Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Prijedlogu Odluke o određivanju državnih linija u javnom prijevozu u linijskom obalnom pomorskom prometu

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Aleksej Aleksić ODLUKU  O ODREĐIVANJU DRŽAVNIH LINIJA U JAVNOM PRIJEVOZU U LINIJSKOM OBALNOM POMORSKOM PROMETU, I. Poštovani, primjećujem ponovo nedostatak povezanosti Istre i Rijeke sa sjevernodalmatinskim otocima. Predlažem proširenje predviđenih linija na Pulu i Rijeku: trajektne linije 401 - Zadar - (Ist) - Olib - Silba - Premuda - (Mali Lošinj) - Pula i/ili brzobrodske linije 9309 - Silba - Novalja - Rab - Rijeka. Nije prihvaćen Kvarnerski otoci (Cres, Mali Lošinj, Unije, Susak, Ilovik, Rab i Pag) su kvalitetno povezani sa svojim administrativnim središtem (Rijeka) dok su sjevernodalmatinski otoci (poput Silbe, Oliba, Ista i dr.) povezani sa svojim administrativnim središtem (Zadar). Vaš prijedlog ubacivanja luke Pula u trajektnu liniju 401 Zadar – Ist – Olib – Silba – Premuda – Mali Lošinj nije moguće realizirati. Uplovi i isplovi bi tada bili pomaknuti za nekoliko sati što domaćem otočnom stanovništvu, kojima su državne linije prvenstveno namijenjene, dodatno otežava sada već 7-satnu plovidbu. Sredstva državne potpore koja se isplaćuju u svrhu obavljanja javnog prijevoza na toj nerentabilnoj liniji bi bila značajno povećana. Što se tiče prijedloga ubacivanja luke Silba u liniju 9309 Rijeka – Rab – Novalja, isto nije moguće realizirati bez osiguravanja dodatnih sredstava državne potpore na toj nerentabilnoj liniji. Svrha državnih linija je upravo povezivanje otočnog stanovništva sa administrativnim centrom, stoga je otok Silba povezan i brzim brodom te trajektom sa gradom Zadrom. Međutim, sukladno Zakonu o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu, županijska skupština, gradsko ili općinsko vijeće može zatražiti veću učestalost prijevoza na državnim linijama, pod uvjetom da osigura u svom proračunu sredstva za davanje naknade za obavljanje javne usluge za učestaliji prijevoz na toj liniji. 2007. godine bio je pokušaj raspisivanja komercijalne međužupanijske linije na relaciji Rijeka – Silba – Premuda - Olib no tokom natječaja nitko nije pokazao zainteresiranost za tom linijom budući je nisu smatrali komercijalno isplativom.
2 Mate Kosor ODLUKU  O ODREĐIVANJU DRŽAVNIH LINIJA U JAVNOM PRIJEVOZU U LINIJSKOM OBALNOM POMORSKOM PROMETU, I. Na brodskoj liniji 409 Preko-Ošljak-Zadar predložen je minimalni kapacitet od 250 putnika. Međutim, učestalo se događa da se na spomenutoj liniji u polascima 7:50 i 8:10 iz Preka prevozi više od 250 putnika. Kako bi se osigurala udobnost putovanja i sigurnost u slučaju pomorske nesreće potrebno je uskladiti minimalni kapacitet broda sa podacima o dosadašnjim maksimumima prevezenih putnika na pojedinim putovanjima ili povećati učestalost putovanja u vremenu najvećeg dnevnog prometa putnika. Nije prihvaćen Brodsku liniju 409 Zadar – Preko održava brodar Jadrolinija s brodom "Dora" kapaciteta 320 putnika. Zamjenski brodovi za navedenu liniju su brod "Lara" kapaciteta 232 putnika i trajekt "Mate Balota" kapaciteta 440 putnika. Osim navedenih brodova, prema potrebama, navedenu liniju su održavali i brzi brodovi "Silba" kapaciteta 300 i "Princ Zadra" kapaciteta 301 putnika. Također, navodite da se na putovanjima iz Preka u 07:50 i 08:10 prevozi više od 250 putnika. Moramo Vas ispraviti, putovanje iz Preka u 07:50 ne postoji, pa smo mišljenja da sugerirate na putovanje u 06:50. Kad bi se i desilo da se prijevoz putnika ne može riješiti s gore navedenim brodovima, želimo napomenuti da se putovanja iz Preka održavaju u 07:00 i 08:15 na trajektnoj liniji 431 Zadar – (Ošljak) – Preko. Znači, samo 10 odnosno 5 minuta nakon brodske linije održava se trajektna linija.
