Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvlašenju i određivanju naknade

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Branimir Majčica V. OBRAZLOŽENJE ČLANAKA, Uz članak 15. Na ovome mjestu potrebno je svakako definirati uvjete koji moraju biti ispunjeni kako bi se iznimno moglo pristupiti određivanju naturalne naknade u obliku druge odgovarajuće nekretnine. U suprotnome ovo pitanje će ostati nedefinirano i otvorit će put kreativnim tumačenjima i rješenjima, a sve to bi moglo utjecati na usporavanje postupaka izvlaštenja i na poništavanje namjere zakonodavca koja se htjela postići izmjenom članka 11. važećeg Zakona. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
2 Branimir Majčica V. OBRAZLOŽENJE ČLANAKA, Uz članke 5. i 6. Ideja da se već na samome početku postupka predlože tri procjenitelja oko kojih se nastoji postići suglasje s prijašnjim vlasnikom je odlična ali pri tome se ne bi nipošto trebalo uvoditi nove institute "sudskog vještaka" ili "procjenitelja odgovarajuće struke" kada su sva pitanja vezana uz procjenitelje temeljito uređena Zakonom o procjeni vrijednosti nekretnina (NN 78/2015). Prihvaćen Primjedba je prihvaćena.
3 Branimir Majčica IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA, Članak 15. Članku 46. dodaje se stavak 3. koji glasi: "(3) Naknada za potpuno izvlaštenu nekretninu davanjem u vlasništvo druge odgovarajuće nekretnine iz stavka 2. ovoga članka daje se samo uz prethodno ispunjenje sljedećih uvjeta: 1. da korisnik izvlaštenja raspolaže odgovarajućom nekretninom čija vrijednost odgovara visini tržišne vrijednosti nekretnine koja se izvlašćuje, u istoj općini ili gradu, kojom se vlasniku nekretnine koja se izvlašćuje omogućavaju isti životni uvjeti u uvjeti koritšenja kakve je imao koristeći tu nekretninu. 2. da korisnik izvlaštenja nema gospodarski interes za daljnjim korištenjem nekretnine iz podstavka 1. ovoga članka i 3. da je prijašnji vlasnik zbog izvlaštenja pretrpio trajni gubitak u svojoj stručnoj djelatnosti/zanimanju, poslovnoj djelatnosti ili pri izvršavanju zadaća koje mu pripadaju s tim u svezi." Obrazloženje: S obzirom da je naknada za potpuno izvlaštenu nekretninu davanjem u vlasništvo druge odgovarajuće nekretnine postala iznimkom potrebno je jasno propisati uvjete pod kojima je takav oblik naturalne naknade moguć o dopušten. Prvi uvjet je nužnost da korisnik izvlaštenja u svom vlasništvu već ima takvu nekretninu tj. kako ju ne bi bio prisiljen kupovati na tržištu što bi usporilo postupak izvlaštenja. Kao drugo, takva nekretnina ne smije biti u gospodarskom interesu korisnika izvlaštenja kako bi se spriječile ucjene ili druga uvjetovanja od strane prijašnjeg vlasnika upravo za točno određenom nekretninom. Konačno, krug mogućih ovlaštenika naturalne naknade u obliko odgovarajuće nekretnine se ograničava samo na one slučajeve u kojima se može nedvosmisleno utvrditi gospodarska šteta prijašnjeg vlasnika u vlastitoj stručnoj djelatnosti/zanimanju, poslovnoj djelatnosti ili pri izvršavanju zadaća koje mu pripadaju s tim u svezi. Temeljem ove potonje odredbe pravo na naturalnu naknadu mogla bi ostvarivati primjerice obiteljska poljoprivredna gospodarstva jer ih izvlaštenje zemljišta izravno lišava mogućnosti obavljanja svoje poslovne djelatnosti i zadaća koje im pripadaju s tim u svezi. Ova odredba također spriječava špekulacije sa zamjenskim nekretninama za sve one fizičke i pravne osobe koje ne ispunjavaju uvjete ovoga podstavka. Djelomično prihvaćen Primjedba je djelomično prihvaćena na način da korisnik izvlaštenja može ponuditi kao naknadu drugu odgovarajuću nekretninu ako njome raspolaže.
