Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga iskaza o procjeni učinaka propisa za Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o procjeni učinaka propisa

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 HOK NACRT PRIJEDLOGA ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA, 4. USPOREDBA OPCIJA 4. USPOREDBA OPCIJA - tablica usporedbe koristi i troškova - Opcija 4 Sve prethodne primjedbe uz Opciju 3 odnose se i na Opciju 4, uz dodatnu primjedbu da ne bi trebalo ukidati javna savjetovanja. Obrazloženje: Javna savjetovanja upravo omogućuju uključivanje šire zajednice u procjenu učinaka propisa, pa kako je to jedan od ciljeva koji se izmjenama Zakona želi postići, ne bi trebalo odustajati od javnih savjetovanja. Djelomično prihvaćen Javna savjetovanja ne mogu se ukinuti, no u opciji ukidanja godišnjeg planiranja normativnih aktivnosti, isključuje se faza informiranja o prijedlozima plana propisa jer ne postoji obveza planiranja.
2 HOK NACRT PRIJEDLOGA ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA, 4. USPOREDBA OPCIJA 4. USPOREDBA OPCIJA - tablica usporedbe koristi i troškova - Opcija 3 Smatramo potrebnim i kod procjene koristi i troškova također navesti da uključivanje predstavnika obrtnika donosi dugoročne koristi. Za uspješno uključivanje potrebno je edukacijom obuhvatiti i predstavnike HOK-a. Takav pristup koristi donosi i u pogledu podizanja svijesti šire društvene zajednice, osobito poslovnog sektora. Obrazloženje: Koristi se očituju u pogledu očekivano manjih prepreka poslovanju, a to znači i manje potrebe za naknadnim izmjenama propisa. Edukacija predstavnika HOK-a može se odvijati kao sastavni dio edukacije organizirane za tijela državne uprave te ne iziskuje dodatne troškove. Podizanje svijesti šire poslovne zajednice nastaje kao rezultat redovne djelatnosti HOK-a na informiranju članstva, čime državna uprava ostvaruje komunikacijski kanal bez trošenja proračunskih sredstava. Djelomično prihvaćen Programi izobrazbe za predstavnike zainteresirane javnosti prvenstveno ovise o provedbi programa izobrazbe odnosno o raspoloživim resursima tijela koje je nadležno za provedbu izobrazbe na središnjoj i lokalnoj razini odnosno o resursima tijela koje će osigurati predavača/trenera za provedbu programa izobrazbe.
3 HOK NACRT PRIJEDLOGA ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA, 4. USPOREDBA OPCIJA 4. USPOREDBA OPCIJA - gospodarski učinci Uz tijela državne uprave, koja su direktno zahvaćena, smatramo da treba predvidjeti obvezno zakonsko uključivanje HOK-a kao stručno poslovne organizacije obrtnika zadužene za zastupanje njihovih interesa, koja će u postupku procjene učinaka propisa svojim aktivnim sudjelovanjem omogućiti da interesi mikro gospodarskih subjekata – obrtnika budu zastupljeni s mogućim dugoročnim pozitivnim učinkom na obrtništvo. Obrazloženje: HOK će svojim aktivnim sudjelovanjem u postupku procjene učinaka propisa omogućiti da interesi mikro gospodarskih subjekata – obrtnika budu zastupljeni s mogućim dugoročnim pozitivnim učinkom na obrtništvo, ako ti interesi kroz propis u konačnici budu i prepoznati, a sve bez dodatnih opterećenja za državni proračun Nije prihvaćen U okviru postupka procjene učinaka propisa, zainteresirana javnost uključena je kroz faze savjetovanja o nacrtima prijedloga zakona i akata procjene učinaka propisa. Veća uključenost zainteresirane javnosti ovisi o stavu tijela državne uprave prema savjetovanju i transperntnosti zakonodavnog postupka.
4 Hrvatski pravni centar NACRT PRIJEDLOGA ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA, 4. USPOREDBA OPCIJA Smatramo da će integracija procjene utjecaja zakonodavnog prijedloga na ljudska prava u velikoj mjeri doprinijeti zaštiti prava građana i vladavini prava u Hrvatskoj, i da time ostvaruje znatan društveni učinak. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
5 HOK 3. MOGUĆE OPCIJE, 3.4. OPCIJA 4: - Izmjena zakonodavnog okvira procjene učinaka propisa uz ukidanje Godišnjeg plana normativnih aktivnosti 3. MOGUĆE OPCIJE 3.4. – ukidanje Godišnjeg plana Smatramo da i kod ove opcije, svakako treba predvidjeti MSP test (4.) s obvezno uključenim HOK-om već od izrade prethodne procjene. Suprotno predloženom, ukidanje javnog savjetovanja ne podržavamo (7.). Obrazloženje: Javna savjetovanja nužna su za transparentnost postupka i šire uključivanje svih zainteresiranih. Radi skraćivanja i pojednostavljena postupka, možda se može razmisliti o kraćem roku, ali nikako kraćem od 15 dana. Prihvaćen Prijedlog prihvaćen.