3 Andrej Pavicic ODLUKU  O ODREĐIVANJU DRŽAVNIH LINIJA U JAVNOM PRIJEVOZU U LINIJSKOM OBALNOM POMORSKOM PROMETU Poštovani, Kada je 2006. godine donesen Zakon o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu, u Odluci o određivanju državnih linija u javnom prijevozu u linijskom obalnom pomorskom prometu, državna linija 604 zvala se (Lastovo) – Vela Luka – (Hvar) – Split. Tada je brod na toj liniji ticao luku Hvar tri puta tjedno, i dodatno u slučaju da se katamaranska linija 9604 Lastovo – Vela Luka – Hvar – Split ne održava, zbog lošeg vremena. U lipnju 2008. godine, brodar Jadrolinija nabavlja novi brod za tu liniju, m/t "Korčula", te od jeseni, kada nastupa zimski plovidbeni red, ukida redovito ticanje luke Hvar, pa čak i u slučaju da katamaranska linija 9604 ne prometuje, unatoč negodovanju stanovništva grada Hvara. Tada (2009.god), se obraćamo ravnatelju Agencije za obalni linijski pomorski promet, koji daje nevjerojatan odgovor; brod "Korčula" nema bočna vrata, pa se pristajanje u Hvaru ne može iskoristiti. Valjda se brod kupuje namjenski za neku liniju, i radi otočana, tako da je taj razlog stvarno neopravdan. Eventualni razlog, da nema prevelikog interesa putnika, također ne stoji, jer to je državna linija, subvencionirana, (i tako većina linija za udaljene otoke su zimi neprofitabilne), a ticanje Hvara je u interesu povezivanja otoka međusobno, i kopna, a brod i tako prolazi kroz grad Hvar – nema dodatnog troška. Razlog da se u Hvaru ne vrši ukrcaj/iskrcaj vozila, isto nije toliko presudan. Trajekt je po vrsti broda ro-ro putnički brod, namijenjen za prijevoz i automobila i putnika, tako da se tri puta tjedno za relaciju Hvar - Split ili obratno, koristila samo ta opcija prijevoza putnika. Nakon toga, zbog manjkavih razloga ukidanja, u prosincu 2008. godine, mijenja se naziv linije, izmjenom Odluke o određivanju državnih linija u javnom prijevozu u linijskom obalnom pomorskom prometu. Linija se od tada zove (Lastovo) – Vela Luka – Split. Dakle, luka Hvar je izbačena, pa tako i razlog da brod "Korčula" nema bočna vrata ili bočne stepenice više nije niti bio bitan. Time je napravljena velika nepravda gradu Hvaru. Zanimljivo, kada je loše vrijeme, na toj liniji često i tako ne plovi gore spomenuti brod "Korčula", jer ne može podnijeti velike valove, tako da se na tu liniju uputi m/t "Lastovo", ili m/t "Bartol Kašić", koji su zadnjih dvadesetak godina uspješno uplovljavali u hvarsku luku, i imaju bočne stepenice i vrata. Od tada, u ovih osam godina, u više navrata je bilo obraćanja i Ministarsvu i Jadroliniji, i od strane grada Hvara, pa do skupine građana da se ticanje Hvara vrati. Uvidom u evidenciju dolazaka, jednu zimsku sezonu grad Hvar je bio bez linije mjesec dana! (ne odjednom nego zbroj ne dolazaka). Sve ovo (zakidanje ticanja Hvara) nije u skladu sa ciljevima Odluke o određivanju državnih linija u javnom prijevozu u linijskom obalnom pomorskom prometu, gdje se navodi da je djelatnost javnog obalnog linijskog pomorskog prometa djelatnost od osobitog javnog interesa za Republiku Hrvatsku te da se radi o usluzi od općeg gospodarskog interesa. Vraćanje ticanja luke Hvar bilo bi u skladu s obrazloženjem malo prije navedene Odluke, da se osigura redovita povezanost naseljenih otoka s kopnom i naseljenih otoka međusobno, a sve u cilju zadovoljenja potreba otočnog stanovništva, stvaranja boljih uvjeta za život na otocima i poticanja njihovog razvitka. Dakle ,tijekom