisanje. Obrazloženje: Gospodarski subjekti ne bi trebali odgovarati za propuste naručitelja. Nije jasno prema kojim će parametrima i na koji način biti utvrđeno da naručitelj „nije znao niti mogao znati“ za određene okolnosti. Takva formulacija stvara veliki rizik za žalitelje jer žalba kao instrument kontrole rada naručitelja gubi svoj smisao. Alternativni prijedlog: Predlaže se dopuna odredbe i to tako da Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM) može, osim odluke da svaka stranka snosi svoje troškove, odrediti da odabrani ponuditelj snosi dio ili cjelokupan trošak naknade za pokretanje žalbenog postupka ako se utvrdi da je žalba usvojena zbog nezakonitosti na strani odabranog ponuditelja. Obrazloženje: Iz trenutne formulacije proizlazi da odabrani ponuditelj nema nikakav financijski rizik čak i u situacijama kada se utvrdi da je, primjerice, dostavio neistinite podatke u ponudi, a žalitelj to s uspjehom dokaže u žalbenom postupku. U takvom slučaju žalitelj ostaje bez naknade troška žalbe, iako je postupao u skladu sa zakonom. Predloženim rješenjem omogućilo bi se da trošak u takvim situacijama snosi odabrani ponuditelj, što bi bilo pravedno i odvraćajuće u slučajevima dokazano nezakonitog postupanja gospodarskog subjekta. Samu formulaciju odredbe prepuštamo zakonodavcu. | Prihvaćen | PRIHVAĆA SE |
| 17 | HRVATSKA UDRUGA POSLODAVACA | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 71. | Prijedlog: Predlažemo brisanje ovog članka. Obrazloženje: Odgovornost naručitelja je da provede postupak pregleda i ocjene ponuda na zakonit način te pritom provjeri i istinitost ponuda. Pri pregledu i ocjeni ponuda naručiteljima su na raspolaganju instituti ažuriranja i pojašnjenja, koje mogu koristiti kako bi provjerili istinitost ponude. Ovakva formulacija bila bi protivna zakonu, jer troškove postupka (u ovom slučaju naknade za pokretanje postupka) uvijek snosi stranka koja je izgubila spor. Stoga predlažemo brisanje ovog članka. | Prihvaćen | PRIHVAĆA SE |
| 18 | NIKOLINA POSAVEC ŠAJNOVIĆ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 71. | Predlaže se u članku 431. postojećeg ZJN dodati stavak 8. koji bi glasio “troškovi žalbenog postupka predstavljaju i troškovi odvjetničkog zastupanja u žalbenom postupku sukladno važećoj odvjetničkoj tarifi, gdje se pritom kao osnova za odmjeravanje troškova uzima procijenjena vrijednost nabave”. U tom smislu predlaže se I u prelaznim I završnim odredbama staviti odredbu da stupanjem na snagu ovog ZID ZJN prestaje vrijediti i odredba dijela članka 3 . stavak 3. Zakona o državnoj komisiji za kontrolu postupka Javne nabave kako u postupcima Javne nabave vrijednost predmeta nije procijenjiva, budući je ova odredba u suprotnosti sa cjelokupnim ZJN. | Nije prihvaćen | Odredbama Zakona o javnoj nabavi i odredbama Zakona o državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave ne propisuje se način određivanja troškova odvjetničkog zastupanja. |
| 19 | NIKOLINA POSAVEC ŠAJNOVIĆ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 71. | Prijedlogom Članka 71. ZID ZJN predviđa se da bi Državna komisija mogla odlučiti da svaka stranka sama snosi svoje troškove postupka, ako je “žalba usvojena iz razloga za koje naručitelj nije znao niti mogao znati u postupku pregleda i ocjene ponuda”. Ovime se izlazi u susret naručitelju koji “nisu krivi” za uspjeh žalbe, no time se istovremeno kažnjavaju ponuditelji koji su osnovano ukazali i dokazali nezakonitost da nemaju pravo niti na povrat žalbene naknade koja je uplaćena u korist državnog proračuna (i koja će i nadalje predstavljati glavninu troškova postupka). Ovako bi se dodatno otežala pozicija žalitelja, sa svim negativnim posljedicama za cijeli sustav (napr. veća korupcija zbog manjeg broja žalbi). Minimalno je da ako se već ovdje štiti naručitelj koji “nije kriv” da to ne ide na štetu ponuditelja koji je dokazao da je u pravu. Zbog toga se u ovakvoj situaciji predlaže da (osnovani) troškovi postupka idu na teret državnog proračuna. Znači li to da je žalitelj „sam sebi“ kriv što je ukazao na nezakonitost, investirao svoj novac i vrijeme, a DKOM ocijenio osnovanima žalbene navode i utvrdio nezakonitost u postupku javne nabave, a one negativne posljedice (osobito značajne financijske) snosit će ipak žalitelj? Ukoliko troškovi žalbene naknade ne idu na štetu naručitelja jer naručitelj nije mogao znati za razloge zbog kojih je žalba usvojena, zašto bi ti troškovi išli na štetu žalitelja?! | Prihvaćen | PRIHVAĆA SE |
| 20 | TEMPORIS SAVJETOVANJE D.O.O. ZA SAVJETOVANJE I USLUGE | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 71. | Uvođenjem novog stavka 7. u članku 431. ZJN-a propisuje se da Državna komisija može odlučiti da svaka stranka u žalbenom postupku snosi svoje troškove ako je žalba usvojena iz razloga za koje naručitelj nije znao niti je mogao znati u postupku pregleda i ocjene ponuda. Potencijalni problematični učinci u praksi: Ova izmjena nameće dodatni financijski rizik i administrativni teret žalitelju, koji već snosi visoke troškove žalbenog postupka. U slučajevima kada se žalba usvoji, ali je Državna komisija utvrdila da naručitelj nije mogao znati za utvrđene nepravilnosti, žalitelj bi mogao ostati bez povrata uplaćene naknade, unatoč tome što je njegova žalba usvojena u cijelosti. Takav pristup nije u skladu s načelom djelotvornog pravnog lijeka, jer bi se time žalitelj, koji je svojim postupanjem pridonio ispravljanju nepravilnosti u sustavu javne nabave, doveo u situaciju da snosi vlastite troškove žalbe bez naknade žalbenih troškova u slučaju usvajanja žalbe, iako je dokazao osnovanost svojih navoda. Razumljiva je intencija zakonodavca da se u takvim slučajevima naručitelja ne kažnjava obvezom naknade troškova, ako nije imao objektivnu mogućnost uočiti propust. Međutim, financijski teret ne bi smio ostati na žalitelju koji je zakonito ostvario svoje pravo na pravnu zaštitu. Preporuka: Ako je intencija zakona izbjeći financijsko opterećenje naručitelja u takvim slučajevima, preporučuje se da se žalitelju u tim situacijama obvezno vrati uplaćena žalbena naknada iz državnog proračuna, čime bi se osigurala pravedna ravnoteža između prava žalitelja i zaštite naručitelja. Na taj bi se način zadržala svrha instituta žalbe, otklanjanje nepravilnosti u sustavu javne nabave, uz istodobno očuvanje načela pravednosti, proporcionalnosti i djelotvorne pravne zaštite. | Prihvaćen | PRIHVAĆA SE |
| 21 | AMERIČKA GOSPODARSKA KOMORA U HRVATSKOJ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 71. | Predlaže se brisanje predloženog stavka 7. članka 431. Ovim rješenjem uvodi se mogućnost da, čak i u slučaju usvajanja žalbe i utvrđene nezakonitosti u postupanju naručitelja, svaka stranka snosi svoje troškove, ako se nezakonitost temelji na razlozima „za koje naručitelj nije znao niti mogao znati“ tijekom pregleda i ocjene ponuda. Takvo normativno rješenje rezultira neopravdanom neravnopravnošću stranaka u žalbenom postupku i destimulira gospodarske subjekte da štite svoja prava u postupcima javne nabave. Posljedično, iako je odluka naručitelja zakonito poništena, ponuditelj bi snosio puni troškovni teret postupanja radi zaštite vlastitih prava. Time se naručitelja faktično oslobađa posljedica vlastitih propusta u analizi ponuda, odnosno odgovornosti za utvrđivanje potpunih i točnih činjenica. Nadalje, naručitelj je ovlašten i obvezan provoditi cjelovitu provjeru ponuda te nije prihvatljivo normativno rješenjem unaprijed relativizirati tu odgovornost i štititi naručitelja od financijskih posljedica nezakonite odluke. Uvođenjem ove norme narušava se načelo djelotvorne pravne zaštite, budući da se rizik nezakonitog postupanja javnog naručitelja prebacuje upravo na onoga tko je tim postupanjem oštećen. Predložena formulacija otvara nepremostivu pravnu nesigurnost, jer ne postoji objektivan kriterij prema kojem bi se moglo utvrditi što je naručitelj „trebao znati“ u postupku pregleda i ocjene ponuda, čime se omogućava arbitrarnost i faktično destimulira ulaganje opravdanih žalbi. | Prihvaćen | PRIHVAĆA SE |
| 22 | HRVATSKA ODVJETNIČKA KOMORA | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 71. | Hrvatska odvjetnička komora smatra da predložena formulacija iz čl. 431. st. 7. glede troškova "za koje naručitelj nije znao niti mogao znati" se ukazuje previše neodređenom i de facto proizvoljnom te ne predstavlja jasan i provjerljiv kriterij koji štiti pravo gospodarskog subjekta, kao stranke u postupku, na naknadu troškova u slučaju uspješnosti njegove žalbe. Navedeno bi, uz visoke žalbene naknade, zasigurno imalo dodatni odvraćajući učinak na gospodarske subjekte od podnošenja žalbi u postupcima javne nabave, s obzirom na ozbiljan rizik da im u slučaju uspješnosti žalbe naručitelj neće biti u obvezi namiriti troškove žalbenog postupka, a čime se dovodi u pitanje i djelotvornost pravne zaštite u postupcima javne nabave. Smatramo neprihvatljivim da gore navedeni financijski rizik zbog nepravilno provedenog postupka pregleda i ocjene ponuda (pa čak i kad su razlog okolnosti za koje naručitelj nije znao niti mogao znati) snose žalitelji obzirom isti nisu imali niti mogli imati utjecaja na provedeni postupak pregleda i ocjene ponuda, a na naručiteljima mora biti potpuna odgovornost za provedbu njihovih postupaka javne nabave. Također, sadržajem predložene norme ostaje nejasnim i neodređenim naknada troškova sastava žalbe u slučaju usvajanja žalbe u drugim fazama postupka nabave, ne samo u fazi odabira - "pregled i ocjena ponuda", kako je sada predloženo. Predlaže se dodati stavak 8. koji bi glasio “Troškove žalbenog postupka predstavljaju i troškovi odvjetničkog zastupanja u žalbenom postupku sukladno važećoj odvjetničkoj tarifi, gdje se pritom kao osnova za odmjeravanje troškova uzima procijenjena vrijednost nabave”. | Prihvaćen | PRIHVAĆA SE |
| 23 | KAMGRAD D.O.O. ZA GRADITELJSTVO I TRGOVINU | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 71. | Odredba je presubjektivno određena. Zašto bi ponuditelji odgovarali za propuste na strani Naručitelja?! Koji su parametri/na koji način će biti utvrđeno da Naručitelj nešto nije znao ili nije mogao znati? Odredba predstavlja veliki rizik za žaljitelja te žalba kao instrument kontrole Naručitelja gubi smisao. Sukladno navedenome, predlažemo stavak brisati. | Prihvaćen | PRIHVAĆA SE |
| 24 | HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 71. | Članovi Udruženja trgovine na veliko farmaceutskim proizvodima i ortopedskim pomagalima HGK ističu kako je na naručitelju odgovornost da provede postupak pregleda i ocjene ponuda na zakonit način te da uz to provjeri i istinitost ponuda. Pri pregledu i ocjeni ponuda naručiteljima stoje na raspolaganju instituti ažuriranja i pojašnjenja koje mogu koristiti kako bi provjerili istinitost ponude. Nadalje gospodarski subjekti već snose visoke troškove pristupa pravnoj zaštiti. Sukladno članku 430.a važećeg Zakona o javnoj nabavi, svaki žalitelj je obvezan unaprijed uplatiti naknadu za pokretanje žalbenog postupka, što predstavlja procesnu pretpostavku za odlučivanje DKOM-a. Time već postoji jasna financijska barijera za pokretanje žalbe koja gospodarske subjekte odvraća od pokretanja neutemeljenih ili špekulativnih žalbi. Članovi Udruženja smatraju kako je predložena odredba suprotna načelima efikasne i učinkovite pravne zaštite (Direktiva 89/665/EEZ, čl. 1 i 2), načelu transparentnosti i odgovornosti naručitelja (čl. 4. Zakona o javnoj nabavi) te pravične naknade troškova u skladu s uzrokom nastanka (teret odgovornosti snosi onaj tko je uzrokovao nepravilnost – naručitelj) stoga predlažu brisanje članka 71. Nacrta prijedloga Zakona. | Prihvaćen | PRIHVAĆA SE |
| 25 | DANIJEL FOSIĆ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 71. | Predložena izmjena dodatno utječe, tj. ima za posljedicu ODVRAČAJUĆI učinak prema ostvarivanju prava na djelotvoran pravni lijek. Ovaj članak se treba promatrati vezano uz također predloženi članak 403.a, koji je također loš prijedlog. Dakle, praktično, žalitelj je primoran upozoriti Naručitelja (sukladno članku 403.a). Pitanje je opsega i sadržaja takvog upozorenja - što se problematizira već uz komentar na taj članak. Dakle, u najboiljem slučaju, ukoliko ne bude odbačaj zbog spornog opsega i sadržaja žalbenog navoda, Dkom će žalitelju uskratiti povrat žalbene naknade na pola. Sagledajte cjelokupni kontekst prije predložene izmjene. 1) Još uvijek visoke žalbene naknade 2) Gubitak prava na povrat troška na ime pravnog zastupanja (po odluci VUSa Usoz-55/2024) 3) Dodatni formalni koraci za izjavljivanje žalbe koji sužavaju mogućnost djelotvornog pravnog lijeka - što će rezultirati odbačejem žalbe 4) Ako žalba ne bude odbačena, a sporan je sadržaj i dokazni materijal u odnosu na članak 403.a i izjavljenu žalbu, žalitelj gubi pola žalbene naknade Koji to ponuditelj će biti dovoljno gospodarski i novčano jak da može financirati borbu za svoja subjektivna prava? Naručitelji su institucionalna tijela Države (u najširem smislu riječi, prema tumačenju Europskog suda za ljudska prava i prema Konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, a koja se primjenjuje i u upravnim stvarima i na pravne osobe). Ponuditelji su na ovaj način stavljeni u nepovoljan položaj te se radi o povredi prava na pošteno suđenje (u smislu Ustava RH i spomenute Konvencije), a pogotovo u pogledu prava na "jednakost oružja". Ako je cilj i svrha ovih izmjena osigurati naručiteljima da se nitko ne žali i da imamo jedan postupak = jedna ponuda, onda ukinite javnu nabavu u cjelini. | Prihvaćen | PRIHVAĆA SE |
| 26 | KREŠIMIR KUREVIJA | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 71. | Ova odredba stavlja ponuditelja u nepovoljan i podređen položaj te će dovesti do destimulacije korištenja pravne zaštite. Ponuditelj koji je postupao u dobroj vjeri i čija je žalba usvojena na taj način može ostati bez naknade troškova, što je veliki rizik osobito za manje gospodarske subjekte koji si ne mogu priuštiti gubitak sredstava. Osim toga sam pojam "nije znao niti mogao znati" je pravno neodređen i teško dokaziv. Naglašavam kako naručitelj ima institucionalnu podršku, dok ponuditelj sam snosi sav trošak čime se povećava neravnoteža među strankama. | Prihvaćen | PRIHVAĆA SE Brisati će se članak 71. iz Prijedloga Nacrta Zakona |
| 27 | ROMINA ŠTABA | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 71. | Predložena formulacija "iz razloga za koje naručitelj nije znao niti mogao znati" ukazuje na pravnu nesigurnost za žalitelja u vidu procjene hoće li mu, u slučaju uspješnosti žalbe, troškovi žalbenog postupka biti nadoknađeni ili ne. S obzirom na često visoke procijenjene vrijednosti javnih nabava, kada se u obzir uzmu visoke žalbene naknade, ali i troškovi angažiranja punomoćnika (što se često očekuje s obzirom na sve veću kompleksnost postupaka javne nabave), predložena odredba u vidu naknade troškova se ukazuje kao potencijalna prepreka za ostvarivanje temeljnog prava - prava na djelotvorno pravno sredstvo. Također, predložena norma ne predviđa jasne kriterije sukladno kojima bi se pravno provjerljivo moglo procijeniti i odlučiti na način da (...)"nije znao ni mogao znati"(...). | Prihvaćen | PRIHVAĆA SE |
| 28 | ADRIANA KLANAC | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 71. | Prema obrazloženju zakonodavca, svrha predložene odredbe jest omogućiti Državnoj komisiji da, u situacijama kada je žalba usvojena zbog dokaza ili okolnosti koje naručitelju nisu bile poznate niti su mu mogle biti poznate u postupku pregleda i ocjene ponuda, odluči da svaka stranka snosi svoje troškove. Time bi se izbjegla situacija u kojoj naručitelj mora snositi troškove žalbenog postupka iako je postupao u skladu sa zakonom, a pogreška je utvrđena tek na temelju naknadno dostavljenih informacija. Iako se namjera zakonodavca može razumjeti, predloženo rješenje nije sustavno usklađeno s postojećim stavcima članka 431. ZJN-a. Prema sadašnjem uređenju, troškovi žalbenog postupka raspoređuju se prema načelu uspjeha u postupku: u slučaju usvajanja žalbe naručitelj snosi troškove (stavak 6.), a u slučaju djelomičnog uspjeha Državna komisija može troškove podijeliti (stavak 5.). Novi stavak bi unio iznimku unutar istog činjeničnog stanja (usvajanje žalbe), čime se narušava jasna i dosljedna struktura članka te stvara prostor za različita tumačenja. Nadalje, predloženi kriterij (“naručitelj nije znao niti mogao znati”) uvodi subjektivni element koji nije razrađen niti je propisano tko snosi teret dokazivanja tih okolnosti. To može dovesti do neujednačene prakse DKOM-a i pravne nesigurnosti. Osim toga, time se odmiče od općeprihvaćenog načela raspodjele troškova prema uspjehu u postupku, koje u praksi osigurava predvidivost i pravičnost u odlučivanju o troškovima. U konačnici, predloženo rješenje moglo bi imati i negativne posljedice po učinkovitost pravne zaštite, jer bi gospodarski subjekti, i u slučaju opravdane i uspješne žalbe, mogli ostati bez naknade troškova. Takav ishod mogao bi obeshrabriti ulaganje žalbi i time umanjiti djelotvornost sustava pravne zaštite u javnoj nabavi. | Prihvaćen | PRIHVAĆA SE |
| 29 | HRVATSKA UDRUGA POSLODAVACA | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 70. | Prijedlog: Smatramo da bi troškovi žalbe trebali iznositi 0,3 % procijenjene vrijednosti nabave, odnosno najviše 35.000 eura. Obrazloženje: Prvotno povećanje naknade, s 100.000 kn na 500.000 kn, bilo je preveliko. Predloženi iznos predstavlja razumno srednje rješenje. Povećane naknade negativno su utjecale na podnošenje žalbi, koje predstavljaju jedini kontrolni mehanizam nad odlukama naručitelja. | Djelomično prihvaćen | Žalbene naknade će se smanjiti na 1.000,00 eura za procijenjenu vrijednost nabave do 350.000,00 eura, odnosno na 0,3 % procijenjene vrijednosti nabave iznad tog iznosa pa do 13.300.000,00 eura, a maksimalan iznos naknade iznositi će 40.000,00 eura za sve iznad iznosa od 13.300.000,00 eura. |
| 30 | NIKOLINA POSAVEC ŠAJNOVIĆ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 70. | Predviđeno je da se u slučaju odvojene nabave pojedine grupe žalbena naknada plaća prema procijenjenoj vrijednosti te grupe. Postavlja se pitanje zašto takvo uređenje nije propisano kod svake žalbe kojom se žalba izjavljuje na pojedinu grupu predmeta nabave. Umjesto toga u postojećem članku 430. stavak 3. predviđa se da žalbena naknada u slučaju žalbe na neku od grupa iznosi jednu petinu od žalbene naknade za cjelokupnu procijenjenu vrijednost nabave. Ovakvo sadašnje uređenje zasigurno ne stvara učinak da je žalbena naknada razmjerna predmetu žalbe. | Prihvaćen | PRIHVAĆA SE |
| 31 | TEMPORIS SAVJETOVANJE D.O.O. ZA SAVJETOVANJE I USLUGE | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 70. | Predloženim izmjenama smanjuju se neznatno iznosi naknada za pokretanje žalbenog postupka pred Državnom komisijom za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM). Novi iznosi kreću se od 1.300,00 eura za postupke do 325.000,00 eura, do najviše 53.088,00 eura za postupke čija je procijenjena vrijednost veća od 13.272.000,00 eura. Potencijalni problematični učinci u praksi: Određivanje naknade kao postotka od procijenjene vrijednosti nabave može dovesti do situacija u kojima žalitelji pogrešno izračunaju visinu naknade, što za posljedicu ima gubitak prava na žalbu. Dodatno, visina naknada u sada predloženom obliku može destimulirati podnošenje opravdanih žalbi. Preporuka: Umjesto izražavanja naknada kao postotaka, jasno definirati iznose u apsolutnim vrijednostima za pojedine vrijednosne razrede nabava, kako bi se spriječile pogreške u izračunu žalbene naknade. Predlaže se da se naknada za postupke s procijenjenom vrijednošću većom od 13.272.000,00 eura zaokruži na iznos od 50.000,00 eura. | Djelomično prihvaćen | Žalbene naknade će se smanjiti na 1.000,00 eura za procijenjenu vrijednost nabave do 350.000,00 eura, odnosno na 0,3 % procijenjene vrijednosti nabave iznad tog iznosa pa do 13.300.000,00 eura, a maksimalan iznos naknade iznositi će 40.000,00 eura za sve iznad iznosa od 13.300.000,00 eura. Postoci su jasni i jednoznačni – izračun se temelji na matematičkoj formuli. Kod fiksnih iznosa po razredima, granice između razreda mogu izazvati nelogičnosti. U većini država članica EU žalbene naknade se određuju postotno, upravo da bi se osigurala proporcionalnost i izbjegla diskriminacija između postupaka različitih vrijednosti. |
| 32 | NIKOLINA POSAVEC ŠAJNOVIĆ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 70. | Podržavam ovo iako i nadalje su ovakve žalbene naknade višestruko veće od svih upravnih ili sudskih pristojbi. Očito zakonodavac i nadalje ovo koristi kao sredstvo za smanjenje broja žalbi, što svakako nije sukladno sa zakonom i ustavom RH, a u konačnici dodatno povećava opasnost od korupcije u postupcima Javne nabave. No, još je gore što se i nadalje ne razlikuje žalbena naknada na dokumentaciju o nabavi od žalbe na odluku odnosno poništenje. Naime, gospodarski subjekti u fazi žalbe na dokumentaciju (kada dakle još nisu još uopće predane ponude) nemaju još značajan individualni interes ulagati privatna sredstva za otklanjanje nezakonitosti u dokumentaciji. Ove žalbe su često u općem interesu više ponuditelja i u općem javnom interesu kako bi se omogućilo sudjelovanje što većeg broja ponuditelja, što bi u konačnici dovelo i do većeg broja ponuda a time i povoljnijih ponuda. Zbog toga se predlaže da se za žalbe na dokumentaciju plaća manja žalbena naknada (napr. 1000 eura za postupke do 500.000 eura, a za postupke veće procijenjene vrijednosti 0,2%, ali ne više od 20.000 eura) | Djelomično prihvaćen | Žalbene naknade će se smanjiti na 1.000,00 eura za procijenjenu vrijednost nabave do 350.000,00 eura, odnosno na 0,3 % procijenjene vrijednosti nabave iznad tog iznosa pa do 13.300.000,00 eura, a maksimalan iznos naknade iznositi će 40.000,00 eura za sve iznad iznosa od 13.300.000,00 eura. |
| 33 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 70. | Predlaže se članak 430.a stavak 1. izmijeniti na način da glasi: „(1) Žalitelj je obvezan platiti naknadu za pokretanje žalbenog postupka u iznosu od: 1. 650,00 eura za procijenjenu vrijednost nabave do 162.500,00 eura 2. 1.300,00 eura za procijenjenu vrijednost nabave od 162.500,01 eura do 325.000,00 eura 3. 0,4% procijenjene vrijednosti nabave za procijenjenu vrijednost nabave od 325.000,01 eura do 13.272.000,00 eura 4. 53.088,00 eura za procijenjenu vrijednost nabave veću od 13.272.000,00 eura“ Obrazloženje: Ponuditeljima koji pružaju inženjerske usluge u graditeljstvu većinu poslova ugovaraju ispod 165.000,00€ te smatram da su im naknade od 1.300,00€ po predmetu previsoke te ih stavlja u nepovoljan položaj obzirom da se većinom radi o mikro i malim poduzećima. | Djelomično prihvaćen | Visina naknade mora biti jedinstvena i jednaka za sve gospodarske subjekte, neovisno o sektoru u kojem djeluju, kako bi se očuvalo načelo jednakosti i pravne sigurnosti. Posebno prilagođavanje naknada određenim djelatnostima ili veličini poduzeća dovelo bi do nejednakog tretmana ponuditelja. Žalbene naknade će se smanjiti na 1.000,00 eura za procijenjenu vrijednost nabave do 350.000,00 eura, odnosno na 0,3 % procijenjene vrijednosti nabave iznad tog iznosa pa do 13.300.000,00 eura, a maksimalan iznos naknade iznositi će 40.000,00 eura za sve iznad iznosa od 13.300.000,00 eura. |
| 34 | AMERIČKA GOSPODARSKA KOMORA U HRVATSKOJ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 70. | AmCham pozdravlja predloženo ublažavanje financijskog opterećenja gospodarskih subjekata smanjenjem naknada za žalbe. AmCham je još 2022. godine, kada su se naknade za žalbe povećale predlagao: - ograničavanje gornjeg iznos žalbene naknade u fazi žalbe na dokumentaciju o nabavi na maksimalno 20.000 kuna odnosno 2654,46 eura te - ograničio gornji iznos žalbene naknade u svim postupcima na maksimalno 200.000 kuna odnosno 26544,56 eura. | Primljeno na znanje | Postoci su jasni i jednoznačni – izračun se temelji na matematičkoj formuli. Kod fiksnih iznosa po razredima, granice između razreda mogu izazvati nelogičnosti. U većini država članica EU žalbene naknade se određuju postotno, upravo da bi se osigurala proporcionalnost i izbjegla diskriminacija između postupaka različitih vrijednosti. |
| 35 | HRVATSKA ODVJETNIČKA KOMORA | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 70. | Hrvatska odvjetnička komora smatra da su žalbene naknade visoke obzirom da su višestruko veće od svih upravnih ili sudskih pristojbi. Hrvatska odvjetnička komora je mišljenja da se ne razlikuje žalbena naknada za žalbu na dokumentaciju o nabavi od žalbe na odluku odnosno poništenje. Naime, gospodarski subjekti u fazi žalbe na dokumentaciju (kada dakle nisu još uopće predane ponude) nemaju značajan individualni interes ulagati privatna sredstva za otklanjanje nezakonitosti u dokumentaciji. Ove žalbe su često u općem interesu više ponuditelja i u općem javnom interesu kako bi se omogućilo sudjelovanje što većeg broja ponuditelja, što bi u konačnici dovelo i do većeg broja ponuda a time i povoljnijih ponuda. Zbog toga se predlaže da se za žalbe na dokumentaciju plaća manja naknada za pokretanje žalbenog postupka (npr. 1.000,00 eura za postupke do 500.000,00 eura, a za postupke veće procijenjene vrijednosti 0,2%, ali ne više od 20.000,00 eura). | Djelomično prihvaćen | Žalbene naknade će se smanjiti na 1.000,00 eura za procijenjenu vrijednost nabave do 350.000,00 eura, odnosno na 0,3 % procijenjene vrijednosti nabave iznad tog iznosa pa do 13.300.000,00 eura, a maksimalan iznos naknade iznositi će 40.000,00 eura za sve iznad iznosa od 13.300.000,00 eura. |
| 36 | HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 70. | Članice Udruženja trgovine na veliko farmaceutskim proizvodima i ortopedskim pomagalima HGK predlažu izmjenu članku 430.a stavak 1., točke 1-3 na način da iste glase: 1. 1.300,00 eura za procijenjenu vrijednost nabave odnosno procijenjenu vrijednost grupe do 325.000,00 eura. 2. 0,4% procijenjene vrijednosti nabave odnosno procijenjenu vrijednost grupe od 325.000,01 eura do 13.272.000,00 eura. 3. 53.088,00 eura za procijenjenu vrijednost nabave odnosno procijenjenu vrijednost grupe veću od 13.272.000,00 eura. | Djelomično prihvaćen | Žalbene naknade će se smanjiti na 1.000,00 eura za procijenjenu vrijednost nabave do 350.000,00 eura, odnosno na 0,3 % procijenjene vrijednosti nabave iznad tog iznosa pa do 13.300.000,00 eura, a maksimalan iznos naknade iznositi će 40.000,00 eura za sve iznad iznosa od 13.300.000,00 eura. Ukoliko se žalba bude izjavila na odluku o odabiru ili poništenju za jednu ili više grupa predmeta nabave, žalitelj će biti dužan platiti naknadu za pokretanje žalbenog postupka prema procijenjenoj vrijednosti svake grupe predmeta nabave, ali ukupno ne više od iznosa navedenih za cjelokupni predmet nabave. |
| 37 | JANICA RAKOCI HANŽEK | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 70. | Prijedlog - propisati koliku je naknadu žalitelj dužan platiti za pokretanje žalbenog postupka u slučajevima kada se provodi mini nadmetanje na temelju okvirnog sporazuma i u slučaju provedbe druge faze dinamičkog sustava nabave. Drugim riječima, potrebno je propisati da se u takvim slučajevima žalbena naknada plaća u odnosu na vrijednost predmeta nabave na temelju mini nadmetanja ili druge faze dinamičkog sustava, a ne u odnosu na cjelokupnu procijenjenu vrijednost okvirnog sporazuma ili dinamičkog sustava (grupe dinamičkog sustava). | Nije prihvaćen | Žalbeni postupak se vodi u okviru cjelokupnog postupka javne nabave, pa je razmjerno da se naknada računa prema procijenjenoj vrijednosti okvirnog sporazuma ili dinamičkog sustava, a ne prema pojedinačnim mini-nadmetanjima ili fazama. |
| 38 | DANIJEL FOSIĆ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 70. | Predložena izmjena je korisna. Treba imati na umu da je većina ponuditleja iz kategorije SME, odnosno mikro,malilh i srednjih poduzetnika. Visoke žalbene naknade umanjuju doseg i konzumaciju prava na djelotvoran pravni lijek. Državi-naručiteljima-gradovima-ministarstvima ne bi smjele biti problem žalbe. Problem bi trebale biti nezakonitosti u provođenju postupaka. Eliminirajte izvor žalbi - a ti su nezakonitosti, u provođenju postupka i eliminirat ćete time i poticaj za izjavljivanje žalbe. Malo koji žalitelj će "biti lud" da izgubi (još uvijek visoku) žalbenu naknadu kako bi se žalio samo radi žalbe, ako je u postupku javne nabave "sve čisto" i nema nepravilnosti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 39 | UDRUGA GRADOVA U REPUBLICI HRVATSKOJ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 70. | Predlaže se brisati odredbu novog stavka 11. članka 430.a jer ista potiče izjavljivanje onih žalbi kojima je jedini cilj stopirati postupak pri čemu štete za žalitelja nema jer će mu se uplaćeno na ime naknade vratiti. Predložena odredba utjecat će dakle na povećanje broja takvih žalbi (iz obijesti) i posljedično produžiti trajanje postupaka u kojima je ista izjavljena, dok obrada takvih žalbe svakako znači dodatno (nepotrebno) opterećenje u radu tijela koja odlučuju o pravnim lijekovima i dodatni (nepotrebni) trošak za državni proračun. | Prihvaćen | PRIHVAĆA SE |
| 40 | HRVATSKI OPERATOR PRIJENOSNOG SUSTAVA D.D. | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 69. | Brisanjem čl. 426. mijenja se numeracija svih članaka iza navedenih promjena pa do kraja ZJN2016 kao i povezivanje na numeraciju novih članaka unutar stavaka/točaka novo numeriranih članaka. | Nije prihvaćen | Brisanjem članka ne mijenja se numeracija ostalih članaka Zakona. |
| 41 | DANIJEL FOSIĆ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 68. | u odnosu na stavak 2. i okolnost "upravne" odnosno "glavne" stvari Dakle, po ovome, žalbeni postupak više nije upravni postupak? Nego, neki novi, inominantni "postupak javne nabave"? Znači li to da se više ne primjenjuje Zakon o općem upravnom postupku podredno na primjenu Zakona o javnoj nabavi? Dakle, ne samo da se postupak pred Naručiteljem sve ove godine uspješno izbjegava podvesti pod upravni postupak, nego je sada intencija da se i žalbeni postupak izmjesti iz okrilja upravnog postupka. Predložena izmjena je nepotrebna, nesvrsishodna i upitna je krajnja svrha takve izmjene. | Primljeno na znanje | Predložena izmjena ima isključivo tehnički karakter i usmjerena je na jasnije normiranje postupanja Državne komisije u žalbenom postupku. Nije riječ o izmjeni koja bi mijenjala pravnu prirodu postupka javne nabave. |
| 42 | DANIJEL FOSIĆ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 68. | vidjeti komentar uz članak 403.a U bitnome, radi se o nepotrebnoj, pretjerano formalističkoj, nesvrsishodnoj izmeni te izmjeni koja je nerazmjerna svrsi koja se želi postići. | Primljeno na znanje | Navedenom odredbom potiče se komunikacija gospodarskih subjekata s naručiteljem na obostranu korist, a sve kako bi se izbjegla zloupotreba prava i pokazala namjera rješavanja problema u dobroj vjeri s ciljem otklanjanja eventualnih nejasnoća i nepravilnosti u Dokumentaciji o nabavi. |
| 43 | HRVATSKI OPERATOR PRIJENOSNOG SUSTAVA D.D. | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 66. | Umjesto riječi “6., 8., 9. i 11.” predlažemo dodati “6., 8. i 9. i stavka 2.” Zašto je u st. 2. čl. 421. dopušteno tražiti dokaz o uplati, a u stavku 1. istog članka žalba se odbacuje ako se ne dostavi taj dokaz? Naime, stavak 2. čl. 420. odnosi se na utvrđivanje dokaza o izvršenoj uplati naknade za pokretanje žalbenog postupka te ako isti nedostaje, žalba se smatra neurednom te će se odbaciti temeljem čl. 421. st. 1. (uz razloge iz čl. 420. st. 1. t. 7 ili 10 te stavka 2.). Stavak 2. čl. 421. odnosi se na otklanjanje nedostataka u žalbi, a dodavanje "stavka 2." iz predloženog teksta dovodi do toga da se nedostavljanje dokaza o izvršenoj uplati naknade smatra i razlogom za odbacivanje žalbe zbog neurednosti temljem čl. 421. st. 1. i razlogom za utvrđivanje žalbe kao nepotpune, a čiji se nedostaci mogu otkloniti u određenom roku. | Prihvaćen | PRIHVAĆA SE |
| 44 | PAVAO TOMIĆ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 64. | Gotovo pa sve odredbe o žalbenom postupku su usmjerene na "zaštitu ponuditelja". Što je sa zaštitom Naručitelja u situacijama kada nezadovoljni ponuditelj podnese "malicioznu žalbu", dakle žalbu koja nije podnesena radi stvarne zaštite prava u postupku već radi usporavanja ili onemogućavanja završetka postupka na vrijeme. Od koga Naručitelj može tražiti nadoknadu za nastalu štetu, npr. kada se projekt financira EU sredstvima gdje su definirani rokovi provedbe, jer znamo da se kod izjavljivanja žalbe na natječajnu dokumentaciju ne može donijeti odluka o odabiru i sklopiti ugovor s ponuditeljem. Situacije koje su se događale Naručiteljima, uglavnom mislim na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, ukazuju na potrebu zaštite naručitelja od tzv. "malicioznih žalbi na dokumentaciju za nadmetanje i na Odluku o odabiru" | Primljeno na znanje | PRIMLJENO NA ZNANJE |
| 45 | MAJDA NAMAČINSKI | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 63. | Ako naručitelj ima pravo na rok za odgovor na žalbu od 7 dana, isto bi trebalo važiti i za podneske navedene u novom čl. 418. st. 1. Općenito izmjene ostavljaju dojam da se rokove skraćuju na štetu ponuditelja, osim kada je riječ o žalbi na dokumentaciju o nabavi (koje su rijetke). | Djelomično prihvaćen | Za sve stranke žalbenog postupka rok za odgovor na žalbu iznosit će 5 dana, čime se osiguravanje jednakog tretmana. |
| 46 | HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA - DIONIČKO DRUŠTVO | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 63. | Predlaže se uskladiti s člankom 416. st. 1. odnosno u članku 418. st. 1. i st. 2. rok od "pet" dana zamijeniti rokom od "sedam" dana. Dodatno, s obzirom na predloženu izmjenu, nejasno je radi li se o dodatnom roku za očitovanje naručitelja, kao što je to bilo propisano člankom 417. koji se briše. Radi ravnopravnosti položaja stranaka u postupku molimo da se i naručiteljima u određenim uvjetima omogući dostava odgovora ili dokaza u dodatno propisanom roku kao što je to omogućeno člankom 421.žalitelju. | Djelomično prihvaćen | Za sve stranke žalbenog postupka rok za odgovor na žalbu iznosit će 5 dana, radi osiguranja jednakog tretmana. |
| 47 | HRVATSKA ODVJETNIČKA KOMORA | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 63. | S obzirom na predviđenu izmjenu u čl. 416. st. 1. s "pet" na "sedam" dana, Hrvatska odvjetnička komora predlaže također u članku 418. st. 1. i st. 2. rok od "pet" dana zamijeniti rokom od "sedam" dana. Predloženi dulji rok bi pridonio i kvalitetnijim izradama očitovanja, što sve dovodi do veće učinkovitosti postupka u cjelini. | Djelomično prihvaćen | Za sve stranke žalbenog postupka rok za odgovor na žalbu iznosit će 5 dana, radi osiguranja jednakog tretmana. |
| 48 | ANELA VALČIĆ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 63. | Anela Valčić u ime PLIVA HRVATSKA d.o.o. Predlaže se propisati rok od 5 radnih dana jer je rok od 5 kalendarskih dana prekratak osobito ukoliko u rok uđu dani vikenda, a radi se o složenom postupku i iznimno opsežnoj dokumentaciji. | Nije prihvaćen | Rokovi u Zakonu o javnoj nabavi određeni su u kalendarskim danima. Stoga i ovaj rok se određuje na isti način. |
| 49 | KREŠIMIR KUREVIJA | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 63. | Molim omogućiti da se odabrani natjecatelj/odabrani ponuditelj može jednim podneskom očitovati i na žalbu i na naručiteljev odgovor na žalbu. Naime, ako je rok za očitovanje odabranog ponuditelja 5 dana, a sukladno izmjeni čl. 416. st. 1. rok za odgovor naručitelja je sedam dana, u tom slučaju molim propišite da se odabrani ponuditelj/natjecatelj može istovremeno očitovati na žalbu i naručiteljev odgovor u roku od 5 dana od dana zaprimanja naručiteljevog odgovora. | Nije prihvaćen | Vrijeme zaprimanja žalbe i naručiteljevog odgovora na istu je različito. Omogućavanjem traženog znatno bi se produžio žalbeni postupak bez znatnog olakšanja natjecatelju/ponuditelju. Predloženi rok od 5 dana je optimalno određen od strane zakonodavca. Skrećemo pažnju na čl. 63. st.2. koji predviđa 5 dodatnih dana u slučaju potrebe. |
| 50 | ROMINA ŠTABA | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 63. | Predlaže se propisati rok od osam dana za izradu očitovanja. | Nije prihvaćen | Predloženi rok od 5 dana je optimalno određen od strane zakonodavca. Skrećemo pažnju na čl. 63. st.2. koji predviđa 5 dodatnih dana u slučaju potrebe. |
| 51 | HRVATSKI OPERATOR PRIJENOSNOG SUSTAVA D.D. | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 62. | Brisanjem čl. 417. mijenja se numeracija svih članaka iza navedenih promjena pa do kraja ZJN2016 kao i povezivanje na numeraciju novih članaka unutar stavaka/točaka novo numeriranih članaka. | Nije prihvaćen | Brisanjem članka ne mijenja se numeracija ostalih članaka Zakona. |
| 52 | HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 61. | Članovi Udruženja graditeljstva predlažu da se rok za dostavu odgovora na žalbu i ostale dokumentacije produži na 10 dana od dana primitka žalbe. | Nije prihvaćen | Ocjenjuje se da je predloženi rok od sedam dana od dana primitka žalbe za odgovor na žalbu, optimalno određen i ostavlja dovoljno vremena naručitelju za izradu kvalitetnog odgovora na žalbu. |
| 53 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 60. | Primjedba: Predlaže se razdvojiti upozorenje i eventualnu žalbu na objavu poziva na nadmetanje od upozorenja i eventualne žalbe na ispravke i izmjene dokumentacije o nabavi, pri čemu se predlaže rok za dostavu upozorenja naručitelju skratiti na 4 dana. Obrazloženje: Prilikom objave ispravka/izmjene dokumentacije o nabavi, zainteresirani gospodarski subjekti ne moraju pregledavati i proučavati cjelokupnu dokumentaciju o nabavi, već samo dijelove koji su predmet ispravka/izmjene. Ovakvim skraćenjem rokova posljedično je rok za izjavljivanje žalbe 10 dana (4 dana za dostavu upozorenja, 3 dana da naručitelj odgovori, te daljnja 3 dana za žalbu). I ovako u postupcima velike vrijednosti, u slučajevima izmjene dokumentacije o nabavi, žalbeni rok iznosi 10 dana, što kad se poveže s rokovima objave, produljuje rok često za 13 do čak 15 dana (objava u službenom listu EU, pa 10 dana žalbeni rok, uračunavajući neradne dane). Produljenjem žalbenog roka na 15 dana od dana ispravka/izmjene dokumentacije o nabavi, uz navedene rokove objave, uračunavajući neradne dane, može dovesti do produljenja roka od 20 dana, čime se gubi na učinkovitosti javne nabave. | Nije prihvaćen | Ocjenjuje se da su navedeni rokovi za žalbu koji obuhvaćaju sve navedene razloge za žalbu, optimalno određeni. |
| 54 | MAJDA NAMAČINSKI | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 59. | Potrebno je ujednačiti rokove za sve žalbe i produljiti ih na 15 dana kako bi se strankama omogućilo da konzultiraju svoje timove i vanjske suradnike – odvjetnike, zatim principale ili „matični ured“ u zemlji poslovnog nastana. Trenutačnih 10 dana je odvraćajući za pisanje žalbe koja mora biti detaljno obrazložena, a formalno potpuno ispravna pod rizikom odbačaja. Različito određeni rokovi su diskriminirajući za podnošenje žalbe protiv odluke o odabiru ili poništaju i predstavljaju nepotrebnu i nesvrhovitu restrikciju pravnog lijeka koji mora stvarno postojati, a ne samo teoretski, ako je njegova konzumacija ograničena. | Nije prihvaćen | Ocjenjuje se da su navedeni rokovi za žalbu koji obuhvaćaju sve navedene razloge za žalbu, optimalno određeni. Ocjenjuje se i da je rok od 10 dana za žalbu na odluku o odabiru i poništenju od primitka odluke, optimalno određen. Također, cijeni se da određeni rokovi neće imati diskriminatorni učinak, u smislu da žalitelj neće imati dovoljno vremena za sastavljanje žalbe kojom će istaknuti postojanje nezakonitosti kao žalbenih navoda u žalbi. |
| 55 | MAJDA NAMAČINSKI | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 59. | Potrebno je ujednačiti rokove za sve žalbe i produljiti ih na 15 dana kako bi se strankama omogućilo da konzultiraju svoje timove i vanjske suradnike – odvjetnike, zatim principale ili „matični ured“ u zemlji poslovnog nastana. Trenutačnih 10 dana je odvraćajući za pisanje žalbe koja mora biti detaljno obrazložena, a formalno potpuno ispravna pod rizikom odbačaja. Različito određeni rokovi su diskriminirajući za podnošenje žalbe protiv odluke o odabiru ili poništaju i predstavljaju nepotrebnu i nesvrhovitu restrikciju pravnog lijeka koji mora stvarno postojati, a ne samo teoretski, ako je njegova konzumacija ograničena. | Nije prihvaćen | Ocjenjuje se da su navedeni rokovi za žalbu koji obuhvaćaju sve navedene razloge za žalbu, optimalno određeni. Ocjenjuje se i da je rok od 10 dana za žalbu na odluku o odabiru i poništenju od primitka odluke optimalno određen. Također, cijeni se da određeni rokovi neće imati diskriminatorni učinak, u smislu da žalitelj neće imati dovoljno vremena za sastavljanje žalbe kojom će istaknuti postojanje nezakonitosti kao žalbenih navoda u žalbi. |
| 56 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 59. | Primjedba: Predlaže se razdvojiti žalbu na objavu poziva na nadmetanje od žalbe na ispravke i izmjene dokumentacije o nabavi, pri čemu se predlaže rok za dostavu žalbe na ispravke/izmjene dokumentacije o nabavi skratiti na 10 dana. Obrazloženje: I ovako u postupcima velike vrijednosti, u slučajevima izmjene dokumentacije o nabavi, žalbeni rok iznosi 10 dana, što kad se poveže s rokovima objave, produljuje rok često za 13 do čak 15 dana (objava u službenom listu EU, pa 10 dana žalbeni rok, uračunavajući neradne dane). Produljenjem žalbenog roka na 15 dana od dana ispravka/izmjene dokumentacije o nabavi, uz navedene rokove objave, uračunavajući neradne dane, može dovesti do produljenja roka od 20 dana, čime se gubi na učinkovitosti javne nabave. | Nije prihvaćen | Ocjenjuje se da su navedeni rokovi za žalbu koji obuhvaćaju sve navedene razloge za žalbu, optimalno određeni. |
| 57 | MAJDA NAMAČINSKI | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 58. | Potrebno je ujednačiti rokove za sve žalbe i produljiti ih na 15 dana kako bi se strankama omogućilo da konzultiraju svoje timove i vanjske suradnike – odvjetnike, zatim principale ili „matični ured“ u zemlji poslovnog nastana. Trenutačnih 10 dana je odvraćajući za pisanje žalbe koja mora biti detaljno obrazložena, a formalno potpuno ispravna pod rizikom odbačaja. Različito određeni rokovi su diskriminirajući za podnošenje žalbe protiv odluke o odabiru ili poništaju i predstavljaju nepotrebnu i nesvrhovitu restrikciju pravnog lijeka koji mora stvarno postojati, a ne samo teoretski, ako je njegova konzumacija ograničena. | Nije prihvaćen | Ocjenjuje se da je rok od 10 dana u kojem je žalitelj obvezan upozoriti naručitelja na nezakonitost dokumentacije o nabavi i rok od tri dana za izjavljivanje žalbe optimalno određen. Dakle, gospodarski subjekt prije izjavljivanja žalbe, mora zahtijevati izmjenu ili pojašnjenje poziva na nadmetanje, dokumentacije o nabavi te eventualnu izmjenu iste kako bi ostvario procesnu pretpostavku za izjavljivanje žalbe, a sve sa svrhom skraćivanja trajanja postupka javne nabave odnosno postupanja sukladno načelu ekonomičnosti. Naručitelj će imati mogućnost otklanjanja konkretne nezakonitosti na koju je ukazao gospodarski subjekt. |
| 58 | TEMPORIS SAVJETOVANJE D.O.O. ZA SAVJETOVANJE I USLUGE | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 58. | Članak 403.a ZJN-a – Sukladno novom članku 403.a ZJN-a žalitelj je prije izjavljivanja žalbe na sadržaj poziva na nadmetanje, dokumentaciju o nabavi, sadržaj ispravka poziva na nadmetanje odnosno sadržaj izmjene dokumentacije o nabavi obvezan upozoriti naručitelja na konkretnu nezakonitost putem EOJN RH najkasnije tijekom 10-tog dana od dana: • objave poziva na nadmetanje, u odnosu na sadržaj poziva ili dokumentacije o nabavi • objave obavijesti o ispravku, u odnosu na sadržaj ispravka • objave izmjene dokumentacije o nabavi, u odnosu na sadržaj izmjene dokumentacije. U slučaju iz stavka 1. ovoga članka (403. a ZJN-a) žalitelj ne smije izjaviti žalbu prije nego što istekne rok od tri dana od kada je naručitelj upozoren na konkretnu nezakonitost iz stavka 1. ovoga članka. Članak 406. ZJN-a – Sukladno članku 406. ZJN-a u otvorenom postupku žalba se izjavljuje: • u roku od petnaest dana od dana: 1. objave poziva na nadmetanje, u odnosu na sadržaj poziva ili dokumentacije o nabavi 2. objave obavijesti o ispravku, u odnosu na sadržaj ispravka 3. objave izmjene dokumentacije o nabavi, u odnosu na sadržaj izmjene dokumentacije • u roku od deset dana od dana: 1. otvaranja ponuda u odnosu na propuštanje naručitelja da valjano odgovori na pravodobno dostavljen zahtjev dodatne informacije, objašnjenja ili izmjene dokumentacije o nabavi te na postupak otvaranja ponuda 2. primitka odluke o odabiru ili poništenju, u odnosu na postupak pregleda, ocjene i odabira ponuda, ili razloge poništenja. Članak 202. ZJN-a – Sukladno članku 202. stavku 1. ZJN-a gospodarski subjekt može zahtijevati dodatne informacije, objašnjenja ili izmjene u vezi s dokumentacijom o nabavi tijekom roka za dostavu zahtjeva za sudjelovanje i ponuda. Sukladno članku 202. stavku 2. ZJ-a pod uvjetom da je zahtjev iz stavka 1. ovoga članka dostavljen pravodobno, javni naručitelj obvezan je odgovor, dodatne informacije i objašnjenja bez odgode, a najkasnije tijekom šestog dana prije roka određenog za dostavu zahtjeva za sudjelovanje ili ponuda, a u slučaju ubrzanog postupka iz članka 234. ovoga Zakona te postupka javne nabave male vrijednosti najkasnije tijekom četvrtog dana prije roka određenog za dostavu zahtjeva za sudjelovanje i ponuda staviti na raspolaganje na isti način i na istim internetskim stranicama kao i osnovnu dokumentaciju, bez navođenja podataka o podnositelju zahtjeva. Sukladno članku 202. stavku 3. ZJN-a zahtjev iz stavka 1. ovoga članka je pravodoban ako je dostavljen najkasnije tijekom osmog dana prije roka određenog za dostavu zahtjeva za sudjelovanje ili ponuda, a u slučaju ubrzanog postupka iz članka 234. ovoga Zakona te postupka javne nabave male vrijednosti najkasnije tijekom šestog dana prije roka određenog za dostavu zahtjeva za sudjelovanje i ponuda. Potencijalni problematični učinci u praksi: Uvođenjem novog članka 403.a ZJN-a dovodi se do potencijalnih problema u praksi, zbog primjene ovog novopredloženog članka (403.a ZJN-a), čanka 202. ZJN-a, članka 240. ZJN-a te npr. članka 406. stavka 1. alineje 2. točke 1. ZJN-a. Između ostalog postavlja se pitanje, što ako naručitelj sukladno članku 202. i 240. ZJN-a, pravodobno odgovori na upit gospodarskog subjekta te izmjeni dokumentaciju o nabavi te produži rok za 10 dana. Jedanaestog dana naručitelj bi trebao javno otvoriti ponude (otvoreni postupak). Dan prije otvaranja gospodarski subjekt temeljem članka 403.a ZJN-a „upozori naručitelja na konkretnu nezakonitost“. U ovom slučaju žalitelj ne smije izjaviti žalbu prije nego što istekne rok od tri dana od kada je naručitelj upozoren na konkretnu nezakonitost. Sukladno ZJN-u postavlja se pitanje što je naručitelj dužan napraviti: • Mora li naručitelj odgovoriti na „upozorenje“ gospodarskog subjekta iz članka 403.a ZJN-a? • Ako naručitelj ne odgovori na „upozorenje“ gospodarskog subjekta iz članka 403.a ZJN-a može li se navedeno tretirati kao da naručitelj nije pravodobno odgovorio na zahtjev gospodarskog subjekta? • Ako naručitelj ne odgovori na „upozorenje“ gospodarskog subjekta iz članka 403.a ZJN-a i otvori ponude da li se u tom slučaju primjenjuju odredbe članka 419. ZJN-a? Uvođenjem novih rokova u članku 403.a ZJN-a, 406. ZJN-a itd. potencijalno se povećava broj žalbi na izmjene dokumentacije o nabavi koje sukladno novo propisanim rokovima mogu biti izjavljene i nakon javnog otvaranja ponuda, što u konačnici može rezultirati velikim brojem poništenja postupaka javne nabave, te povećanih žalbenih troškova i općenito troškova nabave zbog kašnjenja u ugovaranju nabava. Preporuka: Uskladiti odredbe članka 202., 240., 403.a, 404., 406., 407, 408. i 419. ZJN-a. | Nije prihvaćen | Ocjenjuje se da je rok od 10 dana u kojem je žalitelj obvezan upozoriti naručitelja na nezakonitost dokumentacije o nabavi i rok od tri dana za izjavljivanje žalbe optimalno određen. Dakle, gospodarski subjekt prije izjavljivanja žalbe, mora zahtijevati izmjenu ili pojašnjenje poziva na nadmetanje, dokumentacije o nabavi te eventualnu izmjenu iste kako bi ostvario procesnu pretpostavku za izjavljivanje žalbe, a sve sa svrhom skraćivanja trajanja postupka javne nabave odnosno postupanja sukladno načelu ekonomičnosti. Naručitelj će imati mogućnost otklanjanja konkretne nezakonitosti na koju je ukazao gospodarski subjekt. Članak 202. uređuje postupanje u slučaju potrebe traženja pojašnjenja i izmjena dokumentacije o nabavi od strane zainteresiranog gospodarskog subjekta i posebne rokove za isto, što treba promatrati neovisno o odredbama članka 403.a temeljem kojih se može izjaviti žalba vezano uz posebno određene razloge, tj. konkretnu nezakonitost. Ostale odredbe koje se odnose na žalbu na dokumentaciju o nabavi uključujući i članak 419. Zakona ostaju na snazi i primjenjuju se na situacije i razloge za žalbu obuhvaćene tim člankom i ostalim člancima koji se odnose na žalbu na dokumentaciju o nabavi. |
| 59 | HRVATSKA UDRUGA POSLODAVACA | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 58. | Prijedlog: Predlaže se izmjena roka za žalbu na odluku o odabiru ili poništenju na način da rok iznosi 15 dana ili 10 radnih dana. | Nije prihvaćen | Ocjenjuje se da je rok od 10 dana za žalbu na odluku o odabiru i poništenju od primitka odluke, optimalno određen. |
| 60 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 58. | Primjedba: Predlaže se razdvojiti žalbu na objavu poziva na nadmetanje od žalbe na ispravke i izmjene dokumentacije o nabavi, pri čemu se predlaže rok za dostavu žalbe na ispravke/izmjene dokumentacije o nabavi skratiti na 10 dana. Obrazloženje: I ovako u postupcima velike vrijednosti, u slučajevima izmjene dokumentacije o nabavi, žalbeni rok iznosi 10 dana, što kad se poveže s rokovima objave, produljuje rok često za 13 do čak 15 dana (objava u službenom listu EU, pa 10 dana žalbeni rok, uračunavajući neradne dane). Produljenjem žalbenog roka na 15 dana od dana ispravka/izmjene dokumentacije o nabavi, uz navedene rokove objave, uračunavajući neradne dane, može dovesti do produljenja roka od 20 dana, čime se gubi na učinkovitosti javne nabave. | Nije prihvaćen | Ocjenjuje se da su navedeni rokovi za žalbu koji obuhvaćaju sve navedene razloge za žalbu, optimalno određeni. |
| 61 | HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 58. | Članovi Udruženja graditeljstva HGK predlažu da rok za izjavljivanje žalbe u otvorenom postupku nabave ostane 10 dana kako je i propisano trenutno važećim Zakonom o javnoj nabavi. | Nije prihvaćen | Ocjenjuje se da su navedeni rokovi za žalbu koji obuhvaćaju sve navedene razloge za žalbu, optimalno određeni. |
| 62 | HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 58. | Uz članak 406. stavak 1, točka 2 i članak 407. stavak 1, točka 2 , članice Udruženja trgovine motornim vozilima HGK predlažu da se u oba članka propiše rok od 10 radnih dana od dana primitka odluke o odabiru ili poništenju, a ne 10 dana kako je predloženo. Naime, rok od 10 dana smatraju prekratkim jer: iziskuje dodatne troškove ponuditeljima jer moraju dodatno angažirati svoje zaposlenike (prvenstveno prekovremeni rad) vikendima ili blagdanima (koji ulaze u ovaj rok) čekanje na uvid u dokumentaciju koja ovisi o naručitelju kada će ju omogućiti prekratak rok za ishođenje potrebitih dokaza za žalbu ukoliko se radi primjerice o dokumentima koje je potrebno tražiti od dobavljača koji su van granica Hrvatske naručitelji su primorani bolje vršiti pregled i ocjenu ponuda prije donošenja odluke o odabiru i u startu bolje otkloniti (koliko je moguće) sve eventualne nejasnoće koje mogu biti predmet žalbe | Nije prihvaćen | Ocjenjuje se da je rok od 10 dana za žalbu na odluku o odabiru i poništenju od primitka odluke , optimalno određen. Također naručitelj će prema predloženim izmjenama biti dužan omogućiti uvid u dokumentaciju odmah, odnosno najkasnije idući radni dan. |
| 63 | INSTITUT RUĐER BOŠKOVIĆ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 58. | Komentar se odnosi na članke 58., 59. i 60. Trenutna formulacija članaka 58. i 59. izmjena i dopuna ZJN u kombinaciji s člankom 240. stvara situaciju u kojoj se žalba na ispravak može podnijeti nakon isteka produljenog roka za dostavu ponuda i čak nakon otvaranja ponuda. Takva mogućnost dovodi do pravne i organizacijske nesigurnosti te otežava transparentno i učinkovito vođenje postupka javne nabave. Preporučuje se uskladiti rok za žalbu s produljenim rokom za dostavu ponuda Slična situacija je i kod članka 60. Rok za dostavu ponuda kod društvenih usluga je 15 dana (Čl. 325. ZJN), znači da žalba može biti izjavljena na isti dan kao i otvaranje ponuda, i u slučaju produljenja roka za dostavu ponuda žalba na ispravak se može podnijeti nakon isteka produljenog roka za dostavu ponuda i čak nakon otvaranja ponuda. | Nije prihvaćen | Ocjenjuje se da su navedeni rokovi za žalbu koji obuhvaćaju sve navedene razloge za žalbu, optimalno određeni i da ne bi trebali dovesti do navedenih problema na koje se ukazuje u prijedlogu. Na naručitelju je da ocjeni ukoliko je imao upozorenje za konkretnu nezakonitost, hoće li produžiti rok za dostavu ponuda kako bio siguran da žalba neće biti izjavljena nakon protek roka za dostavu ponuda. |
| 64 | MAJDA NAMAČINSKI | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 57. | Nije jasno zašto se briše ova važna bitna povreda postupka (isključenje gospodarskog subjekta s osnove ekonomske i financijske te tehničke i stručne sposobnosti). Predlažemo vratiti odredbu, napose, jer se komparativnim pregledom „starog“ i „novog“ zakona može zaključiti da navedeni nedostatak više ne predstavlja bitnu povredu postupka. | Nije prihvaćen | Briše se osobita bitna povreda postupka javne nabave ako kriteriji za odabir gospodarskog subjekta nisu određeni sukladno člancima 256. – 259. Zakona. Naime, razlog za isto je što pitanja minimalnih razina sposobnosti, vezanosti uz predmet nabave i razmjernosti predmetu nabave pitanja su o kojima bi se naručitelju i zainteresiranim gospodarskim subjektima trebala dati mogućnost očitovanja, a koja postoji samo kod odlučivanja o žalbenim navodima. |
| 65 | UDRUGA GRADOVA U REPUBLICI HRVATSKOJ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 57. | Predlaže se zadržati točku 7. stavka 2. članka 404. Naime, radi se o tome da se postupak javne nabave koji je nezakonit nalazi u posljednjoj fazi u kojoj ga je još moguće poništiti i neutralno tijelo (DKOM) to čini po službenoj dužnosti. Budući da, za razliku od kriterija za odabir ponude, neispunjavanje kriterija za odabir gospodarskog subjekta za ponuditelje ima eliminacijski karakter, a nezakoniti kriteriji općenito imaju i odvraćajući učinak u smislu zdravog tržišnog natjecanja, poništenje postupka u kojem su kriteriji za odabir gospodarskog subjekta nezakoniti svakako doprinosi ostvarenju temeljnih načela na kojima javna nabava počiva. S druge pak strane predlaže se redefinirati ili brisati krnju (neprimjenjivu) odredbu iz točke 8. stavka 2. članka 404. | Nije prihvaćen | Briše se osobita bitna povreda postupka javne nabave ako kriteriji za odabir gospodarskog subjekta nisu određeni sukladno člancima 256. – 259. Zakona. Naime, razlog za isto je što pitanja minimalnih razina sposobnosti, vezanosti uz predmet nabave i razmjernosti predmetu nabave pitanja su o kojima bi se naručitelju i zainteresiranim gospodarskim subjektima trebala dati mogućnost očitovanja, a koja postoji samo kod odlučivanja o žalbenim navodima. |
| 66 | MAJDA NAMAČINSKI | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 56. | 403.b - (10) Stranke su ovlaštene podnijeti kao dokaz i nalaz i mišljenje stručnjaka za predmet nabave koji nije određen kao vještak. Takav nalaz i mišljenje predstavljaju ispravu kao dokaz u žslbenom potupku. | Nije prihvaćen | Dokazi koji stranke žalbenog postupka dostavljaju na način da pribavljaju neformalna mišljenja sudskih vještaka i dostavljaju ih u spis žalbenog predmeta prema praksi DKOM-a predstavljaju dokaz kao i svaki druge i nemaju svojstvo nalaza i mišljenja vještaka u smislu ZUP-a obzirom da se ne radi o izvođenju dokaza vještačenjem koje je naložilo tijelo koje vodi postupak već o mišljenju kao i svakom drugom stručnom mišljenju. Tako dostavljene dokaze DKOM ne smatra vještačenjem u smislu ZUP-a već takav dokaz ocjenjuje savjesno i brižljivo kao i svako drugi dokaz sukladno članku 9. stavku 2. ZUP-a |
| 67 | MAJDA NAMAČINSKI | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 56. | 403.b - (7) Državna komisija će zaključkom odrediti vještaku predmet vještačenja i pozvati ga da nalaz i mišljenje dostavi u pismenom obliku u roku koji ne može biti kraći od 15 dana ni duži od 20 dana. | Nije prihvaćen | Sukladno članku 56. stavku 8. Nacrta Zakona rok za dostavu nalaza i mišljenje može biti i duži zbog objektivnih ograničenja i procedure propisanih posebnim propisima što određuje DKOM u svakom postupku ovisno o složenosti vještačenja. |
| 68 | MAJDA NAMAČINSKI | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 56. | 403.b (6) Ukoliko se bilo koja od stranaka protivi određenom vještaku iz stavka 5. ovoga članka, a Državna komisija ocijeni da za to postoji opravdan razlog, ili uvjerljiva indicija o postojanju takva razloga, može odrediti drugog vještaka. | Nije prihvaćen | Predložena odredba je dovoljno jasna, a DKOM će ocijeniti da li je takav razlog opravdan. |
| 69 | MAJDA NAMAČINSKI | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 56. | 403.b (1): Kada je za utvrđivanje ili ocjenu određene činjenice koja je bitna za rješavanje o žalbi potrebno stručno znanje kojim Državna komisija ne raspolaže, Državna komisija može na temelju prijedloga po službenoj dužnosti odrediti izvođenje dokaza vještačenjem, a na prijedlog stranke mora odrediti izvođenje dokaza vještačenjem. | Nije prihvaćen | DKOM će ocijeniti da li je opravdan prijedlog stranke za izvođenje dokaza vještačenjem, ali kada bi se svaki prijedlog stranke za vještačenje morao prihvatiti, to bi moglo dovesti do zloupotrebe procesnih prava stranaka, zbog kojih bi se neopravdano produžilo rješavanje žalbenih predmeta. |
| 70 | MAJDA NAMAČINSKI | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 56. | <člsnsk 403.b - U praksi su učestale žalbe u pitanjima u odnosu na koje DKOM ne raspolaže stručnim znanjima dok se prijedlozi za vještačenjem u pravilu ignoriraju. Budući da stranka predujmljuje sredstva za vještačenje, umjesno je odrediti da je DKOM dužan usvojiti dokazni prijedlog (čl. 403. st. 1.). Nadalje, pojam „opravdan razlog“ iz odredbe čl. 403. st. 6. se mora primjenjivati široko (uključivati i indicije) jer nije moguće da ponuditelji „istražuju“ čitave biografije, znanstvenu i stručnu karijeru vještaka, kao i potencijalni sukob interesa (primjerice suradnju s konkrencijom). Zatim, rok od 7 dana za izradu nalaza i mišljenja vještaka je suviše kratak i treba ga produljiti na 15-20 dana, budući da je većina vještaka zaposlena na puno radno vrijeme u različitim ustanovama i neće stići, u tako kratkom roku, proučiti dokumentaciju o nabavi i očitovati se o postavljenim mu pitanjima. Svakako se kao dokaz ne bi smjelo isključiti privatno vještačenje, tj. nalaz i mišljenje stručnjaka koji nije određen kao vještak u smislu ovog članka. | Primljeno na znanje | Navedeno se ne isključuje predmetnom odredbom ovog Nacrta Zakona, ali tako dostavljene dokaze DKOM ne smatra vještačenjem u smislu ZUP-a već takav dokaz ocjenjuje savjesno i brižljivo kao i svaki drugi dokaz sukladno članku 9. stavku 2. ZUP-a . |
| 71 | MAJDA NAMAČINSKI | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 56. | Predlaže se brisati ovu odredbu jer nije jasno što se njome postiže, osim što je razvidno kako se ponuditelje odvraća od žalbe. Ponuditelji moraju kontaktirati često cijeli tim zaposlenika te vanjske suradnike, poput odvjetnika, kako bi se uvjerili u osnovanost žalbe. Navedeno nije izvedivo u tako kratkom roku. | Nije prihvaćen | Navedenom odredbom potiče se komunikacija gospodarskih subjekata s naručiteljem na obostranu korist, a sve kako bi se izbjegla zloupotreba prava i pokazala namjera rješavanja problema u dobroj vjeri s ciljem otklanjanja eventualnih nejasnoća i nepravilnosti u Dokumentaciji o nabavi. |
| 72 | TEMPORIS SAVJETOVANJE D.O.O. ZA SAVJETOVANJE I USLUGE | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 56. | Članak 403.a ZJN-a – Sukladno novom članku 403.a ZJN-a žalitelj je prije izjavljivanja žalbe na sadržaj poziva na nadmetanje, dokumentaciju o nabavi, sadržaj ispravka poziva na nadmetanje odnosno sadržaj izmjene dokumentacije o nabavi obvezan upozoriti naručitelja na konkretnu nezakonitost putem EOJN RH najkasnije tijekom 10-tog dana od dana: • objave poziva na nadmetanje, u odnosu na sadržaj poziva ili dokumentacije o nabavi • objave obavijesti o ispravku, u odnosu na sadržaj ispravka • objave izmjene dokumentacije o nabavi, u odnosu na sadržaj izmjene dokumentacije. U slučaju iz stavka 1. ovoga članka (403. a ZJN-a) žalitelj ne smije izjaviti žalbu prije nego što istekne rok od tri dana od kada je naručitelj upozoren na konkretnu nezakonitost iz stavka 1. ovoga članka. Članak 406. ZJN-a – Sukladno članku 406. ZJN-a u otvorenom postupku žalba se izjavljuje: • u roku od petnaest dana od dana: 1. objave poziva na nadmetanje, u odnosu na sadržaj poziva ili dokumentacije o nabavi 2. objave obavijesti o ispravku, u odnosu na sadržaj ispravka 3. objave izmjene dokumentacije o nabavi, u odnosu na sadržaj izmjene dokumentacije • u roku od deset dana od dana: 1. otvaranja ponuda u odnosu na propuštanje naručitelja da valjano odgovori na pravodobno dostavljen zahtjev dodatne informacije, objašnjenja ili izmjene dokumentacije o nabavi te na postupak otvaranja ponuda 2. primitka odluke o odabiru ili poništenju, u odnosu na postupak pregleda, ocjene i odabira ponuda, ili razloge poništenja. Članak 202. ZJN-a – Sukladno članku 202. stavku 1. ZJN-a gospodarski subjekt može zahtijevati dodatne informacije, objašnjenja ili izmjene u vezi s dokumentacijom o nabavi tijekom roka za dostavu zahtjeva za sudjelovanje i ponuda. Sukladno članku 202. stavku 2. ZJ-a pod uvjetom da je zahtjev iz stavka 1. ovoga članka dostavljen pravodobno, javni naručitelj obvezan je odgovor, dodatne informacije i objašnjenja bez odgode, a najkasnije tijekom šestog dana prije roka određenog za dostavu zahtjeva za sudjelovanje ili ponuda, a u slučaju ubrzanog postupka iz članka 234. ovoga Zakona te postupka javne nabave male vrijednosti najkasnije tijekom četvrtog dana prije roka određenog za dostavu zahtjeva za sudjelovanje i ponuda staviti na raspolaganje na isti način i na istim internetskim stranicama kao i osnovnu dokumentaciju, bez navođenja podataka o podnositelju zahtjeva. Sukladno članku 202. stavku 3. ZJN-a zahtjev iz stavka 1. ovoga članka je pravodoban ako je dostavljen najkasnije tijekom osmog dana prije roka određenog za dostavu zahtjeva za sudjelovanje ili ponuda, a u slučaju ubrzanog postupka iz članka 234. ovoga Zakona te postupka javne nabave male vrijednosti najkasnije tijekom šestog dana prije roka određenog za dostavu zahtjeva za sudjelovanje i ponuda. Potencijalni problematični učinci u praksi: Uvođenjem novog članka 403.a ZJN-a dovodi se do potencijalnih problema u praksi, zbog primjene ovog novopredloženog članka (403.a ZJN-a), čanka 202. ZJN-a, članka 240. ZJN-a te npr. članka 406. stavka 1. alineje 2. točke 1. ZJN-a. Između ostalog postavlja se pitanje, što ako naručitelj sukladno članku 202. i 240. ZJN-a, pravodobno odgovori na upit gospodarskog subjekta te izmjeni dokumentaciju o nabavi te produži rok za 10 dana. Jedanaestog dana naručitelj bi trebao javno otvoriti ponude (otvoreni postupak). Dan prije otvaranja gospodarski subjekt temeljem članka 403.a ZJN-a „upozori naručitelja na konkretnu nezakonitost“. U ovom slučaju žalitelj ne smije izjaviti žalbu prije nego što istekne rok od tri dana od kada je naručitelj upozoren na konkretnu nezakonitost. Sukladno ZJN-u postavlja se pitanje što je naručitelj dužan napraviti: • Mora li naručitelj odgovoriti na „upozorenje“ gospodarskog subjekta iz članka 403.a ZJN-a? • Ako naručitelj ne odgovori na „upozorenje“ gospodarskog subjekta iz članka 403.a ZJN-a može li se navedeno tretirati kao da naručitelj nije pravodobno odgovorio na zahtjev gospodarskog subjekta? • Ako naručitelj ne odgovori na „upozorenje“ gospodarskog subjekta iz članka 403.a ZJN-a i otvori ponude da li se u tom slučaju primjenjuju odredbe članka 419. ZJN-a? Uvođenjem novih rokova u članku 403.a ZJN-a, 406. ZJN-a itd. potencijalno se povećava broj žalbi na izmjene dokumentacije o nabavi koje sukladno novo propisanim rokovima mogu biti izjavljene i nakon javnog otvaranja ponuda, što u konačnici može rezultirati velikim brojem poništenja postupaka javne nabave, te povećanih žalbenih troškova i općenito troškova nabave zbog kašnjenja u ugovaranju nabava. Preporuka: Uskladiti odredbe članka 202., 240., 403.a, 404., 406., 407, 408. i 419. ZJN-a. | Nije prihvaćen | Odredbama članka 56. ovog Zakona ne utječu na primjenu članaka 202. i 240. ZJN 2016 te produženjem roka za žalbu na 15 dana na sadržaj poziva na nadmetanje, dokumentaciju o nabavi, sadržaj ispravka poziva na nadmetanje odnosno sadržaj izmjene dokumentacije o nabavi nema zapreke za ostvarivanje prava iz navedenih članaka u rokovima kako ih propisuju isti. |
| 73 | KATARINA DEPOPE RADMAN | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 56. | Iako je jasna namjera zakonodavca da se ovim člankom potencijalno smanji broj žalbi i omogući naručiteljima da isprave nezakonitosti prije formalnog žalbenog postupka naizgled pozitivna, predloženo rješenje predstavlja formalistički zahvat koji neće doprinijeti stvarnoj učinkovitosti sustava, a uvodi značajne pravne nesigurnosti i praktične probleme za sve dionike postupka. Ako je cilj ovog mehanizma smanjenje broja žalbi, postavlja se pitanje – po koju cijenu? Uvođenjem obveznog prethodnog upozorenja stvara se dodatna administrativna prepreka za sve sudionike u postupku. Umjesto da se sustav pojednostavljuje, on se dodatno komplicira uvođenjem još jednog koraka koji je podložan različitim tumačenjima. DKOM bi sukladno predloženoj izmjeni, osim merituma žalbe, trebao procjenjivati i je li prethodno upozorenje bilo "dovoljno konkretno", je li poslano na vrijeme i je li žalitelj poštovao rok od tri dana prije izjavljivanja žalbe. Time se otvara prostor da se forma stavi ispred sadržaja, gdje bi se žalbe mogle odbacivati iz proceduralnih razloga, čak i ako su materijalnopravno potpuno utemeljene. To izravno potkopava temeljnu svrhu pravnog lijeka – zaštitu od nezakonitosti. Stavak 2. članka propisuje rok od samo tri dana unutar kojeg žalitelj ne smije izjaviti žalbu, implicitno sugerirajući da je to vrijeme dano naručitelju za reakciju. Ovaj rok je apsolutno neprimjeren i nerealan za kvalitetnu analizu i ispravak potencijalne nezakonitosti. U praksi, naručitelji će biti pod ogromnim pritiskom da u roku od tri dana revidiraju dokumentaciju. Za složenije primjedbe, koje mogu zadirati u tehničke specifikacije ili složena pravna pitanja, gotovo je nemoguće u tako kratkom roku provesti interne konzultacije s tehničkim i pravnim stručnjacima, donijeti odluku i provesti izmjenu. To će neizbježno dovesti do brzopletih, kozmetičkih ili čak pogrešnih izmjena, koje mogu stvoriti nove nezakonitosti i dodatne osnove za žalbu. Sintagma "upozoriti naručitelja na konkretnu nezakonitost" je pravno neprecizna i otvara Pandorinu kutiju subjektivnih tumačenja. Postavljaju se pitanja: Što ako upozorenje nije dovoljno precizno po mišljenju naručitelja ili kasnije DKOM-a? Što ako žalitelj u žalbi navede dodatne argumente koje nije naveo u upozorenju, iako se odnose na istu nezakonitost? Hoće li se takva žalba smatrati nedopuštenom? Ova nejasnoća stvara rizik da će se teret detaljne pravne analize prebaciti na gospodarske subjekte već u fazi "upozorenja", što obeshrabruje sudjelovanje i šteti tržišnom natjecanju. Predloženi članak 403.a, u svom trenutnom obliku, ne predstavlja poboljšanje sustava javne nabave. Umjesto stvarne učinkovitosti, on uvodi nepotrebni formalizam, pravnu nesigurnost i nerealne rokove koji će u praksi generirati nove probleme, a ne rješavati postojeće. Smanjenje broja žalbi ne smije biti samo sebi svrha, pogotovo ako se postiže ograničavanjem pristupa pravnoj zaštiti. | Primljeno na znanje | Naručitelj je do sada bio izložen još većem pritisku, jer je u slučaju upita za izmjenom ili pojašnjenjem bio prisiljen reagirati odmah kako bi otklonio potencijalnu žalbu osobito ako bi isti bio upućen zadnji dan prije roka za izjavljivanje žalbe, što je također dovodilo do pogrešnih izmjena. Upravo predloženi rok od 3 dana bi trebao prisiliti naručitelja da pravovremeno odgovori na upit i izmjeni dokumentaciju o nabavi, a ponuditelj ima još 3 dodatna dana da bolje pripremi eventualnu žalbu, ukoliko se naručitelj ne prihvati prijedlog potencijalnog žalitelja. |
| 74 | TEMATIKON PROJEKT D.O.O. ZA USLUGE | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 56. | Predloženo uvođenje nove procesne pretpostavke „upozorenja na konkretnu nezakonitost rješenje“ otvara nekoliko procesnih i praktičnih problema. 1. Uvođenje nove procesne pretpostavke zahtijeva produženje roka za izjavljivanje žalbe pa je tako rok za podnošenje žalbe na ove dokumente produžen sa sadašnjih deset na 15 dana od dana njihove objave (čl. 58. do 60. Nacrta kojim se mijenjaju čl. 406., 407. i 409. ZJN). Ovako postavljeni rokovi vrlo dobro funkcioniraju kada je rok za dostavu ponude iznosi npr. 30 ili 20 dana. Međutim, predlagatelj je previdio slučajeve kada rok za dostavu ponuda u otvorenom postupku velike vrijednosti može iznositi 15 dana (čl. 234. ZJN) ili kada rok za dostavu zahtjeva za sudjelovanje u ograničenom postupku velike vrijednosti može iznositi 10 dana (čl. 231. ZJN). U prvom slučaju, nova odredba čini se nepraktična dok u potonjem jednostavno nije primjenjiva jer će žalba neminovno biti izjavljena nakon što protekne rok za dostavu zahtjeva za sudjelovanje. 2. Prethodno upozorenje naručitelju predstavlja novu procesnu pretpostavku za izjavljivanje žalbe. Ako se pogleda čl. 68. Nacrta, navedeni uvjet je u čl. 425. ZJN nadodan na razloge za odbačaj žalbe, uz nenadležnost, nedopuštenost, neurednost, nepravodobnost, neovlaštenost za izjavljivanje žalbe i nedostatak pravnog interesa. To znači da će DKOM odbaciti žalbu u slučaju da je žalitelj propustio upozoriti naručitelja ili upozorenje nije bilo sukladno propisanoj obvezi. Dakle, osim formalnih zahtjeva koji se odnose na upozorenje kao što je rok i način podnošenja upozorenja naručitelju (putem EOJN RH), DKOM će nesumnjivo utvrđivati odnosi li se upozorenje na „konkretnu“ nezakonitost. S obzirom da vrlo generički izričaj „konkretna nezakonitost“, koji nije poduprt obrazloženjem predlagatelja, nije jasno kako će se predloženi izričaj tumačiti. Koliko detaljno žalitelj mora obrazložiti svoje navode u upozorenju? Za žalbene navode ZJN propisuje obavezu dokazivanja. Ali za upozorenje to nije predviđeno niti bi bilo smisleno jer bi se time upozorenje izjednačilo sa samom žalbom. Primjerice, predstavljaju li upozorenje na konkretnu nezakonitost navodi kao što su: „Uvjet tehničke i stručne sposobnosti u točki 4.3 za Stručnjaka 1 koji se odnosi na traženo iskustvo vezano za projekte XY nije povezan s predmetom nabave.“ „Zahtjevom XY u tehničkoj specifikaciji opreme pogoduje se samo jednom ponuditelju.“ U žalbi se ponekad uz takve navode dostavlja i po nekoliko stranica dokaza. Iz rješenja DKOM-a vidljivo je da su žalbe na dokumentaciju popraćene s brojnim očitovanjima stranaka žalbenog postupka i dostavom velikog broja podataka, kataloga, stručnih mišljenja, i sl. Iz prijedloga odredbe nije jasno je li to sve potrebno dostaviti uz upozorenje da bi se moglo smatrati konkretnim. Što ako potencijalni žalitelj u upozorenju naručitelju napiše vrlo detaljno obrazloženje, a kasnije u žalbi navede dodatne elemente koje smatra nezakonitim u dokumentaciji? Hoće li DKOM u tom slučaju djelomično odbaciti žalbu jer ti elementi nisu bili sadržani u upozorenju?! Ili, što ako naručitelj na temelju upozorenja izmijeni samo dio dokumentacije na koje upozorenje ukazuje? Ili naručitelj izmijeni formalno sve, ali gospodarski subjekt smatra da to nije učinjeno na način na koji je traženo? Treba li u tom slučaju gospodarski subjekt izjaviti žalbu ili u produženom roku za dostavu ponude slati upozorenje na izmjenu dokumentacije?! 3. Dvojbeno je hoće li nova odredba koristiti naručiteljima. Žaliteljima se u biti produžuje rok za pripremu cjelokupne žalbe, a za očekivati je da će upozorenja na nezakonitosti u velikoj mjeri dostavljati posljednji, deseti dan. U praksi to znači vrlo stresna tri, odnosno pet dana za naručitelje. Izgledno je da će se dio naručitelja odlučiti na rizik brzinske izmjene dokumentacije „da ne bi dobili žalbu“, a to je put u greške i potencijalne probleme u ocjeni ponuda i izvršenju ugovora. Ovdje se postavlja i pitanje što naručitelji uopće mogu učiniti u tri dana, pogotovo kod vrlo opsežnih dokumentacija koje su pripremane mjesecima. 4. predlagatelj u obrazloženju čl. 56. Nacrta povezuje novi institut sa zahtjevom za dodatne informacije, objašnjenja ili izmjene dokumentacije, što upućuje na čl. 202. ZJN. Međutim, predloženi čl. 403.a ne govori o tom zahtjevu niti sadrži poveznicu na čl. 202. ZJN. Važno je istaći da: • čl. 202. omogućuje gospodarskim subjektima da podnose zahtjeve za dodatne informacije, objašnjenja ili izmjene dokumentacije tijekom cijelog roka za dostavu ponuda, dok čl. 403.a za upozorenje daje rok od samo deset dana; • naručitelj je prema čl. 202. dužan na pravodobni zahtjev odgovoriti, dok kod upozorenja iz čl. 403.a nije obvezan ništa poduzeti. Dakle, jasno je da se ta dva instituta razlikuju. Prema novoj odredbi upozorenje se dostavlja „putem EOJN“, što otvara i pitanje tehničke provedbe kroz EOJN RH — hoće li biti potreban novi modul ili će se takvo upozorenje podnositi putem EOJN modula vezanog uz čl. 202. ZJN? | Nije prihvaćen | Vezano za navedeno napominjemo da se rok za dostavu ponuda može skratiti na 10 dana, a ne rok za dostavu zahtjeva za sudjelovanje. Nadalje, izričaj konkretna nezakonitost je u potpunosti jasan, a osporavani rok od tri dana se smatra dostatnim s obzirom da naručitelj odgovara potencijalnom žalitelju. Odredbama članka 56. ovog Zakona ne utječu na primjenu članaka 202. Zakona o javnoj nabavi. Funkcionalnosti EOJN RH prilagodit će se članku 56. ovog Zakona. |
| 75 | HRVATSKA UDRUGA POSLODAVACA | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 56. | Prijedlog: Predlaže se da se članak 403 b) u vezi s člankom 432. stavkom 3. preispita i izmijeni, s obzirom na to da će u praksi dovesti do znatnog produljenja trajanja žalbenih postupaka i povećanja troškova za stranke. Poželjno je razmotriti alternativna rješenja kojima bi se zadržala učinkovitost žalbenog postupka i osigurala pravovremenost odlučivanja DKOM-a. Obrazloženje: Uvođenje vještačenja u žalbeni postupak, iako se naizgled može činiti kao mjera koja pridonosi kvalitetnijem utvrđivanju činjenica, u praksi će imati suprotan učinak. Takva odredba dovest će do dodatnog produljenja trajanja žalbenih postupaka i povećanja već ionako značajnih troškova koje snose stranke. Time se stvara dodatna prepreka i demotivirajući učinak na gospodarske subjekte koji bi se odlučili koristiti pravnim sredstvima zaštite. Odredba ide u korist prvenstveno vještacima, kojima otvara novi izvor zarade, te članovima Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM), kojima olakšava proces odlučivanja i umanjuje osobnu odgovornost, jer se mogu pozvati na mišljenje vještaka kao osnovu svoje odluke. Osim toga, činjenica da DKOM u slučajevima kada se provodi vještačenje više nije vezana rokovima iz članka 432., već odluku donosi tek u roku od 10 dana od kompletiranja predmeta (nakon provedbe vještačenja, zaprimanja očitovanja i izmjene podnesaka), realno će rezultirati znatnim produljenjem žalbenih postupaka. U konačnici, navedeno rješenje ne doprinosi ni učinkovitosti ni pravnoj sigurnosti, već dodatno opterećuje postupak, povećava troškove i obeshrabruje stranke da uopće pokreću žalbene postupke. | Nije prihvaćen | Člankom 403.b se uređuje institut dokaza vještačenja u postupanju Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave. Kako je zakonski rok 30 dana za donošenje odluke o žalbi, odredbe o vještačenju propisane Zakonom o općem upravnom postupku nisu primjenjive u žalbenim postupcima pred Državnom komisijom . |
| 76 | HRVATSKA UDRUGA POSLODAVACA | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 56. | Prijedlog: Predlaže se povećanje roka na 15 dana ili barem definiranje roka u radnim danima. Obrazloženje: Prema navedenom, gospodarski subjekt mora uočiti nezakonitost u roku od 2 do 3 dana, što je prekratak rok s obzirom na opseg dokumentacije, kako bi mogao upozoriti naručitelja te imati minimalno 2 do 3 dana za pripremu i izjavljivanje žalbe. Naručitelj nije ograničen rokovima za pripremu postupka, dok se istovremeno znatno ograničavaju potencijalni ponuditelji. Također, postavlja se pitanje što se događa kada naručitelj odgovori, budući da smo u praksi svjedoci situacija u kojima pojedini naručitelji daju odgovore samo radi zadovoljavanja forme, bez stvarnog pojašnjenja. | Nije prihvaćen | Uz pretpostavku da se prijedlog odnosi na članak 403.a, ocjenjuje se da je rok od 10 dana u kojem je žalitelj obvezan upozoriti naručitelja na nezakonitost dokumentacije o nabavi i rok od tri dana za izjavljivanje žalbe optimalno određen. U slučaju da naručitelji ne odgovore ili ne izmjene Dokumentaciju o nabavi gospodarski subjekt može izjaviti žalbu. |
| 77 | NIKOLINA POSAVEC ŠAJNOVIĆ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 56. | Prijedlogom Članka 56. ZID ZJN predviđena je obveza žalitelja prije izjavljivanja žalbe na dokumentaciju upozoriti naručitelja na konkretnu nezakonitost. Načelno bi takva izmjena mogla biti prihvatljiva. No, postavlja se pitanje koliko takvo “upozorenje” treba biti razrađeno, argumentirano i dokazano. Naime, nije problem ukoliko se ukazuje da neka odredba dokumentacije o nabavi nije dovoljno jasna, da je u kontradikciji sa nekom drugom odredbom ili izričitom odredbom zakona. Puno je nejasnija situacija kada se navodi da određena odredba ugrožava tržišno natjecanje, da ne predstavlja minimalnu razinu sposobnosti isl. U tom slučaju nije logično da bi “upozorenje” moralo sadržavati i cjelovitu žalbu. Kako bi se tek nakon odgovora naručitelja na “upozorenje” sastavljala žalba, rok za ovakvu žalbu bi trebao biti (novih) 10 dana od odgovora naručitelja na “upozorenje” odnosno 10 dana od proteka roka za odgovor na “upozorenje”, pod uvjetom da je samo “upozorenje” dano u roku od 10 dana od objave dokumentacije. U prilog činjenici da bi rok od 10 dana trebao teći od odgovora naručitelja ukazujem na DIREKTIVU 2007/66/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 11. prosinca 2007. o izmjeni direktiva Vijeća 89/665/EEZ i 92/13/EEZ u vezi s poboljšanjem učinkovitosti postupaka pravne zaštite koji se odnose na sklapanje ugovora o javnoj nabavi, a kojom je u članku 2.c. propisano da u slučaju kada se zahtjev za preispitivanje odluke javnog naručitelja mora podnijeti prije isteka određenog roka taj je rok najmanje 10 kalendarskih dana računajući od dana poslije dana kad je odluka javnog naručitelja poslana ponuditelju ili natjecatelju. To bi, dakle značilo, 10 dana od dana kad je naručitelj zainteresiranom gospodarskom subjektu dao odgovor na „upozorenje“ ili propustio dati odgovor. Također, člankom 1. Direktive, stavak 5. određeno je kako države članice mogu zahtijevati da gospodarski subjekt najprije zatraži pravnu zaštitu kod javnog naručitelja. No, i tada bi trebalo biti osigurano da podnošenje takvog zahtjeva za pravnu zaštitu ima za posljedicu neposrednu obustavu mogućnosti sklapanja ugovora, iz čega proizlazi da bi i u takvim situacijama trebali biti propisani primjereni rokovi koji su od iznimne važnosti za ostvarenje učinkovite pravne zaštite i zakonitosti cijelog postupka javne nabave. | Nije prihvaćen | Ocjenjuje se da je rok od 10 dana u kojem je žalitelj obvezan upozoriti naručitelja na nezakonitost dokumentacije o nabavi i rok od tri dana za izjavljivanje žalbe optimalno određen. Također cijeni se da navedeno ne obuhvaća situaciju koja se navodi u prijedlogu, da se radi o roku od 10 kalendarskih dana računajući od dana poslije dana kad je odluka javnog naručitelja poslana ponuditelju ili natjecatelju, a što bi značilo, 10 dana od dana kad je naručitelj zainteresiranom gospodarskom subjektu dao odgovor na „upozorenje“ ili propustio dati odgovor, te da nije suprotno Direktivi 2007/66/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 11. prosinca 2007. o izmjeni direktiva Vijeća 89/665/EEZ i 92/13/EEZ u vezi s poboljšanjem učinkovitosti postupaka pravne zaštite koji se odnose na sklapanje ugovora o javnoj nabavi. |
| 78 | HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA - DIONIČKO DRUŠTVO | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 56. | Predlažemo izmjenu u „tri radna dana“ radi izbjegavanja manipulacije sa računanjem rokova (vikendi, blagdani). | Nije prihvaćen | Ocjenjuje se da je rok od 10 dana u kojem je žalitelj obvezan upozoriti naručitelja na nezakonitost dokumentacije o nabavi i rok od tri dana za izjavljivanje žalbe optimalno određen. |
| 79 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 56. | Primjedba: Predlaže se razdvojiti upozorenje i eventualnu žalbu na objavu poziva na nadmetanje od upozorenja i eventualne žalbe na ispravke i izmjene dokumentacije o nabavi, pri čemu se predlaže rok za dostavu upozorenja naručitelju na ispravak/izmjenu dokumentacije o nabavi skratiti na 4 dana. Obrazloženje: Prilikom objave ispravka/izmjene dokumentacije o nabavi, zainteresirani gospodarski subjekti ne moraju pregledavati i proučavati cjelokupnu dokumentaciju o nabavi, već samo dijelove koji su predmet ispravka/izmjene. Ovakvim skraćenjem rokova posljedično je rok za izjavljivanje žalbe 10 dana (4 dana za dostavu upozorenja, 3 dana da naručitelj odgovori, te daljnja 3 dana za žalbu). I ovako u postupcima velike vrijednosti, u slučajevima izmjene dokumentacije o nabavi, žalbeni rok iznosi 10 dana, što kad se poveže s rokovima objave, produljuje rok često za 13 do čak 15 dana (objava u službenom listu EU, pa 10 dana žalbeni rok, uračunavajući neradne dane). Produljenjem žalbenog roka na 15 dana od dana ispravka/izmjene dokumentacije o nabavi, uz navedene rokove objave, uračunavajući neradne dane, može dovesti do produljenja roka od 20 dana, čime se gubi na učinkovitosti javne nabave. | Nije prihvaćen | Ocjenjuje se da je rok od 10 dana u kojem je žalitelj obvezan upozoriti naručitelja na nezakonitost dokumentacije o nabavi i rok od tri dana za izjavljivanje žalbe optimalno određen. |