6 Hrvatski pravni centar 3. MOGUĆE OPCIJE, 3.4. OPCIJA 4: - Izmjena zakonodavnog okvira procjene učinaka propisa uz ukidanje Godišnjeg plana normativnih aktivnosti Godišnji plan zakonodavnih aktivnosti ne smije se ukidati, već treba raditi na njegovom boljem ispunjavanju, odnosno većoj disciplini u zakonodavnoj aktivnosti. Objava Plana doprinosi predvidljivosti i transparentnosti zakonodavnog okruženja, te time doprinosi pravnoj sigurnosti. Sa stajališta civilnog društva, to uvelike olakšava sudjelovanje u konzultativnom procesu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
7 HOK 3.3. OPCIJA 3: - Izmjena zakonodavnog okvira procjene učinaka propisa uz pojednostavljenje postojećeg postupka , Skica pojednostavljenog postupka procjene učinaka propisa u okviru ove opcije je kako slijedi: 3. MOGUĆE OPCIJE 3.3. – koraci ad hoc postupka I u ovoj varijanti, odnosno kod ad hoc postupka, potrebno je na odgovarajući način, od samog početka postupka uključiti HOK i to već kod izrade prethodne ocjene, u fazi prethodne procjene ministarstva nadležnog za poduzetništvo, a također i kod javnih savjetovanja. Ukazujemo da se savjetovanja ne smiju provoditi u neodgovarajućim terminima (npr. 30 dana savjetovanja od 1. do 30. kolovoza ili 15 dana savjetovanja od 25. prosinca do 10. siječnja). Obrazloženje: Razlozi uključivanja HOK-a od početka postupka, kod ad hoc postupka još su izraženiji jer u takvom pojednostavljenom i kraćem postupku veća je i opasnost da se interesi i potrebe obrtnika previde, što će učestvovanje HOK-a svesti na najmanju moguću mjeru. Djelomično prihvaćen Stručni nositelj izrade propisa bit će u obvezi provesti savjetovanje na sve akte procjene učinaka propisa, stoga se zainteresirana javnost može od samog početka uključiti u postupak izrade zakonodavnih prijedloga.
8 HOK 3.3. OPCIJA 3: - Izmjena zakonodavnog okvira procjene učinaka propisa uz pojednostavljenje postojećeg postupka , Skica pojednostavljenog postupka procjene učinaka propisa u okviru ove opcije je kako slijedi: 3. MOGUĆE OPCIJE 3.3. – koraci pojednostavljenog postupka HOK predlažemo obavezno uključiti već od prvog koraka tj. od izrade prethodne ocjene za MSP test kao i u fazi procjene od strane ministarstva nadležnog za poduzetništvo. Podržavamo prijedlog da se umjesto informiranja prijedlog plana propisa objavljuje na portalu e-Savjetovanja s rokom od najmanje 15 dana za očitovanja. Obrazloženje: Kao što je već navedeno, HOK je zakonski obvezan zastupati interese obrtnika i najbolje poznaje problematiku i specifičnosti poslovanja u obrtu te može meritorno prijedlozima utjecati na poboljšanje kvalitete propisa. Takvim pristupom uključivanja od najranije faze, postižu se najbolji efekti prevencije administrativnih barijera. Djelomično prihvaćen Stručni nositelj izrade propisa bit će u obvezi provesti savjetovanje na sve akte procjene učinaka propisa, stoga se zainteresirana javnost može od samog početka uključiti u postupak izrade zakonodavnih prijedloga.
9 Hrvatski pravni centar 3.3. OPCIJA 3: - Izmjena zakonodavnog okvira procjene učinaka propisa uz pojednostavljenje postojećeg postupka , Skica pojednostavljenog postupka procjene učinaka propisa u okviru ove opcije je kako slijedi: Ad hoc zakonodavne inicijative: Budući je riječ o nenajavljenoj zakonodavnoj inicijativi, smatramo da je rok od 30 dana prekratak, i da bi on trebao iznositi 45-60 dana. Nije prihvaćen Za ad hoc zakonodavne prijedloge potrebno je provesti savjetovanje u okviru postojećih rokova za savjetovanje utvrđenih propisom o pravu na pristup informacijama.
10 Hrvatski pravni centar 3.3. OPCIJA 3: - Izmjena zakonodavnog okvira procjene učinaka propisa uz pojednostavljenje postojećeg postupka , Skica pojednostavljenog postupka procjene učinaka propisa u okviru ove opcije je kako slijedi: Kod ad hoc zakonskih prijedloga, kada se dokumenti šalju na provjeru i uvid tijelima zaduženima za SME test i SCM metodologiju, treba ih poslati i tijelu andležnom za ljudska prava. Djelomično prihvaćen Prilikom utvrđivanja učinaka na ljudska prava, djelovat će se barem upućujuće na stručnog nositelja tako da nacrt prijedloga zakona, prilikom slanja nacrta prijedloga zakona na mišljenja tijelima državne uprave, uputi tijelu koje u okviru svoje nadležnosti ima poslove promicanja i zaštite ljudskih prava.
11 Hrvatski pravni centar 3.3. OPCIJA 3: - Izmjena zakonodavnog okvira procjene učinaka propisa uz pojednostavljenje postojećeg postupka , Skica pojednostavljenog postupka procjene učinaka propisa u okviru ove opcije je kako slijedi: Javno savjetovanje o nacrtu prijedloga zakona: Mogla bi se razmotriti mogućnost prilagodbe ovog roka kompleksnosti problematike koju će predloženi zakon regulirati, te broju adresata na koje se odnosi. Za zakone poput npr. Obiteljskog zakona i Zakona o radu rok od 30 dana neće biti dovoljan. Djelomično prihvaćen Rokovi za savjetovanje utvrdit će se u okviru postojećih rokova za savjetovanje iz propisa o pravu na pristup informacijama.
12 Hrvatski pravni centar 3.3. OPCIJA 3: - Izmjena zakonodavnog okvira procjene učinaka propisa uz pojednostavljenje postojećeg postupka , Skica pojednostavljenog postupka procjene učinaka propisa u okviru ove opcije je kako slijedi: Trijaža: Ukoliko se predviđa procjena utjecaja na ljudska prava, potrebno je izgraditi kapacitete i tijela koje/koja će biti nadležna za trijažu obrazaca prethodne prijave s tog aspekta. U tom slučaju tekst u lijevom stupcu treba sadržavati i sljedeće: "te tijelu nadležnom za ljudska prava". Djelomično prihvaćen Prilikom utvrđivanja učinaka na ljudska prava, djelovat će se barem upućujuće na stručnog nositelja tako da nacrt prijedloga zakona, prilikom slanja nacrta prijedloga zakona na mišljenja tijelima državne uprave, uputi tijelu koje u okviru svoje nadležnosti ima poslove promicanja i zaštite ljudskih prava.