zimskih mjeseci, zbog lošeg vremena, kada katamarani ne plove, grad Hvar ostaje bez linije, a da u isto vrijeme brod na liniji 604 prolazi doslovno kroz grad Hvar i ne svrati po putnike. Prijedlog plovidbenog reda, da se uvrsti ticanje Hvara (kako je bilo prije) Ponedjeljkom i četvrtkom iz smjera iz Ubli za Split, ticanje Hvara od 07,45 do 07,55. Četvrtkom i petkom, iz smjera Splita za Ubli, ticanje Hvara od 16,40 do 16,50. I dodatno pristajanje u slučaju da katamarani na linijama 9604 i 9608 ne plove. Hvala! Djelomično prihvaćen Luka Hvar uvrštena je kao opcionalna luka u Prijedlog Odluke o određivanju državnih linija u javnom prijevozu u linijskom obalnom pomorskom prometu na trajektnoj liniji 604 (Lastovo) – Vela Luka – (Hvar – Split) i obratno. U raspravi koja se održala u Splitsko-dalmatinskoj županiji povodom razmatranja Prijedloga Odluke vezano na pristajanje trajekta u Luku Hvar u danima kada brzi brodovi ne plove zbog vremenskih uvjeta, ukazano je da će se u budućim novim koncesijskim ugovorima ovaj problem imati u vidu da se riješi na način da kada ne plovi brzi brod na liniji 9608 zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta, luku Hvar tiče trajekt na liniji 604 ukoliko mu dopuštaju vremenski uvjeti.
4 OTOČNI SABOR -udruga za razvitak hrvatskih otoka ODLUKU  O ODREĐIVANJU DRŽAVNIH LINIJA U JAVNOM PRIJEVOZU U LINIJSKOM OBALNOM POMORSKOM PROMETU Poštovani, isčitavanjem predloženih brojeva linija i minimalna učestalost povratnih putovanja tjedno vidi se da je došlo do smanjenja broja linija i smanjenja minimalnih učestalih povratnih putovanja na nekim linijama sa usporedbom na važeću odluku o određivanju državnih linija u javnom pomorskom prijevozu Vlade Republike Hrvatske. Smatramo da bi nam svima trebalo biti u interesu zadržavanje postojećeg standarda, ako ne i poboljšanje u povezivanju otoka s kopnom i među otočnog povezivanja. Otočni Sabor smatra da ne bi smilo doći do brisanja državnih linija, nego već do formiranja novih linija. Posebno što se po zadnjem popisu stanovništva povećao broj naseljenih otoka koji nisu povezani s kopnom državnim linijama prema Zakonu o otocima. Nadalje Otočni Sabor je protiv brisanja sljedećih državnih linija: 1. Trajektna linija 101 Rijeka-Split-Stari Grad-Korčula-Dubrovnik 2. Brodska linija 616 Trogir-Slatine-Split 3. Trajektna linija 641 Drvenik-Dominče 4. Brzobrodska linija 9141 Pula-Mali lošinj-Zadar 5. Brzobrodska linija 9603a Split-Milna-Hvar 6. Brodska linija 506 Prvić Luka-Prvić Šepurine-Vodice 7. Trajektna linija 604a Vela Luka-Lastovo Navedene linije se nesmu brisati jer kad se jednom izbrišu teško ih je više vratiti, već je potrebno prilagoditi zakonskoj regulativi i uredbama Europske unije (polazno luka i zadnja luka nesmu biti na kopnu). Otočni Sabor je kroz ovo javno savjetovanje dobio primjedbe za učestalost putovanja na nekim državnim linijama, stoga tražimo da se učestalost povratnih putovanja poveća u niskoj i visokoj sezoni, ako se zna da se javlja ograničenje prodaje karata i rezervacije karata do 15 dana. Ovakva nam situacija samo govori da su zahtjevi o povećanju povratnih putovanja potrebna, a to se može vrlo lako dokazati uvidom prodaje karata. Smatramo da je potrebna i javna rasprava po priobalnim županijama uz sudjelovanje predstavnika otočnih jedinica lokalne samouprave, brodara koncesionara, Ministarstva pomorstva i Agencije za obalni linijski pomorski promet. • Brodska linija 311 Ilovik-Mrtvašak