| 80 | AMERIČKA GOSPODARSKA KOMORA U HRVATSKOJ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 56. | Predlaže se brisanje članka 403.a u cijelosti. Propisivanjem obvezne procesne pretpostavke prethodnog upozorenja naručitelja na nezakonitosti u dokumentaciji o nabavi, predloženo rješenje nedopušteno ograničava pravo na učinkovit pravni lijek. Navedeno je u suprotnosti s načelom učinkovitosti, prema kojem nacionalna pravila i postupci ne smiju pravo koje pojedinac crpi iz prava Europske unije učiniti nemogućim ili pretjerano teškim za ostvariti. Predloženi članak 403.a u praksi stavlja gospodarske subjekte u iznimno otežan položaj, budući da im nameće vrlo kratke rokove i obvezu sveobuhvatne pravne i tehničke provjere dokumentacije odmah po objavi, uz realan rizik trajnog gubitka prava na žalbu u slučaju nenamjernog propuštanja. Time se teret kontrole zakonitosti, koji primarno leži na naručitelju i nadležnim nadzornim tijelima, neprimjereno prebacuje na ponuditelje. Radi očuvanja ustavnog načela djelotvorne pravne zaštite predlažemo odustati od obveznog mehanizma iz članka 403.a te, eventualno, predvidjeti mogućnost upozorenja naručitelja kao preporuke dobre prakse, bez ikakvog utjecaja na dopuštenost žalbe. | Nije prihvaćen | Člankom 403.a propisuje se uvjet za izjavljivanje žalbe protiv nezakonitosti poziva na nadmetanje, dokumentacije o nabavi te izmjene iste na način da gospodarski subjekt prije izjavljivanja žalbe, mora zahtijevati izmjenu ili pojašnjenje poziva na nadmetanje, dokumentacije o nabavi te eventualnu izmjenu iste kako bi ostvario procesnu pretpostavku za izjavljivanje žalbe, a sve sa svrhom skraćivanja trajanja postupka javne nabave odnosno postupanja sukladno načelu ekonomičnosti. Stoga se ocjenjuje da se navedenim prijedlogom neće teret kontrole zakonitosti prebaciti na ponuditelje, nego ostaje i na naručitelju kao i na žalbenom tijelu Državnoj komisiji. |
| 81 | HRVATSKA ODVJETNIČKA KOMORA | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 56. | Hrvatska odvjetnička komora smatra da bi predložena odredba članka 403.a u praksi značila da bi žalitelju moglo preostati dva dana za izjavljivanje žalbe, ukoliko se uzme u obzir rok od 10 dana u kojem je žalitelj obvezan upozoriti naručitelja na konkretnu nezakonitost. Jasno nam je da je rok od 10 maksimalan rok te da bi se upozorenje naručitelju moglo uputiti i prije, unutar tog roka, kako bi ostalo više dana za eventualno podnošenje žalbe, međutim potrebno je uzeti u obzir da se radi o "prvoj fazi" postupka nabave gdje se žalitelj zapravo upoznaje s "temeljnom" dokumentacijom postupka, posebice ukoliko nije postojala obveza provođenja prethodnog savjetovanja, te mu je potrebno dovoljno vremena kako bi istu mogao detaljno proučiti te koncipirati sadržaj svojeg upozorenja, s time da rok od deset dana uključuje i neradne dane. Stoga je realno za očekivati da bi se upozorenje predavalo, doista, i posljednji, 10-ti dan. Navedeno znači da bi žalitelj, kada započne s izradom upozorenja na nezakonitost, odmah trebao, opreza radi, započeti i s izradom žalbe. Postavlja se opravdano pitanje što ukoliko bi naručitelj nezakonitost uklonio te se ukaže da podnošenje žalbe ipak nije potrebno. Time se, među ostalim, otvaraju pitanja troškova izrade nacrta žalbe za žalitelja, ali i ono važnije - pitanje nadoknade opravdanih troškova sastava upozorenja naručitelju. S druge strane, ukoliko žalitelj ne započne s izradom nacrta žalbe, teoretski mu može ostati samo dva dana za izradu žalbe. Time se može dodatno otvoriti i pitanje ograničavanja prava na djelotvoran pravni lijek gospodarskog subjekta/žalitelja sukladno Konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda te Povelji EU o temeljnim pravima. Nadalje, u predloženom čl. 403.b st. 4., bi trebalo regulirati i koja od stranaka žalbenog postupka u konačnici snosi trošak vještačenja koji se prethodno predujmljuje iz Državnog proračuna. | Nije prihvaćen | Ocjenjuje se da je rok od 10 dana u kojem je žalitelj obvezan upozoriti naručitelja na nezakonitost dokumentacije o nabavi i rok od tri dana za izjavljivanje žalbe optimalno određen. Člankom 403.a propisuje se uvjet za izjavljivanje žalbe protiv nezakonitosti poziva na nadmetanje, dokumentacije o nabavi te izmjene iste na način da gospodarski subjekt prije izjavljivanja žalbe, mora zahtijevati izmjenu ili pojašnjenje poziva na nadmetanje, dokumentacije o nabavi te eventualnu izmjenu iste kako bi ostvario procesnu pretpostavku za izjavljivanje žalbe, a sve sa svrhom skraćivanja trajanja postupka javne nabave odnosno postupanja sukladno načelu ekonomičnosti. |
| 82 | HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 56. | Članovi Udruženja graditeljstva HGK predlažu predlažu skratiti rok u kojem je žalitelj prije izjavljivanja žalbe obvezan upozoriti naručitelja na konkretnu nezakonitost, a koji se predlaže člankom 403.a. | Nije prihvaćen | Ocjenjuje se da je rok od 10 dana u kojem je žalitelj obvezan upozoriti naručitelja na nezakonitost dokumentacije o nabavi i rok od tri dana za izjavljivanje žalbe optimalno određen. |
| 83 | JANICA RAKOCI HANŽEK | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 56. | 1. Što se smatra nezakonitošću / „konkretnom nezakonitosti“? Vrlo je vjerojatno da će ponuditelji predmetnu odredbu iskorištavati opreza radi i u slučajevima koji se zapravo tiču primjene članka 202. ZJN ako se jasno ne razdvoji novouvedena procesna pretpostavka za izjavljivanje žalbe u odnosu na sadržaj poziva na nadmetanje, dokumentaciju o nabavi itd. od instituta propisanog u čl. 202. ZJN. 2. Kako se odredba čl. 56. Prijedloga ZID ZJN (u okviru čl. 403.a) primjenjuje u slučaju kolizije rokova – primjer kada se radi o drugoj fazi dinamičkog sustava nabave u kojoj se ponude otvaraju 10-i dan od dana slanja poziva na dostavu ponuda, a istog dana i to nakon otvaranja ponuda pristigne žalba u odnosu na npr. dokumentaciju o nabavi (dopunu kako je propisano u prvom krugu) koja je objavljena zajedno s pozivom na dostavu ponuda? | Nije prihvaćen | Pojmom „konkretna nezakonitost“ nastoji se postići da žalitelji konkretno i argumentirano ukažu naručitelju na određenu nezakonitost dokumentacije o nabavi koju su uočili kako bi se naručitelju omogućilo da isto otkloni. Ocjenjuje se da se ne radi o koliziji rokova kako je navedeno u primjedbi. Rok za žalbu iznosi 15 dana i to od dana objave poziva u odnosu na sadržaj poziva na nadmetanje ili dokumentaciju o nabavi. Kako se dinamički sustav provodi temeljem dvostupanjskog postupka, navedeni rok se odnosi na eventualnu žalbu prije podnošenja zahtjeva za sudjelovanje, a ne zahtjeva za dostavu ponuda. |
| 84 | DANIJEL FOSIĆ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 56. | U odnosu na članak 403.a. Navedenim prijedlogom izmjene sužava se mogućnost DJELOTVORNE pravne zaštite. 1) Prije svega, unosi se nejasnoća. U praksi će se otvoriti pitanja opsega upozorenja iz članka 403.a, u odnosu na opseg i sadržaj žalbenog navoda koji se iznosi pred DKOM. Ako će se tražiti isti opseg, onda dolazimo do praktičnog problema da će se sadržaj žalbe u cijelosti podnositi prvo Naručitelju, koji u 3 dana neće imati vremena suvislo odgovoriti (pogotovo ako su tu i dani vikenda u tom roku), pa će se po principu copy/paste isti taj sadržaj iznositi pred DKOM. Dakle, dodan je nepotreban i nesvrhovit, a formalno krucijalan korak o kojem ovisi dopustivost žalbe. 2) Dalje, nejasno je ima li poveznice između članka 202. ZJN i ovog članka 403.b? Trenutno se poveznica ne vidi, ili nije jasno komunicirana, pa se dolazi do zaključka da se radi o formalističkom gomilanju obveza na strani žalitelja, koje kao posljedicu imaju otežani pristup žalbenom tijelu. 3) Konačno, sve gore navedeno dovodi do posljedice da se pred žalitelja stavlja dodatan formalistički korak, koji za posljedicu ima (da li namjerno ili nenamjerno) ODVRAČAJUĆI učinak na korištenje pravnog lijeka - žalbe prema DKOM-u. Odvračajući učinak treba promotriti ne samo s ovog aspekta, već u UKUPNOSTI ove novele ZJN. Pri tome treba uzeti u obzir: - da su žalbene naknade ostale još uvijek visoke - da su gospodarski subjekti (u ovom slučaju žalitelji) ostali bez povrata troškova pravnog zastupanja od strane odvjetnika (sukladno odluci Visokog upravnog suda RH (broj Usoz-55/2024) - dakle, uz visoku žalbenu naknadu, pravno zastupanje plaćaju iz "vlastitog džepa" kako bi ukazali na nepravilnost u postupku - da je mogućnost naknade štete pred nadležnim (trgovačkim) sudom samo teoretska i iluzorna mogućnost 4) Stoga ovakva izmjena predstavlja zadiranje u Ustavom RH i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava (koja se primjenjuje i u upravnim postupcima te koja se primjenjuje i na pravne osobe) zajamčena prava na djelotvoran pravni lijek (članak 13. Konvencije, odnosno čl. 18. st. 1. Ustava RH) te prava na pošteno suđenje (u smislu članka 6. Konvencije, odnosno članka 29. Ustava RH). Ovakvo propisivanje NERAZMJERNO je svrsi koja se žali postići. Svrha bi trebala biti djelotvornost i učinkovitost javne nabave, ali to ne smije ići na štetu zakonitosti postupaka javne nabave gdje će se kontrola zakonitosti suziti ovakvim formalističkim zadiranjem u prava žalitelja na zaštitu svojih subjektivnih prava. Napomena: predlaže se predlagatelju izmjene zakona pročitati sve o testu razmjernosti prije donošenja ovakve izmjene ZJN. 5) Na kraju, zdravorazumski, dragi ljudi, kome je u interesu ovakvim pretjeranim formalizmom otežati pravnu zaštitu? Umjesto da se napori usmjere u profesionalizaciju Naručitelja, svrhovitu edukaciju stručnjaka koji provode postupke -> a sve kako bi se minimalizirala uopće mogućnost da dođe do nezakonitosti u provođenju postupka javne nabave. Dakle, umjesto toga, mi idemo u smjeru da se na formalistički i nesvrsishodan način oteža mogućnost izjavljivanja žalbe!! Gdje je tu logika? Zar želimo, na ovakav fiktivno i umjetno stvoreni način, ostvariti mali broj žalbi pred DKOM-om pa da na temelju takve pogrešne početne premise kažemo - evo u RH je idila, mirisno cvijeće cvate u dvorištu javne nabave i zato imamo mali broj žalbenih i sudskih postupaka? | Nije prihvaćen | Navedenom odredbom potiče se komunikacija gospodarskih subjekata s naručiteljem na obostranu korist, a sve kako bi se izbjegla zloupotreba prava i pokazala namjera rješavanja problema u dobroj vjeri s ciljem otklanjanja eventualnih nejasnoća i nepravilnosti u Dokumentaciji o nabavi Ocjenjuje se da je rok od 10 dana u kojem je žalitelj obvezan upozoriti naručitelja na nezakonitost dokumentacije o nabavi i rok od tri dana za izjavljivanje žalbe optimalno određen. Člankom 403.a propisuje se uvjet za izjavljivanje žalbe protiv nezakonitosti poziva na nadmetanje, dokumentacije o nabavi te izmjene iste na način da gospodarski subjekt prije izjavljivanja žalbe, mora zahtijevati izmjenu ili pojašnjenje poziva na nadmetanje, dokumentacije o nabavi te eventualnu izmjenu iste kako bi ostvario procesnu pretpostavku za izjavljivanje žalbe, a sve sa svrhom skraćivanja trajanja postupka javne nabave odnosno postupanja sukladno načelu ekonomičnosti. Članak 202. uređuje postupanje u slučaju potrebe traženja pojašnjenja i izmjena dokumentacije o nabavi od strane zainteresiranog gospodarskog subjekta i posebne rokove za isto, što treba promatrati neovisno o odredbama članka 403.a temeljem kojih se može izjaviti žalba vezano uz posebno određene razloge, tj. konkretnu nezakonitost. Ostali komentari i analize iz prijedloga se primaju na znanje. |
| 85 | UDRUGA GRADOVA U REPUBLICI HRVATSKOJ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 56. | Komentar na Članke 56./58./59./60. - Čl. 403.a/406/407/409 Simulacija slučaja: Rok za žalbu na DoN je najkasnije 15 dana od objave poziva, upozorenje naručitelju na konkretnu nezakonitost je najkasnije 10 dana od objave poziva, i u slučaju upozorenja žalba (koja sadržajem odgovara datom upozorenju) se ne smije izjaviti prije nego što istekne rok od 3 dana od upozorenja. Ako žalitelj upozori naručitelja 10-og dana od objave poziva i ne dobije nikakav/zadovoljavajući odgovor, ima 2 dana za izjaviti žalbu. I dodatno, što ako se upozorenje izjavi u formi zahtjeva za dodatnim informacijama, objašnjenjima ili izmjenama u vezi s dokumentacijom o nabavi iz čl. 202. važećeg zakona ? S druge pak strane naručitelj se u svakom slučaju mora upustiti u složenu procjenu radi li se o upozorenju iz čl. 403.a ili o zahtjevu iz čl. 202. Naime, ovisno o tome radi li se o upozorenju ili zahtjevu ni rokovi ni posljedice nisu isti, međutim upozorenje po čl. 403.a i zahtjev po čl. 202. sadržajno mogu biti isti... Već iz ove simulacije jasno je da predložene izmjene unose znatnu neizvjesnost i traže puno veći stupanj znanja i vještina iz područja javne nabave kako kod zainteresiranih gospodarskih subjekata tako i kod naručitelja. Dakle, nepotrebno se otvara novo krizno žarište i stvaraju pretpostavke za zastoj u nabavi i to u fazi roka za dostavu ponuda što znači da postupak javne nabave postaje puno složeniji nego ranije dok se razina pravne sigurnosti znatno smanjuje. Zbog navedenog predlaže se brisati čl. 403.a kao i sve druge odredbe koje su s njim povezane. U suprotnom, predlaže se novo rješenje iz č. 403.a i sve predložene izmjene s tim u vezi kreirati na način da se izbjegne kolizija sa člankom 202. | Nije prihvaćen | Ocjenjuje se da je rok od 10 dana u kojem je žalitelj obvezan upozoriti naručitelja na nezakonitost dokumentacije o nabavi i rok od tri dana za izjavljivanje žalbe optimalno određen. Člankom 403.a propisuje se uvjet za izjavljivanje žalbe protiv nezakonitosti poziva na nadmetanje, dokumentacije o nabavi te izmjene iste na način da gospodarski subjekt prije izjavljivanja žalbe, mora zahtijevati izmjenu ili pojašnjenje poziva na nadmetanje, dokumentacije o nabavi te eventualnu izmjenu iste kako bi ostvario procesnu pretpostavku za izjavljivanje žalbe, a sve sa svrhom skraćivanja trajanja postupka javne nabave odnosno postupanja sukladno načelu ekonomičnosti. Članak 202. uređuje postupanje u slučaju potrebe traženja pojašnjenja i izmjena dokumentacije o nabavi od strane zainteresiranog gospodarskog subjekta i posebne rokove za isto, što treba promatrati neovisno o odredbama članka 403.a temeljem kojih se može izjaviti žalba vezano uz posebno određene razloge, tj. konkretnu nezakonitost. |
| 86 | ROMINA ŠTABA | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 56. | Vezano uz članak 403. a, predlaže se, radi ostvarivanja prava na pravnu zaštitu žalitelja, propisivanje da rok za žalbu počinje teći od narednog dana nakon isteka roka od tri dana od kada je naručitelj upozoren na konkretnu nezakonitost. Međutim, i unatoč tome, ostaje nejasno za postupanje u praksi na koji način je obvezan postupati naručitelj u okviru tri dana od upozorenja na nezakonitost te u kojem točno momentu će žalitelj znati ima li potrebe za podnošenjem žalbe ili su navodi iz njegova upozorenja akceptirani i "nezakonitost" eliminirana. U čl. 403. b., st. 9., predlaže se propisati rok od 8 dana, budući da u rok od 5 dana mogu "potpasti" i dva neradna dana tijekom vikenda. | Nije prihvaćen | Ocjenjuje se da je rok od 10 dana u kojem je žalitelj obvezan upozoriti naručitelja na nezakonitost dokumentacije o nabavi i rok od tri dana za izjavljivanje žalbe optimalno određen. Dakle, gospodarski subjekt prije izjavljivanja žalbe, mora zahtijevati izmjenu ili pojašnjenje poziva na nadmetanje, dokumentacije o nabavi te eventualnu izmjenu iste kako bi ostvario procesnu pretpostavku za izjavljivanje žalbe, a sve sa svrhom skraćivanja trajanja postupka javne nabave odnosno postupanja sukladno načelu ekonomičnosti. Naručitelj će imati mogućnost otklanjanja konkretne nezakonitosti na koju je ukazao gospodarski subjekt. Ocjenjuje se i da je rok od 5 dana za očitovanje stranaka na nalaz i mišljenje vještaka sukladno članku 403.b.st. 9. Zakona optimalno određen. |
| 87 | HEP-OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA D.O.O. ZA DISTRIBUCIJU I OPSKRBU ELEKTRIČNE ENERGIJE | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 55. | Predlaže se brisanje novih stavka 4. i 5. Isto tako, predlaže se i brisati stavak 2. članka 275. Zakona o javnoj nabavi. Pojašnjenje predloženog: Navedene odredbe novih stavaka 4. i 5. obvezuju Naručitelja da u slučaju kada kod gospodarskog subjekta na kojeg se ponuditelj oslonio utvrdi da postoje razlozi za isključenje ili da ne udovoljava relevantnim kriterijima za odabir mora od ponuditelja zahtijevati zamjenu tog gospodarskog subjekta, odnosno ne može ga se isključiti ili odbiti zbog nedostataka koje se utvrdi kod gospodarskog subjekta na kojeg se oslonio, što je direktno u suprotnosti sa načelom jednakog tretmana, te produžuje sam postupak nabave. Sukladno članku 280. stavak 1. ZJN ponuda je izjava volje ponuditelja da će isporučivati robu, izvoditi radove i/ili pružati usluge u skladu sa uvjetima i zahtjevima iz dokumentacije o nabavi. Kako kod ponuditelja koji samostalno dostavlja svoju ponudu i kod kojeg se utvrde razlozi za isključenje ili da ne udovoljava relevantnim kriterijima za odabir, uz primjenu članka 255.ZJN postoji obveza isključenja, odnosno odbijanja takve ponude, zašto se kod ponuditelja koji se oslanja na sposobnost drugog gospodarskog subjekta takva praksa ne primjenjuje i na taj način ga se stavlja u povlašteniji položaj u odnosu na ponuditelja koji je samostalno predao svoju ponudu. Praksa je pokazala da ukoliko se steknu uvjeti za primjenu odredbe iz članka 275. stavak 2. ponuditelju nije dovoljan minimalni rok od 5 dana već se u pravilu traži produljenje tog roka, te iziskuje dodatne provjere novopredloženog gospodarskog subjekta što nemalo produžuje postupak nabave. Osim toga, praksa je pokazala da pojedini ponuditelji koriste institut oslanjanja na drugog gospodarskog subjekta iako je iz drugih postupaka razvidno da nemaju potrebe za tim oslanjanjem, već upravo zbog obveze naručitelja da sukladno članku 275.stavak 2. ZJN uredi ponuda koja nije u skladu s dokumentacijom o nabavi. S obzirom da je ponuda izjava volje ponuditelja prema definiciji iz članka 280. ZJN, sam ponuditelj bi trebao biti odgovoran za svoju ponudu, kao i biti odgovoran na gospodarske subjekte koje je uključio u svoju ponudu, a ne da se naručitelju nameće obveza uređivanja ponude koja nije u skladu s dokumentacijom o nabavi, tim više što se ta obveza odnosi na sve pristigle ponude, a ne samo na ekonomski najpovoljnija što je nije u skladu niti s načelom ekonomičnost. | Nije prihvaćen | Navedenom odredbom izjednačuje se javni i sektorski naručitelj. |
| 88 | AMERIČKA GOSPODARSKA KOMORA U HRVATSKOJ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 52. | Ukoliko je Naručitelj tijekom pregleda i ocjene pojašnjavao izuzetno nisku cijenu ponude te je prihvatio obrazloženje iste, s obzirom na to da je temeljem čl. 313 ZJN 2016 obvezan kontrolirati je li izvršenje ugovora o javnoj nabavi u skladu s uvjetima određenima u Dokumentaciji o nabavi i odabranom ponudom, ukoliko se tijekom izvršenja ugovora pokaže da odabrani ponuditelj ne izvršava ugovor uredno iz razloga što je ponudio izuzetno nisku cijenu ponude te je u obrazloženju iste predočio neistinite navode čiju neistinitost Naručitelj utvrđuje tek tijekom izvršenja ugovora, predlaže se zakonom omogućiti Naručitelju raskid ugovora iz tog razloga. Nastavno na navedeno, u čl. 322 predlaže se dodati točku 5. kojom će se propisati da je Naručitelj obvezan raskinuti ugovor tijekom njegova trajanja ako se tijekom izvršenja ugovora dokaže da je odabrani ponuditelj ponudio izuzetno nisku cijenu, odnosno da je u obrazloženju iste predočio neistinite tvrdnje. | Nije prihvaćen | Ugovor o javnoj nabavi sklapa se u skladu s uvjetima iz dokumentacije o nabavi i odabranom ponudom. |
| 89 | TEMPORIS SAVJETOVANJE D.O.O. ZA SAVJETOVANJE I USLUGE | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 51. | Predloženim stavkom propisuje se obveza javnog naručitelja da objavi u EOJN RH svaku izmjenu ugovora o javnoj nabavi koja se temelji na članku 315., 318., i 320. ZJN-a , i to u roku od 30 dana od dana izmjene ugovora. Potencijalni problematični učinci u praksi: Ova odredba u praksi može stvoriti značajno administrativno opterećenje, jer se izmjene ugovora koje proizlaze iz zakonskih odredbi (npr. promjene cijena energenata, minimalne plaće, troškova prijevoza, kolektivnih ugovora, inflacijskih korekcija, stavki troškovnika, promjena stručnjaka, rokova izvršenja, i sl.) događaju vrlo često i predstavljaju sastavni dio redovitog izvršenja ugovora. Intencija zakonodavca, čini se, jest omogućiti prikupljanje statističkih podataka o izmjenama ugovora, no ovako postavljena obveza značila bi da naručitelji moraju zasebno unositi i objavljivati svaku pojedinačnu izmjenu u EOJN RH unutar 30 dana od njezina nastanka. Uzimajući u obzir ukupan broj postupaka javne nabave u Republici Hrvatskoj i broj sklopljenih ugovora (34.606 ugovora o nabavi tijekom 2024. godine), takva bi odredba mogla rezultirati s više od 150.000 dodatnih objava godišnje, što bi stvorilo znatno administrativno opterećenje za naručitelje i značajno povećalo rizik tehničkih pogrešaka i kašnjenja u objavama. Ukoliko se ova zakonska izmjena odnosi i na ugovore iz jednostavne nabave, tada će ovaj broj dodatnih godišnjih objava biti znatno veći. U konačnici, cilj transparentnosti ne bi bio bitno unaprijeđen, dok bi operativna učinkovitost sustava bila smanjena. Dodatno opterećenje za naručitelja je i uvođenje prekršajne odredbe u slučaju da se ove izmjene ne objave u propisanim rokovima (nova odredba u članku 443. stavku 2. točki 14. ZJN-a), a što je izravno udar na proračun. Preporuka: Preporučuje se zadržati obvezu objave izmjena ugovora u EOJN RH, ali u racionalnijem obliku, primjerice, kroz objedinjenu objavu svih izmjena na kraju izvršenja ugovora ili kao dio ažuriranja registra ugovora. Time bi se postigao cilj informiranja javnosti, statističkog praćenja te očuvanje učinkovitosti sustava javne nabave, uz istodobno izbjegavanje pretjeranog administrativnog opterećenja. | Nije prihvaćen | Cijeni se da navedena odredba neće znatno utjecati na administrativno opterećenje s obzirom na jednostavnost postupka objave izmjene ugovora o javnoj nabavi. |
| 90 | HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA - DIONIČKO DRUŠTVO | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 51. | Člankom 314. stavkom 3. ZJN propisano je da se odredbe članaka 315-321. Zakona na odgovarajući način primjenjuju i na izmjene okvirnog sporazuma što uključuje i produljenje trajanja okvirnog sporazuma u opravdanim slučajevima. Ako se smatra da vremensko produljenje okvirnog sporazuma temeljem spomenutih članaka nije moguće, odredbu je potrebno korigirati kako bi se uklonila nejasnoća. | Nije prihvaćen | Temeljem čl. 319. Zakona o javnoj nabavi omogućeno je vremensko produljenje okvirnog sporazuma. |
| 91 | AMERIČKA GOSPODARSKA KOMORA U HRVATSKOJ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 51. | Izmjene ugovora o javnoj nabavi i nadzor nad izvršenjem ugovora javne nabave Zakonsko utemeljenje Postupak izmjena ugovora o javnoj nabavi reguliran je člancima 314. do 321. ZJN 2016. Člankom 314. stavkom 2. ZJN propisano je da je javni naručitelj obvezan provesti novi postupak javne nabave u skladu s odredbama ZJN u slučaju značajnih izmjena ugovora o javnoj nabavi tijekom njegova trajanja. Pri tome, članak 321. definira značajne izmjene kao izmjene kojima ugovor postaje značajno različit po svojoj naravi od prvotno zaključenog. Ako je ugovor značajno izmijenjen, javni ga je naručitelj obvezan raskinuti u skladu s člankom 322. ZJN, odnosno javni naručitelj nije ovlašten prihvatiti opisane izmjene ugovora ako ih predloži ugovaratelj, već provesti novi postupak javne nabave. U slučajevima kad je ugovor sklopljen bez prethodno provedenog postupka javne nabave, osobe s pravnim interesom mogu izjaviti žalbu u roku 60 dana od dana saznanja za takav ugovor, odnosno unutar roka od šest mjeseci od dana sklapanja ugovora (članak 411. ZJN). Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM) je obvezna u žalbenom postupku poništiti ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum u cijelosti ili djelomično ako je naručitelj sklopio ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum bez prethodno provedenog postupka javne nabave ako je to u suprotnosti s odredbama ZJN (članak 428). Primjer u praksi Sam postupak javne nabave je vrlo formalan i podložan kontrolama u svim fazama postupka. Međutim, nakon što ugovor bude dodijeljen, česte su pojave nedopuštenih izmjena ugovora uključujući izmjene trajanja ugovora te povećanja cijena i količina roba, radova i usluga. U hrvatskom sustavu javne nabave ne postoji dovoljno jasan i transparentan sustav nadzora nad sklopljenim ugovorima, što uključuje nadzor opće i stručne javnosti nad izvršavanjem ugovora i njegovim izmjenama. Također, nije uspostavljeno dovoljno transparentno izvještavanje naručitelja o izmjenama ugovora, postupak utvrđivanja nezakonitosti kao ni odgovornost naručitelja za utvrđene nezakonitosti pri izmjenama ugovora. Primjeri nedopuštenih izmjena ugovora uključuju: - nedopuštene izmjene članova zajednice ponuditelja; - nedopuštene izmjene uvjeta ugovora, uključujući trajanje ugovora, povećanje vrijednosti radova/usluga, rokove izvršenja ugovora i raspodjelu rizika između ugovornih strana. AmCham-ov prijedlog U praksi, izgledno je da postoji neznatan broj slučajeva u kojima je izjavljena žalba koja bi dovela do poništenja ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma (u 2022. godini, nije donesena niti jedna odluka o poništenju ugovora ili okvirnog sporazuma), iako ponuditelji i javnost ukazuju na znatno veći broj nezakonitosti. Iako je inicijativa za pokretanje žalbenog postupka na ponuditeljima, dojam je da nisu ispunjene praktične pretpostavke koje bi omogućile učinkovitiji nadzor nad izvršavanjem ugovora. Prvenstveno se radi o javnom objavljivanju svih izmjena ugovora i propisnom objašnjavanju razloga za izmjene ugovora i zakonskom utemeljenju takvih izmjena. Stoga, potrebno je u suradnji s dionicima sustava javne nabave izraditi pravilnik koji bi obvezao naručitelje da konkretnije i transparentnije objavljuju podatke o izvršenju ugovora, uključujući razloge za izmjenu ugovora i zakonsko utemeljenje izmjena, na način koji omogućuje efikasniju pravnu zaštitu i istinski uvid u zakonito izvršavanje ugovora. Nadalje, potrebno je uložiti dodatne napore u edukaciju ponuditelja oko zakonskih mogućnosti osporavanja nezakonito dodijeljenih ugovora i njihovih izmjena. Konačno, potrebno je uspostaviti i učinkovitiji sustav upravnog nadzora nad izvršavanjem ugovora uzimajući u obzir prijavljene nepravilnosti od dionika unutar samog sustava (uključujući predstavnike ministarstava i Državnog ureda za reviziju), kao i sustav odgovornosti za utvrđene nepravilnosti (Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave u 2022. godini nije podnijela niti jedan optužni prijedlog za utvrđene prekršaje u postupcima javne nabave unatoč značajnom broju usvojenih žalbi). • AmCham predlaže sljedeće: prilikom izmjena ugovora, naručitelji su dužni, na standardiziranom obrascu, jasno opisati (i) činjeničnu podlogu koja je osnova za izmjene ugovora, (ii) pravnu osnovu na kojoj se temelji izmjena ugovora, s jasnim pozivanjem na konkretne zakonske i podzakonske članke te predmetni ispunjeni obrazac mora biti javno objavljen u EOJN te ponuditelji moraju imati jasno propisani mehanizam za pobijanje nezakonitih izmjena ugovora | Nije prihvaćen | Cijeni se da se predloženom izmjenom objave izmjena ugovora o javnoj nabavi, a u okviru koje izmjene se transparentno objavljuju i nužni podaci za izmjenu, i u odnosu na koju postoji jasan mehanizam pobijanja takvih izmjena, postiže znatan napredak u mogućnosti kontrole izvršenja sklopljenih ugovora, kako od strane ponuditelja, tako i od strane opće i stručne javnosti. Zakonodavac je napravio razliku između obrazaca propisanih eObrascima i nacionalnih polja u sustavu EOJN RH, stoga uvođenje jednog unificiranog obrasca nije moguće. Prilikom unosa izmjene ugovora, naručitelj je u sustavu dužan unijeti podatke poput pravne osnove na temelju koje provodi izmjenu, vrste izmjene, datuma izmjene te njezine prirode i opsega. |
| 92 | BLAŽENKA PETROVEČKI | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 51. | Sukladno članku 6. stavak 1. Pravilnika o planu nabave, registru ugovora, prethodnom savjetovanju i analizi tržišta u javnoj nabavi naručitelj je obvezan registar ugovora ažurirati prema potrebi, a najmanje jedanput u šest mjeseci. Predlažem da se stavak 2. članka 314. definira na način da je naručitelj izmjene ugovora temeljem članka 315., 318. i 320. dužan objaviti najkasnije u roku od 6 mjeseci, ili, ako je ugovor izvršen prije, najkasnije prije isteka ugovora. | Nije prihvaćen | Odredbe članka 6. st. 1. istog Pravilnika ne uređuju niti mogu biti dovedene u svezu s rokom objave izmjene ugovora o javnoj nabavi. |
| 93 | UDRUGA GRADOVA U REPUBLICI HRVATSKOJ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 51. | Nije jasno iz kojih razloga se novim stavkom 2. članka 314. predlaže objava onih izmjena koje sama direktiva ne nalaže (ide se iznad standarda uspostavljenog direktivom), niti je jasno kako će se time postići veća transparentnost i kako će to pridonijeti antikoruptivnom učinku. Ono što je međutim izvjesno je da će objava ovih izmjena poslovne procese naručitelja učiniti još složenijima te povećati administriranje, dok objava sama po sebi neće utjecati na ključno pitanje a to je opravdanost i zakonitosti samih izmjena. Ukoliko se novi slučajevi dopuštenih izmjena ipak prihvate, predlaže se u prijelaznim odredbama zakona regulirati na koje ugovore/okvirne sporazume (sklopljene s kojim datumom) se te odredbe odnose. | Nije prihvaćen | Cijeni se da će se upravo predloženom izmjenom postići veća transparentnost, a samim time će se pridonijeti antikoruptivnom učinku bez znatnog povećanja administrativnog opterećenja. |
| 94 | MIRKO BORIČEVIĆ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 51. | Pozdravljam podizanje razine transparentnosti u fazi izvršenja ugovora, posebno kroz proširenje opsega izmjena za koje je propisana obveza objave u EOJN-u. Smatram da bi se antikoruptivni učinak ovih izmjena mogao dodatno ojačati kada bi se u Zakon implementirale i sljedeće dopune: • Članak 413. st. 1 izmijeniti tako da se, uz članke 316. i 317., pobroje i članci 315., 318. i 320. • Rok iz članka 413. st. 1 produljiti na 30 dana. • U tekst članka 413. st. 2 dodati odredbu: „Ako naručitelj nije izmijenio ugovor, a trebao je, ili objavio obavijest o izmjeni…” • Naknadu za pokretanje žalbenog postupka u odnosu na izmjene ugovora potpuno ukinuti ili ograničiti na maksimalno 1.300,00 EUR. • Uvesti obvezu da naručitelj zainteresiranim gospodarskim subjektima (ili barem ponuditeljima koji su sudjelovali u postupku temeljem kojeg je sklopljen ugovor za koji se sklapa dodatak) omogući uvid u cjelokupnu dokumentaciju vezanu uz izvršenje ugovora i dokumente temeljem kojih je sklopljen dodatak ugovoru. Razlog: Visoke žalbene naknade, kratki rokovi i manjak informacija (kratka i općenita obrazloženja u EOJN-u) u praksi obeshrabruju gospodarske subjekte od korištenja pravne zaštite u ovoj fazi. Nadalje, Izvješće o radu Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave za 2023. godinu potvrđuje da je upravo faza izvršenja ugovora segment s najmanjim nadzorom i, posljedično, najpodložniji koruptivnim rizicima. Vrijedi spomenuti da su u 2023. godini podnesene samo dvije žalbe koje su se odnosile na izmjene ugovora, što dodatno potvrđuje potrebu za snažnijim nadzornim mehanizmima. Usvajanjem gore navedenih prijedloga dopuna ZJN-a, smanjio bi se prostor za: • protupravna sklapanja dodataka ugovoru, te • dogovorna odstupanja od ugovornih uvjeta bez pisanog traga, čime bi se ova najrizičnija faza postupka stavila pod učinkovit nadzor i značajno bi se smanjili potencijalni koruptivni rizici, što bi zasigurno značajno pridonijelo ostvarenju ciljeva iz "Strategije sprečavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine" | Primljeno na znanje | PRIMLJENO NA ZNANJE |
| 95 | MIRKO BORIČEVIĆ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 51. | Predlažem da se u nabrajanje članaka za koje je propisana obveza objave uključe i članci 316. i 317. ZJN-a. Iako je obveza objave već propisana unutar tih članaka, njihovo navođenje i ovdje pridonijelo bi jasnoći i preglednosti zakona i primjeni u praksi. | Nije prihvaćen | Objava obavijesti je već propisana u člancima 316. i 317. ZJN 2016. Zakonodavac je napravio razliku između obrazaca propisanih eObrascima i nacionalnih polja u sustavu EOJN RH. |
| 96 | TEMPORIS SAVJETOVANJE D.O.O. ZA SAVJETOVANJE I USLUGE | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 50. | Predloženim stavkom propisuje se obveza javnog naručitelja da objavi u EOJN RH svaku izmjenu ugovora o javnoj nabavi koja se temelji na odredbama zakona kojima se uređuju obvezni odnosi, i to u roku od 30 dana od dana izmjene ugovora o javnoj nabavi. Problematični učinci u praksi: Ova odredba u praksi može stvoriti značajno administrativno opterećenje, jer se izmjene ugovora koje proizlaze iz zakonskih odredbi (npr. promjene cijena energenata, minimalne plaće, troškova prijevoza, kolektivnih ugovora, inflacijskih korekcija, stavki troškovnika, promjena stručnjaka, rokova izvršenja, i sl.) događaju vrlo često i predstavljaju sastavni dio redovitog izvršenja ugovora. Intencija zakonodavca, čini se, jest omogućiti prikupljanje statističkih podataka o izmjenama ugovora, no ovako postavljena obveza značila bi da naručitelji moraju zasebno unositi i objavljivati svaku pojedinačnu izmjenu u EOJN RH unutar 30 dana od njezina nastanka. Uzimajući u obzir ukupan broj postupaka javne nabave u Republici Hrvatskoj i broj sklopljenih ugovora (34.606 ugovora o nabavi tijekom 2024. godine), takva bi odredba mogla rezultirati s više od 150.000 dodatnih objava godišnje, što bi stvorilo znatno administrativno opterećenje za naručitelje i značajno povećalo rizika tehničkih pogrešaka i kašnjenja u objavama. U konačnici, cilj transparentnosti ne bi bio bitno unaprijeđen, dok bi operativna učinkovitost sustava bila smanjena. Dodatno opterećenje za naručitelja je i uvođenje prekršajne odredbe u slučaju da se ove izmjene ne objave u propisanim rokovima (nova odredba u članku 443. stavku 2. točki 14. ZJN-a), a što je izravno udar na proračun. Preporuka: Preporučuje se zadržati obvezu objave izmjena ugovora u EOJN RH, ali u racionalnijem obliku, primjerice, kroz objedinjenu objavu svih izmjena na kraju izvršenja ugovora ili kao dio ažuriranja registra ugovora. Time bi se postigao cilj informiranja javnosti, statističkog praćenja te očuvanje učinkovitosti sustava javne nabave, uz istodobno izbjegavanje pretjeranog administrativnog opterećenja. | Nije prihvaćen | Cijeni se da navedena odredba neće znatno utjecati na administrativno opterećenje s obzirom na jednostavnost postupka objave izmjene ugovora o javnoj nabavi. |
| 97 | HRVATSKI OPERATOR PRIJENOSNOG SUSTAVA D.D. | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 50. | U čl. 313. st. 3. iza riječi “nabavi” predlažemo dodati riječi “odnosno okvirnog sporazuma”. | Prihvaćen | Već prihvaćeno u gornjim komentarima. |
| 98 | UDRUGA GRADOVA U REPUBLICI HRVATSKOJ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 50. | S obzirom na to da su slučajevi dopuštenih izmjena regulirani u posebnom odjeljku i u članku 314. Zakona o javnoj nabavi nije jasno koji bi to dopušteni slučaj izmjene ugovora predstavljao slučaj „izmjene ugovora temeljem odredbi zakona kojim se uređuju obvezni odnosi“ iz predloženog novog stavka 4. članka 313. | Prihvaćen | Predmetni stavak je brisan. |
| 99 | HRVATSKA UDRUGA POSLODAVACA | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 49. | „(2) Javni naručitelj može dokumentacijom o nabavi odrediti duži rok za potpisivanje ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazum u pisanom obliku od roka propisanog stavkom 1. ovoga članka, koji u tom slučaju ne smije biti duži od 90 dana od dana izvršnosti odluke o odabiru.“ Prijedlog: Pojasniti stavak 2. ovog članka. Obrazloženje: Nejasan je smisao ove odredbe u kontekstu prethodnog stavka. | Nije prihvaćen | Rok za sklapanje ugovora u pisanom obliku je 30 dana od izvršnosti odluke o odabiru. Iznimka za duži rok je propisana stavkom 2. uz uvjet da rok ne smije biti duži od 90 dana od dana izvršnosti odluke, a na naručitelju je odluka hoće li u dokumentaciji o nabavi propisati rok koji je duži od 30 dana. |
| 100 | HRVATSKA UDRUGA POSLODAVACA | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 49. | „(1) Ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum sklopljen sukladno članku 307. stavcima 3., 4, i 5. ovoga Zakona, ugovorne strane potpisuju u roku od 30 dana od izvršnosti odluke o odabiru.“ Komentar: Pozitivna izmjena jer će omogućiti brži postupak ugovaranja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 101 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 48. | Primjedba: Predlaže se uvid u ponude omogućiti odmah automatskom dostavom zatraženih ponuda od strane EOJN, uz napomenu vezanu da se preuzimanjem ponuda ponuditelj obvezuje da će s osobnim podacima dobivenim uvidom u ponude postupati sukladno odredbama o zaštiti podataka (Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka), te automatizmom od naručitelja zatraži na uvid dokumentaciju koja nije dio ponude i nije sastavni dio zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda, koje je naručitelj obvezan dostaviti odmah, a najkasnije u roku od tri dana, a svakako prije isteka žalbenog roka. Obrazloženje: Automatskom dostavom zatraženih ponuda osiguralo bi se najkraće moguće vrijeme za dostavu ponuda zainteresiranom ponuditelju (isto bi se moglo izvršiti i neradnim danom, ne bi se morao čekati prvi radni dan), a što je po obimu najveći dio ponude, te može momentalno pristupiti pregledu istih. Ostatak ponude (dokumentacija koja nije dio ponude i nije sastavni dio zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda (jamstva za ozbiljnost ponude)), je po obimu manji dio ponude, i sukladno navedenom, zahtijeva i manje vremena za pregled. Smatramo da za navedeno postoje sve pretpostavke u EOJN: svaki ponuditelj je obvezan dijelove koji su tajni odvojiti i posebno označiti, te tako predati ponudu, što bi algoritam EOJN mogao prepoznati i ne dostavljati ih. U slučaju da se kroz postupak nabave ustanovi da tajni dijelovi nisu tajni, uvijek ih može dostaviti zainteresiranom ponuditelju putem EOJN uz jamstva. Time bi se omogućilo momentalno dostavljanje ponuda ponuditelju, a i ostavilo bi se razumno vrijeme (odmah, najkasnije u roku od tri dana, a svakako prije isteka žalbenog roka) i naručiteljima da reagiraju, jer svaki naručitelj u isto vrijeme provodi više postupaka, u kojima istovremeno i šalje zahtjeve za pojašnjenjima, i zaprima odgovore, vjerojatno i objavljuje i nove predmete, te je rok odmah, a najkasnije idući radni dan, kao zakonska obveza, prekratak. | Nije prihvaćen | Sukladno čl.310. st.1. Zakona o javnoj nabavi naručitelj je obvezan omogućiti uvid u cjelokupnu dokumentaciju postupka uključujući i zapisnike, dostavljene ponude ili zahtjeve za sudjelovanje, osim u one dokumente koji su označeni tajnim. |
| 102 | AMERIČKA GOSPODARSKA KOMORA U HRVATSKOJ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 48. | Nejasno je koja je sankcija ako Naručitelj to ne omogući u propisanom roku, potrebno je isto jasnije definirati odnosno povezati s odgovarajućom prekršajnom odredbom. Također, potrebno je predvidjeti produljenje roka za žalbu sukladno broju dana kašnjenja u omogućavanju uvida u ponude žalitelju. | Nije prihvaćen | Traženo je omogućeno čl. 414. Zakona o javnoj nabavi, odnosno u konkretnom slučaju može se uložiti žalba. |
| 103 | HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 48. | Članovi Udruženja trgovine na veliko farmaceutskim proizvodima i ortopedskim pomagalima HGK predlažu da se članak 310. stavak 1. Zakona o javnoj nabavi izmjeni na način da sadrži sljedeće odrednice: • omogućavanje pristupa podacima o ponudama svim zainteresiranim gospodarskim subjektima po završetku postupka • zadržavanje prava uvida i za subjekte koji žele analizirati tržište radi pripreme budućih ponuda, što je posebno važno za sektore s ponavljajućim nabavama • izuzimanje dokumenata iz uvida samo ako su izrijekom zaštićeni kao tajna prema važećim zakonima. | Nije prihvaćen | Traženo je omogućeno posebnim propisom – Zakonom o pravu na pristup informacijama. |
| 104 | AGENCIJA APPA D.O.O. ZA EDUKACIJU I SAVJETOVANJE | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 48. | Predlažemo da pravo na uvid u ponude ima svaki ponuditelj koji ima ili je imao pravni interes za dobivanje određenog ugovora o javnoj nabavi, okvirnog sporazuma, dinamičkog sustava nabave ili projektnog natječaja. | Primljeno na znanje | Traženo je omogućeno odredbama Zakona o javnoj nabavi. |
| 105 | INSTITUT RUĐER BOŠKOVIĆ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 48. | Članak propisuje da Naručitelj odmah, a najkasnije sljedeći radni dan, omogući uvid u cjelokupnu dokumentaciju postupka. U praksi se, međutim, javljaju situacije u kojima ponuditelji dostave samo, primjerice, uvez ponude, kako bi kasnije ostvarili pravo na uvid u ponude. Predlažemo da se članak nadopuni tako da pravo na uvid imaju samo oni ponuditelji koji su dostavili cjelokupnu ponudu, odnosno sve dokumente koje je Naručitelj propisao Dokumentacijom o nabavi (DON-om). | Nije prihvaćen | Cijeni se da bi navedeni prijedlog mogao dovesti do dodatnih nejasnoća vezanih uz uvid u ponude, odnosno do toga da su naručitelji dovedeni u poziciju da moraju ocjenjivati postoji li pravo uvida u ponude ili ne u konkretnom slučaju koji se pojavi u praksi. Također se cijeni da uvid u ponude bez propisanih ograničenja za uvid doprinosi načelu transparentnosti u javnoj nabavi, te moguće i načelu tržišnog natjecanja. |
| 106 | VJEKOSLAV MIJIĆ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 48. | Prijedlog u ime gospodarskog subjekta Ericsson Nikola Tesla d.d.: Poštovani, Pohvalna je inicijativa zakonodavca da institut uvida u dokumentaciju postupka javne nabave dodatno precizira propisivanjem obveze naručitelju da uvid omogući najkasnije idući radni dan. Međutim, nerijetke su situacije u kojima gospodarski subjekti sudjeluju u postupku javne nabave bez stvarne namjere dobivanja i izvršenja ugovora o javnoj nabavi, svjesno podnoseći nepotpunu dokumentaciju kako bi ostvarili uvid u ponude konkurenata i prikupili informacije za prilagodbu svojeg poslovanja tržišnim uvjetima. Takvim postupanjem ponuditelji koji nastupaju u dobroj vjeri mogu biti dovedeni u situaciju da njihovi povjerljivi poslovni podaci, osim za legitimne svrhe provođenja postupka javne nabave, budu iskorišteni i za nepoštene poslovne prakse te zlouporabu pravne zaštite u postupcima javne nabave. Slijedom navedenog, molimo Vas da u članku 310. stavku 1. Zakona, dodatno propišete da pravo na uvid u dokumentaciju postupka nabave mogu ostvariti isključivo ponuditelji koji su dostavili dokumente koji se ne mogu naknadno upotpunjavati. Time bi članak 48. ZID ZJN glasio kako slijedi: U članku 310. stavku 1. iza riječi: „ponuditelja“, briše se zarez i dodaju se riječi: „koji je dostavio ponudu koja sadrži dokumente propisane člankom 293. stavkom 2. ovoga Zakona, odmah, a najkasnije idući radni dan“. | Nije prihvaćen | Cijeni se da bi navedeni prijedlog mogao dovesti do dodatnih nejasnoća vezanih uz uvid u ponude u smislu tumačenja valjanosti dokumenata koji su dostavljeni, odnosno do toga da su naručitelji dovedeni u poziciju da moraju ocjenjivati postoji li pravo uvida u ponude ili ne u konkretnom slučaju koji se pojavi u praksi. Također se cijeni da uvid u ponude bez propisanih ograničenja za uvid doprinosi načelu transparentnosti u javnoj nabavi, te posljedično i načelu tržišnog natjecanja. |
| 107 | KARLO DRAŠKOVIĆ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 48. | Poštovani, nije li to malo prekratak rok? | Nije prihvaćen | Naručitelj u trenutku objave odluke o odabiru/poništenju raspolaže sa svom dokumentacijom postupka javne nabave. |
| 108 | HRVATSKA UDRUGA POSLODAVACA | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 46. | Prijedlog: Brisati stavak 3., 4. i 5. odredbe članka 307. Objašnjenje: U člancima 307. i 312. postoje proturječnosti koje se tiču trenutka sklapanja ugovora. Problem se javlja u situacijama kada naručitelj pošalje ugovor nakon određenog perioda od izvršnosti odluke o odabiru te u ugovoru navede da je primjena ugovora od dana izvršnosti odluke o odabiru, što podrazumijeva retroaktivnu primjenu ugovora. Iz ostalih odredbi Zakona o javnoj nabavi proizlazi da je za nastanak ugovorne obveze potrebno potpisivanje ugovora/okvirnog sporazuma. | Nije prihvaćen | Članak 312. ne proturječi članku 307. Zakona o javnoj nabavi, već ga nadopunjuje. On regulira obvezu sklapanja ugovora u pisanom obliku i u određenom roku i razlika je u funkciji odredbi. Potpisivanje ugovora jest formalni čin nastanka obveze, ali zakonodavac je svjesno predvidio da učinci teku od dana izvršnosti odluke o odabiru, kako bi se spriječilo odgađanje početka izvršenja zbog administrativnih kašnjenja. Direktive EU o javnoj nabavi predviđaju da odluka o odabiru ima konstitutivni učinak te je nacionalni zakon usklađen s istim Direktivama. Nacrtom izmjena i dopuna uvodi se obveza razmjene ugovora putem EOJN RH, čime se olakšava određivanje trenutka sklapanja ugovora. |
| 109 | HRVATSKI OPERATOR PRIJENOSNOG SUSTAVA D.D. | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 46. | Vezano za predloženu točku 4. st. 7. čl. 307. koja se dodaje, odnose li se “posebni uvjeti za izvršenje ugovora” na primjerice izjavu za DNSH načelo i slično ili na sve? Predlažemo definirati da su posebni uvjeti za izvršenje ugovora odredbe koje Naručitelj može uključiti u ugovor radi ostvarivanja određenih društvenih, socijalnih ili okolišnih uvjeta. | Nije prihvaćen | Posebni uvjeti za izvršenje ugovora određeni su propisima koji uređuju određeno područje i naručitelj ih određuje sukladno specifičnostima pojedinog predmeta nabave te se ne smatra svrsishodnim isto pitanje uređivati Zakonom. |
| 110 | AMERIČKA GOSPODARSKA KOMORA U HRVATSKOJ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 46. | Preciziranje trenutka stupanja na snagu ugovora o javnoj nabavi Zakonsko utemeljenje Člankom 307. stavkom 3. ZJN propisano je: “Smatra se da je ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum sklopljen na dan izvršnosti odluke o odabiru, osim u slučaju iz stavaka 4. i 5. ovoga članka.” Stavak 4. „Ako javni naručitelj za preuzimanje obveza mora imati suglasnost drugog tijela, smatra se da je ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum sklopljen na dan pribavljanja suglasnosti.“ Stavak 5. „Ako je na dan izvršnosti odluke o odabiru ili pribavljanja suglasnosti istekao rok valjanosti ponude, smatra se da je ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum sklopljen na dan dostave pisane izjave odabranog ponuditelja o produženju roka valjanosti ponude te jamstva za ozbiljnost ponude sukladno produženom roku valjanosti ponude, ako je jamstvo bilo traženo u postupku.“ Člankom 312. stavkom 1. ZJN propisano je: “ Ugovorne strane sklapaju ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum u pisanom obliku u roku od 90 dana od dana izvršnosti odluke o odabiru.” Analizom stipulacije prethodnih dviju normi vidljivo je kako su iste kontradiktorne te u praksi izazivaju dileme s obzirom da je, s jedne strane propisano da trenutak sklapanja ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma nastupa na dan izvršnosti odluke o odabiru, dok je, s druge strane, propisano da se ugovor ili okvirni sporazum sklapaju u pisanom obliku u roku od 90 dana od dana izvršnosti odluke o odabiru. Na takav način u pojedinim postupcima javne nabave pojavljuju se dileme kod, primjerice, određivanja roka početka tijeka isporuke robe ili sl., a koji rok je u korelaciji s datumom sklapanja ugovora o javnoj nabavi. Primjer u praksi Iz iskustava u praksi jasno je da se ponuditelji smatraju vezanima ugovorom o javnoj nabavi tek po potpisu navedenog ugovora, kao i da se propisani rok od 90 dana često ne poštuje od strane naručitelja. Primjerice, ponuditelj koji je dokumentacijom o nabavi tražen da dostavi ponudu s određenim rokom valjanosti (primjerice 90 dana), isti je rok valjanosti tražio i za ponude dobavljača na kojima je temeljio konačnu cijenu svoje ponude. Istekom roka od 90 dana, ako ugovor nije bio potpisan, ponuda ponuditelja (i njegovih dobavljača) istekla je i ponuditelj se istom ne smatra vezanim, unatoč odredbi koja trenutak sklapanja ugovora vezuje uz izvršnost odluke o odabiru. Naime, u današnjoj ekonomskoj situaciji i s obzirom na inflatorne pritiske, promjene cijena do kojih može doći u razdoblju od 90 dana (ili dulje) mogu biti značajne i značajno utjecati na ekonomsku poziciju odabranog ponuditelja. AmCham-ov prijedlog Budući da postojeće zakonsko uređenje izaziva nedoumice u praksi, ukazuje se potrebnim jasnije precizirati sadržaj odredbe članka 307. stavka 3. ZJN i/ili članka 312. stavka 1. ZJN, s obzirom na njihovu međusobnu korelaciju značajnu za trenutak sklapanja, odnosno stupanja na snagu ugovora o javnoj nabavi. Kao moguće zakonodavno rješenje, predlaže se da u odredbi članka 307. stavka 3. ZJN i nadalje egzistira stipulacija vezana uz trenutak sklapanja ugovora o javnoj nabavi, no da se u tom slučaju, odredba članka 312. stavaka 1. ZJN-a izmjeni na način da se njome preciznije definira da tek potpisom ugovora o javnoj nabavi obiju ugovornih strana, u zakonom određenom roku, ugovor o javnoj nabavi stupa na snagu. • AmCham predlaže sljedeće: zakonski propisati da ugovor o javnoj nabavi stupa na snagu tek trenutkom potpisa pisanog ugovora obiju ugovornih strana | Nije prihvaćen | Članak 312. ne proturječi članku 307., već ga nadopunjuje. On regulira obvezu sklapanja ugovora u pisanom obliku i u određenom roku i razlika je u funkciji odredbi. Potpisivanje ugovora jest formalni čin nastanka obveze, ali zakonodavac je svjesno predvidio da učinci teku od dana izvršnosti odluke o odabiru, kako bi se spriječilo odgađanje početka izvršenja zbog administrativnih kašnjenja. Direktive EU o javnoj nabavi predviđaju da odluka o odabiru ima konstitutivni učinak te je nacionalni zakon usklađen s istim odredbama. Predmetne odredbe upravo omogućuju naručitelju da proces vrati, u slučaju odustanka odabranog ponuditelja, a koji odustanak se ogleda u odbijanju potpisivanja ugovora ili u nedostavi jamstva za uredno izvršenje, u ponovno rangiranje. |
| 111 | JANICA RAKOCI HANŽEK | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 46. | Što se smatra neistinitim podatkom i kako naručitelj utvrđuje da se radi o neistinitom podatku? | Nije prihvaćen | Iz prakse DKOM-a jasno proizlazi da se neistinit podatak u smislu Zakona o javnoj nabavi odnosi na svjesno ili nesvjesno davanje lažnih, nevjerodostojnih ili krivotvorenih informacija koje mogu utjecati na postupak nabave. |
| 112 | BLAŽENKA PETROVEČKI | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 46. | Molim odustati od izmjene članka, sukladno komentaru na izmjenu članka 214. ZJN. Odluka o odabiru postaje istekom roka mirovanja, ako žalba nije izjavljena. Smatra se da je ugovor o javnoj nabavi sklopljen na dan izvršnosti odluke o odabiru. Ugovorne strane sklapaju ugovor o pisanom obliku u roku od 90 dana od izvršnosti odluke o odabiru. Ako je izvršnošću odluke o odabiru nastao ugovorni odnos, kako naručitelj može ponovno rangirati ponude ako ponuditelj npr. odbije potpisati ugovor o javnoj nabavi u pisanom obliku (ispada da ponuditelja izvršna odluka o odabiru ne obvezuje?) ili ne dostavi jamstvo za uredno ispunjenje ugovora, uzevši u obzir odredbu članka 311., prema kojoj postupak javne nabave završava izvršnošću odluke o odabiru ili poništenju?? Ako je postupak javne nabave završen izvršnošću odluke o odabiru, naručitelj može jedino naplatiti jamstvo za ozbiljnost ponude i pokrenuti novi postupak javne nabave. Molim uskladiti odredbe članaka Zakona koji reguliraju to pitanje. | Nije prihvaćen | Potpisivanje ugovora jest formalni čin nastanka obveze, ali zakonodavac je svjesno predvidio da učinci teku od dana izvršnosti odluke o odabiru, kako bi se spriječilo odgađanje početka izvršenja zbog administrativnih kašnjenja. Direktive EU o javnoj nabavi predviđaju da odluka o odabiru ima konstitutivni učinak te je nacionalni zakon usklađen s istim odredbama. Predmetne odredbe upravo omogućuju naručitelju da proces vrati, u slučaju odustanka odabranog ponuditelja, a koji odustanak se ogleda u odbijanju potpisivanja ugovora ili u nedostavi jamstva za uredno izvršenje, u ponovno rangiranje. |
| 113 | UDRUGA GRADOVA U REPUBLICI HRVATSKOJ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 46. | Komentar na Članke 21./46. - Čl. 214./307. Naplativost jamstva za ozbiljnost ponude za slučaj neprihvaćanja ispravka računske pogreške doprinosi ozbiljnosti ponuditelja, i to neovisno o obvezi odbijanja ponude u slučaju neprihvaćanja ispravka (ne radi se dakle o mogućnosti kako to stoji u obrazloženju nacrta prijedloga zakona, radi se o obvezi odbijanja). Isto tako uvođenje predloženih novih slučajeva naplativosti jamstva nije opravdano iz sljedećih razloga: naručitelji nisu ovlašteni utvrđivati neistinitost podataka (za to su nadležna neka druga tijela u RH/EU), ocjena da ponuda ne udovoljava uvjetima po posebnim propisima/stručnim pravilima tijekom samog postupka javne nabave može dovesti do povrede načela zabrane diskriminacije u slučaju da se radi o ponudi subjekta koji nema poslovni nastan u RH, ocijeniti da ponuda ne udovoljava posebnim uvjetima za izvršenje ugovora tijekom postupka znači da uvjeti za izvršenje ugovora time de facto postaju uvjeti za nadmetanje što je protivno logici faze u kojoj se nabava nalazi - provođenje postupka nadmetanja a time se i dodatno administrativno opterećuje sam postupak nabave i značajno utječe na njegovu efikasnost. Zbog navedenog predlaže se zadržati dosadašnje formulacije članka 214. | Djelomično prihvaćen | Jamstvo u slučaju neprihvaćanja ispravka računske pogreške neće se brisati iz članka 214. stavka 1. točka 1. Zakona o javnoj nabavi. U odnosu na ostale izmjene iz čl.46, ocjenjuje se da novi slučajevi naplativosti jamstva neće dovesti do administrativnog opterećenja niti do preklapanja pravnih instrumenata ili faza procesa javne nabave, budući je naplativost predmetnog jamstva vezana uz rok povrata jamstva iz čl. 217. Zakona o javnoj nabavi, nakon čega naručitelj može naplatiti jamstvo za uredno ispunjenje ugovora. |
| 114 | KREŠIMIR KUREVIJA | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 46. | Ista stvar kao čl. 21. Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama ZJN. Proširenje odredbi je nezahvalno i za ponuditelje i naručitelje jer je neprecizno i pravno neodređeno. Naime, na koji način i tko će dokazati što su "neistiniti podaci"; isti se mogu tumačiti na različite načine što će dovesti do povećanja broja žalbenih postupaka. Nadalje, nedostavljanja dokaza o ispunjenju posebnih uvjeta za izvršenje ugovora i zahtjeva koje je potrebno ispuniti sukladno posebnim propisima ili stručnim pravilima, stavlja u neravnopravan položaj domaće i strane ponuditelje. Tako npr. kod nabave radova sukladno Zakonu o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, domaći ponuditelji su obavezni dokazati da su registrirani za obavljanje djelatnosti građenja do trenutka potpisa ugovora dok strani ponuditelji isto mogu dokazati do uvođenja u posao. | Nije prihvaćen | Iz prakse DKOM-a jasno proizlazi da se neistinit podatak u smislu Zakona o javnoj nabavi odnosi na svjesno ili nesvjesno davanje lažnih, nevjerodostojnih ili krivotvorenih informacija koje mogu utjecati na postupak nabave. U odnosu na dostavljanje dokaza o ispunjenju posebnih uvjeta za izvršenje ugovora i zahtjeva koje je potrebno ispuniti sukladno posebnim propisima ili stručnim pravilima, isti dokazi vezani su uz zahtjev naručitelja postavljen u dokumentaciji o nabavi, a koji mora biti postavljen na način da ne dovodi u nejednak položaj strane ponuditelje u odnosu na domaće. |
| 115 | IVAN JUKIĆ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 46. | Poštovani, u članku 307. st. (3) navodi se da: "Smatra se da je ugovor o javnoj nabavi...sklopljen na dan izvršnosti odluke o odabiru" dok u članku 312. St. (1) stoji: "(1) Ugovorne strane sklapaju ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum u pisanom obliku u roku od 90 dana od dana izvršnosti odluke o odabiru." Pa se sada postavlja pitanje da li je ugovor sklopljen “na dan izvršnosti” ILI mora biti sklopljen “u roku od 90 dana”? Zašto bi to moglo biti bitno: - što ako je rok za izvršenje od dana sklapanja ugovora (koji dan se uzima) ili - što ako nakon odabira odabrani odbije potpisati ugovor (događa se u praxi) - tada nastaje dvojba da li je ugovor već sklopljen pa se mora raskidati ili nije sklopljen pa se poništava postupak. Kada već mijenjate čl 307. predlažem brisanja odredbe da se "smatra da je potpisan" kad već postoji obveza da se kasnije sklopi u pisanom obliku da ne ostane ta pravna dvojba. | Nije prihvaćen | Članak 312. ne proturječi članku 307., već ga nadopunjuje. On regulira obvezu sklapanja ugovora u pisanom obliku u određenom roku i razlika je u funkciji odredbi. Potpisivanje ugovora jest formalni čin nastanka obveze, ali zakonodavac je svjesno predvidio da učinci teku od dana izvršnosti odluke o odabiru, kako bi se spriječilo odgađanje početka izvršenja zbog administrativnih kašnjenja. Iste odredbe usklađene su s Direktivama EU o javnoj nabavi koje predviđaju da odluka o odabiru ima konstitutivni učinak. |
| 116 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 45. | Primjedba: S obzirom da se zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda dostavlja kao prilog Odluke o odabiru (Pravilnik o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave), te time čini njezin dio, a zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda se isto generira putem sustava EOJN (dapače, sustav iz zapisnika generira odluku), predlaže se na isti način postupati i sa zapisnikom o pregledu – objava nepotpisane odluke, dok se potpisani zapisnik čuva u arhivu EOJN RH. Analogno navedenom, predlaže se onda isto postupanje i sa zapisnikom o otvaranju ponuda. | Nije prihvaćen | Zapisnik o otvaranju ponuda se potpisuje ako je bilo ne elektroničkih dijelova ponude, u suprotnom se generira u EOJN i automatski objavljuje u EOJN. U tom slučaju, odnosno slučaju automatske objave, nema ljudske intervencije i može se utvrditi vjerodostojnost Zapisnika. Iako se čini suvišnom radnjom, po posebnim propisima potpis je potreban za preuzimanje odgovornosti. Potpisom članovi povjerenstava javne nabave potvrđuju da su suglasni sa Zapisnikom o pregledu i ocjeni ponuda. Isto tako čelnik tijela svojim potpisom dokazuje da je upoznat s predloženom Odlukom i za nju preuzima odgovornost. Predmetnom izmjenom uvode se promjene kojima se grade temelji za odluke i zapisnike bez potpisa u procesu javne nabave. |
| 117 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 44. | Primjedba: S obzirom da se zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda dostavlja kao prilog Odluke o odabiru (Pravilnik o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave), te time čini njezin dio, a zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda se isto generira putem sustava EOJN (dapače, sustav iz zapisnika generira odluku), predlaže se na isti način postupati i sa zapisnikom o pregledu – objava nepotpisane odluke, dok se potpisani zapisnik čuva u arhivu EOJN RH. Analogno navedenom, predlaže se onda isto postupanje i sa zapisnikom o otvaranju ponuda. | Nije prihvaćen | Zapisnik o otvaranju ponuda se potpisuje ako je bilo ne elektroničkih dijelova ponude, u suprotnom se generira u EOJN i automatski objavljuje u EOJN. U tom slučaju, odnosno slučaju automatske objave, nema ljudske intervencije i može se utvrditi vjerodostojnost Zapisnika. Čini se kao suvišna radnja, ali po posebnim propisima potpis je potreban za preuzimanje odgovornosti. Potpisom članovi povjerenstava javne nabave potvrđuju da su suglasni sa Zapisnikom o pregledu i ocjeni ponuda. Isto tako čelnik tijela svojim potpisom dokazuje da je upoznat s predloženom Odlukom i za nju preuzima odgovornost. Ovom izmjenom se uvode promjene kojima se grade temelji za odluke i zapisnike bez potpisa u procesu javne nabave. |
| 118 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 43. | Primjedba: S obzirom da se zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda dostavlja kao prilog Odluke o odabiru (Pravilnik o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave), te time čini njezin dio, a zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda se isto generira putem sustava EOJN (dapače, sustav iz zapisnika generira odluku), predlaže se na isti način postupati i sa zapisnikom o pregledu – objava nepotpisane odluke, dok se potpisani zapisnik čuva u arhivu EOJN RH. Analogno navedenom, predlaže se onda isto postupanje i sa zapisnikom o otvaranju ponuda. | Nije prihvaćen | Zapisnik o otvaranju ponuda se potpisuje ako je bilo ne elektroničkih dijelova ponude, u suprotnom se generira u EOJN i automatski objavljuje u EOJN. U tom slučaju, odnosno slučaju automatske objave, nema ljudske intervencije i može se utvrditi vjerodostojnost Zapisnika. Čini se kao suvišna radnja, ali po posebnim propisima potpis je potreban za preuzimanje odgovornosti. Potpisom članovi povjerenstava javne nabave potvrđuju da su suglasni sa Zapisnikom o pregledu i ocjeni ponuda. Isto tako čelnik tijela svojim potpisom dokazuje da je upoznat s predloženom Odlukom i za nju preuzima odgovornost. Ovime se uvode promjene kojima se grade temelji za odluke i zapisnike bez potpisa u procesu javne nabave. |
| 119 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 42. | Primjedba: Predlaže se na isti način definirati i potpisanost i vjerodostojnost ostalih dokumenata postupka nabave (zapisnik o otvaranju i zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda), ako su generirani kroz sustav EOJN: smatraju se potpisanima i vjerodostojnima ako su generirani kroz sustav EOJN i ako su potpisani primjerci prije objave pohranjeni u arhivu na EOJN. | Nije prihvaćen | Zapisnik o otvaranju ponuda se potpisuje ako je bilo ne elektroničkih dijelova ponude, u suprotnom se generira u EOJN i automatski objavljuje u EOJN. U tom slučaju, odnosno slučaju automatske objave, nema ljudske intervencije i može se utvrditi vjerodostojnost Zapisnika. Čini se kao suvišna radnja, ali po posebnim propisima potpis je potreban za preuzimanje odgovornosti. Potpisom članovi povjerenstava javne nabave potvrđuju da su suglasni sa Zapisnikom o pregledu i ocjeni ponuda. Isto tako čelnik tijela svojim potpisom dokazuje da je upoznat s predloženom Odlukom te preuzima odgovornost za istu. Ovime se uvode promjene kojima se grade temelji za odluke i zapisnike bez potpisa u procesu javne nabave. |
| 120 | HRVATSKI OPERATOR PRIJENOSNOG SUSTAVA D.D. | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 42. | Vezano za predloženi st. 6. čl. 301. koji se mijenja, nelogično je da se objavljuje nepotpisana Odluka kada prije objave mora potpisana odluka biti pohranjena u EOJN RH, a u skladu s predloženim st. 6. čl. 302., st. 4. čl. 303. i čl. 4. st. 304. | Nije prihvaćen | Zapisnik o otvaranju ponuda se potpisuje ako je bilo ne elektroničkih dijelova ponude, u suprotnom se generira u EOJN i automatski objavljuje u EOJN. U tom slučaju, odnosno slučaju automatske objave, nema ljudske intervencije i može se utvrditi vjerodostojnost Zapisnika. Čini se kao suvišna radnja, ali po posebnim propisima potpis je potreban za preuzimanje odgovornosti. Potpisom članovi povjerenstava javne nabave potvrđuju da su suglasni sa Zapisnikom o pregledu i ocjeni ponuda. Isto tako čelnik tijela svojim potpisom dokazuje da je upoznat s predloženom Odlukom i preuzima za nju odgovornost. Ovime se uvode promjene kojima se grade temelji za odluke i zapisnike bez potpisa u procesu javne nabave. |
| 121 | MAJDA NAMAČINSKI | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 41. | „10. ako je to potrebno radi zaštite javnog interesa. Javni interes može biti okolnost koja je vezana uz konkretni postupak javne nabave, objektivno je provjerljiva i obrazložena od strane naručitelja.“ | Nije prihvaćen | Nacrt Prijedloga Zakona u obrazloženju sadrži pojašnjenje javnog interesa. Trenutno zakonodavno rješenje upućuje na potrebu proširenja razloga za donošenje odluke o poništenju postupka javne nabave u slučajevima kada je navedeno potrebno radi zaštite javnog interesa, što uključuje slučajeve kao što su pogrešno planiranje, nemogućnost primjene dokumentacije o nabavi u fazi pregleda i ocjene ponuda te postupanja suprotno propisima. U navedenim slučajevima postoji opravdani razlog da se naručiteljima omogući zakonito poništenje cjelokupnog postupka javne nabave, budući da suprotno postupanje predstavlja neekonomično trošenje proračunskih sredstava ili nezakonito postupanje u izvršenju ugovora. |
| 122 | MAJDA NAMAČINSKI | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 41. | Potrebno je precizirati što će, primjerično, predstavljati javni interes. Mora biti riječ o objektivnom i opravdanom razlogu koji je provjerljiv, npr. ako se pokrene istražni postupak u odnosu na postupak javne nabave ili čenika tijela ili člana upravnog ili nadzornog odbora. Navedeno je nužno kako bi se ponuditeljima omogućilo pravo na efikasnu (a ne samo teoretsku) žalbu zajamčenu Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i Ustavom Republike Hrvatske. | Nije prihvaćen | Nacrt Prijedloga Zakona u obrazloženju sadrži pojašnjenje javnog interesa. Trenutno zakonodavno rješenje upućuje na potrebu proširenja razloga za donošenje odluke o poništenju postupka javne nabave u slučajevima kada je navedeno potrebno radi zaštite javnog interesa, što uključuje slučajeve kao što su pogrešno planiranje, nemogućnost primjene dokumentacije o nabavi u fazi pregleda i ocjene ponuda te postupanja suprotno propisima. U navedenim slučajevima postoji opravdani razlog da se naručiteljima omogući zakonito poništenje cjelokupnog postupka javne nabave, budući da suprotno postupanje predstavlja neekonomično trošenje proračunskih sredstava ili nezakonito postupanje u izvršenju ugovora. Takvo poništenje podložno je preispitivanju u žalbenom postupku. |
| 123 | HRVATSKA UDRUGA POSLODAVACA | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 41. | Prijedlog 1.: Potrebno je propisati obvezu naručitelja da u odluci o poništenju jasno i valjano obrazloži razloge pozivanja na zaštitu javnog interesa. Obrazloženje: Bez obveze detaljnog objašnjenja, odredba je netransparentna i može dovesti do neujednačenih tumačenja te smanjenog povjerenja u zakonitost postupaka poništenja. Jasno i obrazloženo pozivanje na javni interes nužno je za osiguranje transparentnosti i pravne sigurnosti svih sudionika u postupku javne nabave. Prijedlog 2.: Predlaže se precizno propisati koje se okolnosti smatraju temeljem za poništenje postupka radi potrebe zaštite javnog interesa. Obrazloženje: Bez definiranja konkretnih okolnosti koje predstavljaju osnovu za poništenje, može se očekivati povećan broj poništenja postupaka i žalbi na takve odluke. S obzirom na trenutne kapacitete tijela u sustavu javne nabave i mogući porast žalbenih predmeta, jasno normiranje okolnosti u kojima naručitelj može poništiti postupak nužno je radi pravne predvidivosti i učinkovitosti sustava. Prijedlog 3.: U slučaju poništenja postupka javne nabave radi zaštite javnog interesa, potrebno je ponuditeljima osigurati pravo na naknadu stvarnih troškova. Obrazloženje: Predaja ponuda zahtijeva značajne predradnje, uključujući trošak ljudskih resursa i drugih stvarnih troškova. U situacijama kada naručitelj poništi postupak zbog zaštite javnog interesa, ponuditelji snose troškove bez mogućnosti naknade. Stoga se predlaže dopuniti članak 298. novim stavkom: “U slučaju poništenja postupka iz razloga navedenog u stavku 1., točki 10. ovog članka, naručitelj je obvezan nadoknaditi ponuditelju troškove koje je imao radi podnošenja ponude.” Iako se ova odredba izmjena primarno veže uz situaciju sukoba interesa predstavnika naručitelja koji se ne može izuzeti iz donošenja odluke, može se načelno primijeniti i na druge okolnosti u kojima naručitelj procijeni da je došlo do potrebe zaštite javnog interesa. | Nije prihvaćen | Nacrt Prijedloga Zakona u obrazloženju sadrži pojašnjenje javnog interesa. Trenutno zakonodavno rješenje upućuje na potrebu proširenja razloga za donošenje odluke o poništenju postupka javne nabave u slučajevima kada je navedeno potrebno radi zaštite javnog interesa, što uključuje slučajeve kao što su pogrešno planiranje, nemogućnost primjene dokumentacije o nabavi u fazi pregleda i ocjene ponuda te postupanja suprotno propisima. U navedenim slučajevima postoji opravdani razlog da se naručiteljima omogući zakonito poništenje cjelokupnog postupka javne nabave, budući da suprotno postupanje predstavlja neekonomično trošenje proračunskih sredstava ili nezakonito postupanje u izvršenju ugovora. Takvo poništenje podložno je preispitivanju u žalbenom postupku. |
| 124 | TEMPORIS SAVJETOVANJE D.O.O. ZA SAVJETOVANJE I USLUGE | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 41. | Predloženom izmjenom uvodi se nova osnova za poništenje postupka javne nabave „ako je to potrebno radi zaštite javnog interesa“. Ova formulacija predstavlja novinu u sustavu javne nabave, kojom se naručitelju daje dodatna diskrecijska mogućnost poništenja postupka, izvan dosad jasno propisanih razloga. Potencijalni problematični učinci u praksi: U praksi javne nabave u zadnjih 15 godina odluka o poništenju postupka javne nabave, osim u slučajevima kada nije pristigla niti jedna ponuda, je jedna od najosjetljivijih radnji koju naručitelj može poduzeti. Prema dostupnim podacima i praksi Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM), u slučaju žalbi na odluke o poništenju, više od 65% takvih žalbi biva usvojeno. Ovaj postotak pokazuje da su odluke o poništenju često neadekvatno obrazložene ili pravno neodržive, što potvrđuje koliko je ovaj segment sustava složen i podložan pogreškama. Uvođenjem mogućnosti poništenja postupka „radi zaštite javnog interesa“ dodatno se povećava pravna nesigurnost, budući da pojam „javni interes“ nije definiran u Zakonu o javnoj nabavi. Takva nepreciznost ostavlja širok prostor za različita tumačenja i može dovesti do zlouporaba ili subjektivnog odlučivanja, primjerice u situacijama kada naručitelj nije zadovoljan pristiglim ponudama ili želi poništiti postupak iz razloga koji nisu objektivno opravdani. Preporuka: Ako se želi zadržati institut poništenja postupka radi zaštite javnog interesa, preporučuje se da se u članku 3. Zakona o javnoj nabavi jasno definira pojam „javni interes u smislu ZJN-a“. Definicija bi trebala obuhvatiti situacije koje objektivno ugrožavaju zakonitost, sigurnost, zdravlje, okoliš ili proračunska sredstva, čime bi se osigurala pravna predvidljivost i smanjio rizik zlouporabe ove iznimke. | Nije prihvaćen | Nacrt Prijedloga Zakona u obrazloženju sadrži pojašnjenje javnog interesa. Trenutno zakonodavno rješenje upućuje na potrebu proširenja razloga za donošenje odluke o poništenju postupka javne nabave u slučajevima kada je navedeno potrebno radi zaštite javnog interesa, što uključuje slučajeve kao što su pogrešno planiranje, nemogućnost primjene dokumentacije o nabavi u fazi pregleda i ocjene ponuda te postupanja suprotno propisima. U navedenim slučajevima postoji opravdani razlog da se naručiteljima omogući zakonito poništenje cjelokupnog postupka javne nabave, budući da suprotno postupanje predstavlja neekonomično trošenje proračunskih sredstava ili nezakonito postupanje u izvršenju ugovora. |
| 125 | NIKOLINA POSAVEC ŠAJNOVIĆ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 41. | Ovakva neprecizna odredba mogla bi omogućiti naručitelju poništenje postupka javne nabave gotovo uvijek sa općenitom formulacijom “radi zaštite javnog interesa”. Interes naručitelja u nekom smislu je često i javni interes, pa bi se ovo moglo lako zloupotrijebiti. Napominjem da je dosadašnja praksa da Državna komisija ne dozvoljava poništenje postupka naručitelju, u fazi nakon otvaranja ponuda, ako su u pravilu okolnosti na koje se poziva naručitelj postojale prije pokretanja postupka a za koje je naručitelj znao ili morao znati. Sada će biti dovoljno pozvati se na “Javni interes”, kada bi naručitelj ocijenio da ne želi odabrati ekonomski najpovoljniju ponudu. Takvo davanje velikih diskrecijskih ovlasti naručiteljima pogodno je tlo za manipulacije i samovolju naručitelja da poništavaju postupke javne nabave kako im je volja, pa tako i npr. ukoliko nakon otvaranja ponude vide da ponuda ponuditelja „kojega bi oni htjeli odabrati“ neće biti ekonomski najpovoljnija. Takvo što zasigurno nije sukladno duhu Direktive 2014/24 i Direktive 2014/25, a osobito kada uzmemo u obzir uvriježeno stajalište kako je postupak javne nabave strogo formalan postupak te bi gospodarski subjekti u najvećoj mogućoj mjeri trebali biti upoznati s daljnjim tijekom postupka odnosno s time što mogu očekivati. | Nije prihvaćen | Nacrt Prijedloga Zakona u obrazloženju sadrži pojašnjenje javnog interesa. Trenutno zakonodavno rješenje upućuje na potrebu proširenja razloga za donošenje odluke o poništenju postupka javne nabave u slučajevima kada je navedeno potrebno radi zaštite javnog interesa, što uključuje slučajeve kao što su pogrešno planiranje, nemogućnost primjene dokumentacije o nabavi u fazi pregleda i ocjene ponuda te postupanja suprotno propisima. U navedenim slučajevima postoji opravdani razlog da se naručiteljima omogući zakonito poništenje cjelokupnog postupka javne nabave, budući da suprotno postupanje predstavlja neekonomično trošenje proračunskih sredstava ili nezakonito postupanje u izvršenju ugovora. |
| 126 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 41. | Primjedba. Radi sprječavanja zloupotrebe, potrebno je odrediti što je to javni interes. | Nije prihvaćen | Nacrt Prijedloga Zakona u obrazloženju sadrži pojašnjenje javnog interesa. Trenutno zakonodavno rješenje upućuje na potrebu proširenja razloga za donošenje odluke o poništenju postupka javne nabave u slučajevima kada je navedeno potrebno radi zaštite javnog interesa, što uključuje slučajeve kao što su pogrešno planiranje, nemogućnost primjene dokumentacije o nabavi u fazi pregleda i ocjene ponuda te postupanja suprotno propisima. U navedenim slučajevima postoji opravdani razlog da se naručiteljima omogući zakonito poništenje cjelokupnog postupka javne nabave, budući da suprotno postupanje predstavlja neekonomično trošenje proračunskih sredstava ili nezakonito postupanje u izvršenju ugovora. |
| 127 | HRVATSKA ODVJETNIČKA KOMORA | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 41. | S obzirom da "zaštita javnog interesa" obuhvaća širok pojam, kako bi se izbjegle zlouporabe u praksi, Hrvatska odvjetnička komora predlaže da i točka 10. iz čl. 298. st. 1., bude preciznijeg sadržaja kao što su i ostale točke iz istog članka. Stoga se predlaže da točka 10. glasi: "ukoliko zbog utvrđenog sukoba interesa nije bilo moguće izuzimanje iz provedbe postupka javne nabave", a što bi bilo u skladu sa sadržajem novo predloženog čl. 81. st. 3. | Nije prihvaćen | Nacrt Prijedloga Zakona u obrazloženju sadrži pojašnjenje javnog interesa. Trenutno zakonodavno rješenje upućuje na potrebu proširenja razloga za donošenje odluke o poništenju postupka javne nabave u slučajevima kada je navedeno potrebno radi zaštite javnog interesa, što uključuje slučajeve kao što su pogrešno planiranje, nemogućnost primjene dokumentacije o nabavi u fazi pregleda i ocjene ponuda te postupanja suprotno propisima. Stoga sukob interesa iz članka 81. st. 3. nije jedina osnova za primjenu predmetne odredbe. |
| 128 | HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 41. | Članovi Udruženja trgovine na veliko farmaceutskim proizvodima i ortopedskim pomagalima HGK predlažu da se u članku 298. doda novi stavak koji glasi: (3) U slučaju poništenja postupka iz razloga navedenog u stavku 1., točki 10. ovog članka, Naručitelj je obvezan nadoknaditi ponuditelju troškove koje je imao radi podnošenja ponuda.“ | Nije prihvaćen | O troškovima žalbenog postupka Državna komisija odlučuje sukladno odredbama članka 431. Zakona. Predmetni zakon ne regulira druga pitanja naknade troškova ponuditelja. |
| 129 | UDRUGA GRADOVA U REPUBLICI HRVATSKOJ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 41. | S obzirom na to da razlozi uvođenja nove osnove za poništenje postupka iz obrazloženja nacrta prijedloga zakona (pogrešno planiranje, nemogućnost primjene dokumentacije o nabavi u fazi pregleda i ocjene ponuda, postupanje suprotno propisima) zapravo predstavljaju situacije za nastanak kojih odgovornost leži isključivo na naručitelju, za zaključiti je da bi od javnog interesa upravo u tim situacijama trebalo biti da naručitelj odabere ponudu koja je sukladna dokumentaciji o nabavi, valjana i ekonomski najpovoljnija, a ne poništenje postupka. Ono što kod nabrojanih razloga zapravo jest stvarni problem pitanje je mogućnosti izvršenja ugovora. S obzirom na to da se u fazi izvršenja primjenjuju dokumentacija o nabavi, odabrana ponuda ali i pravila obveznog prava, nije prihvatljivo nabrojane razloge smatrati dopuštenim razlozima za poništenje postupka (i time nepotrebno dovoditi u pitanje samu zakonitost završetka postupka). Ako je intencija da se kao razlog za poništenje postupka definira potreba za zaštitom javnog interesa, i dodatno, s ciljem da se izbjegne bilo kakva mogućnost manipulacije s konkretnim postupkom bilo od strane naručitelja bilo od strane ponuditelja, predlaže se zakonom dati ovlast za poništenje postupka iz razloga potrebe za zaštitom javnog interesa subjektu (tijelu) koji treba imati neutralan položaj prema naručiteljima i ponuditeljima (npr. DKOM), a na prijedlog zainteresiranog gospodarskog subjekta, ponuditelja, naručitelja, MINGO ili državnog odvjetništva ili da DKOM iz tog razloga poništi postupak po službenoj dužnosti, te dodatno regulirati okvir za pravnu zaštitu protiv takve odluke (npr. po uzoru na institute odobrenja nastavka postupka ili privremene mjere). | Nije prihvaćen | Nacrt Prijedloga Zakona u obrazloženju sadrži pojašnjenje javnog interesa. Trenutno zakonodavno rješenje upućuje na potrebu proširenja razloga za donošenje odluke o poništenju postupka javne nabave u slučajevima kada je navedeno potrebno radi zaštite javnog interesa, što uključuje slučajeve kao što su pogrešno planiranje, nemogućnost primjene dokumentacije o nabavi u fazi pregleda i ocjene ponuda te postupanja suprotno propisima. U vezi osporavanja navedenih razloga poništenja, ukazuje se na dio obrazloženja Zakona u kojem se navodi da: u navedenim slučajevima postoji opravdani razlog da se naručiteljima omogući zakonito poništenje cjelokupnog postupka javne nabave, budući da suprotno postupanje predstavlja neekonomično trošenje proračunskih sredstava ili nezakonito postupanje u izvršenju ugovora. Naime, dosadašnja praksa je pokazala da naručitelji ponekad moraju donijeti odluku o odabiru i izvršavati ugovor kojima se nije ostvarilo načelo tržišnog natjecanja i koji dovodi do mogućih štetnih ekonomskih i drugih posljedica za naručitelje koji javnim novcem plaćaju predmet nabave, a time i za javni interes, dok naručitelji nisu imali nikakvih zakonskih mogućnosti da izbjegnu takav odabir iako su takve posljedice bile neizbježne. |
| 130 | ROMINA ŠTABA | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 41. | Sadržaj novo predložene točke 10. ne sadrži jasne kriterije glede instituta "zaštite javnog interesa", odnosno otvara potencijalnu mogućnost diskrecijskom odlučivanju te pravnoj nesigurnosti za ponuditelje, jer bi, među ostalim, njihova ulaganja u pripremu ponuda mogla biti dovedena u pitanje iz razloga koji nisu unaprijed objektivno provjerljivi. | Nije prihvaćen | Nacrt Prijedloga Zakona u obrazloženju sadrži pojašnjenje javnog interesa. Trenutno zakonodavno rješenje upućuje na potrebu proširenja razloga za donošenje odluke o poništenju postupka javne nabave u slučajevima kada je navedeno potrebno radi zaštite javnog interesa, kao što je slučaj sukoba interesa. U vezi osporavanja navedenih razloga poništenja, ukazuje se na dio obrazloženja Zakona u kojem se navodi da: u navedenim slučajevima postoji opravdani razlog da se naručiteljima omogući zakonito poništenje cjelokupnog postupka javne nabave, budući da suprotno postupanje predstavlja neekonomično trošenje proračunskih sredstava ili nezakonito postupanje u izvršenju ugovora. Kao što je to bilo predviđeno i u dosadašnjem zakonodavnom uređenju za druge osnove poništenja, i na ovu odluku o poništenju postoji mogućnost ulaganja žalbe. |
| 131 | KARLO DRAŠKOVIĆ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 41. | Poštovani, molio bih pojašnjenje norme. | Primljeno na znanje | Trenutno zakonodavno rješenje upućuje na potrebu proširenja razloga za donošenje odluke o poništenju postupka javne nabave u slučajevima kada je navedeno potrebno radi zaštite javnog interesa, kao što je slučaj sukoba interesa. U navedenim slučajevima postoji opravdani razlog da se naručiteljima omogući zakonito poništenje cjelokupnog postupka javne nabave, budući da suprotno postupanje predstavlja neekonomično trošenje proračunskih sredstava ili nezakonito postupanje u izvršenju ugovora. |