13 Hrvatski pravni centar 3.3. OPCIJA 3: - Izmjena zakonodavnog okvira procjene učinaka propisa uz pojednostavljenje postojećeg postupka , Skica pojednostavljenog postupka procjene učinaka propisa u okviru ove opcije je kako slijedi: Izrad prijedloga plana propisa: Predviđa li se da se u tijeku ovog savjetovanja može i predložiti zakonodavna inicijativa? Primljeno na znanje U vrijeme trajanja savjetovanja zainteresirana javnost moći će davati svoje komentare, sugestije i prijedloge pa tako uključujući prijedloge za nove zakonodavne incijative ili izmjenu važećih zakona.
14 HOK 3. MOGUĆE OPCIJE, 3.3. OPCIJA 3: - Izmjena zakonodavnog okvira procjene učinaka propisa uz pojednostavljenje postojećeg postupka 3. MOGUĆE OPCIJE 3.3. – očekivani učinci Smatramo potrebnim, kod budućeg reguliranja MSP testa i SCM metodologije predvidjeti obaveznu uključenost HOK-a kao stručno poslovne organizacije obrtnika (točke 5. i 12.). Obrazloženje: Prvenstveno je MSP test način je na koji obrtništvo može utjecati na propis u nastanku kako bi se kroz propis poštivale potrebe za poslovanje u obrtu, a to se u velikoj mjeri odnosi i na SCM metodologiju. MSP test svakako bi trebao već od faze iskaza prethodne procjene uključivati HOK u postupak, kako bi se od samog početka spriječilo izbjegavanje provedbe MSP testa kroz daljnje faze procjene učinaka propisa. Djelomično prihvaćen Stručni nositelj izrade propisa imat će obvezu provoditi savjetovanja na akte procjene učinaka propisa, putem kojih se zainteresirana javnost može obratiti stručnom nositelju.
15 Hrvatski pravni centar 3. MOGUĆE OPCIJE, 3.3. OPCIJA 3: - Izmjena zakonodavnog okvira procjene učinaka propisa uz pojednostavljenje postojećeg postupka SCM metodologija i SME test: Mogu li se ove metodologije u cijelosti provesti u ovoj fazi razrade zakonodavne inicijative, kada pojedinosti predloženog zakonskog prijedloga nisu još definirane? Kada je riječ o procjeni utjecaja zakonodavne inicijative na ljudska prava, u ovoj je fazi moguće tek ponuditi procjenu za koja je ljudska prava prijedlog relevantan, te općenitu procjenu o veličini i smjeru tog utjecaja. U skladu s dobrom praksom, ako se u ovoj fazi ne može odgovoriti na takva pitanja, ili ako se ocijeni da je utjecaj znatan, potrebno je provesti dodatnu analizu, najčešće uključivanjem relevantnih stručnjaka. U svakom slučaju, detaljnija analiza očekivanog utjecaja zakonodavnog prijedloga na ljudska prava može se provesti tek u prijedlogu iskaza, a na temelju nacrta prijedloga zakona. Prihvaćen MSP test i SCM će se odgovarajuće primjenjivati u ranoj fazi izrade zakonodavnih prijedloga prema načelu proporcionalnosti. U ranoj fazi moguće je utvrditi osnovne učinke propisa vezano za administrativne prepreke (SCM) odnosno na poslovanje malog gospodarstva (MSP test). U slučajevima značajnih učinaka, SCM i MSP test odgovarajuće će se primjenjivati prilikom izrade Nacrta prijedloga zakona, o čemu će voditi računa stručni nositelj izrade propisa, dok će za kontrolu kvalitete provedbe MSP testa i SCM, voditi računa ministarstvo nadležno za poduzetništvo i obrt (za MSP test) i ministarstvo nadležno za gospodarstvo (za SCM).
16 Hrvatski pravni centar 3. MOGUĆE OPCIJE, 3.3. OPCIJA 3: - Izmjena zakonodavnog okvira procjene učinaka propisa uz pojednostavljenje postojećeg postupka Smjernice: Ukoliko će u proces biti uključena procjena utjecaja zakonodavnog prijedloga na ljudska prava, tada i ova metodologija treba biti razrađena i uključena u Smjernice. Prihvaćen Metodologija procjene učinaka propisa na ljudska prava bit će dio Smjernica za procjenu učinaka propisa.
17 Hrvatski pravni centar 3. MOGUĆE OPCIJE, 3.3. OPCIJA 3: - Izmjena zakonodavnog okvira procjene učinaka propisa uz pojednostavljenje postojećeg postupka Točka 13: Procjene stanja bi trebale sadržavati ex-post analizu učinaka dosadašnje regulacije predmetnog područja, ukoliko je postojala. Na taj bi se način poboljšala kvaliteta tih procjena, koja je u dosadašnoj praksi bila manjkava Prihvaćen Ex-post analiza već je dobrim dijelom pokrivena trenutnom aktivnošću analize postojećeg stanja. Ex-post procjena učinaka propisa, koja će biti predviđena Nacrtom prijedloga zakona o procjeni učinaka propisa dodatno će je pojačati.
18 Hrvatski pravni centar 3. MOGUĆE OPCIJE, 3.3. OPCIJA 3: - Izmjena zakonodavnog okvira procjene učinaka propisa uz pojednostavljenje postojećeg postupka Točka 12: ....Te metodologije za procjenu utjecaja na ljudska prava Prihvaćen Prijedlog prihvaćen.
19 Hrvatski pravni centar 3. MOGUĆE OPCIJE, 3.3. OPCIJA 3: - Izmjena zakonodavnog okvira procjene učinaka propisa uz pojednostavljenje postojećeg postupka Točka 9: Slažemo se pojednostavljenjem postupka, uz istovremeno povećanje njegove sadržajnosti Primljeno na znanje Primjeljeno na znanje.
20 Hrvatski pravni centar 3. MOGUĆE OPCIJE, 3.3. OPCIJA 3: - Izmjena zakonodavnog okvira procjene učinaka propisa uz pojednostavljenje postojećeg postupka Točka 5: ...te metodologiju za procjenu utjecaja zakonodavnog prijedloga na ljudska prava Prihvaćen Prijedlog prihvaćen.