povećanje minimalne učestalosti povratnih putovanja za 5 putovanja • Brodska linija 409 Preko-(Ošljak)-Zadar povećati kapacitet putnika na minimalno 300 putnika • Trajektna linija 401 Zadar/Gaženica-(Ist/Kosirača)-Olib-Silba-Premuda-(Mali lošinj) povećati izvan sezone i nisku sezonu za 1 putovanje • Trajektna linija 433 Zadar/Gaženica-(Rivanj-Sestrunj-Zverinac)-Molat-(Zapuntel)-Ist/Kosirača) poveča za 1 jedno putovanje (subotom, povratak nedjelja) na Rivanj • Brzobrodska linija 9401 Olib-Silba-Premuda-Zadar povečanje minimalne učestalosti povratnih putovanja za 2 putovanje u visokoj sezoni • Brzobrodska linija 9405 Zadar-Mali Iž-Veli Iž-(Mala Rava-Vela Rava) da se briše iz zagrada Mala Rava-Vela Rava i da se poveća za 1 putovanje, tj. da je minimalna učestalost putovanja 6 putovanja (pristajanje u Maloj i Veloj Ravi 6 put tjedno) • Brzobrodska linija 9406 Zadar-Sali-Zaglav-(Iž Mali/Bršanj) da se briše zagrada za Iž Mali/Bršanj i da 6 putovanja tjedno samo na večernjem putovanju u tijeku cijele godine • Trajektna linija 631 Supetar-Split povećanje minimalne učestalosti povratnih putovanja za 1 putovanje izvan, niske i visoke sezone • Brzobrodska linija 9602 Vis-(Hvar-Milna)-Split povećanje minimalne učestalosti povratnih putovanja za 1 putovanje izvan, niske i visoke sezone Na kraju ćemo samo ponoviti da nikome ne bi smjelo biti u interesu smanjivanje standarda održavanja javnog obalnog linijskog prometa i da se treba pridržavati Zakona o otocima i rezolucije Europskog parlamenta donesene o otocima. Primljeno na znanje a) U postojećoj Odluci o određivanju državnih linija u javnom prijevozu u linijskom obalnom pomorskom prometu postoji 56 državnih linija, a u prijedlogu nove Oduke definirano je 49 državnih linija. Brisane su slijedeće sezonske linije: 1. Trajektna linija 101 Rijeka – Split – Stari Grad – Korčula – Dubrovnik 2. Brodska linija 6161 Trogir – Slatine – Split 3. Trajektna linija 641 Dubrovnik – Dominče 4. Brzobrodska linija 9141 Pula – Mali Lošinj – Zadar 5. Brzobrodska linija 9603a Split – Milna - Hvar Sukladno Zakonu o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu (Narodne novine, broj 33/06, 38/09, 87/09, 18/11, 80/13 i 56/16, u daljnjem tekstu: Zakon) koji je usklađen s europskom pravnom stečevinom, državne linije su linije s obvezom javne usluge, cjelogodišnje su i smatraju se redovitim javnim prijevozom. Linije koje se održavaju samo u sezonskom razdoblju ne smatraju se redovitim prijevozom i ne mogu imati nametnutu obvezu javne usluge niti smiju brodari primati državnu potporu u obliku naknade za obavljanje javne usluge na njima. Vaš prijedlog da navedene linije mogu ostati državne linije ako se izmjeni početna i završna luka (da početna i završna luka ne smiju biti na kopnu, već jedna na kopnu, a druga na otoku), nije moguće realizirati jer isti ne čini te linije opravdanima za nametanje obveze javne usluge koja mora imati stvarnu i opravdanu potrebu sukladno Pravilima o državnoj potpori i Zakonu. Ukoliko postoji komercijalni interes brodara za održavanjem spomenutih linija samo u sezonskom razdoblju, kao sezonske linije, ne postoji nikakva prepreka zainteresiranih strana da se iste održavaju na tržišnoj osnovi sukladno propisima. Agencija za obalni linijski pomorski promet u tom slučaju izdaje prethodnu suglasnost. Primjera radi, u sezoni 2015. i sezoni 2016., nije bilo iskazanih interesa brodara za održavanjem linija 101, 641, 9141, iako su se nalazile