| 132 | MAJDA NAMAČINSKI | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 40. | „(2) Ponudbeni list, troškovnik, jamstvo za ozbiljnost ponude te ESPD za gospodarskog subjekta, uključujući i svakog člana zajednice gospodarskih subjekata i svakog podugovaratelja, te svakog gospodarskog subjekta na čiju sposobnost se oslanja gospodarski subjekt, ne smatraju se određenim dokumentima koji nedostaju u smislu stavka 1. ovoga članka, te naručitelj ne smije zatražiti od ponuditelja da iste dostavi tijekom pregleda i ocjene ponuda.“ | Nije prihvaćen | Predmetno pitanje regulirano je predloženom izmjenom članka 293. Zakona o javnoj nabavi. |
| 133 | MAJDA NAMAČINSKI | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 40. | Predlaže se dopuniti na način da se naglasi kako je ESPD potrebno dostaviti i za sve gospodarske subjekte koji sudjeluju u izvršenju ugovora ili se na njih oslanja gospodarski subjekt, i za sve podugovaratelje koji izvršavaju segment ugovora kako je precizirano u ponudi u ponudi. | Nije prihvaćen | Dosadašnjim odredbama Zakona o javnoj nabavi predmetna obveza je već propisana. |
| 134 | HRVATSKA UDRUGA POSLODAVACA | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 40. | Prijedlog: Predlaže se da zakonska izmjena ide u smjeru potpune zabrane naručiteljima da tijekom pregleda i ocjene ponuda koriste članak 293. Zakona o javnoj nabavi za pozivanje ponuditelja na dopunu ili izmjenu ponudbenog lista, troškovnika, jamstva za ozbiljnost ponude i ESPD obrasca. Obrazloženje: Predložena izmjena članka 293. stavka 2. predstavlja korak u pravom smjeru, ali prema našem mišljenju nije dostatna te i dalje ostavlja mogućnost manipulacija ključnim dijelovima ponude. Navedeni dokumenti predstavljaju najvažnije dijelove ponude – njima ponuditelj, uz ponuđenu cijenu, dokazuje sposobnost za sudjelovanje u postupku javne nabave. Zbog nejasnog zakonskog rješenja i dosadašnje prakse Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave, njihova je uloga u praksi bitno umanjena. Posebno se to odnosi na ESPD obrazac, koji je, umjesto da bude uz troškovnik i jamstvo jedan od ključnih dokumenata ponude, postao dokument koji se naknadno mijenja i dopunjava, pri čemu podaci uneseni u obrazac u trenutku predaje ponude ne obvezuju ponuditelja. Time se narušava pravna sigurnost i jednak tretman ponuditelja te gubi stvarna svrha osnovnih dokumenata ponude. U cilju sprječavanja mogućih zlouporaba i osiguranja veće transparentnosti i vjerodostojnosti postupaka, potrebno je jasno i izričito propisati da se navedeni dokumenti ne mogu naknadno mijenjati niti dopunjavati tijekom pregleda i ocjene ponuda. | Nije prihvaćen | Predložena izmjena nije u skladu s Direktivama EU koje uređuju područje javne nabave te se ocjenjuje da izmjene predviđene ovim Nacrtom prijedloga u dostatnoj mjeri propisuju kada nije moguće koristiti institut iz članka 293. Zakona o javnoj nabavi. |
| 135 | TEMPORIS SAVJETOVANJE D.O.O. ZA SAVJETOVANJE I USLUGE | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 40. | Predloženom izmjenom dopunjuje se institut pojašnjenja i upotpunjavanja informacija ili dokumentacije. Postojeće odredbe članka 20. stavka 8. Pravilnika o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave prebacuju se u članka 293. ZJN-a. Međutim, odredba se osim na ponudbeni list, troškovnik i jamstvo za ozbiljnost ponude, proširuje i na ESPD. Potencijalni problematični učinci u praksi: Predložena dopuna odredbe članka 293. ZJN-a se kosi s drugim odredbama ZJN-a koje podrazumijevaju naknadnu dostavu ESPD obrasca. Npr. kada se traži zamjena podugovaratelja sukladno članku 221. stavku 4. ZJN-a te kada se traži zamjena subjekta na kojeg se gospodarski subjekt oslanja sukladno članku 275. stavku 2. ZJN-a, a što je sukladno direktivama iz područja javne nabave. Preporuka: Predlaže se odredbom ZJN-a jasno razgraničiti odnosno izuzeti situacije u kojima se ESPD dostavlja naknadno (članak 221. stavku 4. ZJN-a te članak 275. stavak 2. ZJN-a). Odnosno predloženu odredbu Nacrta ZJN-a potrebno je uskladiti sa ostalim odredbama ZJN-a, odnosno direktiva iz područja javne nabave. | Prihvaćen | PRIHVAĆA SE |
| 136 | HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA - DIONIČKO DRUŠTVO | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 40. | Predložena izmjena: 3) iznimno od stavka 2. – u slučaju kada je preslika jamstva za ozbiljnost ponude dostavljena u sklopu ponude naručitelj smije zatražiti od ponuditelja dostavu izvornika tijekom pregleda i ocjene ponuda.“ Obrazloženje. Na temelju aktualne prakse odnosno pravnog shvaćanja vezano za naknadnu dostavu izvornika jamstva u slučaju kada je preslika jamstva dio ponude molimo dodati stavak koji pojašnjava da se navedeno u stavku 2 ne odnosi na ovu situaciju. | Nije prihvaćen | Predmetno pitanje smatra se riješenim predloženom izmjenom članka 293. Zakona o javnoj nabavi. |
| 137 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 40. | Primjedba: Predlaže se dodati: osim u slučaju zamjene gospodarskog subjekta sukladno članku 275. ZJN 2016. Obrazloženje: Članak 275. ZJN 2016 predviđa mogućnost zamjene subjekta na čiju sposobnost gospodarski subjekt oslonio, te u tom slučaju ponuditelj dostavlja ESPD obrazac za novi gospodarski subjekt. Ukoliko se ne može nakon otvaranja ponuda dostaviti ESPD obrazac, nije moguće niti zamijeniti gospodarski subjekt, a što je člankom 275. dopušteno. Primjedba: Potrebno je izmijeniti Pravilnik o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave, na način da ova odredba izmjene ZJN 2016 bude usklađena s člankom 20. Pravilnika. | Prihvaćen | PRIHVAĆA SE |
| 138 | BLAŽENKA PETROVEČKI | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 40. | Znači li to da u stvari ponuditelj ne može zamijeniti podugovaratelja (čl. 221.) ili gospodarski subjekt na čiju se sposobnost oslanja (čl. 275.)? Molim brisanje ESPD-a iz stavka 2. članka 293. ili jasno definirati što u slučaju zamjene podugovaratelja ili gospodarskog subjekta na čiju se sposobnost ponuditelj oslanja. | Prihvaćen | PRIHVAĆA SE |
| 139 | UDRUGA GRADOVA U REPUBLICI HRVATSKOJ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 40. | S obzirom na stavak 1. članka 293. važećeg zakona koji je potpuno usuglašen sa Direktivom 2014/24/EU kao i odredbu stavka 3. članka 9. Pravilnika o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave predlaže se zadržati odredbe članka 293. zakona kako su one definirane u važećem zakonu. Predložena formulacija prema kojoj bi ponuda bez ESPD-a sadržavala neotklonjiv nedostatak (zbog čega se ista posljedično odbija) nije u duhu citirane Direktive niti aktualne prakse, uz dodatni podsjetnik da prema takvoj odredbi u situaciji kada bi u ponudi bio dostavljen bianco ESPD (ne može se utvrditi čiji je) ili djelomično popunjen ESPD takvu ponudu bi bilo dopušteno pojašnjavati/nadopunjavati, dok bi se u situaciji u kojoj ponuditelj u ponudi navede da se oslanja i/ili navede naziv gospodarskog subjekta na koji se oslanja ili situacija u kojoj navede u ponudi da ima podugovaratelja i/ili naziv podugovaratelja, ali ponuda ne sadrži ESPD tog subjekta, radilo o ponudi koja sadrži neotklonjiv nedostatak te se ista odbija. Slijedom navedenog predložena odredba zakona ne jamči ostvarenje načela javne nabave (naročito kroz prikazani primjer ostvarenje načela jednakog tretmana). Ukoliko je intencija predložene odredbe bila onemogućiti naknadno (po isteku roka za dostavu ponuda) nominiranje oslanjača ili podugovaratelja ili onemogućiti naknadno (po isteku roka za dostavu ponuda) navođenje relevantnih podataka temeljem kojih je moguće ocijeniti da ponuda zadovoljava zadane kriterije za odabir gospodarskog subjekta, predloženu je odredbu potrebno u tom smislu redefinirati. | Djelomično prihvaćen | Predmetni čl. 40. izmijenit će se na način da će se dodati stavak 3. kojim će se urediti da se, iznimno od stavka 2., u slučaju zamjene gospodarskog subjekta sukladno člancima 275. st. 2. i 221. st. 4. ZJN 2016, tijekom pregleda i ocjene ponuda može naknadno dostaviti ESPD. |
| 140 | INSTITUT RUĐER BOŠKOVIĆ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 40. | Članak propisuje da ESPD, ponudbeni list, troškovnik i jamstvo za ozbiljnost ponude ne spadaju među dokumente koji se mogu naknadno tražiti tijekom pregleda i ocjene ponuda. U praksi se može dogoditi da ponuditelj ne dostavi sam ESPD obrazac od podugovaratelja, ali za njega dostavi sve tražene dokaze koji bi inače bili potvrđeni kroz ESPD. U takvim slučajevima postoji pravna nejasnoća: da li se ponuda ponuditelja odbacuje zbog nedostatka ESPD-a ili se može prihvatiti jer su svi dokazi prisutni i provjereni? | Nije prihvaćen | Predmetni primjer predstavlja iznimku u slučaju u kojem bi ESPD kao preliminaran dokaz zapravo bio zamijenjen ažuriranim dokazima koji dokazuju sve ono što bi bilo potrebno navesti u ESPD-u. Odredbama zakona ne mogu se riješiti sve iznimne situacije i ne smatra se nužnim isto posebno uređivati. U tom slučaju nema niti potrebe koristiti institut iz članka 293. Zakona o javnoj nabavi. |
| 141 | AMERIČKA GOSPODARSKA KOMORA U HRVATSKOJ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 39. | AmCham predlaže definiranje članka 289. na sljedeći način: (1) Javni naručitelj obvezan je zahtijevati od gospodarskog subjekta da, u primjerenom roku ne kraćem od pet dana, objasni cijenu ili trošak naveden u ponudi ako se čini da je ponuda izuzetno niska u odnosu na radove, robu ili usluge. (2) Objašnjenja gospodarskog subjekta iz stavka 1. ovoga članka moraju se posebice odnositi na: 1. ekonomičnost proizvodnog procesa, pružanja usluga ili načina gradnje 2. izabrana tehnička rješenja ili iznimno povoljne uvjete dostupne ponuditelju za isporuku proizvoda, pružanje usluga ili izvođenje radova 3. originalnost radova, robe ili usluga koje nudi ponuditelj 4. usklađenost s primjenjivim obvezama u području prava okoliša, socijalnog i radnog prava, uključujući kolektivne ugovore, a osobito obvezu isplate ugovorene plaće, ili odredbama međunarodnog prava okoliša, socijalnog i radnog prava navedenim u Prilogu XI. ovoga Zakona 5. usklađenost s obvezama iz odjeljka G poglavlja 2. glave III. ovoga dijela Zakona 6. mogućnost da ponuditelj dobije državnu potporu. Uz navedeno, objašnjenja gospodarskog subjekta iz stavka 1. ovoga članka mogu se odnositi i na druge razloge. (3) Ako tijekom ocjene dostavljenih podataka postoje određene nejasnoće, javni naručitelj može od ponuditelja zatražiti dodatno objašnjenje. Svoju odluku o prihvaćanju ili neprihvaćanju dostavljenog objašnjenja iz stavka 2. ovoga članka javni naručitelj je dužan detaljno obrazložiti u Zapisniku o pregledu i ocjeni ponuda. (4) Javni naručitelj mora odbiti ponudu ako objašnjenje ili dostavljeni dokazi zadovoljavajuće ne objašnjavaju nisku predloženu razinu cijene ili troškova, uzimajući u obzir elemente iz stavka 2. ovoga članka. (5) Javni naručitelj obvezan je odbiti ponudu ako utvrdi da je ponuda izuzetno niska jer ne udovoljava primjenjivim obvezama u području prava okoliša, socijalnog i radnog prava, uključujući kolektivne ugovore, a osobito obvezu isplate ugovorene plaće, ili odredbama međunarodnog prava okoliša, socijalnog i radnog prava navedenim u Prilogu XI. ovoga Zakona. (6) Ako javni naručitelj utvrdi da je ponuda izuzetno niska jer je ponuditelj primio državnu potporu, smije tu ponudu samo na temelju toga odbiti tek nakon što zatraži ponuditelja objašnjenje, ako ponuditelj u primjerenom roku određenom od strane javnog naručitelja nije u mogućnosti dokazati da je potpora zakonito dodijeljena. (7) Javni naručitelj koji u postupku javne nabave velike vrijednosti odbije ponudu sukladno stavku 6. ovoga članka obvezan je o tome obavijestiti Europsku komisiju. | Primljeno na znanje | Pitanje neuobičajeno niskih ponuda je uređeno Direktivama koje uređuju javnu nabavu (čl. 69. Direktive 2014/24/EU i čl. 84. Direktive 2014/25/EU) tako da je Zakon o javnoj nabavi usklađen s istim odredbama. Stoga će se Pravilnikom o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave, dodatno definirati što se smatra izuzetno niska ponuda. |
| 142 | UDRUGA GRADOVA U REPUBLICI HRVATSKOJ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 39. | Iako se izmjenom dosadašnjeg stavka 5. članka 282., koji postaje stavak 6., iz prve čini da će se postupak otvaranja ponuda pojednostaviti (više nema prilaganja privatnih ključeva, 4-eyes principle), skreće se pozornost da novo rješenje svakako ide na štetu nekih postulata koji su temelj našeg pravnog sustava (prijevod sa lat.: prihvaćanje savjeta više osoba, u savjetu je mudrost, dvije osobe vrijede više od jedne). Dodatna napomena, u slučajevima kada se održava javno otvaranje ponuda i traži se dostava dijelova ponude fizički (npr. jamstva), dakle moguća je prisutnost ponuditelja, javnosti, od velike je važnosti da se osigura da neposredno prije i u trenutku otvaranja ponuda u prostoru gdje se to odvija – gdje se nalazi računalo bude barem jedan član povjerenstva, dok je drugi član npr. trenutno odsutan jer mora na otvaranje donijeti upisnik i fizičke dijelove ponuda s obzirom na to da se pisarnica gdje se izrađuje upisnik i zaprimaju fizički dijelovi ponude u pravilu ne nalaze u prostoriji gdje se održava otvaranje ponuda, a nerijetko se i sama pisarnica nalazi u drugoj zgradi. | Primljeno na znanje | PRIMLJENO NA ZNANJE |
| 143 | MAJDA NAMAČINSKI | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 37. | "U slučaju oslanjanja na sposobnost drugog gospodarskog subjekta iz stavka 2. ovog članka, gospodarski subjekt mora u ponudi izjaviti na koji će se način, i u kojem segmentu zahtjeva sposobnosti iz dokumentacije o nabavi, gospodarski subjekt osloniti na drugog gospodarskog subjekta." | Nije prihvaćen | Predloženo rješenje smatra se dostatnim uređenjem odnosa s gospodarskim subjektom na čiju se sposobnost ponuditelj oslanja, i to na način da se jasno određuje na koji način i u kojem segmentu isti gospodarski subjekt sudjeluje u izvršenju. |
| 144 | MAJDA NAMAČINSKI | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 37. | Iz ovako koncipirane odredbe slijedi kako se ne razlikuje faza provjere sposobnosti ponuditelja od faze dodjele ugovora (upućuje se kako Europski sud pravde kontinuirano upućuje na važnost razlikovanja, npr. presude C-234/14, C-387/14, C-601/13, itd.). U slučajevima kada se ponuditelj oslanja na sposobnost drugog gospodarskog subjekta, ponuditelj može biti obvezan objaviti u ponudi u kojem segmentu financijske i ekonomske sposobnosti ili tehničke i stručne sposobnosti se oslanja na drugi gospodarski subjekt. U odnosu na izvršavanje ugovora o javnoj nabavi, kada nastupa zajednica ponuditelja ili je uključen podugovaratelj, od ponuditelja se može zahtijevati da odredi na koji način i u kojem segmentu će pojedini član zajednice ponuditelj odnosno podugovaratelj izvršiti ugovor. Iznimno, ukazuje se kako postoji jedna situacija kada može doći do preklapanja sposobnosti i kvalitativnih kriterija ponude (zahtjev za izvršenje ugovora), a to je slučaj kada se nabavljaju intelektualne usluge i usluge savjetovanja kod kojih se učestalo propisuje kao zahtjev kvalitete da ponuditelj stavi na raspolaganje točno određeni kvalificirani tim. Taj tim gubi na vrijednosti ako bi bilo koji član tima otpao. Istovremeno, može se propisati i načelni zahtjev tehničke i stručne sposobnosti da ponuditelj dokaže kako raspolaže timom određenih kvalifikacija, iskustva, broja članova itd. Time se razlikuju opće prethodno iskustvo (potonja rečenica) i posebno iskustvo konkretnog tima (prethodne rečenice). Ukazuje se posebno na presude C-601/13 i C-532/06, koje su i same izvor prava. Predlaže se izmijeniti odredbu u skladu s razlikovanjem faze provjere sposobnosti ponuditelja i faze dodjele ugovora. | Nije prihvaćen | Predložena odredba članka 37. nedvojbeno određuje da ponuditelj već u ponudi koju podnosi u postupku javne nabave mora navesti na koji način i u kojem segmentu gospodarski subjekt sudjeluje u izvršenju ugovora. |
| 145 | KATARINA DEPOPE RADMAN | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 37. | Predmetni prijedlog predstavlja načelno ispravan i nužan korak. Međutim, učinkovitost ove zakonske izmjene u potpunosti je ugrožena dosadašnjom praksom DKOM-a i VUS-a, koja će, ako se ne promijeni, novu odredbu svesti na puku formalnost bez suštinskog učinka. Ključni problem leži u formalističkom i kvantitativnom pristupu koji primjenjuje DKOM-a, umjesto kvalitativnog koji nalaže Sud EU-a. Ilustrativan primjer takve prakse je rješenje DKOM-a u predmetu KLASA: UP/II-034-02/25-01/416. U tom je predmetu DKOM kao valjanu prihvatio potpuno generičku izjavu ponuditelja da će oslanjač sudjelovati u izvršenju "zajedno sa ponuditeljem cjelokupni obim usluge". Takav pristup izravno je suprotan presudi Suda EU koja zahtijeva konkretnu specifikaciju zadaća kako bi se dokazalo da su resursi oslanjača ponuditelju stvarno na raspolaganju. Prihvaćanjem paušalnih izjava, DKOM ne provjerava kako će se točno tražena sposobnost iskoristiti, čime se ne sprječava fiktivno oslanjanje. Ironično, DKOM u svojim rješenjima i sam navodi da je svrha instituta spriječiti trgovanje referencama, no u praksi ne provodi kvalitativnu analizu koja bi to osigurala. Zaključno, novi stavak 3. članka 273. ZJN-a ostat će mrtvo slovo na papiru ako se ne dogodi fundamentalna promjena u praksi DKOM-a. Nužno je da se počnu odbacivati generičke izjave i zahtijevati preciznu, nedvosmislenu specifikaciju poslova koje će oslanjač izvršavati. Bez prelaska s formalne provjere na suštinsku, kvalitativnu analizu, u skladu sa zahtjevima Suda EU, ova hvalevrijedna zakonska izmjena neće ostvariti svoj cilj i doprinijeti transparentnosti javne nabave. Predlaže se sljedeća izmjena: (3) U slučaju oslanjanja na sposobnost drugog gospodarskog subjekta iz stavka 2. ovog članka, gospodarski subjekt dužan je dostaviti obvezujuću izjavu kojom se određuju oni dijelovi ugovora koje će izvršavati. Izjava mora sadržavati podatke koji omogućuju provjeru stvarnog i konkretnog sudjelovanja gospodarskog subjekta u izvršenju navedenih dijelova ugovora. Nastavno na navedeno, zbog nepostojanja izravnog ugovornog odnosa, naručitelj nema pravni mehanizam kojim bi izravno prisilio oslanjača na izvršenje onih dijelova posla za koje je dao svoju sposobnost. Jedina odgovorna strana prema naručitelju je ugovaratelj. U trenutnom sustavu, čak i s predloženim poboljšanim stavkom 3., izjava o načinu sudjelovanja ima primarno posredan i ograničen učinak u fazi izvršenja ugovora. Kako bi se ovaj pravni vakuum popunio i osigurala stvarna provedba, nužno je stvoriti izravnu pravnu vezu između oslanjača i njegove obveze izvršenja. Predlažem dodavanje novog stavka 4. u članak 273. ZJN-a, koji bi se naslanjao na prethodno predloženi stavak 3. (4) Izjava iz stavka 3. ovog članka sastavni je dio ugovora o javnoj nabavi. | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća na način da se dodaje novi st.4. čl. 37 kojim će se odrediti da podaci iz stavka 3. istog članka moraju biti navedeni u ugovoru o javnoj nabavi. |
| 146 | HRVATSKA UDRUGA POSLODAVACA | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 37. | Prijedlog: Članak 273. stavak 1. potrebno je prilagoditi tako da se ograniči mogućnost oslanjanja na članove zajednice i podugovaratelje razmjerno dijelu radova koji će stvarno izvoditi, kako bi se onemogućilo fiktivno dokazivanje ekonomske, financijske, stručne i tehničke sposobnosti putem izjava o ustupanju resursa. Obrazloženje: Postojeća odredba omogućuje fiktivno dokazivanje sposobnosti i zaobilaženje uvjeta koje je naručitelj propisao. U praksi to dovodi do situacija u kojima se ponuditelj u cijelosti oslanja na iskustvo podugovaratelja koji u izvedbi ugovora sudjeluje u manjem opsegu (5–10 % radova). Ograničavanje mogućnosti oslanjanja razmjerno stvarnom opsegu radova spriječilo bi takve zlouporabe i povećalo pravnu sigurnost u postupcima javne nabave. | Nije prihvaćen | Predloženo ograničenje nije u skladu s odredbama Direktiva EU koje uređuju područje javne nabave. |
| 147 | TEMPORIS SAVJETOVANJE D.O.O. ZA SAVJETOVANJE I USLUGE | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 37. | Predloženom izmjenom dopunjuje se institut oslanjanja na sposobnost drugih subjekata na način da se u slučaju oslanjanja iz članka 273. stavka 2. ZJN-a stavlja obveza dostave u ponudi izjave gospodarskog subjekta na kojeg se oslanja. Potencijalni problematični učinci u praksi: Predložena nova zakonska norma u članku 273. stavku 3. ZJN-a obvezuje na dostavu izjave gospodarskog subjekta koji mora izjaviti na koji način i u kojem segmentu ugovora o javnoj nabavi će gospodarski subjekt na kojeg se oslanja sudjelovati u njegovom izvršenju. Izjava se mora dostaviti u slučaju oslanjanja na sposobnost drugog subjekta iz stavka 2. članka 273. ZJN-a. Iz predložene odredbe proizlazi da i gospodarski subjekt koji daje fizičku osobu na raspolaganje za dokazivanje sposobnosti iz članka 268. stavka 1. točke 8. ZJN mora sudjelovati u izvršenju ugovora. U praksi postoje brojne situacije gdje drugi gospodarski subjekt daje fizičku osobu (stručnjaka) na raspolaganje, a ne sudjeluje u izvršenju ugovora. Naročito ako to nije uvjetovano pozitivnim propisima koji uređuju djelatnost predmeta nabave. Preporuka: Predlaže se preformulirati odredbu stavka 3. članka 273. na način da se obveza dostave izjave odnosi na slučaj ako je u pitanju oslanjanje na sposobnost drugog subjekta vezano uz relevantno stručno iskustvo. | Nije prihvaćen | Cijeni se da je izmjenom obuhvaćenom člankom 37. predmetno pitanje uređeno sukladno odredbama Direktiva EU koje uređuju područje javne nabave. |
| 148 | HEP-OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA D.O.O. ZA DISTRIBUCIJU I OPSKRBU ELEKTRIČNE ENERGIJE | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 37. | Predlaže se da se u stavku 3. iza teksta "predmetnog ugovora o javnoj nabavi“ briše zarez i doda tekst „ili predmetnog okvirnog sporazuma“. Isto tako, predlaže se na isti način dopuniti i članak 274. Zakona o javnoj nabavi, iza teksta "izvršenje ugovora“ brisati zarez i dodati „ili okvirnog sporazuma“. | Prihvaćen | PRIHVAĆA SE |
| 149 | HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA - DIONIČKO DRUŠTVO | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 37. | Predlaže se iza riječi „ugovora o javnoj nabavi“ dodati „Ili okvirnog sporazuma“ | Prihvaćen | PRIHVAĆA SE |
| 150 | HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA - DIONIČKO DRUŠTVO | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 37. | Prijedlog izmjene: "Gospodarski subjekt može se u postupku javne nabave osloniti na sposobnost drugih subjekata radi dokazivanja ispunjavanja kriterija koji su vezani uz obrazovne i stručne kvalifikacije iz članka 268. stavka 1. točke 8. ovoga Zakona ili uz relevantno stručno iskustvo iz članka 268. stavka 1. točke 1., 2., 3. i 4. ovoga Zakona , samo ako će ti subjekti izvoditi radove, pružati usluge ili isporučiti robu za koje se ta sposobnost traži." Obrazloženje: Molimo uskladiti odredbu u dijelu navođenja stavka kod relevantnog stručnog iskustva kao što je navedeno kod obrazovnih i stručnih kvalifikacija. Koji se sve dokazi iz članka 268. smatraju relevantnim stručnim iskustvom – točka 1, 2, 3, 4 i dr. (izuzev točke 8 koja je izdvojena). | Nije prihvaćen | Predložena izmjena čl. 268. st. 1. t. 8. je u potpunosti nedvojbena te se cijeni da ju nije potrebno dodatno uređivati. |
| 151 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 37. | Predlaže se dodati i u kojem minimalnom postotnom financijskom iznosu gospodarski subjekt na kojeg se ponuditelj oslanja mora sudjelovati u izvršenju ugovora. Također se predlaže dodati obveza da se gospodarski subjekt na kojeg se ponuditelj oslanja uvede kao podugovaratelj. | Nije prihvaćen | Određenje minimalnog postotnog financijskog iznosa u kojem bi gospodarski subjekt na kojeg se ponuditelj oslanja morao sudjelovati u izvršenju, kao i obveza da se isti gospodarski subjekt u izvršenju uvede kao podugovaratelj, nije sukladno Direktivama EU koje uređuju područje javne nabave. |
| 152 | HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 37. | Obzirom da se u praksi često događa da se u tenderima u kojima je predmet isporuke roba, ujedno traži i servis isporučene robe koji predstavlja uslugu, članovi Udruženja trgovine na veliko farmaceutskim proizvodima i ortopedskim pomagalima HGK, predlažu da u članku 273. Zakona o javnoj nabavi predvidi i ta situacija. Stoga predlažu da se u članku 273. stavku 2. iza riječi „radovi“ doda zarez, a riječi „ili pružati usluge“ zamjenjuju se riječima „pružati usluge i/ili isporučiti robu. | Nije prihvaćen | Članak 273. stavak 2. predviđa da je sudjelovanje u izvršenju ugovora obvezno samo kod ugovora o javnoj nabavi radova i usluga. Ista odredba usklađena je s odredbama Direktiva EU koje uređuju područje javne nabave. |
| 153 | JOSIP SOUDEK | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 37. | Molim da se institut "oslanjanja" definira postotkom. Smatram da nije relevantno da se ponuditelj oslanja na drugog gospodarskog subjekta koji će izvoditi 1% radova/usluga,. projekta koji se financira često iz EU sredstava i koji je za JLP(R)S od krucijalne važnosti. Iz dugogodišnjeg iskustva smatram da je sve ispod 20% nije dobro za naručitelje radova te kako naručitelji ne dobivaju kvalitetne izvođače. | Nije prihvaćen | Određenje minimalnog postotnog financijskog iznosa u kojem bi gospodarski subjekt na kojeg se ponuditelj oslanja morao sudjelovati u izvršenju, kao i obveza da se isti gospodarski subjekt u izvršenju uvede kao podugovaratelj, nije sukladno Direktivama EU koje uređuju područje javne nabave. |
| 154 | BLAŽENKA PETROVEČKI | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 37. | Molim stavak 3. dopuniti odredbom da je ponuditelj u ponudi dužan dostaviti dokaz da gospodarski subjekt na čiju se sposobnost ponuditelj oslanja stavlja svoje resurse na raspolaganje za izvršenje ugovora u segmentu ugovora u kojem se ponuditelj oslanja na njegovu sposobnost. | Nije prihvaćen | Traženo je već propisano člankom 274. Zakona o javnoj nabavi. |
| 155 | UDRUGA GRADOVA U REPUBLICI HRVATSKOJ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 37. | S obzirom na to da su i DKOM i VUS o tumačenju postojeće odredbe stavka 2. članka 273. zakona zauzeli jasan stav, predlaže se istu ne mijenjati. Na taj način zakonodavac bi izbjegao dodatno nepotrebno normiranje ovog instituta. | Nije prihvaćen | Ocjenjuje se da ista izmjena ne predstavlja nepotrebno normiranje nego se uvodi alat praćenja gospodarskih subjekata na čiju se sposobnost ponuditelj oslanja, a koji sudjeluju u izvršenju predmetnog ugovora o javnoj nabavi. |
| 156 | HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE. | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 37. | Predlaže da se u članak 273. ZJN nadoda i stavak 3. koji glasi: „U slučaju da se Gospodarski subjekt u postupku javne nabave oslanja na sposobnost drugih subjekata radi dokazivanja ispunjavanja kriterija koji su vezani uz obrazovne i stručne kvalifikacije iz članka 268. stavka 1. točke 8. ovoga Zakona ili uz relevantno stručno iskustvo, korišteni način oslanjanja mora biti omogućen i u pogledu druge Zakonske regulative pod uvjetom da je regulativa povezana s predmetom nabave.“ Prema trenutnim odredbama Zakona o javnoj nabavi, sukladno članku 273. stavku 2, gospodarski subjekt može se u postupku javne nabave osloniti na sposobnost drugih subjekata radi dokazivanja ispunjavanja kriterija koji su vezani uz obrazovne i stručne kvalifikacije iz članka 268. stavka 1. točke 8. ZJN ili uz relevantno stručno iskustvo, samo ako će ti subjekti izvoditi radove ili pružati usluge za koje se ta sposobnost traži. Ako se gospodarski subjekt u postupku javne nabave oslanja na sposobnost drugih subjekata radi dokazivanja ispunjavanja kriterija koji su vezani uz obrazovne i stručne kvalifikacije iz članka 268. stavka 1. točke 8. ZJN 2016 ili uz relevantno stručno iskustvo, iz dokaza o ustupanju resursa mora biti vidljiv podatak o tome da će taj subjekt sudjelovati u izvođenju radova ili pružanju usluga za koje se ta sposobnost traži. S druge strane, Zakon o obavljanju geodetske djelatnosti (Narodne novine 25/2018, dalje: ZOGD) u članku 10. propisuje da stručne geodetske poslove u svojstvu odgovorne osobe u pravnoj osobi registriranoj za obavljanje geodetske djelatnosti može obavljati ovlašteni inženjer geodezije koji je zaposlen u toj pravnoj osobi i koji stručne geodetske poslove ne obavlja samostalno ili kod drugog poslodavca. S obzirom da ovlašteni inženjeri geodezije moraju sukladno ZOGD biti zaposleni u pravnoj osobi kako bi stručne geodetske poslove obavljali u svojstvu odgovorne osobe u pravnoj osobi registriranoj za obavljanje geodetske djelatnosti, odnosno da stručne geodetske poslove može obavljati samo ovlašteni inženjer geodezije koji je zaposlen u toj pravnoj osobi i koji stručne geodetske poslove ne obavlja samostalno ili kod drugog poslodavca, kako bi Ponuditelji mogli zaista i pružiti uslugu za koju se prethodno navedena sposobnost traži, faktički nije moguće ispoštovati odredbe ZJN koji omogućava oslanjanje na vanjski resurs (kao fizičku osobu). | Nije prihvaćen | Nacrt prijedloga Zakona nije obuhvatio predloženu izmjenu članka 273., no cijeni se da postojeće odredbe nisu protivne posebnim propisima, i ne priječe njihovu primjenu, uključujući Zakon o obavljanju geodetske djelatnosti. |
| 157 | TEMPORIS SAVJETOVANJE D.O.O. ZA SAVJETOVANJE I USLUGE | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 36. | Predloženom izmjenom dopunjuje se članak na način da se uvodi uputa naručitelju da odredi na koji način pojedini članovi zajednice dokazuju sukladnost gospodarskog subjekta s određenim sustavima ili normama osiguranja kvalitete odnosno normama za upravljanje okolišem. Potencijalni problematični učinci u praksi: Predložena izmjena upućuje naručitelja da u dokumentaciji o nabavi navede odredbu vezanu za članove zajednice gospodarskih subjekata. Međutim, postojeće odredbe ZJN-a normiraju sukladnost gospodarskog subjekta s određenim sustavima ili normama, što ne obuhvaća samo ponuditelja već općenito gospodarskog subjekta. Smisao je da se uvjet traženja određene norme ili sustava poveže s dijelom ugovora koji je potrebno izvršiti, odnosno s predmetom nabave. Osim članova zajednice gospodarskih subjekata, u izvršenju ugovora može sudjelovati npr. i podugovaratelj, ali i drugi gospodarski subjekt na kojeg se ponuditelj oslanja (sukladno i novopredloženoj odredbi članka 273. stavka 3. ZJN-a). Preporuka: Preporučuje se da se odredba dodanog stavka preformulira na način da je vezana uz izvršenje dijela ugovora, neovisno o ulozi gospodarskog subjekta. | Prihvaćen | Mijenja se članak 35. Nacrta prijedloga Zakona na način da se u čl. 270. ZJN 2016 dodaje st. 4. koji glasi: „(4) U slučaju zajednice gospodarskih subjekata, podugovaratelja ili gospodarskih subjekata na čiju se sposobnost ponuditelj oslanja, naručitelj u dokumentaciji o nabavi određuje na koji način se dokazuje sukladnost tih gospodarskih subjekata s određenim normama osiguranja kvalitete te za izvršenje kojeg dijela ugovora je sukladnost s tim normama obvezna.“ |
| 158 | TEMPORIS SAVJETOVANJE D.O.O. ZA SAVJETOVANJE I USLUGE | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 35. | Predloženom izmjenom dopunjuje se članak na način da se uvodi uputa naručitelju da odredi na koji način pojedini članovi zajednice dokazuju sukladnost gospodarskog subjekta s određenim sustavima ili normama osiguranja kvalitete odnosno normama za upravljanje okolišem. Potencijalni problematični učinci u praksi: Predložena izmjena upućuje naručitelja da u dokumentaciji o nabavi navede odredbu vezanu za članove zajednice gospodarskih subjekata. Međutim, postojeće odredbe ZJN-a normiraju sukladnost gospodarskog subjekta s određenim sustavima ili normama, što ne obuhvaća samo ponuditelja već općenito gospodarskog subjekta. Smisao je da se uvjet traženja određene norme ili sustava poveže s dijelom ugovora koji je potrebno izvršiti, odnosno s predmetom nabave. Osim članova zajednice gospodarskih subjekata, u izvršenju ugovora može sudjelovati npr. i podugovaratelj, ali i drugi gospodarski subjekt na kojeg se ponuditelj oslanja (sukladno i novopredloženoj odredbi članka 273. stavka 3. ZJN-a). Preporuka: Preporučuje se da se odredba dodanog stavka preformulira na način da je vezana uz izvršenje dijela ugovora, neovisno o ulozi gospodarskog subjekta. | Prihvaćen | Mijenja se članak 35. Nacrta prijedloga Zakona na način da se u čl. 270. ZJN 2016 dodaje st. 4. koji glasi: „(4) U slučaju zajednice gospodarskih subjekata, podugovaratelja ili gospodarskih subjekata na čiju se sposobnost ponuditelj oslanja, naručitelj u dokumentaciji o nabavi određuje na koji način se dokazuje sukladnost tih gospodarsih subjekata s određenim normama osiguranja kvalitete te za izvršenje kojeg dijela ugovora je sukladnost s tim normama obvezna.“ |
| 159 | TEMPORIS SAVJETOVANJE D.O.O. ZA SAVJETOVANJE I USLUGE | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 35. | Predloženom izmjenom dopunjuje se članak na način da se uvodi uputa naručitelju da odredi na koji način pojedini članovi zajednice dokazuju sukladnost gospodarskog subjekta s određenim sustavima ili normama osiguranja kvalitete odnosno normama za upravljanje okolišem. Potencijalni problematični učinci u praksi: Predložena izmjena upućuje naručitelja da u dokumentaciji o nabavi navede odredbu vezanu za članove zajednice gospodarskih subjekata. Međutim, postojeće odredbe ZJN-a normiraju sukladnost gospodarskog subjekta s određenim sustavima ili normama, što ne obuhvaća samo ponuditelja već općenito gospodarskog subjekta. Smisao je da se uvjet traženja određene norme ili sustava poveže s dijelom ugovora koji je potrebno izvršiti, odnosno s predmetom nabave. Osim članova zajednice gospodarskih subjekata, u izvršenju ugovora može sudjelovati npr. i podugovaratelj, ali i drugi gospodarski subjekt na kojeg se ponuditelj oslanja (sukladno i novopredloženoj odredbi članka 273. stavka 3. ZJN-a). Preporuka: Preporučuje se da se odredba dodanog stavka preformulira na način da je vezana uz izvršenje dijela ugovora, neovisno o ulozi gospodarskog subjekta. | Prihvaćen | Mijenja se članak 35. Nacrta prijedloga Zakona na način da se u čl. 270. ZJN 2016 dodaje st. 4. koji glasi: „(4) U slučaju zajednice gospodarskih subjekata, podugovaratelja ili gospodarskih subjekata na čiju se sposobnost ponuditelj oslanja, naručitelj u dokumentaciji o nabavi određuje na koji način se dokazuje sukladnost tih gospodarsih subjekata s određenim normama osiguranja kvalitete te za izvršenje kojeg dijela ugovora je sukladnost s tim normama obvezna.“ |
| 160 | BLAŽENKA PETROVEČKI | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 35. | Navedena se obveza ne odnosi na podugovaratelje i gospodarske subjekte na čiju se sposobnost ponuditelj oslanja? Ili? | Primljeno na znanje | Predmetna odredba odnosit će se i na podugovaratelje i na gospodarske subjekte na čiju sposobnost se ponuditelj oslanja. |
| 161 | TEMPORIS SAVJETOVANJE D.O.O. ZA SAVJETOVANJE I USLUGE | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 34. | Predloženom izmjenom mijenja se subjekt na koji se odnosi zamjenica. Potencijalni problematični učinci u praksi: Predložena izmjena nije potrebna. Riječ „oni“ u trenutno važećem ZJN-u odnosi se na dokaze koji se spominju u stavku 1. članka 268. ZJN-a „Tehnička i stručna sposobnost gospodarskog subjekta, u skladu s prirodom, količinom ili važnosti, i namjenom radova, robe ili usluga, može se dokazati s jednim ili više sljedećih dokaza.“ Prema tome, pod uvjetom da se oni (dokazi) ne ocjenjuju u okviru kriterija za odabir ponude. U Prilogu XII., Dijelu II. Direktive 2014/24/EU EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ, kod ovog dokaza tehničke i stručne sposobnosti također stoji „oni“. Preporuka: Preporučuje se da se ne mijenja postojeća odredba ZJN-a. | Nije prihvaćen | Riječ „ one“ odnosi se obrazovne i stručne kvalifikacije pružatelja usluge ili izvođača radova te se cijeni da isto ne dovodi do nejasnoća u primjeni, već ih otklanja. |
| 162 | HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA - DIONIČKO DRUŠTVO | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 34. | Prijedlog izmjene: "Popis iz stavka 1. točaka 2. i 3. ovoga članka sadržava opis i vrijednost glavne isporuke robe ili glavne pružene usluge, datum isporuke robe ili pružene usluge te naziv druge ugovorne strane." Obrazloženje: U praksi se često događa da u dostavljenom popisu nedostaje podatak o opisu isporučene robe ili pružene usluge, pa se bez dodatne provjere ne može jasno utvrditi o kojoj je robi ili usluzi riječ ili se pod "datum" unosi datum trajanja cjelokupnog ugovora, a ne datum isporuke robe ili datum pružene usluge. | Nije prihvaćen | Cijeni se da je postojeća odredba Zakona o javnoj nabavi dovoljno jasna za potrebe dokazivanja tehničke i stručne sposobnosti te da bi predložena odredba mogla dovesti do dodatnih nejasnoća u primjeni. |
| 163 | TEMPORIS SAVJETOVANJE D.O.O. ZA SAVJETOVANJE I USLUGE | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 33. | Predloženom izmjenom članka 265. ZJN-a u obzir se uzimaju jedino dokumenti koji se izdaju u državi poslovnog nastana gospodarskog subjekta. Ako se u državi poslovnog nastana ne izdaju dokumenti iz stavka 1. predloženog članka ili ako oni ne obuhvaćaju sve okolnosti, mogu biti zamijenjeni izjavom. Potencijalni problematični učinci u praksi: Predložena zakonska norma ne obuhvaća državu čiji je državljanin osoba za koju se treba utvrditi nekažnjavanje. Odnosno predložena zakonska norma ne obuhvaća situaciju kada je država poslovnog nastana gospodarskog subjekta različita od države čiji je državljanin osoba za koju se treba utvrditi nekažnjavanje. Sukladno predloženoj izmjeni, ako se za državljanina u državi poslovnog nastana gospodarskog subjekta ne izdaju dokumenti za tog državljanina, dokaz za osnovu za isključenje iz članka 251. ZJN-a je izjava. Navedena situacija će u takvim slučajevima biti potencijalno u sukobu s odredbom članka 269. ZJN-a koji propisuje obveznu primjenu eCertisa. Preporuka: Preporučuje se da se u članku 265. ZJN-a jasnije propiše što se prihvaća kao dostatan dokaz za fizičke osobe za koje se treba utvrditi nekažnjavanje (član upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela ili ima ovlasti zastupanja, donošenja odluka ili nadzora toga gospodarskog subjekta). Preporučuje se da se u članku 265. ZJN-a jasnije propiše što se prihvaća kao dostatan dokaz za fizičke osobe za koje se treba utvrditi nekažnjavanje (član upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela ili ima ovlasti zastupanja, donošenja odluka ili nadzora toga gospodarskog subjekta). | Prihvaćen | Prema odredbama čl. 265. st. 2., ako izvadak ne obuhvaća sve okolnosti potrebne za utvrđivanje nekažnjavanosti u bilo kojoj državi, dokaz bi trebala biti izjava o nekažnjavanju. U slučaju da se putem dohvata u EOJN ne može dobiti podatak o nekažnjavanju u bilo kojoj državi, dokaz bi trebala biti Izjava o nekažnjavanju, za sve osobe za koje je potrebno dokazati nekažnjavanost. Naime, kako se niti u jednoj državi poslovnog nastana gospodarskog subjekta ne može dobiti dokaz o nekažnjavanju za sve druge zemlje, niti za goapodarski subjekt niti za pojedince iz članka 251. stavka 1. Zakona o javnoj nabavi, isto se dokazuje izjavom. |
| 164 | AMERIČKA GOSPODARSKA KOMORA U HRVATSKOJ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 33. | Komentar isti kao za članak 26. | Primljeno na znanje | PRIMLJENO NA ZNANJE |
| 165 | AMERIČKA GOSPODARSKA KOMORA U HRVATSKOJ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 33. | AmCham pozdravlja predloženu izmjenu. | Primljeno na znanje | PRIMLJENO NA ZNANJE Zahvaljujemo na komentaru. |
| 166 | JANICA RAKOCI HANŽEK | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 33. | U odnosu na čl. 33. Prijedloga ZID ZJN u vezi s čl. 26. Prijedloga ZID ZJN-a (promjene u člancima 251. i 265. trenutno važećeg ZJN): Hoće li u dohvatu EOJN biti vidljivo da osoba nije kažnjavana u bilo kojoj drugoj državi? (Ako je odgovor ne: - Na koji način naručitelj može saznati je li npr. član uprave talijanskog gospodarskog subjekta, koji je državljanin Republike Srbije, pravomoćnom presudom osuđen za neko od navedenih KD u Republici Njemačkoj? - Što ako izvadak iz kaznene (ili odgovarajuće) evidencije države poslovnog nastana gospodarskog subjekta ne sadrži podatke o pravomoćnoj osuđivanosti gospodarskog subjekta ili npr. člana uprave u „bilo kojoj drugoj državi“ treba li naručitelj u svakom slučaju uz izvadak iz kaznene (ili odgovarajuće) evidencije tražiti i izjavu pod prisegom/izjavu s ovjerenim potpisom kod nadležne sudske ili upravne vlasti ili javnog bilježnika? Ako je odgovor ne, u skladu s pojašnjenjem čl. 26. Prijedloga ZID ZJN-a, znači li to da je neupitno da su za dokazivanje nekažnjavanosti dovoljni samo dokumenti koji su u zemlji sjedišta gospodarskog subjekta relevantni za dokazivanje nekažnjavanosti u smislu nemogućnosti osporavanja istog?) | Primljeno na znanje | Prema odredbama čl. 265. st. 2. ako izvadak ne obuhvaća sve okolnosti potrebne za utvrđivanje nekažnjavanosti u bilo kojoj državi, dokaz bi trebala biti izjava o nekažnjavanju. U slučaju da se putem dohvata u EOJN ne može dobiti podatak o nekažnjavanju u bilo kojoj državi, dokaz bi trebala biti Izjava o nekažnjavanju, za sve osobe za koje je potrebno dokazati nekažnjavanost. Naime, kako se niti u jednoj državi poslovnog nastana gospodarskog subjekta ne može dobiti dokaz o nekažnjavanju za sve druge zemlje, niti za gospodarski subjekt niti za pojedince iz članka 251. stavka 1. Zakona o javnoj nabavi, isto se dokazuje . izjavom U čl. 265 dodaje se stavak 3.: (3) Uz dokumente iz stavka 1. ovoga članka, gospodarski subjekt dužan je dostaviti i izjavu pod prisegom ili, ako izjava pod prisegom prema pravu dotične države ne postoji, izjavu davatelja s ovjerenim potpisom kod nadležne sudske ili upravne vlasti, javnog bilježnika ili strukovnog ili trgovinskog tijela, kojom potvrđuje da gospodarski subjekt te osobe iz članka 251. ovoga Zakona nisu pravomoćno osuđeni za kaznena djela iz članka 251. stavka 1. ovoga Zakona u bilo kojoj drugoj državi osim države poslovnog nastana. |
| 167 | BLAŽENKA PETROVEČKI | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 33. | Molim odustati od ove izmjene, te odgovarajuće izmjene članka 251. Ukoliko se ne odustane od izmjene, molim definirati koji su dostatni dokazi da ne postoji navedena osnova za isključenje za osobe iz članka 251., odnosno metodologiju temeljem koje će naručitelj moći utvrditi kažnjavanost / nekažnjavanost osoba u državama svijeta! | Prihvaćen | Prema odredbama čl. 265. st. 2. ako izvod ne obuhvaća sve okolnosti potrebne za utvrđivanje nekažnjavanosti u bilo kojoj državi, dokaz bi trebala biti izjava o nekažnjavanju. U čl. 265 dodaje se stavak 3.: (3) Uz dokumente iz stavka 1. ovoga članka, gospodarski subjekt dužan je dostaviti i izjavu pod prisegom ili, ako izjava pod prisegom prema pravu dotične države ne postoji, izjavu davatelja s ovjerenim potpisom kod nadležne sudske ili upravne vlasti, javnog bilježnika ili strukovnog ili trgovinskog tijela, kojom potvrđuje da gospodarski subjekt te osobe iz članka 251. ovoga Zakona nisu pravomoćno osuđeni za kaznena djela iz članka 251. stavka 1. ovoga Zakona u bilo kojoj drugoj državi osim države poslovnog nastana. |
| 168 | UDRUGA GRADOVA U REPUBLICI HRVATSKOJ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 33. | Ako se prihvati obrazloženje iz nacrta prijedloga zakona prema kojem da je izričaj Direktive 2014/24/EU takav da se okolnost nekažnjavanja ne veže ni uz državljanstvo niti uz poslovni nastan već uz nepostojanje pravomoćno osuđujuće presude neovisno o tome gdje je ona izrečena, upitno je jesu li i nove odredbe članaka 251. i 265. takve da jamče naručitelju da ishođenim dokazima može sa sigurnošću u bilo kojoj fazi nabave zaključiti da, neki subjekt neovisno o svom poslovnom nastanu ili pak neka osoba neovisno o svom državljanstvu, nisu/jesu iz nekog od razloga navedenih u čl. 57. citirane Direktive osuđeni pravomoćnom presudom u nekoj državi svijeta. Naime, usprkos citiranoj direktivu i njezinom “izričaju” iz dikcije novopredloženih članaka i dalje nije jasno koje je uvjete/sve uvjete potrebno provjeravati i koje je dokaze potrebno ishoditi: - kako u odnosu na gospodarski subjekt - jesu li za taj subjekt odlučni samo propisi države članice EU u kojoj isti ima poslovni nastan ili su odlučni i propisi neke druge države ... (članice ...?) ili su (možda) odlučni samo propisi države članice EU mjerodavni za (u kojoj se vodi) konkretan postupak javne nabave...? - tako i u odnosu na osobu koja je član ... tijela tog subjekta ili ima ovlast zastupanja ... tog subjekta te jesu li za tu osobu odlučni propisi države čiji je ona državljanin ili nisu, a ako jesu treba li utvrđivati (ne)kažnjavanost u odnosu na propise svake pojedine države koje je ta osoba državljanin ili je (možda) za takvu osobu (ne)kažnjavanost dovoljno utvrđivati (samo) prema uvjetima i dokazima prema pravu države poslovnog nastana gospodarskog subjekta čiji je ta osoba član ... ili ima ovlast zastupanja ... ili (možda) samo prema propisima države članice EU mjerodavnim za (u kojoj se vodi) konkretan postupak nabave...? Nejasnim dodatno ostaju i sljedeća pitanja: - Koje je pravo mjerodavno za (ne)kažnjavanost osobe bez državljanstva? te - Je li za (ne)kažnjavanost osobe koja ima i hrvatsko i državljanstvo neke druge države (članice EU ili nečlanice...?) mjerodavno isključivo pravo RH? (Naime, iako Zakon o hrvatskom državljanstvu uređuje situaciju prema kojoj se pred tijelima državne vlasti RH osoba sa hrvatskim i stranim državljanstvom smatra isključivo hrvatskim državljaninom, bilo bi pogrešno tumačiti da se u slučaju pojmova “tijelo državne vlasti RH”, “javni naručitelj” i “sektorski naručitelj” radi o sinonimima. Zbog svega navedenog, predlaže se konzultirati relevantne presude Suda EU, ishoditi mišljenja, preporuke relevantnih tijela EU, utvrditi kako uvjet i dokaz (ne)kažnjavanosti propisuju druge države članice EU i, ovisno o svemu tome, u naše nacionalno zakonodavstvo implementirati odredbu o ovoj obveznoj osnovi za isključenje koja će jamčiti jednostavnost i efikasnost nabave sukladno ciljevima citirane direktive (sve navedeno vrijedi i za propisivanje fakultativnih osnova za isključenje). | Prihvaćen | Prema odredbama čl. 265. st. 2. ako izvod ne obuhvaća sve okolnosti potrebne za utvrđivanje nekažnjavanosti u bilo kojoj državi, dokaz bi trebala biti izjava o nekažnjavanju. U čl. 265 dodaje se stavak 3.: (3) Uz dokumente iz stavka 1. ovoga članka, gospodarski subjekt dužan je dostaviti i izjavu pod prisegom ili, ako izjava pod prisegom prema pravu dotične države ne postoji, izjavu davatelja s ovjerenim potpisom kod nadležne sudske ili upravne vlasti, javnog bilježnika ili strukovnog ili trgovinskog tijela, kojom potvrđuje da gospodarski subjekt te osobe iz članka 251. ovoga Zakona nisu pravomoćno osuđeni za kaznena djela iz članka 251. stavka 1. ovoga Zakona u bilo kojoj drugoj državi osim države poslovnog nastana. |
| 169 | TOMISLAV ŠPOLJARIĆ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 33. | Ne slažem se s predloženom izmjenom. Predloženi tekst je u najmanju ruku "u čudnom odnosu" s odredbama čl. 251. st. 2. Naime, čl. 251. propisuje obvezno isključenje gospodarskog subjekta koji je osuđivani i/ili kojem su članovi uprave i nadzornih tijela osuđivani (dakle i pravna osoba i fizičke osobe - članovi njegovih relevantnih tijela). Ovom formulacijom će nestati mogućnost utvrđivanja osuđivanosti za fizičke osobe - članove ponuditeljevih relevantnih tijela koje nisu državljanidržave u kojoj ponuditelj ima poslovni nastan. Samo da napomenemo da u RH postoji niz društava kojima su članovi relevantnih tijela državljani drugih država, počevši od INE, Petrola, banaka, teleoperatera itd., pa je nemogućnost takvog ispitivanja zapravo dovodi do jedne paradoksalne i bizarne situacije - da bi naručitelj morao isključiti ponuditelja iz druge članice EU, ako je njegov član uprave kažnjavan za kaznena djela iz čl. 57. Direktive u toj državi, ali ako on postane član uprave društva u RH, tada ga ne možemo isključiti. Osim toga, smatram da je ova odredba protivna odredbi čl. 60. st. 2. toč. 1. Direktive 2014/24/EU, koja propisuje i "porijeklo" (eng: "origin"), koje je svojstvo fizičke, a ne pravne osobe S poštovanjem Tomislav Špoljarić | Prihvaćen | Prema odredbama čl. 265. st. 2. ako izvod ne obuhvaća sve okolnosti potrebne za utvrđivanje nekažnjavanosti u bilo kojoj državi, kako za gospodarskog subjekta tako i za fizičke osobe iz članka 251., dokaz bi trebala biti izjava o nekažnjavanju. U čl. 265 dodaje se stavak 3.: (3) Uz dokumente iz stavka 1. ovoga članka, gospodarski subjekt dužan je dostaviti i izjavu pod prisegom ili, ako izjava pod prisegom prema pravu dotične države ne postoji, izjavu davatelja s ovjerenim potpisom kod nadležne sudske ili upravne vlasti, javnog bilježnika ili strukovnog ili trgovinskog tijela, kojom potvrđuje da gospodarski subjekt te osobe iz članka 251. ovoga Zakona nisu pravomoćno osuđeni za kaznena djela iz članka 251. stavka 1. ovoga Zakona u bilo kojoj drugoj državi osim države poslovnog nastana. |
| 170 | HRVATSKA UDRUGA POSLODAVACA | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 32. | Prijedlog: Predlaže se ukidanje navedenog instituta ili ograničavanje mogućnosti pojašnjenja i dopune ažuriranih dokumenata na jedno pozivanje. Obrazloženje: Članak 263. stavak 2., koji omogućuje, pa čak i obvezuje naručitelja da ponuditelja poziva na višekratno pojašnjavanje i dopunu ažuriranih dokumenata sve dok se ne isprave svi nedostaci, i dalje je na snazi, iako je u potpunosti suprotan smislu i svrsi Zakona. Takvo rješenje omogućuje ponuditeljima da od nepravilne ponude naknadno učine pravilnu, nakon isteka roka za dostavu ponuda i nakon što su ponude već otvorene. | Nije prihvaćen | Odredba članka 263. stavka 2. Zakona o javnoj nabavi ne omogućuje izmjenu same ponude, već isključivo otklanjanje formalnih nedostataka u dostavljenim dokumentima. Pojašnjenja i dopune odnose se isključivo na dostavljene ažurirane dokumente kojima se dokazuje sposobnost gospodarskog subjekta, a ne na samu ponudu. Višekratno pojašnjenje osigurava da svi ponuditelji imaju jednaku mogućnost dokazati svoju sposobnost, čime se štiti načelo jednakog tretmana i transparentnosti. Ograničavanje na jedno pozivanje ili ukidanje instituta dovelo bi do nerazmjernog isključivanja ponuditelja zbog manjih formalnih pogrešaka, što bi smanjilo tržišno natjecanje i moglo utjecati na učinkovitu javnu nabavu te ekonomično i svrhovito trošenje javnih sredstava. |
| 171 | HRVATSKA ODVJETNIČKA KOMORA | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 31. | Predlaže se preciznije regulirati "izvedene radove" na način da se riječi "izvedene radove" zamijene riječima "uspješno izvedene radove". Naime, isto u praksi podrazumijeva ne samo fizički izvedene radove, već radove koji su završeni u skladu s ugovorom i tehničkim zahtjevima, bez bitnih nedostataka i unutar ugovorenog roka, a što sveukupno utječe na kvalitetniju tehničku i stručnu sposobnost gospodarskog subjekta. | Nije prihvaćen | Pojam „izvedeni radovi“ već podrazumijeva završetak radova u skladu s ugovorom i tehničkim zahtjevima, dok bi dodavanje riječi „uspješno“ unijelo subjektivnost i pravnu nejasnoću. Postojeći mehanizmi (primopredajni zapisnici, potvrde naručitelja) već osiguravaju da se priznaju samo radovi bez bitnih nedostataka. |
| 172 | TEMATIKON PROJEKT D.O.O. ZA USLUGE | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 29. | Ovaj komentar potrebno je sagledati zajedno s komentarom na izmjenu definicije neprihvatljive ponude. Predložene intervencije odstupaju od odredbi Direktive 2014/24/EU. Prema čl. 57. st. 4. t. (e) Direktive, sukob interesa predstavlja fakultativnu osnovu za isključenje gospodarskog subjekta iz postupka javne nabave kada se sukob interesa u smislu čl. 21. ne može učinkovito ukloniti drugim, manje drastičnim mjerama. Brisanje te osnove za isključenje iz ZJN jasno je odstupanje od zahtjeva Direktive. Treba reći da Direktiva omogućuje državama članicama da fakultativne osnove za isključenje, pa tako i onu koja se odnosi na sukob interesa, propišu kao obvezne. Dakle, Hrvatska može jednostavno propisati sukob interesa kao obveznu osnovu za isključenje, premještanjem iz članka 254. u članak 251. ZJN. Takvo bi rješenje bilo usklađeno s Direktivom i jednako učinkovito. Osim toga, sustav kriterija za kvalitativni odabir gospodarskog subjekta, uključujući osnove za isključenje, čini povezan i uravnotežen okvir. Uklanjanje jedne njegove komponente nužno proizvodi učinke na ostale odredbe te mijenja opseg prava i obveza gospodarskih subjekata. Osnove za isključenje naručitelj može primijeniti u bilo kojem trenutku tijekom postupka javne nabave. Bez obzira provodi li se otvoreni ili ograničeni postupak ili, primjerice, dinamički sustav nabave, naručitelj mora u određenoj fazi provjeriti postoji li osnova za isključenje gospodarskog subjekta. U otvorenom postupku to se čini prilikom ocjene ponuda, ali u ostalim postupcima tijekom pregleda i ocjene zahtjeva za sudjelovanje. Takav pristup osigurava da u završnu fazu postupka dođu samo gospodarski subjekti koji ispunjavaju kriterije za kvalitativni odabir. Međutim, ako bi se sukob interesa promatrao isključivo u fazi ponude, moglo bi se dogoditi da subjekt koji jest u sukobu interesa u postupku sudjeluje do samog kraja, da bi tek tada njegova ponuda bila odbijena kao neprihvatljiva, što bi bilo protivno logici sustava. Osim toga, s obzirom na to da sukob interesa više nije dio sustava kriterija za kvalitativni odabir gospodarskog subjekta, kako se predlaže u Nacrtu, u praksi su moguće i sljedeća situacije. U otvorenom postupku javne nabave pristigla je jedna ponuda, ali je utvrđen sukob interesa te je ponuda spornog ponuditelja ocijenjena neprihvatljivom. Istodobno, taj ponuditelj zadovoljava sve kriterije za kvalitativni odabir gospodarskog subjekta, a njegova ponuda je u potpunosti u skladu s formalnim zahtjevima postupka javne nabave. Dakle, slučaj koji zadovoljava uvjete iz članka 95. ZJN. Znači li to da opisane intervencije u ZJN otvaraju mogućnost da naručitelj – u skladu s člankom 95. ZJN – u natjecateljski postupak uz pregovore pozove ponuditelja čija je ponuda prethodno proglašena neprihvatljivom zbog utvrđenog sukoba interesa, i to bez objave poziva na nadmetanje? Jer, on ispunjava kriterije za kvalitativni izbor, a njegova „neprihvatljiva“ ponuda formalno ispunjava sve uvjete koji moraju biti zadovoljeni da bi naručitelj primijenio ovu iznimku. Sukladno svemu navedenome, predlažemo da se izmjene ZJN izrade na način sukladan Direktivi 2014/24/EU. Sukob interesa moguće je propisati kao obveznu osnovu za isključenje, premještanjem iz članka 254. u članak 251. ZJN. Takvo bi rješenje bilo usklađeno s Direktivom i jednako učinkovito. | Nije prihvaćen | Cijeni se da izmjena obuhvaćena čl. 29. na jednako učinkovit način predviđa prikladne mjere za upravljanje sukobom interesa i omogućuje odbijanje ponude kao neprihvatljive u situaciji sukoba interesa ponuditelja, a koji sukob interesa se ne može odgovarajuće otkloniti. Nije vjerojatno za očekivati da bi naručitelj pozvao u pregovore gospodarskog subjekta s kojim je u sukobu interesa ako bi ugovor sklopljen s tim gospodarskim subjektom, sukladno članku 82. Zakona o javnoj nabavi, bio ništetan. |
| 173 | TEMPORIS SAVJETOVANJE D.O.O. ZA SAVJETOVANJE I USLUGE | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 29. | Predloženom izmjenom briše se fakultativna osnova za isključenje koja se odnosi na situaciju ako se sukob interesa u smislu poglavlja 8. glave III. dijela prvog Zakona ne može ukloniti drugim, manje drastičnim mjerama. Potencijalni problematični učinci u praksi: Ovom izmjenom više se ne dopušta isključiti gospodarskog subjekta iz postupka javne nabave ako se sukob interesa ne može ukloniti drugim, manje drastičnim mjerama. Prema trenutnim predloženim izmjenama ZJN-a, ponuda se u takvim situacijama eventualno može odbiti kao neprihvatljiva. U kombinaciji sa člankom 13. Nacrta prijedloga ZJN-a koji mijenja članak 81. trenutno važećeg ZJN-a, ova izmjena će negativno utjecati na sustav javne nabave. Umjesto da se gospodarski subjekt koji je u sukobu interesa, ukoliko se predstavnik naručitelja ne može izuzeti iz postupka javne nabave, isključi iz postupka javne nabave, zakonodavac nudi druga rješenja: odbijanje ponude kao neprihvatljive ili poništenje postupka zbog zaštite javnog interesa. Preporuka: Preporučuje se ostaviti navedenu osnovu za isključenje u ZJN-u. Navedeno će biti u skladu s člankom 57. točkom 4. Direktive 2014/24/EU EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ. Navedeno će također biti u skladu i s Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2016/7 оd 5. siječnja 2016. o utvrđivanju standardnog obrasca za europsku jedinstvenu dokumentaciju o nabavi koja je obvezujuća za sve države članice EU, a čijim Prilogom 2. se utvrđuje sadržaj obrasca ESPD-a. U sadržaju ESPD obrasca predviđena je i osnova za isključenje vezana za sukob interesa. | Nije prihvaćen | Izmjena obuhvaćena čl. 29. na jednako učinkovit način predviđa prikladne mjere za upravljanje sukobom interesa i omogućuje odbijanje ponude kao neprihvatljive u situaciji sukoba interesa koji se ne može odgovarajuće otkloniti. U dosadašnjoj praksi primjena iste fakultativne osnove za isključenje pokazala se neučinkovitom u situaciji kada ona nije bila predviđena odredbama dokumentacije o nabavi. |
| 174 | AMERIČKA GOSPODARSKA KOMORA U HRVATSKOJ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 29. | Brisanjem dosadašnje točke 5. članka 254. stavka 1. uklanja se mogućnost isključenja gospodarskog subjekta zbog sukoba interesa koji se ne može otkloniti drugim mjerama. Time se sužava skup diskrecijskih osnova za isključenje, iako sukob interesa i dalje predstavlja jedan od ključnih rizika za zakonitost i integritet postupaka javne nabave. Ovakva izmjena može dovesti do situacija u kojima naručitelj i kada dođe do jasno narušenih uvjeta jednakog tretmana, neće imati pravni temelj za isključenje ponuditelja. Predlaže se preispitivanje opravdanosti brisanja ove odredbe ili dodatno normativno uređenje upravljanja sukobom interesa. | Nije prihvaćen | Cijeni se da izmjena obuhvaćena čl. 29. na jednako učinkovit način predviđa prikladne mjere za upravljanje sukobom interesa i omogućuje odbijanje ponude kao neprihvatljive u situaciji sukoba interesa koji se ne može odgovarajuće otkloniti. |
| 175 | UDRUGA GRADOVA U REPUBLICI HRVATSKOJ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 29. | Predlaže se prethodno razmotriti sadržaj članka 57. ( stavak 4. točka (e) ) i članka 21. Direktive 2014/24/EU te sukladno tome redefinirati, ali ne i brisati postojeću odredbu točke 5. stavka 1. članka 254. | Nije prihvaćen | Cijeni se da izmjena obuhvaćena čl.29. na jednako učinkovit način predviđa prikladne mjere za upravljanje sukobom interesa i omogućuje odbijanje ponude kao neprihvatljive u situaciji sukoba interesa koji se ne može odgovarajuće otkloniti. |
| 176 | TEMPORIS SAVJETOVANJE D.O.O. ZA SAVJETOVANJE I USLUGE | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 27. | Predloženom izmjenom (članak 252. stavak 3. točka 1. ZJN-a) propisuje se iznimka od stavka 1. članka 252. ZJN-a sukladno kojoj javni naručitelj neće isključiti gospodarskog subjekta iz postupka javne nabave ako su obveze plaćanja dospjelih poreznih obveza i obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje manje od 1.000,00 eura. Potencijalni problematični učinci u praksi: Predložena izmjena (članak 252. stavak 3. točka 1. ZJN-a) nije jasna te može dovesti do potencijalnih žalbenih postupaka. Postavlja se pitanje da li se ova odredba odnosi na sve gospodarske subjekte (bez obzira na poslovni nastan gospodarskog subjekta). Postavljaju se dodatna pitanja koja mogu izazvati niz problema u praktičnoj primjeni: • Je li propisana iznimka dovedena u vezu s propisima koji reguliraju porezna davanja u Republici Hrvatskoj? • Da li se propisana iznimka odnosi i na gospodarske subjekte koji imaju poslovni nastan van Republike Hrvatske? U tom slučaju, postavlja se pitanje kako će naručitelj postupiti u situaciji npr. ako gospodarski subjekt ima poslovni nastan u državi članici EU-a u kojoj dugovanje u iznosu od npr. 10.000,00 eura se ne tretira kao dugovanje (osnova za obvezno isključenje), a predloženom odredbom članka 252. stavka 3. točkom 1. dozvoljena dugovanja su manja od 1.000,00 eura? Preporuka: Potrebno je jasnije propisati odredbu – na koje gospodarske subjekte se odnosi, gdje i kolika potencijalna dugovanja su propisana kao osnova za isključenje. Također, potrebno je provjeriti usklađenost odredbe s propisima koji reguliraju porezna davanja u Republici Hrvatskoj, direktivama iz područja javne nabave te sustavom e-Certis. | Nije prihvaćen | U točki (85) uvodnih odredaba Direktive 2014/24/EU navedeno je sljedeće: „Važno je da bi se odluke javnih naručitelja trebale temeljiti na novim podacima, osobito što se tiče osnova za isključenje, a s obzirom da do važnih promjena može doći vrlo brzo, na primjer u slučaju financijskih poteškoća zbog kojih bi gospodarski subjekt postao neprikladan, ili obratno, ako su nepodmirene obveze za socijalna davanja u međuvremenu plaćene. Poželjno je dakle, da javni naručitelji, kad god je moguće, provjere te podatke pristupajući relevantnim bazama podataka koje bi trebale biti nacionalne u smislu da njima upravljaju tijela javne vlasti. U ovoj bi fazi još uvijek moglo biti slučajeva kada to još uvijek nije moguće iz tehničkih razloga. Stoga bi Komisija trebala predvidjeti mjere unapređenja koje bi mogle olakšati jednostavan elektronički pristup ažuriranim podacima, kao što su sve jači alati koji nude pristup virtualnim dosjeima poduzeća ili sredstva koja olakšavaju interoperabilnost između baza podataka ili drugih sličnih pratećih mjera. Nastavno se cijeni da su izmjene obuhvaćene čl. 27. usmjerene prema pojašnjenju i olakšanju primjene ovog instituta, uzimajući u obzir načelo razmjernosti, da iste u dostatnoj mjeri uređuju primjenu te da nisu suprotne drugim posebnim propisima. |
| 177 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 27. | Primjedba na stavak (2): Sadašnja procedura utvrđivanja obveza plaćanja poreznih obveza i obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje je takva da naručitelj zahtjev postavlja putem EOJN, no uz odgodu od pet dana (zahtjev se dostavlja i ponuditelju, kojem je dan rok od 5 dana da podmiri nepodmirene obveze, i tek tada se može dobiti potvrda Porezne uprave). S obzirom da se sada izmjenom i dopunom zakona daje dodatni rok koji nije manji od 3 dana za podmirenje nepodmirenih obveza, predlaže se predloženi rok od tri dana produljiti na 5 dana, te ukinuti prvotno čekanje od 5 dana prije izdavanja potvrde porezne uprave. | Nije prihvaćen | Cijeni se da izmjene obuhvaćene čl. 27. dostatno uređuju primjenu ovog instituta. |
| 178 | AMERIČKA GOSPODARSKA KOMORA U HRVATSKOJ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 27. | AmCham pozdravlja predloženu odredbu. | Primljeno na znanje | PRIMLJENO NA ZNANJE |
| 179 | BLAŽENKA PETROVEČKI | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 27. | Molim odustati od izmjene stavka 2. Članka. Naime, prilikom dohvata ažuriranih popratnih dokumenata putem EOJN RH dokaz da ne postoji osnova za isključenje (potvrda Porezne uprave) već se traži s odgodom od 5 dana, u kojem roku gospodarski subjekt ima priliku ispuniti svoje obveze, a prije dostave potvrde naručitelju. Ovom odredbom naručitelj bi najprije trebao čekati 5 dana da gospodarski subjekt ispuni svoje obveze, pa ako te obveze ne ispuni u roku od 5 dana, a jednake su ili veće od 1.000 eura, trebao bi mu dati novi rok, ne kraći od 3 dana od primitka poziva naručitelja da ispuni svoje obveze !?!? Propisano je da rok ne smije biti kraći od tri dana, ali nije propisan krajnji rok. Koliko će onda naručitelju zapravo trebati vremena samo za rješavanje pitanja poreznog duga ponuditelja?? Ukoliko se ne odustane od izmjene stavka 2. molim definirati krajnji rok, npr. 'ne dulji od 3 dana...' Nejasno je zbog čega je predviđena ova izmjena, jer ponuditelj već u trenutku objave natječaja zna da treba dokazati nepostojanje navedene osnove za isključenje i ima više nego dovoljno vremena za rješavanje pitanja poreznog duga. Slijedom navedenoga, molim da stavak 2. članka 252. ostane nepromijenjen. | Nije prihvaćen | U točki (85) uvodnih odredaba Direktive 2014/24/EU navedeno je sljedeće: „Važno je da bi se odluke javnih naručitelja trebale temeljiti na novim podacima, osobito što se tiče osnova za isključenje, a s obzirom da do važnih promjena može doći vrlo brzo, na primjer u slučaju financijskih poteškoća zbog kojih bi gospodarski subjekt postao neprikladan, ili obratno, ako su nepodmirene obveze za socijalna davanja u međuvremenu plaćene. Poželjno je dakle, da javni naručitelji, kad kod je moguće, provjere te podatke pristupajući relevantnim bazama podataka koje bi trebale biti nacionalne u smislu da njima upravljaju tijela javne vlasti. U ovoj bi fazi još uvijek moglo biti slučajeva kada to još uvijek nije moguće iz tehničkih razloga. Stoga bi Komisija trebala predvidjeti mjere unapređenja koje bi mogle olakšati jednostavan elektronički pristup ažuriranim podacima, kao što su sve jači alati koji nude pristup virtualnim dosjeima poduzeća ili sredstva koja olakšavaju interoperabilnost između baza podataka ili drugih sličnih pratećih mjera.“ Nastavno se cijeni da su izmjene obuhvaćene čl. 27. usmjerene prema pojašnjenju i olakšanju primjene ovog instituta, uzimajući u obzir načelo razmjernosti. |
| 180 | UDRUGA GRADOVA U REPUBLICI HRVATSKOJ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 27. | S obzirom na to da su i DKOM i VUS o tumačenju postojeće odredbe zakona zauzeli jasan stav, predlaže se istu ne mijenjati. Na taj način zakonodavac bi izbjegao dodatno nepotrebno normiranje ovog instituta. | Nije prihvaćen | U točki (85) uvodnih odredaba Direktive 2014/24/EU navedeno je sljedeće: „Važno je da bi se odluke javnih naručitelja trebale temeljiti na novim podacima, osobito što se tiče osnova za isključenje, a s obzirom da do važnih promjena može doći vrlo brzo, na primjer u slučaju financijskih poteškoća zbog kojih bi gospodarski subjekt postao neprikladan, ili obratno, ako su nepodmirene obveze za socijalna davanja u međuvremenu plaćene. Poželjno je dakle, da javni naručitelji, kad god je moguće, provjere te podatke pristupajući relevantnim bazama podataka koje bi trebale biti nacionalne u smislu da njima upravljaju tijela javne vlasti. U ovoj bi fazi još uvijek moglo biti slučajeva kada to još uvijek nije moguće iz tehničkih razloga. Stoga bi Komisija trebala predvidjeti mjere unapređenja koje bi mogle olakšati jednostavan elektronički pristup ažuriranim podacima, kao što su sve jači alati koji nude pristup virtualnim dosjeima poduzeća ili sredstva koja olakšavaju interoperabilnost između baza podataka ili drugih sličnih pratećih mjera.“ Nastavno se cijeni da su izmjene obuhvaćene čl. 27. usmjerene prema pojašnjenju i olakšanju primjene ovog instituta, uzimajući u obzir načelo razmjernosti, a ne njegovom dodatnom normiranju. |
| 181 | MAJDA NAMAČINSKI | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 26. | „Za potrebe ovog Zakona, smatra se da pojam „pravomoćna presuda“ obuhvaća i sve druge izvršne odluke za koje je utvrđena odgovornost osoba iz ove točke, a za djela koja odgovaraju biću kaznenog djela iz st. 1., primjerice izvršni prekršajni nalozi i sl." | Nije prihvaćen | Cijeni se da je iz posebnih propisa jasno što se smatra pravomoćnom presudom. |
| 182 | MAJDA NAMAČINSKI | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 26. | Odredbama čl. 252. st. 1, toč. 1. i 2. predviđa se da je ponuditelj dužan provjeriti je li osuđen za navedena kaznena djela „u bilo kojoj drugoj državi“, dakle u svim državama Europske Unije i u svijetu. Navedeno je nemoguće, stvorilo bi prekomjeran teret za ponuditelja, pa se predlaže da se ovaj razlog za isključenje ograniči na Republiku Hrvatsku i državu poslovnog nastana ponuditelja. Odredbom čl. 252. st. 1, toč. 2. se uvodi koncept „pravomoćne kaznene presude“ kao jedinog razloga za isključenje s ove osnove. Iako se odredba načelno čini u redu, ona to nije jer stavlja u nepovoljniji položaj (diskriminira kroz isključenje) sve one ponuditelje koji raspolažu takvom presudom, a ne isključuje one ponuditelje kod kojih su takva kaznena djela propisana kao prekršaj premda udovoljavaju, s aspekta hrvatskog prava, biću kaznenog djela. Predlaže se u toč. 2. dodati još jednu rečenicu. | Nije prihvaćen | Navedenom izmjenom prihvaća se izričaj u Direktivi 2014/24/EU, odnosno izričaj koji okolnost nekažnjavanja ne veže uz državljanstvo osoba ovlaštenih za zastupanje, odnosno poslovni nastan gospodarskog subjekta, već se isključenje veže isključivo uz nepostojanje pravomoćne presude neovisno o tome gdje je ona izrečena. Na taj način izbjegava se nejasnoća prilikom primjene konkretne odredbe, primjerice, u slučaju kada postoji osuđujuća presuda u odnosu na osobu ovlaštenu za zastupanje gospodarskog subjekta, ali prema propisima države koja je različita od države čiji je on državljanin. Također, navedena kažnjiva djela u nekim državama predstavljaju prekršaj, pa se ovakvim zakonskim rješenjem pokrivaju i takvi slučajevi. |
| 183 | TEMPORIS SAVJETOVANJE D.O.O. ZA SAVJETOVANJE I USLUGE | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 26. | Predloženom izmjenom mijenjaju se kaznena djela za koja je potrebno dokazati isključenje, te se proširuje osnova za isključenje gospodarskog subjekta vezana za nekažnjavanje u „drugim državama“. Ova izmjena bitno mijenja praksu utvrđivanja nekažnjavanja za gospodarski subjekt i za sve osobe koje su članovi upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela ili imaju ovlasti zastupanja, donošenja odluka ili nadzora toga gospodarskog subjekta. Predložena izmjena (izričaj „u bilo kojoj drugoj državi“), proširuje utvrđivanje osnova za isključenje iz članka 251. stavka 1. ZJN-a na sve države svijeta. Potencijalni problematični učinci u praksi: Predloženom izmjenom naručitelje se obvezuje na utvrđivanje nepostojanja osnove za isključenje iz članka 251. stavka 1. ZJN-a na sve države svijeta. Navedeno će dovesti do problema i nedoumica u praksi oko načina utvrđivanja i dokazivanja ove osnove za isključenje. Postavlja se pitanje što će se postići s ovakvom izmjenom, naročito ako se uzme u obzir trenutni prijedlog izmjene članka 265. ZJN-a koji propisuje dostatne dokaze za nekažnjavanje. Kombinirajući trenutne predložene izmjene članka 251. i članka 265. ZJN-a, većina situacija u praksi će se dokazivati izjavom o nekažnjavanju jer će to biti jedini raspoloživi dokaz. S druge strane, ako sudionici u postupku imaju saznanja i raspolažu dokazima o kažnjavanju gospodarskog subjekta ili osoba koje su članovi upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela ili imaju ovlasti zastupanja, donošenja odluka ili nadzora toga gospodarskog subjekta, u bilo kojoj državi svijeta, mogu kroz žalbeni postupak ispred DKOM-a osporavati odluku o odabiru. Sve navedeno može dovesti do dodatne administracije postupaka javne nabave i do povećanja troškova žalbenog postupka na strani naručitelja te usporavanja postupaka javne nabave. Navedena predložena odredba ZJN-a nije u skladu s načelom ekonomičnosti i učinkovitosti postupka javne nabave. Također, potrebno je dodatno provjeriti usklađenost odredbe izmjena ZJN-a s direktivama iz područja javne nabave. Preporuka: Preporučuje se izričaj iz članka 251. ZJN-a „u bilo kojoj državi“ zamijeniti s „u bilo kojoj državi članici“. Članak 3. točka 4. ZJN-a definira državu članicu kao državu članicu Europske unije. Na ovaj način iz postupaka javne nabave će biti isključeni gospodarski subjekti za koje je utvrđena pravomoćna osuđujuća presuda za kaznena djela u Republici Hrvatskoj, u državi poslovnog nastana gospodarskog subjekta ili u bilo kojoj državi članici Europske unije. Također, potrebno je voditi računa i o tome kako odredbe ovih osnova za isključenje te njihovo dokazivanje utječe i na gospodarske subjekte iz trećih zemalja koji su prisutni u nadmetanjima u Republici Hrvatskoj, odnosno kako odredbe utječu na naručitelje koji provode pregled i ocjenu takvih ponuda (uloženo vrijeme, primjenjivost odredbe, provjerljivost podataka itd). | Nije prihvaćen | Razlog izmjene je osigurati višu razinu pravne sigurnosti i integriteta postupaka javne nabave, kroz proširenje osnove za isključenje gospodarskog subjekta na kaznena djela počinjena u bilo kojoj državi. Time se jača povjerenje u sustav javne nabave i osigurava da gospodarski subjekti koji su pravomoćno osuđeni za kaznena djela ne mogu sudjelovati u postupcima, neovisno o državi u kojoj je presuda donesena. Predlagatelj je svjestan praktičnih izazova u provedbi, no smatra da je svrha ove odredbe važnija od administrativnog opterećenja. |
| 184 | AMERIČKA GOSPODARSKA KOMORA U HRVATSKOJ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 26. | Predložene izmjene stvaraju značajne nesigurnosti u pogledu provedbe postupka dokazivanja nekažnjavanosti. Predlagatelj brisanjem reference na državljanstvo kao kriterij za određivanje nadležnog registra nije normativno definirao kako naručitelj može utvrditi iz kojih država mora pribaviti izvatke iz kaznene evidencije za osobe iz upravljačkih i nadzornih struktura ponuditelja. U odnosu na to se nameću sljedeća pitanja: • koji je objektivni kriterij za određivanje država u kojima je potrebno provjeriti postojanje osude (države u kojima je osoba boravila, radila, imala prebivalište, obavljala gospodarsku djelatnost i sl.) • ne postoji učinkoviti mehanizam kojim bi naručitelj mogao samostalno identificirati sve države u kojima je osobi mogla biti izrečena pravomoćna presuda • e-Certis sustav nije osmišljen za generiranje popisa svih međunarodnih registara relevantnih za pojedinu fizičku osobu, nego kao katalog vrsta dokaza po državama • u slučaju izostanka jasnih kriterija postoji rizik nejednake i arbitrarnosti primjene među naručiteljima Stoga je opravdano zatražiti dodatno normativno pojašnjenje opsega obveze dokazivanja nekažnjavanosti. Posebno se preporučuje: 1. precizirati zakonom da je gospodarski subjekt dužan identificirati sve države u kojima njegove odgovorne osobe imaju ili su imale prebivalište ili poslovni nastan u određenom razdoblju 2. propisati opseg razdoblja provjere, primjerice posljednjih pet godina, kako je uobičajeno u praksi drugih država članica 3. jasno urediti posljedice neidentificiranja određene države u izjavi gospodarskog subjekta 4. dodatno razraditi ulogu e-Certisa te mehanizama službene međunarodne provjere Trenutno predloženo rješenje bez tih dopuna u praksi može dovesti do znatnog administrativnog opterećenja gospodarskih subjekata i naručitelja, do povećanog rizika žalbi zbog nejednakog tretiranja ponuditelja kao i do situacija u kojima naručitelj ne može pouzdano isključiti postojanje osnova za isključenje, iako mu to zakon formalno nalaže. Zaključno, predlaže se da predlagatelj detaljnije razradi proceduru i kriterije za utvrđivanje država iz kojih se pribavljaju dokazi o nekažnjavanosti odgovornih osoba, kako bi se osigurala pravna sigurnost, predvidljivost i ujednačena primjena ove obvezne osnove za isključenje. | Nije prihvaćen | Razlog izmjene je osigurati višu razinu pravne sigurnosti i integriteta postupaka javne nabave, kroz proširenje osnove za isključenje gospodarskog subjekta na kaznena djela počinjena u bilo kojoj državi. Time se jača povjerenje u sustav javne nabave i osigurava da gospodarski subjekti koji su pravomoćno osuđeni za kaznena djela ne mogu sudjelovati u postupcima, neovisno o državi u kojoj je presuda donesena. Predlagatelj je svjestan praktičnih izazova u provedbi, no smatra da je svrha ove odredbe važnija od administrativnog opterećenja. Dokazi o nekažnjavanju propisuju se člankom 265. Zakona o javnoj nabavi , a naručitelji imaju mogućnost tražiti dodatna pojašnjenja ili provjere kada postoje indicije o postojanju kaznene presude. Na taj način se osigurava ravnoteža između provedivosti postupka i zaštite javnog interesa. Predlagatelj smatra da je predložena izmjena usklađena s temeljnim načelima javne nabave, osobito načelom transparentnosti i jednakog tretmana gospodarskih subjekata, te da doprinosi jačanju integriteta sustava javne nabave u Republici Hrvatskoj. |
| 185 | HRVATSKA ODVJETNIČKA KOMORA | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 26. | Obzirom da su u članku 251. stavak 1. točka 1. c) važećeg Zakona o javnoj nabavi, kao razlozi isključenja propisani pravomoćna osuda za kaznena dijela iz članka 236., 247., 256. i 258 Kaznenog zakona, Hrvatska odvjetnička komora predlaže da se dodaju kao razlozi isključenja i pravomoćna osuda za kaznena dijela iz članka 278., 279. i 280. Kaznenog zakona radi usklađenja s Direktivom 2014/24. Naime, iz predloženog proizlazi da se ne bi moglo isključiti ponuditelja (kao ni odgovornu osobu) koji je pravomoćno osuđen za kaznena djela krivotvorenja iz članaka 278., 279. i 280. Kaznenog zakona premda je u članku 57. stavku 1. Direktive 2014/24 pod c) propisano da je gospodarski subjekt bio osuđen pravomoćnom presudom iz razloga prijevare u smislu članka 1. Konvencije koja se odnosi na zaštitu financijskih interesa Europskih zajednica. U članku 1. spomenute Konvencije pod a) i b) navodi se uporaba lažnih dokumenata koja je u biću sva tri navedena oblika kaznenih djela odnosno članka 278., 279. i 280. Kaznenog zakona. | Prihvaćen | U razloge za isključenje iz članka 251. Zakona o javnoj nabavi uključit će se kaznena djela krivotvorenja (čl. 278.–280. KZ). Time bi se uklonila pravna praznina i osigurala usklađenost s čl. 57. Direktive 2014/24/EU, koja obuhvaća prijevaru i uporabu lažnih dokumenata. Dodavanje ovih djela jača integritet javne nabave i sprječava zlouporabu lažnih isprava. OBRAZLOŽENJE: • Usklađenje s EU pravom (Direktiva 2014/24/EU i Konvencija). - Direktiva jasno propisuje da gospodarski subjekt mora biti isključen ako je pravomoćno osuđen za prijevaru, uključujući uporabu lažnih dokumenata. • Jačanje integriteta i transparentnosti postupaka javne nabave. • Sprječavanje zlouporabe lažnih dokumenata u natječajima. • Dosljednost – budući da se već isključuje za prijevaru, logično je obuhvatiti i krivotvorenje kao povezano kazneno djelo. |
| 186 | BLAŽENKA PETROVEČKI | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 26. | Molim odustati od izmjene članka u odnosu na osobe koje su članovi upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela ili imaju ovlasti zastupanja, donošenja odluka ili nadzora toga gospodarskog subjekta, jer je nova odredba nejasna, a dodatno će biti teško provediva jer u članku 265. brisani su dokazi kojima dotične osobe mogu dokazati nepostojanje navedene osnove za isključenje. Odredba takva kakva je predviđena izmjenom zakona stavlja neopravdano velik teret na članove stručnog povjerenstva naručitelja tijekom pregleda i ocjene ponuda. Već i sad članovi stručnog povjerenstva potroše puno vremena na provjeru dostavljenih dokumenata, a izmjenom zakona će to biti znatno teže. | Nije prihvaćen | Razlog izmjene je osigurati višu razinu pravne sigurnosti i integriteta postupaka javne nabave, kroz proširenje osnove za isključenje gospodarskog subjekta na kaznena djela počinjena u bilo kojoj državi. Time se jača povjerenje u sustav javne nabave i osigurava da gospodarski subjekti koji su pravomoćno osuđeni za kaznena djela ne mogu sudjelovati u postupcima, neovisno o državi u kojoj je presuda donesena. Predlagatelj je svjestan praktičnih izazova u provedbi, no smatra da je svrha ove odredbe važnija od administrativnog opterećenja. Predlagatelj smatra da je predložena izmjena usklađena s temeljnim načelima javne nabave, osobito načelom transparentnosti i jednakog tretmana gospodarskih subjekata, te da doprinosi jačanju integriteta sustava javne nabave u Republici Hrvatskoj. |
| 187 | UDRUGA GRADOVA U REPUBLICI HRVATSKOJ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 26. | Ako se prihvati obrazloženje iz nacrta prijedloga zakona prema kojem da je izričaj Direktive 2014/24/EU takav da se okolnost nekažnjavanja ne veže ni uz državljanstvo niti uz poslovni nastan već uz nepostojanje pravomoćno osuđujuće presude neovisno o tome gdje je ona izrečena, upitno je jesu li i nove odredbe članaka 251. i 265. takve da jamče naručitelju da ishođenim dokazima može sa sigurnošću u bilo kojoj fazi nabave zaključiti da, neki subjekt neovisno o svom poslovnom nastanu ili pak neka osoba neovisno o svom državljanstvu, nisu/jesu iz nekog od razloga navedenih u čl. 57. citirane Direktive osuđeni pravomoćnom presudom u nekoj državi svijeta. Naime, usprkos citiranoj direktivu i njezinom “izričaju” iz dikcije novopredloženih članaka i dalje nije jasno koje je uvjete/sve uvjete potrebno provjeravati i koje je dokaze potrebno ishoditi: - kako u odnosu na gospodarski subjekt - jesu li za taj subjekt odlučni samo propisi države članice EU u kojoj isti ima poslovni nastan ili su odlučni i propisi neke druge države ... (članice ...?) ili su (možda) odlučni samo propisi države članice EU mjerodavni za (u kojoj se vodi) konkretan postupak javne nabave...? - tako i u odnosu na osobu koja je član ... tijela tog subjekta ili ima ovlast zastupanja ... tog subjekta te jesu li za tu osobu odlučni propisi države čiji je ona državljanin ili nisu, a ako jesu treba li utvrđivati (ne)kažnjavanost u odnosu na propise svake pojedine države koje je ta osoba državljanin ili je (možda) za takvu osobu (ne)kažnjavanost dovoljno utvrđivati (samo) prema uvjetima i dokazima prema pravu države poslovnog nastana gospodarskog subjekta čiji je ta osoba član ... ili ima ovlast zastupanja ... ili (možda) samo prema propisima države članice EU mjerodavnim za (u kojoj se vodi) konkretan postupak nabave...? Nejasnim dodatno ostaju i sljedeća pitanja: - Koje je pravo mjerodavno za (ne)kažnjavanost osobe bez državljanstva? te - Je li za (ne)kažnjavanost osobe koja ima i hrvatsko i državljanstvo neke druge države (članice EU ili nečlanice...?) mjerodavno isključivo pravo RH? (Naime, iako Zakon o hrvatskom državljanstvu uređuje situaciju prema kojoj se pred tijelima državne vlasti RH osoba sa hrvatskim i stranim državljanstvom smatra isključivo hrvatskim državljaninom, bilo bi pogrešno tumačiti da se u slučaju pojmova “tijelo državne vlasti RH”, “javni naručitelj” i “sektorski naručitelj” radi o sinonimima. Zbog svega navedenog, predlaže se konzultirati relevantne presude Suda EU, ishoditi mišljenja, preporuke relevantnih tijela EU, utvrditi kako uvjet i dokaz (ne)kažnjavanosti propisuju druge države članice EU i, ovisno o svemu tome, u naše nacionalno zakonodavstvo implementirati odredbu o ovoj obveznoj osnovi za isključenje koja će jamčiti jednostavnost i efikasnost nabave sukladno ciljevima citirane direktive (sve navedeno vrijedi i za propisivanje fakultativnih osnova za isključenje). | Nije prihvaćen | Razlog izmjene je osigurati višu razinu pravne sigurnosti i integriteta postupaka javne nabave, kroz proširenje osnove za isključenje gospodarskog subjekta na kaznena djela počinjena u bilo kojoj državi. Time se jača povjerenje u sustav javne nabave i osigurava da gospodarski subjekti koji su pravomoćno osuđeni za kaznena djela ne mogu sudjelovati u postupcima, neovisno o državi u kojoj je presuda donesena. Predlagatelj je svjestan praktičnih izazova u provedbi, no smatra da je svrha ove odredbe važnija od administrativnog opterećenja. Predlagatelj smatra da je predložena izmjena usklađena s temeljnim načelima javne nabave, osobito načelom transparentnosti i jednakog tretmana gospodarskih subjekata, te da doprinosi jačanju integriteta sustava javne nabave u Republici Hrvatskoj. Prema odredbama čl. 265. st. 2., ako izvadak ne obuhvaća sve okolnosti potrebne za utvrđivanje nekažnjavanosti u bilo kojoj državi, dokaz bi trebala biti izjava o nekažnjavanju. U slučaju da se putem dohvata u EOJN ne može dobiti podatak o nekažnjavanju u bilo kojoj državi, dokaz bi trebala biti Izjava o nekažnjavanju, za sve osobe za koje je potrebno dokazati nekažnjavanost. Naime, kako se niti u jednoj državi poslovnog nastana gospodarskog subjekta ne može dobiti dokaz o nekažnjavanju za sve druge zemlje, niti za gospodarski subjekt niti za pojedince iz članka 251. stavka 1. Zakona o javnoj nabavi, isto se dokazuje izjavom. U čl. 265 dodaje se stavak 3.: (3) Uz dokumente iz stavka 1. ovoga članka, gospodarski subjekt dužan je dostaviti i izjavu pod prisegom ili, ako izjava pod prisegom prema pravu dotične države ne postoji, izjavu davatelja s ovjerenim potpisom kod nadležne sudske ili upravne vlasti, javnog bilježnika ili strukovnog ili trgovinskog tijela, kojom potvrđuje da gospodarski subjekt te osobe iz članka 251. ovoga Zakona nisu pravomoćno osuđeni za kaznena djela iz članka 251. stavka 1. ovoga Zakona u bilo kojoj drugoj državi osim države poslovnog nastana. |