4 Branimir Majčica IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA, Članak 15. Članak 46. stavak 1. mijenja se i glasi: „(1) Naknada za potpuno izvlaštenu nekretninu određuje se, u pravilu, kao tržišna vrijednost nekretnine koja se izvlašćuje u vrijeme donošenja prvostupanjskog rješenja o izvlaštenju ili u vrijeme sklapanja nagodbe prema ovom Zakonu, uzimanjem u obzir uporabnog svojstva nekretnine koju je imala prije promjene namjene koja je povod izvlaštenja tj. stanju odnosno kakvoći nekretnine prije njezine promjene namjene koja je povod izvlašenja odnosno prije isključivanja zemljišta buduće javne namjene iz daljnjeg konjukturnog razvoja u smislu privatnoga gospodarskog korištenja i stvaranja dobiti (načelo prethodnog učinka). Obrazlooženje: Ovim rješenjem bi se uklonile sve dvojbe vezane uz uporabno svojstvo nekretnine jer bi se njegova definicija općenito uskladila s materijom i sistematikom Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina (NN 78/2019) i specifično izjednačila s definicijom iz članka 4. stavak 1. podstavak 43. ZPVN-a. Na ovaj način bi se razjasnila i pravno osnažila rješenja o uporabnom svojstvu nekretnine kao temeljnoj odredbi za utvrđivanje iznosa naknade za izvlaštene nekretnine kao tržišne vrijednosti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
5 Grga K IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA, Članak 15. Stavak 2. brisati. Kako ne postoje dvije identične nekretnine tako je gotovo nemoguće zadovoljiti uvjete iz predmetnog stavka. Iz navedenog predmetni stavak može prouzročiti nepotrebno usporavanje procesa izvlaštenja kao i eventualne malverzacije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
6 Frane Staničić IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA, Članak 13. Nepotreban je st. 6. ovog članka. Naime, Zakon o upravnim sporovima izrijekom propisuje da tužbe nema odgodni učinak, osim kad je to zakonom propisano (čl. 26. st. 1.). Iznimno sud može odlučiti da tužba ima odgodni učinak, ali odgoda ne smije biti protivna javnom interesu. Budući da se izvlaštenje provodi upravo radi ostvarenja javnog interesa, do mogućnosti odgode propisane čl. 26. st. 2. Zakona o upravnim sporovima ne može niti doći. Nije prihvaćen Primjedba koja se odnosi na nepotrebnost odredbe stavka 6. članka 13. Nacrta (odgodni učinak tužbe) nije prihvaćena jer odredba članka 26. st. 1. Zakona o upravnim sporovima daje mogućnost sudu da ocijeni je li odgoda protivna javnom interesu ili nije pa u primjeni testa proporcionalnosti sud u upravnom sporu može odlučiti o odgodi i u postupcima izvlaštenja. Odredba se može precizirati na način da glasi: “Odgoda izvršenja rješenja povodom upravnog spora nije u javnom interesu.“.
7 Frane Staničić IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA, Članak 10. Bilo bi potrebno predvidjeti i u ovim odredbama mogućnost davanja druge odgovarajuće nekretnine, uz novac. Naime, kada ove odredbe povežemo s čl. 41. st. 5. Zakona koja propisuje da stupanje u posjed (prijevremeno) nije moguće u slučajevima kada je predmet izvlaštenja stambena ili poslovna zgrada za koju korisnik izvlaštenja nije osigurao drugu odgovarajuću nekretninu.Sam upis vlasništva bez mogućnosti (odmah) stupanja u posjed neće imati nikakvog efekta na brzinu postupka izvlaštenja. U slučajevima kada se eventualno izvlašćuje stambena ili poslovna zgrada, mora se osigurati, ako to zahtijeva vlasnik, a želi se odmah ući u posjed, druga odgovarajuća nekretnina, što bi predstavljalo iznimku propisanu u čl. 15. Nacrta. Ovakvo uređenje isključuje tu mogućnost jer se prema odredbi čl. 36.a. može dati samo novac. Djelomično prihvaćen Primjedba je djelomično prihvaćena te je odredba članka 41. stavka 5. izmijenjena na način da je korisnik izvlaštenja u obvezi osigurati najam ili zakup druge odgovarajuće nekretnine do pravomoćnosti rješenja o izvlaštenju.
8 Branimir Majčica IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA, Članak 10. U članak 36.c stavak 4. glasi: (4) Ako u nastavku postupka korisnik izvlaštenja ili prijašnji vlasnik ospore procjenu vrijednosti iz nalaza i mišljenja procjenitelja iz članka 25. stavka 2. ovog Zakona, Ministarstvo odnosno nadležno tijelo će na usmenoj raspravi uz sudjelovanje tog vještaka ili procjenitelja pokušati otkloniti prigovore, a ako prigovori ne budu otklonjeni odredit će procjenitelja s liste procjenitelja radi nove procjene vrijednosti nekretnine koja je izvlaštena privremenim rješenjem o izvlaštenju. Obrazloženje: I u ovome slučaju bi bilo zbunjujuće i suprotno odredbama o procjeniteljima iz Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina (NN 78/2015) uvoditi nove skupine stručnjaka koje se bave procjenom iznosa naknade za izvlaštene nekretnine. Stoga se i ovdje predlaže korištenje jedinstvenog termina "procjenitelj" u smislu ZPVN-a, a koji propis u potpunosti regulira predmetnu materiju procjenitelja. Prihvaćen Primjedba je prihvaćena.