fizički u popisu državnih linija u važećoj Odluci Vlade Republike Hrvatske o određivanju državnih linija u javnom prijevozu u linijskom obalnom pomorskom prometu. Razlog je taj što brodari nisu imali vlastiti komercijalni interes održavanja tih linija na tržišnoj osnovi i prema tržišnim uvjetima, a već tada sukladno Pravilima o državnim potporama i važećim europskim propisima u području obavljanja otočke kabotaže, brodari nisu smjeli primati državnu potporu u obliku naknade za obavljanje javne usluge na sezonskim linijama. Za brodsku liniju 506 Prvić Luka – Prvić Šepurine – Vodice bio je prijedlog da se briše iz nove Odluke, jer nije nikada uspostavljena. Međutim, nakon održanih radnih sastanaka u županijama na obali, u ovom slučaju konkretno u Šibensko-kninskoj županiji zaključeno je da navedena linija ostane u predloženoj Odluci Vlade Republike Hrvatske o određivanju državnih linija pa će se u dogledno vrijeme vidjeti način i mogućnost raspisivanja natječaja za istu. Prihvaćanjem ovoga prijedloga u novoj Odluci o državnim linijama bit će definirano 50 državnih linija. Trajektna linija 604a Vela Luka – Lastovo, u potpunosti je uklopljena u trajektnu liniju 604 (Lastovo) – Vela Luka – (Hvar – Split). Po definiciji ova linija nije sezonska već je služila kao pojačanje liniji 604 (povećana učestalost u sezonskom razdoblju i dodatni brod). b) Što se tiče iznesenih zahtjeva za povećanjem učestalosti putovanja pojedinih linija, izvješćujemo Vas da će se isto usklađivati prilikom predstojećeg godišnjeg usuglašavanja redova plovidbe za 2017. godinu i za očekivati je da će Vaši prijedlozi biti razmotreni i po mogućnosti usvojeni. Što se tiče kapaciteta osnovnog broda na brodskoj liniji 409 Zadar – Preko isti udovoljava traženim zahtjevima. Učestalost putovanja ovisi o prometnim potrebama i osiguranim sredstvima u državnom proračunu Republike hrvatske. Potreba za većom učestalošću putovanja regulirana je člankom 10. stavcima 2., 3. i 4. Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu (Narodne novine, broj 33/06, 38/09, 87/09, 18/11, 80/13 i 56/16) koji glase: „Ako županijska skupština, gradsko ili općinsko vijeće zatraži veću učestalost prijevoza na državnim linijama, dužno je u svojem proračunu osigurati sredstva za davanje naknade za obavljanje javne usluge prema članku 49. ovoga Zakona za učestaliji prijevoz na toj liniji. U slučaju iz stavka 2. ovoga članka izvršno tijelo jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave sklopit će, uz prethodnu suglasnost Agencije, ugovor o povećanoj učestalosti javnog prijevoza na toj liniji s brodarom koji je sklopio ugovor o javnoj usluzi. Povećanje učestalosti prijevoza financirat će se iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave sukladno stavku 2. ovoga članaka.“. c) Na kraju posebno ističemo činjenicu da opredjeljenje donošenju nove Odluke nije smanjivanje standarda održavanja javnog obalnog linijskog pomorskog prometa, već naprotiv cilj je zadržati, a sukladno mogućnostima i poboljšati kvalitetu povezanosti hrvatskih otoka s kopnom i otoka međusobno. Ilustracije radi kada je potrebno na pojedinim linijama uvesti dodatna putovanja tijekom jedne kalendarske godine održi se prosječno oko 3.500 putovanja više u odnosu na predviđeni red plovidbe. U 2015. godini tako je održano 4.693 putovanja više u odnosu na predviđeni red plovidbe (u tome 1.098 putovanja zbog vremenskih uvjeta, a 3.595 putovanja zbog prometne potražnje).