| 188 | TOMISLAV ŠPOLJARIĆ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 26. | Smatram da će se dokazi iz st. 2. jako teško pribavljati od stranih ponuditelja, pošto taj kriterij ne postoji (koliko barem ja razabirem) na eCertisu. | Primljeno na znanje | Navedeni prijedlog se prima na znanje uz napomenu da je u tijeku postupak izrade novih Direktiva koje uređuju javnu nabavu u kojem procesu bi se na razini EU moglo razmotriti uspostavljanje takve evidencije koja bi se onda primjenjivala za sve države članice a ne samo za Republiku Hrvatsku. |
| 189 | MIRKO BORIČEVIĆ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 26. | Nije komentar direktno na ovaj članak, ali je usko vezano uz način dokazivanja podataka iz ESPD-a. Smatram da bi za nas, koji svakodnevno provodimo postupke javne nabave, bilo značajno olakšanje kada bi se na razini Republike Hrvatske uspostavila baza po uzoru na e-Certis, s primjerima dokumenata i popisom nadležnih tijela koja ih izdaju u državama NEčlanicama Europske unije. Takva bi baza u praksi značila: - manje vremena utrošenog na provjeru isprava i tumačenje dokumenata iz trećih zemalja, - manje komunikacije i dodatnih pojašnjenja prema ponuditeljima i veleposlanstvima - bržu i jednostavniju provjeru navoda iz ESPD-a i, u konačnici, manje administrativnog opterećenja za naručitelje i ponuditelje. Uspostava takvog sustava ne bi bila samo tehničko, već i operativno rješenje koje bi nama praktičarima olakšalo rad, ubrzalo postupke i povećalo sigurnost prilikom provjera. | Primljeno na znanje | Navedeni prijedlog se prima na znanje uz napomenu da je u tijeku postupak izrade novih Direktiva koje uređuju javnu nabavu, u kojem procesu bi se na razini EU moglo razmotriti uspostavljanje takve evidencije koja bi se onda primjenjivala za sve države članice, a ne samo za Republiku Hrvatsku. |
| 190 | HEP-OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA D.O.O. ZA DISTRIBUCIJU I OPSKRBU ELEKTRIČNE ENERGIJE | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 24. | Zbog predloženih izmjena stavka 8. predlaže se skraćenje roka objave u Službenom listu Europske unije navedenog u stavku 1. čl 245 Zakona o javnoj nabavi. Pojašnjenje prijedloga: Predloženim izmjenama stavka 8. omogućeno je da objava u EOJN RH bude objavljena isti dan, no i dalje ostaje pet dana za objavu u Službenom listu Europske unije, sukladno stavku 1. članka 245. Problem je u objavama objašnjenja, odnosno izmjene dokumentacije o nabavi u postupcima velike vrijednosti, gdje je rok za stavljanje na raspolaganje najkasnije tijekom šestog dana prije roka određenog za dostavu ponuda. Zbog čestih upita za objašnjenje, odnosno izmjenu dokumentacije u zadnjim zakonski dozvoljenim rokovima, često se same izmjene dokumentacije o nabavi, stavljaju na EOJN sedmi ili šesti dan prije otvaranja ponuda. Zbog objave u Službenom listu Europske unije, sama izmjena se u EOJN RH vidi tek dva do tri dana prije otvaranja ponuda. | Nije prihvaćen | Rokovi za objave u TED-u univerzalni su u EU i jednaki za sve države članice te ih nacionalnim zakonodavstvom nije moguće uređivati, budući se isti ne vežu uz mogućnosti nacionalnog sustava, nego uz politike objavljivanja u TED-u. |
| 191 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 23. | Predlaže se brisati stavak (3). Obrazloženje: Ugovor izvršavaju osobe koje nisu stručnjaci javne nabave, isto kao i osobe koje prate izvršenje ugovora. Rezultat navedenog je uobičajeno višekratna komunikacija između ugovaratelja (izvršitelj ugovora - isporučitelj roba, projektant, izvođač), osobe koja prati izvršenje ugovora (nadzorni inženjer, voditelj projekta, investitorski nadzor), te stručnjaka iz javne nabave, u cilju ispravnog kompletiranja zahtjeva za dodatkom ugovora. Provedba navedenog preko sustava EOJN bi dodatno administrativno opteretila cijeli proces što neizbježno vodi produljenim rokovima sklapanja dodatka ugovoru. Nadalje, s obzirom da je ovim izmjenama ZJN 2016 uvedena obveza javne objave svakog dodatka ugovoru, a kompletiranje i odobrenje zahtjeva za dodatkom ugovora ionako ide preko osoba koje izvršavaju i prate izvršenje ugovora, a ne postoje niti žalbe na postavljene zahtjeve za sklapanjem dodatka ugovora, postavljanje zahtjeva nema zapravo nikakvu ulogu osim kompliciranja stvari. Naime, za potrebe jačanja kontrole sklapanja dodataka ugovorima ionako je bitno odobrenje naručitelja (jer se dodatak ugovoru sklapa jedino u slučaju odobrenja naručitelja), te se predlaže da se umjesto uvođenja postavljanja zahtjeva za sklapanjem dodatka ugovoru preko EOJN, odredi da postavljeni zahtjev i sva potrebna odobrenja budu prilozi dodatku ugovora koji se sklapa, te se na taj način unose u sustav EOJN. | Nije prihvaćen | Podnošenje zahtjeva iz stavka 1. članka 224. Zakona o javnoj nabavi kroz sustav EOJN doprinosi transparentnosti u procesu uvođenja ili promjene podugovaratelja tijekom izvršenja ugovora. EOJN RH kao sustav prepoznaje različite uloge ispred naručitelja, koje imaju različite ovlasti i mogućnosti u pogledu uvida i funkcionalnosti. Stoga će se, sukladno potrebama, dodatno razraditi uloga osobe koja će ispred naručitelja biti zadužena za praćenje izvršenja ugovora te za zaprimanje zahtjeva za uvođenje novog podugovaratelja. |
| 192 | HRVATSKA ODVJETNIČKA KOMORA | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 23. | Hrvatska odvjetnička komora predlaže da se nakon riječi "izmjenama" detaljnije propiše na koje točno izmjene se zakonska odredba odnosi, a sve s obzirom da prijedlog glasi: ..."bez poreza na dodanu vrijednost sa svim izmjenama u trenutku uvođenja podugovaratelja, neovisno o tome je li prethodno dao dio ugovora o javnoj nabavi u podugovor ili nije", a što odredbu čini nejasnom za postupanje u praksi. | Prihvaćen | PRIHVAĆA SE |
| 193 | KAMGRAD D.O.O. ZA GRADITELJSTVO I TRGOVINU | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 23. | Predlaže se brisanje apstraktnog, generalnog, količinskog ograničenja podugovaranja, a obzirom isto nije u skladu s važećim direktivama EU koje uređuju područje javne nabave. Naime, Sud EU je još u svojoj presudi u predmetu C-63/18 Vitali SpA protiv Autostrade per l'Italia SpA od 26.09.2019. ocijenio da nacionalni propis kojim se dio ugovora koji je ponuditelj ovlašten dati u podugovor trećim stranama ograničava na 30% nije u skladu s odredbama Direktive 2014/24/EU. Dapače, interes Unije je da se ojača otvorenost javne nabave tržišnom natjecanju te da korištenje podugovaranja koje potiče uključivanje malog i srednjeg poduzetništva u javnu nabavu pridonosi ostvarivanju tog cilja. Takav stav zauzela je i Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave u Rješenju od 04.09.2025., klasa: UP/II-034-02/25-01/357, urbroj: 354-02/14-25/8. U suprotnosti s takvim ograničenjem je i sam članak 220. ZJN-a koji kaže da Naručitelj ne može ograničavati gospodarske subjekte kod angažiranja podugovaratelja. Dodatno, jedina situacija kada Naručitelj može ograničiti obavljanje određenih poslova po podugovaratelju predviđena je člankom 278. ZJN-a gdje Naručitelj ima puno pravo zahtijevati da određene ključne zadatke odnosno poslove izvrši sam ponuditelj ili član zajednice ponuditelja. Sukladno navedenome, predlaže se u članku 224. stavku 1. točki 2. brisanje teksta iza riječi "podugovaratelja". | Nije prihvaćen | Izmjenom članka 224. u stavku 1. točki 2. povećava se udio vrijednosti ugovora koji se tijekom izvršenja ugovora može dati novouvedenim podugovarateljima, a naručiteljima se ostavlja mogućnost kontrole izvršenja ugovora u skladu s dokumentacijom o nabavi i odabranom ponudom, što doprinosi urednom i pravovremenom izvršenju ugovora. |
| 194 | UDRUGA GRADOVA U REPUBLICI HRVATSKOJ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 23. | Predlaže se brisati predloženi novi stavak 3. članka 224. te da se u zakon (ukoliko to već nije jasno iz cjelokupnosti odredbi vezano za javnu nabavu) eventualno uvrsti odredba da svaka komunikacija između ugovornih strana vezana za bitne elemente i bitne okolnosti izvršenja ugovora mora biti dokumentirana. Eventualne nezakonitosti tijekom izvršenja ugovora vezano za podugovaranje (npr. nepostojanje dokumentacije, neosnovano sudjelovanje drugih subjekata u poslu koji je predmet ugovora, antidatiranje i sl.) predložena odredba neće spriječiti, zbog čega je ista nesvrsishodna, predstavlja nepotrebno normiranje i njome se ne jamči ostvarenje bilo kojeg načela javne nabave (a kamoli postizanje transparentnost postupka javne nabave, kako to stoji u obrazloženju nacrta prijedloga). Dodatni problem ova bi odredba mogla izazvati iz razloga što osobe koje su kod naručitelja imenovane kao članovi stručnih povjerenstva za javnu nabavu, dakle pripremaju i provode postupak, po pravilima fiskalne odgovornosti ne smiju sudjelovati u izvršenju ugovora a upravo su te iste osobe prijavljeni korisnici aplikacije EOJN stoga bi u ovom slučaju sa zahtjevom u vezi s podugovaranjem smjele upravljati samo one osobe koje nisu članovi stručnog povjerenstva što naručitelju stvara nepotrebno administrativno opterećenje ali i neopravdano dovodi u pitanje integritet i ustanovljuje odgovornost za izvršenje ugovora onih članova stručnih povjerenstava koji, ponavlja se, nisu zaduženi niti smiju sudjelovati u izvršenju ugovora. | Nije prihvaćen | Izmjenom članka 224. u stavku 1. točki 2. povećava se udio vrijednosti ugovora koji se tijekom izvršenja ugovora može dati novouvedenim podugovarateljima te će se omogućiti ugovarateljima učinkovito izvršenje ugovora. Naručitelji odobravaju uvođenje podugovaratelja te vrše kontrolu izvršenja ugovora u skladu s dokumentacijom i ponudom, što doprinosi urednom i pravovremenom izvršenju ugovora. EOJN RH kao sustav prepoznaje različite uloge ispred naručitelja, koje imaju različite ovlasti i mogućnosti u pogledu uvida i funkcionalnosti. Stoga će se, sukladno potrebama, dodatno razraditi uloga osobe koja će ispred naručitelja biti zadužena za praćenje izvršenja ugovora te za zaprimanje zahtjeva za uvođenje novog podugovaratelja. |
| 195 | ROMINA ŠTABA | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 23. | Dodavanje teksta „sa svim izmjenama u trenutku uvođenja podugovaratelja“ bi moglo u praksi ukazivati na nejasnoću pa se predlaže jasniji opis, odnosno da se iza riječi "sa svim izmjenama" doda riječ "ugovora". | Prihvaćen | PRIHVAĆA SE |
| 196 | HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA - DIONIČKO DRUŠTVO | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 22. | S obzirom na promjene u članku 214. koje se odnose na naplatu jamstva za ozbiljnost ponude u slučaju nedostavljanja dokaza o ispunjenju posebnih uvjeta za izvršenje ugovora i nedostavljanja dokaza o ispunjavanju uvjeta i zahtjeva koje je potrebno ispuniti sukladno posebnim propisima ili stručnim pravilima, a čija obveza dostave se često propisuje nakon potpisa ugovora, potrebno je uskladiti predmetnu odredbu na način kako slijedi: „Javni naručitelj obvezan je vratiti ponuditeljima jamstvo za ozbiljnost ponude u roku od deset dana od dana izvršnosti odluke o poništenju ili potpisivanja ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma, odnosno dostave jamstva za uredno izvršenje ugovora o javnoj nabavi ili dostave dokaza o ispunjenju posebnih uvjeta za izvršenje ugovora i nedostavljanja dokaza o ispunjavanju uvjeta i zahtjeva koje je potrebno ispuniti sukladno posebnim propisima ili stručnim pravilima, a presliku jamstva obvezan je pohraniti. Obrazloženje: u praksi je moguće da se jamstvo za uredno ispunjenje ugovora dostavi odmah uz potpis ugovora, čime nastupa rok od 10 dana za povrat jamstva za ozbiljnost ponude, dok rok za dostavu dokaza o ispunjavanju uvjeta i zahtjeva koje je potrebno ispuniti sukladno posebnim propisima ili stručnim pravilima može biti dulji (primjerice 15 dana). | Nije prihvaćen | Pitanje povrata jamstva regulirano je člankom 217. Zakona o javnoj nabavi stoga nije potrebno dodatno uređivati isti povrat. Nakon povrata jamstva za ozbiljnost ponude, isto se ne može naplatiti. |
| 197 | MAJDA NAMAČINSKI | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 21. | Odredbe o dostavljanju neistinitih podataka i nedostavljanja dokaza o ispunjenju posebnih uvjeta za izvršenje ugovora, mogu dovesti do oštećenja ponuditelja. Naime, zamislive su situacije u kojima ponuditelj postupa u dobroj vjeri, odnosno uvjeren je u istinitost dostavljenih podataka, ili do dokaza o ispunjenju posebnih uvjeta za izvršenje ugovora ne može doći zato što im ne udovoljava, ili proces dostavljanja dugo traje ili takvi dokazi nisu raspoloživi. Ovo bi napose mogao biti slučaj kada u postupku javne nabave postupaju društva koja imaju poslovni nasta izvan Hrvatske, ili izvan Europske unije. Jamstvo za ozbiljnost ponude tada bi bilo naplaćeno iako je ponuditelj postupao u dobroj vjeri. | Nije prihvaćen | Predložena odredba članka 21. ne uvodi novu obvezu za ponuditelje, nego preciznije uređuje posljedice dostavljanja neistinitih podataka ili nedostavljanja propisanih dokaza, u skladu s načelima transparentnosti i jednakog tretmana iz Direktive 2014/24/EU. Odgovornost ponuditelja za istinitost i potpunost podataka standard je u sustavu javne nabave Europske unije. Sankcija se primjenjuje samo u slučajevima kada ponuditelj objektivno dostavi neistinite podatke ili ne dostavi dokaz koji je bio obvezan dostaviti prema dokumentaciji o nabavi. Odredba se ne odnosi na situacije u kojima ponuditelj postupa u dobroj vjeri, već na slučajeve u kojima ne ispunjava propisane uvjete ili ne može dokazati njihovo ispunjenje. U takvim okolnostima ponuditelj ne može ostvariti pravo na odabir u postupku javne nabave. Jamstvo za ozbiljnost ponude institut je koji štiti naručitelja od rizika neozbiljnih ili nevaljanih ponuda. Njegova naplata u slučajevima dostave neistinitih podataka ili nedostavljanja obveznih dokaza predstavlja razmjernu i uobičajenu mjeru u praksi javne nabave. Ponuditelji iz drugih država nisu dovedeni u nepovoljniji položaj, jer su uvjeti i dokazi unaprijed jasno propisani dokumentacijom o nabavi, a svaki ponuditelj može procijeniti može li ih pravodobno pribaviti. Predložena odredba povećava pravnu sigurnost, smanjuje mogućnost zlouporaba i osigurava vjerodostojnost podataka na temelju kojih naručitelj donosi odluke. |
| 198 | MILANA SABOLIĆ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 21. | Izbacivanje „neprihvaćanja ispravka računske greške“ štetno je za naručitelja te se time omogućuje ponuditeljima da svjesno rade računske pogreške koje kasnije odbijaju ispraviti i time manipuliraju ponudom što dovodi u pitanje svrsishodnost traženja jamstva za ozbiljnost ponude. Nadalje, smatramo da je „dostavljanje neistinitih podataka“ širok pojam i ne definira koji se podaci dokazuju te da naručitelji nisu ovlašteni utvrđivati neistinitost podataka, a obvezni su ju naplatiti. Postojeće zakonsko rješenje sadrži važnu preventivnu i zaštitnu funkciju kojom se osigurava odgovorno ponašanje ponuditelja i štiti naručitelja od neozbiljnih ili nerealnih ponuda. | Djelomično prihvaćen | U dijelu neprihvaćanja ispravka računske pogreške prijedlog se prihvaća. U vezi s neistinitim podacima iz prakse DKOM-a jasno proizlazi da se neistinit podatak u smislu Zakona o javnoj nabavi odnosi na svjesno ili nesvjesno davanje lažnih, nevjerodostojnih ili krivotvorenih informacija koje mogu utjecati na postupak nabave. U tom dijelu prijedlog izmjene će se doraditi. |
| 199 | HRVATSKA UDRUGA POSLODAVACA | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 21. | Članovi HUP-a imaju podijeljena mišljenja o ovoj odredbi, ovisno o ulozi u postupku javne nabave – naručitelja ili ponuditelja. Stoga, dostavljamo njihove prijedloge u svrhu informiranosti donositelja propisa. Prijedlog naručitelja: U članku 224. stavku 1. brisati točku 2. Obrazloženje naručitelja: 1. Naručitelj ne bi imao uvid u to tko će u konačnici izvršiti ugovor, budući da se svi podugovaratelji mogu uključivati tijekom njegova izvršenja. Takvo rješenje ne doprinosi učinkovitom ispunjenju ugovora o nabavi te može negativno utjecati na njegov ishod i kvalitetu izvršenih radova. Iako se dokumentacijom formalno jamči istovjetnost podugovaratelja, u praksi to često nije slučaj, pa naručitelj ne dovršava posao s istim subjektima s kojima je ugovor sklopljen. Ovakva izmjena otvara prostor za netransparentnost te je ne podržavamo. 2. Direktiva EU o javnoj nabavi ne ograničava koliki se dio radova može dati na izvođenje podugovarateljima, a u praksi se ograničenje uvođenja novih podugovaratelja do propisane vrijednosti ugovora ne poštuje, već se veće učešće prikriva drugim, za sve strane još nepovoljnijim poslovnim pravnim poslovima. Prijedlog ponuditelja: Ne brisati odredbu. Obrazloženje ponuditelja: Pozitivna odredba za ponuditelje, kojom će se između ostalog omogućiti ugovarateljima fleksibilnije upravljanje ugovorom. | Nije prihvaćen | Izmjenom članka 224. u stavku 1. točki 2. povećava se udio vrijednosti ugovora koji se tijekom izvršenja ugovora može dati novouvedenim podugovarateljima, a naručiteljima se zadržava mogućnost kontrole izvršenja ugovora u skladu s dokumentacijom i ponudom, što doprinosi urednom i pravovremenom izvršenju ugovora. |
| 200 | HRVATSKA UDRUGA POSLODAVACA | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 21. | Prijedlog: Navedenu odredbu potrebno je dodatno razjasniti i u člancima koji se odnose na ponudu i ocjenjivanje ponuda. Obrazloženje: S obzirom na to da se radi o jamstvu za ozbiljnost ponude, nejasno je kako će naručitelj zahtijevati da se u ponudi dostave dokazi o ispunjenju posebnih uvjeta za izvršenje ugovora, budući da se ti uvjeti odnose na izvršenje ugovora, a ne na uvjete sposobnosti. Isto tako, radi se o pozitivnoj izmjeni od koje se očekuje smanjenje broja „lažiranih“ ponuda (npr. lažnih referenci). | Nije prihvaćen | Dokaz o ispunjavanju tih uvjeta se ne dostavlja uz ponudu (čl. 214 kako je izmijenjen ovim nacrtom prijedloga izmjena). Radi se o dokazima koji se u praksi dostavljaju nakon donošenja odluke o odabiru, a prije sklapanja ugovora, odnosno odmah nakon sklapanja ugovora o javnoj nabavi. |
| 201 | TEMPORIS SAVJETOVANJE D.O.O. ZA SAVJETOVANJE I USLUGE | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 21. | U posljednjih deset godina institut jamstva za ozbiljnost ponude bio je predmet velikog broja žalbenih postupaka pred Državnom komisijom za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM). U praksi je ovaj institut često bio izvor žalbi i različitih tumačenja, osobito u situacijama kada je bilo potrebno utvrditi je li jamstvo izdano sukladno uvjetima propisanim u dokumentaciji o nabavi te razloge za njegovo eventualno aktiviranje. Predloženom izmjenom ukida se mogućnost aktiviranja jamstva za ozbiljnost ponude u slučaju neprihvaćanja ispravka računske pogreške, dok se uvodi mogućnost aktiviranja jamstva u slučajevima dostavljanja neistinitih podataka te nedostavljanja dokaza o ispunjenju posebnih uvjeta za izvršenje ugovora ili drugih zahtjeva propisanih dokumentacijom o nabavi. Problematični učinci u praksi: Neprihvaćanje ispravka računske pogreške. Brisanje mogućnosti aktiviranja jamstva u ovom slučaju otvara prostor za razne manipulacije tijekom postupka javne nabave. Ponuditelji bi mogli namjerno unijeti manju računsku pogrešku kako bi kasnije odbili prihvatiti ispravak i time izbjegli obveze proizašle iz ponude, bez ikakve formalne odgovornosti. Ovakvom izmjenom omogućuju se nezakoniti dogovori ponuditelja u postupcima javne nabave, koji utječu na zaštitu tržišnog natjecanja. Dostavljanje neistinitih podataka. Ova formulacija otvara niz pravnih i praktičnih dvojbi jer pojam „neistiniti podaci“ nije definiran. U praksi se često razlikuju pogrešni, nepotpuni i neistiniti podaci. Bez jasne zakonske definicije, postoji rizik različitih tumačenja, mogućih zlouporaba i povećanja broja žalbenih postupaka. Ako se ova odredba želi zadržati, potrebno je u definicijama Zakona o javnoj nabavi precizno odrediti što se smatra „neistinitim podatkom“. Nedostavljanje dokaza o ispunjenju posebnih uvjeta za izvršenje ugovora. Ova odredba također je sporna jer se takvi dokazi u pravilu dostavljaju nakon potpisivanja ugovora, u trenutku kada je već na snazi jamstvo za uredno izvršenje ugovora. Time bi došlo do preklapanja pravnih instrumenata i nejasnoća u vezi s time koje se jamstvo aktivira i u kojem trenutku, osobito kod višegodišnjih ugovora npr. u drugoj godini realizacije projekta ako ponuditelj (ugovaratelj) ne dostavi npr. atest ili neki dokaz vezan za ugradnju opreme, a što je bilo definirano kao uvjet za izvršenje ugovora. Preporuka: Preporučuje se zadržati postojeće zakonsko rješenje prema kojem se jamstvo za ozbiljnost ponude može aktivirati i u slučaju neprihvaćanja ispravka računske pogreške, jer takvo rješenje pruža pravnu sigurnost i sprečava zlouporabe u praksi. Ako se želi zadržati mogućnost aktiviranja jamstva zbog dostave neistinitih podataka, potrebno je zakonski definirati pojam „neistiniti podaci“, kako bi se izbjegla pravna nesigurnost i neujednačena primjena. | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se prijedlog u dijelu koji se odnosi na to da se u članku 214. stavku 1. točki 1. zadrži postojeće zakonsko rješenje prema kojem se jamstvo za ozbiljnost ponude može aktivirati i u slučaju neprihvaćanja ispravka računske pogreške. U vezi s neistinitim podacima, iz prakse DKOM-a jasno proizlazi da se neistinit podatak u smislu ZJN 2016 odnosi na svjesno ili nesvjesno davanje lažnih, nevjerodostojnih ili krivotvorenih informacija koje mogu utjecati na postupak nabave. U tom dijelu prijedlog izmjene će se doraditi. U odnosu na aktiviranje jamstva za ozbiljnost ponude u vezi s dokazima o ispunjavanju posebnih uvjeta, jamstvo za ozbiljnost ponude institut je koji štiti naručitelja od rizika neozbiljnih ili nevaljanih ponuda. Njegova naplata u slučajevima dostave neistinitih podataka ili nedostavljanja obveznih dokaza predstavlja razmjernu i uobičajenu mjeru u praksi javne nabave. Predložena odredba povećava pravnu sigurnost, smanjuje mogućnost zlouporaba i osigurava vjerodostojnost podataka na temelju kojih naručitelj donosi odluke. U odnosu na i preklapanje pravnih instrumenata, nakon povrata jamstva za ozbiljnost ponude, odnosno nakon isteka roka od 10 dana od potpisivanja ugovora, a kako je to određeno člankom 217. Zakona o javnoj nabavi, isto jamstvo ne može se naplatiti te stoga kao jedini instrument ostaje jamstvo za uredno ispunjenje ugovora. |
| 202 | HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA - DIONIČKO DRUŠTVO | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 21. | Predlaže se ostaviti mogućnost naplate jamstva za ozbiljnost ponude u slučaju neprihvaćanja ispravka računske pogreške kako bi se spriječila mogućnost kalkulacije ponuditelja da nakon otvaranja ponuda odustaju od ponude bez posljedica, dok je naručitelj primoran potencijalno odabrati ponudu koja ne bi bila ocijenjena kao ekonomski najpovoljnija ponuda u slučaju da prvi prihvati računsku pogrešku. | Prihvaćen | PRIHVAĆA SE |
| 203 | HRVATSKI OPERATOR PRIJENOSNOG SUSTAVA D.D. | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 21. | Vezano za točku 1. stavka 1. čl. 214. koja se mijenja, odnose li se “posebni uvjeti za izvršenje ugovora” na primjerice izjavu za DNSH načelo i slično ili na sve? Predlažemo definirati da su posebni uvjeti za izvršenje ugovora odredbe koje Naručitelj može uključiti u ugovor radi ostvarivanja određenih društvenih, socijalnih ili okolišnih uvjeta. | Nije prihvaćen | Posebni uvjeti za izvršenje ugovora određeni su propisima koji uređuju određeno područje i naručitelj ih određuje sukladno specifičnostima pojedinog predmeta nabave te se ne smatra potrebnim isto pitanje uređivati Zakonom. |
| 204 | AMERIČKA GOSPODARSKA KOMORA U HRVATSKOJ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 21. | Vezano uz „dostavljanje neistinitih podataka“, nekada se u praksi desi da ponuditelj u ponudi omaškom navede neku krivu informaciju, koja je često i predmet dopuštenog pojašnjenja ponude temeljem čl. 293 ZJN 2016, pa smatramo da se ovdje treba naglasiti da je jamstvo naplativo samo u slučaju namjernog ozbiljno pogrešnog prikazivanja činjenica od strane ponuditelja, a ne u slučaju netočnih podataka u ponudi radi nenamjernih omaški ponuditelja. | Djelomično prihvaćen | Iz prakse DKOM-a jasno proizlazi da se neistinit podatak u smislu Zakona o javnoj nabavi odnosi na svjesno ili nesvjesno davanje lažnih, nevjerodostojnih ili krivotvorenih informacija koje mogu utjecati na postupak nabave. U tom dijelu prijedlog izmjene će se doraditi. |
| 205 | BLAŽENKA PETROVEČKI | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 21. | Molim da članak 214. ZJN ostane nepromijenjen, odnosno da odustanete od predloženih izmjena. Molim da odustanete od brisanja odredbe o mogućnosti naplate jamstva za ozbiljnost ponude u slučaju neprihvaćanja ispravka računske ponude. Brisanjem ove odredbe otvara se mogućnost ponuditeljima za manipulacije s ponuđenim iznosima. Nadalje, molim da se briše osnova za naplatu jamstva u slučaju nedostavljanja neistinitih podataka. Naime, iz ove zakonske odredbe nije jasno što su uopće neistiniti podaci, kao niti način dokazivanja istih. Ovime se stavlja neopravdano velik teret na leđa članovima stručnog povjerenstva za javnu nabavu, i suprotno je odredbama članka 4. stavka 3 Zakona o javnoj nabavi. Molim brisati odredbu o naplati jamstva za ozbiljnost ponude u slučaju nedostavljanja dokaza o ispunjavanju uvjeta i zahtjeva koje je potrebno ispuniti prema posebnim propisima ili stručnim pravilima. Naima, diskriminatorno je u dokumentaciji o nabavi tražiti dokaze o ispunjavanju uvjeta i zahtjeva koje je potrebno ispuniti prema posebnim propisima ili stručnim pravilima, u odnosu na ponuditelje koji nemaju poslovni nastan u RH. Navedeno je stav svih kontrolnih tijela koja kontroliraju sufinancirane projekte, osobito projekte sufinancirane EU sredstvima. Zahtjev je kontrolnih tijela da se uvjeti i zahtjevi koje je potrebno ispuniti prema posebnim propisima ili stručnim pravilima dokazuju nakon potpisa ugovora, te prije uvođenja u posao, prije početka pružanja usluge ili isporuke robe. Na izvršenje ugovora primjenjuje se jamstvo za uredno ispunjenje ugovora, koje se naplaćuje u slučaju nedostavljanja navedenih dokaza, a jamstvo za ozbiljnost ponude naručitelj je dužan vratiti ponuditeljima u roku od deset dana od dana potpisivanja ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma, odnosno dostave jamstva za uredno izvršenje ugovora o javnoj nabavi, a presliku jamstva obvezan je pohraniti (čl. 217.). | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se prijedlog u dijelu koji se odnosi na to da se u članku 214. stavku 1. točki 1. zadrži postojeće zakonsko rješenje prema kojem se jamstvo za ozbiljnost ponude može aktivirati i u slučaju neprihvaćanja ispravka računske pogreške. U vezi s neistinitim podacima, iz prakse DKOM-a jasno proizlazi da se neistinit podatak u smislu Zakona o javnoj nabavi odnosi na svjesno ili nesvjesno davanje lažnih, nevjerodostojnih ili krivotvorenih informacija koje mogu utjecati na postupak nabave. U tom dijelu prijedlog izmjene će se doraditi. U odnosu na aktiviranje jamstva za ozbiljnost ponude u vezi s dokazima o ispunjavanju posebnih uvjeta i preklapanja pravnih instrumenata, jamstvo za ozbiljnost ponude institut je koji štiti naručitelja od rizika neozbiljnih ili nevaljanih ponuda. Njegova naplata u slučajevima nedostavljanja obveznih dokaza predstavlja razmjernu i uobičajenu mjeru u praksi javne nabave. Ponuditelji iz drugih država nisu dovedeni u nepovoljniji položaj, jer su uvjeti i dokazi unaprijed jasno propisani dokumentacijom o nabavi, a svaki ponuditelj može procijeniti može li ih pravodobno pribaviti. Predložena odredba povećava pravnu sigurnost, smanjuje mogućnost zlouporaba i osigurava vjerodostojnost podataka na temelju kojih naručitelj donosi odluke. U odnosu na preklapanje pravnih instrumenata, nakon povrata jamstva za ozbiljnost ponude, odnosno nakon isteka roka od 10 dana od potpisivanja ugovora, isto jamstvo ne može se naplatiti te stoga kao jedini instrument ostaje jamstvo za uredno ispunjenje. |
| 206 | UDRUGA GRADOVA U REPUBLICI HRVATSKOJ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 21. | Komentar na Članke 21./46. - Čl. 214./307. Naplativost jamstva za ozbiljnost ponude za slučaj neprihvaćanja ispravka računske pogreške doprinosi ozbiljnosti ponuditelja, i to neovisno o obvezi odbijanja ponude u slučaju neprihvaćanja ispravka (ne radi se dakle o mogućnosti kako to stoji u obrazloženju nacrta prijedloga zakona, radi se o obvezi odbijanja). Isto tako uvođenje predloženih novih slučajeva naplativosti jamstva nije opravdano iz sljedećih razloga: naručitelji nisu ovlašteni utvrđivati neistinitost podataka (za to su nadležna neka druga tijela u RH/EU), ocjena da ponuda ne udovoljava uvjetima po posebnim propisima/stručnim pravilima tijekom samog postupka javne nabave može dovesti do povrede načela zabrane diskriminacije u slučaju da se radi o ponudi subjekta koji nema poslovni nastan u RH, ocijeniti da ponuda ne udovoljava posebnim uvjetima za izvršenje ugovora tijekom postupka znači da uvjeti za izvršenje ugovora time de facto postaju uvjeti za nadmetanje što je protivno logici faze u kojoj se nabava nalazi - provođenje postupka nadmetanja a time se i dodatno administrativno opterećuje sam postupak nabave i značajno utječe na njegovu efikasnost. Zbog navedenog predlaže se zadržati dosadašnje formulacije članka 214. | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se prijedlog u dijelu koji se odnosi na to da se u članku 214. stavku 1. točki 1. zadrži postojeće zakonsko rješenje prema kojem se jamstvo za ozbiljnost ponude može aktivirati i u slučaju neprihvaćanja ispravka računske pogreške. U vezi s neistinitim podacima iz prakse DKOM-a jasno proizlazi da se neistinit podatak u smislu Zakona o javnoj nabavi odnosi na svjesno ili nesvjesno davanje lažnih, nevjerodostojnih ili krivotvorenih informacija koje mogu utjecati na postupak nabave. U odnosu na nedostavljanje dokaza o ispunjenju posebnih uvjeta za izvršenje ugovora i zahtjeva koje je potrebno ispuniti sukladno posebnim propisima ili stručnim pravilima, radi se o dokazima koji se u praksi dostavljaju nakon odluke o odabiru, a prije sklapanja ugovora, ili neposredno nakon sklapanja ugovora, što ostavlja dovoljno vremena ponuditeljima za njihovo pribavljanje, uzimajući u obzir da je njihovo ispunjenje postavljeno odredbama dokumentacije o nabavi. Stoga se prijedlog ne prihvaća. |
| 207 | KREŠIMIR KUREVIJA | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 21. | Smatram da je ukidanje razloga "neprihvaćanja ispravka računske greške" pogrešno jer se istim omogućava neozbiljnim ponuditeljima da manipuliraju ponudom na način da svjesno unose greške koje kasnije odbijaju ispraviti. Isto tako proširenje odredbi je nezahvalno i za ponuditelje i naručitelje jer je neprecizno i pravno neodređeno. Naime, na koji način i tko će dokazati što su "neistiniti podaci"; isti se mogu tumačiti na različite načine što će dovesti do povećanja broja žalbenih postupaka. Nadalje, nedostavljanja dokaza o ispunjenju posebnih uvjeta za izvršenje ugovora i zahtjeva koje je potrebno ispuniti sukladno posebnim propisima ili stručnim pravilima, stavlja u neravnopravan položaj domaće i strane ponuditelje. Tako npr. kod nabave radova sukladno Zakonu o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, domaći ponuditelji su obavezni dokazati da su registrirani za obavljanje djelatnosti građenja do trenutka potpisa ugovora dok strani ponuditelji isto mogu dokazati do uvođenja u posao. Osim toga i sam naziv sugerira da se radi o posebnim uvjetima za IZVRŠENJE UGOVORA pa je neprirodno i pravno upitno povezivati ih s jamstvom za ozbiljnost ponude. | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se prijedlog u dijelu koji se odnosi na to da se u članku 214. stavku 1. točki 1. zadrži postojeće zakonsko rješenje prema kojem se jamstvo za ozbiljnost ponude može aktivirati i u slučaju neprihvaćanja ispravka računske pogreške U vezi s neistinitim podacima iz prakse DKOM-a jasno proizlazi da se neistinit podatak u smislu Zakona o javnoj nabavi odnosi na svjesno ili nesvjesno davanje lažnih, nevjerodostojnih ili krivotvorenih informacija koje mogu utjecati na postupak nabave. U tom dijelu prijedlog izmjene će se doraditi. U odnosu na nedostavljanje dokaze o ispunjenju posebnih uvjeta za izvršenje ugovora i zahtjeva koje je potrebno ispuniti sukladno posebnim propisima ili stručnim pravilima, isti dokazi u praksi dostavljaju se nakon odluke o odabiru, a prije sklapanja ugovora, ili neposredno nakon sklapanja ugovora, što ostavlja dovoljno vremena ponuditeljima za njihovo pribavljanje, uzimajući u obzir da je njihovo ispunjenje postavljeno odredbama dokumentacije o nabavi. Stoga se ne prihvaća primjedba da isti zahtjev ponuditelje stavlja u neravnopravan položaj U odnosu na povezanost istih uvjeta s jamstvom za ozbiljnost ponude, nakon povrata jamstva za ozbiljnost ponude, odnosno nakon isteka roka od 10 dana od potpisivanja ugovora, isto jamstvo ne može se naplatiti te stoga kao jedini instrument ostaje jamstvo za uredno ispunjenje ugovora. Stoga se i u tom dijelu primjedba ne prihvaća. |
| 208 | TOMISLAV ŠPOLJARIĆ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 21. | Prvo, smatram da je izbacivanje neprihvaćanja ispravka računske greške kao temelja za izdavanje jamstva za ozbiljnost ponude dosta štetno za naručitelje. Naime, ponuditelj bi onda mogao namjerno napraviti računsku pogrešku i kalkulirati kasnije da li prihvatiti ili ne ispravak, ako mu naručielj pošalje takav zahtjev. Drugo, "dostavljanje neistinitih podataka" je jako širok pojam i može značiti bilo što. Smatram da takvoj formulaciji nije mjesto u zakonu, pogotovo ako može imati izravne materijalne posljedice za nekog od sudionika u postupku javne nabave. | Djelomično prihvaćen | Aktiviranje jamstva u slučaju neprihvaćanja ispravka računske pogreške neće se brisati iz članka 214.stavka 1. točka 1. Zakona o javnoj nabavi.. U vezi s neistinitim podacima iz prakse DKOM-a jasno proizlazi da se neistinit podatak u smislu Zakona o javnoj nabavi odnosi na svjesno ili nesvjesno davanje lažnih, nevjerodostojnih ili krivotvorenih informacija koje mogu utjecati na postupak nabave. U tom dijelu prijedlog izmjene će se doraditi. |
| 209 | INSTITUT RUĐER BOŠKOVIĆ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 21. | Odredba koja obvezuje Naručitelja na naplatu jamstva za ozbiljnost ponude u slučaju „dostavljanja neistinitih podataka“ u praksi je problematična jer nije jasno definirano kako se takvi podaci dokazuju. | Djelomično prihvaćen | Iz prakse DKOM-a jasno proizlazi da se neistinit podatak u smislu Zakona o javnoj nabavi odnosi na svjesno ili nesvjesno davanje lažnih, nevjerodostojnih ili krivotvorenih informacija koje mogu utjecati na postupak nabave. U tom dijelu prijedlog izmjene će se doraditi. |
| 210 | MIRKO BORIČEVIĆ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 21. | Predlažem da se zadrži postojeće zakonsko rješenje koje omogućuje naplatu jamstva za ozbiljnost ponude u slučaju kada ponuditelj odbije ispraviti računske pogreške. Ova odredba ima važnu preventivnu i zaštitnu funkciju – osigurava odgovorno ponašanje ponuditelja te štiti naručitelje od neozbiljnih ili nerealnih ponuda. Predloženim izmjenama ponuditelji bi, zapravo, dobili mogućnost odustajanja od ponude bez ikakvih posljedica, što dovodi u pitanje svrsishodnost traženja jamstva za ozbiljnost ponude. | Prihvaćen | PRIHVAĆA SE |
| 211 | KARLO DRAŠKOVIĆ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 21. | Poštovani, molio bih pojašnjenje. Situacija „neprihvaćanja ispravka računske greške“ se briše iz zakonske odredbe. Znači li to da naručitelji nadalje neće imati mogućnost aktiviranja jamstva za ozbiljnost ponude? Ili je predviđen drugačiji mehanizam? | Prihvaćen | Aktiviranje jamstva u slučaju neprihvaćanja ispravka računske pogreške neće se brisati iz članka 214.stavka 1. točka 1. Zakona o javnoj nabavi. |
| 212 | MAJDA NAMAČINSKI | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 20. | Primjerice, ali ne ograničavajući se na, naručitelj može uputiti na tehničke karakteristike poput preciznih tehničkih specifikacija, ili na funkcionalne karakteristike poput zahtjeva određene izvedbe, održivosti, jednostavnosti za rukovanje, održivosti ili životnog vijeka. | Nije prihvaćen | Naručitelj DON-om propisuje tehničke specifikacije predmeta nabave. Jednakovrijedan proizvod kako bi zadovoljio potrebe naručitelja mora ispunjavati minimalno propisane tehničke specifikacije. |
| 213 | MAJDA NAMAČINSKI | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 20. | Ponuditelj može dokazati jednakovrijednost ponuđene robe, radova ili usluga samo ako je Naručitelj prethodno vrlo precizno odredio u odnosu na koju karakteristiku navedenog predmeta nabave je potrebno razmatrati jednakovrijednost proizvoda: održivost (ekološku), tehničke karakteristike (i koje), izvedbu, životni vijek i sl. Ove primjere bi trebalo implementirati u čl. 210. st. 3. tako da se doda još jedna rečenica. | Nije prihvaćen | U skladu s Direktivom 2014/24/EU, naručitelj je obvezan jasno i nediskriminirajuće opisati tehničke specifikacije predmeta nabave, dok dokazivanje jednakovrijednosti nije vezano uz unaprijed propisani popis pojedinačnih karakteristika ili kriterija. Uvođenje obveze da naručitelj precizno navede sve pojedinačne elemente u odnosu na koje se ocjenjuje jednakovrijednost (npr. održivost, izvedba, životni vijek i sl.) dovelo bi do preusko definiranih tehničkih zahtjeva te bi moglo ograničiti tržišno natjecanje i diskriminirati gospodarske subjekte koji raspolažu drugim vjerodostojnim dokazima jednakovrijednosti. Ponuditelj je dužan dokazati da ponuđena roba, radovi ili usluge ispunjavaju funkcionalne i tehničke zahtjeve iz dokumentacije o nabavi, pri čemu naručitelj ocjenjuje dostavljene dokaze u skladu s pravilima struke. |
| 214 | HRVATSKA UDRUGA POSLODAVACA | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 20. | Komentar: Ako naručitelj više neće biti obvezan u dokumentaciji o nabavi (DoN) navoditi kriterije jednakovrijednosti, upitno je na koji način će ocjenjivati je li ponuditelj u ponudi dokazao jednakovrijednost. Također, ponuditelju će biti otežano dokazivanje jednakovrijednosti jer naručitelj nije propisao što u konkretnom predmetu nabave smatra jednakovrijednim. Mi smatramo da će ovako definirana odredba rezultirati povećanim brojem žalbenih postupaka na odluke o odabiru. | Nije prihvaćen | Ocjena jednakovrijednosti temelji se na tome ispunjava li ponuđena roba, radovi ili usluge funkcionalne i tehničke zahtjeve iz dokumentacije o nabavi, a ne na unaprijed propisanom popisu kriterija. Ponuditelj je dužan u ponudi dostaviti vjerodostojne dokaze kojima potkrepljuje tvrdnju o jednakovrijednosti, pri čemu naručitelj ima obvezu ocijeniti te dokaze u skladu s pravilima struke i načelima javne nabave. Takvo rješenje osigurava fleksibilnost, sprječava diskriminaciju i omogućuje šire tržišno natjecanje, što je temeljni cilj europskog zakonodavnog okvira. Predložena izmjena ne povećava rizik od žalbenih postupaka, već je u skladu s praksom u državama članicama EU gdje se jednakovrijednost ocjenjuje prema jasno definiranim tehničkim zahtjevima, a ne prema unaprijed propisanim kriterijima. |
| 215 | TEMPORIS SAVJETOVANJE D.O.O. ZA SAVJETOVANJE I USLUGE | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 20. | Prema postojećem zakonskom rješenju, koji se primjenjuje u praksi devet godina, naručitelj ne smije u tehničkim specifikacijama upućivati na određenu marku, izvor, tip, podrijetlo ili proizvodnju, osim iznimno, kada predmet nabave nije moguće dovoljno precizno opisati. U tom slučaju naručitelj mora upotrijebiti izraz „ili jednakovrijedno“ te je, sukladno članku 210. stavku 3. ZJN-a, obvezan u dokumentaciji o nabavi jasno definirati kriterije mjerodavne za ocjenu jednakovrijednosti. Takvo rješenje osigurava transparentnost i predvidljivost postupka te omogućuje ponuditeljima jasno razumijevanje što i na koji način trebaju dokazati u pogledu jednakovrijednosti ponuđenog predmeta nabave. Predloženom izmjenom (brisanje članka 210. stavak 3. ZJN-a) ukida se obveza naručitelja da u dokumentaciji o nabavi navede kriterije za ocjenu jednakovrijednosti, dok se istodobno uvodi obveza ponuditeljima da u ponudi dokažu jednakovrijednost ponuđene robe, radova ili usluga. Problematični učinci u praksi: Ova promjena predstavlja značajan zaokret u zakonskoj strukturi odgovornosti, jer teret preciziranja kriterija faktično nestaje, a procjena jednakovrijednosti postaje isključivo predmet naknadne interpretacije naručitelja i ponuditelja. Takvo rješenje dovest će do neujednačenih tumačenja, povećanog broja žalbenih postupaka, budući da će ponuditelji različito razumijevati koje dokaze trebaju dostaviti, dok će naručitelji iste dokaze ocjenjivati prema vlastitim, moguće subjektivnim standardima. Time se stvara pravna nesigurnost i narušava ravnoteža između obveza naručitelja i ponuditelja u postupku javne nabave. Preporuka: Preporučuje se zadržavanje postojećeg zakonskog rješenja članka 210. stavka 3., prema kojem naručitelj mora definirati kriterije mjerodavne za ocjenu jednakovrijednosti. Dodatno, predlaže se uvođenje stavka 4., kojim bi se propisalo da je ponuditelj obvezan dostaviti odgovarajuće dokaze da predmet njegove ponude ispunjava kriterije jednakovrijednosti koje je odredio naručitelj. Takvim bi se pristupom zadržala transparentnost, jasnoća odgovornosti i predvidljivost postupanja te istodobno smanjio rizik od spornih situacija i žalbenih postupaka u praksi. Napomena, direktive EU-a u području javne nabave odredbu važećeg članka 210. ZJN-a ne propisuju, ali također i ne zabranjuju. | Nije prihvaćen | Zadržavanje obveze naručitelja da unaprijed definira kriterije mjerodavne za ocjenu jednakovrijednosti nije u skladu s pristupom propisanim Direktivom 2014/24/EU, koja zahtijeva jasno opisivanje tehničkih specifikacija, ali ne predviđa niti preporučuje propisivanje zatvorenog skupa kriterija jednakovrijednosti. U praksi bi takvo rješenje često dovodilo do preusko definiranih zahtjeva, ograničavanja tržišnog natjecanja i neopravdanog odbijanja ponuda koje objektivno ispunjavaju funkcionalne i tehničke zahtjeve predmeta nabave. Predloženo uvođenje dodatnog stavka kojim bi se ponuditelju nametnula obveza dostave dokaza prema kriterijima koje bi odredio naručitelj također bi bilo protivno europskom okviru, koji zahtijeva da ponuditelj može dokazivati jednakovrijednost različitim vrstama vjerodostojnih dokaza, a ne samo onima unaprijed propisanim dokumentacijom o nabavi. Time se osigurava fleksibilnost, jednak tretman gospodarskih subjekata i sprječava diskriminacija. Zadržavanje obveze naručitelja da unaprijed definira kriterije mjerodavne za ocjenu jednakovrijednosti nije u skladu s pristupom propisanim Direktivom 2014/24/EU, koja zahtijeva jasno opisivanje tehničkih specifikacija, ali ne predviđa niti preporučuje propisivanje zatvorenog skupa kriterija jednakovrijednosti. U praksi bi takvo rješenje često dovodilo do preusko definiranih zahtjeva, ograničavanja tržišnog natjecanja i neopravdanog odbijanja ponuda koje objektivno ispunjavaju funkcionalne i tehničke zahtjeve predmeta nabave. |
| 216 | AMERIČKA GOSPODARSKA KOMORA U HRVATSKOJ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 20. | Predloženim tekstom izmjene članka 210. stavka 3. uvodi se obveza ponuditelja da „dokaže jednakovrijednost ponuđene robe, radova ili usluga“ u slučaju kao u stavku 2. Međutim, normativni tekst ne precizira u kojem trenutku u postupku javne nabave ponuditelj mora dostaviti dokaze jednakovrijednosti. S obzirom na načela transparentnosti, jednakog tretmana ponuditelja i pravne sigurnosti, potrebno je izričito odrediti fazu postupka u kojoj se ova obveza mora ispuniti. Trenutno formulacija može dovesti do različitih tumačenja u praksi, primjerice: • da li se dokazivanje jednakovrijednosti mora dostaviti već u ponudi, kroz tehničku specifikaciju i priloženu dokumentaciju • da li se odnosi na ažurirane popratne dokumente iz članka 263. ZJN-a • ili se jednakovrijednost može dokazivati tek nakon donošenja odluke o odabiru, u okviru provjere sposobnosti i dokazivanja ispunjavanja uvjeta Radi izbjegavanja pravne nesigurnosti i mogućih žalbenih postupaka, predlaže se normativno jasnije propisati trenutak dostave dokaza jednakovrijednosti, primjerice određivanjem da se takvi dokazi dostavljaju već u ponudi ili u drugoj određeno definiranoj fazi postupka. Ovakvo preciziranje pridonijelo bi ujednačenoj primjeni propisa i pravovremenoj provjeri ispunjavanja tehničkih zahtjeva predmeta nabave. | Nije prihvaćen | Obveza ponuditelja da dokaže jednakovrijednost proizlazi iz samog načela javne nabave prema kojem ponuditelj mora u ponudi dokazati da predmet koji nudi ispunjava tehničke specifikacije naručitelja. U skladu s Direktivom 2014/24/EU i ustaljenom praksom, dokazivanje jednakovrijednosti dio je sadržaja ponude, a ne naknadnih faza postupka. Stoga se ne smatra potrebnim dodatno normativno propisivati trenutak dostave dokaza jednakovrijednosti. Naručitelj je već obvezan u dokumentaciji o nabavi jasno i nedvosmisleno opisati tehničke zahtjeve predmeta nabave, dok je ponuditelj dužan u ponudi dostaviti sve dokaze kojima potkrepljuje tvrdnju o jednakovrijednosti. Takvo rješenje osigurava transparentnost, jednak tretman ponuditelja i pravovremenu provjeru tehničkih zahtjeva, bez potrebe za dodatnim propisivanjem faza postupka. |
| 217 | HRVATSKA ODVJETNIČKA KOMORA | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 20. | Hrvatska odvjetnička komora smatra da bi u predloženi sadržaj odredbe nakon riječi "ili usluga" trebalo dodati "temeljem dokaza propisanih dokumentacijom o nabavi." Naime, budući da je predloženom odredbom brisana dosadašnja obveza naručitelja da navede kriterije mjerodavne za ocjenu jednakovrijednosti predmeta nabave, dok u odnosu na ponuditelja nije unaprijed propisano na koji način je "dužan dokazati jednakovrijednost", smatramo da će isto predstavljati u praksi nedoumice za gospodarske subjekte u vidu koji točno dokaz jednakovrijednosti moraju priložiti da bi bio prihvatljiv za naručitelja te da ne bi prouzročio razloge za žalbu od strane drugih gospodarskih subjekata. | Nije prihvaćen | Predloženo dodavanje formulacije „temeljem dokaza propisanih dokumentacijom o nabavi“ nije u skladu s Direktivom 2014/24/EU koja zahtijeva da naručitelj omogući ponuditeljima dokazivanje jednakovrijednosti različitim vrstama dokaza, bez unaprijed propisanog i zatvorenog popisa. Propisivanje obveznih, unaprijed definiranih dokaza, ograničilo bi tržišno natjecanje te bi moglo dovesti do neopravdanog odbijanja ponuda koje objektivno ispunjavaju funkcionalne i tehničke zahtjeve predmeta nabave. Brisanje obveze navođenja kriterija jednakovrijednosti ne znači da naručitelj može ostaviti tehničke specifikacije nejasnima. Naručitelj i dalje mora jasno i nedvosmisleno opisati predmet nabave, dok je ponuditelj dužan dokazati jednakovrijednost odgovarajućim vjerodostojnim dokazima. |
| 218 | BLAŽENKA PETROVEČKI | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 20. | Molim ne mijenjati postojeći stavak 3. članka 210. koji propisuje da je naručitelj obvezan u dokumentaciji o nabavi navesti kriterije mjerodavne za ocjenu jednakovrijednosti predmeta nabave. Odredbu prema kojoj ponuditelj je dužan dokazati jednakovrijednost ponuđene robe, radova ili usluga dodati kao stavak 4., uz dopunu da je isto ponuditelj dužan dokazati u ponudi. Obrazloženje: Članak 200. stavak 1. ZJN propisuje: "Dokumentacija o nabavi mora biti jasna, precizna, razumljiva i nedvojbena te izrađena na način da omogući podnošenje usporedivih ponuda.". Nadalje, člankom 290. stavak 1. ZJN propisano je: "Nakon otvaranja ponuda javni naručitelj pregledava i ocjenjuje ponude na temelju uvjeta i zahtjeva iz dokumentacije o nabavi te o tome sastavlja zapisnik." Izmjenama Zakona o javnoj nabavi brisana je obveza naručitelju određivanja kriterija jednakovrijednosti predmeta nabave, dok je ponuditelj dužan jednakovrijednost dokazati. Ako kriteriji jednakovrijednosti nisu definirani u dokumentaciji o nabavi, takva dokumentacija nije zakonita u smislu članka 200. stavka 1., odnosno NIJE JASNA, PRECIZNA, RAZUMLJIVA NI NEDVOJBENA, TE NE OMOGUĆAVA PODNOŠENJE USPOREDIVIH PONUDA. Nadalje, članovi stručnog povjerenstva za javnu nabavu trebaju ocijeniti u postupku pregleda i ocjene ponuda je li ponuditelj dokazao jednakovrijednost, na temelju uvjeta i zahtjeva iz dokumentacije o nabavi, A ISTOVREMENO KRITERIJI O JEDNAKOVRIJEDNOSTI U DOKUMENTACIJI NISU PROPISANI. Na temelju čega će članovi stručnog povjerenstva odrediti je li ponuđeni predmet nabave jednakovrijedan ili nije? Naručitelju je zabranjeno tijekom pregleda i ocjene ponuda uvoditi nove elemente u odnosu na predmet nabave, što je potvrdila i praksa DKOM-a i VUS-a. Osim toga, hoće li dodatna pitanja o ponuđenom predmetu nabave dovesti do pregovaranja o predmetu nabave, a što je zabranjeno odredbama članka 293.? Ukidanjem obveze tehničkom osoblju da definira kriterije jednakovrijednosti predmeta nabave nije napravljena usluga ni naručitelju niti ponuditelju, jedino tehničkom osoblju koje izrađuje tehničke specifikacije. Tehničko osoblje najbolje poznaje predmet nabave, pa je logično da izradi i kriterije za ocjenu jednakovrijednosti nabave, jer ako to oni ne naprave, morat će ih odrediti članovi stručnog povjerenstva za javnu nabavu tijekom pregleda i ocjene ponuda!!! Kao predstavnik naručitelja ne vidim kako bih mogla legalno i u skladu s odredbama Zakona o javnoj nabavi provesti postupak javne nabave u kojem, čak i ako ne bih dobila žalbu na dokumentaciju o nabavi jer ista nije jasna, precizna, razumljiva ni nedvojbena, kad bih u postupku pregleda i ocjene ponuda morala utvrditi je li ponuditelj dokazao jednakovrijednost predmeta nabave, a na temelju nepostojećih kriterija?!?! Ukidanje obveze naručitelju da u dokumentaciji o nabavi odredi kriterije jednakovrijednosti predmeta nabave dovelo bi do produljenja postupka pregleda i ocjene ponuda, do žalbi od strane drugorangiranog i ostalih ponuditelja, do troškova vještačenja radi dokazivanja jednakovrijednosti predmeta nabave, pa do ponovnih žalbi i tužbi VUS-u te u konačnici do produljenja postupka javne nabave do u beskonačnost i do nemogućnosti ugovaranja predmeta nabave, kao i do kršenja odredbi članka 4. Zakona o javnoj nabavi, koji propisuje da je NARUČITELJ OBVEZAN PRIMJENJIVATI ODREDBE ZAKONA O JAVNOJ NABAVI NA NAČIN KOJI OMOGUĆAVA UČINKOVITU JAVNU NABAVU TE EKONOMIČNO I SVRHOVITO TROŠENJE JAVNIH SREDSTAVA. Slijedom svega navedenog, molim da se dosadašnji stavak 3. članka 210. Zakona o javnoj nabavi NE BRIŠE, a da se obveza ponuditelja da dokaže jednakovrijednost nabave U PONUDI propiše u stavku 4. istog članka. | Nije prihvaćen | Brisanje obveze navođenja kriterija jednakovrijednosti ne znači da naručitelj može ostaviti tehničke specifikacije nejasnima. Naručitelj i dalje mora jasno i nedvosmisleno opisati predmet nabave, dok je ponuditelj dužan dokazati jednakovrijednost odgovarajućim vjerodostojnim dokazima. |
| 219 | UDRUGA GRADOVA U REPUBLICI HRVATSKOJ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 20. | Predlaže se ne mijenjati postojeći stavak 3. članka 210. jer je definiranje kriterija za ocjenu jednakovrijednosti od strane naručitelja pretpostavka da bi zainteresirani gospodarski subjekti/ponuditelji uopće mogli nuditi i dokazivati jednakovrijedno. | Nije prihvaćen | Brisanje odredbe o obvezi navođenja kriterija za ocjenu jednakovrijednosti usklađeno je s Direktivom 2014/24/EU, koja ne propisuje obvezu naručitelja da unaprijed definira pojedinačne kriterije jednakovrijednosti. Europski okvir zahtijeva da tehničke specifikacije budu jasno, objektivno i nediskriminirajuće opisane, dok se dokazivanje jednakovrijednosti omogućuje različitim vrstama dokaza koje ponuditelj može dostaviti. Propisivanje obveznih kriterija jednakovrijednosti u dokumentaciji o nabavi često bi dovodilo do preusko definiranih zahtjeva i ograničavanja tržišnog natjecanja, te bi moglo rezultirati neopravdanim odbijanjem ponuda koje objektivno ispunjavaju funkcionalne i tehničke zahtjeve predmeta nabave. |
| 220 | TOMISLAV ŠPOLJARIĆ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 20. | Ne slažem se s dijelom izmjene kojom se briše odredba da je naručitelj dužan navesti kriterije mjerodavne za ocjenu jednakovrijednosti. Naime, ta odredba je štitila i ponuditelja i naručitelja. Nime, ne postoje dva identična proizvoda različitih proizvođača. Štoviše, često (visokotehnološki) proizvodi istog proizvođača i istog modela imaju ponešto različite specifikacije (razlika od "serije" do "serije" proizvoda). U tom smislu, bilo je korisno i naručitelju i ponuditelju da se navede u kojim se aspektima traži jednakovrijednost. Naručitelju zbog toga što je onda mogao inzistirati na tim aspektima, a ponuditelju što je bio siguran da mu ponuđena roba mora biti prihvaćena, ako zadovoljava propisanim aspektima jednakovrijednosti. U suprotnom se otvaraju vrata raznim "tumačenjima" tehničke specifikacije i jednakovrijednosti. A tehnička specifikacija bi trebala biti nešto što se ne "tumači", nego se jedino utvrđuje da li roba njoj odgovara ili ne. Izgledno je da će se u praksi pred žalbenim tijelom i sudom postavljati pitanja o tome da li jednakovrijedna stvar mora biti baš u svakom pogledu istovjetna tražnoj (što je nemoguće) ili su moguća odstupanja. Međutim, u toj fazi postupka neće moći davati pojašnjenja, jer bi to značilo izmjenu dokumentacije nakon odluke. Smatram stoga da ova izmjena predstavlja korak unatrag. S izričitim propisivanje ponuditeljevog tereta dokaza postojanja jednakovrijednosti sam suglasan i pozdravljam tu odredbu. Ona će, međutim, dovesti i do toga da naručitelj ne mora u dokumentaciji o nabavi propisivati načine dokazivanja jednakovrijednosti, nego će ponuditelj samoinicijativno biti dužan dostaviti potrebne dokaze S poštovanjem Tomislav Špoljarić | Nije prihvaćen | Brisanje odredbe o obvezi navođenja kriterija jednakovrijednosti usklađeno je s Direktivom 2014/24/EU, koja ne propisuje obvezu naručitelja da unaprijed definira pojedinačne kriterije, već zahtijeva jasno i nediskriminirajuće opisivanje tehničkih specifikacija. Ocjena jednakovrijednosti temelji se na funkcionalnim i tehničkim zahtjevima predmeta nabave, a ne na unaprijed propisanom popisu kriterija, što osigurava veću fleksibilnost i tržišno natjecanje. Teret dokazivanja jednakovrijednosti propisan je na strani ponuditelja, čime se povećava transparentnost i omogućuje naručitelju da ocjenjuje sve vjerodostojne dokaze, bez ograničavanja na unaprijed definirane vrste ili kriterije. Predložena izmjena ne umanjuje pravnu sigurnost, već je u skladu s europskim standardima i praksom. |
| 221 | ROMINA ŠTABA | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 20. | Kako bi se u praksi izbjegle nedoumice ponuditelja u vidu što će biti prihvaćeno od strane naručitelja kao dokaz jednakovrijednosti, bilo bi uputno propisati obvezu naručitelja da navede dokaze koje prihvaća za dokazivanje jednakovrijednosti. U tom smislu se predlaže iza riječi "usluga", dodati umjesto točke zarez i tekst: temeljem dokaza koje naručitelj zahtijeva dokumentacijom o nabavi. | Nije prihvaćen | Odredbe koje uređuju tehničke specifikacije i dokazivanje jednakovrijednosti već su usklađene s Direktivom 2014/24/EU te s ustaljenom praksom javne nabave u državama članicama Europske unije. Prema europskom pravnom okviru, naručitelj je obvezan opisati predmet nabave na jasan i nediskriminirajući način, dok ponuditeljima mora biti omogućeno dokazivanje jednakovrijednosti različitim vrstama dokaza, uključujući certifikate, tehničku dokumentaciju, izvješća o ispitivanju ili druge odgovarajuće dokaze. Uvođenje obveze naručitelja da unaprijed propiše zatvoreni popis dokaza koje prihvaća za dokazivanje jednakovrijednosti bilo bi protivno načelu jednakog tretmana i načelu tržišnog natjecanja, jer bi neopravdano ograničilo mogućnost ponuditelja da dostave druge vjerodostojne i primjereno dokazive oblike potvrde jednakovrijednosti. Takvo ograničenje nije dopušteno europskim pravilima, koja zahtijevaju fleksibilnost i individualnu ocjenu prikladnosti svakog dostavljenog dokaza. Dodatno, propisivanje unaprijed definiranih dokaza moglo bi dovesti do situacija u kojima naručitelj ne bi mogao uzeti u obzir objektivno valjane dokaze koji nisu izrijekom navedeni u dokumentaciji o nabavi, što bi povećalo rizik od neopravdanog odbijanja ponuda te posljedično povećalo broj žalbenih postupaka. |
| 222 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 19. | Zbog različitog tumačenja „uključenja u pripremu postupka nabave“ u praksi, predlažemo da se izmjenom i dopunom zakona definira ili pojasni koje su to okolnosti. Obrazloženje: Prilikom nabave projektne dokumentacije, ista se nabavlja kroz više nabava (samostalnih ili u kombinacijama): izrada studije izvedivosti, studije utjecaja na okoliš, idejnog projekta, glavnog projekta, izvedbenog projekta. Predlažemo da se izmjenom i dopunom zakona definira da li izrada prethodnog nivoa projektne/studijske dokumentacije, ukoliko je ista javno objavljena na EOJN kao podloga za davanje ponude za izradu nastavnog nivoa projektne dokumentacije, predstavlja uključenost u pripremu postupka nabave. Odnosno, ako se radi o postupku nabave glavnih projekata, da li se smatra da je izrađivač idejnog projekta uključen u postupak nabave (jer je idejni projekt dio dokumentacije o nabavi na temelju koje se dostavlja ponuda za glavne projekte), te je istom iz tog razloga onemogućena predaja ponude za izradu glavnih projekata. | Nije prihvaćen | Obzirom da okolnosti prethodnog sudjelovanja koje bi mogle predstavljati narušavanje tržišnog natjecanja ovise o specifičnostima svakog pojedinog postupka javne nabave, nije ih moguće generalno propisati odredbama Zakona o javnoj nabavi. |
| 223 | AMERIČKA GOSPODARSKA KOMORA U HRVATSKOJ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 19. | Kako bi se izbjegla različita tumačenja relevantnih odredbi ZJN 2016, AmCham predlaže da se u ZJN 2016 izrijekom doda da provedba prethodnog savjetovanja s gospodarskim subjektima o nacrtu Dokumentacije o nabavi sukladno članku 198. ZJN 2016 predstavlja jednu od mjera iz članka 199. stavka 2. ZJN 2016. Napominjemo da je isto u skladu s navedenim u Mišljenju Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja iz 2019. godine, koje nije pravno obvezujuće. • AmCham predlaže sljedeće: dodati u ZJN odredbu da provedba prethodnog savjetovanja s gospodarskim subjektima o nacrtu DON-a sukladno članku 198. ZJN-a predstavlja jednu od mjera iz članka 199. stavka 2. ZJN-a | Djelomično prihvaćen | Okolnosti prethodnog sudjelovanja u pripremi postupka ovise o specifičnostima svakog pojedinog postupka javne nabave, pa tako i mjere koje će naručitelj poduzeti kako bi osigurao da sudjelovanje tog natjecatelja ili ponuditelja ne naruši tržišno natjecanje ovise o svakoj pojedinoj situaciji. Predmetni prijedlog izmjene doradit će se na način da se poduzete mjere dokumentiraju u dokumentaciji o nabavi ali i u izvješću o postupku javne nabave, kako se bi se postigla dostatna razina transparentnosti poduzetih mjera prije postupka, ali i mjera poduzetih tijekom postupka, ako ih je bilo. |
| 224 | HRVATSKA UDRUGA POSLODAVACA | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 18. | Stavak 3. mijenja se i glasi: „(3) Prije pokretanja otvorenog ili ograničenog postupka javne nabave za nabavu radova ili postupka javne nabave velike vrijednosti za nabavu robe ili usluga osim u slučaju iz članka 234. ovoga Zakona, javni naručitelj obvezan je opis predmeta nabave, procijenjenu vrijednost nabave, tehničke specifikacije, troškovnik, kriterije za kvalitativni odabir gospodarskog subjekta, kriterije za odabir ponude i posebne uvjete za izvršenje ugovora staviti na prethodno savjetovanje sa zainteresiranim gospodarskim subjektima u trajanju od najmanje sedam dana.“ Prijedlog i obrazloženje: 1. Potrebno je razmotriti uvođenje obveze za gospodarske subjekte (potencijalne ponuditelje) da postavljaju pitanja tijekom prethodnog savjetovanja. U praksi se često događa da prethodno savjetovanje prođe bez ijednog komentara ili upita za pojašnjenjem, dok u postupku javne nabave komentari i upiti istih subjekata dovode do jednog ili više produljenja rokova za dostavu ponuda – što se moglo izbjeći pravovremenim uključivanjem tijekom samog postupka savjetovanja. Stoga je potrebno jasno definirati obvezu sudjelovanja gospodarskih subjekata i u postupku prethodnog savjetovanja. 2. Smatramo da bi sedam radnih dana bilo prihvatljivije (ili barem povećati rok na 10 dana). Rok često obuhvaća vikende i praznika tako da ostane nedovoljno efektivnog vremena za kvalitetno sudjelovanje. | Nije prihvaćen | Predmetni prijedlog je prerestriktivan. Obveza naručitelja za pripremom postupka, što uključuje i istraživanje tržišta, šira je od predmetnog instituta. Prijedlogom ovih izmjena i dopuna već se broj dana s 5 povisio na 7 dana, a što se smatra dostatnim rokom, stoga se predloženo ne prihvaća. Zakon o javnoj nabavi propisuje smo minimalne rokove, a na naručitelju je da sukladno konkretnom predmetu nabave odredi prikladan rok. Ovim izmjenama i dopunama trajanje predmetnog instituta već se povećava s 5 na 7 dana te i nakon završetka prethodnog savjetovanja ponuditelji imaju, sukladno članku 202. Zakona o javnoj nabavi, rok u kojem mogu postavljati pitanja u odnosu na sadržaj dokumentacije o nabavi te im je naručitelj dužan odgovoriti na pravodobno postavljena pitanja. |
| 225 | HRVATSKA UDRUGA POSLODAVACA | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 18. | Članak 18. Prijedloga U članku 198. stavku 1. riječi: “u pravilu“ zamjenjuju se riječju: „obvezno“. Prijedlog: Predlažemo da se u odredbu jasno unese obveza za javne naručitelje da procijenjenu vrijednost nabave utvrđuju na temelju rezultata provedene analize tržišta. Obrazloženje: Ova odredba predstavlja pozitivan pomak za ponuditelje jer potiče realnije procjenjivanje vrijednosti predmeta nabave. Dosadašnja praksa mnogih javnih naručitelja bila je da samostalno procjenjuju vrijednost nabave bez utemeljenja na tržišnim podacima, što je često rezultiralo preniskim procijenjenim vrijednostima (PVN) i ograničavalo mogućnost kvalitetnog nadmetanja. Međutim, budući da odredba ne propisuje obvezu da se PVN temelji na rezultatima analize tržišta, postoji rizik da se postojeća praksa nastavi. Jasno propisivanje te obveze povećalo bi transparentnost, ujednačilo pristupe javnih naručitelja i doprinijelo pravednijem i tržišno utemeljenom određivanju vrijednosti nabave. | Nije prihvaćen | Procijenjena vrijednost određuje se sukladno potrebama naručitelja i rezultatima analize tržišta. Rezultate analize tržišta naručitelj je dužan provjeriti te u određenim situacijama, npr. predviđeni rast ili pad cijena, naručitelj treba što realnije odrediti procijenjenu vrijednost. Sukladno članku 17. Zakona o javnoj nabavi izračunavanje procijenjene vrijednosti nabave temelji se na ukupnom iznosu, bez poreza na dodanu vrijednost (PDV), uključujući sve opcije i moguća obnavljanja ugovora, što se izričito određuje u dokumentaciji o nabavi, a što je šire od predmetnog prijedloga. U odnosu na kvalitetniju pripremu postupaka u tom djelu pripremaju se određene aktivnosti izvan izmjena i dopuna za naručitelje, a kako bi se unaprijedila postojeća praksa. |
| 226 | IGOR ČRNE | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 18. | Igor Črne u ime SANDOZ d.o.o. farmaceutska industrija: Iako se predloženim izmjenama i dopunama produljuje rok za provođenje prethodnog savjetovanja na minimalno 7 dana, uzimajući u obzir da je u natječajima za nabavu lijekova u troškovnicima raspisano jako puno stavki te niti novopredloženi rok od 7 dana u većini slučajeva neće biti dostatan za provjeru svih stavki na Osnovnoj listi lijekova. Predlaže se u članku 198. stavku 3. Prethodna analiza tržišta, produljenje roka za dostavu primjedbi i prijedloga na minimalno 10 dana (uz mogućnost produljenja), na način da isti glasi: Članak 198. (3) Prije pokretanja otvorenog ili ograničenog postupka javne nabave za nabavu radova ili postupka javne nabave velike vrijednosti za nabavu robe ili usluga, javni naručitelj obvezan je opis predmeta nabave, tehničke specifikacije, kriterije za kvalitativni odabir gospodarskog subjekta, kriterije za odabir ponude i posebne uvjete za izvršenje ugovora staviti na prethodno savjetovanje sa zainteresiranim gospodarskim subjektima u trajanju od najmanje deset dana. | Nije prihvaćen | ZJN 2016 propisuje smo minimalne rokove, a na naručitelju je da, sukladno konkretnom predmetu nabave. odredi prikladan rok. Ovim izmjenama i dopunama trajanje predmetnog instituta već se povećava s 5 na 7 dana te i nakon završetka prethodnog savjetovanja ponuditelji imaju, sukladno članku 202. Zakona o javnoj nabavi, rok u kojem mogu postavljati pitanja u odnosu na sadržaj dokumentacije o nabavi te im je naručitelj na pravodobno postavljena pitanja dužan odgovoriti. |
| 227 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 18. | U članku 198. stavku 1. predlaže se ostaviti: „u pravilu“. Obrazloženje: S obzirom da se stavkom (3) ovog članka produljuje rok prethodnog savjetovanja s pet na 7 dana, nema potrebe za uvođenjem obveze provođenja analize tržišta, pogotovo što svaki naručitelj ima obvezu javne objave plana nabave, te što predavanje ponude čija vrijednost prelazi vrijednost procijenjene vrijednosti nabave ne znači nužno odbacivanje ponude i/ili poništenje nadmetanja. | Nije prihvaćen | Analiza tržišta širi je pojam od samog prethodnog savjetovanja, koji je samo jedan od njezinih alata, te od objave plana nabave. Sukladno iskustvima iz prakse najviše grešaka naručitelja iz dokumentacije o nabavi rezultat su nekvalitetne pripreme postupka javne nabave. |
| 228 | AMERIČKA GOSPODARSKA KOMORA U HRVATSKOJ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 18. | AmCham pozdravlja predloženu izmjenu. Prethodno savjetovanje je važan mehanizam za ispravljanje mogućih nedostataka u dokumentaciji o nabavi i opisu predmeta nabave te za izradu kvalitetne dokumentacije. Omogućuje naručiteljima prikupljanje relevantnih informacija o tržištu i potencijalnim ponuditeljima te potiče dijalog s gospodarskim subjektima. Unatoč svrsi, prethodno savjetovanje nije dovoljno prihvaćeno od strane naručitelja. Često se smatra dodatnom administrativnom preprekom koja produljuje postupak. Rokovi za sudjelovanje su kratki ( najmanje 5 dana) i često se objavljuju pred kraj radnog tjedna ili pred neradni dan, što otežava pripremu komentara i prijedloga izmjena. Nedostatak učinkovitih sankcija za nepravilno provedeno savjetovanje predstavlja dodatni problem. To može rezultirati pogreškama u postupku javne nabave koje se moraju rješavati kasnije, što troši vrijeme i resurse svih uključenih strana. AmCham-ov prijedlog Postojeći zakonski okvir pruža dobru pravnu osnovu, ali primjena instituta prethodnog savjetovanja u praksi često nije adekvatna. • AmCham predlaže sljedeće: produljiti rok za dostavu primjedbi i prijedloga na minimalno 10 dana | Nije prihvaćen | Zakon o javnoj nabavi propisuje smo minimalne rokove, s na naručitelju je da, sukladno konkretnom predmetu nabave, odredi prikladan rok. Ovim izmjenama i dopunama trajanje predmetnog instituta već se povećava s 5 na 7 dana te i nakon završetka prethodnog savjetovanja ponuditelji imaju, sukladno članku 202.,rok u kojem mogu postavljati pitanju u odnosu na sadržaj dokumentacije o nabavi te im je naručitelj na pravodobno postavljena pitanja dužan odgovoriti. |
| 229 | HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 18. | Članice udruženja trgovine motornim vozilima HGK predlažu da se članak 198. stavak 3 dopuni na način da se propisuje rok u trjanju od najmanje sedam dana računajući od dana objave prethodnog savjetovanje. | Nije prihvaćen | Predmetno je već uređeno Pravilnikom. |
| 230 | KAMGRAD D.O.O. ZA GRADITELJSTVO I TRGOVINU | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 18. | Predlaže se trajanje savjetovanja produljiti na najmanje 7 "radnih" dana, a obzirom da rok često obuhvaća neradne dane (vikende, praznike i sl.) pa ne ostane dovoljno efektivnog vremena za kvalitetnu obradu objavljene dokumentacije i davanje prijedloga. | Nije prihvaćen | Iz navedenih razloga rok od 5 dana izmjenama i dopunama je produžen na 7 dana. |
| 231 | JANICA RAKOCI HANŽEK | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 18. | 1. Prije svega treba istaknuti da bi obvezatnost provedbe analize tržišta bila praktički neprovediva u velikim sustavima s puno postupaka. Međutim, u slučaju da su naručitelji u obvezi provesti analizu tržišta za svaki postupak, bi li naručitelji bili u obvezi to negdje dokumentirati / javno objavljivati, na koji način itd.? Hoće li isto biti možda propisano novim Pravilnikom o planu nabave, registru ugovora, prethodnom savjetovanju i analizi tržišta u javnoj nabavi? 2. Budući da bi bio produžen rok za prethodno savjetovanje, prijedlog je da se ograniči postavljanje upita u roku na dostavu ponuda npr. na prvih 15 dana od dana objave, a nakon toga da postavljanje upita bude ograničeno samo na eventualne izmjene. | Nije prihvaćen | Pravilnikom o planu nabave, registru ugovora, prethodnom savjetovanju i analizi tržišta u javnoj nabavi propisat će se potrebno u vezi s navedenim. Uvođenje obveze provedbe analize tržišta za naručitelje neće predstavljati administrativno opterećenje obzirom na novi modul za istraživanje tržišta u EOJN RH koji će se dodatno razraditi. |
| 232 | BLAŽENKA PETROVEČKI | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 18. | S obzirom da se izmjenama Zakona uvodi obveza naručitelju provođenja istraživanja tržišta, molim propisati metodologiju provođenja istoga. Također molim preispitati svrhovitost ove obveze. Nadalje, stavkom 3. propisana je obveza objave prethodnog savjetovanja sa zainteresiranim gospodarskim subjektima u trajanju od najmanje 7 dana. Molim definirati gdje? Navedeno je potrebno jer u stavku 4. članka propisano je da naručitelj objavljuje izvješće na 'internetskim stranicama'. Nije definirano je li to internetska stranica naručitelja, neka druga internetska stranica ili stranica EOJN RH. S obzirom da EOJN ima modul prethodnog savjetovanja, molim jasno propisati obvezu objavljivanja dokumentacije na prethodno savjetovanje i objavu izvješća u EOJN. Predlažem da rok za prethodno savjetovanje ostane 5 dana, jer gospodarski subjekti u pravilu ne postavljaju pitanja i ne daju svoje prijedloge, već se aktivno uključe u postupak tek po objavi natječaja. | Nije prihvaćen | Pravilnikom o planu nabave, registru ugovora, prethodnom savjetovanju i analizi tržišta u javnoj nabavi propisat će se potrebno u vezi s navedenim. Uvođenje obveze provedbe analize tržišta za naručitelje neće predstavljati administrativno opterećenje obzirom na novi modul za istraživanje tržišta u EOJN RH koji će se dodatno razraditi. Rok se povećava na 7 dana jer je praksa pokazala potrebu za istim, odnosno kako bi se onemogućilo skraćivanje istog ako obuhvaća dane vikenda ili neradne dane. |
| 233 | UDRUGA GRADOVA U REPUBLICI HRVATSKOJ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 18. | S obzirom na to da čl. 40. Direktive o javnoj nabavi 2014/24/EU glasi: „Prije pokretanja postupka nabave javni naručitelji mogu provesti provjeru tržišta u svrhu pripreme nabave i informiranja gospodarskih subjekata o svojim planovima i zahtjevima u vezi s nabavom“, i da tom odredbom nije predviđeno da ovaj pravni institut države članice mogu drukčije regulirati nacionalnim pravom, predlaže se u odredbi stavka 1. članka 198. zadržati riječi „u pravilu“. Međutim, predlaže se definirati koje bi to bile prihvatljive zakonite metode analize tržišta. Predlaže se stavak 3. članka 198. zakona uskladiti s odredbom stavka 1. članka 9. Pravilnika o planu nabave, registru ugovora, prethodnom savjetovanju i analizi tržišta u javnoj nabavi koja je u svom izričaju jasna u smislu vrste postupaka na koje se ta odredba odnosi (otvoreni, ograničeni, mala, velika vrijednost) i s obzirom na to na koji se način prethodno savjetovanje provodi (objava u EOJN RH). | Nije prihvaćen | Pravilnikom o planu nabave, registru ugovora, prethodnom savjetovanju i analizi tržišta u javnoj nabavi, ako se učini potrebnim, urediti će se navedena izmjena. Uvođenje obveze provedbe analize tržišta za naručitelje neće predstavljati administrativno opterećenje obzirom na novi modul za istraživanje tržišta u EOJN RH koji će se dodatno razraditi. |
| 234 | KREŠIMIR KUREVIJA | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 18. | Predlažem da se minimalni rok za prethodno savjetovanje produlji sa sedam na najmanje deset (10) dana. U praksi se često radi o izuzetno opsežnoj tehničkoj dokumentaciji, osobito kod velikih infrastrukturnih projekata, koja uključuje brojne projekte i troškovnike za čiji pregled zainteresiranim gospodarskim subjektima u takvim slučajevima nije dovoljno sedam dana za kvalitetnu analizu i pripremu komentara. | Nije prihvaćen | Rok se povećava na 7 dana jer je praksa pokazala potrebu za istim, odnosno kako bi se onemogućilo skraćivanjem istog ako obuhvaća dane vikenda ili neradne dane. |
| 235 | INSTITUT RUĐER BOŠKOVIĆ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 18. | U praksi se pokazalo da institut prethodnog savjetovanja sa zainteresiranim gospodarskim subjektima često ne ostvaruje svoju svrhu u mjeri u kojoj je zakonodavac namjeravao. Većina gospodarskih subjekata ne prati redovito objave savjetovanja, a komentari i prijedlozi u pravilu pristižu tek nakon objave dokumentacije o nabavi, tijekom roka za dostavu ponuda. Zbog toga bi trebalo razmotriti mogućnost da se obveza provođenja prethodnog savjetovanja učini opcionalnom, umjesto da se primjenjuje obvezno u svim slučajevima. Time bi se smanjilo administrativno opterećenje naručitelja, a zadržala bi se svrha savjetovanja u situacijama kada ono stvarno može doprinijeti kvaliteti dokumentacije. | Nije prihvaćen | Prethodnim savjetovanjem omogućava se potencijalnim ponuditeljima uvid u uvjete, zahtjeve i tehničke specifikacije predmeta nabave kojeg je potrebno isporučiti. Slijedom navedenog, propisuje se njegova obveza, a sukladno načelu transparentnosti. |
| 236 | MAJDA NAMAČINSKI | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 14. | Naručitelj ne smije u postupcima javne nabave postupati nepovoljnije s radovima, robom, uslugama i gospodarskim subjektima, zbog države poslovnog nastana ili mjesta proizvodnje cijele ili dijela robe ili usluga. | Nije prihvaćen | Predmetno pitanje nije u nadležnosti država članica, nego Europske unije. U ovom trenutku već su na snazi sektorski dosjei poput: UREDBA (EU) 2022/2560 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 14. prosinca 2022. o stranim subvencijama kojima se narušava unutarnje tržište; UREDBA (EU) 2022/1031 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 23. lipnja 2022. o pristupu gospodarskih subjekata, robe i usluga iz trećih zemalja tržištu javne nabave Unije i tržištu koncesija Unije i o postupcima kojima se podupiru pregovori o pristupu gospodarskih subjekata, robe i usluga iz Unije tržištu javne nabave trećih zemalja i tržištu koncesija trećih zemalja te Europska komisija je 19. lipnja 2025. donijela Provedbenu uredbu (EU) 2025/1197 kojom se, u skladu s Uredbom (EU) 2022/1031 o međunarodnom instrumentu za javnu nabavu, uvodi mjera ograničenja pristupa tržištu javne nabave medicinskih proizvoda Europske unije za gospodarske subjekte i proizvode podrijetlom iz Narodne Republike Kine. |
| 237 | MAJDA NAMAČINSKI | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 14. | Odredbom se ne precizira kakav je tretman gospodarskih subjekata koji sudjeluju u postupku javne nabave, a sjedište / poslovni nastan im je u trećoj državi koja nije pristupila GPA-u, ili nude usluge ili robu u cijelosti ili djelomično proizvedenu u toj trećoj državi (npr. NR Kina). S obzirom da na to da je hrvatsko tržište maleno, a neka roba se nabavlja isključivo iz trećih država, te čak cijeli sektori ovise o toj robi, neuređivanjem statusa ovih gospodarskih subjekata, te robe ili usluga se unosi velika nejasnoća u sustav jave nabave. Postavlja se pitanje mogu li oni uopće sudjelovati u postupcima, jamči li im se sudjelovanje pod istim uvjetima i u režimu ZJN, od prava na podnošenje ponude i postavljanja upita do prava na žalbu. Kada bi se ovo važno pitanje ostavilo neuređenim i kada bi svaki naručitelj mogao postupiti po svojem nahođenju, došlo bi do sustavne diskriminacije gospodarskih subjekata s obzirom na zemlju poslovna nastana odnosno robu ili usluge koje nude prema kojem naručitelju. Bilo bi umjesno propisati: Napominje se kako takvo rješenje nije nespojivo s Direktivom 24/2014 i 25/2014, jer njima nije uređen status ovih potencijalnih ponuditelja. U tome smislu, Hrvatska je slobodna urediti njihov status do drukčije obvezujuće odluke Europske unije, a ako ista postoji, ona se primjenjuje izravno i nije potrebno nikakvo transponiranje. Važno je da je tretman svih ponuditelja jednak kako bi se izbjegao „pravni nered“ koji bi nužno nastao već kod podnošenja žalbe u odnosu na dokumentaciju o nabavi, koja bi isključivala ove subjekte, robu ili usluge, jer bi tržište preplavili pravni lijekovi podneseni po ZOUP-u, ZUS-u i ZJN, a u takvom režimu bi ujedno došlo do diskriminacije upravo gospodarskih subjekata iz Europske unije, koji bi u svakom slučaju plaćali naknadu za žalbu u skladu s odredbama ZJN. Naručitelju treba prepustiti praćenje obvezujućih odluka Europske unije u odnosu na njihove sektor te robu ili usluge koje nabavljaju, umjesto, nažalost, zamagljenog isključenja prava na sudjelovanje gospodarskim subjektima čije države nisu pristupile GPA (gospodarski subjekti ne mogu utjecati na politiku države), odnosno isključenja prava nuđenja robe ili usluga proizvedenih u državi koja nije pristupila GPA. | Nije prihvaćen | Pitanje koje se odnosi na pravo pristupa ponuditelje iz trećih zemalja koje nisu potpisnice međunarodnih ili GPA sporazuma važno je sagledavati u kontekstu presuda Europskog suda u predmetima C-652/22 (Kolin) i C-266/22 (Qingdao). Sud smatra da je pitanje pristupa gospodarskih subjekata iz trećih zemalja postupcima javne nabave u državama članicama obuhvaćeno područjem u kojem Unija ima isključivu nadležnost. Stoga, kad je riječ o tom pristupu, države članice nisu ovlaštene donositi ili usvajati pravno obvezujuće akte opće primjene, čak ni u slučaju kad Unija nije usvojila primjenjive akte u tom području. Na predmetnu temu Europska komisija je 16. svibnja 2025. godine objavila dokument Questions and Answers (Q&A) koji je dostupan na sljedećoj poveznici: https://single-market-economy.ec.europa.eu/single-market/public-procurement/communications-and-guidance-documents_en. |
| 238 | HRVATSKA UDRUGA POSLODAVACA | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 14. | Komentar: Izmjenama Zakona o javnoj nabavi, osim uvođenja članka 84. kojim se jamči ravnopravan status tvrtkama potpisnicama GPA sporazuma ili pristupnicama članstvu u Europskoj uniji, pitanje ponuditelja iz trećih zemalja uopće se ne spominje. Pretpostavljamo da zakonodavac čeka donošenje direktive Europske unije kojom bi se to pitanje riješilo, ali ostaje nejasno što se poduzima do tada. Jedina odredba koja je unesena u Pravilnik o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave ne obvezuje naručitelje na poduzimanje bilo kakvih konkretnih koraka protiv ponuditelja iz trećih zemalja, već im samo daje mogućnost da ih isključe, i to isključivo ako takvo postupanje detaljno obrazlože u dokumentaciji za nadmetanje. Takvo rješenje predstavlja tek simboličan i nedostatan korak u smjeru sustavnog rješavanja ovog pitanja. | Primljeno na znanje | Europski sud u predmetima C-652/22 (Kolin) i C-266/22 (Qingdao) istaknuo je kako pravo pristupa gospodarskih subjekata iz trećih zemalja postupcima javne nabave u državama članicama obuhvaćeno područjem u kojem Unija ima isključivu nadležnost. Stoga, kad je riječ o tom pristupu, države članice nisu ovlaštene donositi ili usvajati pravno obvezujuće akte opće primjene, čak ni u slučaju kad Unija nije usvojila primjenjive akte u tom području. U slučaju nepostojanja takvog akta, na naručitelju je da procijeni, u svakom slučaju zasebno, treba li dopustiti sudjelovanje u postupku javne nabave gospodarskim subjektima iz treće zemlje koja s Unijom nije sklopila međunarodni sporazum u području javne nabave. Pravilnikom je samo dan okvir naručiteljima da, za vrijeme dok Europska komisija ne donese propis koji će urediti ovo pitanje, mogu koristiti mogućnost zabrane i ograničavanja prava pristupa ponuditeljima koji nisu potpisnici GPA sporazuma ili drugih međunarodnih sporazuma, a koji okvir im je dan sukladno tumačenjima Suda u predmetnim presudama. |