21 Hrvatski pravni centar 3. MOGUĆE OPCIJE, 3.3. OPCIJA 3: - Izmjena zakonodavnog okvira procjene učinaka propisa uz pojednostavljenje postojećeg postupka Podržavamo prihvaćanje opcije 3 Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
22 HOK 3. MOGUĆE OPCIJE, 3.1. OPCIJA 1 – Ne poduzimati ništa (zadržavanje postojećeg stanja) 3. MOGUĆE OPCIJE 3.1. i 3.2. Predlažemo u ocjenu rezultata opcije 1 po kojoj se zadržava postojeće stanje dodatno navesti da u toj opciji obrtništvo i gospodarstvo ostaje nedovoljno uključeno u postupak procjene učinaka propisa, a samim time i u cijeli postupak kreiranja propisa. Obrazloženje: Uključivanje obrtnika u kreiranje propisa i u procjenu njegova mogućeg učinka način je postizanja transparentnosti postupka te ujedno prilika da se poboljša kvaliteta propisa u pogledu potreba obrtništva i gospodarstva. Upravo ekonomsku procjenu smatramo izuzetno bitnom, a prema sadašnjem stanju takva vrsta procjene često nije napravljena. Prihvaćen Prijedlog će se odgovarajuće ugraditi u Prijedlog iskaza o procjeni učinaka propisa.
23 Vedran Antoljak NACRT PRIJEDLOGA ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA, 3. MOGUĆE OPCIJE Predlažem razradu još jedne opcije koja bi uključivala ukidanje postojećeg ZPUP-a te izdvajanje funkcija PUP-a iu UZZ u zasebni ured Vlade. Naime, uz adekvatne kapacitete i ovlasti kao temeljnice za akvalitetno održavanje i provedbu sustava PUP-a, međunarodna praksa također potvrđuje da se najbolji rezultati koordinacije i primjene sustava PUP postižu ako sustav PUP-a dio cjelovite regulatorne reforme. Stoga bi dodatna opcija trebala razmotriti činjenice o stavljanju van snage dosada u prksi nedovoljno dobro primjenjenog ZPUP-a, kreiranje cjelovitog Zakona za regulatornu, te osnivanje Ureda za bolju regulativu s adekvatnim ovlastima i kapacitetima za efikasnu provedbu PUP-a uz potvporu niza drugih mjera za poboljšanje regulatorno-administrativnog okruženja u Hrvatskoj. Nije prihvaćen Procjena učinaka propisa je dio cjelovite javne politike donošenja boljih propisa i samo je jedan od alata koji se koristi u ostvarivanju ciljeva ove javne politike. Uz procjenu učinaka tu su još MSP test, SCM, javno savjetovanje, REFIT i dr. Ured za zakonodavstvo u ovome slučaju postupa sukladno svojoj nadležnosti proizašloj iz važećeg Zakona o procjeni učinaka propisa i razmatra moguće opcije u okviru postojeće nadležnosti, odnosno razmatra opcija unapređenja procjene učinaka propisa sukladno nadležnosti.
24 Vedran Antoljak NACRT PRIJEDLOGA ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA, 3. MOGUĆE OPCIJE Nastavno ranije komentaru, svaka od predloženih opcija morala bi uključivati aspekte vezane uz nedostatak kapaciteta za provedbu ZPUP-a, jer iskustva zemalja koja efikasno primjenjuju PUP ukazuju da je ključan čimbenik uspjeha koordinacije/provedbe PUP-a vezan uz kapacitete institucije koja je zadužena za PUP sustav (to je kod nas UZZ) te uz adekvatne ovlasti koje mora imati ta institucija kako bi mogla osigurati kvalitetnu koordinaciju i funkcioniranje sustava PUP-a. Primljeno na znanje Kapaciteti središnjeg koordinativnog tijela za procjenu učinaka propisa su ograničeni i potrebno ih je kontinuirano graditi kako bi se osiguralo djelovanje Ureda za zakonodavstvo u okviru svoje nadležnosti.
25 Hrvatski pravni centar NACRT PRIJEDLOGA ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA, 2. CILJEVI Cilj 8: Smatramo da bi izuzetke trebalo svesti na najmanju moguću mjeru, i dopustiti ih samo u slučajevima izvanrednih okolnosti Prihvaćen Prijedlog će se odgovarajuće ugraditi u Nacrt prijedloga zakona o procjeni učinaka propisa.
26 Hrvatski pravni centar NACRT PRIJEDLOGA ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA, 2. CILJEVI Cilj 7: Smatramo da bi broj ad hoc zakonskih prijedloga trebalo u najvećoj mjeri smanjiti Prihvaćen Pravna situacija ad hoc zakonskih prijedloga bit će odgovarajuće ugrađena u Nacrt prijedloga zakona o procjeni učinaka propisa.
27 Hrvatski pravni centar NACRT PRIJEDLOGA ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA, 2. CILJEVI Cilj 5: Izraditi metodologiju za procjenu utjecaja zakonodavnog prijedloga na ljudska prava, te ju ugraditi u postupak primjene PUP-a. Prihvaćen Metodologija za procjenu učinaka propisa na ljudska prava bit će odgovarajuće ugrađena u podzakonski akt, tj. uredbu o provedbi postupka procjene učinaka propisa.
28 Hrvatski pravni centar NACRT PRIJEDLOGA ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA, 2. CILJEVI Ciljevi bi mogli biti malo ambicioznije definirani, osobito 1,2 i 3 Primljeno na znanje O prijedlogu će se voditi računa.