5 Mjesni odbor Premuda ODLUKU  O ODREĐIVANJU DRŽAVNIH LINIJA U JAVNOM PRIJEVOZU U LINIJSKOM OBALNOM POMORSKOM PROMETU Poštovani, Obraćam Vam se u ime Mjesnog odbora Premuda, te Vas molim da uvažite naše slijedeće prijedloge: - Trajektna linija 401 Molimo da u koncesijskom natječaju uz minimalni kapacitet vozila i putnika odredite i minimalnu brzinu trajekta koji obavlja liniju, a ona na liniji 401 obzirom na duljinu putovanja ne bi smjela biti manja od 15 NM U izvan sezonskom redu plovidbe povećati broj putovanja do Malog Lošinja na minimalno dva putovanja tjedno (ponedjeljkom i petkom), a srijedom održavati liniju Olib, Silba, Premuda. Od 01.03. do početka niske sezone ubaciti liniju četvrtkom (Olib, Silba, Premuda). Navedeno povećanje je potrebno radi većeg obima građevinski radova, te pripreme sezone. cca od 15.04. pa do početka visoke sezone uvesti treće putovanje do Lošinja subotom, radi lakšeg dolaska i odlaska turista do naših otoka. Također Vas molimo da u natječaju navedete da trajekt prometuje tokom cijele godine u sve predviđene dane (znači i praznikom), te ukoliko zbog vremenskih uslova ne odradi plovidbu istu je dužan obaviti odmah po smirivanju vremenskih prilika. Nažalost u proteklim godinama vezu sa Malim Lošinjom zbog lošeg vremena i neadekvatnih trajekata, nismo imali po mjesec dana. - Brzobrodska linija 9401 Molimo da se tokom zimske i niske sezone broj putovanja poveća sa sedam na osam putovanja. Navedeno je potrebno da se uvede povratak broda subotom u Zadar u popodnevnim satima, te mogućnost dolaska na otoke iz Zadra u nedjelju u jutarnjim satima (trenutno smo jedini otoci u Zadarskom arhipelagu koji nemamo tu mogućnost) U toku visoke sezone potrebno je povećanje broja putovanja u dane vikenda, petkom, subotom i nedjeljom za jedno putovanje. Također Vas molimo da obzirom na trajanje koncesijskog ugovora od nekoliko godina, predvidite i dodatne, rezervne linije koje bi se po potrebi mogle uvesti, jer zasigurno nešto je sad dovoljno, za par godina će biti vjerojatno nedostatno. Prema dosadašnjem iskustvu sa Agencijom i uvođenjem novih linije znam da to nije moguće odraditi za vrijeme trajanja koncesijskog ugovora. - Prijedlog za uvođenje nove linije Novalja – Olib – Silba – Premuda – Ilovik – Mali Lošinj Predlažamo Vam da razmotrite mogućnost uvođenje nove linije (brzobrodske ili brodske) u visokoj sezoni koja bi prometovala od Novalje do Malog Lošinja. - polazak iz Novalje u jutarnjim satima, preko Oliba, Silbe, Premude, Ilovika do Malog Lošinja - povratak iz Malog Lošinja u popodnevnim satima, preko Ilovika, Premude, Silbe, Oliba do Novalje Smatramo da bi navedena linija u visokoj sezoni imala veliku popunjenost, obzirom da bi uz putničku imala i turističku svrhu. Koliko vidimo zadnjih godina je sve veći trend u turizmu, da gosti žele obići više destinacija za vrijeme svog odmora, pa bi im jedna ovakva linija to omogućila. I za kraj nešto što je možda najvažnije za otočane: - u toku niske sezone uvedite realnu i jedinstvenu cijenu karte za sve otočane i njihove goste. Ako ne tokom cijele godine, bar zimi omogućite povoljni dolazak na otoke. Budite svjesni činjenice da su otoci svaku zimu sve napušteniji, a poskupnjenje je to dodatno pospješilo. Većinu linija na Jadranu subvencionirate i brodovi voze puni i prazni svakodnevno, a mi otočani bi bili puno veseliji kad bi oni dolazili puni, za početak makar samo i vikendima zimi. S poštovanjem Veljko Žuvanić M.O. Premuda Djelomično prihvaćen a) Što se tiče brzine broda na trajektnoj liniji 401 Zadar/Gaženica – (Ist/Kosirača) – Olib – Silba – Premuda – (Mali Lošinj) i obrnuto u novom koncesijskom razdoblju odrediti će se minimalna brzina trajekta sukladno Pravilniku o uvjetima koje mora ispunjavati brod i brodar za obavljanje javnog prijevoza u linijskom obalnom pomorskom prometu (Narodne novine, broj 130/08, 141/08, 143/10, 26/14) koja iznosi 15 čvorova. Ukoliko se na natječaj ne javi niti jedan brodar sa traženom brzinom, morat će se iznaći način da se navedena linija održava i s trajektom manje brzine kako bi se održala povezanost otoka s kopnom i otoka međusobno. Problem je što na Jadranu trenutno nema dovoljan broj trajekata koji bi mogli ispuniti navedeni uvjet za održavanje državnih linija s brzinom prema Pravilniku. Što se tiče zahtjeva da se na brzobrodskoj liniji 9401 Olib – Silba – Premuda – Zadar i obrnuto uvedu odgovarajuća dodatna putovanja