| 239 | HRVATSKA ODVJETNIČKA KOMORA | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 14. | Hrvatska odvjetnička komora predlaže da se, uzevši u obzir čl. 2. st. 2., 3. i 4. Pravilnika o dokumentaciji o nabavi te ponudama u postupcima javne nabave, u novo predloženi sadržaj čl. 84. doda i st. 2. koji bi upućivao na primjenu Pravilnika o dokumentaciji o nabavi te ponudama u postupcima javne nabave u slučajevima kada naručitelj zabranjuje pristup gospodarskim subjektima iz trećih zemalja koje nisu potpisale GPA ni drugi međunarodni sporazum koji je obvezujući za Europsku uniju. Na taj način bi se postigla jasnoća postupanja u praksi naručitelja, s obzirom da se radi o kompleksnim pravnim pitanjima s reperkusijama na zakonitost pojedinog postupka javne nabave. | Nije prihvaćen | Ovom izmjenom preuzima se izričaj iz Direktive 2014/24/EU. Presude suda navele su da u slučaju da, dok se propisima EU ne uredi drukčije, naručitelji mogu dopustiti, zabraniti ili ograničiti pristup, a što je sadržano u odredbama Pravilnika o dokumentaciji o nabavi te ponudama u postupcima javne nabave kao sadašnje prijelazno rješenje. Naručitelji kod unosa postupka u EOJN RH imaju mogućnost označiti da ograničavaju ili zabranjuje pristup te u praksi od strane naručitelja ne postoje nejasnoće koje bi se otklonile samim činom prijenosa predmetnih odredbi iz Pravilnika u Zakon o javnoj nabavi. |
| 240 | TEMPORIS SAVJETOVANJE D.O.O. ZA SAVJETOVANJE I USLUGE | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 13. | Predloženim izmjenama u ZJN uvodi se obveza izuzimanja predstavnika naručitelja iz provedbe postupka javne nabave u roku 3 dana od saznanja o postojanju sukoba interesa. U slučaju da izuzimanje čelnika iz provedbe postupka nabave nije moguće, uvodi se obveza poništenja postupka javne nabave zbog zaštite javnog interesa. Potencijalni problematični učinci u praksi: Predložena izmjena može dovesti nejasnoća u tumačenju „koji je trenutak saznanja o postojanju sukoba interesa“, odnosno koji je to trenutak od kojeg se računa rok od 3 dana. Pojedini predstavnici naručitelja već prilikom potpisivanja izjave, sukladno članku 80. stavku 1. ZJN-a, izjavljuju da postoji sukob interesa s određenim gospodarskim subjektima, odnosno imaju saznanja o postojanju sukoba interesa. Dakle, ako određeni gospodarski subjekt s kojim je predstavnik naručitelja u sukobu interesa sudjeluje u ponudi, saznanje o tom sukobu interesa je postojalo u trenutku potpisivanja izjave te je davno istekao rok za izuzimanje iz postupka javne nabave. Predložena odredba ZJN-a nije sasvim jasna. Nejasna zakonska norma koja rezultira različitim tumačenjima uzrokuje štetu sustavu kojeg normira. Naročito u situaciji izuzetnog bitnog instituta kao što je sprečavanje sukoba interesa, čije pogrešno tumačenje i provedba mogu dovesti do značajne financijske štete (financijskih korekcija u slučaju financiranja iz EU fondova) na strani naručitelja, a posljedično i na strani Republike Hrvatske. Odredba o poništenju cijelog postupka javne nabave u slučaju sukoba interesa na strani čelnika tijela, a koji se ne može izuzeti iz provedbe postupka javne nabave, može imati negativne posljedice na cijeli sustav javne nabave. Postoji mogućnost manipulacije i javljanja sukobljenog gospodarskog subjekta u cilju poništenja određenog postupka javne nabave. Neovisno o prethodno navedenom, poništenje postupka javne nabave je štetno za naručitelja (gubi se vrijeme i novac), ali i za sve ostale ponuditelje i druge gospodarske subjekte koji sudjeluju u nadmetanju koji su pripremu ponuda uložili vremenske i financijske resurse. Ovako napisana odredba ZJN-a narušava tržišno natjecanje i pravnu sigurnost sustava javne nabave. Gospodarski subjekti koji sudjeluju u postupcima javne nabave, uz novu odredbu, preuzimali bi neuobičajeni i značajni rizik, s obzirom na to da uvijek postoji mogućnost poništenja postupka javne nabave po ovoj osnovi. Preporuka: Preporučuje se brisati stavak 3. novopredloženog članka 81. ZJN-a. Uvažavajući komentar uz članak 29. Nacrta prijedloga izmjene ZJN-a (da se osnova za isključenje vezana za sukob interesa ne briše, odnosno da se ne briše odredba članka 254. stavka 1. točke 5. važećeg ZJN-a, kako je predloženo Nacrtom prijedloga ZJN-a), gospodarski subjekt koji je u sukobu interesa s predstavnikom naručitelja koji se ne može izuzeti iz provedbe postupka javne nabave, može biti isključen iz tog postupka. Dakle, sankcija zbog sukoba interesa tereti samo tog gospodarskog subjekta, a ne sve ostale gospodarske subjekte u postupku javne nabave. | Djelomično prihvaćen | Predmetna odredba radi razliku u odnosu kada je sukob interesa moguće otkloniti i kada je neotklonjiv. Kada je u pitanju postupanje naručitelja u slučaju saznanja o postojanju sukoba interesa, praksa je pokazala kako je potrebno predvidjeti pravnu osnovu za odbijanje takve ponude, što trenutačno nije slučaj, no ukoliko je moguće odgovarajuće otkloniti sukob interesa, otvoren je prostor za naknadno izuzimanje predstavnika naručitelja.. U odnosu na poništenje postupka, isto je predviđeno za iznimne situacije kada izuzimanje predstavnika naručitelja nije moguće odnosno kada ono ne predstavlja prikladnu mjeru za učinkovito otklanjanje sukoba interesa u vezi s postupkom javne nabave, a u postupku nije preostala druga valjana ponuda. Stoga će se ista odredba dodatno urediti, uključujući i dio u kojem će se umjesto roka od tri dana odrediti „odmah po saznanju“. |
| 241 | HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA - DIONIČKO DRUŠTVO | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 13. | Ovaj članak govori o izuzimanju ostalih predstavnika, pa bi ovdje trebalo pisati „točaka 2. do 5.“ | Nije prihvaćen | Predmetni članak predviđa izuzimanje svih predstavnika naručitelja iz članka 76. stavka 2 uz razliku situacija kada izuzimanje moguće i predstavlja odgovarajuću mjeru i situacija kada izuzimanje nije moguće te se stoga prijedlog ne prihvaća. |
| 242 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 13. | Predlaže se brisati stavak (3). Obrazloženje: Svi naručitelji su sukladno ZJN 2016 gospodarske subjekte s kojima je naručitelj u sukobu interesa javno objaviti na svojim internetskim stranicama, te je iste gospodarske subjekte obvezan javno objaviti u svakoj dokumentaciji o nabavi. Naručitelji ne mogu spriječiti nikoga da preda ponudu, pa tako ne mogu spriječiti niti gospodarski subjekt koji je naveden da je u sukobu interesa da preda ponudu. Dapače, ovom izmjenom ZJN 2016 se mijenja članak 3. na način da je neprihvatljiva ponuda je ponuda ponuditelja za kojeg se utvrdi da je u sukobu interesa sukladno odredbama članaka od 75. do 83. ovoga Zakona. Stoga nema razloga poništavati postupak ukoliko izuzimanje predstavnika naručitelja iz provedbe postupka javne nabave nije moguće, već je u tim slučajevima potrebno odbiti ponudu, te nadmetanje završiti temeljem pregleda i ocjene ostalih ponuda dostavljenih u nadmetanju. U praksi, predstavnik naručitelja se ne može izuzeti iz postupka javne nabave samo ako je čelnik društva ili eventualno član upravljačkog ili nadzornog tijela. Nadalje, ostavljanje ovakove odredbe u zakonu omogućava opstrukciju provedbe pojedinog postupka nabave od strane pojedinog gospodarskog subjekta, jer se pojedini gospodarski subjekt koji je u sukobu interesa može javljati na određeno nadmetanje i time izazivati poništenja predmetnog nadmetanja. Stoga se predlaže zakonom spriječiti manipulacije bilo kojeg tipa, te omogućiti pravedne uvjete za sve sudionike. Predlaže se uvesti pojam sukoba interesa kod ponuditelja. Predlaže se zakonski odrediti da jedan gospodarski subjekt može u postupku nabave predati samo jednu ponudu kao ponuditelj ili kao član zajednice gospodarskih subjekata, osim u slučaju dozvoljavanja predaja alternativnih ponuda. Obrazloženje: Ukoliko je ponuditelj taj koji formira cijenu ponude, a zajednica gospodarskih subjekata je jedan ponuditelj, proizlazi da gospodarski subjekt koji predaje ponudu samostalno i kao član zajednice gospodarskih subjekata, određuje cijenu i jedne i druge ponude, odnosno ima saznanja o cijeni konkurentske ponude, te je time u mogućnosti utjecati na formiranje cijene obje ponude, te isto predstavlja sukob interesa, i predlaže se obuhvatiti ovim izmjenama ZJN 2016. | Djelomično prihvaćen | Poništenje postupka predviđeno je za iznimne situacije kada izuzimanje predstavnika naručitelja nije moguće odnosno kada ono ne predstavlja prikladnu mjeru za učinkovito sprječavanje ili otklanjanje sukoba interesa u vezi s postupkom javne nabave, a u postupku nije preostala druga valjana ponuda. Stoga će se ista odredba dodatno urediti. Ne prihvaća se dio da se pojam sukoba interesa iz članka 76. stavka 1. Zakona o javnoj nabavi proširi na predstavnike ponuditelja, jer isto nije sukladno definiciji sukoba interesa određenoj direktivama iz područja javne nabave (čl. 24 Direktive 2014/24/EU i čl. 42. Direktive 2014/25/EU). |
| 243 | HRVATSKA ODVJETNIČKA KOMORA | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 13. | Hrvatska odvjetnička komora predlaže u čl. 81. st. 2., smatrajući da se radi o očitoj omašci, riječ "čelnika" zamijeniti riječju "čelnik". | Prihvaćen | PRIHVAĆA SE |
| 244 | UDRUGA GRADOVA U REPUBLICI HRVATSKOJ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 13. | Vezano za stavak 3. novog članka 81. i obvezu poništenja postupka jer se došlo do saznanja o postojanju sukoba interesa čelnika naručitelja te njegovo izuzimanje iz provedbe postupka nije moguće, s jedne strane ostaje nejasnim tko bi onda bio ovlašten donijeti odluku o poništenju u slučaju da je čelnik ne želi donijeti, s druge strane ovakvom bi se odredbom moglo manipulirati ishodom postupka u slučaju da se na postupak npr. javi i „neželjena“ ali stvarno ekonomski najpovoljnija ponuda međutim eto s obzirom da se „nakon otvaranja ponuda saznalo za sukob interesa čelnika“ nema druge nego postupak poništiti. Zbog navedenog predlaže se brisati odredbu stavka 3. članka 81. kao i sve druge odredbe koje su s njom povezane. | Djelomično prihvaćen | Poništenje postupka predviđeno je za iznimne situacije kada izuzimanje predstavnika naručitelja nije moguće odnosno kada ono ne predstavlja prikladnu mjeru za učinkovito sprječavanje ili otklanjanje sukoba interesa u vezi s postupkom javne nabave, a u postupku nije preostala druga valjana ponuda. Stoga će se ista odredba dodatno urediti. |
| 245 | TEMPORIS SAVJETOVANJE D.O.O. ZA SAVJETOVANJE I USLUGE | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 12. | Predloženim izmjenama (članka 77. ZJN-a) proširuje se primjena odredbi članka 76. stavak 1. ZJN-a na širi krug osoba, uključujući ne samo predstavnike naručitelja, već i članove stručnih povjerenstava te sve druge osobe koje na bilo koji način sudjeluju u postupcima javne nabave. Time se značajno povećava opseg osoba obuhvaćenih administrativnim obvezama vezanim uz sprečavanje sukoba interesa. Potencijalni problematični učinci u praksi: Iako je namjera izmjene opravdana ciljem jačanja integriteta i povjerenja u sustav javne nabave, u praksi bi njezina provedba uzrokovala značajno administrativno opterećenje za naručitelje. Bit će potrebno dodatno identificirati i evidentirati sve osobe uključene u svaki pojedini postupak, prikupljati i redovito ažurirati njihove izjave te pratiti eventualne promjene u njihovim osobnim okolnostima. Takva provedba zahtijevat će značajno dodatno vrijeme, resurse i administrativne kapacitete te otvara pitanje provedivosti kod npr. većih naručitelja s velikim brojem istovremenih postupaka. Povećava se i rizik od formalnih pogrešaka, što bi moglo rezultirati nepotrebnim zastojima i dodatnim troškovima. S obzirom na to da su službenici za javnu nabavu i članovi povjerenstava već sada administrativno preopterećeni, dodatne obveze ovog tipa mogle bi negativno utjecati na učinkovitost i pravovremenost provedbe postupaka. Također, direktive EU potiču „uzimanje u obzir mogućnost pristupa malih i srednjih gospodarskih subjekata postupku javne nabave“. S obzirom na broj stanovnika u Republici Hrvatskoj, rodbinsku i tazbinsku povezanost osoba osobito u manjim sredinama (županijama, gradovima i općinama) te broj i zastupljenost malih i srednjih gospodarskih subjekata u lokalnim sredinama – predložena odredba bi možda mogla dovesti do zastoja ugovaranja javnih nabava. Npr. mali gospodarski subjekt možda neće moći sudjelovati u postupku javne nabave koji provode naručitelji iz njegovog grada ili općine jer je u sukobu interesa sa svim naručiteljima, odnosno članovima stručnog povjerenstva (zbog rodbinske/tazbinske povezanosti). Odredba je posebno ograničavajuća za male gospodarske subjekte koji posluju s lokalnom zajednicom, te redovito plaćaju porez i prirez lokalnoj zajednici. Zbog novih odredbi ZJN-a mali gospodarski subjekti neće moći dalje ugovarati u svojoj zajednici, već će poslovanje trebati širiti npr. na drugu županiju ili grad, a za to ljudskih i financijskih kapaciteta nemaju. Također, preporuka je uskladiti odredbu s propisima koji reguliraju sprečavanja sukoba interesa. Preporuka: Preporučuje se zadržavanje postojećeg sustava sprečavanja sukoba interesa propisanog važećim Zakonom o javnoj nabavi, uz mogućnost naknadnog preciziranja obveza putem podzakonskog akta ili smjernica (osobito po pitanju uređivanja odredbi članka 76., članka 77. stavak 1. ZJN-a, članka 80. ZJN-a). Na taj bi se način zadržao potreban stupanj integriteta i transparentnosti, ali bez dodatnog administrativnog i organizacijskog opterećenja za naručitelje i osobe uključene u provedbu postupaka javne nabave. | Nije prihvaćen | Istina je kako trenutno važeće Direktive potiču „uzimanje u obzir mogućnost pristupa malih i srednjih gospodarskih subjekata postupku javne nabave“, međutim to ne znači da otvaraju prostor za sklapanje ugovora s MSP-ovima koji su primjer gospodarskog subjekta koji je u sukobu interesa. U odnosu na krvno srodstvo predmetna odredba obuhvaća „srodnike po krvi u pravoj liniji ili u pobočnoj liniji do četvrtog stupnja, srodnike po tazbini do drugog stupnja, bračnog ili izvanbračnog druga, bez obzira na to je li brak prestao, te posvojitelje i posvojenike“ što je najuži krug srodnika, te kako se u praksi mogu bez poteškoća utvrditi čelnici te članovi upravnog, upravljačkog i nadzornog tijela naručitelja, nije razvidno zašto isto ne bi mogli i članovi stručnog povjerenstva za javnu nabavu te druge osobe koje su uključene u provedbu ili koji mogu utjecati na odlučivanje naručitelja u postupku javne nabave. |
| 246 | HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA - DIONIČKO DRUŠTVO | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 12. | Ovako izmijenjena odredba je neprovediva jer propisuje obvezu predstavnika naručitelja da dostavljaju podatke koji im često nisu poznati niti dostupni, niti ih imaju mogućnost pribaviti. | Nije prihvaćen | U odnosu na krvno srodstvo predmetna odredba obuhvaća „srodnike po krvi u pravoj liniji ili u pobočnoj liniji do četvrtog stupnja, srodnike po tazbini do drugog stupnja, bračnog ili izvanbračnog druga, bez obzira na to je li brak prestao, te posvojitelje i posvojenike“ što je najuži krug srodnika, te kako se u praksi mogu utvrditi čelnici te članovi upravnog, upravljačkog i nadzornog tijela naručitelja, nije razvidno zašto isto ne bi mogli i članovi stručnog povjerenstva za javnu nabavu te druge osobe koje su uključene u provedbu ili koji mogu utjecati na odlučivanje naručitelja u postupku javne nabave. |
| 247 | ANA POPIĆ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 12. | Zakonodavac nalaže da će i članovi stručnog povjerenstva i druge osobe uključene u provedbu postupaka morati dostavljati izjave o sukobu interesa vezano uz svoje povezane osobe do četvrtog stupnja itd… Molimo da se izmjeni navedena odredba jer često dolazi do situacija da osobe niti same ne znaju što njihovi daljnji rođaci/bivši supružnici posjeduju, odnosno često se desi situacija da niti ne komuniciraju pa niti nemaju točne informacije, iako su suglasni dati istinite informacije. Slažemo se vezano uz odredbe o sprječavanju sukoba interesa, i za čelnike pogotovo, međutim predlažemo za ostale osobe navesti jednostavniji i suženiji način dostave tih informacija. | Nije prihvaćen | U odnosu na krvno srodstvo predmetna odredba obuhvaća „srodnike po krvi u pravoj liniji ili u pobočnoj liniji do četvrtog stupnja, srodnike po tazbini do drugog stupnja, bračnog ili izvanbračnog druga, bez obzira na to je li brak prestao, te posvojitelje i posvojenike“ što je najuži krug srodnika, te kako ga u ovom trenutku mogu u praksi bez poteškoća mogu utvrditi čelnici te članovi upravnog, upravljačkog i nadzornog tijela naručitelja nije razvidno zašto isto ne bi mogli i članovi stručnog povjerenstva za javnu nabavu te druge osobe koje su uključene u provedbu ili koji mogu utjecati na odlučivanje naručitelja u postupku javne nabave. |
| 248 | TEMPORIS SAVJETOVANJE D.O.O. ZA SAVJETOVANJE I USLUGE | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 11. | Predloženom izmjenom (članak 76. stavak 2.) predstavnici naručitelja u smislu članka 76. se razdvajaju u dvije točke: 1. čelnik, 2. član upravnog, upravljačkog i nadzornog tijela naručitelja. Ova izmjena mijenja postojeću praksu oko transparentnosti informacija vezanih za sukob interesa. Potencijalni problematični učinci u praksi: Razdvajanjem predstavnika naručitelja u dvije dodatne točke (1. čelnik, te 2. član upravnog, upravljačkog i nadzornog tijela naručitelja) smanjuje se transparentnost vezana uz primjenu odredbe članka 80. stavka 2. točke 1. ZJN-a, koja zahtijeva objavu popisa gospodarskih subjekta koji su u sukobu interesa s naručiteljem. Naime, sukladno članku 80. stavku 2. točki 1. ZJN-a naručitelj je obvezan na temelju izjava svojih predstavnika na svojim internetskim stranicama objaviti popis gospodarskih subjekata s kojima je predstavnik naručitelja iz članka 76. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona ili s njim povezane osobe u sukobu interesa ili obavijest da takvi subjekti ne postoje te ih ažurirati bez odgađanja ako nastupe promjene. Promatrajući predloženu izmjenu ZJN-a, a u vezi sa člankom 80. stavkom 2. točkom 1. ZJN-a, proizlazi da se obveza objave, na internetskim stranicama, popisa gospodarskih subjekata s kojima je predstavnik naručitelja iz članka 76. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona ili s njim povezane osobe u sukobu interesa, sada odnosi samo na čelnika tijela. Odnosno da se odredba ne odnosi i na članove upravnog, upravljačkog i nadzornog tijela naručitelja. Ovakvom izmjenom ublažava se obveza transparentnosti po pitanju navođenja gospodarskih subjekata s kojima su članovi upravnog, upravljačkog i nadzornog tijela naručitelja u sukobu interesa, nasuprot važnosti pravilne primjene instituta sukoba interesa i sprečavanja sukoba interesa. Preporuka: Radi povećanja transparentnosti preporučuje se da se predloženim izmjenama i dopunama ZJN-a obuhvati i članak 80. stavak 2. točka 1. ZJN-a na način da se njime obuhvate i predstavnici naručitelja članovi upravnog, upravljačkog i nadzornog tijela naručitelja. | Prihvaćen | PRIHVAĆA SE |
| 249 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 11. | Potrebno je definirati kada prestaje sukob interesa. Obrazloženje: Potrebno je definirati da li sukob interesa prestaje momentalno s prestankom okolnosti navedenih u ZJN ili s određenim odmakom, odnosno da li primjerice, sukob interesa utvrđen kod predstavnika naručitelja temeljem obavljanja upravljačkih poslova, prestaje s davanjem ostavke na primjerice upravljačke poslove ili postoji određeni period nakon kojeg se smatra da više ne postoji sukob interesa. | Nije prihvaćen | Sukob interesa uklonjen je poduzimanjem mjera navedenih u prijedlogu izmjena članka 81.. |
| 250 | HRVATSKA ODVJETNIČKA KOMORA | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 11. | Hrvatska odvjetnička komora predlaže u čl. 76. st. 2. toč. 2. umjesto "upravnog, upravljačkog i nadzornog tijela naručitelja", radi izbjegavanja nedoumica u praksi, sljedeću formulaciju: "član uprave, upravnog vijeća, nadzornog odbora, ravnatelj, pročelnik ili druga osoba ovlaštena za zastupanje naručitelja ili donošenje odluka o javnoj nabavi naručitelja". Također, u st. 3. istog članka se predlaže iza riječi "ponuditelj", a prije riječi "član zajednice" dodati riječ "natjecatelj", što bi bilo pravno i semantički usklađeno s ostalim dijelovima zakona. | Djelomično prihvaćen | Pojmovi „upravnog, upravljačkog i nadzornog tijela naručitelja“ dovoljno su jasni te ih nije svrhovito zamjenjivati nazivima radnih mjesta, osobito zato što su takvi nazivi skloni promjenama. Nadalje, ni Vaša predložena formulacija — s obzirom na to da obuhvaća i druge osobe ovlaštene za zastupanje ili donošenje odluka — ne bi doprinijela većoj jasnoći odredbe. U odnosu na krvno srodstvo predmetna odredba obuhvaća „srodnike po krvi u pravoj liniji ili u pobočnoj liniji do četvrtog stupnja, srodnike po tazbini do drugog stupnja, bračnog ili izvanbračnog druga, bez obzira na to je li brak prestao, te posvojitelje i posvojenike“ što je najuži krug srodnika, te kako se u u praksi mogu bez poteškoća mogu utvrditi čelnici te članovi upravnog, upravljačkog i nadzornog tijela naručitelja, nije razvidno zašto isto ne bi mogli i članovi stručnog povjerenstva za javnu nabavu te druge osobe koje su uključene u provedbu ili koje mogu utjecati na odlučivanje naručitelja u postupku javne nabave. Prihvaća se - U st. 3. iza riječi "ponuditelj", a prije riječi "član zajednice" dodati će se riječ "natjecatelj. |
| 251 | OSTAP GRALJUK | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 9. | Prema važećem članku 67. stavku 2. Zakona o javnoj nabavi, Narodne novine d.d. imaju javnu ovlast za pružanje usluge Elektroničkog oglasnika javne nabave Republike Hrvatske (EOJN RH). Ova javna ovlast, po svojoj naravi, obuhvaća cjelovito upravljanje sustavom EOJN RH, što uključuje uspostavu, vođenje, održavanje i unaprjeđivanje sustava. Brisanjem riječi „uspostaviti” iz članka 69. stavka 1., zakonodavac ograničava sadržaj dodijeljene javne ovlasti, čime se narušava njezin integritet i stvara pravna nejasnoća oko ovlasti za buduće faze uspostave ili nadogradnje sustava. U praksi, svaka tehnička ili funkcionalna nadogradnja EOJN RH zahtijeva određeni oblik uspostavljanja novih modula, servisa ili funkcionalnosti, pa bi izostavljanje pojma „uspostaviti” moglo dovesti do pravne nesigurnosti u pogledu nadležnosti Narodnih novina d.d. za provedbu takvih aktivnosti. Nadalje, javna ovlast definirana člankom 67. stavkom 2. ne može biti djelomična niti fragmentirana. Njena svrha jest osigurati kontinuitet, zakonitost i jedinstveno upravljanje sustavom EOJN RH kao službenim elektroničkim servisom javne nabave u Republici Hrvatskoj. Derogiranjem dijela te ovlasti (brisanje ovlasti za „uspostavu”) narušavaju se dosadašnja zakonska regulativa i intencija te ugrožava učinkovito funkcioniranje sustava javne nabave u dijelu elektroničke objave. Predlažem da se u članku 9. prijedloga Zakona zadrži postojeći tekst članka 69. stavka 1., odnosno da se u zadržanom tekstu ostavi riječ „uspostaviti”, kako bi se osigurala potpuna i nedvojbena javna ovlast Narodnih novina d.d. | Prihvaćen | PRIHVAĆA SE |
| 252 | HRVATSKA UDRUGA POSLODAVACA | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 8. | Prijedlog 1.: Predlažemo novu točku 9. koja bi glasila: „9. omogućava razmjenu digitalno potpisanih ugovora o javnoj nabavi između naručitelja i odabranog ponuditelja, bez naknade.“ Povezano s gornjim prijedlogom, dalje predlažemo u članak 312. ZJN-a dodati stavak 2. koji bi glasio: „(2) Ugovori se razmjenjuju elektroničkim sredstvima komunikacije putem sustava EOJN sukladno članku 68. stavku 1. točki 9.„ Obrazloženje: Sustav javne nabave s vremenom se gotovo u potpunosti digitalizirao. Cjelokupna komunikacija u postupcima javne nabave odvija se elektroničkim putem, isključivo preko platforme EOJN. Isto vrijedi i za podnošenje žalbi, koje se također obavlja elektronički, bez mogućnosti slanja u pisanom obliku. Jedini dio sustava javne nabave koji još uvijek nije obuhvaćen digitalizacijom odnosi se na ugovore o javnoj nabavi, koji se i dalje razmjenjuju u fizičkom obliku putem pošte. U interesu je svih sudionika sustava uvesti digitalno potpisivanje ugovora. Time bi se u potpunosti uklonili troškovi poštanske dostave, značajno smanjila potrošnja papira te ubrzala provedba i primjena ugovora. Također bi se olakšalo potpisivanje ugovora u zakonskom roku, osobito u slučajevima objedinjene javne nabave u kojima sudjeluje veći broj pravnih subjekata. Trenutak sklapanja ugovora iznimno je važan jer označava početak ugovornih obveza za obje strane, te predstavlja polazište za računanje rokova isporuke, plaćanja i drugih ugovornih obveza. Uvođenjem digitalnog potpisivanja ugovora putem EOJN-a omogućila bi se jasna i brza identifikacija trenutka sklapanja ugovora te automatsko potvrđivanje primitka od strane obje ugovorne strane. Digitalizacija ovog dijela sustava logičan je i nužan korak prema učinkovitijoj, ekonomičnijoj i ekološki prihvatljivijoj javnoj nabavi. | Djelomično prihvaćen | Biti će omogućena izmjena digitalno potpisanih ugovora kroz sustav EOJN, ali isti sustav neće biti mjesto za elektronički potpis. |
| 253 | IGOR ČRNE | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 8. | Igor Črne u ime SANDOZ d.o.o. farmaceutska industrija: Sustav javne nabave se gotovo u potpunosti digitalizirao. Sva komunikacija u postupcima javne nabave se digitalizirala i isključivo ide preko EOJN platforme. Također, podnošenje žalbi u postupcima javne nabave ide elektronskim putem, i to bez davanja mogućnosti slanja pisanim putem. Jedini dio koji se tiče sustava javne nabave a koji nije uključen u digitalizaciju preostaju ugovori o javnoj nabavi koji se i dalje razmjenjuju u pismenom obliku putem pošte. Smatramo kako je u interesu svih sudionika javne nabave uvesti digitalno potpisivanje ugovora. Digitalizacijom sustava potpisivanja naručitelj i ponuditelj bi u potpunosti anulirali trošak slanja poštom, u velikom opsegu smanjili potrošnju papira te bi se svakako ubrzala primjena ugovora o javnoj nabavi. Trenutak sklapanja ugovora značajan je iz mnogo razloga, jer je to trenutak kad je ugovor nastao i kad su nastale obveze za obje ugovorne strane. Od tog trenutka računaju se rokovi vezani uz plaćanje, rokove isporuke i dr. Digitalno potpisivanje ugovora bi uvelike olakšalo određivanja trenutka sklapanja ugovora s obzirom da bi obje ugovorne strane lako dobile informaciju o primitku ugovora na sustav EOJN. Prijedlog ZID ZJN-a čl. 68. st. 3. glasi: Naručitelji i gospodarski subjekti komuniciraju i razmjenjuju podatke elektroničkim sredstvima sukladno odredbama poglavlja 5. ove glave Zakona putem EOJN RH. No, potrebno je razjasniti obuhvaća li predložena odredba čl. 68. st. 3. razmjenu digitalno potpisanih ugovora o javnoj nabavi između naručitelja i odabranog ponuditelja. ukoliko ne obuhvaća predlažemo dopuniti čl. 68. st.1 sa novom točkom 9: 9. omogućava razmjenu digitalno potpisanih ugovora o javnoj nabavi između naručitelja i odabranog ponuditelja, bez naknade. U skladu s navedenim bilo bi potrebno dopuniti i članak 312. sa novim stavkom 2 koji glasi: (2) Ugovori se razmjenjuju elektroničkim sredstvima komunikacije putem sustava EOJN sukladno čl. 68 st.1.t. 9. | Djelomično prihvaćen | Biti će omogućena razmjena digitalno potpisanih ugovora kroz sustav EOJN, ali isti sustav neće biti mjesto za elektronički potpis. |
| 254 | ANELA VALČIĆ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 8. | Anela Valčić u ime PLIVA HRVATSKA d.o.o. Sustav javne nabave se gotovo u potpunosti digitalizirao. Sva komunikacija u postupcima javne nabave se digitalizirala i isključivo ide preko EOJN platforme. Također, podnošenje žalbi u postupcima javne nabave ide elektronskim putem, i to bez davanja mogućnosti slanja pisanim putem. Jedini dio koji se tiče sustava javne nabave a koji nije uključen u digitalizaciju preostaju ugovori o javnoj nabavi koji se i dalje razmjenjuju u pismenom obliku putem pošte. Smatramo kako je u interesu svih sudionika javne nabave uvesti digitalno potpisivanje ugovora. Prijedlog ZID ZJN-a čl. 68. st. 3. glasi: Naručitelji i gospodarski subjekti komuniciraju i razmjenjuju podatke elektroničkim sredstvima sukladno odredbama poglavlja 5. ove glave Zakona putem EOJN RH. No, potrebno je razjasniti obuhvaća li predložena odredba čl. 68. st. 3. razmjenu digitalno potpisanih ugovora o javnoj nabavi između naručitelja i odabranog ponuditelja. ukoliko ne obuhvaća predlažemo dopuniti čl. 68. st.1 sa novom točkom 9: 9. omogućava razmjenu digitalno potpisanih ugovora o javnoj nabavi između naručitelja i odabranog ponuditelja, bez naknade. U skladu s navedenim bilo bi potrebno dopuniti i članak 312. sa novim stavkom 2 koji glasi: (2) Ugovori se razmjenjuju elektroničkim sredstvima komunikacije putem sustava EOJN sukladno čl. 68 st.1.t. 9. | Prihvaćen | PRIHVAĆA SE |
| 255 | KARLO DRAŠKOVIĆ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 8. | Poštovani, zahvaljujemo. | Primljeno na znanje | PRIMLJENO NA ZNANJE |
| 256 | UDRUGA GRADOVA U REPUBLICI HRVATSKOJ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 7. | Predlaže se u ovaj članak uvrstiti odredbu o odgovornosti Narodnih novina d.d. za štetu koju zainteresiranom gospodarskom subjektu, ponuditelju ili naručitelju nanese svojim nezakonitim ili nepravilnim radom u izvršavanju javne ovlasti iz stavka 1. članka 67. | Nije prihvaćen | Nije predmet primjene Zakona o javnoj nabavi. Naknade za štetu uređene su posebnim propisima. |
| 257 | BARBARA ZORIĆ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 6. | Barbara Zorić u ime Hrvatske udruge društava za tržišno komuniciranje (HURA!): Kako bi se potaknula odgovornost svih sudionika te stvorila baza primjera uspješnih i neuspješnih nabava predlažemo da se članak 28. proširi sa novim stavkom 5. koji glasi: „Za sve nabave kreativnih, komunikacijskih i marketinških usluga provedene putem EOJN HR-a, naručitelj je obvezan u registru ugovora objaviti: odabranu ponudu s obrazloženjem odabira, detaljno obrazloženje zašto je određena ponuda ekonomski najpovoljnija, kratko izvješće o izvršenju ugovora nakon završetka projekta, ocjenu uspješnosti izvršenja (ako je primjenjivo)." | Nije prihvaćen | S obzirom na postojanje napredne tražilice prema CPV oznakama, zainteresirane osobe mogu na jednostavan i učinkovit način pristupiti traženim informacijama. U tom kontekstu, uključivanje dodatnih podataka u registar ugovora smatra se suvišnim. Izvješća o izvršenju ugovora ne mogu biti sastavni dio registra ugovora, budući da takva praksa nije u skladu s temeljnim ciljem i svrhom samog registra. Predložene izmjene značajno bi proširile opseg registra ugovora izvan njegove izvorne svrhe. Funkcija registra nije praćenje dobre prakse, već isključivo evidentiranje sklopljenih ugovora i obveznih podataka o ugovornim stranama. Stoga podaci koji se unose u registar moraju biti u skladu s tom namjenom. |
| 258 | MILANA SABOLIĆ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 6. | Je li naveden iznos s ili bez PDV-a? Je li riječ o ukupnoj vrijednosti s PDV-om ili procijenjenoj vrijednosti nabave koja ne sadrži PDV? | Prihvaćen | PRIHVAĆA SE |
| 259 | HRVATSKA UDRUGA POSLODAVACA | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 6. | U dosadašnjem stavku 5., koji postaje stavak 6., riječi: „2.650,00 eura“ zamjenjuju se riječima: „5.000,00 eura“. Komentar: Razumna odredba s obzirom na inflatorni utjecaj nakon 2020. godine. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentaru. |
| 260 | HRVATSKA UDRUGA POSLODAVACA | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 6. | U stavku 3. riječi: „na internetskim stranicama.“ zamjenjuju se riječima: „u EOJN HR.“ Komentar: Ne predstavlja nužno bolju transparentnost u odnosu na web stranicu. EOJN je dostupan samo onim gospodarskim subjektima koji su registrirani korisnici, za one subjekte koji su ponuditelji i nisu obveznici javne nabave EOJN nije nužno jedini način informiranja o Naručitelju. | Nije prihvaćen | Plan nabave i registar ugovora dostupni su javnosti bez potrebe za prijavom u EOJN RH. Ovakav način objave ne ograničava naručitelja da iste dokumente paralelno objavi na vlastitim internetskim stranicama. Plan nabave i registar ugovora objavljuju naručitelji koji su obvezni biti registrirani u EOJN RH, dok se ponuditelji moraju registrirati kako bi mogli predati ponudu i preuzeti dokumentaciju o nabavi (DON). Neobveznici primjene Zakona o javnoj nabavi (NOJN) također su dužni registrirati se u EOJN RH radi provođenja postupaka javne nabave. S obzirom na činjenicu da postoji približno 4.000 naručitelja, gospodarski subjekti ne mogu učinkovito pratiti toliki broj pojedinačnih internetskih stranica. Centralizirana objava u EOJN RH osigurava dostupnost svih informacija na jednom mjestu, čime se postiže transparentnost i potiče tržišno natjecanje. |
| 261 | TEMPORIS SAVJETOVANJE D.O.O. ZA SAVJETOVANJE I USLUGE | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 6. | Naručitelj je obvezan donijeti plan nabave za kalendarsku godinu te ga ažurirati prema potrebi. (članak 28. stavak 1. ZJN-a). Predložena odredba mijenja praksu javne nabave koja funkcionira 20 godina u praksi. U planu nabave i registru ugovora navode se svi predmeti nabave čija je vrijednost jednaka ili veća od 5.000,00 eura. (članak 28. stavak 6. ZJN-a) Predloženom izmjenom povećava se vrijednosni prag za obvezu unosa predmeta nabava u plan nabave i registar ugovora, s dosadašnjih 2.650,00 eura na 5.000,00 eura. Ova izmjena mijenja postojeću praksu planiranja jednostavnih nabava koje su do sada bile uključene u plan nabave, radi osiguravanja transparentnosti i potpunijeg praćenja trošenja javnih sredstava. Između ostalog, navedena odredba nije jasna. Pojam „vrijednost“ nije jasna. Je li u pitanju vrijednost nabave bez PDV-a ili s PDV-om? Budući da nije jasno da li je navedeni iznos s PDV-om ili bez PDV-a, ostaju otvorena sljedeća pitanja: • Unose li se u plan nabave predmeti nabave procijenjene vrijednost jednake ili veće od 5.000,00 eura s PDV-om ili bez PDV-a. Napominjemo da planiranje u sustavu javne nabave funkcionira na bazi procijenjene vrijednosti nabave koja se izražava u eurima bez PDV-a. • Unose li se u registar ugovora predmeti nabavi čija je procijenjena vrijednost nabave bila u planu nabave jednaka ili veća od 5.000,00 eura (bez PDV-a)? • Unose li se u registar ugovora predmeti nabavi čija je ugovorena vrijednost nabave jednaka ili veća od 5.000,00 eura (bez PDV-a)? • Unose li se u registar ugovora predmeti nabavi čija je ugovorena vrijednost nabave jednaka ili veća od 5.000,00 eura (s PDV-om)? Potencijalni problematični učinci u praksi: Financiranje te sustav javne nabave u posljednjih 20 godina funkcionirao je na bazi proračunske odnosno poslovne godine. Provjeriti usklađenost predložene odredbe „kalendarska godina“ s propisima koji uređuju područje financija. Također, potrebno je provjeriti utjecaj predložene odredbe na planiranje javne nabave npr. sektorskih naručitelja čija se poslovna (financijska) godina nužno ne podudara s kalendarskom godinom. Napominjemo, da jedan dio sektorskih naručitelja obavlja djelatnosti koje su od strateškog značaja za Republiku Hrvatsku te je navedeno potrebno uzeti u obzir jer će uvođenje nove odredbe „donošenje plana nabave za kalendarsku godinu“ utjecati na organizaciju posla te planiranje navedenih naručitelja. Povećanjem praga na 5.000,00 eura stvara se širi prostor za izbjegavanje obveza planiranja i evidentiranja jednostavnih nabava, čime se otvara mogućnost „cjepkanja“ predmeta nabave s ciljem izbjegavanja unosa predmeta nabave u plan nabave. Time bi se djelomično poništio učinak višegodišnjih napora usmjerenih na jačanje planiranja i sustavnog praćenja trošenja javnih sredstava, što predstavlja jedan od ključnih elemenata transparentnog i odgovornog sustava javne nabave. Preporuka: Radi operativne učinkovitosti i rasterećenja naručitelja, umjesto predloženog povećanja na 5.000,00 eura, preporučuje se umjerenije povećanje praga na 3.000,00 eura bez PDV-a (ako se uzme u obzir inflacija). Na taj bi se način zadržala svrha učinkovito planiranja nabave i praćenja potrošnje javnih sredstava, uz istodobno administrativno olakšanje za nabave manje vrijednosti. Povećanje praga na 5.000,00 eura imalo bi suprotan učinak od željenog, umjesto povećanja učinkovitosti, došlo bi do slabljenja kontrole i transparentnosti sustava javne nabave. | Djelomično prihvaćen | Pravilnik o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave navodi u čl. 2. sadržaj plana nabave, u kojem pod točkom 4. se nalazi procijenjena vrijednost nabave. Zakon o javnoj nabavi u čl. 17. navodi da se procijenjena vrijednost iskazuje bez PDV-a. Međutim, radi jasnoće može+ dodati će se u čl. 28. stavku 5. riječ „procijenjena“ ispred riječi vrijednost. Plan nabave nije povezan s kalendarskom godinom u smislu financijskog izvještavanja, budući da se radi o nefinancijskom aktu kojim naručitelj iskazuje postupke javne nabave koje namjerava pokrenuti tijekom jedne godine. Za ponuditelje, plan nabave predstavlja informativni dokument koji pruža uvid u potencijalne poslovne prilike. Pragovi za primjenu ZJN 2016 povećani su kako je propisano člankom 4. Nacrta te se isti, u ovom trenutku, ocjenjuju optimalnima uzimajući u obzir inflaciju kao glavni čimbenik zbog kojeg se pragovi povećavaju. |
| 262 | HRVATSKI OPERATOR PRIJENOSNOG SUSTAVA D.D. | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 6. | Vezano za predloženi st. 4. čl. 28., ako se plan nabave za 2026. donese do 31.12.2025. mora li se raditi kroz EOJN RH od 2026. ili od 2027.? Vezano za predloženi st. 7. čl. 28., odnosi li se obveza i na sektorske naručitelje? | Primljeno na znanje | Predmetna obveza se odnosi i na sektorske naručitelje. |
| 263 | HRVATSKA ODVJETNIČKA KOMORA | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 6. | Hrvatska odvjetnička komora predlaže se da se u čl. 28. st. 7., iza riječi "člancima 33. i 34." dodaju i sljedeći članci: "30., 31. i 32.". Naime, navedeni članci propisuju i ostala izuzeća predviđena u Zakonu o javnoj nabavi iz 2016, a navođenjem istih u registru ugovora i okvirnih sporazuma ojačalo bi načelo transparentnosti i učinkovitosti javne nabave te ekonomičnog i svrhovitog trošenja javnih sredstava. Alternativno, ukoliko se ne bi prihvatilo da se u registru navode i dodatno predložena izuzeća iz čl. 30., 31., i 32. Zakona o javnoj nabavi iz 2016, predlaže se propisivanje vrijednosnog praga preko kojeg bi bila propisana obveza navođenja u registru i onih ugovora te okvirnih sporazuma sklopljenih temeljem navedenih izuzeća iz čl. 30., 31., i 32. Zakona o javnoj nabavi iz 2016. | Nije prihvaćen | Izuzeća iz članaka 30.–32. Zakona o javnoj nabavi odnose se na predmete nabave koje nije potrebno unositi u Registar ugovora (npr. ugovori o radu). |
| 264 | JANICA RAKOCI HANŽEK | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 6. | Budući da se propisuje obveza naručitelju da se u registru ugovora i okvirnih sporazuma navode i svi ugovori i okvirni sporazumi sklopljeni na temelju izuzeća, znači li to da se predmeti nabave koji se nabavljaju putem ugovora ili okvirnih sporazuma koji su izuzeti od primjene ZJN trebaju navoditi i u planu nabave? | Nije prihvaćen | Izuzeće od primjene Zakona o javnoj nabavi se ne navodi u Planu nabave, a u Registru ugovora navode se samo izuzeća temeljem članaka 33. i 34. Zakona o javnoj nabavi. |
| 265 | BLAŽENKA PETROVEČKI | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 6. | Kako bi odredba bila nedvojbena, u odnosu na izmjenu stavka 5., odnosno sada stavka 6. Zakona, molim definirati radi li se o vrijednosti jednakoj ili većoj od 5.000 eura sa PDV-om, ili bez PDV-a. | Prihvaćen | PRIHVAĆA SE |
| 266 | UDRUGA GRADOVA U REPUBLICI HRVATSKOJ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 6. | S obzirom na to da su u važećem zakonu o javnoj nabavi izuzeća od njegove primjene propisana puno šire (radi se o nemalom broju propisanih izuzeća), ne stoji argument da će se veća transparentnost postići objavljivanjem u registar upravo onih ugovora sklopljenih temeljem članaka 33. i 34. zakona, a zbog čega je pristup u definiranju slučajeva obvezne objave u registru nažalost selektivan .... Dodatno se ističe da će predložena nova odredba stavka 7. članka 28. nepotrebno administrativno opteretiti ionako sam po sebi već administrativno preopterećen proces nabave, stvoriti nedopustivu diskriminaciju između obveza javnih i sektorskih naručitelja po pitanju objave podataka u registar, dok sama objava podataka o ugovorima sklopljenim temeljem izuzeća bez stvarne kontrole/nadzora tako sklopljenih ugovora ne jamči ostvarenje niti jednog načela javne nabave, pogotovo ne onog o transparentnosti. Zbog svega navedenog predlaže se brisati novu odredbu stavka 7. članka 28. kao i sve druge odredbe koje su s njom povezane. | Nije prihvaćen | Radi osiguravanja transparentnosti i svrhovitosti postupanja, uz istodobno uzimanje u obzir administrativnog opterećenja, ne prihvaća se brisanje ove odredbe. |
| 267 | KREŠIMIR KUREVIJA | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 6. | Pozdravljam intenciju zakonodavca da propiše obvezu sektorskim naručiteljima da objavljuju plan nabave u EOJN HR. Smatram da bi se ta obveza trebala proširiti i na povezane pravne osobe, odnosno tvrtke kćeri naručitelja koje iako nisu formalno obveznici Zakona o javnoj nabavi često raspolažu značajnim javnim sredstvima. Dakle, u zakonski okvir treba uvrstiti obvezu da tvrtke u vlasništvu ili pod kontrolom naručitelja također objavljuju plan nabave u EOJN HR, neovisno o formalnom statusu obveznika javne nabave čime se smanjuje prostor za netransparentno postupanje i izbjegavanje zakonskih obveza putem pravnih konstrukcija. | Nije prihvaćen | Zakon o javnoj nabavi, kao i sustav EOJN RH, primjenjuju se isključivo na obveznike. Sustav je usklađen s odredbama Zakona o javnoj nabavi i njegovim podzakonskim propisima. |
| 268 | KARLO DRAŠKOVIĆ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 6. | Poštovani, podržavam predložene izmjene. Molio bih podatak o tome priprema li se Pravilnik koji dodatno razrađuje predmetnu tematiku? | Primljeno na znanje | Da, sukladno članku 78. ovoga Zakona uskladiti će se Pravilnik o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave (NN br. 65/2017, 75/2020 i 92/2025), Pravilnik o planu nabave, registru ugovora, prethodnom savjetovanju i analizi tržišta u javnoj nabavi (NN br. 101/2017, 144/2020 i 30/2023) i Pravilnik o izobrazbi u području javne nabave (NN br. 154/23 i 94/25) s odredbama istog. |
| 269 | BLUMA SAVJETOVANJE J.D.O.O. ZA USLUGE I SAVJETOVANJE | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 5. | Pozdravljamo namjeru zakonodavca da uvede dodatnu razinu transparentnosti u postupke jednostavne nabave, međutim ovako nedovoljno definiranom i isključivom odredbom, zakonodavac će dovesti do smanjene učinkovitosti naručitelja i do povećanja troškova poslovanja. I dosadašnjim odredbama Zakona o javnoj nabavi naručiteljev opći akt kojim je regulirano postupanje naručitelja u jednostavnoj nabavi je morao biti usklađen s načelima javne nabave, između ostalog i načelima tržišnog natjecanja, jednakog tretmana, transparentnosti i drugima. Velika većina naručitelja je svojim općim aktima regulirala obvezu javne objave (na svojim internetskim stranicama, javnim servisima ili EOJN RH) poziva na dostavu ponuda u jednostavnoj nabavi nakon što predmet nabave dosegne određenu procijenjenu vrijednost nabave, primjerice jednake ili veće od 13.500,00 eura bez PDV-a). Činjenica je da neki naručitelju nisu imali u svojim općim aktima ovako definirane obvezu pa su do praga javne nabave mogli upite slati samo jednom ili nekoliko (tri) gospodarskih subjekata. Predlažemo obvezati naručitelje da svoje opće akte moraju uskladiti s javno objavljenim SMJERNICAMA ZA PRIMJENU JEDNOSTAVNE NABAVE (Ministarstva gospodarstva, Uprave za trgovinu i politiku javne nabave) u kojima su dane jasne upute vezano uz izradu općih akata. Međutim ovakva odredba će dovesti do značajnih poteškoća u funkcioniranju naručitelja: - prag javne nabave je zapravo spušten sa 26.540,00 odnosno 66.360,00 na 15.000,00 odnosno 30.000,00 eura (sve bez PDV-a), - nedostatak stručnog kadra kod naručitelja (zamislite veliki javni naručitelj - Grad Zagreb sa Zagrebačkim holdingom i drugim ustanovama za koje provodi nabavu koji će imati sigurno više tisuća ovakvih postupaka jednostavne nabave, - jednostavna nabava više nije jednostavna već znatno složenija, - povećanje troškova - nužnost angažiranja vanjskih konzultanata, - smanjena učinkovitost u realizaciji financijskog plana odnosno proračuna zbog duže pripreme i trajanja samih postupaka jednostavne nabave što ostavlja manje vremena za realizaciju ugovora / narudžbenica koji moraju biti završeni i sredstava isplaćena do zatvaranja Riznice u tekućoj godini iz tekućeg proračuna, - ovakva odredba dovest do će do dijeljenja predmeta nabave kako bi se izbjegla primjena ove odredbe - svi predmeti do 15.000,00 odnosno do 30.000,00 eura, - nedostatak pravne zaštite, a i u slučaju da se ista uvede, koja će institucija moći rješavati tisuće i tisuće potencijalnih žalbi na postupke jednostavnih nabava - ugrožena realizacija proračuna / financijskog plana - ukoliko zakonodavac inzistira na javnoj objavi predmetnih postupaka jednostavne nabave u modulu jednostavna nabava - javna objava (a ne i slanje poziva određenim gospodarskim subjektima) takva odredba će diskriminirati naručitelje u jednostavnoj nabavi u odnosu na javnu nabavu, jer za predmete javne nabave naručitelji mogu primjenjivati pregovarački postupak javne nabave bez prethodne objave poziva na nadmetanja, dok u jednostavnoj nabavi, naručitelj neće imati takvu mogućnost. Postavljamo pitanje primjerice na koji način će naručitelj u djelatnosti kulture nabavljati usluge glumaca, redatelja, scenarista, kostimografa čija je procijenjena vrijednost nabave iznad 15.000,00 eura. Možda u jednostavnoj nabavi javnom objavom - audicijom koju će provoditi naručitelj. PREDLAŽE SE POVEĆANJE PRAGA ZA ROBE I USLUGE DO 50.000,00 EURA BEZ PDV-a, TE UVOĐENJE JAVNE OBJAVE U MODULU JEDNOSTAVNE NABAVE ZA SVE PREDMETE NABAVE PROCIJENJENE VRIJEDNOSTI NABAVE OD 26.540,00 EURA. ISTO PRAVILO PREDLAŽEMO PRIMIJENITI I NA PREDMET NABAVE - RADOVI - PRAG POVEĆATI NA 100.000,00 EURA, TE UVESTI OBVEZU JAVNE OBJAVE ZA SVE PREDMETE OD 66.360,00 DO 100.000,00 EURA - SVE BEZ PDV-a. Samo u tom slučaju intencija izmjene pragova ima smisla i osigurava naručiteljima jednostavnije provođenje nabava i osiguravanja izvršenja proračuna i realizacije proračunskih sredstava. | Djelomično prihvaćen | Smjernice imaju isključivo upućujući karakter te se predmetni prijedlog ne prihvaća. Naručiteljima se ne može nametnuti obveza usklađivanja njihovih općih akata s navedenim smjernicama. Nadalje, skrećemo pozornost da će Smjernice za jednostavnu nabavu, objavljene na Portalu javne nabave, biti ažurirane tijekom 2026. godine, sukladno izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi te funkcionalnostima EOJN RH Pragovi za primjenu ZJN 2016 povećani su kako je propisano člankom 4. Nacrta te se isti, u ovom trenutku, ocjenjuju optimalnim uzimajući u obzir inflaciju kao glavni čimbenik zbog kojeg se pragovi povećavaju. Zakonska izmjena neće dovesti do nepotrebnog administrativnog opterećenja te automatskog poskupljenja provođenja postupaka obzirom da su objave te provođenje postupaka jednostavne nabave putem platforme EOJN besplatne. Nacrt Prijedloga Zakona o Izmjenama i dopunama ZJN doradit će se na način da će se propisati da naručitelj općim aktom uređuje način ostvarivanja pravne zaštite. |
| 270 | TEMPORIS SAVJETOVANJE D.O.O. ZA SAVJETOVANJE I USLUGE | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 5. | Predloženom izmjenom (članak 15. stavak 4. ZJN-a) propisuje se da jednostavnu nabavu naručitelj obvezno provodi javno u modulu jednostavne nabave u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske (EOJN HR). Potencijalni problematični učinci u praksi: Predložena odredba članka 15. stavka 4. ZJN-a nije jasna, a dodano za nju se veže i nova prekršajna odredba propisana člankom 443. stavkom 13. ZJN-a. U modulu jednostavne nabave u EOJN-u RH definirane su dvije vrste postupaka: • Jednostavna nabava – e-Dostava s pozivom odabranim GS, • Jednostavna nabava – e-Dostava s javnom objavom poziva. Potrebno je jasno propisati koju vrstu postupka jednostavne nabave u EOJN-u RH naručitelj mora provesti za predložene iznose. Dodatno, u članku 12. stavku 1. ZJN-a za robu i usluge te projektne natječaje određuje se jednaka procijenjena vrijednost, dok je u predloženoj odredbi (članku 15. stavku 4. ZJN-a) „projektni natječaj“ izostavljen. Preporuka: Potrebno je jasno propisati koju vrstu postupka jednostavne nabave naručitelj mora provesti u modulu jednostavne nabave u EOJN-u RH. Također, potrebno je povezati odredbe članaka 12. i 15. ZJN-a po pitanju provedbe projektnih natječaja. | Nije prihvaćen | Objave jednostavne nabave provodit će se kroz funkcionalnosti EOJN RH koje uključuju mogućnost pozivanja odabranih gospodarskih subjekata, javnom objavom poziva ovisno o procijenjenim vrijednostima predmeta jednostavne nabave. Također, omogućiti će se i treća funkcionalnost modula jednostavne nabave u EOJN RH koja će biti kombinacija postojećih funkcionalnosti – javna objava uz poziv odabranima gospodarskim subjektima. |
| 271 | KATARINA DEPOPE RADMAN | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 5. | Predložena izmjena predstavlja se kao značajna antikorupcijska mjera i korak prema većoj transparentnosti. Međutim, promatrana kroz prizmu temeljnih ustavnih prava i postojeće sudske prakse, ova izmjena otvara ključno pitanje: čemu služi transparentnost ako izostaje djelotvorna pravna zaštita? Glavni problem koji se u praksi javlja jest činjenica da postupci jednostavne nabave u Republici Hrvatskoj trenutno nemaju osiguranu adekvatnu pravnu zaštitu. To stvara nekoliko ključnih problema: 1. ustavnopravni problem: prema odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske protiv pojedinačnih akata javnopravnih tijela, neovisno o tome imaju li svojstvo upravnih akata, mora biti osigurana sudska zaštita. Sudovi su dužni voditi računa o ustavnosti i konvencijskom jamstvu prava na sudsku zaštitu. Trenutno stanje, u kojem je jednostavna nabava izuzeta od žalbenog postupka pred DKOM-om, a upravni spor nije moguć jer se ne donosi upravni akt (prema pravnom shvaćanju Visokog upravnog suda iz 2020.), izravno je protivno navedenom stajalištu Ustavnog suda. 2. sistemski problem i korupcijski rizici: iako se obvezna objava na EOJN RH predstavlja kao antikorupcijska mjera, ona u praksi postaje samo fasada transparentnosti. Objavom postupka javnost i zainteresirani gospodarski subjekti dobivaju uvid u postupak jednostavne nabave, ali nemaju nikakav djelotvoran mehanizam za ispravljanje eventualnih nezakonitosti, diskriminatornih uvjeta ili pogodovanja. Time se paradoksalno povećava frustracija i pravna nesigurnost, jer ponuditelji vide nepravilnosti, ali protiv njih ne mogu poduzeti učinkovite korake. Ostavljanje postupaka bez pravne zaštite predstavlja najveći problem i sistemski rizik. 3. iluzija pravnog lijeka: iako teoretski postoje mehanizmi poput prigovora naručitelju, sudske zaštite u parničnom postupku te revizije i nadzora, oni se u praksi pokazuju nedjelotvornima. Prigovor samom naručitelju koji je sastavio spornu dokumentaciju rijetko rezultira objektivnim rješenjem, dok je sudska zaštita, kako je utvrdio i Visoki upravni sud, u ovom kontekstu nedostupna kroz mehanizam upravnog spora, a drugi sudski postupci su prespori i neadekvatni za dinamičnu prirodu nabave. Uvođenje obveze provođenja jednostavne nabave putem EOJN-a je tehnički i administrativni korak u pravom smjeru, ali on sam po sebi ne rješava suštinski problem, već ga samo čini vidljivijim. Transparentnost bez odgovornosti i mogućnosti sankcioniranja nepravilnosti gubi svoj smisao. Stoga, da bi predložena zakonska izmjena uistinu postigla ciljeve proklamirane u Strategiji sprječavanja korupcije, nužno je i hitno istovremeno normativno urediti pitanje djelotvorne pravne zaštite u postupcima jednostavne nabave. Bez toga, cijeli sustav ostaje protuustavan, sustavno manjkav i podložan korupcijskim rizicima, bez obzira na to koliko transparentan bio. Puko objavljivanje postupaka u EOJN ne jamči pošteno tržišno natjecanje ako sudionici nemaju pravo na učinkovit pravni lijek protiv odluka naručitelja. | Prihvaćen | Nacrt Prijedloga Zakona o Izmjenama i dopunama ZJN dorađuje se na način da će se propisati da naručitelj općim aktom uređuje način ostvarivanja pravne zaštite. |
| 272 | BARBARA ZORIĆ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 5. | Barbara Zorić u ime Hrvatske udruge društava za tržišno komuniciranje (HURA!): Kako bi se omogućio zdrav razvoj tržišta bez narušavanja tržišnog natjecanja neprikladno niskim cijenama ponuda, predlažemo da se u članku 15. iza nove stavke 4. doda nova stavka 5. koja će glasiti: "Za jednostavnu nabavu komunikacijskih, kreativnih, marketinških i intelektualnih usluga naručitelj je obvezan primijeniti kriterij ekonomski najpovoljnije ponude (ENP) koji uključuje, pored cijene, i kvalitativne kriterije poput: iskustva i kvalifikacija predloženog tima, kreativnog i strateškog pristupa predloženog rješenja, prethodnih iskustava i referenci na sličnim projektima, metodologije izvršenja i implementacije. Pri čemu relativni ponder cijene ne može biti veći od 40% ukupne ocjene ponude." Ovakva odredba je u skladu s Direktivom 2014/24/EU te Smjernice EU o javnoj nabavi jasno naglašavaju da kod pojedinih intelektualnih usluga kriterij cijene ima manji udio. Smatramo da bi ovakva izmjena osigurala stvarnu vrijednost za javni novac - jer kvalitetna kampanja ima višestruko veći učinak od jeftine. | Nije prihvaćen | Zakon o javnoj nabavi ne propisuje kriterije ekonomski najpovoljnije ponude za jednostavnu nabavu, niti je intencija zakonodavca propisivati obvezu korištenja ENP‑a i ograničavanja pondera cijene te se ocjenjuje da bi isto predstavljalo neopravdano zadiranje u autonomiju naručitelja te odstupanje od načela proporcionalnosti. Propisivanje posebnog režima samo za komunikacijske, kreativne i marketinške usluge dovelo bi do nejednakog postupanja prema drugim intelektualnim uslugama, bez jasnog objektivnog opravdanja. Iako Direktiva 2014/24/EU potiče korištenje kvalitativnih kriterija kod intelektualnih usluga, ona ne propisuje obvezu primjene ENP‑a niti određivanje maksimalnog pondera cijene. Stoga se predložena odredba ne može temeljiti na obvezama iz prava EU. Dodatno, važeći zakonski okvir EU ne uređuje pitanje jednostavne nabave. No to ne sprječava naručitelje da u jednostavnoj nabavi primijene kriterij ekonomski najpovoljnije ponude i kvalitativne elemente. |
| 273 | MILANA SABOLIĆ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 5. | Protivimo se predloženom uređenju provedbe postupka jednostavne nabave jer se njime opterećuje sustav EOJN i naručitelje te se provedba postupka znatno otežava i usporava što je suprotno naravi postupka jednostavne nabave kao i načelima proporcionalnosti i učinkovitosti. Također bi se trebalo jasno definirati hoće li se postupak jednostavne nabave provoditi u modulu „e-Dostava s javnom objavom poziva“ ili će se moći koristiti i modul „e-Dostava s pozivom odabranih gospodarskih subjekata“. Potrebno je i prije stupanja na snagu zakona o izmjenama i dopunama ZJN razmotriti mogućnost ostavljanja roka za usklađenje navedenog zakona i akta iz članka 15. stavka 2. ZJN 2016 (izmjene postojećih ili donošenje novih pravilnika o jednostavnoj nabavi) jer u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave opće akte, dakle i pravilnike, donose predstavnička tijela koja ujedno imaju i obvezu provođenja savjetovanja s javnošću, a sjednice predstavničkog tijela sazivaju se jednom u tri mjeseca/svaka tri mjeseca. Uzimajući navedeno u obzir, rok za izmjenu ili donošenje novog pravilnika do 01.01.2026. nije dostatan kako bi predstavnička tijela na sjednici pravovremeno donijela pravilnik o jednostavnoj nabavi. Svakako bi trebalo i definirati način na koji se provodi postupak u slučajevima da se putem EOJN ne dobije niti jedna valjana ponuda | Djelomično prihvaćen | Predloženo uređenje postupka jednostavne nabave osigurava transparentnost i kontrolu, što je u skladu s načelima javne nabave. Korištenje EOJN-a doprinosi digitalizaciji javne uprave, što dugoročno smanjuje troškove i ubrzava postupke. Objave jednostavne nabave provodit će se kroz funkcionalnosti EOJN RH koje uključuju mogućnost pozivanja odabranih gospodarskih subjekata, javnom objavom poziva ovisno o procijenjenim vrijednostima predmeta jednostavne nabave. Također, omogućiti će se i treća funkcionalnost modula jednostavne nabave u EOJN RH koja će biti kombinacija postojećih funkcionalnosti – javna objava uz poziv odabranima gospodarskim subjektima. Datum stupanja na snagu Zakona nije rok do kojeg naručitelj mora izmijeniti postojeći ili donesti novi opći akt kojim uređuje provođenje postupaka jednostavne nabave kako bi isti uskladio s odredbama ovog Zakona. Isti će se odrediti u Prijelaznim i završnim odredbama Nacrta Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi. Nadalje, Nacrt Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama dorađuje se na način da se definira postupanje u slučajevima kada se putem EOJN ne dobije niti jedna valjana ponuda. |
| 274 | TEMATIKON PROJEKT D.O.O. ZA USLUGE | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 5. | Uvođenjem novog st. 4. propisuje se da je postupci jednostavne nabave iznad određene vrijednosti mora provoditi u modulu EOJN. Istovremeno, nije izmijenjena odredba čl. 15. st. 2. kojim se propisuje da pravila, uvjete i postupke jednostavne nabave utvrđuje naručitelj općim aktom. Dakle, i nadalje će svaki naručitelj za postupke jednostavne nabave izrađivati vlastita pravila. Praksa pokazuje da se interna pravila naručitelja značajno razlikuju vezano za operativno provođenje jednostavne nabave. Stoga nije jasno na koji način bi EOJN trebao osigurati usklađenost modula jednostavne nabave sa svim tim različitim pravilima. Do sada je korištenje tog modula bilo opcija za naručitelje pa ga naručitelji kojima, s operativne strane, nije omogućavao primjenu njihovih pravila, nisu koristili. Međutim, prema prijedlogu korištenje modula postaje obavezno za dio tih nabava te će se u praksi javiti problem zahtjeva pojedinačnih naručitelja za prilagodbu EOJN modula njihovim potrebama. Stoga predlažemo razmatranje opcije da pravila jednostavne nabave, odnosno relevantni dio njih koja se objavljuju na EOJN, bar na osnovnoj razini regulira Ministarstvo gospodarstva (npr. pravilnikom). Na taj način će se osigurati provedba tih postupaka na EOJN modulu. | Nije prihvaćen | Nacrtom Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama ZJN izmijenjena je odredba čl. 15. st. 2. kojim se propisuje da pravila, uvjete i postupke jednostavne nabave utvrđuje naručitelj općim aktom, te su istim člankom definirana pravila provođenja postupaka jednostavne nabave. Smjernicama za provođenje postupaka jednostavne nabave, a koje će se ažurirati, detaljnije će se razraditi pravila provođenja postupaka jednostavne nabave, koje će naručitelji kroz svoje opće akte prilagoditi tehničkim funkcionalnostima EOJN. |
| 275 | HRVATSKA UDRUGA POSLODAVACA | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 5. | Prijedlog: Predlažemo brisanje ove izmjene. Obrazloženje: Sa stajališta transparentnosti uvođenje ove obveze je razumno, međutim, za sve subjekte – obveznike javne nabave, bilo male ili velike – ova obveza zasigurno utječe na nepotrebno dodatno administrativno opterećenje u jednostavnom postupku nabave, što znači automatsko poskupljenje postupka. U konačnici, provođenje jednostavne nabave kroz EOJN gotovo se izjednačava s nabavama velike vrijednosti, čime nestaje potreba za pragovima u javnoj nabavi. Također, ovakva odredba uzrokovat će potrebu izmjene internih akata, primjerice, Pravilnika o jednostavnoj nabavi kod svih naručitelja. Posebno će biti opterećeni javni naručitelji koji nemaju zaposlenih djelatnika s iskustvom rada u sustavu EOJN ili djelatnika pravne struke. Jedan od pokazatelja uspješnosti iz Tablice rezultata jedinstvenog tržišta i konkurentnosti (Single Market and Competitiveness Scoreboard) je i kriterij Izravna dodjela (direct award). Ovaj pokazatelj odražava nekoliko aspekata nabave, uključujući transparentnost i konkurenciju. Da bi pojedina zemlja članica bila ocijenjena zelenom bojom mora imati zadovoljavajućim performansama odnosno pokazatelj mora imati vrijednost manju ili jednaku 5%. Obzirom na to da Hrvatska ima vrijednost koja je ispod 5% odnosno ostvaruje zadovoljavajuće performanse uvođenje dodatne razine objave nije potrebno niti će biti od utjecaja na postignuće i transparentnost koja je već ostvarena. Navedenom obavezom objave svih nabava preko 15.000 EUR samo će se dodatno usporiti postupanja naručitelja, povećat će se obujam posla javnih naručitelja od kojih mnogi nemaju stručni kadar u ovom segmentu te dodatni administrativni trošak, koji će premašiti samu korist od uvođenja pravila objave. | Nije prihvaćen | Neće doći do nepotrebnog administrativnog opterećenja, te automatskog poskupljenja provođenja postupaka obzirom da su objave te provođenje postupaka jednostavne nabave putem platforme EOJN besplatne. Iako je vrijednost ispod 5%, to ne znači da dodatne mjere transparentnosti ne bi imale pozitivne učinke. Prag je postavljen kao minimum, a ne nužno kao ideal. Navod je točan u smislu da Hrvatska prema službenom pokazatelju ostvaruje „zelenu ocjenu“ i da dodatna razina objave nije nužna za formalno postizanje transparentnosti. Predloženo uređenje provedbe postupka jednostavne nabave osigurava višu razinu transparentnosti, zakonitosti i jednakog tretmana svih ponuditelja. Korištenje sustava EOJN ne predstavlja nerazmjerno opterećenje, usporavanje provođenja postupaka jednostavne nabave i dodatni administrativni trošak već doprinosi digitalizaciji i standardizaciji postupaka, čime se dugoročno smanjuju administrativni troškovi i rizik od nepravilnosti. |
| 276 | TEMPORIS SAVJETOVANJE D.O.O. ZA SAVJETOVANJE I USLUGE | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 5. | Predloženom izmjenom (članak 15. stavak 4. ZJN-a) propisuje se obveza javne objave svih jednostavnih nabava čija je procijenjena vrijednost veća od 15.000,00 eura u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske (EOJN RH). Ova izmjena značajno mijenja dosadašnju praksu prema kojoj su se postupci jednostavne nabave provodili sukladno općim aktima naručitelja, pri čemu su naručitelji samostalno odlučivali hoće li objavu postupaka provoditi putem EOJN-a RH, vlastitih internetskih stranica ili drugih aplikativnih rješenja. Također, povećavanjem praga jednostavne nabave za dio nabava male vrijednosti neće se provoditi postupci javne nabave propisani Zakonom o javnoj nabavi. Potencijalni problematični učinci u praksi: Predložena izmjena donosi značajno administrativno opterećenje za sve naručitelje. Provedba postupaka jednostavne nabave kroz EOJN RH zahtijevat će dodatne ljudske resurse, edukaciju i tehničku prilagodbu internih sustava naručitelja zadanim obvezama. Očekuje se usporavanje i kašnjenje u provedbi nabava zbog promjene načina rada, povećanog broja objava i složenije pripreme dokumentacije, što će negativno utjecati na kontinuitet poslovanja i pravovremeno izvršavanje obveza, osobito kod srednjih i većih naručitelja. Svi naručitelji u Republici Hrvatskoj morat će izmijeniti svoje opće akte o jednostavnoj nabavi i prilagoditi interne procese te informacijske sustave novim pravilima, što sigurno donosi znatne troškove. Umjesto rasterećenja administrativnih aktivnosti, izmjena će dovesti do znatnog povećanja opsega posla i troškova za dodatne zaposlenike koje će biti potrebno uključiti u provedbu jednostavne nabave. Dodatno, postoji rizik od dijeljenja predmeta nabave kako bi se izbjegla obveza objave u EOJN-u RH. Preporuka: Podržava se namjera povećanja transparentnosti, ali u skladu s načelima učinkovitosti i ekonomičnosti postupaka javne nabave, predlaže se da prag za obveznu objavu postupka jednostavne nabave iznosi 26.450,00 – 35.000,00 eura za robe i usluge te 66.360,00 – 90.000,00 eura za radove. Naručitelj bi i dalje imao pravo objaviti i provoditi postupke jednostavne nabave, manje vrijednosti od navedenih, putem EOJN-a RH, vlastite internetske stranice ili drugih aplikativnih rješenja. Takvim pristupom postiže se uravnoteženost između cilja transparentnosti i operativne učinkovitosti nacionalnog i internih sustava javne nabave. Dodatno, prilikom određivanja vrijednosnih pragova potrebno je prethodno izraditi analizu utjecaja uvođenja ove nove odredbe u postojeći sustav. Tako npr. potrebno je doći do informacija koliko je dosadašnjih postupaka javne nabave male vrijednosti (npr. broj otvorenih postupaka) uvođenjem ove nove odredbe „prešao“ u postupke jednostavne nabave, te kakav to učinak ima na funkcioniranje sustava. | Djelomično prihvaćen | Smatra se da do značajnih otežanja i usporavanja provedbe postupaka jednostavne nabave te povećanja administrativne opterećenosti osoblja angažiranog na poslovima nabave neće doći s obzirom na to da je i do sad isto osoblje postupke jednostavne nabave provodilo sukladno općem aktu kojim su propisana pravila za predmetnu nabavu. Prilagođavanje i izmjena općih akata je realna posljedica svake regulatorne promjene. Kada se mijenjaju pravila o jednostavnoj nabavi, naručitelji moraju prilagoditi interne procedure i informacijske sustave. Prijedlog izmjene dorađuje se na način da je postupak jednostavne nabave čija je procijenjena vrijednost veća od 5.000,00 eura naručitelj obvezan provesti putem modula jednostavne nabave u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: EOJN RH), dok je za nabavu robe i usluga čija je procijenjena vrijednost veća od 25.000,00 eura te za nabavu radova čija je procijenjena vrijednost veća od 45.000,00 eura naručitelj obvezan provesti postupak jednostavne nabave putem javne objave u modulu jednostavne nabave. Predloženi podaci su razvidni iz sustava EOJN te će učinak pratiti kroz isti sustav. |
| 277 | HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA - DIONIČKO DRUŠTVO | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 5. | Pojam „javno“ nije jasno definiran, što se može zaključiti iz velikog broja komentara na samu izmjenu. Radi osiguravanja pravne sigurnosti predlažemo jasno definirati što se podrazumijeva pod pojmom „javno“. Trebalo bi jasno definirati kroz koji se modul u EOJN-u takve jednostavne nabave provode („e-Dostava s javnom objavom poziva" ili „e-Dostava s pozivom odabranim GS"). Pojam „javno“ sugerira samo opciju „e-dostava s javnom objavom“ međutim ovako nejasno propisana odredba ostavlja mogućnost različitih interpretacija same odredbe što u konačnici može dovesti do nejednakog postupanja naručitelja. Također, s obzirom na to da ovdje zakonodavac regulira provođenje postupaka jednostavne nabave, u slučaju da se navedeni pojam odnosi isključivo na javnu objavu (e-dostava s javnom objavom“), nužno je detaljnije propisati i odredbe o iznimkama, kao što je to propisano za pregovarački postupak bez prethodne objave poziva na nadmetanje, a što naručitelji imaju propisano općim aktima. | Djelomično prihvaćen | Objave jednostavne nabave provodit će se kroz funkcionalnosti EOJN RH koje uključuju mogućnost pozivanja odabranih gospodarskih subjekata, javnom objavom poziva ovisno o procijenjenim vrijednostima predmeta jednostavne nabave. Također, omogućiti će se i treća funkcionalnost modula jednostavne nabave u EOJN RH koja će biti kombinacija postojećih funkcionalnosti – javna objava uz poziv odabranima gospodarskim subjektima. Smjernicama za provođenje postupaka jednostavne nabave, a koje će se ažurirati, detaljnije će se razraditi pravila provođenja postupaka jednostavne nabave, koje će naručitelji biti dužni općim aktima prilagoditi tehničkim funkcionalnostima EOJN. |
| 278 | HRVATSKI OPERATOR PRIJENOSNOG SUSTAVA D.D. | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 5. | Vezano za novi stavak 4. čl. 15. - Može li se pozvati odabrane gospodarske subjekte ili se mora javno objaviti Poziv? Kako bi se otklonile nedoumice oko tumačenja odredbe, predlažemo da tekst glasi: „Jednostavnu nabavu čija je procijenjena vrijednost veća od 15.000,00 eura za nabavu robe i usluga te veća od 35.000,00 eura za nabavu radova, naručitelj obvezno provodi u modulu jednostavne nabave u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: EOJN HR).” | Djelomično prihvaćen | Objave jednostavne nabave provodit će se kroz funkcionalnosti EOJN RH koje uključuju mogućnost pozivanja odabranih gospodarskih subjekata, javnom objavom poziva ovisno o procijenjenim vrijednostima predmeta jednostavne nabave. Također, omogućiti će se i treća funkcionalnost modula jednostavne nabave u EOJN RH koja će biti kombinacija postojećih funkcionalnosti – javna objava uz poziv odabranima gospodarskim subjektima. Za nabavu robe i usluga čija je procijenjena vrijednost veća od 25.000,00 eura te za nabavu radova čija je procijenjena vrijednost veća od 45.000,00 eura naručitelj je obvezan provesti postupak jednostavne nabave putem javne objave u modulu jednostavne nabave EOJN. |
| 279 | AMERIČKA GOSPODARSKA KOMORA U HRVATSKOJ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 5. | AmCham smatra kako je nužno nakon usvajanja najavljenih izmjena Zakona o javnoj nabavi donijeti i novi Pravilnik o jednostavnoj nabavi koji bi imao za cilj osigurati standardizaciju postupanja naručitelja propisivanjem minimalnih uvjeta koje trebaju ispuniti u budućim postupcima jednostavne nabave. AmCham smatra da se izloženim prijedlozima javni naručitelji ne bi dodatno administrativno opteretili, a da bi njihovo usvajanje imalo višestruke pozitivne učinke na cjelokupni sustav javne nabave u Hrvatskoj. Minimalni standardi koji trebaju biti propisani Pravilnikom Obveza objave jednostavnih nabava kroz EOJN • AmCham-ov prijedlog Propisati obvezu objave jednostavnih nabava kroz Elektronički oglasnik javne nabave za nabave roba i usluga čija je vrijednost jednaka ili veća od 10.000 eura te za radove čija je vrijednost jednaka ili veća od 25.000 eura. Sprječavanje dijeljenja jednostavnih nabava kako bi se izbjegli postupci javne nabave • AmCham-ov prijedlog Propisati odredbu kojom bi se spriječilo dijeljenje više jednostavnih nabava unutar jedne godine za iste predmete nabave (iste robe, usluge i radove) kako bi se izbjegli postupci javne nabave, osim ako bi se radilo o nabavama koje naručitelj opravdano nije mogao unaprijed predvidjeti. Produljenje rokova za dostavu ponuda u postupcima jednostavne nabave • AmCham-ov prijedlog Propisati odredbu kojom je rok za dostavu ponuda za jednostavne nabave koje ulaze u plan nabave pet radnih dana, odnosno 10 dana u slučaju kada se radi o jednostavnim nabavama roba i usluga čija je vrijednost jednaka ili veća od 10.000 eura te za radove čija je vrijednost jednaka ili veća od 25.000 eura. Omogućavanje dostava ponuda elektroničkim putem za jednostavne nabave • AmCham-ov prijedlog Propisati obvezu da, uz uobičajene načine dostave ponuda, ponuditelji mogu valjano predati ponudu elektroničkim putem za sve jednostavne nabave koje ulaze u plan nabave. Omogućavanje uvida u zaprimljene ponude u postupcima jednostavnih nabava • AmCham-ov prijedlog Propisati obvezu kojom je naručitelj dužan na zahtjev zainteresiranih ponuditelja omogućiti uvid u zaprimljene ponude u postupcima jednostavne nabave elektroničkim putem, u slučaju kada se radi o jednostavnim nabavama roba i usluga čija je vrijednost jednaka ili veća od 10.000 eura te za radove čija je vrijednost jednaka ili veća od 25.000 eura. | Nije prihvaćen | Nakon usvajanja najavljenih izmjena Zakona o javnoj nabavi, Smjernicama za jednostavnu nabavu dodatno će se razraditi upute za naručitelje kako izraditi opći akt za provedbu postupaka jednostavne nabave odnosno objasniti na što naručitelji moraju obratiti pozornost prilikom donošenja svojih općih akata. Objave jednostavne nabave provodit će se kroz funkcionalnosti EOJN RH koje uključuju mogućnost pozivanja odabranih gospodarskih subjekata, javnom objavom poziva ovisno o procijenjenim vrijednostima predmeta jednostavne nabave. Također, omogućiti će se i treća funkcionalnost modula jednostavne nabave u EOJN RH koja će biti kombinacija postojećih funkcionalnosti – javna objava uz poziv odabranima gospodarskim subjektima. Za nabavu robe i usluga čija je procijenjena vrijednost veća od 25.000,00 eura te za nabavu radova čija je procijenjena vrijednost veća od 45.000,00 eura naručitelj je obvezan provesti postupak jednostavne nabave putem javne objave u modulu jednostavne nabave EOJN. |
| 280 | HRVATSKA ODVJETNIČKA KOMORA | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 5. | Hrvatska odvjetnička komora predlaže u čl. 15. st. 5., iza riječi "načela javne nabave" dodati riječi "te mogućnost primjene elektroničkih sredstava komunikacije". Na taj način bi se postiglo i sadržajno usklađenje s važećim čl. 15. st. 2., koji također propisuje uzimanje u obzir mogućnosti primjene elektroničkih sredstava komunikacije kod utvrđivanja pravila, uvjeta i postupaka jednostavne nabave. | Nije prihvaćen | Predviđena nova zakonska formulacija jasno propisuje pravila i uvjete za provođenje postupaka jednostavne nabave. |
| 281 | AMERIČKA GOSPODARSKA KOMORA U HRVATSKOJ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 5. | AmCham pozdravlja predloženu izmjenu. Iako je Komora predložila nešto niže pragove za objavu putem Elektroničkog oglasnika javne nabave ovaj prijedlog smatra iznimno dobrim. AmCham-ov prijedlog Propisati obvezu objave jednostavnih nabava kroz Elektronički oglasnik javne nabave za nabave roba i usluga čija je vrijednost jednaka ili veća od 10.000 eura te za radove čija je vrijednost jednaka ili veća od 25.000 eura. | Djelomično prihvaćen | Prijedlog izmjene dorađuje se na način da je za postupak jednostavne nabave čija je procijenjena vrijednost veća od 5.000,00 eura naručitelj obvezan provesti putem modula jednostavne nabave u EOJN. Za nabavu robe i usluga čija je procijenjena vrijednost veća od 25.000,00 eura te za nabavu radova čija je procijenjena vrijednost veća od 45.000,00 eura naručitelj je obvezan provesti postupak jednostavne nabave putem javne objave u modulu jednostavne nabave EOJN. |
| 282 | JANICA RAKOCI HANŽEK | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 5. | Ako je naručitelj u planu nabave za neki predmet nabave npr. robe odredio procijenjenu vrijednost nabave predmeta nabave u iznosu od 20.000 eura, provodi li naručitelj javno u modulu jednostavne nabave u EOJN svaku pojedinu nabavu po tom predmetu nabave, a koja može biti npr. 1.000,00 eura jednom, 3.500,00 eura drugi put i 15.500,00 eura treći put ili naručitelj u tom slučaju javno u modulu jednostavne nabave u EOJN provodi samo pojedinu nabavu po tom predmetu nabave u iznosu od 15.500,00 eura? | Djelomično prihvaćen | Članak 15. Zakona o javnoj nabavi odredit će da je postupak jednostavne nabave čija je procijenjena vrijednost veća od 5.000,00 eura naručitelj obvezan provesti putem modula jednostavne nabave u EOJN. Za nabavu robe i usluga čija je procijenjena vrijednost veća od 25.000,00 eura te za nabavu radova čija je procijenjena vrijednost veća od 45.000,00 eura naručitelj je obvezan provesti postupak jednostavne nabave putem javne objave u modulu jednostavne nabave EOJN. Sukladno navedenom, postupke jednostavne nabave procijenjene vrijednosti manje od 5.000,00 EUR-a naručitelj nije dužan provoditi putem modula jednostavne nabave u EOJN. |
| 283 | ANA POPIĆ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 5. | Molimo zakonodavca da na jasan i precizan način pojasni izmjenu članka 15., na način da objasni što smatra javnim provođenjem jednostavne nabave u modulu EOJN, obzirom da postoje dva načina provođenja postupka. Isto tako da se na precizan način pojasni što u slučajevima kada se nitko od ponuditelja ne javi na takve javne objave. Obzirom da naručitelji, temeljem ove izmjene moraju mijenjati i svoje interne odluke o provedbi postupaka jednostavne nabave, a kao jedinica lokalne samouprave opći akt dostavljamo na glasanje gradskom vijeću, no prije toga isti mora proći tridesetodnevno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću, apeliramo na zakonodavca da za sve to nije preostalo dovoljno vremena od izglasavanja Izmjena zakona do stupanja na snagu i pripreme Naručitelja za sve prethodno navedeno. Molimo da se odredi prijelazni period za pripremu akata i prolongira stupanje na snagu članka 15. stavka 4. | Djelomično prihvaćen | Objave jednostavne nabave provodit će se kroz funkcionalnosti EOJN RH koje uključuju mogućnost pozivanja odabranih gospodarskih subjekata, javnom objavom poziva ovisno o procijenjenim vrijednostima predmeta jednostavne nabave. Također, omogućiti će se i treća funkcionalnost modula jednostavne nabave u EOJN RH koja će biti kombinacija postojećih funkcionalnosti – javna objava uz poziv odabranima gospodarskim subjektima. Za nabavu robe i usluga čija je procijenjena vrijednost veća od 25.000,00 eura te za nabavu radova čija je procijenjena vrijednost veća od 45.000,00 eura naručitelj je obvezan provesti postupak jednostavne nabave putem javne objave u modulu jednostavne nabave EOJN.. Datum stupanja na snagu Zakona nije rok do kojeg naručitelj mora izmijeniti postojeći ili donesti novi opći akt kojim uređuje provođenje postupaka jednostavne nabave kako bi isti uskladio s odredbama ovog Zakona. Isti će se odrediti u Prijelaznim i završnim odredbama Nacrta Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi. |
| 284 | MIRKO BORIČEVIĆ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 5. | Pozdravljam prijedlog da se jednostavna nabava provodi elektroničkim putem. Iz iskustva provođenja jednostavne nabave putem EOJN, sa sigurnošću tvrdim da je ukupno administrativno opterećenje (i naručitelja i ponuditelja) manje. Elektroničkim provođenjem s e-dostavom ponude, ponude nije potrebno nositi na poštu, urudžbirati, raznositi po zgradi, skenirati itd. itd. Slažem se s komentarima da je potrebno pojasniti odredbu "provodi javno". | Primljeno na znanje | PRIMLJENO NA ZNANJE |
| 285 | LOVORKA VLAHOVIĆ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 5. | Da li je donositelj zakona "istražio tržište - potencijalne ponuditelje u postupcima jednostavne nabave i male naručitelje" kako se navodi da će biti obvezno nacrtom prijedloga, kada je pisao ovu odredbu? Da li je napravio statistiku "razine kompetentnosti za radu u EOJN malih naručitelja odnosno za predaju e-ponude" lokalnih ponuditelja - obrtnika, malih gospodarstvenika? Da li je netko razmišljao koliko će ova odredba koštati nekog lokalnog obrtnika, koji je do sada pripremao papirnatu ponudu i dostavio ju na urudžbeni? Tko će izvršiti edukaciju ponuditelja, i koliko će to koštati, i tko će snositi financijski teret? Tko će kod ponuditelja - koji vjerojatno ima samo par radnika koji rade posao iz svog djelokruga, pratiti objave na EOJN? ili će morati platiti vanjsku dodatnu uslugu, jer zaposliti jednu osobu da se bavi samo sa takvim stvarima sigurno nije ekonomski isplativo, ili se jednostavno neće javljati na te natječaje, jer će mu promaknuti. S jedne strane razumijem da se želi povećati transparentnost, ali s druge strane Hrvatska država ne razmišlja kako da potakne zdravi rast hrvatskog gospodarstva, a u malim sredinama potrebno je maksimalno potaknuti rast lokalnog poduzetništva, a ovakav administrativni namet, nikako nije olakšavajući. Isto tako da li se razmišljalo o malim naručiteljima, školama, vrtićima, ustanovama koje do sada nisu imali potrebu provoditi postupke u EOJN, tko će to kod njih raditi, opet niti jedna ustanova neće zaposliti novu osobu, već će se taj posao nametnuti nekome tko će se morati dodatno educirati, i kome će se jednostavno povećati obim posla. Jer koliko god je EOJN super portal, ako pitate bilo koga tko radi javnu nabavu, 20+ godina, nije donio nikakvo "administrativno rasterećenje" već naprotiv obim posla je ZNATNO povećan s opsluživanjem i unosom tih silnih podataka u aplikaciju. Tako da ovakva nagla izmjena načina provođenja "jednostavne nabave" koja bi trebala na dispoziciji naručitelja, sukladna njegovim mogućnostima i potrebama, mislim da će imati više štete jer ima ZNAČAJAN ODVRAĆAJUĆI UČINAK za sve male ponuditelje koji se u prvom redu neće moći odmah prilagoditi, a u drugom što će to povećati trošak izrade ponude, a malim naručiteljima će se povećati obim posla koji se neće prebaciti ne na teret države, već na teret malog čovjeka koji u tim institucijama nema plaću koja odgovara obimu posla koji se općenito nameće raznoraznim propisima. | Nije prihvaćen | Zakonodavac je proveo javno savjetovanje i opću ocjenu stanja. Predloženi način objava u EOJN RH se smatra najtransparentnijim rješenjem kojim će biti osigurana objava svih postupaka jednostavne nabave na jednom centralnom mjestu objave što će olakšati praćenje objava i sudjelovanje gospodarskih subjekata u postupcima jednostavne nabave. Edukaciju će provoditi Uprava za politiku javne nabave u suradnji s korisničkom podrškom, EOJN. Predloženo uređenje provedbe postupka jednostavne nabave osigurava višu razinu transparentnosti, zakonitosti i jednakog tretmana svih ponuditelja. Korištenje sustava EOJN ne predstavlja nerazmjerno opterećenje, već doprinosi digitalizaciji i standardizaciji postupaka, čime se dugoročno smanjuju administrativni troškovi i rizik od nepravilnosti. |