9 Branimir Majčica IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA, Članak 8. Određivanje maksimalne starosti procjembenog elaborata u potpunosti je u skladu s procjenom vrijednosti nekretnina na temelju tržišne vrijednosti kao osnovice za vrednovanje. Naime, opći vrijednosni odnosi na tržištu nekretnina tj. kretanje kupoprodajnih cijena nekretnina neprestano se mijenja, a jedan od dostupnih pokazatelja takvih promjena su primjerice izvješća Državnog zavoda za statistku kojima se objavljuje Hedonički indeks cijena nekretnina za nekretnine stambene namjene (tzv. House price index) i koji je u potpunosti usklađen s metodologijom Statističkog ureda Europske unije (Eurostat). Pored toga procjena vrijednosti nekretnina provodi se na temelju kupoprodajnih cijena i drugih podataka koji u odnosu na dan vrednovanja ne smiju biti stariji od 4 godine (članak 57. stavak 1. ZPVN-a) jer se neprestano mijenjaju, a i takvi podatci podložni su korekcijama pomoću indeksnih nizova kojima se preračunavaju razlike u konjukturi do kojih dolazi zbog promjena općih vrijednosnih odnosa na tržištu nekretnina u postupku međuvremenskog izjednačenja (članak 4. stavak 1. podstavak 18. ZPVN-a). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
10 Frane Staničić IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA, Članak 6. Ove odredbe trebalo bi kvalitetnije nomotehnički napisati. Naime, Zakon o općem upravnom postupku propisuje, čl. 65. st. 2. kako će se stranke uvijek prethodno saslušati o osobi vještaka. Iz toga slijedi kako upravno tijelo ili Ministarstvo o odabiru vještaka (bilo predloženog od strane korisnika izvlaštenja ili vlasnika (posjednika) nekretine) mora održati usmenu raspravu, kao što je bilo i propisano do sada važećim tekstom Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade. Ovo posebno proizlazi i iz Zaključka kojega je Vlada RH usvojila dana 25. svibnja o obvezi svih nositelja izrade propisa da Ministarstvu uprave dostave Izjavu o usklađenosti propisa s odredbama Zakona o općem upravnom postupku. Prema tome, bilo bi potrebno propisati kako će se, ukoliko vlasnik predloži drugog (druge) vještaka(e), mora održati usmena rasprava na kojoj će se, sukladno čl. 65. st.2. ZUP-a raspraviti o osobi vještaka. Ovo posebno i stoga što stranke mogu zatražiti izuzeće vještaka, ako za to postoje razlozi, pa se i zbog toga treba provesti rasprava kako osoba vještaka ne bi u kasnijoj fazi postupka došla u pitanje. Prema tome, u obavijesti koju se vlasnika poziva da se suglasi ili predloži svoje vještake, treba odrediti i usmenu raspravu. Ukoliko se vlasnik ne odazove na usmenu raspravu, primjenjuje se čl. 54. st. 4. ZUP-a i održava se rasprava bez vlasnika. Nije prihvaćen Primjedba koja se odnose na potrebu povođenja usmene rasprave radi očitovanja o izboru procjenitelja u postupku procjene vrijednosti nekretnine (u nacrtu se koristio izraz osiguranje dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine) nisu prihvaćene jer se ne radi o osiguranju dokaza iz članka 59. zakona o općem upravnom postupku, već se radi o postupku koji se radi objektivnosti vodi pred nadležnim tijelom , a kojem je svrha stjecanje uvjeta da bi se postupak izvlaštenja uopće mogao pokrenuti.