ovisno o razdobljima sezone, isto će biti razmatrano na redovnom godišnjem usuglašavanju redova plovidbe. b) Sukladno Zakonu o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu (Narodne novine, broj 33/06, 38/09, 87/09, 18/11, 80/13 i 56/16) koji je usklađen s europskom pravnom stečevinom, državne linije su linije s obvezom javne usluge. Temeljem istog sezonske linije ne smatraju se redovitim javnim prijevozom i ne mogu imati obvezu javne usluge niti smiju brodari primati državnu potporu u obliku naknade za obavljanje javne usluge na njima. Ukoliko postoji komercijalni interes brodara za održavanjem spomenute linije samo u sezonskom razdoblju, kao sezonske linije, ne prostoji nikakva prepreka za održavanjem istih koje bi je održavale na tržišnoj osnovi sukladno propisima. Agencija za obalni linijski pomorski promet u tom slučaju izdaje prethodnu suglasnost. Također, slobodni smo ukazati da su temeljem članka 8. i 9. Zakonu o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu županije odnosno gradovi i općine ovlašteni utvrđivati lokalne, odnosno županijske/međužupanijske linije odlukom svojih općinskih i gradskih vijeća, odnosno županijskih skupština uz prethodnu suglasnost Agencije za obalni linijski pomorski promet. Zaključno u dosadašnjem razdoblju nije zaprimljen zahtjev županijskog/općinskog ili gradskog tijela za izdavanjem prethodne suglasnosti za održavanjem takve linije ili obavijest o iskazanom interesu tih tijela za uspostavljanjem spomenute linije. c) Veću učestalost putovanja može zatražiti županijska skupština, gradsko ili općinsko vijeće uz uvjet da osigura sredstva u svom proračunu za subvencioniranje dodatne učestalosti obavljanja linija. U tom slučaju izvršno tijelo jedinice lokalne ili područne samouprave sklopit će, uz prethodnu suglasnost Agencije za obalni linijski pomorski promet, ugovor o povećanoj učestalosti javnog prijevoza na toj liniji s brodarom koji je dobio ugovor o javnoj usluzi za obavljanje javnog prijevoza na toj državnoj liniji (članak 10. Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom promet (Narodne novine, broj 33/06, 38/09, 87/09, 18/11, 80/13 i 56/16). d) Cjenik karata sastavni je dio ugovora o koncesiji/prijevozu kojim brodar osigurava određene prihode. Smanjivanje tako utvrđene cijene može doći isključivo od strane brodara koji u tome mora iznaći interes kroz povećanje prihoda ili će u protivnom tražiti naknadu s osnova izgubljenog prihoda iz državnog proračuna Republike Hrvatske. Do sada je bilo više inicijativa oko smanjenja izvansezonske tarife, međutim brodari nisu iznašli odgovarajući interes. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture će u suradnji s Agencijom za obalni linijski pomorski promet pokušati iznaći mogućnosti provedbe predložene inicijative.
6 Sara Lovrović ODLUKU  O ODREĐIVANJU DRŽAVNIH LINIJA U JAVNOM PRIJEVOZU U LINIJSKOM OBALNOM POMORSKOM PROMETU Poštovani, obraćam se u ime Mjesnog odbora Silba. Predlažemo da se trajektna linija 401 (Zadar/Gaženica-Ist/Kosirača-Olib-Silba-Premuda-Mali Lošinj i obratno) van sezone poveća za 1x tjedno, da se brzobrodska linija 9401 (Olib-Silba-Premuda-Zadar i obratno) u sezoni poveća za 2-3x tjedno te da se uvede nova linija koja bi nas povezala s Rijekom / Pulom ili nadovezivanje na postojeće linije 9308 (Mali Lošinj-Cres-Rijeka) ili 9309 (Novalja-Rab-Rijeka). Hvala! Primljeno na znanje Učestalost putovanja ovisi o prometnim potrebama i osiguranim financijskim sredstvima u državnom proračunu Republike Hrvatske. Potreba za većom učestalošću putovanja regulirana je člankom 10. stavcima 2., 3. i 4. Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom promet (Narodne novine, broj 33/06, 38/09, 87/09, 18/11, 80/13 i 56/16) koji glase: „Ako županijska skupština, gradsko ili općinsko vijeće zatraži veću učestalost prijevoza na državnim linijama, dužno je u svojem proračunu osigurati sredstva za davanje naknade za obavljanje javne usluge prema članku 49. ovoga Zakona za učestaliji prijevoz na toj liniji. U slučaju iz stavka 2. ovoga članka izvršno tijelo jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave sklopit će, uz prethodnu suglasnost Agencije, ugovor o povećanoj učestalosti javnog prijevoza na toj liniji s brodarom koji je sklopio ugovor o javnoj usluzi. Povećanje učestalosti prijevoza financirat će se iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave sukladno stavku 2. ovoga članaka.“.