| 286 | BLAŽENKA PETROVEČKI | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 5. | Molim urediti izričaj u skladu s člankom 13. i člankom 14. ZJN na način da iznosi budu definirani kao "vrijednosti jednake ili veće od ..." Također molim nedvojbeno odrediti što znači 'provodi javno u modulu jednostavne nabave u EOJN', jer u ovom trenutku moguće je osim javne objave, dostupne svim zainteresiranim gospodarskim subjektima, poslati poziv na dostavu ponuda na određene adrese. Ako je intencija zakonodavca bila kao što pretpostavljam, da nabave budu javno objavljene i dostupne svim gospodarskim subjektima, molim da se sadržaj članka uredi na način da to iz teksta članka bude nedvojbeno jasno. | Djelomično prihvaćen | Izmjenom članka 15. uređuje se provedba jednostavne nabave kroz sustav EOJN. Objave jednostavne nabave provodit će se kroz funkcionalnosti EOJN RH koje uključuju mogućnost pozivanja odabranih gospodarskih subjekata, javnom objavom poziva ovisno o procijenjenim vrijednostima predmeta jednostavne nabave. Također, omogućiti će se i treća funkcionalnost modula jednostavne nabave u EOJN RH koja će biti kombinacija postojećih funkcionalnosti – javna objava uz poziv odabranima gospodarskim subjektima. Za nabavu robe i usluga čija je procijenjena vrijednost veća od 25.000,00 eura te za nabavu radova čija je procijenjena vrijednost veća od 45.000,00 eura naručitelj je obvezan provesti postupak jednostavne nabave putem javne objave u modulu jednostavne nabave EOJN. |
| 287 | ANDRIJA VRANJKOVIĆ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 5. | Predlažem brisanje izmjene da se u članku 15. iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi: „Jednostavnu nabavu čija je procijenjena vrijednost veća od 15.000,00 eura za nabavu robe i usluga te veća od 35.000,00 eura za nabavu radova, naručitelj obvezno provodi javno u modulu jednostavne nabave u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: EOJN HR).“ Predložena obveza provođenja jednostavne nabave u modulima EOJN HR-a predstavlja nepotrebno i nerazmjerno administrativno opterećenje, što je u suprotnosti s temeljnim načelima Zakona o javnoj nabavi (načelo razmjernosti) ali i krši se i sa samim nazivom postupka – JEDNOSTAVNA nabava. Nepotrebno i nerazmjerno administrativno opterećenje koje bi ova izmjena donijela za naručitelje posebno bi se pokazala kod onih javnih naručitelja s manjim brojem zaposlenika i s malim proračunima (npr. općine, škole, vrtići). Jednostavna nabava trebala bi biti, po definiciji i svrsi, administrativno lagan i brz postupak. Uvođenje obveznog korištenja EOJN HR-a za jednostavne nabave (koje su i dalje ispod praga primjene ZJN-a), ide prema izjednačavanju provedbe jednostavne nabave s postupkom javne nabave. Korištenje EOJN HR-a zahtijeva dodatno vrijeme za obuku, poznavanje sustava i značajno vrijeme za unos podataka, objavu dokumentacije, komunikaciju i vođenje postupka. Za nabave od 15.000,00 €/35.000,00 € bez PDV-a to je nerazmjerno visok administrativni trošak u usporedbi s vrijednošću takvih postupaka nabave. Ovo će prije svega imati posebno negativan utjecaj na male javne naručitelje koje često nemaju dovoljan broj zaposlenika za javnu nabavu, već te poslove nerijetko obavljaju i drugi administrativni djelatnici. Obvezivanje na korištenje EOJN HR-a za jednostavnu nabavu dodatno će opteretiti ionako nedovoljno ili neadekvatno popunjene službe. Tu se opet dolazi do problema ako će naručitelji biti prisiljeni angažirati vanjske stručnjake samo za provođenje jednostavne nabave kroz EOJN HR, što će povećati ukupni trošak same nabave. Što se tiče pitanja transparentnosti postupaka jednostavne nabave, Naručitelji već imaju obvezu definiranja pravila jednostavne nabave u svojim internim aktima i često provode takve nabave putem svojih web stranica (što je apsolutno transparentno). Onima koji ionako nemaju dostatne kapacitete, dodatna obveza korištenja složenog sustava za postizanje veće transparentnosti u provedbi administrativno laganih nabava predstavlja nerazmjerno opterećenje. Zaključno, predložena izmjena ne doprinosi učinkovitosti sustava nabave, već ga dodatno usporava i birokratizira, što je zaista nepotrebno u području jednostavnih nabava. Apeliram na predlagatelja da preispita administrativnu težinu ove odredbe i izbaci je u konačnoj verziji izmjena zakona o javnoj nabavi. | Djelomično prihvaćen | Članak 15. mijenja se na način da se određuje da je za nabavu robe i usluga čija je procijenjena vrijednost veća od 25.000,00 eura te za nabavu radova čija je procijenjena vrijednost veća od 45.000,00 eura naručitelj obvezan provesti postupak jednostavne nabave putem javne objave u modulu jednostavne nabave EOJN. Predloženi način objava u EOJN RH se smatra najtransparentnijim rješenjem kojim će biti osigurana objava svih postupaka jednostavne nabave na jednom centralnom mjestu objave što će olakšati praćenje objava i sudjelovanje gospodarskih subjekata u postupcima jednostavne nabave. Edukaciju će provoditi Uprava za politiku javne nabave u suradnji s korisničkom podrškom, EOJN. Predloženo uređenje provedbe postupka jednostavne nabave osigurava višu razinu transparentnosti, zakonitosti i jednakog tretmana svih ponuditelja. Korištenje sustava EOJN ne predstavlja nerazmjerno opterećenje, već doprinosi digitalizaciji i standardizaciji postupaka, čime se dugoročno smanjuju administrativni troškovi i rizik od nepravilnosti. |
| 288 | UDRUGA GRADOVA U REPUBLICI HRVATSKOJ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 5. | Iako naručitelji postupke nabave ispod pragova za javnu nabavu mogu provoditi koristeći vlastite resurse i forme ali i angažiranjem EOJN ili drugog subjekta koji na tržištu pruža uslugu portala/sustava za provedbu postupaka jednostavne nabave, prema nacrtu prijedloga zakona određeni postupci jednostavne nabave (za financijski značajnije predmete nabave) smjeli bi se provoditi isključivo putem EOJN. Dodijeliti takvo isključivo pravo državnom poduzeću protivno je kako pravu EU jer se time neopravdano ograničavaju načela otvorenog tržišnog gospodarstva i slobodnog tržišnog natjecanja tako i pravu RH jer se na taj način neopravdano ograničava ustavom zajamčena poduzetnička i tržišna sloboda kao temelja gospodarskog ustroja RH. Kako ova mjera doprinosi borbi protiv korupcije i povećava transparentnost? U nacrtu obrazloženja o tome se ne govori. Naime, ne postoje bilo kakva jamstava da će se upravo tim mehanizmom smanjiti ili spriječiti korupcija, povećati transparentnost i/ili zaštiti neki drugi interes važan za cjelokupno društvo. Sve eventualne problematičnosti jednostavnih nabava i dalje ostaju: neprimjena/izbjegavanje primjene pravnog okvira (zakon, pravilnik, ugovor) kod izrade dokumentacije, pregleda i ocjene te kod izvršenja ugovora, pogodovanje opisom i tehničkim specifikacijama predmeta nabave, lažiranje podataka, karteli, nedostatni nadzor nad provedbom takvih postupaka, neuređenost pravne zaštite … Jedino što je novo to je da se platforma za provođenje određenih financijski značajnijih jednostavnih nabava monopolizira putem aplikacije EOJN. Dodatno napominje se da dio obrazloženja iz nacrta da će se postupci tih jednostavnih nabava provoditi bez naknade zapravo ne proizlazi iz samog teksta nacrta predložene zakonske odredbe. U obrazloženju naime stoji samo komentar da odluku o obavljanju takve usluge bez naknade donosi izvršna vlast. Dakle besplatnost te usluge zakonodavac ne jamči. Zbog svega navedenog predlaže se brisati odredbu novog stavka 4. članka 15. kao i sve druge odredbe koje su s njom povezane. | Nije prihvaćen | Obvezna objava jednostavne nabave u EOJN HR iznad određenih vrijednosnih pragova izravno doprinosi borbi protiv korupcije jer smanjuje prostor za netransparentne dogovore i pogodovanja. Istodobno povećava transparentnost jer informacije o postupcima postaju vidljive i dostupne javnosti, čime se jača konkurencija i povjerenje u sustav javne nabave. Ova mjera je u skladu s praksom EU, gdje se digitalizacija javne nabave smatra ključnim alatom za smanjenje korupcije i povećanje povjerenja građana. Svi zainteresirani ponuditelji mogu vidjeti objavljene nabave, što otvara tržište i povećava konkurenciju. Transparentnost ne samo da smanjuje rizik od zloupotreba, nego i povećava ekonomsku učinkovitost jer više ponuditelja može konkurirati, što obično dovodi do boljih cijena i kvalitete predmeta nabave. |
| 289 | KREŠIMIR KUREVIJA | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 5. | Pozdravljam predložene izmjene međutim smatram da bi dodatno trebalo precizno propisati pragove vrijednosti iznad kojih su naručitelji obvezni koristiti modul jednostavne nabave u EOJN HR na način koji omogućuje OTVORENO podnošenje ponuda svim zainteresiranim gospodarskim subjektima. Naime, trenutna praksa u kojoj naručitelji mogu poziv za dostavu ponuda uputiti samo odabranim ponuditeljima otvara prostor za netransparentno postupanje i zaobilaženje načela jednakog tretmana i tržišnog natjecanja. Time se narušava povjerenje u sustav javne nabave i smanjuje mogućnost sudjelovanja širem krugu gospodarskih subjekata. Stoga predlažem da se jasno definiraju obvezni pragovi za korištenje modula jednostavne nabave s otvorenim pozivom i osigura jednaka dostupnost nadmetanja svim potencijalnim ponuditeljima. Takva dopuna bi značajno pridonijela transparentnosti, konkurentnosti i učinkovitosti sustava jednostavne nabave. | Djelomično prihvaćen | Objave jednostavne nabave provodit će se kroz funkcionalnosti EOJN RH koje uključuju mogućnost pozivanja odabranih gospodarskih subjekata, javnom objavom poziva ovisno o procijenjenim vrijednostima predmeta jednostavne nabave. Također, omogućiti će se i treća funkcionalnost modula jednostavne nabave u EOJN RH koja će biti kombinacija postojećih funkcionalnosti – javna objava uz poziv odabranima gospodarskim subjektima. Za nabavu robe i usluga čija je procijenjena vrijednost veća od 25.000,00 eura te za nabavu radova čija je procijenjena vrijednost veća od 45.000,00 eura naručitelj je obvezan provesti postupak jednostavne nabave putem javne objave u modulu jednostavne nabave EOJN. |
| 290 | ROBERT UREK | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 5. | Predloženi tekst članka 15. stavaka 4. Zakona o javnoj nabavi u suprotnosti je sa: - člankom 12. stavak 1. točka a) i b) kojim je propisano da se Zakon ne primjenjuje na nabavu a) robe i usluga te provedbu projektnih natječaja procijenjene vrijednosti manje od 26.540,00 eura (novi prijedlog 35.000,00 eura) i b) radova procijenjene vrijednosti manje od 66.360,00 eura (novi prijedlog 90.000,00 eura), i - člankom 15. stavak 2. kojim je propisano da pravila, uvjete i postupke jednostavne nabave utvrđuje naručitelj općim aktom, uzimajući u obzir načela javne nabave te mogućnost primjene elektroničkih sredstava komunikacije. S obzirom da Zakon upućuje da postupke jednostavne nabave utvrđuje naručitelj općim aktom uzimajući u obzir navedena načela, nije uputno istim Zakonom na nabavu određenu člankom 12. stavak 1. točka a) i b) propisivati dodatne pragove za provedbu postupka javnom objavom u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske. Podredno, napominje se da su Modulom jednostavne nabave EOJN naručiteljima omogućene dvije vrste postupka uz određene opcije vidljivosti otvaranja, odluka o odabiru i ugovaranja i to: - Jednostavna nabava – e-Dostava s pozivom odabranim GS i Jednostavna nabava – e-Dostava s javnom objavom poziva. Informacije unesene u pripremi postupka generiraju se u obavijesti ili pozivu. Slijedom navedenog prijedlog je izmijeniti dio teksta predloženog novog članka 15. stavaka 4. Zakona o javnoj nabavi iz: „obvezno provodi javno u modulu jednostavne nabave u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske“ u tekst: „obvezno provodi javnom objavom poziva u modulu jednostavne nabave u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske“. | Djelomično prihvaćen | Objave jednostavne nabave provodit će se kroz funkcionalnosti EOJN RH koje uključuju mogućnost pozivanja odabranih gospodarskih subjekata, javnom objavom poziva ovisno o procijenjenim vrijednostima predmeta jednostavne nabave. Također, omogućiti će se i treća funkcionalnost modula jednostavne nabave u EOJN RH koja će biti kombinacija postojećih funkcionalnosti – javna objava uz poziv odabranima gospodarskim subjektima. Za nabavu robe i usluga čija je procijenjena vrijednost veća od 25.000,00 eura te za nabavu radova čija je procijenjena vrijednost veća od 45.000,00 eura naručitelj je obvezan provesti postupak jednostavne nabave putem javne objave u modulu jednostavne nabave EOJN. |
| 291 | INSTITUT RUĐER BOŠKOVIĆ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 5. | Iz izričaja članka nije jasno odnose li se navedeni pragovi iz ovoga članka na procijenjenu vrijednost pojedine konkretne nabave ili na procijenjenu vrijednost iz plana nabave. Ako se prag određuje prema procijenjenoj vrijednosti iz plana nabave, velikim naručiteljima nastat će obveza provedbe jednostavne nabave kroz EOJN za veliki broj predmeta nabave što će im uzrokovati poteškoće u radu. Također, dodatak članku ograničava fleksibilnost naručitelja u provedbi nabava u specifičnim slučajevima, te bi trebalo dopustiti mogućnost direktne nabave u slučajevima poput: • projektantskog nadzora, • kupnje usluga servisa ili održavanja direktno od ovlaštenog servisera za konkretnu opremu. Također, postupak nabave kroz EOJN mogao bi smanjiti interes inozemnih ponuditelja, koji su redovito ponuditelji i dobavljači u provedbi mnogih projekata. Ako se strani ponuditelji ne bi javljali na takve postupke zbog administrativne složenosti, domaći ponuditelji mogli bi nuditi robu i usluge po višim cijenama, što automatski sprječava učinkovitu nabavu i onemogućuje ekonomično i svrhovito trošenje javnih sredstava. Ukoliko se inzistira na ovom dodatku članka, predlažemo: 1. Jasno definirati da se pragovi primjenjuju na procijenjenu vrijednost konkretne nabave, a ne na plan nabave. 2. Omogućiti iznimku za direktnu nabavu u opravdanim slučajevima, pri čemu se i dalje vodi evidencija u EOJN HR kroz Registar ugovora, čime se osigurava transparentnost. 3. Potrebno je uzeti u obzir specifičnost projekata koji uključuju međunarodne partnere, kako bi se očuvala konkurentnost, kvalitetna oprema i stručne usluge, a istovremeno omogućilo ekonomično i svrhovito trošenje javnih sredstava. | Nije prihvaćen | U plan nabave se unose predmeti nabave sukladno čl. 203. Zakona o javnoj nabavi, dok se navedenom izmjenom pragovi iz čl. 5. Nacrta Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama odnose na procijenjenu vrijednost konkretnog predmeta nabave. Predloženo uređenje provedbe postupka jednostavne nabave putem EOJN-a ne predstavlja prepreku za sudjelovanje inozemnih ponuditelja. Sustav EOJN je u cijelosti dostupan putem interneta, uz mogućnost korištenja na engleskom jeziku, čime se osigurava jednak pristup svim gospodarskim subjektima. Administrativni zahtjevi nisu nerazmjerni, već su nužni radi osiguranja transparentnosti, zakonitosti i jednakog tretmana svih ponuditelja. Uvođenje standardiziranih postupaka kroz EOJN sprječava diskriminaciju i pogodovanje određenim ponuditeljima, čime se zapravo povećava razina tržišnog natjecanja i smanjuje rizik od viših cijena. Time se osigurava ekonomično i svrhovito trošenje javnih sredstava, u skladu s načelima javne nabave i praksom Europske unije. |
| 292 | IGOR PALMIĆ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 5. | Podržavam intenciju zakonodavca da se kroz obveznu javnu provedbu jednostavnih nabava iznad 15.000 EUR osigura veća transparentnost i smanji rizik od nepravilnosti u duhu transparentnosti i smanjena mogućih pogodovanja i korupcije. Ipak, zabrana korištenja drugih digitalnih platformi osim EOJN RH ide protiv ciljeva digitalne transformacije sukladno direktivama EU i Vlade RH te ograničava konkurentnost drugih već postojećeg niza suvremenih rješenja koja omogućuju također transparentnu i sigurnu provedbu postupaka, često učinkovitije i od samog EOJN državnog sustava. Stoga predlažem uvođenje tehničke interoperabilnosti — povezivanje EOJN RH s drugim digitalnim sustavima putem standardiziranog API servisa — tako bi Javni naručitelji mogli birati alat koji im najviše odgovara za Jednostavne nabave iznad procijenjene vrijednosti od 15,000.00 EUR , a država bi i dalje imala uvid i nadzor rezultata postupaka jednostavne nabave. Time bi se potaknulo tržišno natjecanje i inovacije, uz očuvanje vidljivosti same zakonitosti postupaka. | Nije prihvaćen | Predloženi način objava u EOJN RH se smatra najtransparentnijim rješenjem kojim će biti osigurana objava postupaka jednostavne nabave na jednom centralnom mjestu objave što će olakšati praćenje objava i potaknuti sudjelovanje gospodarskih subjekata u postupcima jednostavne nabave. |
| 293 | GLORIA BRATOVIĆ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 5. | Obveza da se svi postupci iznad 15.000 eura provode isključivo kroz EOJN RH mogla bi nepotrebno ograničiti naručitelje koji već koriste pouzdane i učinkovite digitalne alate za provedbu nabava. Smatramo da bi cilj javnosti bio jednako postignut ako se omogući javna objava i na drugim platformama koje osiguravaju isti standard transparentnosti. Dovoljno bi bilo propisati da se objave postupaka mogu učiniti dostupnima putem poveznice na EOJN RH ili tehničkog povezivanja sustava, umjesto da se inzistira na isključivo jednom kanalu. Na taj način država zadržava centralni nadzor nad objavama, a naručiteljima se omogućuje korištenje alata koji su im organizacijski i tehnički prikladniji. | Nije prihvaćen | Predloženi način objava u EOJN RH se smatra najtransparentnijim rješenjem kojim će biti osigurana objava svih postupaka jednostavne nabave na jednom centralnom mjestu objave, a što će olakšati praćenje objava i sudjelovanje gospodarskih subjekata u postupcima jednostavne nabave. |
| 294 | JOSIP DOMINKOVIĆ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 5. | PRIJEDLOG TEKSTA: „Jednostavnu nabavu čija je procijenjena vrijednost veća od 5.000,00 eura za nabavu robe i usluga te veća od 15.000,00 eura za nabavu radova, naručitelj obvezno provodi javno u modulu jednostavne nabave u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: EOJN HR).“ | Nije prihvaćen | Pragovi za primjenu Zakona o javnoj nabavi povećani su kako je propisano člankom 4. Nacrta te se isti, u ovom trenutku, ocjenjuju optimalnima uzimajući u obzir inflaciju kao glavni čimbenik zbog kojeg se pragovi povećavaju. |
| 295 | MARINA MATIJAŠ KRESO | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 5. | Podržavam inicijativu da se jednostavne nabave iznad 15.000 EUR javno objavljuju jer to znači veću i bolju transparentnost i kontrolu. Ali mislim da se to može postići i bez ograničavanja svih naručitelja na korištenje isključivo jedne platforme - EOJN-a. Brojne institucije već koriste učinkovite platforme koje omogućuju javnost i praćenje postupaka u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi. Predlažem da se omogući da, ako naručitelj koristi drugu elektroničku platformu, javna objava bude dostupna putem te druge platforme, uz poveznicu koja vodi na EOJN RH. Tako se osigurava transparentnost, izbjegava dupliciranje postupaka i potiče razvoj tržišta. | Nije prihvaćen | Predloženi način objava u EOJN RH se smatra najtransparentnijim rješenjem kojim će biti osigurana objava postupaka jednostavne nabave na jednom centralnom mjestu objave što će olakšati praćenje objava i sudjelovanje gospodarskih subjekata u postupcima jednostavne nabave. |
| 296 | MAJA KRNJIĆ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 5. | Novi članak 15. stavak 4. uvodi isključivu obvezu korištenja EOJN RH za jednostavne nabave iznad 15.000 EUR. Cilj mjere – transparentnost i smanjenje rizika korupcije – svakako je važan, ali se isti može postići i bez ograničavanja tehničkih rješenja. Postoje brojni informacijski sustavi, uključujući privatne platforme, koji već omogućuju javnost postupaka, potpunu digitalnu sljedivost i transparentnost. Umjesto isključivosti, predlažemo model intagracija: EOJN RH kao središnji registar, a druge platforme kao otvoreni alati povezani putem API-ja ili javnih poveznica. Na taj bi se način modernizirala javna nabava, zadržala sloboda izbora i potaknula digitalna konkurentnost. | Nije prihvaćen | Predloženi način objava u EOJN RH se smatra najtransparentnijim rješenjem kojim će biti osigurana objava postupaka jednostavne nabave na jednom centralnom mjestu objave što će olakšati praćenje objava i sudjelovanje gospodarskih subjekata u postupcima jednostavne nabave. |
| 297 | SNJEŽANA VRKIĆ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 5. | Predložena izmjena članka 15. stavka 4. kojom se propisuje obveza provođenja jednostavnih nabava iznad 15.000 EUR za robu i usluge, odnosno 35.000 EUR za radove isključivo putem EOJN RH, svakako ima pozitivan cilj povećanja transparentnosti i kontrole postupaka. Međutim, smatramo da bi takva isključivost mogla nepotrebno ograničiti korištenje drugih digitalnih platformi koje već ispunjavaju sve sigurnosne, tehničke i transparentne standarde. Uvođenje integracija između EOJN RH i drugih sustava (putem API-ja ili poveznica) omogućilo bi istodobno očuvanje javnosti i jačanje tržišne konkurentnosti digitalnih rješenja. | Nije prihvaćen | Predloženi način objava u EOJN RH se smatra najtransparentnijim rješenjem kojim će biti osigurana objava postupaka jednostavne nabave na jednom centralnom mjestu objave što će olakšati praćenje objava i sudjelovanje gospodarskih subjekata u postupcima jednostavne nabave. |
| 298 | DANIEL PAVLIĆ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 5. | Cilj izmjene veća transparentnost jednostavne nabave u potpunosti je opravdan. Međutim, propisivanje da se svi postupci iznad 15.000 EUR moraju provoditi isključivo kroz EOJN RH ograničava upotrebu drugih kvalitetnih sustava koje naručitelji već koriste. Rješenje nije forsiranje javnih naručitelja na korištenje jednog sustava (EOJN) nego osiguravanje da vidljivost postupaka jednostavne nabave čija je procijenjena vrijednost veća od 15.000,00 eura bude jednaka bez obzira je li naručitelj postupak proveo na EOJN RH ili putem neke druge platforme. Stoga predlažem da se omogući proces javne objave jednostavne nabave i putem drugih digitalnih platformi koje ispunjavaju jednaku razinu transparentnosti, uz objavu poveznice na EOJN RH ili uz korištenje API-ja za povezivanje dvaju informacijskih sustava. Na taj način država zadržava nadzor nad objavama, a korisnici mogu birati alat koji im je učinkovitiji. Takav pristup zadržava javnost postupaka, smanjuje administrativno opterećenje i potiče modernizaciju sustava javne nabave. | Nije prihvaćen | Predloženi način objava u EOJN RH se smatra najtransparentnijim rješenjem kojim će biti osigurana objava postupaka jednostavne nabave na jednom centralnom mjestu objave što će olakšati praćenje objava i sudjelovanje gospodarskih subjekata u postupcima jednostavne nabave. |
| 299 | HARI ZAMLIĆ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 5. | Jednostavnu nabavu čija je procijenjena vrijednost veća od 15.000,00 eura za nabavu robe i usluga te 35.000,00 eura za nabavu radova naručitelj provodi javno putem EOJN RH ili druge interoperabilne elektroničke platforme koja omogućuje javnost postupka i povezana je s EOJN RH putem objave poveznice ili API sučelja. | Nije prihvaćen | Predloženi način objava u EOJN RH se smatra najtransparentnijim rješenje postupaka jednostavne nabave na jednom centralnom mjestu objave što će olakšati praćenje objava i sudjelovanje gospodarskih subjekata u postupcima jednostavne nabave. |
| 300 | HARI ZAMLIĆ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 5. | Predloženom izmjenom članka 15. stavka 4. Zakona propisuje se obveza da se jednostavne nabave iznad 15.000,00 EUR za robu i usluge te 35.000,00 EUR za radove moraju obvezno provoditi javno u modulu jednostavne nabave EOJN RH. Smatramo da je cilj ove odredbe – povećanje transparentnosti i smanjenje korupcijskih rizika – iznimno važan i opravdan. Međutim, potpuno ograničavanje mogućnosti korištenja drugih elektroničkih platformi za provedbu jednostavne nabave može imati negativne posljedice po digitalno tržište, inovacije i učinkovitost postupaka. Brojni javni naručitelji već koriste moderne, sigurnosno certificirane platforme koje omogućuju javnu objavu, transparentnost i praćenje nabave u potpunosti u skladu s načelima Zakona o javnoj nabavi. Isključivanje tih sustava iz upotrebe potaknulo bi monopol jednog rješenja (EOJN RH), što nije u duhu digitalne transformacije javne uprave ni načela tržišnog natjecanja. Implementacija interoperabilnosti (povezivanja putem API-ja između EOJN RH i drugih sustava) već je standard u praksi mnogih država članica EU-a. Takav pristup omogućuje državi da zadrži kontrolu nad objavom i transparentnošću, dok naručiteljima i gospodarskim subjektima daje mogućnost korištenja modernijih, učinkovitijih i fleksibilnijih rješenja. Zadržavanje otvorenog tržišta digitalnih alata za jednostavnu nabavu usklađeno je i s načelima Digitalnog kompasa EU 2030 te strateškim ciljevima Vlade RH o poticanju digitalne konkurentnosti. | Nije prihvaćen | Predloženi način objava u EOJN RH se smatra najtransparentnijim rješenjem kojim će biti osigurana objava postupaka jednostavne nabave na jednom centralnom mjestu objave što će olakšati praćenje objava i sudjelovanje gospodarskih subjekata u postupcima jednostavne nabave. |
| 301 | JOSIP DOMINKOVIĆ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 5. | Apsolutna podrška ovoj promjeni. Ovo što se trenutačno radi ispod 26500 EUR je nevjerojatno. | Primljeno na znanje | PRIMLJENO NA ZNANJE |
| 302 | ZORAN PANDŽA | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 5. | Poštovani, Predlažem da se snize pragovi za objavu jednostavne nabave u EOJN-u te da se ukine mogućnost slanja poziva odabranim gospodarskim subjektima. Upravo se u tom segmentu najčešće događa „lov u mutnom“, budući da oko 95% jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na svojim mrežnim stranicama ne objavljuje pozive za dostavu ponuda. Isto vrijedi i za ministarstva te tvrtke u državnom vlasništvu. Većina njih ima „svoje“ dobavljače kojima redovito šalju pozive, čime se ostalima praktički onemogućuje sudjelovanje u postupcima jednostavne nabave. Takva praksa traje godinama i teško da će se promijeniti bez izmjene zakonodavnog okvira. Pročitao sam pojedine komentare da bi ovakve izmjene mogle usporiti postupke nabave, no s tim se u apsolutno ne slažem. Postupak je jednostavan – odredi se rok za dostavu ponuda, pregleda pristigle ponude i donese odluka o odabiru. I to je sva mudrost. Stoga predlažem sljedeći tekst: „Jednostavnu nabavu čija je procijenjena vrijednost veća od 5.000,00 eura za nabavu robe i usluga te veća od 15.000,00 eura za nabavu radova, naručitelj obvezno provodi javno u modulu jednostavne nabave u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: EOJN HR).“ | Nije prihvaćen | Predmetnom odredbom propisuje se obveza objave postupaka jednostavne nabave putem modula EOJN RH – načelo transparentnosti. Nadalje, ista se i dalje uređuje aktom Naručitelja i u tom dijelu ZJN 2016 se ne mijenja. Objave jednostavne nabave provodit će se kroz funkcionalnosti EOJN RH koje uključuju mogućnost pozivanja odabranih gospodarskih subjekata, javnom objavom poziva ovisno o procijenjenim vrijednostima predmeta jednostavne nabave. Također, omogućiti će se i treća funkcionalnost modula jednostavne nabave u EOJN RH koja će biti kombinacija postojećih funkcionalnosti – javna objava uz poziv odabranima gospodarskim subjektima. Za nabavu robe i usluga čija je procijenjena vrijednost veća od 25.000,00 eura te za nabavu radova čija je procijenjena vrijednost veća od 45.000,00 eura naručitelj je obvezan provesti postupak jednostavne nabave putem javne objave u modulu jednostavne nabave EOJN. Pragovi za primjenu Zakona o javnoj nabavi povećani su kako je propisano člankom 4. Nacrta te se isti, u ovom trenutku, ocjenjuju optimalnima uzimajući u obzir inflaciju kao glavni čimbenik zbog kojeg se pragovi povećavaju. |
| 303 | LUKA TURDA | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 5. | Predlaže se razmotriti mogućnost da se u Zakon o javnoj nabavi uvrsti odredba kojom bi se dopustilo da i u postupcima jednostavne nabave, čija je procijenjena vrijednost veća od 15.000,00, odnosno 35.000,00 eura, naručitelj može, u opravdanim slučajevima ili kada ugovor može izvršiti samo jedan gospodarski subjekt, uputiti poziv na dostavu ponude samo jednom gospodarskom subjektu (npr. usluga projektantskog nadzora). Takva mogućnost već postoji u sustavu javne nabave kroz pregovarački postupak bez prethodne objave. S obzirom na to da se jednostavna nabava provodi za niže vrijednosti i uz manju razinu formalnosti, bilo bi korisno da zakonodavac predvidi sličnu iznimku i u tom segmentu nabave. | Prihvaćen | PRIHVAĆA SE |
| 304 | MATEJ BELAVIĆ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 5. | Apsolutno podržavam prijedlog. Također smatram da treba ostati samo "e-Dostava s javnom objavom poziva", dok opciju "Jednostavna nabava - e-Dostava s pozivom odabranim GS" treba obrisati. Također treba smanjiti cijenu provođenje postupaka jednostavne nabave koja trenutno iznosi 33,18 € ili je učiniti potpuno besplatnom. | Nije prihvaćen | Objave jednostavne nabave provodit će se kroz funkcionalnosti EOJN RH koje uključuju mogućnost pozivanja odabranih gospodarskih subjekata, javnom objavom poziva ovisno o procijenjenim vrijednostima predmeta jednostavne nabave. Također, omogućiti će se i treća funkcionalnost modula jednostavne nabave u EOJN RH koja će biti kombinacija postojećih funkcionalnosti – javna objava uz poziv odabranima gospodarskim subjektima. Za nabavu robe i usluga čija je procijenjena vrijednost veća od 25.000,00 eura te za nabavu radova čija je procijenjena vrijednost veća od 45.000,00 eura naručitelj je obvezan provesti postupak jednostavne nabave putem javne objave u modulu jednostavne nabave EOJN. Time se osigurava potrebna fleksibilnost u postupanju naručitelja sukladno njegovim potrebama za nabavom robe, radova ili usluga, a istovremeno osiguravajući potrebni stupanj transparentnosti u postupanju naručitelja kako bi se omogućilo sudjelovanje potrebnog broja gospodarskih subjekata koji osigurava određenu razinu tržišnog natjecanja. U vezi cijene provođenja postupaka javne nabave biti će razmotreno to pitanje kroz određivanje iste u cjeniku javnih objava EOJN RH. Predmetno pitanje ne uređuje se odredbama Zakona o javnoj nabavi, već Odlukom Vlade RH. |
| 305 | MLADEN BAŠIĆ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 5. | Stoga predlažem da novi stavak (4) članka 15 glasi: „Jednostavnu nabavu čija je procijenjena vrijednost veća od 5.000,00 eura naručitelj obvezno provodi javno u modulu jednostavne nabave u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: EOJN HR). | Nije prihvaćen | Predmetnom odredbom propisuje se obveza objave postupaka jednostavne nabave putem modula EOJN RH – načelo transparentnosti. Nadalje, ista se i dalje uređuje aktom Naručitelja i u tom dijelu ZJN 2016 se ne mijenja. O Objave jednostavne nabave provodit će se kroz funkcionalnosti EOJN RH koje uključuju mogućnost pozivanja odabranih gospodarskih subjekata, javnom objavom poziva ovisno o procijenjenim vrijednostima predmeta jednostavne nabave. Također, omogućiti će se i treća funkcionalnost modula jednostavne nabave u EOJN RH koja će biti kombinacija postojećih funkcionalnosti – javna objava uz poziv odabranima gospodarskim subjektima. Za nabavu robe i usluga čija je procijenjena vrijednost veća od 25.000,00 eura te za nabavu radova čija je procijenjena vrijednost veća od 45.000,00 eura naručitelj je obvezan provesti postupak jednostavne nabave putem javne objave u modulu jednostavne nabave EOJN. Pragovi za primjenu ZJN 2016 povećani su kako je propisano člankom 4. Nacrta te se isti, u ovom trenutku, ocjenjuju optimalnima uzimajući u obzir inflaciju kao glavni čimbenik zbog kojeg se pragovi povećavaju. Naručitelji su obvezni odrediti predmet nabave sukladno članku 203. Zakona o javnoj nabavi uz mogućnost podjele na grupe sukladno članku 204. te sukladno tome navesti predmet i grupe u planu nabave i provesti postupak javne nabave ili postupak jednostavne nabave. |
| 306 | MLADEN BAŠIĆ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 5. | Podržavan namjeru Predlagatelja da se značajno poveća transparentnost jednostavnih nabava, a time i ekonomičnost u trošenju javnog novca, propisivanjem obveze javne provedbe postupka kroz EOJN. Smatram da će se time postići ne samo veća transparentnost i ekonomičnost već će se povećati i učinkovitost ubrzavanjem provedbe postupka kroz standardizirani sustav dostupan u EOJN. Na taj način omogućit će se i olakšati sudjelovanje u postupcima jednostavne nabave brojnim gospodarskim subjektima kojima je to do sada bilo onemogućeno arbitrarnom odlukom naručitelja koji favoriziraju određene gospodarske subjekte. Međutim svi pozitivni efekti ovog prijedloga biti će dovedeni u pitanje propisivanjem financijskih pragova za obveznu objavu postupka jednostavne nabave u EOJN (više od 15.000,00 eura za robu i usluge i više od 35.000,00 eura za radove) jer će naručitelji u praksi u planovima nabave podjeliti predmete nabave na više manjih postupaka kako bi izbjegli obveznu objavu postupaka u EOJN. Stoga predlažem da prdloženi novi stavak (4) članka 15 glasi: „Jednostavnu nabavu čija je procijenjena vrijednost veća od 5.000,00 eura naručitelj obvezno provodi javno u modulu jednostavne nabave u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: EOJN HR). Samo na ovaj način postići će osnovni se cilj predložene izmjene članka 15, tj veće transparentnost postupka i zaštita tržišnog natjecanja. | Nije prihvaćen | Predmetnom odredbom propisuje se obveza objave postupaka jednostavne nabave putem modula EOJN RH – načelo transparentnosti. Nadalje, ista se i dalje uređuje aktom Naručitelja i u tom dijelu ZJN 2016 se ne mijenja. O Objave jednostavne nabave provodit će se kroz funkcionalnosti EOJN RH koje uključuju mogućnost pozivanja odabranih gospodarskih subjekata, javnom objavom poziva ovisno o procijenjenim vrijednostima predmeta jednostavne nabave. Također, omogućiti će se i treća funkcionalnost modula jednostavne nabave u EOJN RH koja će biti kombinacija postojećih funkcionalnosti – javna objava uz poziv odabranima gospodarskim subjektima. Za nabavu robe i usluga čija je procijenjena vrijednost veća od 25.000,00 eura te za nabavu radova čija je procijenjena vrijednost veća od 45.000,00 eura naručitelj je obvezan provesti postupak jednostavne nabave putem javne objave u modulu jednostavne nabave EOJN. Pragovi za primjenu ZJN 2016 povećani su kako je propisano člankom 4. Nacrta te se isti, u ovom trenutku, ocjenjuju optimalnima uzimajući u obzir inflaciju kao glavni čimbenik zbog kojeg se pragovi povećavaju. Naručitelji su obvezni odrediti predmet nabave sukladno članku 203. Zakona o javnoj nabavi uz mogućnost podjele na grupe sukladno članku 204. te sukladno tome navesti predmet i grupe u planu nabave i provesti postupak javne nabave ili postupak jednostavne nabave. |
| 307 | MARIJA VREŠ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 5. | Ne podržavam obaveznu objavu jednostavnih nabava u EOJN HR-u za vrijednosti iznad 15.000 eura (roba i usluge) i 35.000 eura (radovi) jer to usporava postupke, povećava administrativni teret i troškove. U svrhu osiguranja transparentnosti smatram da bi bilo dovoljno propisati obvezu objave obavijesti o objavi postupka/poziva na dostavu ponuda u EOJN-u o s poveznicom na mrežne stranice naručitelja gdje je isto objavljeno. | Nije prihvaćen | Predmetnom odredbom propisuje se obveza objave postupaka jednostavne nabave putem modula EOJN RH – načelo transparentnosti. Nadalje, ista se i dalje uređuje aktom Naručitelja i u tom dijelu ZJN 2016 se ne mijenja. Objave jednostavne nabave provodit će se kroz funkcionalnosti EOJN RH koje uključuju mogućnost pozivanja odabranih gospodarskih subjekata, javnom objavom poziva ovisno o procijenjenim vrijednostima predmeta jednostavne nabave. Također, omogućiti će se i treća funkcionalnost modula jednostavne nabave u EOJN RH koja će biti kombinacija postojećih funkcionalnosti – javna objava uz poziv odabranima gospodarskim subjektima. Za nabavu robe i usluga čija je procijenjena vrijednost veća od 25.000,00 eura te za nabavu radova čija je procijenjena vrijednost veća od 45.000,00 eura naručitelj je obvezan provesti postupak jednostavne nabave putem javne objave u modulu jednostavne nabave EOJN. Pragovi za primjenu ZJN 2016 povećani su kako je propisano člankom 4. Nacrta te se isti, u ovom trenutku, ocjenjuju optimalnima uzimajući u obzir inflaciju kao glavni čimbenik zbog kojeg se pragovi povećavaju. |
| 308 | JOSIP MATASSI | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 5. | Ne podržavam obaveznu objavu jednostavnih nabava u EOJN HR-u za vrijednosti iznad 15.000 eura (roba i usluge) i 35.000 eura (radovi) jer to usporava postupke, povećava administrativni teret i troškove odnosno, predloženim izmjenama se gubi smisao jednostavne nabave. Predlažem da Zakon, ukoliko je nužna objava u EOJN, omogući direktnu provedbu jednostavnu nabavu kod provjerenih dobavljača, bez obavezne objave u EOJN HR-u, uz uvjet minimalnog broja ponuđača i provjerenih kvalifikacija. Evidencija provedene nabave bila bi upisana u EOJN HR radi transparentnosti, ali bez formalne objave i natječaja za svaki postupak. NA ovaj način zadržava se brzina i jednostavnost postupka, posebno za manje institucije i hitne ili rutinske nabave, a istovremeno osigurava transparentnost i kontrolu. | Nije prihvaćen | Predmetnom odredbom propisuje se obveza objave postupaka jednostavne nabave putem modula EOJN RH – načelo transparentnosti. Nadalje, ista se i dalje uređuje aktom Naručitelja i u tom dijelu ZJN 2016 se ne mijenja. Objave jednostavne nabave provodit će se kroz funkcionalnosti EOJN RH koje uključuju mogućnost pozivanja odabranih gospodarskih subjekata, javnom objavom poziva ovisno o procijenjenim vrijednostima predmeta jednostavne nabave. Također, omogućiti će se i treća funkcionalnost modula jednostavne nabave u EOJN RH koja će biti kombinacija postojećih funkcionalnosti – javna objava uz poziv odabranima gospodarskim subjektima. Za nabavu robe i usluga čija je procijenjena vrijednost veća od 25.000,00 eura te za nabavu radova čija je procijenjena vrijednost veća od 45.000,00 eura naručitelj je obvezan provesti postupak jednostavne nabave putem javne objave u modulu jednostavne nabave EOJN. Nadalje, smatra se da do usporavanja provedi postupaka jednostavne nabave te povećanja administrativne opterećenost osoblja angažiranog na poslovima nabave neće doći s obzirom na to da je i do sad isto osoblje postupke jednostavne nabave provodilo sukladno općem aktu kojim su propisana pravila za predmetnu nabavu. |
| 309 | GORAN BELOBRAJDIĆ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 5. | Protivim se predloženim izmjenama jer se navedenim gubi smisao jednostavne nabave, odnosno usporava se sam proces jednostavne nabave koji bi trebao biti "jednostavan" i brz. Ujedno, ukoliko se već usvoji predmetni članak smatram da bi ga trebalo upotpuniti na način da se definira na koji se način provodi postupak ukoliko se putem EOJN ne dobije niti jedna valjana ponuda. | Djelomično prihvaćen | Predmetnom odredbom propisuje se obveza objave postupaka jednostavne nabave putem modula EOJN RH – načelo transparentnosti Nadalje, ista se i dalje uređuje aktom Naručitelja i u tom dijelu Zakon o javnoj nabavi se ne mijenja. O Objave jednostavne nabave provodit će se kroz funkcionalnosti EOJN RH koje uključuju mogućnost pozivanja odabranih gospodarskih subjekata, javnom objavom poziva ovisno o procijenjenim vrijednostima predmeta jednostavne nabave. Također, omogućiti će se i treća funkcionalnost modula jednostavne nabave u EOJN RH koja će biti kombinacija postojećih funkcionalnosti – javna objava uz poziv odabranima gospodarskim subjektima. Za nabavu robe i usluga čija je procijenjena vrijednost veća od 25.000,00 eura te za nabavu radova čija je procijenjena vrijednost veća od 45.000,00 eura naručitelj je obvezan provesti postupak jednostavne nabave putem javne objave u modulu jednostavne nabave EOJN. Nadalje, izmjenom članka 15. definirat će se situacija kada naručitelj u postupku jednostavne nabave ne dobije niti jednu valjanu ponudu. |
| 310 | KATARINA SLAVICA | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 5. | Stavak 4 bi trebalo nadopuniti ili dodati novi stavak gdje bi se novi iznosi ra robu i usluge razdijelili do kojeg iznosa može ići e dostava prema odabranim gospodarskim subjektima a od kojeg iznosa e dostava s javnom objavom poziva. Isto tako i iznosi za radove. Predlaže se npr. Za robu i usluge za iznose od 15.000 eura do 26.0000 moguće je u eojnu provoditi preko e dostava prema odabranim gospodarskim subjektima, a za iznose veće od 26.000 eura do 35.000 eura e dostava s javnom objavom poziva. Za radove za iznose od 35.000 eura do 66.000 eura moguće je u eojnu provoditi preko e dostava prema odabranim gospodarskim subjektima, a za iznose veće od 66.000 eura do 90.000 eura e dostava s javnom objavom poziva. | Djelomično prihvaćen | Članak 15. uređuje se na način da se određuje da je za nabavu robe i usluga čija je procijenjena vrijednost veća od 25.000,00 eura te za nabavu radova čija je procijenjena vrijednost veća od 45.000,00 eura naručitelj obvezan provesti postupak jednostavne nabave putem javne objave u modulu jednostavne nabave. EOJN. Postupak jednostavne nabave čija je procijenjena vrijednost veća od 5.000,00 eura naručitelj je obvezan provesti putem modula jednostavne nabave. |
| 311 | MIROSLAV ERHARDT | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 5. | Protivim se predloženim izmjenama kojim bi se od 15.000 eura za robu i usluge odnosno od 35.000 eura za radove pozivi morali objavljivati javno u modulu EOJN RH jer se navedenim gubi smisao jednostavne nabave | Nije prihvaćen | Predmetnom odredbom propisuje se obveza objave postupaka jednostavne nabave putem modula EOJN RH – načelo transparentnosti. O Objave jednostavne nabave provodit će se kroz funkcionalnosti EOJN RH koje uključuju mogućnost pozivanja odabranih gospodarskih subjekata, javnom objavom poziva ovisno o procijenjenim vrijednostima predmeta jednostavne nabave. Također, omogućiti će se i treća funkcionalnost modula jednostavne nabave u EOJN RH koja će biti kombinacija postojećih funkcionalnosti – javna objava uz poziv odabranima gospodarskim subjektima. Za nabavu robe i usluga čija je procijenjena vrijednost veća od 25.000,00 eura te za nabavu radova čija je procijenjena vrijednost veća od 45.000,00 eura naručitelj je obvezan provesti postupak jednostavne nabave putem javne objave u modulu jednostavne nabave EOJN. |
| 312 | LUKA TURDA | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 5. | Poštovani, svakako bi trebalo jasno definirati hoće li se jednostavne nabave, koje se moraju provesti putem EOJN, morati provoditi baš putem modula "e-Dostava s javnom objavom poziva" ili će se moći koristiti modul "e-Dostava s pozivom odabranim GS". | Nije prihvaćen | Objave jednostavne nabave provodit će se kroz funkcionalnosti EOJN RH koje uključuju mogućnost pozivanja odabranih gospodarskih subjekata, javnom objavom poziva ovisno o procijenjenim vrijednostima predmeta jednostavne nabave. Također, omogućiti će se i treća funkcionalnost modula jednostavne nabave u EOJN RH koja će biti kombinacija postojećih funkcionalnosti – javna objava uz poziv odabranima gospodarskim subjektima. Za nabavu robe i usluga čija je procijenjena vrijednost veća od 25.000,00 eura te za nabavu radova čija je procijenjena vrijednost veća od 45.000,00 eura naručitelj je obvezan provesti postupak jednostavne nabave putem javne objave u modulu jednostavne nabave EOJN. |
| 313 | MARIN KOS | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 5. | Protivim se predloženim izmjenama prema kojima bi se u članku 15. iza stavka 3. dodao novi stavak 4. koji glasi: „Jednostavnu nabavu čija je procijenjena vrijednost veća od 15.000,00 eura za nabavu robe i usluga te veća od 35.000,00 eura za nabavu radova, naručitelj obvezno provodi javno u modulu jednostavne nabave u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: EOJN HR).“ Ovakvo uvođenje obveze provedbe jednostavnih nabava kroz EOJN HR, uz istovremeno snižavanje pragova, u praksi će značajno otežati i usporiti provedbu postupaka nabave, osobito za manje naručitelje s ograničenim administrativnim i tehničkim kapacitetima. Time se gubi osnovni smisao jednostavne nabave, koja bi trebala omogućiti učinkovitije, brže i administrativno rasterećenije postupanje, uz zadržavanje transparentnosti i zakonitosti. Predloženo rješenje dodatno će opteretiti sustav EOJN-a, povećati administrativno i tehničko opterećenje naručitelja, a posljedično i usporiti realizaciju projekata te izvršenje proračuna. Naručitelji koji provode velik broj nabava manje vrijednosti bit će osobito pogođeni, jer će se operativni troškovi i vrijeme potrebno za pripremu, objavu i provedbu svake nabave znatno povećati. Smatram da bi učinkovitije i proporcionalnije rješenje bilo zadržavanje postojećih pragova za jednostavnu nabavu, uz daljnju mogućnost dobrovoljnog korištenja EOJN HR sustava za naručitelje koji za to imaju kapacitete i potrebu. Na taj bi se način zadržala transparentnost, ali i fleksibilnost sustava, bez nepotrebnog administrativnog opterećenja. Zaključno, predložene izmjene nisu u skladu s načelima proporcionalnosti i učinkovitosti postupaka javne nabave te će dovesti do dodatne birokratizacije i usporavanja rada javnih tijela, umjesto do željenog povećanja transparentnosti. | Nije prihvaćen | Predmetnom odredbom propisuje se obveza objave postupaka jednostavne nabave putem modula EOJN RH – načelo transparentnosti. Nadalje, ista se i dalje uređuje aktom Naručitelja i u tom dijelu ZJN 2016 se ne mijenja. Objave jednostavne nabave provodit će se kroz funkcionalnosti EOJN RH koje uključuju mogućnost pozivanja odabranih gospodarskih subjekata, javnom objavom poziva ovisno o procijenjenim vrijednostima predmeta jednostavne nabave. Također, omogućiti će se i treća funkcionalnost modula jednostavne nabave u EOJN RH koja će biti kombinacija postojećih funkcionalnosti – javna objava uz poziv odabranima gospodarskim subjektima. Za nabavu robe i usluga čija je procijenjena vrijednost veća od 25.000,00 eura te za nabavu radova čija je procijenjena vrijednost veća od 45.000,00 eura naručitelj je obvezan provesti postupak jednostavne nabave putem javne objave u modulu jednostavne nabave EOJN. Nadalje, smatra se da do značajnih otežanja i usporavanja provedi postupaka jednostavne nabave te povećanja administrativne opterećenost osoblja angažiranog na poslovima nabave neće doći s obzirom na to da je i do sad isto osoblje postupke jednostavne nabave provodilo sukladno općem aktu kojim su propisana pravila za predmetnu nabavu. |
| 314 | TAJANA DODIĆ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 5. | Podržavam predloženu izmjenu, s time da mislim da bi bilo dobro čak još sniziti pragove. Brojni naručitelji svojim pravilnicima imaju propisano "dostava na tri adrese" što je podložno potencijalnom namještanju te se ne postiže transparentnost i tržišno natjecanje. Svi postupci bi morali ići kroz javnu objavu. Uz to, trebalo bi kod NN tražiti da cijena objava postupka jednostavne nabave bude zaista simbolična. | Primljeno na znanje | PRIMLJENO NA ZNANJE |
| 315 | DOMAGOJ CENTNER | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 5. | Molimo razmotriti mogućnost ostavljanja roka za usklađenje akta iz članka 15. stavka 2. ZJN 2016 (izmjene postojećih ili donošenje novih pravilnika o jednostavnoj nabavi) sa odredbama zakona o izmjenama i dopunama ZJN 2016., a nakon stupanja na snagu istog (01.01.2026.). Primjerice, u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave predstavnička tijela donose opće akte pa tako i pravilnike o jednostavnoj nabavi, a ujedno su i obveznici provedbe savjetovanja s javnošću te je rok za izmjenu ili donošenje novog pravilnika do 01.01.2026. nedostatan. | Djelomično prihvaćen | Dan stupanja na snagu Zakona stupa nije rok do kojeg naručitelj mora izmijeniti postojeći ili donesti novi opći akt kojim uređuje provođenje postupaka jednostavne nabave kako bi isti uskladio s odredbama ovog Zakona. Isti će se propisati u prijelaznim i završnim odredbama, kao bi naručitelji mogli uskladiti postojeće opće akte s novom zakonskom regulativom. |
| 316 | KARLO DRAŠKOVIĆ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 5. | Možda bi bilo uputno prilikom donošenja izmjena zakona razraditi tematiku (dati upute)- Eojn.hr naziva "postupke" u sustavu: Jednostavna nabava - e-Dostava s pozivom odabranim GS/Jednostavna nabava - e-Dostava s javnom objavom poziva | Nije prihvaćen | Objave jednostavne nabave provodit će se kroz funkcionalnosti EOJN RH koje uključuju mogućnost pozivanja odabranih gospodarskih subjekata, javnom objavom poziva ovisno o procijenjenim vrijednostima predmeta jednostavne nabave. Također, omogućiti će se i treća funkcionalnost modula jednostavne nabave u EOJN RH koja će biti kombinacija postojećih funkcionalnosti – javna objava uz poziv odabranima gospodarskim subjektima. Za nabavu robe i usluga čija je procijenjena vrijednost veća od 25.000,00 eura te za nabavu radova čija je procijenjena vrijednost veća od 45.000,00 eura naručitelj je obvezan provesti postupak jednostavne nabave putem javne objave u modulu jednostavne nabave EOJN. |
| 317 | TEMPORIS SAVJETOVANJE D.O.O. ZA SAVJETOVANJE I USLUGE | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 4. | Predloženom izmjenom ZJN-a (članak 12. stavak 1. ZJN-a) propisuju se novi pragovi za jednostavne nabave. Potencijalni problematični učinci u praksi: Ne ulazeći u komentiranje novih pragova za jednostavnu nabavu skrećemo pažnju na način pisanja, odnosno jasnoću odredbe članka 12. stavka 1. ZJN-a. Veliki dio naručitelja i ponuditelja u sustavu javne nabave je u zabludi zbog odredbe članka 12. stavka 1. ZJN-a jer je odredba propisana na sljedeći način: „Ovaj Zakon se ne primjenjuje na…“. Napominjemo da se na jednostavne nabave primjenjuju odredbe ZJN-a kao npr. načela javne nabave, odredbe vezane za planiranje i vođenje registra ugovora, prekršajne odredbe itd. Preporuka: Kako bi se izbjegle dosadašnje nedoumice i dvojbena tumačenja vezana za članak 12. stavak 1. ZJN-a preporučujemo da se odredba napiše jasnije tj. da se preformulira početak rečenice „Ovaj Zakon se ne primjenjuje na…“. Tako npr. za navedene procijenjene vrijednosti nabave (jednostavne nabave) ne provode se postupci javne nabave propisani ZJN-om, već se provode postupci propisani općim aktima naručitelja. Dodatno, odredbe članka 12. stavka 1. ZJN-a potrebno je dovesti u vezu s člankom 15. stavkom 4. ZJN-a (objava određenih vrijednosti jednostavne nabave u EOJN-u RH). | Nije prihvaćen | Cijeni se da je sadašnji izričaj u konkretnom slučaju nedvojben i u potpunosti razumljiv. |
| 318 | HRVATSKA UDRUGA POSLODAVACA | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 4. | Ako je razlog podizanja pragova inflacija, tada bi, s obzirom na razdoblje koje je prošlo od donošenja Zakona o javnoj nabavi („Narodne novine 120/16“), to povećanje trebalo biti veće i postotno usklađeno s realnom inflacijom u razdoblju od 2016. do 2025. godine, za koju smatramo da kumulativno premašuje 35%. Stoga bi bilo realno očekivati da su iznosi pragova čak i udvostručeni u odnosu na sadašnje, pa se predloženo povećanje može smatrati minimalnim. | Nije prihvaćen | Pragovi za primjenu ZJN 2016 povećani su kako je propisano člankom 4. Nacrta te se ocjenjuju u ovom trenutku optimalnim, uzimajući u obzir inflaciju kao glavni čimbenik zbog kojeg se pragovi povećavaju. |
| 319 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 4. | U članku 12. predlažu se slijedeće izmjene: U članku 12. stavku 1. točki 1. podtočki a) riječi „26.540,00 eura“ zamjenjuju se riječima „50.000,00 eura“. U podtočki b) riječi „66.360,00 eura“ zamjenjuju se riječima „100.000,00 eura“. U točki 2. podtočki a) riječi „126.080,00 eura“ zamjenjuju se riječima „143.000,00 eura“. U podtočki b) riječi „530.880,00 eura“ zamjenjuju se riječima „700.000,00 eura“. Obrazloženje: Vrijednosti iz prijedlog Zakona su i dalje ispod EU pragova. Inflacija je u graditeljstvu veća od prosječne inflacije te je potrebno iznose povisiti kako je predloženo. | Nije prihvaćen | Pragovi za primjenu ZJN 2016 povećani su kako je propisano člankom 4. Nacrta te se ocjenjuju u ovom trenutku optimalnima, uzimajući u obzir inflaciju kao glavni čimbenik zbog kojeg se pragovi povećavaju. |
| 320 | HRVATSKI OPERATOR PRIJENOSNOG SUSTAVA D.D. | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 4. | Zbog povećanja cijena i kod nabave roba i usluga, predlažemo povećanje praga sa predloženih “26.540,00 eura“ na “50.000,00 eura”. | Nije prihvaćen | Pragovi za primjenu ZJN 2016 povećani su kako je propisano člankom 4. Nacrta te se ocjenjuju optimalnima, uzimajući u obzir inflaciju kao glavni čimbenik zbog kojeg se pragovi povećavaju. |
| 321 | AMERIČKA GOSPODARSKA KOMORA U HRVATSKOJ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 4. | AmCham pozdravlja predloženu izmjenu. Navedeni iznosi propisani su kao takvi još stupanjem na snagu ZJN 2016, dok je izmjenama iz 2022. godine izvršeno tek usklađivanje s promjenom valute iz hrvatske kune u euro. Američka gospodarska komora u Hrvatskoj (AmCham Hrvatska) smatra da bi, uslijed inflatornih pritisaka posljednjih godina, koje su rezultirale značajnijim poskupljenjem roba, usluga i radova u Hrvatskoj, propisane pragove bilo ne samo opravdano, već i potrebno revidirati i podići. U svom stajalištu „Prijedlozi za izmjene Zakona o javnoj nabavi“ iz rujna 2024. AmCham je ovaj stav ukratko i izložio te predložio “zakonski propisati da se za robe i usluge jednostavna nabava provodi za postupke vrijednosti jednake ili manje od 50.000 eura, a u slučaju radova za postupke vrijednosti jednake ili manje od 100.000 eura“. | Nije prihvaćen | Pragovi za primjenu ZJN 2016 povećani su kako je propisano člankom 4. Nacrta te se ocjenjuju u ovom trenutku optimalnima, uzimajući u obzir inflaciju kao glavni čimbenik zbog kojeg se pragovi povećavaju. |
| 322 | HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 4. | Članica Udruženja graditeljstva predlaže da se Zakon o javnoj nabavi ne primjenjuje na nabavu robe i usluga te provedbu projektnih natječaja procijenjene vrijednosti manje od 60.000,00 eura za tijela središnje državne uprave (90.000EUR za decentralizirane javne naručitelje), a za nabavu radova procijenjene vrijednosti manje od 160.000,00 eura za tijela središnje državne uprave (240.000EUR za decentralizirane javne naručitelje). Temelj za ovakav prijedlog: Važeći EU zakonski okvir: U skladu s Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2023/2495, pragovi za primjenu na EU razini iznose 143.000 eura za središnju državnu upravu i 221.000 eura za decentralizirane javne naručitelje. Ekonomski pokazatelji: Prema istraživanju Eurostata, BDP Hrvatske u paritetu kupovne moći iznosi 76/100 u odnosu na prosjek EU-a za 2023. Ukupna stopa inflacije u razdoblju od prosinca 2016. (od kada je na snazi trenutni prag) do srpnja 2024. iznosi 30%, a prosječna mjesečna bruto plaća porasla je za 76,8%. Prijedlog: Predlaže se podizanje praga za primjenu ZJN za usluge koje naručuju tijela središnje državne uprave na 60.000 eura (za radove 160.000€), a za decentralizirane javne naručitelje na 90.000 eura (za radove 240.000€), a također i da se razmotri potpuno izjednačenje s pragovima EU. Predloženi prag bi i dalje bio ispod onog uspostavljenog Direktivom 2014/24/EU, i njenom izmjenom, te na razini 42/100, dok bi značajno smanjio administrativno opterećenje i omogućio bržu i učinkovitiju realizaciju nabava. | Nije prihvaćen | Pragovi za primjenu ZJN 2016 određeni su kako je propisano člankom 4. ovog Zakona te se isti ocjenjuju optimalnima. |
| 323 | ANA POPIĆ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 4. | Na temelju ovog članka priprema se i Plan nabave za 2026., koji mora biti donesen u roku od 30 dana od dana donošenja Proračuna. Naručitelj u trenutku pripreme i izrade Plana nabave (koji je već u prosincu) nema informaciju o tome hoće li izmjene i dopune zakona ovakve kakve trenutno jesu uopće i stupiti na snagu, te se dodatno otežava postupanje Naručitelja, a koje je vezano rokovima. Apeliramo na zakonodavca da Naručitelju ostavi dovoljno vremena za pripremu Plana nabave i odgodi primjenu ovakvih izmjena. | Primljeno na znanje | Datum stupanja na snagu Zakona nije rok do kojeg naručitelj mora izmijeniti postojeći ili donesti novi opći akt kojim uređuje provođenje postupaka jednostavne nabave kako bi isti uskladio s odredbama ovog Zakona. Isti će se odrediti u Prijelaznim i završnim odredbama Nacrta Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama ZJN 2016 .Zakona o javnoj nabavi. |
| 324 | BLAŽENKA PETROVEČKI | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 4. | Članak 12. ZJN navodi "Ovaj Zakon ne primjenjuje se: 1. ...." referirajući se na nabave ispod pragova za primjenu ZJN. Međutim ZJN propisuje odredbe koje se odnose na jednostavnu nabavu (čl. 12, čl. 15. čl. 23., čl. 443.), a podzakonskim aktima obvezu objavljivanja jednostavnih nabava vrijednosti jednake ili veće od 2.650 eura u planu nabave, obvezu objavljivanja ugovora za predmete nabave čija je vrijednost bez PDV-a jednaka ili veća od 2.650 eura, a ovim izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi uvodi se i obveza objavljivanja jednostavnih nabava iznad propisanog iznosa u EOJN. Iz navedenog je razvidno da se Zakon o javnoj nabavi primjenjuje i na jednostavne nabave. Molim urediti članak 12. u skladu s time, uz napomenu da pitanja koja nisu definirana Zakonom o javnoj nabavi i podzakonskim aktima naručitelj definira internim aktom. Također molim definirati da su iznosi procijenjenih vrijednosti navedenih u članku 12. bez PDV-a. | Nije prihvaćen | Cijeni se da je članak 12. ZJN 2016 u potpunosti jasan s obzirom da se izmjenama uvodi samo obveza objave postupaka jednostavne nabave iznad navedenih pragova kroz modul EOJN. |
| 325 | ANDRIJA VRANJKOVIĆ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 4. | Predlažem povećanje granica/iznosa koji su određeni za provedbu postupaka jednostavne nabave od 35.000 eura za robe i usluge, odnosno 90.000,00 eura za radove. Valja imati na umu da je dosadašnji limit od 200.000 kuna odnosno 26.500 eura kao takav određen još 2011. godine. Dakle, mijenja ga se nakon gotovo 15 godina. Predloženo povećanje iznosi 31,9 %. Napominjem da je u promatranom razdoblju kumulativna inflacija iznosila 39,7 %. Rast plaća u razdoblju od 2015. do kolovoza 2025. godine, prema podacima DZS-a, iznosio je za 99,5 %. S druge strane, za očekivati je da će predloženi iznos od 35.000/90.000,00 eura biti na snazi (ako se bude slijedila dosadašnja praksa) odnosno vrijediti idućih 15 godine. Iz navedenih je podataka razvidno da predloženo povećanja već sada nije akceptiralo dosadašnju inflaciju i porast plaće a posebice nije akceptiralo buduća kretanja navedenih varijabli koje izravno utječu na cijene dobara i usluga. Stoga se predlaže da se navedeni iznos odredi na razini od 50.000 eura što je još uvijek niže od 25 % europskog praga nabave velike vrijednosti kod decentraliziranih javnih naručitelja (kojih je i najviše) za robe i usluge, odnosno 150.000,00 eura za radove (manje od 3% vrijednosti europskog praga za nabavu velike vrijednosti) radova. | Nije prihvaćen | Pragovi za primjenu ZJN 2016 povećani su kako je propisano člankom 4. Nacrta te se ocjenjuju u ovom trenutku optimalnima, uzimajući u obzir inflaciju kao glavni čimbenik zbog kojeg se pragovi povećavaju. |
| 326 | ANA UDOVIČIĆ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 4. | Predlaže se povećanje pragova na 50.000,00 eura za robu i usluge te 100.000,00 eura za radove. Povećanje vrijednosnih pragova za primjenu postupaka javne nabave predlaže se radi usklađivanja propisa s aktualnim tržišnim uvjetima, značajnim povećanjem troškova proizvodnje, transporta i isporuke. | Nije prihvaćen | Pragovi za primjenu ZJN 2016 povećani su kako je propisano člankom 4. Nacrta te se isti, u ovom trenutku, ocjenjuju optimalnima uzimajući u obzir inflaciju kao glavni čimbenik zbog kojeg se pragovi povećavaju. |
| 327 | AGENCIJA APPA D.O.O. ZA EDUKACIJU I SAVJETOVANJE | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 4. | Uvidom u druge zakonske okvire za javnu nabavu (austrijski, talijanski, njemački zakon) primjetno je određivanje vrijednosnih pragova za izravno ugovaranje sa jednim odabranim gospodarskim subjektom i to u iznosima od 50.000 do 150.000 eura. Predlažemo da se u okviru našeg domaćeg zakonodavnog okvira također odredi jedinstveni vrijednosni prag za izravno ugovaranje sa jednim odabranim gospodarskim subjektom, uvažavajući pri tome inflatorni utjecaj u razdoblju od 2016. do 2026. godine. Npr. za robe. usluge i projektne natječaje u vrijednosti do 20.000,00 eura, a za radove do 50.000,00 eura. Također predlažemo da se nabava do europskih pragova uredi zasebnim zakonom kojim bi se postigla brža i manje administrativna nabava uz liberalizaciju određivanja normi, marki i izvora. | Nije prihvaćen | Pragovi za primjenu ZJN 2016 povećani su kako je propisano člankom 4. Nacrta te se isti, u ovom trenutku, ocjenjuju optimalnima uzimajući u obzir inflaciju kao glavni čimbenik zbog kojeg se pragovi povećavaju. Također se napominje da svrha provedbe postupaka jednostavne nabave i određivanja visine pragova nije „izravno ugovaranje s jednim odabranim gospodarskim subjektom“ nego tržišno natjecanje uz poštivanje načela javne nabave i na razini postupaka jednostavne nabave. |
| 328 | MLADEN BAŠIĆ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 4. | Predlažem da se umjesto predloženog iznosa 35.000, eura, prag za provođenje postupka javne nabave zaokruži na 30.000,00 eura za robu i usluge odnosno umjesto predloženog iznosa od 90.000,00 eura zaokruži na iznos od 70.000,00 eura za radove. | Nije prihvaćen | Pragovi za primjenu ZJN 2016 povećani su kako je propisano člankom 4. Nacrta te se isti, u ovom trenutku, ocjenjuju optimalnima uzimajući u obzir inflaciju kao glavni čimbenik zbog kojeg se pragovi povećavaju. |
| 329 | BRUNO HRANIĆ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 4. | Povećati iznose za 10% u svim stavcima. | Nije prihvaćen | Pragovi za primjenu ZJN 2016 povećani su kako je propisano člankom 4. Nacrta te se isti, u ovom trenutku, ocjenjuju optimalnima, uzimajući u obzir inflaciju kao glavni čimbenik zbog kojeg se pragovi povećavaju. |
| 330 | OPĆINA PODBABLJE | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 4. | Poštovani, Zbog povećanja učinkovitosti i ubrzavanja postupaka nabave, predlažemo povećanje pragova na 53.100,00 eura bez PDV-a za robu i usluge, odnosno 132.700,00 eura bez PDV-a za radove, a kako je propisano i smjernicama za provedbu nabava kroz EU projekte za neobveznike Zakona o javnoj nabavi. S ciljem povećanja transparentnosti predlažemo povećanje uvjeta na način da se pozivi na dostavu ponuda moraju slati na veći broj adresa gospodarskih subjekata (od trenutna 3). Smatramo kako je predloženo u skladu s načelima Zakona o javnoj nabavi, a doprinijet će povećanju učinkovitosti procedura. | Nije prihvaćen | Pragovi za primjenu ZJN 2016 povećani su kako je propisano člankom 4. Nacrta te se isti, u ovom trenutku, ocjenjuju optimalnima, uzimajući u obzir inflaciju kao glavni čimbenik zbog kojeg se pragovi povećavaju. |
| 331 | AMERIČKA GOSPODARSKA KOMORA U HRVATSKOJ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 2. | AmCham smatra da bi bilo korisno zadržati čl. 6. st. 5. Zakona o javnoj nabavi. Objavljivanje Indikativnog popisa javnih naručitelja u Republici Hrvatskoj na Portalu javne nabave i ažuriranja prema potrebi smatramo korisnim. Dodatno se predlaže da se na navedenom indikativnom popisu, pored navođenja javnih naručitelja, navode također sektorski naručitelji. Sve s ciljem smanjenja mogućnosti krivog tumačenja propisa, ujednačenja prakse, povećanja transparentnost te ubrzavanja i olakšavanja procesa. | Nije prihvaćen | Kako nije moguće utvrditi konačan popis obveznika primjene Zakona o javnoj nabavi, indikativni popis naručitelja neće se izrađivati. Status obveznika se mijenja, ovisno o različitim faktorima poput načina financiranja, sastava upravljačkih tijela te drugih relevantnih okolnosti koje se razlikuju od godine do godine. Odgovornost za utvrđivanje toga je li određeni subjekt obveznik primjene Zakona o javnoj nabavi leži na samom naručitelju. U slučaju nepravilne primjene ili izbjegavanja primjene istog Zakona, propisane su prekršajne odredbe, a postoji i mogućnost podnošenja žalbe DKOM-u te pokretanje upravnog nadzora. |
| 332 | KARLO DRAŠKOVIĆ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 2. | Poštovani, molio bih podatak hoće li navedeni stavak biti zamijenjen drugom (drugačijom) odredbom? | Primljeno na znanje | Kako nije moguće utvrditi konačan popis obveznika primjene Zakona o javnoj nabavi indikativni popis naručitelja neće se izrađivati. Status obveznika se mijenja, ovisno o različitim faktorima poput načina financiranja, sastava upravljačkih tijela te drugih relevantnih okolnosti koje se razlikuju od godine do godine. Odgovornost za utvrđivanje toga je li određeni subjekt obveznik primjene Zakona o javnoj nabavi leži na samom naručitelju. U slučaju nepravilne primjene ili izbjegavanja primjene istog Zakona propisane su prekršajne odredbe, a postoji i mogućnost podnošenja žalbe DKOM- te pokretanje upravnog nadzora. |
| 333 | TEMATIKON PROJEKT D.O.O. ZA USLUGE | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 1. | Ovaj komentar potrebno je sagledati zajedno s komentarom na čl. 29., odnosno izmjenu čl. 254. st. 1. t. 5. ZJN 2016 (brisanje sukoba interesa kao fakultativne osnove za isključenje). Predložene intervencije odstupaju od odredbi Direktive 2014/24/EU. Prema čl. 26. st. 4. t. (b) Direktive, neprihvatljivim ponudama imaju se smatrati i „ponude čija vrijednost prelazi proračun javnog naručitelja koji je utvrđen i zabilježen prije početka postupka nabave“. Iz toga proizlazi da nova definicija neprihvatljive ponude više nije usklađena s Direktivom. Predloženo rješenje kroz izmjenu definicije neprihvatljive ponude nije jednako isključenju gospodarskog subjekta. Na prvi pogled moglo bi se činiti da učinak ostaje isti: ako je ponuda neprihvatljiva zbog sukoba interesa, naručitelj je obvezan odbiti takvu ponudu što je identično isključenju ponuditelja iz postupka javne nabave. No, posljedice nisu jednake te će ovakvo rješenje imati ozbiljne probleme u postupanju naručitelja u slučaju utvrđenog sukoba interesa. Osnovno je pitanje na temelju čega će, prema Nacrtu, naručitelji “odbijati” natjecatelje ako se u fazi dostave zahtjeva za sudjelovanje utvrdi postojanje sukoba interesa? Budući da u toj fazi još ne postoji ponuda, predložena definicija neprihvatljive ponude ne može se primijeniti. Primjerice, u slučaju dinamičkog sustava nabave (DSN), naručitelj će provjeru sukoba interesa moći provesti tek u fazi ocjene ponuda koje su dostavili natjecatelji koji su već dobili pristup sustavu. U tom trenutku će, ako sukob interesa postoji, naručitelj odbiti ponudu kao neprihvatljivu. Međutim, naručitelj neće imati zakonsku osnovu za donošenje odluke o nedopustivosti sudjelovanja gospodarskog subjekta, ranije, u fazi ocjene zahtjeva za sudjelovanje, ili tijekom trajanja sustava kada može provesti provjeru ispunjavanja kriterija natjecatelja koji su već uključeni u sustav, jer sukob interesa više nije osnova za isključenje. Takvo rješenje može dovesti naručitelje u neugodnu i rizičnu situaciju, ako se pokaže da je u DSN pristup dobio gospodarski subjekt povezan s predstavnikom naručitelja. Taj se rizik dodatno povećava zbog uobičajeno dugog trajanja dinamičkih sustava nabave, što produžuje mogućnost da sukob interesa ostane neotkriven. Važno je naglasiti u kojem kontekstu Direktiva koristi pojam „neprihvatljiva ponuda”. Definicija se nalazi u čl. 26. st. 4. (b) Direktive koji uređuje uvjete za primjenu natjecateljskog postupka uz pregovore. Prema tom članku (prenesenim u čl. 94. i 95. ZJN), javni naručitelji mogu primjenjivati natjecateljski postupak uz pregovore, između ostalog: „s obzirom na radove, robu ili usluge ako su u odgovoru na otvoreni ili ograničeni postupak samo podnesene nepravilne ili neprihvatljive ponude.“ U pravilu, budući da se radi o novom postupku javne nabave, potrebno je objaviti i novi poziv na nadmetanje. Međutim, objava poziva na nadmetanje nije obvezna ako naručitelj pozove samo one: „ponuditelje koji su prethodno sudjelovali u otvorenom ili ograničenom postupku i koji zadovoljavaju kriterije za kvalitativni odabir gospodarskog subjekta te koji su tijekom prethodnog postupka dostavili ponude u skladu s formalnim zahtjevima postupka javne nabave.“ Dakle radi se o inače transparentnom natjecateljskom postupku koji se u ovom jednom iznimnom slučaju može provesti bez objave poziva na nadmetanje. Svrha je omogućiti naručiteljima fleksibilnost i dopustiti direktne pregovore s ponuditeljima iz neuspješnog postupka u cilju dobivanja pravilnih i prihvatljivih ponuda. U kontekstu neprihvatljive ponude, prema trenutnoj definiciji, radilo bi se prvenstveno o pregovorima s ciljem dobivanja cijene ponude koja bi bila u okviru planiranih, odnosno osiguranih novčanih sredstva naručitelja za nabavu te time postala prihvatljiva. No, ako se ponuda koja prelazi planirana, odnosno osigurana novčana sredstva naručitelja za nabavu prema novoj definiciji više neće smatrati neprihvatljivom, postavlja se pitanje – što bi bio predmet pregovora u ovom slučaju? Iz navedenog je vidljivo da izmjena definicije neprihvatljive ponude otvara pravna i praktična pitanja. Uvođenje sukoba interesa kao razloga za kvalifikaciju ponude kao neprihvatljive, uz istodobno brisanje sukoba interesa iz kataloga osnova za isključenje gospodarskih subjekata iz postupka javne nabave, narušava logiku postojećeg sustava i otvara rizik neusklađenosti s Direktivom 2014/24/EU. | Djelomično prihvaćen | Definicija iz članka 3. točke 13. Zakona o javnoj nabavi ne mijenja se u navedenim dijelu već se ista proširuje na način da je neprihvatljiva ponuda i ona ponuda koja prelazi procijenjenu vrijednost nabave odnosno osigurana novčana sredstva naručitelja. Nadalje, izmjenom članka 304. stavaka 1. i 3. Zakona o javnoj nabavi javni naručitelj uz navedene razloge donosi odluku o nedopustivosti sudjelovanja pojedinog natjecatelja koji je u sukobu interesa. Razlog donošenja ove izmjene je mogućnost naručitelja da odbije ponudu ponuditelja za kojeg se utvrdi da je u sukobu interesa, a slijedom članka 81. Zakona o javnoj nabavi. |
| 334 | HRVATSKA UDRUGA POSLODAVACA | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 1. | Vidimo potencijalne probleme s određenjem neprihvatljive ponude kao ponude koja je „protivna odredbama članaka 75. – 83.“ Navedeni članci odnose se na sukob interesa kod naručitelja, a ne na samu ponudu. Time se otvara mogućnost podnošenja žalbi kojima bi se dokazivalo da ponuda ne može biti protivna tim odredbama, jer se one ne odnose na sadržaj ponude, već na predstavnike naručitelja koji su ili nisu u sukobu interesa. S obzirom na to da popis članova stručnog povjerenstva nije javno dostupan prije javnog otvaranja ponuda, ponuditelj prilikom izrade ponude načelno ne može znati nalazi li se njegova ponuda u sukobu interesa. Dodatno, ako se već uvode odredbe prema kojima je naručitelj dužan poništiti postupak u slučaju sukoba interesa koji se ne može otkloniti, nejasno je zbog čega bi se u takvim situacijama ponuda odbacivala. Takvo rješenje stvara pravnu nesigurnost i potencijalno dovodi do različitih tumačenja u praksi. | Nije prihvaćen | Predložena izmjena na jednako učinkovit način predviđa prikladne mjere za upravljanje sukobom interesa no omogućuje odbijanje ponude kao neprihvatljive u situaciji sukoba interesa ponuditelja, a koji sukob interesa se ne može odgovarajuće otkloniti, neovisno od toga je li takvo odbijanje predviđeno odredbama Dokumentacije o nabavi. |
| 335 | AMERIČKA GOSPODARSKA KOMORA U HRVATSKOJ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 1. | Okvirni sporazumi u javnoj nabavi i okvirna količina predmeta nabave Zakonsko utemeljenje Okvirni sporazum, kako ga definira Zakon o javnoj nabavi u članku 3. stavku 1. točki 11., predstavlja sporazum između naručitelja i gospodarskih subjekata s ciljem utvrđivanja uvjeta za dodjelu ugovora tijekom određenog razdoblja, uključujući cijenu i, prema potrebi, količine. Zakon o javnoj nabavi regulira pitanja okvirnih sporazuma u člancima 146. do 153., pri čemu je ključna odredba članak 148. stavak 2. koji propisuje obvezu izvršenja okvirnog sporazuma samo ako je tako određeno u dokumentaciji o nabavi. Važno je naglasiti da naručitelji ne smiju zloupotrebljavati okvirne sporazume na način koji bi narušio tržišno natjecanje, što propisuje članak 146. stavak 2. Zakona. Pravilnik o dokumentaciji o nabavi precizira da količina predmeta nabave može biti određena ili okvirna, uz mogućnost variranja stvarne nabavljene količine u odnosu na predviđenu, što naručitelj mora naznačiti u dokumentaciji o nabavi. Primjer u praksi Postojeći propisi ne pružaju adekvatno rješenje za izazove vezane uz okvirne sporazume i ugovaranje predmeta nabave u okvirnim količinama. Zakonodavac je propisao da naručitelji ne smiju onemogućavati, ograničavati ili narušavati tržišno natjecanje putem okvirnih sporazuma, no u praksi se često zloupotrebljava ovaj institut. Najčešći problem nastaje kod okvirno propisanih količina predmeta nabave. Naručitelji često provode postupke javne nabave radi sklapanja ugovora o javnoj nabavi pozivajući se na odredbu Pravilnika o dokumentaciji o nabavi, zaboravljajući da je taj instrument dozvoljen samo u iznimnim situacijama kada količine nije moguće utvrditi zbog prirode predmeta nabave ili objektivnih razloga. Primjeri u praksi pokazuju da se okvirne količine često definiraju proizvoljno, bez prethodnih procjena, što dovodi do neravnoteže u ugovornim odnosima. Dok naručitelji izbjegavaju svoje obveze, izvršitelji su vezani ugovorom i suočavaju se s ekonomskim posljedicama zbog nepredvidivih zahtjeva. Na tržištu javne nabave, suočavamo se s različitim scenarijima i praksama koje oblikuju način na koji se provode postupci nabave i sklapanje ugovora. Ovi primjeri ilustriraju nekoliko tipičnih situacija koje mogu nastati tijekom postupka javne nabave i provedbe okvirnih sporazuma: Jedan od čestih scenarija je kada naručitelj sklopi okvirni sporazum s gospodarskim subjektom, ali po tom okvirnom sporazumu ne naručuje ili naručuje u vrlo malim količinama. Ova praksa dovodi do poništavanja ekonomske svrhe sklapanja sporazuma za odabranog ponuditelja. Istovremeno, odabrani ponuditelj je često primoran imati na raspolaganju velike količine robe ili usluga kako bi mogao ispuniti ugovor u izuzetno kratkim rokovima, često bez jamstva da će naručitelj zaista zatražiti izvršenje ugovora. Drugi primjer: Prilikom naručivanja potrošnog materijala, naručitelj odredi predmet nabave u okvirnim količinama, s relativno visokim rasponom količine. Nakon provedenog otvorenog postupka javne nabave, naručitelj sklopi ugovor s odabranim ponuditeljem za nabavu takve okvirne količine. Iako se radi o ugovoru koji obvezuje na izvršenje, činjenica da se radi o okvirnim količinama de facto čini takav ugovor okvirnim sporazumom. Treći primjer: Prilikom naručivanja usluga, nakon provedenog postupka javne nabave i sklopljenog okvirnog sporazuma, naručitelj po sklopljenom okvirnom sporazumu nije naručio nijednu od usluga za koju je sklopljen okvirni sporazum, a naknadno je, u tijeku trajanja okvirnog sporazuma po kojem nije naručio nijednu uslugu, raspisao novi postupak nabave za iste usluge. Ovi primjeri jasno pokazuju raznolikost praksi koje se javljaju na tržištu javne nabave te ističu važnost razumijevanja propisa i postupaka, kako bi se osigurala transparentnost, učinkovitost i poštenost u procesima javne nabave. AmCham-ov prijedlog Prema Zakonu o javnoj nabavi, javni naručitelj ima potpunu slobodu odabira hoće li koristiti okvirne sporazume. To znači da može odlučiti hoće li biti vezan takvim sporazumom ili ne. No, ta sloboda često dovodi do zloupotreba, gdje naručitelji sklapaju sporazume bez obveze da ih provedu, čime stvaraju neizvjesnost za odabrane ponuditelje. AmCham smatra da ova diskrecija treba biti ograničena, tako da naručitelji moraju pažljivo postupati prema gospodarskim subjektima na tržištu. Oni trebaju imati jasne razloge za korištenje okvirnih sporazuma, što bi trebalo biti transparentno objavljeno kako bi ponuditelji mogli reagirati. • AmCham predlaže sljedeće: zakonski propisati da naručitelji moraju ugovoriti najmanje 70% predviđene vrijednosti okvirnog sporazuma tijekom njegova trajanja, zakonski propisati da se okvirni sporazumi mogu koristiti samo u opravdanim situacijama, uz jasno objašnjenje navedenog opravdanja te zakonski propisati da naručitelji moraju obrazložiti smanjenje količina ili vrijednosti ugovora, omogućavajući ponuditeljima da se pravovremeno prilagode | Nije prihvaćen | Neizvršavanje okvirnog sporazuma sa svim količinama može biti prouzročeno potrebama naručitelja i okolnostima koje su se pojavile nakon sklapanja okvirnog sporazuma, što bi naručitelj morao moći obrazložiti objektivnim razlozima u konkretnom slučaju. Zakon o javnoj nabavi već propisuje da naručitelj kontrolira izvršenje ugovora, odnosno način i kontrola je obveza naručitelja. |
| 336 | UDRUGA GRADOVA U REPUBLICI HRVATSKOJ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 1. | - t. 8. članak 3. – jasnije definirati pojam gospodarski subjekt prvenstveno u skladu s presudama Suda EU (Kolin, Qingdao) - t. 12., 13. i 15. istog članka definirati na način da se izbjegne postojeća situacija u kojoj formalno imamo tri definicije za tri vrste nevaljanih ponuda (nepravilna, neprihvatljiva, neprikladna) koje definicije se međutim sadržajno preklapaju | Nije prihvaćen | Ocjenjuje se da su navedene definicije usklađene s odredbama Direktiva EU koje uređuju područje javne nabave. |
| 337 | MIRKO BORIČEVIĆ | IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI, Članak 1. | Potrebno je sagledati i dodatno pojasniti u tekstu Zakona, utjecaj ove promjene na članke 95. i 94. Mišljenja sam da bi naručitelji trebali imati mogućnost pozvati u drugi krug natjecateljskog postupka uz pregovore/pregovaračkog postupka s prethodnom objavom, ponuditelje čija ponuda prelazi procijenjenu vrijednost nabave u otvorenom ili ograničenom postupku. Ovako napisan tekst bi se mogao protumačiti da je moguće pozvati u drugi krug ponuditelje koji su u sukobu interesa, a ne one čija ponuda prelazi procijenjenu vrijednost nabave. | Djelomično prihvaćen | Definicija iz članka 3. točke 13. Zakona o javnoj nabavi ne mijenja se u navedenim dijelu već se ista proširuje na način da je neprihvatljiva ponuda i ona ponuda koja prelazi procijenjenu vrijednost nabave odnosno osigurana sredstva naručitelja. Nadalje, izmjenom članka 304. stavaka 1. i 3. Zakona o javnoj nabavi javni naručitelj uz navedene razloge donosi odluku o nedopustivosti sudjelovanja pojedinog natjecatelja koji je u sukobu interesa. |
| 338 | HEP-OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA D.O.O. ZA DISTRIBUCIJU I OPSKRBU ELEKTRIČNE ENERGIJE | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI | 1. S obzirom da se u provedbi postupaka nabave u praksi pokazalo da određeni gospodarski subjekti koriste objavljene priloge uz Zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda predlažemo da se u Zakonu o javnoj nabavi ili u podzakonskim aktima propiše da prilozi zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda ne moraju biti javno objavljeni. Obrazloženje: Sukladno Pravilniku o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave, sastavni dio Zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda su njegovi prilozi koje je naručitelj u obvezi objaviti uz zapisnik sukladno članku 301. stavak 8. Zakonu o javnoj nabavi. Na taj način ažurirani popratni dokumenti dostupni su svim gospodarskim subjektima bez obzira da li su isti bili ponuditelji u predmetnom postupku ili ne. Praksa je pokazala da pojedini gospodarski subjekti priloge zapisnika za postupke u kojima nisu sudjelovali kao ponuditelji, koriste kao dokaze u postupcima nabave u kojima se javljaju kao ponuditelji, odnosno do istih su došli na neprofesionalan način bez odobrenja proizvođača. 2. Potrebno je uskladiti sadržaj objave postupaka u EOJN-u s predloženim odredbama novog Zakona o energetskoj učinkovitosti vezano uz zelenu javnu nabavu i nabavu koja se provodi po načelu „energetska učinkovitost na prvom mjestu“. Obrazloženje: Potrebno je jasnije definirati odnos između postupaka nabave koji zadovoljavaju kriterije energetske učinkovitosti, odnosno vode se načelom „energetska učinkovitost na prvom mjestu“ definirane prijedlogom Zakona o energetskoj učinkovitosti i zelene javne nabave, budući da pojmovi nisu jednoznačno razgraničeni, a mogu se djelomično preklapati. Traži se usklađenje/definiranje odredbi prijedloga Zakona o energetskoj učinkovitosti sa Zakonom o javnoj nabavi i potrebno je jasno definirati međusobni odnos i eventualno preklapanje ovih pojmova kako bi se izbjegla dvosmislenost u provedbi i izvještavanju | Primljeno na znanje | Prilozi uz Zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda objavljuju se u privitku kao sastavni dijelovi istog, a temeljem sadašnjeg Pravilnika o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave i sukladno zadanom načelu transparentnosti. Navedeni prijedlog razmotrit će se prilikom sljedeće izmjene istog Pravilnika. Predmetno pitanje ne uređuje se odredbama Zakona o javnoj nabavi te je isto pitanje već uređeno spomenutim posebnim propisom. |
