Izvješće o provedenom savjetovanju - Prijedlog Odluke o obuhvatu i razvrstavanju jedinica lokalne samouprave koje stječu status brdsko-planinskog područja

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 ANTE NOGALO ODLUKU, OBRAZLOŽENJE Grad Makarska je nepravedno i neosnovano izostavljen iz statusa brdsko-planinskog područja, a isključuje ga samo Demografski kriterij tj. gustoća naseljenosti je veća od 20 stanovnika po kilometru kvadratnom.       Međutim, 70.29% administrativnog područja Grada Makakarske se nalazi iznad 300 metara nadmorske visine i na te 2/3 područja živi niti 1% stanovništva - te je gustoća naseljenosti na tom području 3 stanovnika po kilometru kvadratnom!       Prema metodologiji iz stručne podloge, udio površine iznad 300 m veći od 50 % predstavlja snažan argument za BP status, što Makarska višestruko zadovoljava.       Sukladno članku 7. Zakona, status brdsko-planinskog područja može se dodijeliti i dijelovima jedinica lokalne samouprave, ako značajan dio njihovog teritorija ispunjava propisane kriterije, što je u potpunosti u skladu s metodologijom korištenom u „Stručnoj podlozi za utvrđivanje obuhvata brdsko-planinskih područja RH”. Nije prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru. Zakonom o brdsko-planinskim područjima („Narodne novine“, br. 118/18; u daljnjem tekstu: Zakon) uređen je jedinstveni postupak utvrđivanja statusa te razvrstavanja jedinica lokalne samouprave koje mogu ostvariti status brdsko-planinskog područja. Predmetne izmjene Odluke ne odnose se na postupak utvrđivanja samog statusa brdsko-planinskog područja, već isključivo na razvrstavanje jedinica lokalne samuprave koje već imaju utvrđeni status brdsko-planinskog područja po skupinama u skladu s Odlukom o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti („Narodne novine“, br. 3/24).
2 GRAD DRNIŠ ODLUKU, II. Grad Drniš i dijelovi njegova administrativnog područja neosnovano su izostavljeni iz obuhvata jedinica lokalne samouprave koje ostvaruju status brdsko-planinskog područja, iako ispunjavaju ključne geografske, demografske i fiskalne kriterije koji proizlaze iz Zakona o brdsko-planinskim područjima i ciljeva predmetne Odluke. Znatan dio administrativnog područja Grada Drniša nalazi se na izraženim brdskim i planinskim predjelima s nadmorskim visinama znatno iznad 300 metara, osobito u naseljima Štikovo (504 m), Lišnjak (428 m), Velušić (455 m), Siverić (422 m), Biočić (376 m), Miočić (395 m) i Tepljuh (334 m), koja imaju tipična obilježja planinskih naselja, uključujući nepovoljnu konfiguraciju terena, klimatske uvjete te slabiju prometnu i infrastrukturnu dostupnost. Demografski pokazatelji dodatno potvrđuju opravdanost uključivanja dijelova Grada Drniša u sustav brdsko-planinskih područja. Grad Drniš broji 6.276 stanovnika, pri čemu je u razdoblju između dva popisa izgubljeno oko 17 % stanovništva, a prosječna gustoća naseljenosti iznosi svega 17,67 stanovnika po km². U navedenim planinskim i brdsko-planinskim naseljima gustoća naseljenosti je višestruko niža te u pojedinim slučajevima iznosi tek nekoliko stanovnika po km². Dobna struktura stanovništva upućuje na izraženu demografsku regresiju. Udio stanovništva starijeg od 65 godina iznosi oko 30 %, dok udio djece u dobi od 0 do 14 godina iznosi svega 11–12 %. Indeks starenja premašuje vrijednost 250, što znači da na 100 djece dolazi više od 250 osoba starijih od 65 godina, a ovi su pokazatelji u planinskim i brdsko-planinskim naseljima dodatno nepovoljniji, uz dugotrajno negativan prirodni prirast i smanjenu demografsku održivost. Dodatno se ističe da je Grad Drniš korisnik pomoći fiskalnog izravnanja, što nedvojbeno potvrđuje ograničen fiskalni kapacitet i nedostatne vlastite prihode za financiranje zakonom propisanih funkcija i razvojnih potreba. Ovisnost o fiskalnom izravnanju u izravnoj je vezi s nepovoljnim prostornim i demografskim obilježjima, osobito u brdskim i planinskim naseljima s vrlo niskom gustoćom naseljenosti i izraženim starenjem stanovništva. S obzirom na navedeno, predlaže se provedba revizije važeće Odluke o utvrđivanju brdsko-planinskih područja, kao i revizije primijenjenih kriterija i obuhvata jedinica lokalne samouprave, kako bi se ispravila postojeća neujednačenost i nepravda prema jedinicama koje, unatoč ispunjavanju objektivnih i mjerljivih prostornih, demografskih i fiskalnih pokazatelja, nisu obuhvaćene statusom brdsko-planinskog područja. Takvom revizijom osigurao bi se ujednačen, transparentan i pravedan pristup, utemeljen na stvarnim obilježjima prostora i stanovništva, te omogućilo ravnopravno uključivanje administrativnog područja Grada Drniša, u II. skupinu jedinica lokalne samouprave koje ostvaruju status brdsko-planinskog područja. Nije prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru. Zakonom o brdsko-planinskim područjima („Narodne novine“, br. 118/18; u daljnjem tekstu: Zakon) uređen je jedinstveni postupak utvrđivanja statusa te razvrstavanja jedinica lokalne samouprave koje mogu ostvariti status brdsko-planinskog područja. Predmetne izmjene Odluke ne odnose se na postupak utvrđivanja samog statusa brdsko-planinskog područja, već isključivo na razvrstavanje jedinica lokalne samuprave koje već imaju utvrđeni status brdsko-planinskog područja po skupinama u skladu s Odlukom o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti („Narodne novine“, br. 3/24).