29 Vedran Antoljak NACRT PRIJEDLOGA ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA, 2. CILJEVI Obzirom da je temeljni uvijet za PUP osiguran ZPUP-om, odgovornost UZZ za provedbu PZUZ-a bi trebala taođer biti jasno naznačena. Analiza aktivnosti službenika UZZ na području vezano uz ZPUP bi trebala postojati kako bi mogli kvalitetno odrediti na koji način poboljšati sustav PUP-a. U tom smislu treba napraviti analizu koja daje podatke o npr. broju prisustvovanja na sjednicama koordinacijskih tijela Vlade, broj propisa koje je UZZ na tim tijelima propitivao i broj onih gdje je predstavnik UZZ-a predložio da se propis bez izvještaja PUP-a ne pusti u daljnju zakonodavnu proceduru prema primjeru kako to tadi MINFIN u slučajevima gdje predloženi propis nema ili nema kvalitetau procjenu financijskih učinaka (na državni proračun). Predlažem da se za ključni tj. najvažniji cilj navede obvezno osnaživanje postojećih i izgradnja novih kapacitetu UZZ-a vezanih za koordinaciju primjene ZPUP-a. Dodatan cilj morao bi biti povećanje ovlasti UZZ koje omogućuju zaustavljanje procedure predlaganja novih propisa ukoliko isti nema izvještaj PUP-a u prilogu. Treći cilj trebao bi ići u smjeru osuvremenjivanja postupka PUP-a kroz uvođenje komponente PUP-a u sustav e-savjetovanje ili zasebni (workflow) sustav koji bi osigurao preventivne mjere UZZ-a ako se tijelo koje predlaže novi propis ne pridržava propisanih koraka PUP postupka. Prihvaćen Uloga Ureda za zakonodavstvo detaljnije će biti uređena Nacrtom prijedloga zakona o procjeni učinaka propisa, osobito u dijelu koji se odnosi na osiguranje kvalitete akata procjene učinaka propisa. Ured za zakonodavstvo jednom godišnje objavljuje izvješće o radu Ureda na svojim internetskim stranicama. Jačanje ljudskih resursa Ureda za zakonodavstvo ključan je uvjet za osiguranje pravno-nomotehničke kontrole kvalitete prijedloga akata i kontrole kvalitete akata procjene učinaka propisa. Razvoj i ugradnja elekronskog poslovanja za provedbu postupka procjene učinaka propisa, odgovarajuće će se ugraditi u akt strategije procjene učinaka propisa.
30 HOK 1. PROBLEM, 1.5. Uočeni nedostaci na razini sustava procjene učinaka propisa 1. PROBLEM 1.5. Od uočenih nedostataka kao najozbiljnije ističemo nedovoljno jasne odredbe o provedbi postupka procjene učinaka propisa (7.), izostanak predstavnika obrtnika i gospodarstva među koordinatorima (10.), nepostojanje odredbi o PUP postupku kod ad hoc donošenja propisa (11.), a osobito činjenicu da Zakon još uvijek nema reguliran MSP test. Vezano uz točku 4. o rokovima za savjetovanje ukazujemo da se savjetovanja ne provode u neodgovraju8ćim terminima (npr. 30 dana savjetovanja od 1. do 30. kolovoza ili 15 dana savjetovanja od 25. prosinca do 10. siječnja). Obrazloženje: MSP test način je na koji obrtništvo, koje je najvećim dijelom sastavljeno od mikro i malih poduzetnika može utjecati preventivno na sprječavanje donošenja propisa s ugrađenim otežavajućim uvjetima poslovanja i administrativnim barijerama. Stoga ga je potrebno što prije regulirati, ali pri tome voditi računa o usklađivanju Zakona o procjeni učinaka propisa i Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva. MSP test svakako bi trebao već od faze iskaza prethodne procjene uključivati HOK u postupak, kako bi se od samog početka spriječilo izbjegavanje provedbe MSP testa kroz daljnje faze procjene učinaka propisa. Prihvaćen MSP test na nacrte prijedloga zakona bit će odgovarajuće ugrađen u postupak procjene učinaka propisa u okviru Nacrta prijedloga zakona o procjeni učinaka propisa. Za sve ostale podzakonske akte, ministarstvo nadležno za poduzetništvo i obrt uredit će primjenu MSP testa posebnim propisima.
31 HOK 1. PROBLEM, 1.4. Odnos utvrđenih zakonskih prijedloga iz Godišnjeg plana i EU plana te utvrđenih ad hoc zakonskih prijedloga, nepovoljan je za planirane zakonodavne prijedloge iz Godišnjeg plana i EU plana. 1. PROBLEM 1.4. Nedostatak pod točkom 3. nalazimo izuzetno važnim, pa smatramo da zahtijeva normativno rješenje. Točka 5. upućuje na nužnost sudjelovanja predstavnika institucija poslovne zajednice u najranijoj fazi i kod izrade dokumenata procjene učinaka propisa, uz konzultiranje znanstvene zajednice i rezultata istraživanja. Obrazloženje: Razlozi su identični navedenima pod 1.3.. Prihvaćen Uključivanje zainteresirane javnosti i javnosti povećat će obveznom provedbom savjetovanja na akte procjene učinaka propisa u fazi zakonodavnog planiranja kao i u najranijoj fazi izrada zakonodavnih prijedloga, što će se urediti Nacrtom prijedloga zakona o procjeni učinaka propisa.
32 HOK 1. PROBLEM, 1.3. Dominantan je trend upućivanja ad hoc zakonskih prijedloga koji nisu obuhvaćeni Godišnjim planom, jer se 472 zakonska prijedloga u ukupnoj zakonodavnoj aktivnosti (80%) odnosi na ad hoc zakonske prijedloge. 1. PROBLEM 1.3. Podatak o omjeru ad hoc zakonskih prijedloga u odnosu ukupan broj prijedloga je doista zabrinjavajući i smatramo da zahtijeva normativno rješenje. Obrazloženje: Veliki broj propisa koji umjesto procjene učinaka propisa prolaze ad hoc postupak znatno umanjuje transparentnost zakonodavnog postupka, a s gledišta obrtništva uskraćuje obrtnicima i HOK-u priliku da se uključe u davanje primjedbi i kreiranje propisa koji bi bolje odgovarao potrebama, odnosno povoljnije regulirao poslovno okruženje. Za smanjenje broja ad hoc postupaka predlažemo kroz izmjene i dopune Zakona o procjeni učinaka propisa predvidjeti normativne izmjene koje bi stručne nositelje izrade propisa obvezale najmanje na konzultacije s HOK-om uz detaljno obrazloženje ad hoc postupka. Prihvaćen Pravna situacija ad hoc zakonskih prijedloga bit će predmet odredbi Nacrta prijedloga zakona o procjeni učinaka propisa.