| 339 | IGOR ČRNE | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI | Igor Črne u ime SANDOZ d.o.o. farmaceutska industrija: Nastavno na problematiku navedenu u prethodnim našim komentarima, u člancima 307. i 312. postoje proturječnosti koje se tiču trenutka sklapanja ugovora. Problem se javlja u situacijama kada naručitelj pošalje ugovor nakon određenog perioda od izvršnosti odluke o odabiru te u ugovoru navede da je primjena ugovora od dana izvršnosti odluke o odabiru, što podrazumijeva retroaktivnu primjenu ugovora. Iz ostalih odredbi ZJN proizlazi da je za nastanak ugovorne obveze potrebno potpisivanje ugovora/okvirnog sporazuma. Prijedlog je da se niže navedene odredbe čl. 307. brišu. Članak 307. (3) Smatra se da je ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum sklopljen na dan izvršnosti odluke o odabiru, osim u slučaju iz stavaka 4. i 5. ovoga članka. (4) Ako javni naručitelj za preuzimanje obveza mora imati suglasnost drugog tijela, smatra se da je ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum sklopljen na dan pribavljanja suglasnosti. (5) Ako je na dan izvršnosti odluke o odabiru ili pribavljanja suglasnosti istekao rok valjanosti ponude, smatra se da je ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum sklopljen na dan dostave pisane izjave odabranog ponuditelja o produženju roka valjanosti ponude te jamstva za ozbiljnost ponude sukladno produženom roku valjanosti ponude, ako je jamstvo bilo traženo u postupku. | Nije prihvaćen | Ocjenjuje se da odredbe članka 307. odgovarajuće uređuju predmetne slučajeve. |
| 340 | IGOR ČRNE | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI | Igor Črne u ime SANDOZ d.o.o. farmaceutska industrija: Iz dosadašnje prakse očito je kako se često okvirne količine predmeta nabave lijekova definiraju proizvoljno te dolazi do vrlo velikih odstupanjima od planiranih do stvarnih količina. Samim takvim provođenjem postupka javne nabave dolazi i do upitne ekonomske opravdanosti samog sklapanja okvirnih sporazuma. S druge strane, odabrani ponuditelji u svakom trenutku moraju imati na raspolaganju količinu robe kako bi ispunili ugovorenu obvezu, čime odabranog ponuditelja dovode u rizik u samom poslovanju pošto postoji mogućnost otpisa robe, stvaranju dodatnih troškova odabranog ponuditelja, ne vodeći se niti brigom o zaštiti okoliša. Prijedlog je, da se u ZJN propiše da naručitelji moraju realizirati najmanje 85% predviđenih vrijednosti potpisanog ugovora te isto propisati kao obvezu naručitelja. Također, u ZJN je propisano da je praćenje realizacije ugovora obveza naručitelja, no u praksi, kod javne nabave lijekova nije rijedak slučaj da naručitelji obvezuju isporučitelje na detaljno praćenje realizacije okvirnih sporazuma i ugovora (polugodišnja izvješća, izvještavanje Naručitelja kada ukupno ugovorene obveze svih Korisnika po Okvirnom sporazumu dosegnu 75% vrijednosti Okvirnog sporazuma te nakon što dosegnu vrijednosti Okvirnog sporazuma). Određivanje takve obveze izvještavanja gospodarskim subjektima predstavlja vrlo složen, vremenski ali i tehnički zahtjevan posao koji zahtjeva praćenje i obradu podataka na razini svakog ugovora te Okvirnog sporazuma. Ispunjavanje te odredbe zahtijeva složenu informatičku infrastrukturu i dodatne ljudske resurse. Praćenje realizacije je, prije svega, obveza naručitelja kako bi se pratila opravdanost samog postupka i financijska opravdanost provođenja javne nabave i trošenja javnih sredstava. S obzirom da je prijedlog izmjene odredbe st. 2. čl. 313. prihvaćen prijedlogom ZID ZJN, ovim putem predlaže se dodatno dopuniti članak 313. st. 4. tako da isti glasi: (4) U slučaju da su u dokumentaciji o nabavi ugovorene okvirne količine, javni naručitelj je dužan realizirati minimalno 85% ugovorenih količina. Javni naručitelj dužan je imati efikasan sustav praćenja izvršenja te nije ovlašten prebacivati svoju obvezu kontroliranja količinskog izvršenja ugovora/okvirnog sporazuma na odabrane ponuditelje. | Nije prihvaćen | Neizvršavanje okvirnog sporazuma sa svim količinama može biti prouzročeno potrebama naručitelja i okolnostima koje su se pojavile nakon sklapanja okvirnog sporazuma, što bi naručitelj morao moći obrazložiti objektivnim razlozima u konkretnom slučaju. Mogućnost određivanja minimalnih ugovorenih količina naručitelj može predvidjeti u dokumentaciji o nabavi sukladno svojim potrebama i vezano uz određeni predmet nabave. Zakon o javnoj nabavi već propisuje da naručitelj kontrolira izvršenje ugovora, odnosno da su praćenje izvršenja i kontrola obveza naručitelja. |
| 341 | IGOR ČRNE | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI | Igor Črne u ime SANDOZ d.o.o. farmaceutska industrija: S obzirom na učestalu primjenu okvirnih sporazuma u javnim natječajima za nabavu lijekova, primjećujemo da odredba članka 147. Zakona o javnoj nabavi, koja se odnosi na sklapanje ugovora temeljem okvirnih sporazuma, postavlja izazove u praksi. Sukladno navedenoj odredbi, ugovor o javnoj nabavi mora se sklopiti prije isteka roka na koji je okvirni sporazum sklopljen, ali uz uvjet da trajanje ugovora ne može biti dulje od 12 mjeseci nakon isteka roka okvirnog sporazuma. U kontekstu nabave lijekova, cilj je postići veću učinkovitost i racionalizaciju kroz objedinjenu nabavu koja u konačnici ima cilj sklapanje okvirnog sporazuma sa zdravstvenim ustanovama. Međutim, ako bi postojeća odredba ostala na snazi, to bi konstantno predstavljalo problem u primjeni okvirnih sporazuma jer bi se i dalje u različitim vremenskim razdobljima pristupalo sklapanju ugovora (uzimajući u obzir postojeće ugovore naručitelja za isti predmet nabave), čime bi se stvarao nesklad u vremenskim okvirima, uvjetima i cijenama. Predložena izmjena odredbe, koja nalaže da se ugovor o javnoj nabavi na temelju okvirnog sporazuma mora sklopiti u roku od 30 dana od sklapanja okvirnog sporazuma, omogućava veću predvidljivost i stabilnost za sve sudionike javne nabave. Ovaj pristup smanjuje neizvjesnost u vezi s cijenama i količinama, čime se korisnicima i ponuditeljima daje dovoljno vremena za adekvatnu pripremu i finalizaciju uvjeta nabave. Predlaže se izmjena članak 147., stavka 2. i 3. na sljedeći način: (2) Ugovor o javnoj nabavi na temelju okvirnog sporazuma mora se sklopiti u roku od 30 dana od sklapanja okvirnog sporazuma i trajanje pojedinog ugovora ne smije biti dulje od 30 dana od isteka roka na koji je okvirni sporazum sklopljen. (3) Ugovor o javnoj nabavi na temelju okvirnog sporazuma iznimno se može sklopiti i nakon roka iz stavka 2. ovog članka, a prije isteka roka na koji je sklopljen okvirni sporazum, ali trajanje ugovora ne smije biti dulje od 30 dana od isteka roka na koji je okvirni sporazum sklopljen. | Nije prihvaćen | Traženo nije usklađeno s Direktivama EU s obzirom da je uvodnim odredbama istih propisano da se ugovori temeljem okvirnog sporazuma trebaju dodijeliti prije završetka trajanja okvirnog sporazuma, dok se trajanje pojedinih ugovora koji se temelje na okvirnom sporazumu ne treba podudarati s trajanjem tog okvirnog - uvodna odredba 62. Direktive 2014/24/EU i 72. Direktive 2014/25/EU. |
| 342 | IGOR ČRNE | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI | Igor Črne u ime SANDOZ d.o.o. farmaceutska industrija: Trenutni okvir javne nabave u području farmaceutske industrije i distribucije lijekova ne zadovoljava u potpunosti potrebe tržišta. S obzirom da ugovori s jednim ponuditeljem nose rizik moguće nestašice, u slučaju nemogućnosti isporuke, predlažemo omogućavanje sklapanja više pojedinačnih ugovora koji bi se primjenjivali simultano i na taj način doprinijeli sigurnosti opskrbe. U člancima 146.-153. Zakona o javnoj nabavi (ZJN) potrebno je omogućiti sklapanje okvirnog sporazuma s više gospodarskih subjekata (odabranih ponuditelja) sa mogućnošću sklapanja pojedinačnih ugovora istovremeno sa svim ponuditeljima, sukladno definiranom modalitetu izvršenja (tzv multiwinning). Time bi se u zdravstvenom sustavu omogućilo provođenje postupka javne nabave za nabavu lijekova koji bi omogućio povećanje tržišnog natjecanja, konkurentnost cijena i osiguranje stabilne opskrbe kojim bi se anulirale nestašice. Multiwinning model sprječava ovisnost o jednom dobavljaču te naknadni relativno skuplji interventni uvoz lijekova u slučaju da taj jedan dobavljač ne bude u mogućnosti neometano opskrbljivati tržište RH predmetnim lijekom. Predložene izmjene članaka su nužne, jer ZJN propisuje sklapanje okvirnih sporazuma s više gospodarskih subjekata no ne propisuje mogućnost sklapanja više pojedinačnih ugovora s tim istim gospodarskim subjektima koji bi se primjenjivali simultano, iako bi to bilo u skladu sa načelima javne nabave – prije svega načela ekonomičnosti i načela tržišnog natjecanja. Multiwinning model prepoznale su i ostale države članice Europske Unije kao modalitet koji istovremeno pridonosi sigurnosti, a s druge strane ima za cilj razvoj tržišnog natjecanja time i konkurentnosti. Slijedom navedenog, predlaže se usvojiti izmjenu predloženih odredbi tako da iste glase: U članaku 148. dodati stavak 3. koji glasi: (3) Ukoliko javni naručitelj sklopi okvirni sporazum s više gospodarskih subjekata, ovlašten je na temelju takvog okvirnog sporazuma sklopiti istovremene ugovore s više odabranih gospodarskih subjekata, u skladu s odredbama članka 149. stavka 2. i članka 150. ovog Zakona. U članku 149. dodati stavak 2: (2) U slučaju da javni naručitelj namjerava istovremeno sklopiti ugovor s više gospodarskih subjekata temeljem okvirnog sporazuma, obvezan je u pozivu na nadmetanje, pored navedenog u stavku 1. ovog članka, navesti i broj gospodarskih subjekata s kojima namjerava istovremeno sklopiti ugovor temeljem sklopljenog okvirnog sporazuma. Članak 150. izmijeniti na sljedeći način: Javni naručitelj obvezan je u dokumentaciji o nabavi navesti obvezuje li okvirni sporazum stranke na izvršenje okvirnog sporazuma te, u slučaju da javni naručitelj namjerava istovremeno sklopiti ugovor s više gospodarskih subjekata temeljem okvirnog sporazuma, naznačiti broj stranaka s kojima namjerava sklopiti ugovor, jasne kriterije i uvjete za odabir i rangiranje svake pojedine stranke, postupak sklapanja ugovora na temelju okvirnog sporazuma te, u slučaju središnje ili zajedničke nabave, naznačiti koji su sve javni naručitelji obuhvaćeni okvirnim sporazumom. Članak 153., stavak 4 dopuniti na sljedeći način: (4) Ako je okvirni sporazum sklopljen s više gospodarskih subjekata, ugovori na temelju tog okvirnog sporazuma dodjeljuju se na jedan od sljedećih načina: 1. bez ponovne provedbe nadmetanja, prema uvjetima utvrđenima u okvirnom sporazumu, ako su u okvirnom sporazumu utvrđeni svi uvjeti za izvođenje radova, pružanje usluga ili isporuku robe te objektivni uvjeti za odabir jednog gospodarskog subjekta ili više gospodarskih subjekata iz okvirnog sporazuma koji će izvršavati ugovor, a koji uvjeti su bili navedeni u dokumentaciji o nabavi za okvirni sporazum 2. djelomično bez ponovne provedbe nadmetanja sukladno točki 1. ovoga stavka, a djelomično s ponovnom provedbom nadmetanja sukladno točki 3. ovoga stavka, ako su u okvirnom sporazumu utvrđeni svi uvjeti za izvođenje radova, pružanje usluga ili isporuku robe te ako je javni naručitelj u dokumentaciji o nabavi za okvirni sporazum predvidio korištenje ovakve mogućnosti, odredio objektivne kriterije za izbor hoće li se provoditi ponovno nadmetanje ili će se ugovor odnosno ugovori dodijeliti bez ponovne provedbe nadmetanja te naveo koji uvjeti mogu biti predmet ponovne provedbe nadmetanja Članak 153., stavak 6 točka 4 predlaže se izmijeniti na sljedeći način: 4. javni naručitelj dodjeljuje pojedinačni ugovor ponuditelju koji je dostavio najpovoljniju ponudu na temelju kriterija za dodjelu koji su bili određeni u dokumentaciji o nabavi za okvirni sporazum, odnosno, u skladu s člankom 148. stavkom 3., dodjeljuje pojedinačne ugovore ponuditeljima koji su dostavili najpovoljnije ponude na temelju kriterija za dodjelu koji su bili određeni u dokumentaciji o nabavi za okvirni sporazum. | Nije prihvaćen | Postojeći pravni okvir već omogućuje sklapanje okvirnog sporazuma s više gospodarskih subjekata, no naručitelj je obvezan naposljetku sklopiti ugovor s ekonomski najpovoljnijim ponuditeljem. Sudjelovanje više gospodarskih subjekata unutar istog postupka javne nabave omogućuju i tehnike poput dinamičkog sustava javne nabave te dinamičkog sustava s e-katalogom. U svim opisanim, zakonom dopuštenim mogućnostima naručitelj osigurava sklapanje ugovora s ekonomski najpovoljnijim ponuditeljem. Prihvaćanje Vašeg prijedloga značilo bi sklapanje ugovora i s ponuditeljima čije ponude za isti predmet nabave nisu najpovoljnije, što je protivno temeljnim načelima i svrsi pravnog okvira javne nabave. Naručitelj je u svakom trenutku dužan osigurati ekonomično i svrhovito trošenje javnih sredstava, i to kroz dodjelu ugovora ekonomski najpovoljnijem ponuditelju. Nadalje, niz odredbi u Zakonu, kao i u relevantnim direktivama — s kojima pravila moraju biti usklađena — primjenjuje se isključivo na ekonomski najpovoljniju ponudu, primjerice mogućnost poništenja postupka ako sredstva nisu dostupna, obvezu dostave ažuriranih dokumenata i dr. S obzirom na neusklađenost prijedloga s Direktivama, činjenicu da su važeće formulacije u potpunosti usklađene s njima te na okolnost da bi provedba predloženog rješenja za naručitelja u praksi značila veće troškove, dok bi rezultat nabave u pogledu predmeta i količina ostao nepromijenjen, predmetni se prijedlog ne prihvaća. Pritom ponovno naglašavamo da naručitelj može temeljem jednog postupka sklopiti ugovor s više gospodarskih subjekata, no rezultat svakog mini-nadmetanja ili svake provedbe dinamičkog sustava javne nabave — s e-katalogom ili bez njega — uvijek je ugovor s ponuditeljem koji je u tom trenutku dostavio ekonomski najpovoljniju ponudu. |
| 343 | ANELA VALČIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI | Anela Valčić u ime PLIVA HRVATSKA d.o.o. Iz dosadašnje prakse očito je kako se često okvirne količine predmeta nabave lijekova definiraju proizvoljno te dolazi do vrlo velikih odstupanjima od planiranih do stvarnih količina. Samim takvim provođenjem postupka javne nabave dolazi i do upitne ekonomske opravdanosti samog sklapanja okvirnih sporazuma. S druge strane, odabrani ponuditelji u svakom trenutku moraju imati na raspolaganju količinu robe kako bi ispunili ugovorenu obvezu, čime odabranog ponuditelja dovode u rizik u samom poslovanju pošto postoji mogućnost otpisa robe, stvaranju dodatnih troškova odabranog ponuditelja, ne vodeći se niti brigom o zaštiti okoliša. Prijedlog je, da se u ZJN propiše da naručitelji moraju realizirati najmanje 85% predviđenih vrijednosti potpisanog ugovora te isto propisati kao obvezu naručitelja. Također, u ZJN je propisano da je praćenje realizacije ugovora obveza naručitelja, no u praksi, kod javne nabave lijekova nije rijedak slučaj da naručitelji obvezuju isporučitelje na detaljno praćenje realizacije okvirnih sporazuma i ugovora (polugodišnja izvješća, izvještavanje Naručitelja kada ukupno ugovorene obveze svih Korisnika po Okvirnom sporazumu dosegnu 75% vrijednosti Okvirnog sporazuma te nakon što dosegnu vrijednosti Okvirnog sporazuma). Određivanje takve obveze izvještavanja gospodarskim subjektima predstavlja vrlo složen, vremenski ali i tehnički zahtjevan posao koji zahtjeva praćenje i obradu podataka na razini svakog ugovora te Okvirnog sporazuma. Ispunjavanje te odredbe zahtijeva složenu informatičku infrastrukturu i dodatne ljudske resurse. Praćenje realizacije je, prije svega, obveza naručitelja kako bi se pratila opravdanost samog postupka i financijska opravdanost provođenja javne nabave i trošenja javnih sredstava. S obzirom da je prijedlog izmjene odredbe st. 2. čl. 313. prihvaćen prijedlogom ZID ZJN, ovim puten predlaže se dodatno dopuniti članak 313. st. 4. tako da isti glasi: (4) U slučaju da su u dokumentaciji o nabavi ugovorene okvirne količine, javni naručitelj je dužan realizirati minimalno 85% ugovorenih količina. Javni naručitelj dužan je imati efikasan sustav praćenja izvršenja te nije ovlašten prebacivati svoju obvezu kontroliranja količinskog izvršenja ugovora/okvirnog sporazuma na odabrane ponuditelje. | Nije prihvaćen | Neizvršavanje okvirnog sporazuma sa svim količinama može biti prouzročeno potrebama naručitelja i okolnostima koje su se pojavile nakon sklapanja okvirnog sporazuma, što bi naručitelj morao moći obrazložiti objektivnim razlozima u konkretnom slučaju. Zakon o javnoj nabavi već propisuje da naručitelj kontrolira izvršenje ugovora, odnosno da su praćenje izvršenja i kontrola sklopljenog ugovora obaveza naručitelja. |
| 344 | ANELA VALČIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI | Anela Valčić u ime PLIVA HRVATSKA d.o.o. S obzirom na učestalu primjenu okvirnih sporazuma u javnim natječajima za nabavu lijekova, primjećujemo da odredba članka 147. Zakona o javnoj nabavi, koja se odnosi na sklapanje ugovora temeljem okvirnih sporazuma, postavlja izazove u praksi. Sukladno navedenoj odredbi, ugovor o javnoj nabavi mora se sklopiti prije isteka roka na koji je okvirni sporazum sklopljen, ali uz uvjet da trajanje ugovora ne može biti dulje od 12 mjeseci nakon isteka roka okvirnog sporazuma. U kontekstu nabave lijekova, cilj je postići veću učinkovitost i racionalizaciju kroz objedinjenu nabavu koja u konačnici ima cilj sklapanje okvirnog sporazuma sa zdravstvenim ustanovama. Međutim, ako bi postojeća odredba ostala na snazi, to bi konstantno predstavljalo problem u primjeni okvirnih sporazuma jer bi se i dalje u različitim vremenskim razdobljima pristupalo sklapanju ugovora (uzimajući u obzir postojeće ugovore naručitelja za isti predmet nabave), čime bi se stvarao nesklad u vremenskim okvirima, uvjetima i cijenama. Predložena izmjena odredbe, koja nalaže da se ugovor o javnoj nabavi na temelju okvirnog sporazuma mora sklopiti u roku od 30 dana od sklapanja okvirnog sporazuma, omogućava veću predvidljivost i stabilnost za sve sudionike javne nabave. Ovaj pristup smanjuje neizvjesnost u vezi s cijenama i količinama, čime se korisnicima i ponuditeljima daje dovoljno vremena za adekvatnu pripremu i finalizaciju uvjeta nabave. Predlaže se izmjena članak 147., stavka 2. i 3. na sljedeći način: (2) Ugovor o javnoj nabavi na temelju okvirnog sporazuma mora se sklopiti prije isteka roka na koji je sklopljen okvirni sporazum, ali u roku od 30 dana od sklapanja okvirnog sporazuma i trajanje pojedinog ugovora ne smije biti dulje od 12 mjeseci 30 dana od isteka roka na koji je okvirni sporazum sklopljen. (3) Ugovor o javnoj nabavi na temelju okvirnog sporazuma iznimno se može sklopiti i nakon roka iz stavka 2. ovog članka, a prije isteka roka na koji je sklopljen okvirni sporazum, ali trajanje ugovora ne smije biti dulje od 30 dana od isteka roka na koji je okvirni sporazum sklopljen. | Nije prihvaćen | Traženo nije usklađeno s Direktivama EU koje uređuju područje javne nabave s obzirom da je uvodnim odredbama istih propisano da se ugovori temeljem okvirnog sporazuma trebaju dodijeliti prije završetka trajanja okvirnog sporazuma, dok se trajanje pojedinih ugovora koji se temelje na okvirnom sporazumu ne treba podudarati s trajanjem tog okvirnog sporazuma. |
| 345 | ANELA VALČIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI | Anela Valčić u ime PLIVA HRVATSKA d.o.o. Trenutni okvir javne nabave u području farmaceutske industrije i distribucije lijekova ne zadovoljava u potpunosti potrebe tržišta. Obzirom da ugovori s jednim ponuditeljem nose rizik moguće nestašice, u slučaju nemogućnosti isporuke, predlažemo omogućavanje sklapanja više pojedinačnih ugovora koji bi se primjenjivali simultano i na taj način doprinijeli sigurnosti opskrbe. u člancima 146.-153. Zakona o javnoj nabavi (ZJN) potrebno omogućiti sklapanje okvirnog sporazuma s više gospodarskih subjekata (odabranih ponuditelja) sa mogućnošću sklapanja pojedinačnih ugovora istovremeno sa svim ponuditeljima, sukladno definiranom modalitetu izvršenja (tzv multiwinning). Time bi se u zdravstvenom sustavu omogućilo provođenje postupka javne nabave za nabavu lijekova koji bi omogućio povećanje tržišnog natjecanja, konkurentnost cijena i osiguranje stabilne opskrbe kojim bi se anulirale nestašice. Multiwinning model sprječava ovisnost o jednom dobavljaču te naknadni relativno skuplji interventni uvoz lijekova u slučaju da taj jedan dobavljač ne bude u mogućnosti neometano opskrbljivati tržište RH predmetnim lijekom. Predložene izmjene članaka su nužne, jer ZJN propisuje sklapanje okvirnih sporazuma s više gospodarskih subjekata no ne propisuje mogućnost sklapanja više pojedinačnih ugovora s tim istim gospodarskim subjektima koji bi se primjenjivali simultano, iako bi to bilo u skladu sa načelima javne nabave – prije svega načela ekonomičnosti i načela tržišnog natjecanja. Multiwinning model prepoznale su i ostale države članice Europske Unije kao modalitet koji istovremeno pridonosi sigurnosti, a s druge strane ima za cilj razvoj tržišnog natjecanja time i konkurentnosti. Slijedom navedenog, predlaže se usvojiti izmjenu predloženih odredbi tako da iste glase: U članaku 148. dodati stavak 3. koji glasi: (3) Ukoliko javni naručitelj sklopi okvirni sporazum s više gospodarskih subjekata, ovlašten je na temelju takvog okvirnog sporazuma sklopiti istovremene ugovore s više odabranih gospodarskih subjekata, u skladu s odredbama članka 149. stavka 2. i članka 150. ovog Zakona. U članku 149. dodati stavak 2: (2) U slučaju da javni naručitelj namjerava istovremeno sklopiti ugovor s više gospodarskih subjekata temeljem okvirnog sporazuma, obvezan je u pozivu na nadmetanje, pored navedenog u stavku 1. ovog članka, navesti i broj gospodarskih subjekata s kojima namjerava istovremeno sklopiti ugovor temeljem sklopljenog okvirnog sporazuma. Članak 150. izmijeniti na sljedeći način: Javni naručitelj obvezan je u dokumentaciji o nabavi navesti obvezuje li okvirni sporazum stranke na izvršenje okvirnog sporazuma te, u slučaju da javni naručitelj namjerava istovremeno sklopiti ugovor s više gospodarskih subjekata temeljem okvirnog sporazuma, naznačiti broj stranaka s kojima namjerava sklopiti ugovor, jasne kriterije i uvjete za odabir i rangiranje svake pojedine stranke, postupak sklapanja ugovora na temelju okvirnog sporazuma te, u slučaju središnje ili zajedničke nabave, naznačiti koji su sve javni naručitelji obuhvaćeni okvirnim sporazumom. Članak 153., stavak 4 dopuniti na sljedeći način: (4) Ako je okvirni sporazum sklopljen s više gospodarskih subjekata, ugovori na temelju tog okvirnog sporazuma dodjeljuju se na jedan od sljedećih načina: 1. bez ponovne provedbe nadmetanja, prema uvjetima utvrđenima u okvirnom sporazumu, ako su u okvirnom sporazumu utvrđeni svi uvjeti za izvođenje radova, pružanje usluga ili isporuku robe te objektivni uvjeti za odabir jednog gospodarskog subjekta ili više gospodarskih subjekata iz okvirnog sporazuma koji će izvršavati ugovor, a koji uvjeti su bili navedeni u dokumentaciji o nabavi za okvirni sporazum 2. djelomično bez ponovne provedbe nadmetanja sukladno točki 1. ovoga stavka, a djelomično s ponovnom provedbom nadmetanja sukladno točki 3. ovoga stavka, ako su u okvirnom sporazumu utvrđeni svi uvjeti za izvođenje radova, pružanje usluga ili isporuku robe te ako je javni naručitelj u dokumentaciji o nabavi za okvirni sporazum predvidio korištenje ovakve mogućnosti, odredio objektivne kriterije za izbor hoće li se provoditi ponovno nadmetanje ili će se ugovor odnosno ugovori dodijeliti bez ponovne provedbe nadmetanja te naveo koji uvjeti mogu biti predmet ponovne provedbe nadmetanja Članak 153., stavak 6 točka 4 predlaže se izmijeniti na sljedeći način: 4. javni naručitelj dodjeljuje pojedinačni ugovor ponuditelju koji je dostavio najpovoljniju ponudu na temelju kriterija za dodjelu koji su bili određeni u dokumentaciji o nabavi za okvirni sporazum, odnosno, u skladu s člankom 148. stavkom 3., dodjeljuje pojedinačne ugovore ponuditeljima koji su dostavili najpovoljnije ponude na temelju kriterija za dodjelu koji su bili određeni u dokumentaciji o nabavi za okvirni sporazum. | Nije prihvaćen | Postojeći pravni okvir već omogućuje sklapanje okvirnog sporazuma s više gospodarskih subjekata, no naručitelj je obvezan naposljetku sklopiti ugovor s ekonomski najpovoljnijim ponuditeljem. Sudjelovanje više gospodarskih subjekata unutar istog postupka javne nabave omogućuju i tehnike poput dinamičkog sustava javne nabave te dinamičkog sustava s e-katalogom. U svim opisanim, zakonom dopuštenim mogućnostima naručitelj osigurava sklapanje ugovora s ekonomski najpovoljnijim ponuditeljem. Prihvaćanje Vašeg prijedloga značilo bi sklapanje ugovora i s ponuditeljima čije ponude za isti predmet nabave nisu najpovoljnije, što je protivno temeljnim načelima i svrsi pravnog okvira javne nabave. Naručitelj je u svakom trenutku dužan osigurati ekonomično i svrhovito trošenje javnih sredstava, i to kroz dodjelu ugovora ekonomski najpovoljnijem ponuditelju. Nadalje, niz odredbi u Zakonu, kao i u relevantnim direktivama — s kojima pravila moraju biti usklađena — primjenjuje se isključivo na ekonomski najpovoljniju ponudu, primjerice mogućnost poništenja postupka ako sredstva nisu dostupna, obvezu dostave ažuriranih dokumenata i dr. S obzirom na neusklađenost prijedloga s Direktivama, činjenicu da su važeće formulacije u potpunosti usklađene s njima te na okolnost da bi provedba predloženog rješenja za naručitelja u praksi značila veće troškove, dok bi rezultat nabave u pogledu predmeta i količina ostao nepromijenjen, predmetni se prijedlog ne prihvaća. Pritom ponovno naglašavamo da naručitelj može temeljem jednog postupka sklopiti ugovor s više gospodarskih subjekata, no rezultat svakog mini-nadmetanja ili svake provedbe dinamičkog sustava javne nabave — s e-katalogom ili bez njega — uvijek je ugovor s ponuditeljem koji je u tom trenutku dostavio ekonomski najpovoljniju ponudu. |
| 346 | HRVATSKA UDRUGA POSLODAVACA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE DONOŠENJA ZAKONA | „Sukladno ciljevima iz Strategije sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine, određuje se obveza provođenja jednostavne nabave u EOJN RH kao mjera koja doprinosi borbi protiv korupcije te povećava transparentnost jednostavne nabave.“ Ciljevi iz Strategije sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine, a vezano uz jednostavnu nabavu su: 1. Mjera 4.4.2. Unaprjeđenje normativnog okvira javne nabave 2. Mjera 4.4.3. Unaprjeđenje sustava pravne zaštite na području javne nabave 3. Mjera 4.4.4. Unaprjeđenje mehanizama nadzora, transparentnosti i izbjegavanja sukoba interesa u sustavu javne nabave 4. Mjera 4.4.5. Jačanje transparentnosti postupaka jednostavne nabave Prema odredbama Strategije, jačanje transparentnosti je potrebno radi “prepoznatih korupcijskih rizike u postupcima planiranja, pripreme i odabira ponude, osobito u smislu dijeljenja vrijednosti nabave s namjerom izbjegavanja primjene propisanog postupka nabave (tzv. cjepkanje nabave)”. Uvođenjem obaveze provođenja jednostavne nabave u EOJN RH ne rješava se problem dijeljenja vrijednosti nabave. Nadalje, Strategija u fokus stavlja nedostatnost administrativnih kapaciteta tijela uopće za nadzorom nad provedbom Zakona o javnoj nabavi odnosno nabava koje su daleko iznad praga od 15.000 EUR i u kojima su koruptivni rizici puno značajniji. Ovi nedostatni kapaciteti će se i dodatno opteretiti novim objavama te će se u puno veći rizik od koruptivnih i nezakonitih radnji dovesti puno veći iznosi i postupci. Predlaže se osigurati dodatna sredstva za osnaživanje administrativnih kapaciteta tijela za nadzor nad provedbom Zakona o javnoj nabavi, a ne uvoditi dodatna opterećenja. | Djelomično prihvaćen | Pragovi za jednostavnu nabavu jasno su određeni. Predmetnom odredbom za iste se propisuje obveza objave putem modula EOJN RH – načelo transparentnosti. Naime, objavom poziva otvara se mogućnost provjere eventualnih nepravilnosti. Nadalje, ista se i dalje uređuje aktom Naručitelja i provoditi će se kroz postojeće mogućnosti EOJN RH za jednostavnu nabavu, ovisno o odluci naručitelja. Članak 15. ovog Zakona doradit će se na način da će se propisati obveza naručitelju da općim aktom propiše pravnu zaštitu u jednostavnoj nabavi. |
| 347 | HRVATSKI OPERATOR PRIJENOSNOG SUSTAVA D.D. | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE DONOŠENJA ZAKONA | Smatramo da se izmjenama i dopunama Zakona trebalo pristupiti na način da obuhvate i odredbe Zakona koje ovim prijedlogom nisu obuhvaćene, a za koje se tijekom višegodišnje primjene Zakona uvidjelo da postoji potreba za izmjenama i dopunama. Sukladno navedenome, predlažemo izmjene i dopune u sljedećim člancima ZJN koji nisu obuhvaćeni ovim izmjenama i dopunama: 1) u čl. 3. t.11. iza riječi: „objave“ dodati riječi: „poziva na nadmetanje“ 2) u čl. 3. t. 16. iza riječi „ugovori“ dodati riječi „o javnoj nabavi“ 3) u čl. 9. jasno definirati slučaj mješovitih ugovora čiji su predmet: 1. djelomično radovi, djelomično roba, - glavni je predmet ugovora onaj koji ima veću procijenjenu vrijednost ili je glavni predmet funkcionalna svrha ugovora 4) u čl. 16. st. 4. dodati obvezu navođenja procijenjene vrijednosti nabave i za jednostavnu nabavu 5) u člancima: 86. st. 6., 237., 324. st. 2., 357. st. 4. t. 3, te u prilogu V.D.I. t. 7. i V.L. t. 5.a. iza riječi: „objave“ dodati riječi: „poziva na nadmetanje“ 6) u čl. 317. st. 1. precizno definirati može li se i okvirni sporazum produžiti tijekom trajanja bez provođenja novog postupka nabave, obzirom na to da postoji mogućnost sklapanja ugovora o javnoj nabavi na maksimalno 12 mjeseci prije isteka trajanja okvirnog sporazuma. Odnosno, može li se okvirni sporazum produžiti tijekom njegova trajanja bez provođenja novog postupka iako postoji mogućnost sklapanja ugovora o javnoj nabavi na maksimalno 12 mjeseci prije isteka okvirnog sporazuma? 7) u čl. 390. st. 6. riječi “ponuditelja” zamijeniti sa riječima “gospodarskih subjekata” 8) u čl. 408. st. 1. brisati riječi “javne nabave“ 9) u čl. 415. st. 2. umjesto riječi “zajednice” dodati riječi “gospodarskih subjekata” 10) brisati čl. 430. koji je bio na snazi do 31.12.2022. čime će članak 430.a postati članak 430. 11) Poglavlje 7. - u svim naslovima, člancima, stavcima i točkama Poglavlja 7. uključiti "okvirni sporazum" uz ugovor o javnoj nabavi, obzirom da se prema članku 3. definiraju različito, a samo poglavlje se odnosi i na sklapanje i izvršenje, izmjene te raskid okvirnog sporazuma | Djelomično prihvaćen | 1. Ne prihvaća se jer je traženo u kontekstu članka 3. točke 11. Zakona o javnoj nabavi neprimjenjivo. 2. Prihvaća se 3. Ne prihvaća se jer je pitanje mješovite nabave definirano Direktivama EU koje uređuju javnu nabavu (čl. 3 . Direktive 2014/24/EU i čl. 5 i 6. Direktive 2014/25/EU) te se stoga Zakon o javnoj nabavi smatra potpuno usklađenim s tim odredbama 4. Ne prihvaća se jer se traženo postiže objavom postupaka javne nabave putem modula EOJN RH 5. Djelomično se prihvaća, odnosno sve traženo, izuzev u prilogu V.L.t.5. gdje je traženo već navedeno 6. Ne prihvaća se jer se na okvirni sporazum primjenjuju odredbe Zakona o javnoj nabavi koje se odnose na izmjene ugovora o javnoj nabavi - članak 314. 7. Prihvaća se 8. Prihvaća se 9. Ne prihvaća se jer je u članku 401. stavku 1. Zakona o javnoj nabavi nedvojbeno propisano da je zajednica gospodarskih subjekta jedan gospodarski subjekt 10. Djelomično se prihvaća te se članak 430. Zakona o javnoj nabavi ovim Zakonom briše. 11. Djelomično se prihvaća te se u članku 313. dodaju riječi „okvirni sporazum“ |
| 348 | BLAŽENKA PETROVEČKI | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE DONOŠENJA ZAKONA | Poštovani! Načelno se slažem s izmjenama Zakona o javnoj nabavi, ali ima nekoliko izmjena kojima će, sa stanovišta osobe koja više godina provodi postupke javne nabave, kako redovne, tako i one sufinancirane EU sredstvima, provođenje postupaka javne nabave biti znatno otežano, te dostavljam komentare na iste. Zakon o javnoj nabavi i provođenje postupaka javne nabave nisu i ne smiju biti sami sebi svrhom, već trebaju biti učinkovit alat kojim će naručitelji u razumnom roku doći do ugovora za nabavu roba, radova i usluga, a ponuditelji imati mogućnost natjecati se transparentno i po nediskriminirajućim pravilima za dobivanje takvih ugovora. Javna nabava je područje koje zahtijeva multidisciplinarnost, te je kao takva prikladna za velike naručitelje, koji imaju zasebne odjele za javnu nabavu, u kojima su zaposleni djelatnici raznih struka, te koji imaju podršku pravnih i tehničkih stručnjaka. Međutim, u praksi kod naručitelja javnu nabavu uglavnom provodi jedna osoba, ili, ako ima sreće, najviše dvije. Ta jedna osoba morala bi posjedovati znanja iz područja prava, ekonomije, te iz područja tehničkih znanosti, ne bi smjela biti bolesna niti koristiti godišnji odmor, a niti biti zatrpana još i drugim poslovima, nevezano na javnu nabavu. Istovremeno, takva osoba ne bi smjela niti griješiti, jer svaka, čak i nehotična pogreška za sobom povlači žalbu, neku od prekršajnih odredbi ili financijsku korekciju, koja ima nesagledive posljedice za naručitelja. Priznat ćete da je to jako teško i kao rezultat toga imamo situaciju da se osobe rijetko odlučuju raditi na poslovima javne nabave. Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi donosi novo opterećenje takvim naručiteljima, odnosno osobama koje kao pojedinci u takvim naručiteljima provode postupke javne nabave. Prije svega, izmjena članka 251. te povezano s time izmjena članka 265. I do sada je bilo komplicirano utvrditi nepostojanje takvih osnova za isključenja, a ovim izmjenama će biti znatno otežano, tim više što nisu propisani dokazi za osobe iz članka 251. kojima će se dokazivati navedena osnova za isključenje. Isto će biti problem i za ponuditelje, a poentirati će jedino odvjetnički uredi i savjetnici. Nadalje, izmjena članka 252. Osnova iz članka 252. je obvezna osoba za isključenje sukladno odredbama Zakona o javnoj nabavi i svi gospodarski subjekti koji se planiraju natjecati za dobivanje ugovora unaprijed znaju da ne smiju imati dug s osnove dospjelih poreznih obveza i obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Ipak, radi odgode knjiženja uplata od strane Porezne uprave, prilikom dohvata potvrde Porezne uprave ista se traži s odgodom od 5 dana, u kojem roku gospodarski subjekt može, ako to već nije učinio prije, podmiriti dospjele obveze. Ovom izmjenom Zakona dopušteno je gospodarskim subjektima dodatno imati dospjeli dug manji od 1000 eura, s čime se slažem. Ono s čime se ne slažem je novi stavak 2. članka 252., prema kojem će naručitelj povrh svega navedenoga morati pozvati ponuditelja da u roku ne kraćem od tri dana podmiri dospjele obveze. Navedeno konkretno znači da će naručitelj izgubiti minimalno 8 dana da bi utvrdio ima li gospodarski subjekt dug s osnove članka 252. ili nema. Navedeno je suprotno stavku 3. članka 4. Zakona o javnoj nabavi. Stoga Vas molim brisanje novog stavka 2. iz Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi. Sukob interesa. Sukladno Obiteljskom zakonu RH srodnici po krvi u pravoj liniji trećeg stupnja su pradjed i prabaka i praunuk i praunuka, a srodnici po krvi u pravoj liniji četvrtog stupnja su šukundjed i šukununuk i šukununuka. Nije logično ni životno da su ti srodnici, ako su uopće živi, istovremeno prisutni na tržištu rada da bi uopće mogli doći u situaciju sukoba interesa. Ako je tako, čemu onda tako stroga definicija? Postavlja se pitanje nadalje bivših bračnih i izvanbračnih drugova, s kojima se u većini slučajeva ne ostaje u kontaktu. Što je s bratićima i sestričnama s kojima uopće ne kontaktiramo ili čak ni ne znamo da postoje? Molim uskladiti razinu dokazivanja s direktivom. Osim toga, kod sufinanciranih projekata nadležna tijela zahtijevaju da se u dijelu koji navodi podatke o gospodarskim subjektima dodaju i projektantske kuće. Zakon tu obvezu ne propisuje. Je li u tome slučaju dovoljno navesti samo projektantsku kuću ili i sam projektant mora dati izjavu o nepostojanju sukoba interesa? I je li to samo glavni projektant ili svi projektanti na projektu? Što kad projektanti više ne rade u tim projektantskim kućama?... Odredbe o sukobu interesa svakako da, ali precizne, nedvojbene i jasne, temeljem kojih će sukob interesa biti lako utvrdiv, dokaziv i provjerljiv. I sve ovo navedeno prije nego što smo se uopće dotaknuli predmeta nabave. Tu nam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi donosi neugodno iznenađenje u vidu brisanja obveze naručitelju da propiše kriterije jednakovrijednosti predmeta nabave, ali nameće obvezu ponuditeljima da jednakovrijednost dokažu, a članovima stručnog povjerenstva da utvrde je li ponuditelj dokazao jednakovrijednost ili nije, a sve temeljem nepostojećih kriterija! Osim što je isto suprotno stavku 1. članka 200. i stavku 1. članka 290. Zakona o javnoj nabavi, brisanjem odredbe o obvezi naručitelja da propiše kriterije jednakovrijednosti predmeta nabave, direktno se krše načela javne nabave. Takovom odredbom udaljavamo se od cilja koji se provođenjem postupka javne nabave želi postići. Stoga Vas molim da odustanete od brisanja navedene obveze. Nastavno na sve navedeno rok iz članaka 302. i 303. kojim se propisuje donošenje odluke u roku od 30 dana, a za dulji rok naručitelj mora pisati obrazloženja puno je prekratak. Molim Vas da razmotrite produljenje roka na minimalno 60 dana od isteka roka za dostavu ponuda. Komentare dajem u dobroj vjeri, sa željom da doprinesem učinkovitosti provođenja postupaka javne nabave te uspostavi sustava javne nabave u kojem će biti smanjeno administrativno opterećenje, kako za naručitelje, tako i za ponuditelje. S nadom da ćete moje komentare i prijedloge razmotriti, a nadam se neke i prihvatiti, srdačno Vas pozdravljam. | Nije prihvaćen | Navedenom izmjenom prihvaća se izričaj u Direktivi 2014/24/EU[LM1.1], odnosno izričaj koji okolnost nekažnjavanja ne veže uz državljanstvo osoba ovlaštenih za zastupanje, odnosno poslovni nastan gospodarskog subjekta, već se isključenje veže isključivo uz postojanje pravomoćne presude neovisno o tome gdje je ona izrečena. Na taj način izbjegava se nejasnoća prilikom primjene konkretne odredbe, primjerice, u slučaju kada postoji osuđujuća presuda u odnosu na osobu ovlaštenu za zastupanje gospodarskog subjekta, ali prema propisima države koja je različita od države čiji je on državljanin. Također, navedena kažnjiva djela u nekim državama predstavljaju prekršaj, pa se ovakvim zakonskim rješenjem pokrivaju i takvi slučajevi. Omogućuje se da gospodarski subjekti koji imaju poslovni nastan u državi članici EU odnosno osobe ovlaštene za zastupanje koji su državljani jedne od država članica EU u postupcima javne nabave dostavljaju kao dokaz samo dokumente koji su u zemlji sjedišta gospodarskog subjekta relevantni za dokazivanje nekažnjavanosti (dokumenti iz e-Certisa), a čime bi se postigla i svrha uspostave sustava e-Certis, bez potrebe da uz iste dostavljaju i dodatne dokaze u vidu izjava za kaznena djela iz članka 251. stavka 1. točke 1. Uz navedene dokaze, a kako bi dokazali da nisu kažnjavani u bilo kojoj drugoj državi, gospodarski subjekti će morati dostaviti dokaz u vidu izjave ovjerene kod nadležnog tijela za sebe i za osobe ovlaštene za zastupanje. U odnosu na krvno srodstvo predmetna odredba obuhvaća „srodnike po krvi u pravoj liniji ili u pobočnoj liniji do četvrtog stupnja, srodnike po tazbini do drugog stupnja, bračnog ili izvanbračnog druga, bez obzira na to je li brak prestao, te posvojitelje i posvojenike“ što je najuži krug srodnika, te kako ga u ovom trenutku mogu u praksi bez poteškoća mogu utvrditi čelnici te članovi upravnog, upravljačko i nadzornog tijela naručitelja nije razvidno zašto isto ne bi mogli i članovi stručnog povjerenstva za javnu nabavu te druge osobe koje su uključene u provedbu ili koji mogu utjecati na odlučivanje naručitelja u postupku javne nabave. Naručitelj i dalje propisuje kriterij jednakovrijednosti, a ponuditelji koji nude jednakovrijedan proizvod kao stručnjaci u svom području kompetentni su dokazati da ponuđeno odgovara traženom. Naručitelj dokumentacijom o nabavi propisuje rok za donošenje odluke o odabiru ovisno o predmetu nabave. |
| 349 | UDRUGA GRADOVA U REPUBLICI HRVATSKOJ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE DONOŠENJA ZAKONA | 1. Generalno, predlaže se izmjenama i dopunama zakona o javnoj nabavi ne ići iznad standarda uspostavljenih samom direktivom (uvjeti i dokazi nekažnjavanja, sukob interesa, objave izmjena ugovora). 2. S obzirom na to da svaki predmet nabave ima svoj dodatni pravni kontekst izvan samih pravila javne nabave (posebna pravila, propisi) te da nije životno ni logično očekivati da naručitelji imaju dovoljno stručnog znanja i resurse koji su potrebni za pravilnu primjenu istih, predlaže se u zakon uvrstiti odredbu prema kojoj su javnopravna tijela, u granicama svojeg djelokruga i nadležnosti, u fazi pripreme i provedbe postupaka javne ili jednostavne nabave te u fazi izvršenja na temelju tih postupaka sklopljenih ugovora ili okvirnih sporazuma, dužna naručiteljima pružati pravnu pomoć (npr. analogno institutu pravne pomoći iz Zakona o općem upravnom postupku). Ovo dodatno imajući u vidu da i sam DKOM ali i sudovi često svoje odluke donose upravo prema rezultatima ishođene pravne pomoći, stoga bi bilo logično i korisno zakonom o javnoj nabavi omogućiti i naručiteljima da se u bilo kojoj fazi nabave (priprema, provedba postupka, izvršenje) koriste tim alatom. Uvođenje instituta pravne pomoći za naručitelje svakako će doprinijeti ostvarenju temeljnih načela javne nabave ali i ciljeva koji se ovim nacrtom prijedloga izmjena i dopuna ZJN žele postići. | Nije prihvaćen | Predmetno pitanje pružanja pravne pomoći naručiteljima ne uređuje Zakon o javnoj nabavi. |
| 350 | OPĆINA PODBABLJE | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE DONOŠENJA ZAKONA | Poštovani, Predlažemo dodatno pojednostavljivanje procedura za nabavu radova, roba i usluga koje isporučuju/mogu isporučivati društva u javnom vlasništvu u smislu da se omogući izravno ugovaranje poslova s primjerice tvrtkama u državnom vlasništvu ili vlasništvu jedinica područne (regionalne) samouprave. Ovakav bi pristup dodatno ubrzao procedure. | Nije prihvaćen | Traženim bi se narušilo načelo jednakog tretmana. Pod uvjetima iz članaka 33. i 34. Zakona o javnoj nabavi omogućeno je sklapanje ugovora o javnoj nabavi bez provođenja postupaka javne nabave između subjekata u javnom sektoru i između javnih naručitelja. |
| 351 | OPĆINA PODBABLJE | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE DONOŠENJA ZAKONA | Poštovani, Predlažemo razmotriti mogućnost skraćivanja trajanja otvorenih postupaka male vrijednosti za nabave do određenih procijenjenih vrijednosti, a sve kako bi se ubrzale same procedure koje smatramo dugotrajnima. | Nije prihvaćen | Rok od minimalno 20 dana propisan Zakonom o javnoj nabavi za dostavu ponuda u postupcima male vrijednosti je određen s obzirom na obveze ponuditelja u postupcima javne nabave i sastavljanje ponude sukladno zadanim uvjetima dokumentacije o nabavi te bi skraćivanje istog išlo na štetu ponuditelja. |
| 352 | ANDRIJA VRANJKOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA | Poštovani, u potpunosti se slažem i podržavam predloženu izmjenu u komentaru koja se odnosi na brisanje čl. 294. st. 1 i st. 2. koji glase: (1) Javni naručitelj koji može koristiti pravo na pretporez uspoređuje cijene ponuda bez poreza na dodanu vrijednost. (2) Javni naručitelj koji ne može koristiti pravo na pretporez uspoređuje cijene ponuda s porezom na dodanu vrijednost. Odredba ne proizlazi iz EU direktiva nego je proizvod hrvatskog zakonodavstva. U potpunosti je diskriminatorna prema subjektima koji su u sustavu PDV-a i unosi nered na tržište gdje pojedinci otvaraju više društava i/ili obrte i onda manipuliraju s ulaskom u sustav PDV-a. Postojećim člankom i odredbama se direktno potiče gospodarske subjekte na manipulacije i izbjegavanje plaćanja PDV-a što šteti cjelokupnom javnom sustavu. | Prihvaćen | PRIHVAĆA SE |
| 353 | MARIA VLAHO | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA | Poštovani, U izmjene i dopune Zakona o javnoj nabavi predlažemo uvrstiti i brisanje čl. 294. st. 1 i st. 2. koji glase: (1) Javni naručitelj koji može koristiti pravo na pretporez uspoređuje cijene ponuda bez poreza na dodanu vrijednost. (2) Javni naručitelj koji ne može koristiti pravo na pretporez uspoređuje cijene ponuda s porezom na dodanu vrijednost Iz sljedećih razloga: a) Odredba nije propisana Direktivom 2014/24/EU o javnoj nabavi b) Odredba je diskriminatorna u odnosu na hrvatske gospodarske subjekte u sustavu PDV-a (EU gospodarski subjekti koji u ponudama iskazuju 0 PDV iako naručitelj u konačnici plati PDV) c) Odredba dodatno potiče domaće subjekte da ne uđu u sustav PDV-a jer su kao takvi manje konkurentni u postupcima nabava d) Odredba nije razložna budući da javni naručitelji plaćaju PDV natrag u proračun čiji su kao javni naručitelji direktni korisnici. | Prihvaćen | PRIHVAĆA SE |
| 354 | TAJANA DODIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Predlaže da se u članku 30. stavku 1. Zakona kod nabrajanja izuzeća od primjene Zakona dodaju i sljedeća izuzeća: - ugovore o djelu i autorske ugovore, - ugovore o sponzorstvu i donacijama. Predlaže se da se u članku 30. doda novi stavak koji glasi: „Za provedbu postupka nabave za izuzeća propisana stavkom 1. ovog članka naručitelj će donijeti opći akt kojim će definirati uvjete i kriterije za sklapanje takvih ugovora te postupak njihova ugovaranja“. Obrazloženje: Naručitelji zapravo nemaju propisane uvjete ugovaranja ugovora za koja su propisana izuzeća od provedbe postupka javne nabave, a takvi ugovori često budu izdašni. Budući da može doći do zloupotreba u vezi s opravdanošću sklapanja tih ugovora odnosno prekomjernog sklapanja istih te mogućeg pogodovanja određenim osobama ili gospodarskim subjektima pri odabiru s kojima će se sklapati ugovori, predlaže se da se isto uredi posebnim pravilnikom. Ujedno se predlaže da se u članku 218. Zakona doda odredba: "Naručitelj će, kada je to moguće, u sastavni dio dokumentacije o nabavi uključiti prijedlog ugovora". Obrazloženje: Naručitelji imaju različite prakse u vezi uključivanja prijedloga ugovora u dokumentaciju o nabavi. Preporučljivo je da prijedlog ugovora uvijek bude uključeni kao sastavni dio dokumentacije, kako bi se svim ponuditeljima omogućilo da upoznaju uvjete koji će biti primijenjeni prilikom sklapanja ugovora. Takva praksa smanjuje mogućnost nepoštenih dogovora. Bilo bi poželjno da se isto propiše i kao obveza. | Nije prihvaćen | Izuzeća od primjene Zakona o javnoj nabavi su određena Direktivama EU koje uređuju javnu nabavu te se ne mogu proširivati odredbama Zakona o javnoj nabavi. Stoga se ne mogu primijeniti na ugovore o djelu i autorske ugovore čiji predmet mogu biti radovi, roba i usluge čija nabava podliježe primjeni Zakona o javnoj nabavi, dok ugovori o sponzorstvu i donacijama možda niti ne ispunjavaju uvjete za postojanje ugovora o javnoj nabavi ako nije ispunjen uvjet naplatnog ugovora. Predmetno pitanje neće se urediti ovim izmjenama i dopunama već će biti uređeno Pravilnikom o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabavi. |
| 355 | UDRUGA POSLODAVACA U ZDRAVSTVU HRVATSKE | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | U postupku internetskog savjetovanja s javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi, koje traje do 15. studenog 2025. godine, ispred Udruge poslodavaca u zdravstvu Hrvatske iznosimo sljedeći prijedlog: U cilju otklanjanja nejasnoća, predlažemo utvrditi da se Zakon o javnoj nabavi ne primjenjuje, ili da se ne primjenjuje na nabavu robe radi daljnje prodaje, u ljekarnama kojima je osnivač jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grad Zagreb, a s obzirom na to da imaju trgovački značaj. Obrazloženje: Zakon o ljekarništvu (NN 121/03, 142/06, 35/08, 117/08, 92/24, u daljnjem u tekstu: Zakon o ljekarništvu) u člancima 3. i 4. izričito definira promet lijekova i medicinskih proizvoda na malo kao dio ljekarničke djelatnosti te propisuje da se pod opskrbom lijekovima podrazumijeva promet lijekova na malo, koji se obavlja u ljekarnama i ljekarničkim depoima te obuhvaća naručivanje, čuvanje i izdavanje lijekova na recept i bez recepta, kao i izradu i izdavanje magistralnih i galenskih pripravaka provjerene kakvoće, a da se pod opskrbom medicinskih proizvoda podrazumijeva promet medicinskih proizvoda na malo te obuhvaća naručivanje, čuvanje i izdavanje medicinskih proizvoda. Prema Zakonu o trgovini (NN 87/08, 96/08, 116/08, 76/09, 114/11, 68/13, 30/14, 32/19, 98/19, 32/20, 33/23), trgovina se obavlja kao trgovina na veliko i kao trgovina na malo. Definiranjem da opskrba lijekovima i medicinskim proizvodima podrazumijeva promet lijekovima i medicinskim proizvodim na malo, Zakon o ljekarništvu potvrđuje trgovački značaj ljekarni. Dodatno, u članku 5. Zakon o ljekarništvu propisuje da se pod ljekarničkom djelatnošću podrazumijeva i opskrba homeopatskim proizvodima, opskrba dječjom hranom i dijetetskim proizvodima, opskrba kozmetičkim i drugim sredstvima za zaštitu zdravlja, čime se također utvrđuje da ljekarna ima trgovački značaj. Ljekarničke zdravstvene ustanove kojima je osnivač jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grad Zagreb (u daljnjem tekstu: županijske ljekarne) nisu niti proračunski niti izvanproračunski korisnici državnog proračuna niti proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, sukladno Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika. Županijske ljekarne posluju na tržištu i svoje prihode ne ostvaruju iz proračunskih sredstava već prodajom lijekova bez recepta, medicinskih proizvoda, dodataka prehrani, kozmetike, dijetetskih proizvoda i sl., proizvodnjom lijekova i medicinskih proizvoda, itd., a refundacije od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje odnose se na izdane lijekove na recept i sl., što je isto i kod županijskih i kod privatnih ljekarni. Županijske ljekarne nemaju monopol na tržištu. Županijske ljekarne u svom poslovanju primjenjuju propise koji se odnose i na trgovine na malo te vode poslovne knjige po Zakonu o računovodstvu (NN 85/24, 145/24) kao trgovačko društvo tj. evidentiraju promet lijekova, medicinskih proizvoda i ostale robe kao poslovne događaje, po Zakonu o porezu na dodanu vrijednost (NN 73/13, 99/13, 148/13, 153/13, 143/14, 115/16, 106/18, 121/19, 138/20, 39/22, 113/22, 33/23, 114/23, 35/24, 152/24, 52/25). Privatne, kao i županijske ljekarne obveznici su PDV-a za promet lijekova i proizvoda tj. trgovačke aktivnosti, npr. prodaja lijekova bez recepta, kozmetike i dr., te su u obvezi fiskalizacije računa sukladno Zakonu o fiskalizaciji (NN 89/25) sa svim elementima kao i trgovina na malo. Nadalje, „vrše nabavu radi prodaje“, odnosno kupuju lijekove i medicinske proizvode, kao i različite vrste trgovačke robe, no ne sa svrhom zadržavanja istih za svoje potrebe, već isključivo u općem interesu radi prodaje lijekova na recept ili bez recepta pacijentima, sanitetskog materijala, ortopedskih pomagala i sl. ili pak prodaje kupcu različitih vrsta trgovačke robe. Prema Odluci o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2025. – NKD 2025. (NN 47/24) ljekarne su svrstane u trgovine na malo farmaceutskim proizvodima (odjeljak 47.7 „Trgovina na malo ostalom robom, osim motornim vozilima i motociklima“), stoga su obvezne provoditi Odluku o izravnim mjerama kontrole cijena određenih proizvoda i određenih kategorija proizvoda u trgovini na malo (NN 17/25) kojom se određuje najviša razina cijene određenih proizvoda i određenih kategorija proizvoda u trgovini na malo. Naime, sukladno točci VI. navedene Odluke, ista se primjenjuje na subjekte koji obavljaju registriranu djelatnost trgovine na malo na području Republike Hrvatske. Inspekcijske nadzore nad primjenom ove Odluke obavlja Tržišna inspekcija Državnog inspektorata Republike Hrvatske. Županijske ljekarne na odgovarajući način u svom poslovanju primjenjuju i Zakon o trgovini (NN 87/08, 96/08, 116/08, 76/09, 114/11, 68/13, 30/14, 32/19, 98/19, 32/20, 33/23) i Zakon o zaštiti potrošača (NN 19/22, 59/23), koji regulira način na koji ljekarne komuniciraju s potrošačima, s obzirom da ljekarne moraju osigurati transparentnost, sigurnost proizvoda kupcima te imaju obvezu isticanja maloprodajnih cijena. Županijske ljekarne podliježu nadzoru Tržišne inspekcije Državnog inspektorata Republike Hrvatske. Također, obveznici su plaćanja naknade za općekorisne funkcije šuma sukladno članku 65. stavku 1. Zakona o šumama (NN 68/18, 115/18, 98/19, 32/20, 145/20, 101/23, 36/24), kao pravne i fizičke osobe koje su obveznici poreza na dobit. Isto tako, obveznici su plaćanja spomeničke rente sukladno članku 116. stavku 1. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 145/24), kao pravne i fizičke osobe koje su obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit, a koje obavljaju gospodarsku djelatnost u nepokretnom kulturnom dobru ili na području kulturno-povijesne cjeline. Iz svega gore navedenog proizlazi trgovački značaj županijskih ljekarni. Također, županijske ljekarne imaju i industrijski značaj, koji se ogleda u činjenici djelatnosti koje su okrenute proizvodnji roba, konkretno izrade galenskih i magistralnih pripravaka, posebno galensko-analitičkih laboratorija. U istima se provodi mehanizirani i automatizirani radni proces kojemu je cilj prerađivanje sirovina ili poluproizvoda u gotov proizvod. Članak 11. Zakona o ljekarništvu propisuje da se u galenskom laboratoriju izrađuju galenski pripravci za ljekarne i za zdravstvene ustanove. Za istaknuti je i da su cijene lijekova određene, prema mjerilima propisanima zakonom i propisima, od strane Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, pa se postavlja pitanje koji su kriteriji za odabir ekonomski najpovoljnije ponude kod javne nabave lijekova, s obzirom na odredbu članka 284. stavka 6. Zakona o javnoj nabavi (NN 120/16, 114/22, u daljnjem tekstu: Zakon o javnoj nabavi), prema kojoj ako je cijena robe propisana zakonom ili drugim propisom, javni naručitelj ne smije u postupcima javne nabave koristiti cijenu kao kriterij za odabir ponude. Provedba Zakona o javnoj nabavi u županijskim ljekarnama otežava pravovremenu nabavu lijekova za pacijente. Javna nabava ne osigurava kontinuiranu opskrbu stanovništva lijekovima, jer županijske ljekarne ne mogu predvidjeti koji lijekovi će biti propisani od strane liječnika, promjene u protokolima liječenja, dolazak novih lijekova na liste lijekova i njihovo povlačenje, nestašice, interventni uvoz, epidemije i slične situacije. Stoga se opravdano postavlja pitanje, na koji način da županijske ljekarne svima osiguraju pravovremenu zdravstvenu zaštitu (pa i u slučaju kada se pojavi novi lijek na tržištu), kada se postupak javne nabave radi opetovanih žalbi može znatno produljiti i onemogućiti pravovremenu zdravstvenu zaštitu. Također, pacijentu se ograničava pristup lijekovima ako dođe do nestašice proizvoda odabranog putem natječaja. To narušava kontinuitet liječenja i prinuđuje liječnike na propisivanje pacijentu novog lijeka iako je uspješno liječen prethodnim lijekom. S druge strane, uvođenje novog lijeka zbog rezultata natječaja javne nabave može imati za posljedicu nedosljednost liječenja. U kontekstu javne nabave, posebno se ukazuje nemogućnost provedbe članka 17. stavka 2. Pravilnika o načinu propisivanja i izdavanja lijekova na recept (NN 37/24), sukladno kojemu ako ljekarna nema propisanog lijeka, obvezna ga je na zahtjev osigurane osobe pribaviti najkasnije u roku od 3 dana ili njegovo izdavanje osigurati u drugoj ljekarni. Prema članku 16. stavku 1. navedenog Pravilnika, ljekarnik ima pravo izdati na recept samo onaj lijek koji je propisan na recept. Izdavanje drugog lijeka strogo je ograničeno. Samo iznimno, u slučaju nestašice lijeka u Republici Hrvatskoj, prema članku 17. stavku 4. istog Pravilnika, ljekarnik ima pravo izdati istovrsni lijek iste ili niže cijene s liste lijekova, pod uvjetom da na receptu nije naznačeno da se lijek ne zamjenjuje, a osigurana osoba se suglasila sa zamjenom lijeka. Provedba Zakona o javnoj nabavi u županijskim ljekarnama bitno otežava pravovremenu nabavu lijekova, a upravo županijske ljekarne pružaju usluge stanovništvu u slabije razvijenim i geografski teže dostupnim područjima, pa se dovodi u pitanje opskrba tog stanovništva lijekovima i medicinskim proizvodima. Nastavno, ugrožava se poslovanje županijskih ljekarni, pa u konačnici i njihov opstanak. Pri tome posebno naglašavamo da upravo županijske ljekarne posluju i pružaju pacijentima ljekarničke usluge na područjima koja nisu profitabilna niti financijski atraktivna. S tim u vezi, prema članku 59. Ustava Republike Hrvatske (NN 56/90, 135/97, 08/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/14, u daljnjem u tekstu: Ustav RH), svakom se jamči pravo na zdravstvenu zaštitu. Prema članku 70. Ustava RH svatko ima pravo na zdrav život, a država osigurava uvjete za zdrav okoliš i zaštitu zdravlja ljudi. Inzistiranjem na obvezi županijskih ljekarni da lijekove i medicinske proizvode nabavljaju sukladno Zakonu o javnoj nabavi, ove odredbe Ustava RH ozbiljno se dovode u pitanje, kako s aspekta pacijenata, tako i s aspekta države. Županijske ljekarne i privatne ljekarne prihode ostvaruju na tržištu, međutim privatne ljekarne isključene su iz obveze javne nabave, što županijske ljekarne dovodi u neravnopravan položaj na tržištu, iako članak 49. Ustava RH propisuje da su poduzetnička i tržišna sloboda temelj gospodarskog ustroja Republike Hrvatske te da država osigurava svim poduzetnicima jednak pravni položaj na tržištu. U cilju osiguranja dostupnosti, kontinuiranosti i kvalitete ljekarničkih usluga za stanovnike u svim dijelovima Republike Hrvatske, molimo usvojiti izneseni prijedlog. | Primljeno na znanje | Direktive javne nabave nemaju izuzeće za daljnju prodaju za javne naručitelje dok status obveznika ljekarni ovisi o posebnim propisima koji uređuju djelatnost ljekarništva, a što se onda dovodi u vezu s člankom 6. Zakona o javnoj nabavi koji propisuje uvjete za status obveznika primjene Zakona o javnoj nabavi. |
| 356 | ŽELJKA SIKAČEK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Prijedlog izmjene članka 289. – Automatsko isključenje neuobičajeno niskih ponuda Ovaj prijedlog odnosi se isključivo na uvođenje objektivnog i automatiziranog mehanizma za prepoznavanje i isključenje neuobičajeno niskih ponuda u postupcima javne nabave intelektualnih usluga, po uzoru na najbolju europsku praksu. 1. Obrazloženje U postupcima javne nabave intelektualnih usluga (projektiranje, stručni nadzor, inženjersko savjetovanje, studije, elaborati i druge profesionalne usluge) učestala je pojava damping-cijena koje naručitelji teško prepoznaju i isključuju zbog nedostatka jasnih kriterija. To dovodi do pada kvalitete isporučenih usluga, ugrožavanja javnog interesa i pravne nesigurnosti. Stoga se predlaže uvođenje jednostavne, transparentne i primjenjive formule za automatsko isključenje neuobičajeno niskih ponuda. 2. Predloženi tekst dopune članka 289. U članak 289. dodaju se novi stavci koji glase: (1) Ponuda se smatra neuobičajeno niskom ako je njezina cijena manja od 80 % aritmetičke sredine svih valjanih ponuda dostavljenih u postupku javne nabave. (2) Ponude iz stavka 3. ovoga članka obvezno se isključuju iz postupka javne nabave, bez mogućnosti dostave obrazloženja ili naknadnog opravdavanja cijene. (3) Ministar nadležan za javnu nabavu donosi pravilnik kojim se detaljnije propisuje metodologija izračuna aritmetičke sredine te način postupanja u situacijama s neuobičajeno malim brojem ponuda ili odstupajućim vrijednostima. 3. Obrazloženje predloženog teksta Predložena formula (80 % aritmetičke sredine) osigurava transparentan i lako provjerljiv kriterij koji uklanja arbitrarnost u procjeni ponuda. Automatsko isključenje bez mogućnosti obrazloženja uklanja prostor za manipulaciju i smanjuje žalbeni rizik, što je u skladu s modernim europskim rješenjima i praksom. Mjera je razmjerna i usmjerena na zaštitu javnog interesa, posebice u područjima gdje kvaliteta intelektualnih usluga izravno utječe na sigurnost građevina i infrastrukture. | Nije prihvaćen | Pitanje neuobičajeno niskih ponuda je uređeno Direktivama EU koje uređuju javnu nabavu (čl. 69. Direktive 2014/24/EU i čl. 84. Direktive 2014/25/EU)) tako da je Zakon o javnoj nabavi u skladu s tim odredbama. Pravilnik o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave također djelomično regulira i razrađuje uvjete za utvrđivanje ponude koja je izuzetno niska te stoga se postojeće zakonsko rješenje u ovom trenutku ocjenjuje adekvatnim i koje ostavlja dosta prostora za naručitelje za utvrđivanje uvjeta za postojanje izuzetno niskih ponuda a ujedno osigurava tržišno natjecanje i omogućava ponuditeljima da opravdaju cijene iz svojih ponuda. Pravilnikom o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave, dodatno će se urediti što se smatra izuzetno niskom ponudom. |
| 357 | ŽELJKA SIKAČEK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Prijedlog dopune članka 284. ZJN – ograničenje pondera cijene kod intelektualnih usluga Komentar: Predlaže se propisati da kod nabave intelektualnih usluga, osobito arhitektonsko-inženjerskih (projektiranje, stručni nadzor gradnje, upravljanje projektom, izrada studija), ponder cijene ne smije prelaziti 30 %, dok se najmanje 70 % mora odnositi na kriterije kvalitete (stručni tim, metodologija, reference, tehnički pristup, održivost itd.). Alternativno, ponderi se mogu zadavati u skladu s Odlukom Ministarstva graditeljstva; „Odluka o određivanju relativnih pondera za arhitektonske i inženjerske i s njima povezane savjetodavne usluge u graditeljstvu i prostornom uređenju“, NN 119/2018. Obrazloženje: U praksi RH nakon primjene Direktive 2014/24/EU došlo je do drastičnog pada cijena inženjerskih usluga, uz istovremeni rast troškova potaknut inflacijom. To je posljedica nadmetanja u kojima cijena nosi preveliku težinu, što potiče damping ponude i ugrožava kvalitetu i sigurnost građevina – posebno problematično u seizmički izrazito rizičnom području kao što je RH. Istovremeno, inženjerske tvrtke su zbog pada cijena i rasta svih troškova dovedene u situaciju u kojoj jedva posluju, radi čega nemaju nikakve mogućnosti za ulaganje u razvoj, za stimulativno zapošljavanje mlađih kadrova, a ne uspijevaju niti u zadržavanju starijih stručnih kadrova. Ova situacija je dovela do znatne fragmentacije i atomizacije tržišta inženjerskih usluga i pojave sve većeg broja mikropoduzeća, što samo pojačava zamašnjak pojave damping cijena. Italija, suočena s istom situacijom i istim rizicima, u D.lgs. 36/2023 (čl. 108 st. 4) ograničava ponder cijene na najviše 30 % kod usluga visokog udjela rada, uključujući inženjerske usluge. Uz to primjenjuje i Zakon o pravičnoj naknadi (Equo Compenso L. 49/2023) kako bi spriječila damping u svim ugovorima slične prirode, a na koje se ugovore ne primjenjuje zakon o javnoj nabavi, uključujući i ugovore s privatnim investitorima . Radi razjašnjenja je potrebo naglasiti da strukovne komore u RH nemaju zakonske ovlasti koje bi mogle spriječiti damping ponude pogotovo u stručnom nadzoru gradnje i upravljanju projektima, jer ne odlučuju o cijenama i ne mogu nadzirati fizičko kretanje i kontrolu rada članova na gradilištu. U slučaju da Nadzorni inženjer ima uredno složenu dokumentaciju, komora ne može utvrditi propuste koji mogu proizaći radi neprisutnosti inženjera na gradilištu. U projektiranju ili izradi studija se možemo izraziti slikovito, pa ustvrditi da ako je projekt tj. studija razrađena minimalno (za ocjenu 2) komora može djelovati samo savjetodavno, a ne i stegovno, da bi natjerala izrađivača dokumentacije da je razradi za ocjenu 5. Za malu cijenu ponuditelj u pravilu dokumentaciju ne razrađuje za ocjenu 5. Kao posljedicu trenutnog stanja imamo realizaciju skupih i zahtjevnih infrastrukturnih i ostalih javnih objekata koji se izrađuju po sve jeftinijoj i nekvalitetnijoj projektnoj dokumentaciji, čija se gradnja nadzire sa sve manjim vremenskim angažmanom nadzornih inženjera za cijenu koja ne može pokriti niti svakodnevno, a kamoli stalno prisustvo na gradilištu, a koje objekte izvode izvođači radova koji radi sve većeg nedostatka kvalificirane radne snage radove izvode sve upitnijom kvalitetom. I sve se to događa u zemlji s vrlo visokim rizikom od potresa. Zato je zakonska intervencija u ZJN jedini učinkoviti mehanizam za zaštitu kvalitete i javnog interesa. Pravni učinak: Iako ZJN već dopušta 100 % kvalitete i 0% cijene, u praksi javni naručitelji i dalje daju cijeni pretežiti značaj, često i 90 % udjela, što čini kriterije kvalitete formalnima i neučinkovitima. Uvođenjem obveznog ograničenja (maks. 30 % cijena / min. 70 % kvaliteta) hrvatska bi se praksa uskladila s načelima razmjernosti i dobrim europskim rješenjima, te bi se smanjio rizik nekvalitetnih i neodrživih ponuda u projektiranju, stručnom nadzoru gradnje i ostalim intelektualnim uslugama od presudnog značaja za sigurnost građevina. | Nije prihvaćen | Navedena pitanja nabave intelektualnih usluga za pojedine specifične vrste intelektualnih usluga se mogu posebno urediti posebnim propisima koji bi mogli odrediti obvezne uvjete za obavljanje istih usluga koji bi se onda primjenjivali obvezno i u postupcima javne nabave. Pitanje udjela cijene i omjera pondera ekonomski najpovoljnije ponude mogu se urediti sukladno članku 284. stavku 8. Zakona o javnoj nabavi, uz poštivanje obveza iz članka 285. Zakona o javnoj nabavi. |
| 358 | JASMINA ČULO | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Poštovani, Predlažemo izmjenu članka 258. ZJN 2016 na način da se pojam „promet" zamijeni pojmom „prihod", kako bi se izbjegle pravne i stručne nejasnoće te kako bi zakon bio usklađen sa Zakonom o računovodstvu. Javna nabava u svim fazama koristi podatke o prihodima, a ne prometu, čime bi predložena izmjena osigurala pravnu sigurnost i olakšala provedbu postupaka te nadzor i reviziju financiranih projekata. Razlika između pojma „prihod“ i „promet“ jasno je definirana Zakonom o računovodstvu te temeljnim računovodstvenim standardima, a važnost točne upotrebe pojmova potvrđuju i ključne institucije javne vlasti u Republici Hrvatskoj. Primjerice Hrvatska narodna banka i Porezna uprava pojmove „prihod“ i „promet“ koriste precizno i u skladu sa stručnim računovodstvenim normama, što doprinosi pravnoj sigurnosti i dosljednosti primjene propisa, uključujući nadzor i procjenu boniteta te porezno i financijsko izvještavanje. Praksa DKOM i propisana dokumentacija prema članku 264. ZJN 2016 temelje se na podatcima iz godišnjih financijskih izvještaja (GFI), gdje se koristi prihod od prodaje, a ne „promet“, što potvrđuje potrebu terminološke usklađenosti. Također, izraz „promet“ je u zakon vjerojatno unesen uslijed pogrešnog prijevoda Direktive, dok se u hrvatskoj pravnoj i računovodstvenoj terminologiji ispravno prevodi kao „prihod“. Dakle, smatramo da je izmjena pojma iz „promet“ u „prihod“ potrebna radi usklađivanja s računovodstvenim standardima i zakonom, pravilne primjene prakse DKOM i usklađenosti s dokaznom dokumentacijom (GFI), sprječavanja pravnih i stručnih nejasnoća u tumačenju i primjeni zakona te praćenja pozitivne prakse ključnih institucija koje pojmove „prihod“ i „promet“ koriste precizno i strogo odvojeno. Stoga predlažemo: „U članku 258. riječ ‘promet’ zamjenjuje se riječju ‘prihod’.“ Ovakva izmjena bi izbjegla buduće pogrešne interpretacije i osigurala dodatnu pravnu sigurnost svim sudionicima u sustavu javne nabave. S poštovanjem. | Nije prihvaćen | Cijeni se da je nakon 9 godina primjene Zakona o javnoj nabavi pitanje pojmova uređenih istim Zakonom u dovoljnoj mjeri razjašnjeno kroz primjenu Zakona u praksi, tako da ne iziskuje zamjenu pojma „promet“, pojmom „prihod“, uvažavajući i sve posebne propise koji uređuju pitanja financijskih izvještaja i druga pitanja u vezi tih pojmova. |
| 359 | HRVATSKA UDRUGA POSLODAVACA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Pored komentara i prijedloga koje smo dostavili na pojedine odredbe Prijedloga, u ovom dijelu dostavljamo i ostale pojedinačne prijedloge. Predvidjeti novi članak 16. kojim se mijenja članak 147. Zakona - Rok za sklapanje ugovora po okvirnom sporazumu Prijedlog: U članku 147. izmijeniti stavke 2. i 3. i to tako da glase: (2) Ugovor o javnoj nabavi na temelju okvirnog sporazuma mora se sklopiti u roku od 30 dana od sklapanja okvirnog sporazuma i trajanje pojedinog ugovora ne smije biti dulje od 30 dana od isteka roka na koji je okvirni sporazum sklopljen. (3) Ugovor o javnoj nabavi na temelju okvirnog sporazuma iznimno se može sklopiti i nakon roka iz stavka 2. ovog članka, a prije isteka roka na koji je sklopljen okvirni sporazum, ali trajanje ugovora ne smije biti dulje od 30 dana od isteka roka na koji je okvirni sporazum sklopljen. Obrazloženje: S obzirom na učestalu primjenu okvirnih sporazuma u javnim natječajima za nabavu lijekova, primjećujemo da odredba članka 147. Zakona o javnoj nabavi, koja se odnosi na sklapanje ugovora temeljem okvirnih sporazuma, postavlja izazove u praksi. Sukladno navedenoj odredbi, ugovor o javnoj nabavi mora se sklopiti prije isteka roka na koji je okvirni sporazum sklopljen, ali uz uvjet da trajanje ugovora ne može biti dulje od 12 mjeseci nakon isteka roka okvirnog sporazuma. U kontekstu nabave lijekova, cilj je postići veću učinkovitost i racionalizaciju kroz objedinjenu nabavu koja u konačnici ima cilj sklapanja okvirnog sporazuma sa zdravstvenim ustanovama. Međutim, ako bi postojeća odredba ostala na snazi, to bi konstantno predstavljalo problem u primjeni okvirnih sporazuma jer bi se i dalje sklapanju ugovora pristupalo u različitim vremenskim razdobljima (uzimajući u obzir postojeće ugovore naručitelja za isti predmet nabave), čime bi se stvarao nesklad u vremenskim okvirima, uvjetima i cijenama. Predložena izmjena odredbe, koja nalaže da se ugovor o javnoj nabavi na temelju okvirnog sporazuma mora sklopiti u roku od 30 dana od sklapanja okvirnog sporazuma, omogućava veću predvidljivost i stabilnost za sve sudionike javne nabave. Ovaj pristup smanjuje neizvjesnost u vezi s cijenama i količinama, čime se korisnicima i ponuditeljima daje dovoljno vremena za adekvatnu pripremu i finalizaciju uvjeta nabave. | Nije prihvaćen | Odredbe Zakona o javnoj nabavi se ne mogu prilagođavati samo određenim predmetima nabave, kao što su lijekovi. Odredbe o okvirnim sporazumima su usklađene s odredbama Direktiva EU koje uređuju javnu nabavu, stoga se navedeni prijedlog ne može prihvatiti. Sva posebna pitanja u vezi nabave lijekova mogu se urediti i posebnim propisima u vezi tih nabava. |
| 360 | HRVATSKA UDRUGA POSLODAVACA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Pored komentara i prijedloga koje smo dostavili na pojedine odredbe Prijedloga, u ovom dijelu dostavljamo i ostale pojedinačne prijedloge. Predvidjeti nove članke 17. do 21. Prijedloga kojim će se uvesti model odabira više gospodarskih subjekata za isti predmet javne nabave Prijedlog: Uvesti model odabira više gospodarskih subjekata za isti predmet javne nabave. Stoga u nastavku dostavljamo konkretne prijedloge izmijenjenih i dopunjenih odredbi Zakona u obliku članak po članak. U članak 148. dodati stavak 3. koji bi glasio: „(3) U slučaju kada javni naručitelj sklopi okvirni sporazum s više gospodarskih subjekata, ovlašten je na temelju takvog okvirnog sporazuma sklopiti istovremene ugovore s više odabranih gospodarskih subjekata, u skladu s odredbama članka 149. stavka 2. i članka 150. ovog Zakona.“ U članak 149. dodati stavak 2. koji bi glasio: „(2) U slučaju da javni naručitelj namjerava istovremeno sklopiti ugovor s više gospodarskih subjekata temeljem okvirnog sporazuma, obvezan je u pozivu na nadmetanje, pored navedenog u stavku 1. ovog članka, navesti i broj gospodarskih subjekata s kojima namjerava istovremeno sklopiti ugovor temeljem sklopljenog okvirnog sporazuma.“ Članak 150. izmijeniti na način da glasi: „Javni naručitelj obvezan je u dokumentaciji o nabavi navesti obvezuje li okvirni sporazum stranke na izvršenje okvirnog sporazuma te, u slučaju da javni naručitelj namjerava istovremeno sklopiti ugovor s više gospodarskih subjekata temeljem okvirnog sporazuma, naznačiti broj stranaka s kojima namjerava sklopiti ugovor, jasne kriterije i uvjete za odabir i rangiranje svake pojedine stranke, postupak sklapanja ugovora na temelju okvirnog sporazuma te, u slučaju središnje ili zajedničke nabave, naznačiti koji su sve javni naručitelji obuhvaćeni okvirnim sporazumom.“ Članak 153. izmijeniti na način da stavak 4. točke 1. i 2. glase: 1. bez ponovne provedbe nadmetanja, prema uvjetima utvrđenima u okvirnom sporazumu, ako su u okvirnom sporazumu utvrđeni svi uvjeti za izvođenje radova, pružanje usluga ili isporuku robe te objektivni uvjeti za odabir jednog gospodarskog subjekta ili više gospodarskih subjekata iz okvirnog sporazuma koji će izvršavati ugovor, a koji uvjeti su bili navedeni u dokumentaciji o nabavi za okvirni sporazum 2. djelomično bez ponovne provedbe nadmetanja sukladno točki 1. ovoga stavka, a djelomično s ponovnom provedbom nadmetanja sukladno točki 3. ovoga stavka, ako su u okvirnom sporazumu utvrđeni svi uvjeti za izvođenje radova, pružanje usluga ili isporuku robe te ako je javni naručitelj u dokumentaciji o nabavi za okvirni sporazum predvidio korištenje ovakve mogućnosti, odredio objektivne kriterije za izbor hoće li se provoditi ponovno nadmetanje ili će se ugovor odnosno ugovori dodijeliti bez ponovne provedbe nadmetanja te naveo koji uvjeti mogu biti predmet ponovne provedbe nadmetanja Članak 153. izmijeniti na način da stavak 6. točka 4. glasi: 4. javni naručitelj dodjeljuje pojedinačni ugovor ponuditelju koji je dostavio najpovoljniju ponudu na temelju kriterija za dodjelu koji su bili određeni u dokumentaciji o nabavi za okvirni sporazum, odnosno, u skladu s člankom 148. stavkom 3., dodjeljuje pojedinačne ugovore ponuditeljima koji su dostavili najpovoljnije ponude na temelju kriterija za dodjelu koji su bili određeni u dokumentaciji o nabavi za okvirni sporazum Obrazloženje: Odredbama članaka 148. - 153. Zakona potrebno je omogućiti sklapanje okvirnog sporazuma s više gospodarskih subjekata (odabranih ponuditelja) s mogućnošću sklapanja pojedinačnih ugovora istovremeno sa svim ponuditeljima, sukladno definiranom modalitetu izvršenja. Time bi se u zdravstvenom sustavu omogućilo provođenje postupka javne nabave za nabavu lijekova koji bi osigurao unaprjeđenje tržišnog natjecanja, konkurentnost cijena i stabilnu opskrbu, čime bi se anulirale nestašice. Model odabira više gospodarskih subjekata za isti predmet javne nabave (tzv. multiwinning model) sprječava ovisnost o jednom dobavljaču te naknadni relativno skuplji interventni uvoz lijekova u slučaju da taj jedan dobavljač ne bude u mogućnosti neometano opskrbljivati tržište RH predmetnim lijekom stoga njegova implementacija minimizira nestašice lijekova. Predlaže se dokumentacijom o nabavi propisati odabir tri ponuditelja s tri razine cijena, uz omjer količina 60:30:10 (alternativno 2 ponuditelja i omjer količina 70:30), pri čemu se predlaže simultana konzumacija sva tri ugovora. Pojedinačni ugovori ne bi bili vezani vremenskim periodom odnosno rokom na koji su sklopljeni već isključivo potpunom konzumacijom ugovorenih količina lijekova. Kako bi se što uspješnije minimizirao rizik nestašica potrebno je da u svako doba na tržištu budu prisutna 2 ili 3 različita lijeka, od različitih nositelja odobrenja. Ukoliko se pojedinačni ugovori konzumiraju konsekutivno a ne simultano, tada je rizik nestašice veći jer se planiranje proizvodnje i opskrbe koncentrira na uži vremenski period, a ne na cijelo vrijeme trajanja ugovora. Predložene izmjene članaka su nužne jer Zakon propisuje sklapanje okvirnih sporazuma s više gospodarskih subjekata, ali ne propisuje mogućnost sklapanja više pojedinačnih ugovora s tim istim gospodarskim subjektima koji bi se primjenjivali simultano, iako bi to bilo u skladu s načelima javne nabave – prije svega načela ekonomičnosti i načela tržišnog natjecanja. Predlaže se postići jasan i transparentan dogovor oko dodjele poslova u multiwinning sistemu, putem formule, a ovisno o broju gospodarskih subjekata i konačnom rangu njihovih ponuda, kako bi se spriječilo subjektivno i raznoliko određivanje ovog kriterija od strane raznih naručitelja. Koristimo priliku podsjetiti kako je takav sustav podržalo Ministarstvo zdravstva uputom danom na sastanku u siječnju 2024. g. da se model provede, a Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u veljači 2024. g. izdalo je pozitivno mišljenje. | Nije prihvaćen | Postojeći pravni okvir već omogućuje sklapanje okvirnog sporazuma s više gospodarskih subjekata, no naručitelj je obvezan naposljetku sklopiti ugovor s ekonomski najpovoljnijim ponuditeljem. Sudjelovanje više gospodarskih subjekata unutar istog postupka javne nabave omogućuju i tehnike poput dinamičkog sustava javne nabave te dinamičkog sustava s e-katalogom. U svim opisanim, zakonom dopuštenim mogućnostima, naručitelj osigurava sklapanje ugovora s ekonomski najpovoljnijim ponuditeljem. Prihvaćanje Vašeg prijedloga značilo bi sklapanje ugovora i s ponuditeljima čije ponude za isti predmet nabave nisu najpovoljnije, što je protivno temeljnim načelima i svrsi pravnog okvira javne nabave. Naručitelj je u svakom trenutku dužan osigurati ekonomično i svrhovito trošenje javnih sredstava, i to kroz dodjelu ugovora ekonomski najpovoljnijem ponuditelju. Nadalje, niz odredbi u Zakonu, kao i u relevantnim direktivama — s kojima pravila moraju biti usklađena — primjenjuje se isključivo na ekonomski najpovoljniju ponudu, primjerice mogućnost poništenja postupka ako sredstva nisu dostupna, obvezu dostave ažuriranih dokumenata i dr. S obzirom na neusklađenost prijedloga s Direktivama, činjenicu da su važeće formulacije u potpunosti usklađene s njima te na okolnost da bi provedba predloženog rješenja za naručitelja u praksi značila veće troškove, dok bi rezultat nabave u pogledu predmeta i količina ostao nepromijenjen, predmetni se prijedlog ne prihvaća. Pritom ponovno naglašavamo da naručitelj može temeljem jednog postupka sklopiti ugovor s više gospodarskih subjekata, no rezultat svakog mini-nadmetanja ili svake provedbe dinamičkog sustava javne nabave — s e-katalogom ili bez njega — uvijek je ugovor s ponuditeljem koji je u tom trenutku dostavio ekonomski najpovoljniju ponudu. |
| 361 | HRVATSKA UDRUGA POSLODAVACA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Pored komentara i prijedloga koje smo dostavili na pojedine odredbe Prijedloga, u ovom dijelu dostavljamo i ostale pojedinačne prijedloge. TEMA: Uvođenje mogućnosti predkomercijalne nabave (Pre-Commercial Procurement – PCP) Predkomercijalna nabava (PCP) omogućuje javnim naručiteljima da naruče istraživačko-razvojne usluge i testiraju inovativna rješenja prije nego što ona uđu u komercijalnu fazu. Time se potiče suradnja između države, industrije i istraživačkog sektora, a MORH-u omogućuje ispitivanje domaćih rješenja bez pokretanja klasične nabave. Takvi su modeli u širokoj primjeni u državama članicama EU: - Italija i Njemačka PCP provode na temelju čl. 14. Direktive 2014/24/EU (izuzeće za istraživačko-razvojne usluge); - Francuska PCP provodi putem Agence de l’innovation de défense (AID) za dual-use projekte; - Španjolska ima PCP ugrađen u svoj Zakon o javnoj nabavi (Ley 9/2017), kroz nacionalni program INNOCOMPRA; - Švedska i Nizozemska PCP koriste kroz inovacijske agencije (VINNOVA, TNO). Preporuka: U hrvatskom zakonodavnom okviru PCP još nije sustavno definiran. Predlaže se razmotriti dopunu ZJN-a ili Zakona o javnoj nabavi za potrebe obrane i sigurnosti kojom bi se uveo PCP kao poseban postupak nabave za razvojne i inovacijske projekte. To bi MORH-u i drugim naručiteljima dalo mogućnost testiranja novih tehnologija s domaćim SME-ovima i istraživačkim centrima. TEMA: Poseban režim nabava u području obrane i sigurnosti Iako Republika Hrvatska već ima Zakon o javnoj nabavi za potrebe obrane i sigurnosti (NN 89/12, 136/12, 19/13, 78/15, 29/18), kojim je omogućeno provođenje posebnih postupaka u skladu s Direktivom 2009/81/EZ, može se razmotriti izmjena i dopuna Zakona radi prilagodbe suvremenim europskim praksama i novim oblicima suradnje. Zakon trenutno pokriva klasične obrambene nabave (naoružanje, vojna oprema, povjerljivi ugovori), ali ne uključuje dual-use ili inovacijske projekte, niti predviđa fleksibilnije modele partnerstva. U državama članicama EU, poput Francuske, Njemačke, Italije i Španjolske, obrambeni propisi redovito se ažuriraju i povezuju s inovacijskim politikama, omogućujući brže, sigurnosno prilagođene i tehnološki usmjerene postupke nabave. Preporuka: Dopunom postojećeg zakona moglo bi se proširiti područje primjene na dual-use i inovacijske projekte, ugraditi mogućnost predkomercijalne nabave (PCP) te osigurati povezanost s europskim fondovima (EDF, EDIP, Defence Readiness Roadmap 2030). Tako bi Hrvatska zadržala postojeći okvir, ali ga učinila učinkovitijim i usklađenim s europskim praksama. TEMA: Obveza savjetovanja s industrijom pri strateškim nabavama Savjetovanje s industrijom u fazi planiranja strateških nabava uobičajena je praksa u državama članicama EU. Takav oblik dijaloga temelji se na članku 40. Direktive 2014/24/EU i članku 13. Direktive 2009/81/EZ, koji dopuštaju provođenje prethodnih tržišnih konzultacija radi prikupljanja informacija o tržišnim mogućnostima i industrijskim kapacitetima. Primjeri prakse: - Francuska (DGA) i Njemačka (BAAINBw) redovito provode strukturirane konzultacije s industrijom prije objave većih nabava. - Italija i Švedska imaju zakonski propisane obveze savjetovanja tržišta kod složenih i inovacijskih projekata. U hrvatskom Zakonu o javnoj nabavi postoji mogućnost savjetovanja sa zainteresiranim gospodarskim subjektima (čl. 198.), no ta mogućnost se rijetko koristi u području obrane, a nije obvezna kod strateških projekata. Preporuka: MORH ima predviđeno djelovanje Povjerenstva za koordinaciju razvoja obrambenih sposobnosti kao stalnog savjetodavnog tijelae se predlaže se da u rad navedenog Povjerenstva budu uključeni i članovi HUP Koordinacije obrambene industrije, kako bi se osigurala stalna komunikacija između MORH-a i industrijskog sektora te razmjena stručnih i tehničkih informacija. Na taj bi način savjetovanje o strateškim i dual-use nabavama postalo sustavno i institucionalizirano, potrebe MORH-a bile bi usklađene s domaćim industrijskim kapacitetima, a domaća poduzeća dobila raniji uvid i priliku za sudjelovanje u projektima od strateškog interesa. TEMA: Razvoj posebnog EOJN RH modula za obrambene nabave S obzirom na planirano unaprjeđenje sustava Elektroničkog oglasnika javne nabave RH (EOJN RH), moguće je razmotriti razvoj posebnog modula za obrambene i sigurnosne nabave. Takvi specijalizirani moduli postoje u više država članica EU (npr. u Njemačkoj i Italiji) i omogućuju provođenje povjerljivih postupaka uz višu razinu zaštite podataka i ograničen pristup. Preporuka: U okviru digitalizacije EOJN RH razmotriti mogućnost ugradnje posebnog modula za obrambene, sigurnosne i dual-use nabave, uz definirane razine pristupa, kriterije i standarde zaštite informacija. Time bi se unaprijedila transparentnost i učinkovitost sustava, uz očuvanje sigurnosnih zahtjeva. TEMA: Poticanje „dual-use“ inovacija kroz kriterije dodjele ugovora Većina država članica EU u postupcima nabave sve više vrednuje kriterije koji osim cijene uključuju inovativnost, održivost i sigurnosnu otpornost. To je posebno važno za tehnologije koje imaju dual-use primjenu – istodobno civilnu i obrambenu. Preporuka: Kod nabava koje uključuju tehnološke inovacije ili proizvode s potencijalom za dual-use primjenu, predložiti primjenu kriterija ekonomski najpovoljnije ponude (MEAT) koji uz cijenu uključuju inovativnost, sigurnosne performanse i doprinos domaćoj tehnološkoj autonomiji. Ovim pristupom poticalo bi se uključivanje domaćih poduzeća u projekte veće dodane vrijednosti i razvoj konkurentnih dual-use rješenja. Zahvaljujemo na dosadašnjoj suradnji i mogućnosti očitovanja na ove bitne propise. HUP i njezini članovi ostaju otvoreni za daljnji dijalog, stručnu razmjenu mišljenja te aktivno sudjelovanje na eventualnim radnim sastancima i konzultativnim procesima koji bi doprinijeli uspješnijem regulatornom okruženju javne nabave u Republici Hrvatskoj. | Nije prihvaćen | Sukladno članku 30. stavka 1. točke 17. Zakona o javnoj nabavi, usluge istraživanja i razvoja koje su obuhvaćene CPV oznakama 73000000-2 do 73120000-9, 73300000-5, 73420000-2 i 73430000-5 izuzete su ako korist od njih nema isključivo naručitelj za svoju uporabu u obavljanju svojih poslova te u cijelosti ne plaća pružanje tih usluga. U praksi je to većina primjera ulaganja u istraživanje i razvoj, a PCP je sastavni dio istraživanja i razvoja i njegov ključni segment. U okviru postupaka javne nabave istraživanje i razvoj sastavni su dio partnerstva za inovacije te je provedba istoga već moguća naručiteljima u kontekstu postojećih pravila. Skrećemo pozornost na to da je cilj novog pravnog okvira javne nabave EU upravo pojednostavljenje, te da dodatna pravila i novi nacionalni postupci u ovom trenutku nisu poželjni s obzirom na to da je nacrt novih pravila EU planiran za II. kvartal 2026. Također, može se očekivati da će se u okviru nadolazećeg European Innovation Acta raspravljati o tome jesu li potrebna dodatna pravila i regulacije na temu ulaganja u inovacije i inovativna rješenja. U tijeku je donošenje Omnibusa V – koji obuhvaća izmjene direktiva 2009/43 i 2009/81 te će se pravila javne nabave u području javne nabave usklađivati u odnosu na izmjene direktive 2009/91EZ, a čiji je glavni cilj pojednostavljenje pravila i omogućavanje fleksibilnosti iz direktive 2014/24/EU i na područje obrane i sigurnosti. Sukladno članku 18. Nacrta prijedloga i dopuna Zakona o javnoj nabavi priprema postupaka postat će obvezna, a alati za pripremu postupaka su široki te ne priječe naručitelja da provede savjetovanje, konferencije, postavlja upite tržištu i primjenjuje druge metode. Stoga, sukladno predmetu nabave naručitelj će birati prikladan alat koji će mu biti na raspolaganju u sustavu EOJN RH, ali i izvan tog sustava. Ukoliko će nadležno ministarstvo u području javne nabave obrane i sigurnosti imati potrebe za danjim razvojem sustava, stojimo im na raspolaganju. Naručitelji predmetno mogu i u okviru postojećeg pravnog okvira, a temeljem Omnibusa V partnerstvo za inovacije biti će moguće i za nabave unutar obrane i sigurnosti. U odnosu na temu kako nabaviti inovativno rješenje u kontekstu današnjih pravila i hrvatskog konteksta upućujemo vas na Priručnik (https://www.javnanabava.hr/userdocsimages/Priručnik-%20Inovativna%20javna%20nabava%20.pdf). |