3 ANTE NOGALO ODLUKU, II. Grad Makarska je nepravedno i neosnovano izostavljen iz statusa brdsko-planinskog područja, a isključuje ga samo Demografski kriterij tj. gustoća naseljenosti je veća od 20 stanovnika po kilometru kvadratnom.   Međutim, 70.29% administrativnog područja Grada Makakarske se nalazi iznad 300 metara nadmorske visine i na te 2/3 područja živi niti 1% stanovništva - te je gustoća naseljenosti na tom području 3 stanovnika po kilometru kvadratnom!  Prema metodologiji iz stručne podloge, udio površine iznad 300 m veći od 50 % predstavlja snažan argument za BP status, što Makarska višestruko zadovoljava.  Sukladno članku 7. Zakona, status brdsko-planinskog područja može se dodijeliti i dijelovima jedinica lokalne samouprave, ako značajan dio njihovog teritorija ispunjava propisane kriterije, što je u potpunosti u skladu s metodologijom korištenom u „Stručnoj podlozi za utvrđivanje obuhvata brdsko-planinskih područja RH”. Nije prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru. Zakonom o brdsko-planinskim područjima („Narodne novine“, br. 118/18; u daljnjem tekstu: Zakon) uređen je jedinstveni postupak utvrđivanja statusa te razvrstavanja jedinica lokalne samouprave koje mogu ostvariti status brdsko-planinskog područja. Predmetne izmjene Odluke ne odnose se na postupak utvrđivanja samog statusa brdsko-planinskog područja, već isključivo na razvrstavanje jedinica lokalne samuprave koje već imaju utvrđeni status brdsko-planinskog područja po skupinama u skladu s Odlukom o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti („Narodne novine“, br. 3/24).
4 MIRO OPAČAK ODLUKU Prijedlog Odluke o obuhvatu i razvrstavanju jedinica lokalne samouprave koje stječu status brdsko-planinskog područja Prijedlozi i napomene s aspekta gluhih i nagluhih osoba 1. Opći komentar Pozdravlja se donošenje Odluke o obuhvatu i razvrstavanju jedinica lokalne samouprave (JLS) koje stječu status brdsko-planinskog područja, s ciljem poticanja ravnomjernog regionalnog razvoja i smanjenja negativnih demografskih i gospodarskih trendova. Međutim, u Prijedlogu Odluke ne prepoznaju se specifične potrebe osoba s invaliditetom, posebno gluhih i nagluhih osoba koje žive u brdsko-planinskim područjima, a koje se zbog geografskih i infrastrukturnih ograničenja suočavaju s dodatnim preprekama u ostvarivanju prava i pristupu javnim uslugama. 2. Prijedlog dopune – uključivanje kriterija socijalne uključenosti Prijedlog: Predlaže se da se pri razvrstavanju JLS u brdsko-planinska područja, kao dodatni kvalitativni kriterij, uzmu u obzir pokazatelji dostupnosti javnih usluga osobama s invaliditetom, uključujući gluhe i nagluhe osobe (npr. pristupačnost informacija, dostupnost tumača hrvatskog znakovnog jezika, digitalna dostupnost usluga). Obrazloženje: Uključivanje socijalne dimenzije pridonijelo bi cjelovitijem pristupu razvoju područja i usklađivanju s načelima jednakosti i nediskriminacije. 3. Prijedlog dopune – ciljane razvojne mjere Prijedlog: U obrazloženju Odluke ili pratećim provedbenim aktima predvidjeti da JLS sa statusom brdsko-planinskog područja imaju prioritet pri financiranju projekata koji unapređuju dostupnost javnih usluga gluhim i nagluhim osobama, uključujući: osiguravanje pristupačnih informacija i komunikacije digitalizaciju usluga s prilagodbom za gluhe osobe sufinanciranje usluga tumača hrvatskog znakovnog jezika na lokalnoj razini Obrazloženje: Gluhe osobe u brdsko-planinskim područjima često su dodatno izolirane zbog udaljenosti i slabije prometne povezanosti, stoga su ciljane mjere nužne za sprječavanje socijalne isključenosti. 4. Prijedlog dopune – praćenje učinaka Odluke Prijedlog: Predlaže se uvođenje obveze praćenja učinaka statusa brdsko-planinskog područja na kvalitetu života osoba s invaliditetom, uključujući gluhe i nagluhe osobe, kroz redovita izvješća ili analize. Obrazloženje: Praćenje bi omogućilo prilagodbu razvojnih politika stvarnim potrebama stanovništva te učinkovitije korištenje javnih sredstava. 5. Zaključak Uvažavanjem navedenih prijedloga Odluka o obuhvatu i razvrstavanju jedinica lokalne samouprave koje stječu status brdsko-planinskog područja doprinijela bi ne samo teritorijalnoj, već i socijalnoj ravnopravnosti, uz posebnu zaštitu prava i interesa gluhih i nagluhih osoba. Nije prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na dostavljenom komentaru. Istaknuta pitanja vezana uz položaj gluhih i nagluhih osoba u brdsko-planinskim područjima prepoznajemo kao vrijedan i relevantan doprinos raspravi, osobito u kontekstu osiguravanja ravnopravnog pristupa javnim uslugama te sprječavanja socijalne isključenosti. Međutim, predmetnom Odlukom ne propisuju se posebne razvojne mjere za brdsko-planinska područja, već se jedinice lokalne samouprave sa statusom brdsko-planinskog područja razvrstavaju u skupine prema stupnju razvijenosti u skladu s Odlukom o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti („Narodne novine“, broj 3/24).