33 Hrvatski pravni centar NACRT PRIJEDLOGA ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA, 1. PROBLEM Problem nam se čini izuzetno dobro argumetiranim Primljeno na znanje Problem odražava analizu postojećeg stanja u procjeni učinaka propisa.
34 HOK NACRT PRIJEDLOGA ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA Iskaz ocjenjujemo kvalitetno pripremljenim. Predlažemo razmotriti opciju da postupak procjene učinaka propisa ne bude propisan samo za zakonske propise, već da se njegova provedba proširi i na podzakonske akte i na propise koje u okvirima svoje nadležnosti donose jedinice regionalne (područne i jedinice lokalne uprave i samouprave. U potpunosti je poštovan propisani način izrade Iskaza koji se temelji na detaljnoj analizi stanja i problema uz definirane ciljeve i prijedlog više mogućih nenormativnih i normativnih rješenja. Veliki dio konkretnih uvjeta poslovanja u obrtništvu uređuje se podzakonskim propisima koji se donose temeljem okvirne zakonske ovlasti, kao i propisima koje donose općine, gradovi i županije, koji su vrlo raznoliki i ne podliježu obvezi procjene učinaka, ali u značajnoj mjeri utječu na poslovanje. Djelomično prihvaćen Mogućnost provedbe postupka procjene učinaka propisa na podzakonske propise ili na druge akte ostaje kao mogućnost da se postupak provede za konkretne podzakonske akte ili druge akte. Dakle, obveza provedbe postupka procjene učinaka propisa ostaje na razini nacrta prijedloga zakona, dok se pojedinačno može provesti postupak za podzakonske akte i druge akte u pripremi odnosno na snazi.
35 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj NACRT PRIJEDLOGA ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA Američka gospodarska komora u Hrvatskoj (AmCham) smatra da je Ured za zakonodavstvo (Ured) od svog osnivanja značajno doprinio poboljšanju okvira za pripremu i provedbu propisa u Hrvatskoj. Smatramo da bi s obzirom na važnost procjene učinaka propisa za unaprjeđenje kvalitete zakona i propisa, trebalo povećati kapacitete Ureda. U Hrvatskoj se svakako vidi napredak u radu ministarstava, koja imaju obavezu objaviti normativne planove rada, pripremiti procjene učinaka propisa te uključiti javnost kroz javna savjetovanja. Ipak, vidljiv je nedostatak kvalitetne i dosljedne provedbe , koji se očituje u niskom postotku usvajanja zakona i propisa prema normativnim planovima, kratkim rokovima javnih savjetovanja te procjenama učinaka koji ne uključuju detaljnu analizu ekonomskih, socijalnih i ostalih učinaka predloženih zakona i propisa, već se primarno odnose na utjecaj na proračun. Stav AmCham-a je da svi predloženi novi zakoni te izmjene i dopune postojećih zakona i podzakonskih akata, pravilnika i uredbi trebaju proći zadovoljavajuću procjenu učinka, uključujući i savjetovanje s poslovnom zajednicom. Kako bi to podržala, Vlada bi se trebala posvetiti povećanju udjela zakona koji se donose redovnim, a ne izvanrednim parlamentarnim postupkom. To se može postići pristankom na ostvarivanje progresivnih godišnjih ciljeva, npr. 10-postotnog porasta udjela zakona koji se usvajaju redovnim postupkom svake godine. 200 članova AmCham-a koji zapošljavaju više od 65 tisuća ljudi u Hrvatskoj, posebice naglašavaju važnost temeljite pripreme zakona i propisa u području porezne politike, sa detaljnom analizom utjecaja poreznih mjera na gospodarstvo i društvo u cjelini. AmCham je stoga pripremio Stajalište „Bolja regulativa kao način unaprjeđenja stabilnosti hrvatskog poreznog sustava“, u kojem predlaže kratkoročne i dugoročne mjere za poboljšanje okvira za pripremu i provedbu propisa u Hrvatskoj. U nastavku, Stajalište donosimo u cijelosti: Pregled Razvoj hrvatskog poreznog sustava obilježile su prakse koje dovode do neželjenih ili nepovoljnih učinaka, kao što su nestabilnost poreznog sustava ili nepodudaranje između planiranih i stvarnih rezultata poreznih inicijativa. Te prakse, između ostalog, uključuju: • nagle i česte porezne promjene; • neodgovarajuće analize trenutačne situacije i najboljih mogućih putova za postizanje željenih rezultata porezne intervencije; • nedovoljnu usmjerenost na moguće neželjene posljedice poreznih intervencija. Neki članovi AmChama navode uvođenje novog Zakona o porezu na dodanu vrijednost iz 2013. kao primjer promjene u zadnjem trenutku, koja je imala negativan utjecaj na njihovo poslovanje i poslala negativan signal inozemnim poslovnim partnerima i mogućim ulagačima. Još jedan primjer su nenajavljene promjene trošarina na duhanske proizvode do kojih je došlo u prijelaznom razdoblju koje je Hrvatska dobila od Europske unije (EU) za usklađivanje poreznih stopa na duhanske proizvode. To je imalo negativan utjecaj na konkurentnost duhanskih tvrtki koje posluju u Hrvatskoj i poništilo pogodnosti prijelaznog razdoblja. Stoga je potrebno osigurati da zakonske porezne mjere: • vode do predvidljivog, jednostavnog i stabilnog poreznog okvira za sve dionike; • dodaju vrijednost u skladu s razvojem problema, pojavljivanjem rješenja i mijenjanjem političkih prioriteta; • ostvaruju ciljeve uz minimalan trošak i izbjegavanje nepotrebnih zakonskih opterećenja. Drugim riječima, potrebna je „bolja regulativa” radi oblikovanja i implementacije dobrog poreznog zakonodavstva, koje je ključno za stabilnu poslovnu klimu koja