| 362 | HRVATSKA UDRUGA POSLODAVACA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Pored komentara i prijedloga koje smo dostavili na pojedine odredbe Prijedloga, u ovom dijelu dostavljamo i ostale pojedinačne prijedloge. Indeksacija cijena Prijedlog: Propisati mehanizam korekcije cijena u Zakonu o javnoj nabavi: (1) Naručitelj je dužan, u dokumentaciji o nabavi, predvidjeti mehanizam korekcije cijene u slučaju ugovora o javnoj nabavi robe, radova ili usluga koji se sklapaju na razdoblje duže od 12 mjeseci. (2) Mehanizam korekcije cijene iz stavka 1. ovoga članka temelji se na objektivnim, provjerljivim i transparentnim tržišnim pokazateljima, uključujući, ali ne ograničavajući se na: inflaciju, promjene cijena sirovina, energenata, transporta i valutne tečajeve. (3) Naručitelj može odstupiti od obveze iz stavka 1. ovoga članka ako u dokumentaciji o nabavi jasno obrazloži razloge zbog kojih nije predvidio korekciju cijene, osobito u pogledu naravi predmeta nabave, trajanja ugovora, stabilnosti tržišta ili drugih opravdanih okolnosti. (4) Neispunjavanje obveze iz stavka 1. ili nepostojanje obrazloženja iz stavka 3. smatra se bitnim povredama u postupku javne nabave. Objašnjenje: Pravilnik o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave propisuje da naručitelj mora u dokumentaciji o nabavi jasno odrediti je li cijena ponude promjenjiva ili nepromjenjiva. Međutim, praksa određivanja cijene kao nepromjenjive, osobito u postupcima koji rezultiraju višegodišnjim ugovorima, dovodi gospodarske subjekte u poziciju nepredvidivog i nerazmjernog ekonomskog rizika, osobito u kontekstu aktualnih globalnih makroekonomskih kretanja. | Nije prihvaćen | Zakon o javnoj nabavi i podzakonski propisi toga zakona već sada dopuštaju određivanje promjenjive cijene u dokumentaciji o nabavi, a koja može uključivati i indeksaciju. |
| 363 | HRVATSKA UDRUGA POSLODAVACA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Pored komentara i prijedloga koje smo dostavili na pojedine odredbe Prijedloga, u ovom dijelu dostavljamo i ostale pojedinačne prijedloge. Oslanjanje na sposobnost drugih subjekata Prijedlog: Članak 275. stavak 2. potrebno je izmijeniti na način da se naručitelju ostavi mogućnost da može od gospodarskog subjekta zahtijevati zamjenu subjekta na čije se sposobnosti oslonio ili da ponuditelja isključi iz postupka javne nabave, osobito u slučajevima kada kod gospodarskog subjekta na kojeg se oslonio postoje osnove za isključenje. Obrazloženje: Članak 275. stavak 2. problematičan je jer obvezuje javnog naručitelja da od gospodarskog subjekta zahtijeva zamjenu subjekta na čije se sposobnosti oslonio, ako se utvrdi da kod tog subjekta postoje osnove za isključenje ili da ne udovoljava kriterijima za odabir. Takvo rješenje oduzima naručitelju diskrecijsko pravo odlučivanja. Ponuditelj je dužan provjeriti gospodarski subjekt na kojeg se oslanja prije podnošenja ponude, a naručitelju treba omogućiti da, u slučaju utvrđenih osnova za isključenje, sam odluči hoće li dopustiti zamjenu ili isključiti ponuditelja iz postupka. Problematičnost postojeće odredbe jasno se očituje u praksi, primjerice u slučaju FERIT, gdje naručitelj zbog važećeg zakonskog rješenja nije imao pravo isključiti ponuditelja, iako je dokazao da je gospodarski subjekt na kojeg se ponuditelj oslonio dostavio lažne reference kao dokaz tehničke i stručne sposobnosti. | Nije prihvaćen | Navedeno pitanje oslanjanja na sposobnost drugih subjekata uređeno je Direktivama EU koje uređuju javnu nabavu (čl. 63. Direktive 2014/24/EU i čl. 79. Direktive 2014/25/EU) te se stoga Zakon o javnoj nabavi smatra potpuno usklađenim s tim odredbama. |
| 364 | HRVATSKA UDRUGA POSLODAVACA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Pored komentara i prijedloga koje smo dostavili na pojedine odredbe Prijedloga, u ovom dijelu dostavljamo i ostale pojedinačne prijedloge. Dokazivanje tehničke i stručne sposobnosti ponuditelja Prijedlog: Članak 268. potrebno je izričito dopuniti na način da se jasno utvrdi kako se tehnička i stručna sposobnost mora dokazati u trenutku podnošenja ponude, te da ponuditelj nema pravo mijenjati popis radova kojima dokazuje tehničku i stručnu sposobnost. Posljedično, ponuditelj nema pravo stručnu sposobnost dokazivati potvrdama o uredno izvršenim radovima koji nisu sastavni dio popisa radova navedenih u ESPD, koji se dostavlja kao sastavni dio ponude. Obrazloženje: Na ovaj način onemogućilo bi se daljnje provođenje prakse prema kojoj se ponuditeljima omogućuje naknadno dokazivanje tehničke i stručne sposobnosti dostavom potvrda o uredno izvršenim radovima koji nisu navedeni u popisu radova unutar ESPD obrasca, kao i naknadna izmjena već dostavljenog popisa radova i slične radnje. Takva praksa omogućuje manipulacije i unosi pravnu nesigurnost u postupak javne nabave. | Nije prihvaćen | Zakon o javnoj nabavi dopušta pojašnjenje i upotpunjavanje ponuda, a što je u potpunosti u suglasju s Direktivama EU koje uređuju javnu nabavu. |
| 365 | HRVATSKA UDRUGA POSLODAVACA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Pored komentara i prijedloga koje smo dostavili na pojedine odredbe Prijedloga, u ovom dijelu dostavljamo i ostale pojedinačne prijedloge. DIO PRVI - Osnove za obvezno isključivanje gospodarskog subjekta Prijedlog 1.: U članku 252. stavku 1. iza riječi osiguranje briše dvotočka i dodaju riječi „ i/ili je kršio odredbe primjenjivih kolektivnih ugovora u pogledu obveze isplate ugovorene plaće“. Obrazloženje: Poštivanje Kolektivnog ugovora za graditeljstvo, za koji je obveza primjene proširena na cijeli sektor graditeljstva, temeljna je pretpostavka ravnopravne i poštene tržišne utakmice. Do sad se taj uvjet, iako predviđen u fakultativnim razlozima isključenja, uopće ne primjenjuje te se time pogoduje značajnoj poreznoj evaziji i povredi prava radnika na odgovarajući doprinos, posebice za mirovinsko osiguranje. Odlukom o proširenju primjene Kolektivnog ugovora o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora za graditeljstvo – osme izmjene i dopune primjenu njegovih zadnjih izmjena i dopuna, kao i svih prethodnih, ministar nadležan za rad proširio je na sve poslodavce i radnike u Republici Hrvatskoj u djelatnosti građevinarstva područje F, Nacionalne klasifikacije djelatnosti 2007. od 01.03. 2025. godine. Podsjećamo vas da se, sukladno Zakonu o izmjenama i dopuni Zakona o minimalnoj plaći, minimalnom plaćom u djelatnosti građevinarstva smatraju najmanji iznosi mjesečne bruto plaće prema složenosti poslova za puno radno vrijeme ugovoreni predmetnim kolektivnim ugovorom za jedanaest grupa poslova. Predlažemo taj razlog uvrstiti u obvezne razloge isključenja. Također, podržavamo uvođenje kaznenog djela neisplate plaće, kao razloga isključenja, ali u stvarnosti dok dođe do pravomoćne presude, gospodarskog subjekta više nema. Predlažemo da se navede podizanje optužnice kao razlog isključenja. Povezani prijedlog: U članku 265. stavku 1. dodati novu točku 4. koja glasi: „4. Potvrdu Porezne uprave o isplati plaće prema kolektivnom ugovoru i/ili izjavu o ukupnom broju zaposlenih i pregled broja zaposlenih razvrstanih po grupama složenosti poslova sukladno Kolektivnom ugovoru za graditeljstvo te važeći obrazac JOPPD, za isplate plaće za najmanje zadnji dostupni mjesec prije podnošenja ponude i/ili odgovarajućeg dokumenta (potvrda, izvješće i sl.) ovlaštenog sindikata o poštivanju kolektivnog ugovora, temeljem ovlasti iz kolektivnog ugovora proširenog na cijeli sektor.“ Obrazloženje: U slučaju dopune članka 252. (uključivanje kršenja obveze isplate ugovorene plaće sukladno primjenjivom kolektivnom ugovoru) potrebno je propisati i dostatne dokaze da ne postoji navedeni razlog isključenja. Prema važećim propisima Porezna uprava ne izdaje potvrdu o isplati ugovorene plaće prema primjenjivom kolektivnom ugovoru, odnosno ne prati poštivanje navedene obveze od strane poslodavaca. U cilju odgovornog upravljanja novcem poreznih obveznika, očuvanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva i radnih mjesta, osiguranja ravnopravne tržišne utakmice te osnaženja kolektivnog pregovaranja u Hrvatskoj, nužno je kroz sustav Ministarstva financija ustrojiti praćenje poštivanja tog aspekta zakona te predvidjeti mogućnost izdavanja Potvrde o isplati plaće prema kolektivnom ugovoru i/ili propisati izdavanje drugog odgovarajućeg dokumenta kao dokaza; npr. (potvrda, izvješće i sl.) ovlaštenog sindikata o poštivanju kolektivnog ugovora, temeljem ovlasti iz kolektivnog ugovora proširenog na cijeli sektor. Prijedlog 2.: Prenošenje odredbi članka 254. stavka 1. točke 3. i 7. iz fakultativnih u obvezne razloge isključenja. Obrazloženje: U sustavu javne nabave u Hrvatskoj praksi su rijetki slučajevi isključenja ponuditelja zbog profesionalnog propusta odnosno zbog značajne ili opetovane nedostatke tijekom provedbe bitnih zahtjeva iz prethodnog ugovora o javnoj nabavi ili prethodnog ugovora o koncesiji čija je posljedica bila prijevremeni raskid tog ugovora, naknada štete ili druga slična sankcija, a što omogućuje takvim ponuditeljima da nesmetano sudjeluju u novim postupcima javne nabave. Isto je posljedica prvenstveno činjenice da je to fakultativna osnova za isključenje pa naručitelji nemaju obvezu da navedeno to propišu u dokumentaciji o nabavi. Takva situacija je višestruko štetna: • kvaliteta izvršenja javnih ugovora se narušava • gubi se povjerenje javnosti u sustav javne nabave • takve tvrtke predstavljaju nelojalnu konkurenciju • povećava se trošak i rizik za naručitelje. Dodatan razlog za prihvaćanje ovog prijedloga je i recentna praksa Visokog upravnog suda Republike Hrvatske (Presuda od 22. listopada 2025., Poslovni broj: UP II-188/2025-9). Naime, iz obrazloženja Presude proizlazi da VUS smatra da naručitelji kada se radi o teškom profesionalnom propustu odnosno značajnim ili opetovanim nedostacima tijekom provedbe bitnih zahtjeva iz prethodnog ugovora o javnoj nabavi, a čija je posljedica bila prijevremeni raskid tog ugovora, naknada štete ili druga slična sankcija, trebaju razmotriti isključenje ponuditelje čak i ako uopće taj razlog isključenja nisu propisali u Dokumentaciji o nabavi. Dakle, Presuda je značajna jer prepoznaje suštinsku problematiku angažiranja tvrtki u postupcima javne nabave, a koje su već ranije neuredno izvršavale svoje obveze iz ugovora o javnoj nabavi, a upravo na tragu svih onih argumenata koje je iznosio HUP već ranije kada se predlagalo da postojanje profesionalnog propusta bude obvezan razlog isključenja. Također želimo istaknuti da u kontekstu spomenute Presude proizlazi da bi za naručitelje bilo oportuno da odmah u Dokumentaciji propišu profesionalni propust odnosno opetovane nedostatke prilikom izvršenja ugovora o javnoj nabavi kao razlog isključenja jer će i ovako biti u poziciji da moraju navedene činjenice uzeti u obzir. Dakle, naručitelji se dovode u situaciju pravne nesigurnosti kada taj razlog isključenje ne propišu, a budu u poziciji da ga potencijalno moraju primijeniti tijekom pregleda i ocjene ponuda. U ovim okolnostima oportuno je da upravo zakonodavac navedene razloge definira kao obvezne razloge isključenje koje je potrebno u svakom slučaju propisati u Dokumentaciji o nabavi, a ne da se taj dio prepušta diskreciji naručitelja. Također, predlažemo da se odredi tijelo nadležno za vođenje centraliziranog registra u kojem će se bilježiti teški profesionalni propusti, a kojeg bi naručitelji trebali provjeriti prije odabira ponuditelja. DIO DRUGI - Osnove za fakultativno isključivanje gospodarskog subjekta Prijedlog: U članku 254. stavku 1. predlaže se nova točka 10. koja glasi: 10. se može dokazati odgovarajućim sredstvima da gospodarski subjekt prikriveno posluje umjesto drugog poslovnog gospodarskog subjekta koji je kriv za teški profesionalni propust ili nad gospodarskim subjektom otvoren stečajni postupak, ako je nesposoban za plaćanje ili prezadužen, ili u postupku likvidacije ili je u bilo kakvoj istovrsnoj situaciji koja predstavlja razloge za isključenje prema ovom zakonu. Obrazloženje: Prenošenjem obveze isplate ugovorene plaće prema kolektivnim ugovorima u obvezne razloge isključenja, te prenošenjem odredbi članka 254. stavka 1. potrebno je uskladiti članak 254. brisanjem dijela odredbe koja govori o kolektivnim ugovorima i obvezi isplate ugovorene plaće. Pored navedenog, predlaže se uvođenje novog fakultativnog razloga za isključenje u situaciji kad se u postupku javne nabave pojavljuje gospodarski subjekt koji je paravan drugog gospodarskog subjekta koji nema pravo sudjelovanja u postupku javne nabave. Najčešće takvom paravan subjektu se prenese dio imovine prikrivenog subjekta, vlasnički odnos se zamijeni s drugim članom obitelji ili slično, te se nastavi u pravilu s istom djelatnošću. | Primljeno na znanje | Navedeni prijedlozi se podržavaju ali uz ocjenu da bi sva posebna pitanja u vezi kolektivnih ugovora trebala biti uređena posebnim propisima uz kontrolu mjerodavnih sindikata i državnih tijela koja kontroliraju poštivanje prava i obveza iz kolektivnih ugovora. Uz jasno određivanje istih obveza, njihove kontrole i dokaza kojima se dokazuje poštivanje istih prava iz kolektivnog ugovora, moguće bi bilo propisati posebnim propisima i obveznu primjenu i kontrolu kroz postupke javne nabave. Za sada postoje još mnoge nejasnoće u vezi tih pitanja, dok naručitelji primjenom članka 254. Zakona mogu i sada odrediti iste uvjete kroz fakultativnu osnovu isključenja. |
| 366 | HRVATSKA UDRUGA POSLODAVACA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Pored komentara i prijedloga koje smo dostavili na pojedine odredbe Prijedloga, u ovom dijelu dostavljamo i ostale pojedinačne prijedloge. Primjena trgovačkih običaja Prijedlog: Članak 219. potrebno je izmijeniti i to tako da glasi: „Tijekom izvršenja ugovora o javnoj nabavi radova primjenjuju se trgovački običaji (uzance), a ako će se tijekom izvršavanja ugovora o javnoj nabavi roba ili usluga primjenjivati trgovački običaji (uzance), javni naručitelj obvezan je to navesti u dokumentaciji o nabavi te utvrditi odredbama ugovora.“ Objašnjenje: Postojećom odredbom članka 219. praktično je isključena primjena trgovačkih običaja (uzanci). Kako su za područje graditeljstva osuvremenjene nove Posebne uzance o građenju, objavljene u NN 137/2021, koje su zajednički izradili HUP i HGK , te je Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine iste prethodno potvrdilo, predlažemo izmijeniti spomenutu odredbu. Ovo smatramo važnim dodatno i iz razloga što su vrijednosti ugovora o javnoj nabavi u području javne nabave radova velike, a druge relevantnije regulative ugovora o građenju (osim stranog FIDIC-a) praksa ne poznaje. Uvođenje Posebnih uzanci o građenju kao obveznog dijela ugovora o javnoj nabavi u građevinskom sektoru donijelo bi značajne koristi u pogledu pravne sigurnosti, učinkovitosti i ujednačenosti prakse. Uzance su rezultat dugogodišnje prakse hrvatskog građevinskog sektora te njihova primjena u javnoj nabavi ne bi uvodila nova pravila, već bi formalizirala već poznate i uhodane odnose između ugovornih strana. Primjena uzanci povećala bi pravnu sigurnost i smanjila rizik sporova, jer pružaju jasna, predvidljiva i ujednačena rješenja za tipične situacije u gradnji – od kašnjenja i dodatnih radova do primopredaje i jamstava. Važno je istaknuti da je primjena uzanci u skladu i s načelima ekonomičnosti i učinkovitosti, jer pojednostavljuju pripremu i provedbu ugovora te smanjuju administrativno opterećenje za naručitelje. Budući da su uzance izrađene uzimajući u obzir specifičnosti hrvatskog građevinskog sektora, njihova primjena osigurava da javni ugovori budu usklađeni s domaćim propisima i realnim poslovnim okolnostima. Dakle, uključivanjem uzanci u okvir javne nabave ne stvara se paralelni sustav pravila, već se priznaje i ugrađuje provjerena domaća praksa koja doprinosi većoj pravnoj sigurnosti, manjem broju sporova, bržoj provedbi projekata i boljoj vrijednosti za novac — što je u potpunosti u skladu s ciljevima hrvatskog i europskog zakonodavstva. | Djelomično prihvaćen | Primjena Posebnih uzanci o građenju se smatra važnom za izvršenje ugovora o javnoj nabavi u području graditeljstva te će se primjena uzanci propisati kao obvezna uz mogućnosti isključenja od primjene, uz uvjete pod kojima će se uzance primjenjivati u smislu sukladnosti s prisilnim odredbama Zakona o javnoj nabavi te uz obavezni navod o istoj primjeni u dokumentaciji o nabavi i odredbama ugovora. |
| 367 | HRVATSKA UDRUGA POSLODAVACA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Pored komentara i prijedloga koje smo dostavili na pojedine odredbe Prijedloga, u ovom dijelu dostavljamo i ostale pojedinačne prijedloge. Neodređenost datuma početka primjene ugovora Prijedlog: Uvesti obvezu da naručitelj u dokumentaciji o nabavi jasno naznači datum početka primjene ugovora ili najmanje okvirni vremenski period (npr. „ugovor stupa na snagu 01.03.2026.“), radi osiguranja predvidivosti i kontinuiteta opskrbe. Obrazloženje: Naručitelji u dokumentaciji o nabavi često ne navode točan datum početka primjene ugovora o opskrbi električnom energijom. To opskrbljivačima stvara operativne poteškoće i onemogućuje pravovremeno planiranje preuzimanja novih mjernih mjesta i onemogućuje pravodobno planiranje zakupa potrebnih količina električne energije na tržištu. Bez jasno definiranog datuma početka ugovora opskrbljivači ne mogu precizno utvrditi razdoblje za koje trebaju zakupiti energiju, što povećava rizike. | Nije prihvaćen | Ocjenjuje se da su postojeće odredbe Zakona o javnoj nabavi u dovoljnoj mjeri jasne u pogledu početka važenja ugovora nakon izvršnosti odluke o odabiru i uz uvjet pisane forme ugovora sklopljenog u roku koji propisuje Zakon o javnoj nabavi. |
| 368 | HRVATSKA UDRUGA POSLODAVACA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Pored komentara i prijedloga koje smo dostavili na pojedine odredbe Prijedloga, u ovom dijelu dostavljamo i ostale pojedinačne prijedloge. Rokovi Prijedlog: Propisati kraće rokove za donošenje odluka u postupcima nabave energenata (npr. najdulje 30 dana od dana otvaranja ponuda), čime bi se smanjili tržišni rizici i povećala učinkovitost postupaka. Objašnjenje: U praksi se često primjenjuju rokovi od 60, 90 pa i 120 dana za donošenje odluke o odabiru ponude. S obzirom na visoku volatilnost tržišnih cijena električne energije, takvi rokovi dovode do značajnih financijskih rizika i otežavaju planiranje ponuda. U trenutku donošenja odluke tržišni uvjeti više ne odražavaju stvarno stanje u trenutku davanja ponude. | Nije prihvaćen | Zakon o javnoj nabavi i podzakonski propisi toga zakona dopuštaju određivanje promjenjive cijene uz određivanje uvjeta za izmjenu takve cijene, čime se osigurava mogućnost izmjena cijena u slučaju poremećaja na tržištu i povećanja cijena električne energije. |
| 369 | AMERIČKA GOSPODARSKA KOMORA U HRVATSKOJ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | U članku 16. stavku 1. predlaže se sljedeće ažuriranje: (1) Procijenjena vrijednost nabave mora biti valjano određena u trenutku početka postupka javne nabave, na temelju provedene analize tržišta sukladno odredbama čl. 198. st. 1 ZJN 2016. | Nije prihvaćen | Procijenjena vrijednost nabave mora i prema sada važećim odredbama Zakona biti valjano određena u trenutku početka postupka javne nabave, dok analiza tržišta služi i za određivanje drugih bitnih činjenica potrebnih za pravilnu provedbu postupka javne nabave sukladno tržišnim uvjetima. |
| 370 | AMERIČKA GOSPODARSKA KOMORA U HRVATSKOJ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Predlažemo izmjenu članka 433. st.2. t. 2 koji predviđa prekršajnu odgovornost za neobjavljivanje registra ugovora na način da se ta odgovornost proširi i na objavljivanje netočnih i nepotpunih podataka u registru ugovora, kao i izmjenu članka 433. st.1. t. 9 koji predviđa prekršajnu odgovornost za neobjavljivanje obavijesti o dodatku ugovoru na način da se ta odgovornost proširi i na objavljivanje netočnih i nepotpunih obavijesti dodatku ugovoru pri čemu se netočnim i nepotpunim informacijama ne smatraju formalni propusti i nenamjerne omaške prilikom pisanja. | Nije prihvaćen | Navedeni prijedlog smatramo prestrogim u smislu prekršajne odgovornosti za koju se ocjenjuje da je dovoljna u smislu ostvarenja preventivnih i represivnih učinaka ako naručitelj ne ustroji i ne vodi registar ugovora. |
| 371 | AMERIČKA GOSPODARSKA KOMORA U HRVATSKOJ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Sustav pravne zaštite u postupcima javne nabave ne omogućava u svim slučajevima pravodoban i efikasan način kontrole trošenja proračunskih sredstava. Iz navedenog razloga, AmCham smatra kako bi se proširivanjem kruga osoba koje su ovlaštene podnijeti žalbu Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM) značajno unaprijedio sustav takve pravne zaštite. U praksi, dio ponuditelja je primijetio promjene u tretmanu od strane naručitelja prema onim ponuditeljima koji su, ostvarujući svoja zakonska prava, usporili ili onemogućili provođenje onih postupaka javne nabave koji nisu bili u skladu s primjenjivim propisima. Takvo postupanje se ponajprije očituje kroz formiranje neformalnih "crnih lista", pri čemu su ponuditelji s takvih lista izloženi diskriminatornom postupanju naručitelja koje, iako unutar zakonskih okvira, često rezultira nejednakim tretmanom ponuditelja u postupcima javne nabave. Takvo postupanje ima za ponuditelje odvraćajući učinak, a posljedično propuštanje ponuditelja da izjavljuju žalbe umanjuje kvalitetu postupaka javne nabave. AmCham smatra kako bi u takvim situacijama bilo nužno omogućiti ponuditeljima da svoja prava na pravnu zaštitu ostvaruju anonimno, odnosno da se pravni interes za izjavljivanje žalbe omogući profesionalnim udruženjima i strukovnim udrugama ponuditelja. Nadalje, u praksi je primijećeno usklađeno djelovanje sudionika na tržištu, i to osobito u slučajevima kad na tržištu postoji manji broj ponuditelja sposobnih za izvršenje ugovora koji je predmet nabave. U takvim slučajevima, ponuditelji neformalnim sporazumima na različite načine međusobno dijele ugovore, uključujući, između ostalog, suzdržavanje od podnošenja ponuda, namjerno podnošenje neprihvatljivih ponuda te suzdržavanje od korištenja sredstava pravne zaštite (čak i u slučaju očiglednih nepravilnosti). U onim slučajevima u kojima DKOM nije obvezan postupati prema službenoj dužnosti, kao i u slučajevima u kojima izostane učinkovit nadzor nadležnih tijela države, postupci nabave bivaju provedeni bez učinkovite kontrole trošenja proračunskih sredstava. AmCham zbog toga smatra kako se zainteresiranoj javnosti, okupljenoj oko zajedničkog interesa zaštite transparentnosti i kontrole trošenja proračunskih sredstava, mora omogućiti pravni interes za izjavljivanje žalbi u postupcima javne nabave. U potpunosti uvažavajući interes za efikasnošću i brzinom postupaka nabave, AmCham predlaže da se otvori rasprava o dopuštenim oblicima udruživanja javnosti za potrebe takvog ostvarivanja pravne zaštite, s jedne strane, te vrijednosnih pragova kad bi takva pravna zaštita bila dopuštena (na primjer, u slučajevima velikih infrastrukturnih projekata ili druge nabave osobite ekonomske ili društvene vrijednosti). | Nije prihvaćen | Ocjenjuje se da je postojeći sustav pravne zaštite omogućio dovoljnom broju zainteresiranih subjekata pravo na izjavljivanje žalbe Državnoj komisiji. Naime, povećanje broja subjekata koji nisu izravno zainteresirani za dobivanje ugovora o javnoj nabavi iz razloga što niti ne mogu biti ugovorne strane, moglo bi dovesti do povećanog broja žalbi kojima bi se usporio javno nabavni proces kod naručitelja, te bi se produžili rokovi u kojima bi naručitelji sklapali ugovore o javnoj nabavi. |
| 372 | AMERIČKA GOSPODARSKA KOMORA U HRVATSKOJ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Odnos ponuditelja u sustavu PDV-a i onih koji su oslobođeni obveze plaćanja Zakonsko utemeljenje Odredbom iz članka 294. ZJN propisano je: (1) Javni naručitelj koji može koristiti pravo na pretporez uspoređuje cijene ponuda bez poreza na dodanu vrijednost. (2) Javni naručitelj koji ne može koristiti pravo na pretporez uspoređuje cijene ponuda s porezom na dodanu vrijednost. Primjer u praksi Zakonom o javnoj nabavi propisano je da javni naručitelj koji može koristiti pravo na pretporez uspoređuje cijene ponuda bez poreza na dodanu vrijednost dok javni naručitelj koji ne može koristiti pravo na pretporez uspoređuje cijene ponuda s porezom na dodanu vrijednost. Gospodarski subjekti koji u postupcima javne nabave sudjeluju kao ponuditelji, a koji su u smislu odredba Zakona o porezu na dodanu vrijednost nisu mali porezni obveznici (vrijednost isporuka dobara ili obavljenih usluga u prethodnoj ili tekućoj godini nije bila veća od 300.000,00 kn/ 39.816,84 EUR) zbog uspoređivanja cijena iskazanih s PDV-om naspram cijena bez PDV-a često u postupcima nabave nisu konkurentni unatoč tome što je cijena koju oni navedu u ponudi iskazana bez PDV-a povoljnija od cijene koju navedu gospodarski subjekti – mali porezni obveznici. U praksi se zbog ovakve usporedbe cijena događaju zloupotrebe na štetu gospodarskih subjekata koji nisu mali porezni obveznici i to sudjelovanjem u postupcima nabave novoosnovanih društava, malih poreznih obveznika. U praksi se pojavljuju tri slučaja kojima dolazi do komplikacija vezanih uz iznad navedeno: - sudjelovanje na strani ponuditelja jednostavnih društava s ograničenom odgovornošću čiji su ukupni godišnji prihodi za isporučene robe ili obavljene usluge niži od 300.000,00 kn/ 39.816,84 EUR s oslanjanjem na subjekte koji su obveznici plaćanja PDV-a u smislu odredbi Zakona o PDV-u (dalje: „Ponuditelji oslobođeni plaćanja PDV-a). Na taj način se u postupcima javne nabave nadmeću kao Ponuditelji oslobođeni plaćanja PDV-a čime je njihova ponuda u odnosu na gospodarske subjekte koji su u sustavu PDV-a niža, no u samoj realizaciji Ugovora o nabavi sudjeluju oni gospodarski subjekti koji jesu obveznici plaćanja PDV-a s obzirom da se gospodarski subjekti koji sudjeluju u postupku kao ponuditelji oslanjaju na sposobnost gospodarskih subjekata koji su obveznici plaćanja PDV-a. - sudjelovanje na strani ponuditelja oslobođenih plaćanja PDV-a koji tijekom postupka provedbe Ugovora o nabavi, a radi ostvarivanja prihoda za isporučene robe ili obavljene usluge više od 300.000,00 kn/ 39.816,84 EUR postanu obveznici plaćanja PDV-a. U tom slučaju dolazi do korekcije cijene s obzirom da ista mora biti uvećana za PDV. Često se događa da konačna cijena (nakon uvećanja zbog PDV-a) u konačnici bude viša od druge najniže cijene u postupku to jest, bude takva da zbog svoje visine ne bi bila konkurenta u postupku nabave te da je PDV bio prvotno uračunat te takva ponuda u odnosu na dio kriterija koji se odnosi na cijenu ne bi ostvarila maksimum bodova u postupku ocijene i pregleda ponuda. - u slučaju sudjelovanja stranih ponuditelja u postupcima javne nabave dolazi do situacija da ne iskazuju PDV u ponudi iz razloga što se PDV obračunava u skladu s pravilima države njihova poslovnog nastana, stoga nisu dužni iskazati PDV koji se odnosi na Republiku Hrvatsku, a samim time su dovedeni u povoljniji položaj od gospodarskih subjekata sa sjedištem u Republici Hrvatskoj. AmCham-ov prijedlog • AmCham predlaže sljedeće: zakonski propisati da se kao usporedna cijena pri ocijeni ponuda uzima u obzir cijena izražena bez poreza na dodanu vrijednost neovisno o tome da li je ponuditelj u sustavu PDV-a ili nije te neovisno o tome da li javni naručitelj može ili ne može koristiti pravo na pretporez | Prihvaćen | PRIHVAĆA SE |
| 373 | AMERIČKA GOSPODARSKA KOMORA U HRVATSKOJ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Ekonomski najpovoljnija ponuda Zakonsko utemeljenje U skladu s člankom 284. stavkom 4. Zakona o javnoj nabavi ZJN 2016, javni naručitelj ne smije se ograničiti samo na cijenu ili trošak kao jedini kriterij za odabir ponude, a relativni ponder cijene ili troška ne smije biti veći od 90%. Ekonomski najpovoljnija ponuda utvrđuje se temeljem cijene ili troška, primjenom pristupa isplativosti, kao što je trošak životnog vijeka te može uključivati najbolji omjer cijene i kvalitete. Prema Statističkom izvješću o javnoj nabavi u Hrvatskoj za 2022. godinu kriterij ekonomski najpovoljnije ponude (ENP) u ukupnom broju objavljenih ugovora zastupljen je sa 99,26%, a vrijednosno 98,69%. Udio kriterija najniže cijene (0,74%) odnosni se na ugovore koji su sklopljeni temeljem članka 284. stavka 5. ZJN 2016. Naručitelji imaju mogućnost i obvezu prilagoditi kriterije predmetu nabave, opsegu ugovora i ciljevima nabave, koristeći se pritom nizom kriterija predloženih u članku 248. stavku 2. ZJN 2016: što uključuje kvalitetu, organizaciju, kvalifikacije osoblja, usluge nakon prodaje i druge kriterije. Primjer u praksi Javni naručitelji imaju slobodu u formuliranju i odabiru kriterija za odabir ponude, ali ti kriteriji moraju biti povezani s predmetom nabave. Iskustvo AmCham-ovih članica pokazuje da se u većini postupaka javne nabave u Hrvatskoj i dalje koristi cijena kao dominantni kriterij, dok se necjenovni kriteriji rijetko koriste. Članice dodatno ističu da je najčešće korišteni necjenovni kriterij u postupcima nabave rok isporuke, dok se izuzetno rijetko koriste oni kriteriji koji su izravno povezani s proizvodima, radovima ili uslugama koji se u konkretnom slučaju nabavljaju. AmCham ističe da većina naručitelja koristi rok isporuke kao jedini necjenovni kriterij kako bi formalno ispunili zahtjeve za korištenjem ekonomski najpovoljnije ponude, ali u praksi se i dalje fokusiraju na cijenu i detaljne tehničke specifikacije. Prema mišljenju i iskustvu AmCham-ovih članica iz prakse, za pojedine djelatnosti (nabava u zdravstvu, nabava informatičkih usluga, nabava savjetodavnih usluga i dr.) moguće je i potrebno znatno povećati omjer necjenovnog kriterija u odnosu na cjenovni kriterij. Osnovna svrha ZJN 2016 bila je promijeniti tu praksu te u potpunosti usvojiti koncept ekonomski najpovoljnije ponude. Međutim, nedostatak edukacije naručitelja i nesigurnost u pripremi dokumentacije temeljene na ekonomski najpovoljnijoj ponudi rezultira korištenjem pojednostavljenih rješenja koja ne ostvaruju svrhu Zakona. AmCham vjeruje da je u pozadini navedenog problema i dalje nedovoljna educiranost naručitelja te nesigurnost u pripremanju dokumentacije temeljem ENP-a, zbog čega se pribjegava ovakvim pojednostavljenim rješenjima, kojima se ne postiže ispunjenje zakonske svrhe. AmCham-ov prijedlog AmCham smatra da, s obzirom na važnost ove tematike u hrvatskoj javnonabavnoj praksi, kvalitetnija provedba ENP kriterija u praksi zahtjeva dvojako rješenje. U prvom redu, potrebne su dodatne nezakonodavne mjere koje bi osnažile naručitelje u korištenju ENP-a. AmCham smatra da Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Uprava za trgovinu i politiku javne nabave (kao centralno nadležno tijelo za javnu nabavu u RH) treba pripremiti detaljnije prijedloge i upute za korištenje kriterija ekonomski najpovoljnije ponude kako je to predviđeno ZJN 2016 i Direktivom 2014/24/EU, s naglaskom na razradi primjera kriterija ENP-a po industrijama, kako bi bolje educirali naručitelje i olakšali im pripremu dokumentacije temeljem ENP-a. AmCham predlaže da se u primjerima stavi veći naglasak na stvarne kvalitativne kriterije, a ne samo rok isporuke. U svrhu maksimizacije učinka ovih uputa, AmCham predlaže da primjeri kriterija prije usvajanja prethodno prođu javno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću. AmCham dodatno smatra kako bi čelnici nadležnih tijela državne uprave trebali iskoristiti mogućnost koju im pruža članak 284. st. 8 ZJN 2016. te javnim naručiteljima iz svog djelokruga odrediti relativne pondere za pojedine vrste predmeta nabave. Primjerice, na način kako je to učinilo Ministarstvo poljoprivrede svojom Odlukom o određivanju kriterija i relativnih pondera za odabir ekonomski najpovoljnije ponude u kojima su predmet nabave poljoprivredno-prehrambeni proizvodi i hrana (NN 33/2019). • AmCham predlaže dodati u ZJN odredbu kojom se naručitelje obvezuje da u dokumentaciji o nabavi: obrazlože razlog/e korištenja pojedinog necjenovnog kriterija te njegovu/njihovu povezanost s predmetom nabave | Nije prihvaćen | Postojeća zakonska rješenja i sad već detaljno propisuju uvjete određivanja kriterija ENP uz mogućnost primjene određivanja dodatnih kriterija sukladno članku 284. stavku 8. Naručitelji moraju dovesti kriterije ENP u vezu s predmetom nabave te isto obrazložiti, a to je podložno pojašnjenjima koja zatraže gospodarski subjekti i žalbenim postupcima. Edukaciju u svakom slučaju smatramo potrebnom i svrsishodnom. |
| 374 | HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Članovi Udruženja graditeljstva ističu i dodatne komentare koji nisu obuhvaćeni ovim izmjenama i dopunama, a koje iznosimo u nastavku i molimo da uzmete u obzir: U vezi s člankom 289. stavkom 5, članovi Udruženja predlažu da se za ocjenu je li ponuda izrazito niska Pravilnikom utvrde smjernice na temelju kojih će naručitelji ocjenjivati ponudu. Predlaže se predmetni Pravilnik donijeti u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi. Dodatno, članovi Udruženja ističu i problematiku o kojoj bi trebalo razmisliti i eventualno uvrstiti u izmjene i dopune Zakona o javnoj nabavi: propisati obvezu naručitelja da objavljuje samo kompletirane i potpune troškovnike; definirati tehničke i ekonomske uvjete na takav način da svim ponuditeljima treba omogućiti pravedno nadmetanje i ravnopravno sudjelovanje u postupcima nabava; propisati rok valjanosti ponude na maksimalno 30 dana od dana otvaranja ponuda kao i izričiti rok za donošenje odluke o odabiru/poništenju koji ne može biti duži od 30 dana; propisati odredbe koje će onemogućiti da se na bilo koji način u raspisanoj dokumentaciji pogoduje određenim proizvođačima. Ovim dopisom također želimo ukazati kako u pogledu troškova žalbenog postupka postoji neusklađenost odredbi Zakona o javnoj nabavi i Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave. Zakonom o državnoj komisiji za kontrolu postupka javne nabave (''Narodne novine'' broj: 18/2013, 127/2013, 74/2014, 98/2019 i 41/2021), propisano je kako žalbeni postupci, u smislu vrijednosti predmeta spora nisu procjenjivi, dok predloženim člankom 65. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi, žalitelji plaćaju naknadu za pokretanje žalbenog postupka proporcionalno procijenjenoj vrijednosti nabave. Smatramo da je potrebno na odgovarajući način, Zakon o državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave, uskladiti s odredbama Zakona o javnoj nabavi. | Nije prihvaćen | Pitanje neuobičajeno niskih ponuda je uređeno Direktivama koje uređuju javnu nabavu (čl. 69. Direktive 2014/24/EU i čl. 84. Direktive 2014/25/EU) tako da je Zakon o javnoj nabavi u skladu s tim odredbama. Pravilnik o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave također djelomično regulira i razrađuje uvjete za utvrđivanje ponude koja je izuzetno niska te stoga se postojeće zakonsko rješenje u ovom trenutku ocjenjuje adekvatnim i koje ostavlja dosta prostora za naručitelje za utvrđivanje uvjeta za postojanje izuzetno niskih ponuda a ujedno osigurava tržišno natjecanje i omogućava ponuditeljima da opravdaju cijene iz svojih ponuda. Planiranim izmjenama i dopunama toga Pravilnika tijekom 2026. godine će se detaljnije urediti drugačiji ili dodatni kriteriji za ocjenjivanje ponude kao izuzetno niske. |
| 375 | HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | U nastavku iznosimo komentare članova Udruženja trgovine na veliko farmaceutskim proizvodima i ortopedskim pomagalima HGK: "S obzirom da se sustav javne nabave gotovo u potpunosti digitalizirao i postupci javne nabave provode se kroz sustav EOJN stav Udruženja je da je potrebno omogućiti potpisivanje ugovora o javnoj nabavi kvalificiranim elektroničkim potpisom. Naime, time bi se u potpunosti anulirao trošak slanja poštom, u velikom opsegu smanjila potrošnju papira te bi se svakako ubrzala primjena ugovora o javnoj nabavi. U skladu s navedenim predlaže se: - u članku 68. stavku 1. Zakona o javnoj nabavi dodati točku 9. koja glasi: „9. omogućava razmjenu digitalno potpisanih ugovora o javnoj nabavi između naručitelja i odabranog ponuditelja, bez naknade.“ - u članku 312 Zakona o javnoj nabavi dodati stavak 2. koji glasi:“ „(2) Ugovori se razmjenjuju elektroničkim sredstvima komunikacije putem sustava EOJN sukladno čl. 68 st.1.t. 9.“ Nadalje, članovi Udruženja predlažu izmjenu članka 147. stavka 2. Zakona o javnoj nabavi na način da isti glasi: „(2) Ugovor o javnoj nabavi na temelju okvirnog sporazuma mora se sklopiti u roku od 30 dana od sklapanja okvirnog sporazuma i trajanje pojedinog ugovora ne smije biti dulje od 30 dana od isteka roka na koji je okvirni sporazum sklopljen.“ U vezi s istim člankom Zakona, predlaže se i dodati novi stavak koji glasi: „(3) Ugovor o javnoj nabavi na temelju okvirnog sporazuma iznimno se može sklopiti i nakon roka iz stavka 2. ovog članka, a prije isteka roka na koji je sklopljen okvirni sporazum, ali trajanje ugovora ne smije biti dulje od 30 dana od isteka roka na koji je okvirni sporazum sklopljen.“ Predložena izmjena odredbe, koja nalaže da se ugovor o javnoj nabavi na temelju okvirnog sporazuma mora sklopiti u roku od 30 dana od sklapanja okvirnog sporazuma, omogućava veću predvidljivost i stabilnost za sve sudionike javne nabave. Ovaj pristup smanjuje neizvjesnost u vezi s cijenama i količinama, čime se korisnicima i ponuditeljima daje dovoljno vremena za adekvatnu pripremu i finalizaciju uvjeta nabave. Članovi Udruženja također predlažu uvesti model javne nabave koji bi omogućio istovremeno sklapanje više pojedinačnih ugovora s više gospodarskih subjekata s kojima naručitelj ima prethodno sklopljen okvirni sporazum za isti predmet nabave. U tom smislu predlažu se izmjene i dopune članaka 148. – 153. Zakona o javnoj nabavi i to na sljedeći način: U članku 148. dodaje se novi stavak koji glasi: „(3) Ukoliko javni naručitelj sklopi okvirni sporazum s više gospodarskih subjekata, ovlašten je na temelju takvog okvirnog sporazuma sklopiti istovremene ugovore s više odabranih gospodarskih subjekata, u skladu s odredbama članka 149. stavka 2. i članka 150. ovog Zakona.“ U članku 149. dodaje se novi stavak koji glasi: „(2) U slučaju da javni naručitelj namjerava istovremeno sklopiti ugovor s više gospodarskih subjekata temeljem okvirnog sporazuma, obvezan je u pozivu na nadmetanje, pored navedenog u stavku 1. ovog članka, navesti i broj gospodarskih subjekata s kojima namjerava istovremeno sklopiti ugovor temeljem sklopljenog okvirnog sporazuma.“ Članak 150. mijenja se i glasi: „Javni naručitelj obvezan je u dokumentaciji o nabavi navesti obvezuje li okvirni sporazum stranke na izvršenje okvirnog sporazuma te, u slučaju da javni naručitelj namjerava istovremeno sklopiti ugovor s više gospodarskih subjekata temeljem okvirnog sporazuma, naznačiti broj stranaka s kojima namjerava sklopiti ugovor, jasne kriterije i uvjete za odabir i rangiranje svake pojedine stranke, postupak sklapanja ugovora na temelju okvirnog sporazuma te, u slučaju središnje ili zajedničke nabave, naznačiti koji su sve javni naručitelji obuhvaćeni okvirnim sporazumom.“ Članak 153. stavak 4. točke 1. i 2 mijenjaju se i glase: „1.bez ponovne provedbe nadmetanja, prema uvjetima utvrđenima u okvirnom sporazumu, ako su u okvirnom sporazumu utvrđeni svi uvjeti za izvođenje radova, pružanje usluga ili isporuku robe te objektivni uvjeti za odabir jednog gospodarskog subjekta ili više gospodarskih subjekata iz okvirnog sporazuma koji će izvršavati ugovor, a koji uvjeti su bili navedeni u dokumentaciji o nabavi za okvirni sporazum 2.djelomično bez ponovne provedbe nadmetanja sukladno točki 1. ovoga stavka, a djelomično s ponovnom provedbom nadmetanja sukladno točki 3. ovoga stavka, ako su u okvirnom sporazumu utvrđeni svi uvjeti za izvođenje radova, pružanje usluga ili isporuku robe te ako je javni naručitelj u dokumentaciji o nabavi za okvirni sporazum predvidio korištenje ovakve mogućnosti, odredio objektivne kriterije za izbor hoće li se provoditi ponovno nadmetanje ili će se ugovor odnosno ugovori dodijeliti bez ponovne provedbe nadmetanja te naveo koji uvjeti mogu biti predmet ponovne provedbe nadmetanja. Članak 153 stavak 6. točka 4 mijenja se i glasi: „4.javni naručitelj dodjeljuje pojedinačni ugovor ponuditelju koji je dostavio najpovoljniju ponudu na temelju kriterija za dodjelu koji su bili određeni u dokumentaciji o nabavi za okvirni sporazum, odnosno, u skladu s člankom 148. stavkom 3., dodjeljuje pojedinačne ugovore ponuditeljima koji su dostavili najpovoljnije ponude na temelju kriterija za dodjelu koji su bili određeni u dokumentaciji o nabavi za okvirni sporazum.“ Članovi Udruženja smatraju kako su predložene izmjene nužne s obzirom da Zakon o javnoj nabavi propisuje sklapanje okvirnih sporazuma s više gospodarskih subjekata no ne propisuje mogućnost sklapanja više pojedinačnih ugovora s tim istim gospodarskim subjektima koji bi se primjenjivali simultano, iako bi to bilo u skladu sa načelima javne nabave – prije svega načela ekonomičnosti i načela tržišnog natjecanja. Članovi Udruženja predlažu da se članak 199. Zakona o javnoj nabavi dopuni na način da se doda novi stavak koji glasi: „(6) Iznimno od stavka 1. ovog članka, natjecatelj, ponuditelj ili gospodarski subjekt povezan s natjecateljem ili ponuditeljem ne smatra se uključenim u pripremu postupka javne nabave, ako je u istome sudjelovao u svojstvu sudionika na tržištu temeljem članka 198., stavka 2. ovoga Zakona, odnosno zainteresiranog gospodarskog subjekta temeljem članka 198., stavka 3. ovoga Zakona.“ Nadalje, predlaže se izmjena članka 224. Zakona o javnoj nabavi na način da se u stavku 1. briše točka 2. Predlaž se dopuna članka 313. na način da se doda novi stavak koji glasi: „(4) U slučaju da su u dokumentaciji o nabavi ugovorene okvirne količine, javni naručitelj je dužan realizirati minimalno 85% ugovorenih količina. Javni naručitelj dužan je imati efikasan sustav praćenja izvršenja te nije ovlašten prebacivati svoju obvezu kontroliranja količinskog izvršenja ugovora/okvirnog sporazuma na odabrane ponuditelje.“ Isto tako, nevezano uz izmjene i dopune Zakona o javnoj nabavi, članovi Udruženja koriste priliku istaknuti potrebu da se kao obvezni dio Dokumentacije o nabavi propiše obrazac prijedloga ugovora. Naime, sve veći broj naručitelja ne objavljuje prijedlog ugovora, a Dokumentacijom o javnoj nabavi često nije definirano što je sve predmet ugovora, uključujući rokove isporuke ili jamstvene rokove. U tom smislu predlažu da se odgovarajuće izmjene odredbe Pravilnika o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave („Narodne novine“ 65/2017, 75/2020, 92/2025). S obzirom da smo u posljednje vrijeme suočeni s nepredvidivim makroekonomskim promjena na globalnoj razini. članovi Udruženja također predlažu da se u Zakon o javnoj nabavi uvrste odredbe koje bi omogućavale uvođenje klauzule o promjenjivosti cijena u postupcima nabave roba, radova i usluga. " | Djelomično prihvaćen | Biti će omogućena razmjena digitalno potpisanih ugovora kroz sustav EOJN, ali isti sustav neće biti mjesto za elektronički potpis. Postojeći pravni okvir već omogućuje sklapanje okvirnog sporazuma s više gospodarskih subjekata, no naručitelj je obvezan naposljetku sklopiti ugovor s ekonomski najpovoljnijim ponuditeljem. Sudjelovanje više gospodarskih subjekata unutar istog postupka javne nabave omogućuju i tehnike poput dinamičkog sustava javne nabave te dinamičkog sustava s e-katalogom. U svim opisanim, zakonom dopuštenim mogućnostima naručitelj osigurava sklapanje ugovora s ekonomski najpovoljnijim ponuditeljem. Prihvaćanje Vašeg prijedloga značilo bi sklapanje ugovora i s ponuditeljima čije ponude za isti predmet nabave nisu najpovoljnije, što je protivno temeljnim načelima i svrsi pravnog okvira javne nabave. Naručitelj je u svakom trenutku dužan osigurati ekonomično i svrhovito trošenje javnih sredstava, i to kroz dodjelu ugovora ekonomski najpovoljnijem ponuditelju. Nadalje, niz odredbi u Zakonu, kao i u relevantnim direktivama — s kojima pravila moraju biti usklađena — primjenjuje se isključivo na ekonomski najpovoljniju ponudu, primjerice mogućnost poništenja postupka ako sredstva nisu dostupna, obvezu dostave ažuriranih dokumenata i dr. S obzirom na neusklađenost prijedloga s Direktivama, činjenicu da su važeće formulacije u potpunosti usklađene s njima te na okolnost da bi provedba predloženog rješenja za naručitelja u praksi značila veće troškove, dok bi rezultat nabave u pogledu predmeta i količina ostao nepromijenjen, predmetni se prijedlog ne prihvaća. Pritom ponovno naglašavamo da naručitelj može temeljem jednog postupka sklopiti ugovor s više gospodarskih subjekata, no rezultat svakog mini-nadmetanja ili svake provedbe dinamičkog sustava javne nabave — s e-katalogom ili bez njega — uvijek je ugovor s ponuditeljem koji je u tom trenutku dostavio ekonomski najpovoljniju ponudu. Odredbe Zakona o javnoj nabavi se ne mogu prilagođavati samo određenim predmetima nabave, kao što su lijekovi. Odredbe o okvirnim sporazumima su usklađene s odredbama Direktiva koje uređuju javnu nabavu, stoga se navedeni prijedlog ne može prihvatiti. Sva posebna pitanja u vezi nabave lijekova mogu se urediti i posebnim propisima u vezi tih nabava. Prijedlog tzv. Mulitiwininga, odnosno istovremenog odabira i sklapanja ugovora o javnoj nabavi s više gospodarskih subjekata se ne može prihvatiti jer se ocjenjuje suprotnim Direktivama EU koje uređuju javnu nabavu u smislu odabira jedne najpovoljnije ponude sukladno određenim kriterijima ekonomski najpovoljnije ponude. Prijedlog u odnosu na obvezu realizacije minimalnih ugovorenih količina ocjenjuje se suprotnim Direktivama EU koje uređuju područje javne nabave. Ista odredba osigurava mogućnost kontrole izvršenja ugovora u skladu s dokumentacijom o nabavi i odabranom ponudom, što doprinosi urednom i pravovremenom izvršenju ugovora. Mogućnost određivanja minimalnih ugovorenih količina naručitelj može predvidjeti u dokumentaciji o nabavi sukladno svojim potrebama i vezano uz određeni predmet nabave. |
| 376 | HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Članica Udruženja graditeljstva predlažu proširenje odredbe članka 289, stavka 5. Zakona o javnoj nabavi na način da se propisuje da će Naručitelj, primjenom smjernica iz Pravilnika kojeg donosi ministarstvo u roku od 60 dana od stupanja na snagu ZID Zakona o javnoj nabavi, provjeriti je li ponuda izrazito niska. Naime, Naručiteljsu su sukladno člankuu 289. već u obvezi provjeravati radi li se o izrazito niskoj ponudi, međutim članica je mišljenja kako je potrebno propisati jasnija pravila za provedbu istih. | Primljeno na znanje | Pravilnikom o dokumentaciji o nabavi te ponudi su na propisani način već određeni kriteriji za utvrđivanje ponuda koje imaju izuzetno niske cijene. Planiranim izmjenama i dopunama toga Pravilnika tijekom 2026. godine će se detaljnije urediti drugačiji ili dodatni kriteriji za ocjenjivanje ponude kao izuzetno niske. |
| 377 | HRVOJE SIRONIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Prijedlog izmjene članka 289. – izuzetno niske ponude 1. Razlozi za izmjenu U hrvatskoj praksi javne nabave arhitektonskih i inženjerskih usluga (projektiranje, stručni nadzor građenja, upravljanje projektima, izrada studija i elaborata ) posljednjih godina prisutna je pojava ponuda s neuobičajeno niskom cijenom. Zbog nepostojanja jasnih kriterija i pragova, naručitelji se u praksi nerado odlučuju koristiti institut neuobičajeno niske ponude, jer procjena argumentacije ponuditelja zahtijeva visok stupanj stručnosti i snosi značajan žalbeni rizik. Ovakva situacija (koju dodatno potiče određivanje prevelikog pondera cijene) dovodi do damping-cijena koje ugrožavaju održivost tržišta, potiču nekorektne poslovne modele i direktno narušavaju kvalitetu isporučenih rješenja. U području inženjerskih usluga, posebno u seizmički osjetljivim državama poput Hrvatske i Italije, kvaliteta ovih usluga izravno utječe na javnu sigurnost i dugoročnu stabilnost infrastrukture. 2. Europski kontekst i kompatibilnost rješenja Direktiva 2014/24/EU ne propisuje obveznu metodologiju izračuna neuobičajeno niske ponude, niti definira numeričke pragove. Umjesto toga, Direktiva propisuje postupovnu obvezu naručitelja da traži obrazloženje onda kada ponuda 'izgleda' neuobičajeno niska, ostavljajući državama članicama slobodu da propisuju dodatne kriterije i metodologije, pod uvjetom da su isti objektivni, transparentni i nediskriminatorni. Na taj način je Italija 2023. reformirala svoj sustav javne nabave (kroz zakon D. Lgs. 36/2023) i uvela objektivni, statistički prag za prepoznavanje anomalno niskih ponuda (u članku 54). Na temelju talijanskog iskustva može se zaključiti da je ovakav pristup u cijelosti u skladu s pravom EU i predstavlja najviši stupanj pravne sigurnosti. 3. Zašto je potrebno automatsko isključenje bez mogućnosti obrazloženja? Mogućnost da ponuditelj naknadno obrazloži neuobičajeno nisku cijenu se pokazala kao izvor pravnih problema. Obrazloženja se temelje na subjektivnim tvrdnjama, naručitelji nemaju stručne ni tehničke kapacitete za njihovu provjeru, a postupci ocjene otvaraju širok prostor za žalbe nezadovoljnih ponuditelja. Talijansko iskustvo iz prethodnog zakonodavnog okvira pokazalo je da mogućnost naknadnog opravdavanja cijene proizvodi najveću pravnu nesigurnost i prema tome je novim zakonom ukinuta. Automatizirani model isključenja zato predstavlja jedini pravno stabilan način da se zaštiti i naručitelja i javni interes, te izbjegne arbitrarnost. 4. Predloženi tekst izmjene članka 289. (1) Ponuda se smatra neuobičajeno niskom ako je njezina cijena manja od 80 % aritmetičke sredine svih valjanih ponuda dostavljenih u postupku javne nabave. (2) Ponude iz stavka 1. ovoga članka obvezno se isključuju iz postupka javne nabave, bez mogućnosti dostave obrazloženja ili naknadnog opravdavanja cijene. (3) Naručitelji mogu ocijeniti primjerenost svake druge ponude koja, na temelju posebnih elemenata, izgleda neuobičajeno niska. (4) Ministar nadležan za javnu nabavu donosi pravilnik kojim se detaljnije propisuje metodologija izračuna aritmetičke sredine te način postupanja u situacijama s neuobičajeno malim brojem ponuda. 5. Dodatno obrazloženje učinkovitosti i razmjernosti modela Predloženo rješenje jednostavno je za primjenu, nedvojbeno u smislu pravne interpretacije i maksimizira pravnu sigurnost naručitelja. Formula od 80 % aritmetičke sredine pruža realan, jasan i statistički utemeljen kriterij koji omogućuje detekciju cijena koje značajno odstupaju od tržišnih okolnosti. Mjera je razmjerna ciljevima koje želi postići – povećanju kvalitete i stabilnosti inženjerskih i ostalih usluga, sprječavanju damping-prakse i smanjenju rizika za izvedbu radova na infrastrukturi i objektima u području visokog javnog interesa. Nadalje, automatizirano isključenje bez mogućnosti obrazlaganja cijene smanjuje rizik od žalbenih postupaka i rasterećuje naručitelje. Pravilnik koji donosi ministar osigurava fleksibilnost i mogućnost naknadne prilagodbe metodologije bez potrebe za zakonskim intervencijama. | Nije prihvaćen | Pitanje neuobičajeno niskih ponuda je uređeno Direktivama koje uređuju javnu nabavu (čl. 69. Direktive 2014/24/EU i čl. 84. Direktive 2014/25/EU) tako da je Zakon o javnoj nabavi u skladu s tim odredbama. Pravilnik o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave također djelomično regulira i razrađuje uvjete za utvrđivanje ponude koja je izuzetno niska te se postojeća odredba iz Zakona u ovom trenutku ocjenjuje adekvatnom i koja dopušta naručiteljima utvrđivanje uvjeta za postojanje izuzetno niskih ponuda, a ujedno osigurava tržišno natjecanje i omogućava ponuditeljima obrazloženje i opravdanje razloga za cijene iz svojih ponuda. Planiranim izmjenama i dopunama toga Pravilnika tijekom 2026. godine će se detaljnije urediti drugačiji ili dodatni kriteriji za ocjenjivanje ponude kao izuzetno niske. |
| 378 | HRVOJE SIRONIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Opći komentar – prijedlog dopune članka 284. Zakona o javnoj nabavi (odnos cijene i kvalitete) Komentar: Predlaže se uvođenje obveze ograničavanja pondera cijene kod ocjene ekonomski najpovoljnije ponude za nabavu intelektualnih usluga ili samo posebno arhitektonskih i inženjerskih usluga (projektiranje, stručni nadzor gradnje, upravljanje projektom, izrada studija) tako da ponder cijene ne smije prelaziti 30 %, dok preostalih najmanje 70 % mora biti rezervirano za kriterije kvalitete (stručni tim, metodologija, reference, tehnički pristup, zaštita okoliša, socijalni aspekti, angažiranost članova ranjivih skupina, održivost i dr.). Obrazloženje U praksi Republike Hrvatske nakon primjene Direktive 2014/24/EU prisutan je kontinuiran damping cijena inženjerskih usluga (projektiranje, stručni nadzor gradnje, studije, upravljanje projektima), s padom prosječnih cijena i do 60 % u odnosu na 2018. godinu, uz istovremeni rast svih realnih troškova. Takvo neodrživo stanje je prouzročeno učestalim objavljivanjem nadmetanja s većim utjecajem cijene u odnosu na kvalitetu što potiče nerealne i neodržive ponude čime je ugrožena kvaliteta pruženih usluga, te u konačnici kompromitirana sigurnost građevina. To se događa unatoč seizmički vrlo rizičnom području u kojem se nalazi RH. U Italiji, koja ima sličnu seizmičku ugrozu, je u novom Codice dei Contratti Pubblici (D.lgs. 36/2023) u članku 108, stavak 4, uvedeno ograničenje pondera cijene na najviše 30 %, za sve usluge s povećanim udjelom rada, a time i za intelektualne i inženjerske usluge. Talijanski zakonodavac to posebno opravdava složenošću i odgovornošću tehničkih usluga u seizmički aktivnim područjima, što je u potpunosti usporedivo s geološko-seizmičkim uvjetima Republike Hrvatske. Italija je svjesna rizika pojave damping cijena napravila i korak dalje, te za sve slične ugovore koji ne proizlaze od javnih naručitelja uvela dodatnu zaštitu kroz tzv. Zakon o pravičnoj naknadi (Legge sull' Equo Compenso L. 49/2023) koji uvodi slične mehanizme sprječavanja dampinga. Damping ponuda u inženjerskim uslugama koje potiče trenutni ZJN u RH nije moguće spriječiti putem disciplinskih ili nadzornih mehanizama strukovnih komora, jer komore nemaju zakonske ingerencije u pogledu formiranja cijena, niti smiju nadzorom ulaziti u privatnu sferu i slobodu rada članova (primjerice praćenje lokacije ili radnih sati nadzornog inženjera provedenih na gradilištu). Stoga je isključivo kroz zakonodavni okvir javne nabave potrebno propisati jasno ograničenje pondera cijene kao zaštitnog mehanizma protiv damping ponuda, kako bi se očuvala kvaliteta i sigurnost izvedenih građevina. Pravni učinak: Iako važeći članak 284. u stavku 3. dopušta da propisani ponder kvalitete bude do 100 %, (nadmetanje za fiksnu cijenu) praksa pokazuje da javni naručitelji gotovo redovito dodjeljuju cijeni dominantnu težinu (60–90 %), dok kvaliteta ostaje formalna, s minimalnim utjecajem na konačan ishod. Takav pristup degradira osnovni smisao koncepta ekonomski najpovoljnije ponude i otvara prostor damping cijenama koje ne mogu osigurati adekvatnu razinu stručnosti i odgovornosti, osobito u područjima složenih i sigurnosno osjetljivih građevina u seizmički aktivnom području. Zakonskim ograničenjem pondera cijene (na maks. 30 % i propisivanjem udjela kvalitete na najmanje 70%) u uslugama projektiranja, stručnog nadzora građenja i sličnim intelektualnim poslovima, Zakon bi uskladio hrvatsku praksu s europskim načelom razmjernosti i s dokazano dobrim rješenjima iz talijanskog Zakona o javnim ugovorima (Codice dei Contratti Pubblici) 36/2023, gdje se ograničenje cijene i princip pravične naknade (Equo Compenso - L. 49/2023) primjenjuju upravo radi zaštite kvalitete u seizmički aktivnim područjima – uvjetima koji su usporedivi s hrvatskima. Time bi se onemogućilo da kriterij cijene potisne kriterij kvalitete, a javna nabava bi i u tom segmentu konačno postala instrument osiguranja stručnosti, sigurnosti i održivosti građevinskih projekata, umjesto trenutnog mehanizma tržišnog dampinga. | Nije prihvaćen | Navedena pitanja nabave intelektualnih usluga za pojedine specifične vrste intelektualnih usluga se mogu posebno urediti posebnim propisima koji bi mogli odrediti obvezne uvjete za obavljanje istih usluga koji bi se onda primjenjivali obvezno i u postupcima javne nabave. Pitanje udjela cijene i omjera pondera ekonomski najpovoljnije ponude mogu se urediti sukladno članku 284. stavku 8. Zakona o javnoj nabavi, uz poštivanje obveza iz članka 285. Zakona o javnoj nabavi. |
| 379 | ANDRIJA VRANJKOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Predlažem postrožavanje odredbi o neuobičajeno niskoj ponudi (čl. 289). Naime, iako postojeći članak 289. ZJN-a obvezuje naručitelja da zatraži obrazloženje ponude za koju sumnja da je nerealno niska, praksa pokazuje da je ova odredba nedovoljno učinkovita. Javni naručitelji vrlo često se suočavaju s problemom zaprimanja ponuda s neuobičajeno niskom cijenom. Neuobičajeno niska cijena u pravilu je netržišna i troškovno - ekonomski neutemeljena. Takve ponude su, usprkos formalnom obrazloženju ponuditelja, evidentno ispod tržišnih i realnih troškova obavljanja posla. Ponude motivirane isključivo potpisivanjem i dobivanjem ugovora, dovode do narušavanja kvalitete usluge (takvi ponuditelji tijekom provedbe ugovora štede na resursima, vremenu itd., materijalima, što rezultira kašnjenjem, slabom kvalitetom obavljenog posla i nefunkcionalnom suradnjom). Osim toga, narušava se tržišna utakmica jer se tako istiskuju gospodarski subjekti koji posluju kvalitetno, etično i nude realne/tržišne cijene, a time se onda u dugoročnom pogledu ruši standard kvalitete Zakonska mogućnost odbacivanja ponuda s neuobičajeno niskom cijenom od strane javnog naručitelja vrlo je ograničena a s aspekta javne percepcije i mogućnosti opravdavanja npr. kontrolnim tijelima koja dodjeljuju bespovratna sredstva vrlo diskutabilna. Takva praksa dovodi do toga da javni naručitelji, unatoč tome što je logički i tržišno jasno kako je neka ponude nerealna te unatoč osiguranim dostatnim sredstvima za dobivanje kvalitetne usluge (posebno izraženo kod usluga) / robe / radova, pribjegavaju ugovor dodijeliti ponudi s najnižom cijenom što gotovo u pravilu rezultira nekvalitetnom uslugom / radom / radovima. Posljedično nastupe okolnosti koje rezultiraju dodatnim financijskim, administrativnim i pravnim izazovima, jer se probijaju ugovoreni rokovi, dobiju se isporučevine loše kvalitete (npr. nedostatci u tehničkoj dokumentaciji, troškovnicima i sl.), iz kojih onda proizlaze primjerice VTR-ovi koji dodatno poskupljuju investicije (i koji često postaju neprihvatljivi troškovi u projektima financiranim iz EU izvora), a sve to dovodi do kašnjenja u radovima itd. Dodatno, neuobičajeno niska cijena, budući je ekonomski neutemeljena, predstavlja nelojalnu konkurenciju drugim ponuditeljima koji posluju po stvarnim tržišnim uvjetima te narušava tržišnu utakmicu. Navedeno će dugoročno vrlo negativno djelovati na brojne (posebice uslužne) sektore koji će teško zadržati očekivanu razinu stručnosti i kvalitete. Nelojalnom konkurencijom i dampinškim cijenama jednostavno će svi biti prisiljeni ići prema snižavanju cijene kako bi uopće mogli dobiti posao kroz postupak javne nabave, a sve nauštrb kvalitete. Neuobičajeno niske cijene često su povezane s oslanjanjima na sposobnost drugog gospodarskog subjekta jer sam ponuditelj ne raspolaže stručnim niti ekonomskim kapacitetima za pružanje ponuđene usluge, što je dodatni aspekt koji je problematičan. Gotovo bez iznimke suradnja između takvih subjekata u pružanju usluga/isporuci roba/izvođenju radova postoji samo na papiru, dok de facto subjekt koji je iskoristio reference/ekonomsku ili tehničku sposobnost drugog subjekta koji to može zadovoljiti, posao obavlja sam. Kao svježi primjer prakse izuzetno niskih cijena navodim slučaj javnog naručitelja koji je objavio postupak nabave za uslugu upravljanja provedbom projekta i provedbe postupaka javne nabave na projektu. Zaprimio je ponudu koja je iznosila 25,1 % PVN-a, a koju je u konačnici i prihvatio. Prosjek drugih pristigli ponuda iznosio je 68 % PVN-a. Razvidno je da se ovdje radilo o neuobičajeno niskoj i netržišnoj cijeni i vrlo je izvjesno da pružena usluga neće biti na potrebnoj razini kvalitete. Predlažemo da se navedena materija adresira u aktualnoj izmjeni Zakona a kako bi se, prvenstveno zaštitilo javne naručitelje od loše kvalitete usluga/robe/radova, ali i zaštitilo tržišno natjecanje. Neke od mjera mogu biti da se uvede određeni limit ponuđene cijene u odnosu na procijenjenu vrijednost nabave ispod koje se pristigle ponude odbacuju (npr. ako je ponuda ispod 30% PVN-a). | Nije prihvaćen | Pitanje neuobičajeno niskih ponuda je uređeno Direktivama koje uređuju javnu nabavu (čl. 69. Direktive 2014/24/EU i čl. 84. Direktive 2014/25/EU) tako da je Zakon o javnoj nabavi u skladu s tim odredbama. Pravilnik o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave također djelomično regulira i razrađuje uvjete za utvrđivanje ponude koja je izuzetno niska te stoga se postojeće zakonsko rješenje u ovom trenutku ocjenjuje adekvatnim i koje ostavlja dosta prostora za naručitelje za utvrđivanje uvjeta za postojanje izuzetno niskih ponuda a ujedno osigurava tržišno natjecanje i omogućava ponuditeljima da opravdaju cijene iz svojih ponuda. Planiranim izmjenama i dopunama toga Pravilnika tijekom 2026. godine će se detaljnije urediti drugačiji ili dodatni kriteriji za ocjenjivanje ponude kao izuzetno niske. |
| 380 | HRVATSKA KOMORA OVLAŠTENIH INŽENJERA GEODEZIJE. | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | S obzirom da članak 284. nije obuhvaćen ovim nacrtom izmjenama prijedloga zakona i izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi, Komora svoje prijedloge za izmjenu navedenih članaka dostavlja u uvodnome dijelu. Predlaže se da se članak 284. stavak 2 točka 2. nadopuni i definira na način da glasi: "2.organizaciju, kvalifikacije i iskustvo osoblja angažiranog na izvršenju određenog ugovora, ako kvaliteta angažiranog osoblja može značajno utjecati na razinu uspješnosti izvršenja ugovora. Pri tom kvalifikacije i iskustvo osoblja angažiranog na izvršenju određenog ugovora mora biti definirano kvantitetom izvršenih usluga, a ne vremenom provedenim za izvršavanje pojedine usluge" Obrazloženje: Učestalo se događaju slučajevi u kojima Naručitelj propisuje da kao kriterij bodovanja stručnjak ima iskustvo u obavljanju specifičnih poslova npr. više od 10 godina. S druge strane, mladi stručnjak mogao je u 5 godina biti angažiran na mnogo više projekata i steći više specifičnog iskustva, u odnosu na starijeg kolegu koji kao stručnjak nije trebao biti aktivan zadnjih 8 godina obzirom da samim protekom vremena već ima više od 10 godina traženog iskustva. Poanta je da se na ovaj način zaštiti mlade stručnjake koje se stavlja u neravnopravan položaj samo zato što su mlađi, a mogu imati mnogo više specifičnog iskustva na konkretnom zadatku koji je predmet nabave i/ili bodovanja. Predlaže se da se članak 284. stavak 2 točka 3. nadopuni i definira na način da glasi: "3. usluge nakon prodaje i tehničku pomoć, uvjete isporuke kao što su datum isporuke, proces isporuke i rok isporuke ili rok izvršenja, osim ukoliko rokovi izvršenja usluga nisu već propisani drugim stručnim standardima usluga koje propisuju nadležne institucije." Obrazloženje: Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (dalje u tekstu: AZTN) se po pitanju određivanja cjenika očituje kako primjerice, različite metodologije, uključujući i softverska rješenja za izradu programa, određivanje standarda i sl. u smislu određivanja norme sati rada kao vremena potrebnog za pružanje određene usluge, nije sporno s aspekta propisa o zaštiti tržišnog natjecanja te ukoliko je riječ o tehničkim i stručnim odrednicama kojima Komora kao strukovno udruženje raspolaže. Međutim, AZTN ističe kako prilikom određivanja norme sata kao vremena potrebnog za pružanje određene usluge, isto ne smije biti izraženo u novčanoj jedinici, odnosno u primjeni ne smije značiti određivanje cijene usluge. Norma sati rada ne smije biti izražena u novčanoj vrijednosti pružanja same usluge, već samo kao vremenska odrednica prosječne količine rada potrebne za pružanje određene usluge. U konkretnom slučaju, geodezija kao regulirana djelatnost svoje standarde kako bi se definirao minimalni neophodni standard kvalitete usluge definira u satima tj. mjernoj jedinici vremena. Ista stvar je i kod ostalih strukovnih komora, odnosno ostalih reguliranih djelatnosti. Postoje određena Zakonska ograničenja u pogledu vremena (tipa rokovi za dostavu pismena, rokovi mirovanja, rokovi u kojem se nadležna državna tijela moraju očitovati), ali i stručna ograničenja (kao recimo u građevini gdje je potrebno da mirovanje nakon određene radnje tipa sušenje betona, fasade i sl.) u pogledu vremena, radi kojih se ne može i ne smije uvjetovati vrijeme kao parametar kvalitete usluge obzirom da se skraćivanjem vremenskog roka direktno utječe na smanjivanje, a ne povećanje kvalitete dobivene usluge ili proizvoda, kako to Zakon predviđa. Također, učestalo se događa da naručitelji kod reguliranih profesija iz neznanja propisuju vrijeme kao kriterij kvalitete, a da pri tome nisu ni svjesni da time štete jedino sebi budući da time dobivaju nesavjesne ponuditelje koji im onda dostavljaju elaborate upitne kvalitete. | Primljeno na znanje | Nacrt prijedloga Zakona nije obuhvatio predloženu izmjenu članka 284. stavak 2. točka 2. te se stoga navedeni prijedlog ne prihvaća ali se prima na znanje i biti će razmotren prilikom buduće izmjene i dopune Zakona u kontekstu procesa donošenja novih Direktiva koje uređuju javnu nabavu, a čija izrada i donošenje je u pripremi a razini EU. Također se napominje da predloženi dio odredbe „definirano kvantitetom izvršenih usluga, a ne vremenom provedenim za izvršavanje pojedine usluge" nije u potpunosti jasan. Iz obrazloženja prijedloga je razvidno što se njome želi postići, međutim s obzirom da se radi o posebnom području i specifičnim uslugama, cijeni se da se sva pitanja nabave predmetnih usluga mogu urediti posebnim propisima koji uređuju obavljanje tih usluga što Zakon i podzakonski propisi Zakona dopuštaju. Isto obrazloženje neprihvaćanja prijedloga i primanja na znanje smatramo relevantnim i u odnosu na drugi prijedlog koji se odnosi na izmjenu članka 284. stavka 2. točke 3. |
| 381 | MATEJ BELAVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Prijedlog je da se od primjene Zakona o javnoj nabavi izuzme sva roba koju naručitelj nabavlja isključivo radi daljnje prodaje, bez njezine značajne prerade ili obrade, a pri čemu naručitelj djeluje na tržištu pod istim uvjetima kao i ostali gospodarski subjekti. Cilj ove dopune jest razgraničiti postupke javne nabave koji se odnose na nabavu roba za potrebe naručitelja od onih nabava koje se obavljaju u svrhu daljnje prodaje. Primjena postupaka javne nabave u takvim slučajevima dovodi do nepotrebnog administrativnog opterećenja i narušava tržišno natjecanje. Ovim izuzećem omogućilo bi se naručiteljima koji se bave komercijalnom djelatnošću (primjerice distribucijom, trgovinom ili prodajom roba krajnjim korisnicima) da posluju pod istim uvjetima kao i drugi gospodarski subjekti, uz zadržavanje svih propisanih kontrolnih i računovodstvenih mehanizama transparentnosti. Primjena postupaka javne nabave na robu namijenjenu daljnjoj prodaji dovodi do nepotrebnog administrativnog opterećenja i usporava poslovne procese, bez stvarne koristi za transparentnost ili zaštitu tržišnog natjecanja. Dodatno, takva obveza stavlja naručitelje koji djeluju i na tržištu u nepovoljniji položaj u odnosu na druge poduzetnike koji nisu obveznici Zakona o javnoj nabavi. Izuzećem ovih nabava iz primjene Zakona omogućilo bi se učinkovitije poslovanje naručitelja koji se djelomično bave komercijalnim djelatnostima. | Nije prihvaćen | Nabava trgovačke robe za daljnju prodaju prestala je biti izuzeće još 2013. godine. Naime, do pristupanja Republike Hrvatske u Europsku uniju (01. srpnja 2013. godine) na nabavu trgovačke robe za daljnju prodaju nije se primjenjivao Zakon o javnoj nabavi temeljem članka 10. stavka 1. točke 12. Zakona o javnoj nabavi (NN br. 90/11), koji je u to vrijeme bio na snazi: 12. do dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji ugovori u svrhu daljnje prodaje ili davanja u najam ili zakup trećima, pod uvjetom da javnom naručitelju ne pripada posebno ili isključivo pravo na prodaju, najam ili zakup tih predmeta ugovora, pa ih drugi subjekti mogu slobodno prodati, iznajmiti ili dati u zakup pod istim uvjetima kao i javni naručitelj; Nadalje, člankom 30. Zakona o javnoj nabavi propisana su izuzeća od primjene te ista ne obuhvaćaju nabavu trgovačke robe za daljnju prodaju iz razloga što niti Direktiva 2014/24/EU, s kojom je isti Zakon usklađen, ne određuje takvo izuzeće. U prilog navedenom tumačenju nemogućnosti izuzeća je i odredba članka 1. stavka 2. Direktive 2014/24/EU u kojem nabava u smislu ove Direktive podrazumijeva stjecanje putem javnog ugovora, radova, robe ili usluga koje nabavlja jedan ili više javnih naručitelja od gospodarskih subjekata koje su ti naručitelji odabrali, bez obzira na to jesu li radovi, roba ili usluge namijenjene javnoj svrsi. Direktiva 2014/25/EU sadrži takvo izuzeće pa je stoga ono implementirano u članku 36. Zakona o javnoj nabavi. |
| 382 | IVONA VLAŠIĆ BRNČIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Prijedlog je da se čl. 30., st. 1. Zakona o javnoj nabavi izmjeni na način da se doda alineja kako slijedi: - nabavu u svrhu daljnje prodaje robe, pružanja usluga ili izvođenja radova trećima, pod uvjetom da naručitelju ne pripada posebno ili isključivo pravo na prodaju, pružanje usluga ili izvođenje radova, pa ih drugi subjekti mogu slobodno obavljati pod istim uvjetima kao i naručitelj ako vrijednost nabave nije veća od procijenjene vrijednosti koja podliježe obvezi objavljivanja u Službenom listu Europske unije Javnim naručiteljima koji vrše nabavku u svrhu daljnje prodaje otežano je poslovanje u odnosu na privatne poduzetnike koji nisu obvezni provoditi postupke nabave sukladno Zakonu o javnoj nabavi. Na taj način su i prilagodljiviji promjenama na tržištu i konkurentniji u odnosu na javne naručitelja. Svrha i cilj predloženih izmjena je da se omogući javnim naručiteljima da ponude kupcima što širi asortiman proizvoda (ne samo najjeftiniju robu), kako bi kupci samo izabrali i realizirali željenu kupnju sukladno mogućnostima. | Nije prihvaćen | Nabava trgovačke robe za daljnju prodaju prestala je biti izuzeće još 2013. godine. Naime, do pristupanja Republike Hrvatske u Europsku uniju (01. srpanja 2013. godine) na nabavu trgovačke robe za daljnju prodaju nije se primjenjivao Zakon o javnoj nabavi temeljem članka 10. stavka 1. točke 12. Zakona o javnoj nabavi (NN br. 90/11), koji je u to vrijeme bio na snazi: 12. do dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji ugovori u svrhu daljnje prodaje ili davanja u najam ili zakup trećima, pod uvjetom da javnom naručitelju ne pripada posebno ili isključivo pravo na prodaju, najam ili zakup tih predmeta ugovora, pa ih drugi subjekti mogu slobodno prodati, iznajmiti ili dati u zakup pod istim uvjetima kao i javni naručitelj; Nadalje, člankom 30. Zakona o javnoj nabavi propisana su izuzeća od primjene te ista ne obuhvaćaju nabavu trgovačke robe za daljnju prodaju iz razloga što niti Direktiva 2014/24/EU, s kojom je isti Zakon usklađen, ne određuje takvo izuzeće. U prilog navedenom tumačenju nemogućnosti izuzeća je i odredba članka 1. stavka 2. Direktive 2014/24/EU u kojem nabava u smislu ove Direktive podrazumijeva stjecanje putem javnog ugovora, radova, robe ili usluga koje nabavlja jedan ili više javnih naručitelja od gospodarskih subjekata koje su ti naručitelji odabrali, bez obzira na to jesu li radovi, roba ili usluge namijenjene javnoj svrsi. Direktiva 2014/25/EU sadrži takvo izuzeće pa je stoga ono implementirano u članku 36. Zakona o javnoj nabavi. |
| 383 | BRUNO HRANIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Regulirati da se izuzetno niske ponude koje odskaču od procjenjene vrijednosti ili od sljedeće ponude odmah odbace kod razmatranja ponuda. Odrediti postotak nakon kojeg se odbacuju. Ne može razlika u cijenama biti 30-50 posto jer se očigledno ide sa dampinškim cijenama. Takav dobavljač će sigurno kasnije pokušati nadoknaditi tu nižu cijenu jeftinijim nekvalitetnim proizvodom ili lošijom izvedbom radova i usluga. Ekonomski najpovoljniju cijenu je teško pravdati nadležnom kontrolnom tijelu, ako se ne uzme ponuđač s najjeftinijom financijskim izračunom. | Nije prihvaćen | Traženo je uređeno člankom 22. Pravilnika o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave (NN br. 65/2017, 75/2020 i 92/2025). Planiranim izmjenama i dopunama toga Pravilnika tijekom 2026. godine će se detaljnije urediti drugačiji ili dodatni kriteriji za ocjenjivanje ponude kao izuzetno niske. |
| 384 | BRUNO HRANIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Povećati rok da se dobavljač radova, roba i usluga koji nije obavio posao, isporučio robu ili izvršio usluge u propisanom roku i u skladu s pravilima struke ne može javiti ponovno na poziv naručitelja u roku od 5 godina od zadnjeg natječaja na koji se javio. To bi trebao biti razlog isključenja iz postupka javne nabave. | Nije prihvaćen | Sukladno članku 254. stavku 1. točki 3. Zakona o javnoj nabavi javni naručitelj može propisati dokumentacijom o nabavi da će isključiti iz postupka javne nabave gospodarskog subjekta za kojeg može dokazati odgovarajućim sredstvima da je kriv za teški profesionalni propust . Vremenski rok isključenja je u skladu s maksimalnim rokom koji određuje Direktiva 2014/24/EU u članku 57. stavku 7. (do tri godine). |
| 385 | BRUNO HRANIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Pragove treba podići ne samo zbog povećanja cijena poruzročenih inflacijom nego povećanom potražnjom od strane javnih naručitellja te tu dobavljači dižu cijene vođeni vlastitim profitim. Pragove treba podići na 40.000 i 100.000 eura jer će manje investicije doći u pitanje s obzirom na rokove povlačenja sredstava iz nacionalnih i europskih izvora. | Nije prihvaćen | Pragovi za primjenu Zakona o javnoj nabavi povećani su kako je propisano člankom 4. Nacrta te se isti, u ovom trenutku, ocjenjuju optimalnim uzimajući u obzir inflaciju kao glavni čimbenik zbog kojeg se pragovi povećavaju. |
| 386 | BRUNO HRANIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Radi usklađenja s inflacijom, cijenom rada, roba i usluga povećavaju se pragovi za primjenu Zakona o javnoj nabavi. Slijedom navedenog određuje se povećanje vrijednosnih pragova za primjenu Zakona o javnoj nabavi na način da se isti ne primjenjuje na nabavu robe i usluga te provedbu projektnih natječaja procijenjene vrijednosti manje od 40.000,00 eura, a za nabavu radova procijenjene vrijednosti manje od 100.000,00 eura. | Nije prihvaćen | Ocjenjuje se da je povećanje pragova za primjenu Zakona o javnoj nabavi u dostatnoj mjeri usklađeno s inflatornim kretanjima. |
| 387 | VALENTINO GERL | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Predlažem da u Prilogu I ZJN "POPIS DRŽAVNIH TIJELA I TIJELA SREDIŠNJE DRŽAVNE UPRAVE" umjesto "agencije kojima je osnivač Republika Hrvatska Državni ured za reviziju" napisano u NN 120/16 sve u jednom redu kroz izmjenu napišete: "agencije kojima je osnivač Republika Hrvatska Državni ured za reviziju" odnosno ako je intencija zakonodavca da su agencije i ured za reviziju dva tijela, da svako tijelo bude u svom retku kao što su i ostala tijela iz Priloga I. | Prihvaćen | PRIHVAĆA SE |
| 388 | MARKO VAJDIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Bilo bi opravdano da se prilikom izrade izmjena i dopuna Zakona o javnoj nabavi izmjeni i stavak 2. članka 202 na način da se rok od 6 dana za očitovanje Naručitelja zamijeni sa rokom od 6 "radnih" dana. OBRAZLOŽENJE: Naime, stavak 2. članka 202. ZJN-a propisuje da je javni naručitelj obvezan odgovoriti na zahtjev Ponuditelja za dodatnim informacijama, objašnjenjima ili izmjenama u vezi s dokumentacijom o nabavi najkasnije šestog dana prije isteka roka za dostavu ponuda ili zahtjeva za sudjelovanje. U praksi se često događa da naručitelj svoje očitovanje dostavi u petak na kraju radnog dana, čime Ponuditelju faktično preostaje svega četiri dana (ili manje, ako se predmetni rok preklapa i s državnim praznikom ili blagdanima) za prilagodbu i poduzimanje odgovarajućih radnji. Takva situacija objektivno smanjuje razuman rok Ponuditeljima za adekvatno reagiranje, te na neki način ograničava njihovu mogućnost ostvarivanja prava koja im pripadaju. Predmetno bi bilo dobro da se primijeni i za postupke nabave male vrijednosti gdje je trenutno definiran rok od 4 dana. | Nije prihvaćen | Ocjenjuje se da bi predložena izmjena računanja rokova produžila trajanje postupaka javne nabave. Nadalje, u konkretnom slučaju, ako postavljeno pitanje potencijalnog gospodarskog subjekta ima za rezultat bitnu izmjenu DON-a naručitelj je u obvezi produžiti rok za dostavu ponuda – članak 240. Zakona o javnoj nabavi. |
| 389 | MIRO OPAČAK | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA | Gradski i županijski športski savezi gluhih te športske udruge gluhih, kao neprofitne organizacije koje djeluju u području športa gluhih, predlažu da se u okviru izmjena i dopuna Zakona o javnoj nabavi propiše posebna odredba kojom bi se omogućilo provođenje pojednostavljenog postupka javne nabave do vrijednosti od 100.000 eura (bez PDV-a). Takvo zakonsko rješenje omogućilo bi učinkovitiju provedbu programa i projekata športa gluhih, uzimajući u obzir ograničene financijske i kadrovske kapacitete te specifične potrebe poput nabave opreme, usluga i komunikacijskih rješenja prilagođenih gluhim osobama. Predloženo povećanje praga doprinijelo bi jednostavnijem, transparentnijem i učinkovitijem provođenju javne nabave za gradske i županijske športske saveze gluhih te športske udruge gluhih, čime bi se unaprijedila provedba športskih aktivnosti i razvoj športa gluhih u Republici Hrvatskoj. | Nije prihvaćen | Pragovi za primjenu Zakona o javnoj nabavi povećani su kako je propisano člankom 4. Nacrta te se isti, u ovom trenutku, ocjenjuju optimalnim uzimajući u obzir inflaciju kao glavni čimbenik zbog kojeg se pragovi povećavaju. |