11 Branimir Majčica IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA, Članak 6. U članku 27. stavci 1., 2. i 3. mijenjaju se i glase: “(1) Ministarstvo odnosno nadležno tijelo će bez odgode, a najkasnije u roku od osam dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva za osiguranje dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine, pozvati vlasnika nekretnine odnosno posjednika nekretnine da se u roku od osam dana suglasi s jednim od predloženih procjenitelja ili predloži do tri procjenitelja s liste procjenitelja. (2) Ako vlasnik nekretnine odnosno posjednik nekretnine u ostavljenom roku ne izabere ni jednog predloženog procjenitelja ili ne predloži procjenitelja s liste procjenitelja, smatrat će se da je suglasan da se procjena vrijednosti povjeri bilo kojem od predloženih procjenitelja. (3) Ministarstvo odnosno nadležno tijelo će bez odgode procjenu vrijednosti povjeriti jednom od predloženih procjenitelja i istovremeno odrediti vrijeme obavljanja očevida i o tome obavijestiti vlasnika odnosno posjednika nekretnine i korisnika izvlaštenja.“. Obrazloženje: Sukladno obrazoloženju uz članak 5. Zakona o izmjenama i dopuna Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade bilo bi zbunjujuće i suprotno odredbama Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina (NN 78/2015) pored već normiranih "procjenitelja" iz članka 3. stavak 2. te članka 9. stavak 1. i 3. uvoditi nove skupine stručnjaka koje se bave procjenom iznosa naknade za izvlaštene nekretnine. Prihvaćen Primjedba je prihvaćena
12 Branimir Majčica IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA, Članak 5. U članku 26. iza riječi: "lokacijsku dozvolu" dodaju se riječi: "i predložiti tri procjenitelja s liste procjenitelja". Obrazloženje: Zakonom o procjeni vrijednosti nekretnina (NN 78/2015) - u daljnjem tekstu: ZPVN - uređena su sva pitanja vezana uz načine procjene iznosa naknade za izvlaštene nekretnine (članak 1. ZPVN-a) kao i pitanja tko se smije baviti procjenom vrijednosti nekretnina (članak 3. stavak 2. ZPVN-a). Provedba procjene vrijednosti nekretnina tako je izrijekom povjerena stalnim sudskim vještacima za procjenu nekretnina i stalnim sudskim procjeniteljima. Obije skupine stručnjaka koje su ovlaštene za procjenu vrijednosti nekretnina objedinjene su člankom 9. stavak 1. ZPVN-a pod zajedničkim nazivom "procjenitelj". Stavkom 3. istoga članka propisano je postupanje u slučajevima kada utjecaj obilježja procjenjivane nekretnine prelazi granice kompetencija procjenitelja - u tome slučaju procjenitelj "je dužan u okviru izrade procjembenog elaborata uključiti specijaliziranog stručnjaka za pojedina pitanja". Zbog svega navedenog uvođenje novih skupina stručnjaka kod procjene iznosa naknade za izvlaštene nekretnine unijelo bi nejasnoće u postupak i bilo bi suprotno odredbama ZPVN-a koje su temeljito i jednoznačno uredile materiju procjenitelja. Prihvaćen Primjedba je prihvaćena.
13 Branimir Majčica IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA, Članak 2. Izvrsna odredba koja nas konačno stavlja uz većinu europskih država koje u postupcima izvlaštenja obeštećuju bivše vlasnike u novcu, a samo iznimno i vrlo rijetko u drugoj odgovarajućoj nekretnini. Međutim, radi jasnoće propisa držim nužnim u daljnjem tekstu ZOIN-a urediti pod kojim uvjetima se to "iznimno" na ime naknade daje "druga odgovarajuća nekretnina". Djelomično prihvaćen Primjedba je djelomično prihvaćena te je davanje druge odgovarajuće nekretnine uvjetovano mogućnostima korisnika izvlaštenja.
14 Frane Staničić II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, b) Osnovna pitanja koja se trebaju urediti ovim Zakonom Nikako se ne može smatrati kako javnopravno tijelo u postupku određivanja vještaka vodi "neupravni" postupak. Ne može se obrazloženjem zakona odstupati od izričitih odredaba Zakona o općem upravnom postupku. Postupak izvlaštenja je, u svim svojim dijelovima, u p r a v n i postupak! Prema tome, radi se o postupku osiguranja dokaza koji je uređen čl. 59. Zakona o općem upravnom postupku i u kojemu se trreba držati svih pravila upravnog postupka. Naglašavam i ovdje obvezu svih tijela da Ministarstvu uprave dostave Izjavu o usklađenosti propisa čijeg su donošenja nositelji, a sukladno Zaključku Vlade RH usvojenog na sjednici od 25. svibnja 2016. godine. Nije prihvaćen Primjedba nije prihvaćena jer se ne radi o osiguranju dokaza iz članka 59. Zakona o općem upravnom postupku, već se radi o postupku koji se radi objektivnosti vodi pred nadležnim tijelom , a kojem je svrha stjecanje uvjeta da bi se postupak izvlaštenja uopće mogao pokrenuti.
15 Grga K NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVLAŠTENJU I ODREĐIVANJU NAKNADE Kako vještak ili procjenjitelj vrijednosti nekretnine čini ključnu ulogu u funkcioniranju ovog Zakona potrebno je odrediti njegovu odgovrnost. Utvrđivanjem odgovornosti i eventualnim kažnjavanjem pridao bi se značaj ulozi vještaka ili procjenjitelja i smanjile sadašnje velike razlike u procjenama (postoje slučajevi gdje je isti vještak za isto zemljište u roku manjem od godine dana izradio procjene koje se razlikuju više nego dvostruko). Nije prihvaćen Predmet ovih izmjena nije nadzor rada vještaka ili procjenitelja. Način rada procjenitelja propisan je Zakonom o procjeni vrijednosti nekretnina.