će potaknuti ulaganja i omogućiti održiv gospodarski rast u Hrvatskoj. Osnove „bolje regulative” „Bolja regulativa” znači oblikovanje politika i zakona tako da se njihovi ciljevi postižu uz najniži mogući trošak. Cilj je osigurati da se političke odluke pripremaju na otvoren i transparentan način, na temelju najboljih dostupnih dokaza i uz sveobuhvatnu uključenost dionika. „Bolja regulativa” osigurava djelovanje zakonodavaca samo kada je to potrebno i to na način koji ne prelazi ono što je potrebno za rješavanje problema, a obuhvaća cijeli ciklus javnih politika: oblikovanje i pripremu, usvajanje, implementaciju i provedbu, evaluaciju i reviziju. Planiranje unaprijed i politička validacija: dobro planiranje mora uključivati evaluaciju već postojećih politika, procjenu problema i alternativnih rješenja, kao i aktivnu uključenost dionika. Budući da je politička validacija preduvjet za daljnji razvoj ideje, planovi razvoja (fiskalni planovi kada je riječ o poreznom sustavu) od ključne su važnosti. Savjetovanje s dionicima: razvoj dobrih javnih politika gradi se na otvorenosti. Doprinos dionika omogućuje povratne informacije i dokazni materijal za sve vrste evaluacije, procjene učinka i političke odluke. Važno je savjetovati se što je prije i opširnije moguće kako bi se povećala korist savjetovanja i potaknuo inkluzivan pristup u kojemu sve zainteresirane strane imaju mogućnost doprinijeti pravovremenom razvoju učinkovitih politika. Procjena učinka: procjene učinka obuhvaćaju prikupljanje podataka (uključujući rezultate evaluacija) kako bi se procijenilo je li buduća zakonodavna ili nezakonodavna inicijativa opravdana i kako takva inicijativa može biti najbolje oblikovana kako bi se postigli željeni politički ciljevi. Procjenom učinka mora se prepoznati i opisati problem koji će se rješavati, postaviti ciljevi, formulirati moguće politike i procijeniti učinci mogućih različitih opcija. Implementacija i praćenje: dobra implementacija osigurava primjenu zakonodavstva na terenu na način kojim se postižu željeni rezultati. Aktivnosti praćenja temelje se na ciljevima regulatorne intervencije i razmatraju koji se dokazi trebaju prikupiti radi praćenja učinkovitosti te kako se tim dokazima treba koristiti. Evaluacija: evaluacijama se prikupljaju dokazi kojima se procjenjuje učinkovitost određene regulatorne intervencije, uzimajući u obzir prethodna predviđanja dobivena u okviru procjene učinka i utvrđuju svi neplanirani/neočekivani učinci. Na temelju rezultata evaluacije donosi se službeno mišljenje o daljnjim koracima, uključujući prijedloge za korektivne mjere ako je to potrebno i izvedivo. Situacija u Hrvatskoj Hrvatska pati od nedostatka komunikacije između države i dionika/šire javnosti što se tiče budućih poreznih promjena. Razmišljanje o budućnosti i pravovremeno planiranje poreznih promjena te njihovo najavljivanje unaprijed, uz što više pojedinosti, nije standardna praksa. Nije uveden ni minimalni zahtjev „bolje regulative”, odnosno fiskalni plan kojim se definira rok za određene promjene poreznog sustava. Fiskalni bi plan bio posebno koristan kod poreza koji zahtijevaju dodatno usklađivanje sa zakonima Europske unije (EU). Što se tiče procjena učinka, postoje određeni postupci na razini ministarstava i Vladinog Ureda za zakonodavstvo. Međutim, ti postupci ne ispunjavaju zahtjeve „bolje regulative”: • Postupak na razini ministarstava ograničen je na proračunske posljedice predloženih poreznih promjena. Stvarne financijske posljedice na državni proračun rijetko se procjenjuju, a šire financijske, gospodarske i društvene posljedice još rjeđe. Često korištenje hitnih saborskih postupaka ukazuje na nedostatak volje za odgovarajućom procjenom učinka, s obzirom na to da ona u hitnom postupku nije obavezna. To je vidljivo i u javnim savjetovanjima koja su često kratka te se mogu opisati kao formalnosti i primjeri jednosmjerne komunikacije. • Procjene učinka na razini Vladinog Ureda za zakonodavstvo uglavnom su ograničene na zakonsku procjenu prijedloga u odnosu na Ustav Republike Hrvatske i druge primjenjive zakone. Na temelju prethodne suradnje, AmCham smatra da Vladin Ured za zakonodavstvo ima znanje, resurse i volju potrebne za izradu potpunijih procjena učinka u skladu sa standardima „bolje regulative”. Međutim, preduvjet za promjenu u tom smjeru jest jača politička podrška praksi „bolje regulative” od najviših razina Vlade. Ukratko, može se reći da se situacija u Hrvatskoj odlikuje tragovima „bolje regulative” u svrhu ispunjavanja tehničkih zakonskih formalnosti. Specifične preporuke Dugoročne mjere Iako bi Hrvatska u idealnom slučaju trebala primjenjivati koncept „bolje regulative” za sve zakonske prijedloge prema najboljoj međunarodnoj praksi, nije realistično očekivati uvođenje potpuno odgovornih, transparentnih i poslovno usmjerenih regulatornih praksi u kratkom roku. Potrebni su dugoročni napori. AmCham pozdravlja uključivanje poglavlja „Ojačati strateško planiranje i koordinaciju politika te poboljšati kvalitetu zakonodavnog planiranja” u Nacionalni program reformi koji je donesen u travnju 2016. Ohrabrujuće je vidjeti da su planovi za izradu Strategije procjene učinka također uključeni u taj dokument. AmCham potiče Vladu na korištenje Strategije procjene učinka za izradu administrativnog ustrojstva za primjenu procjene učinka u Hrvatskoj. To bi posebno trebalo uključivati sljedeće: • određivanje posebne ustanove odgovorne za izvršavanje pravilnih procjena učinka i evaluacija za sve porezne prijedloge koji se temelje na fiskalnim planovima; • osiguravanje da se „bolja regulativa” odnosi na sve porezne regulatorne promjene, od pravnih akata do pravilnika; • pružanje mogućnosti izdvajanja procjene učinka i evaluacije kvalificiranim vanjskim stručnjacima, u skladu s jasno određenim pravilima za njihovo angažiranje. To bi konačno dovelo do najavljivanja poreznih mjera dovoljno unaprijed te do njihova oblikovanja s uzimanjem u obzir mišljenja zainteresiranih dionika uključenih u postupak pripreme. Kratkoročne mjere Porezne mjere koje se temelje na temeljitoj pripremi u skladu s načelima „bolje regulative” ključne su za to da porezne inicijative dovedu do željenih učinaka i poboljšaju poslovnu klimu stvaranjem predvidljivog i stabilnog poreznog okruženja. Stoga je važno započeti poduzimati prve korake prema ugrađivanju elemenata „bolje regulative” u pravila i procedure porezne politike. AmCham pozdravlja odluku Ministarstva financija da provede temeljitu analizu hrvatskog poreznog sustava u 2016. prije uvođenja bilo kakvih specifičnih promjena i predlaže dodatne specifične kratkoročne mjere: • Nakon analize poreznog sustava u 2016., Vlada bi trebala sastaviti fiskalni plan i objaviti ga na informativan i transparentan način. • U svojoj Strategiji procjene učinka, Vlada bi se trebala obvezati na uključivanje relevantnih zainteresiranih strana (npr. poslovnih udruga / udruga potrošača) u sve faze postupka sastavljanja poreznog prijedloga. Kada bi bili dijelom radne skupine ili barem imali priliku izraziti svoje stajalište prije javnog savjetovanja, ključni bi dionici mogli značajnije doprinijeti kvaliteti i osigurati relevantnost predloženih poreznih inicijativa. • Javna savjetovanja o zakonskim prijedlozima koji se odnose na poreze trebala bi biti otvorena najmanje jedan mjesec kako bi sve zainteresirane strane imale dovoljno vremena za predaju svojih komentara i prijedloga. Osim toga, ustanova koja je pokrenula javno savjetovanje trebala bi biti obavezna odgovoriti na primljena mišljenja, pri čemu bi odgovori trebali sadržavati odgovarajuće pojašnjenje donesene odluke. U trenutačnoj praksi često se mogu vidjeti odgovori poput „odbijeno” bez dodatnih objašnjenja. • Vlada bi se trebala obvezati na povećanje udjela zakona donesenih redovnom, a ne hitnom saborskom procedurom, i to tako da pristane na ispunjavanje progresivnih godišnjih ciljeva, na primjer 10% više zakona donesenih redovnom procedurom svake godine. Takav je pristup bio uspješan u Rumunjskoj. • Trebalo bi se uvesti pravilo o odgođenom stupanju na snagu novih poreznih prijedloga. Na primjer, u Njemačkoj svaki novi zakon ili propis s poreznim posljedicama donesen prije 1. lipnja godine X stupa na snagu nakon 1. siječnja sljedeće godine, a svaki zakon donesen nakon 1. lipnja stupa na snagu nakon 1. siječnja naredne godine (odnosno nakon 18 mjeseci) radi održavanja stabilnosti. • Sve promjene poreznih stopa trebale bi se uvoditi izmjenom postojećih ili uvođenjem novih pravnih akata, popraćenih odgovarajućom procjenom učinka. Vlada bi trebala ukinuti mogućnost izmjene poreznih stopa putem pravilnika sve dok postupci „bolje regulative” ne budu potrebni za sve regulatorne promjene (zakoni, pravilnici itd.). AmCham bi rado sudjelovao u razmjeni mišljenja o najboljim praksama „bolje regulative” i dodatno doprinio unapređenju kvalitete zakonodavnog planiranja u području oporezivanja. Primljeno na znanje Prijedlog primjeljen na znanje i o pojedinostima će se voditi računa prilikom izrade Nacrta prijedloga zakona o projeni učinaka propisa.
36 Grga K NACRT PRIJEDLOGA ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA Tablice koje su sastvani dio ovog Nacrta dovoljno govore o neefikasnosti cijele državne uprave. Razlog tomu je NEODGOVORNOST. Da li će itko ikada odgovarati za nerad ili još gore stvari - nažalost svakodnevica je pokazala da NEĆE. Pr. stotine ljudi u Državnom zavodu za statistiku prepisuje podatke koje im privatne i javne tvrtke moraju slati i gubiti dragocjeno vrijeme, a te iste podatke su već dostavili Poreznoj upravi, HZZO, HZMO, HGK. Dakle ne samo da stotine ljudi radi skeniranje, prepisivanje i obradu podataka koji su već skenirani, prepisani i obrađeni nego i privatne tvrtke moraju (po raznim ludim zakonima, propisima i pravilnicima) gubiti sate i sate rada na nešto što su već napravili i dostavili. DOKAD?! Time se stvaraju gubici privatnom, ali i neučinkovita potrošnja u javnom sektoru. Zašto ti zaposlenici u javnim sektorima koji se bave glupim kopiranjima i prepisivanjima ne rade npr. kontrole istinitosti već postojećih podataka (da li ih je tvrtka namjerno ili nenamjerno krivo prijavila), a tvrtke koje prijavljuju podatke iste šalju samo jednoj instituciji i bave se svojim djelatnostima? Primljeno na znanje Ovdje je riječ o primjeni tzv. "once only" ("samo jednom") principa tako da u praksi se jednom dana informacija javnom tijelu ne traži ponovno od stranke. Nacrt prijedloga iskaza o procjeni učinaka propisa ne sadrži odrednice po tom pitanje, stoga se komentar prihvaća na znanje.