7 LEON SMIRČIĆ ODLUKU  O ODREĐIVANJU DRŽAVNIH LINIJA U JAVNOM PRIJEVOZU U LINIJSKOM OBALNOM POMORSKOM PROMETU Poštovani, Za trajektnu liniju br. 401 predlažem slijedeće: Smatram da je sa ove linije potrebno isključiti pristajanje trajekta u luci Ist/Kosirača. Ist je uvijek bio povezan sa trajektom preko otoka Molat. Ovime bi se znatno rasteretila ova linija na kojoj je i ove turističke sezone bilo dosta osobnih auta na čekanju za ukrcaj i nikad nisu bili sigurni dali će se ukrcati na trajekt. To svakako nije dobra reklama za turizam na otocima Olib, Silba i Premuda. Kako se u nadolazećim godinama očekuje još više turista za pretpostaviti je da će biti više problema obzirom da je prema prijedlogu predviđen trajekt istog kapaciteta kao i do sada. U zimskom periodu potrebno je uvesti dva putovanja do Malog Lošinja (ponedjeljkom i petkom). Također smatram da je potrebno od polovine travnja uvesti dodatnu liniju četvrtkom do Premude preko Oliba i Silbe. Za brzobrodsku liniju 9401 Za sezonu potrebno je uvesti još jedno dodatno putovanje petkom, subotom i nedjeljom. Zahvaljujem, Leon Smirčić Premuda Nije prihvaćen Nije moguće jednostrano mijenjati relacije na pojedinim linijama. Stanovnici otoka Ista protive se ukidanju pristajanja trajekta na liniji 401 na otok, jer postojanje navedene linije na otok Ist je u funkciji povezanosti otoka s kopnom, međuotočnog povezivanja, a time i razvoja turizma. Potreba za većom učestalošću putovanja regulirana je člankom 10. stavcima 3. i 4. Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom promet (Narodne novine, broj 33/06, 38/09, 87/09, 18/11, 80/13 i 56/16).
8 Andrej Pavicic ODLUKU  O ODREĐIVANJU DRŽAVNIH LINIJA U JAVNOM PRIJEVOZU U LINIJSKOM OBALNOM POMORSKOM PROMETU Poštovani, pišem u vezi linije 604. Prijedlog da se ponovo vrati ticanje luke Hvar. Tijekom zimskih mjeseci, zbog lošeg vremena, kada katamarani ne plove, grad Hvar ostaje bez linije, a da u isto vrijeme brod na liniji 604 prolazi doslovno kroz grad Hvar i ne svrati po putnike. U zadnjih nekoliko godina, od kada je Hvar bio izbačen iz ove linije, u više navrata je bilo obraćanja i Ministarsvu i Jadroliniji, i od strane grada Hvara, pa do skupine građana da se ticanje Hvara vrati. Uvidom u evidenciju dolazaka, jednu zimsku sezonu grad Hvar je bio bez linije mjesec dana! (ne odjednom nego zbroj ne dolazaka) Prijedlog plovidbenog reda, da se uvrsti ticanje Hvara (kako je bilo prije) Ponedjeljkom i četvrtkom iz smjera iz Ubli za Split, ticanje Hvara od 07,45 do 07,55. Četvrtkom i petkom, iz smjera Splita za Ubli, ticanje Hvara od 16,40 do 16,50. I dodatno pristajanje u slučaju da katamaran na liniji 9604 ne plovi. Hvala! Djelomično prihvaćen Obrazloženje glede ticanja luke Hvar na liniji 604 dano je u prethodnom odgovoru. Kada se donese navedena Odluka o određivanju državnih linija, o danima i vremenima uplova i isplova odlučuje se na redovnim godišnjim usuglašavanjima redova plovidbe koji se organiziraju svake godine po plovnim područjima, a u kojima sudjeluju predstavnici brodara koji održavaju linije, Agencije za obalni linijski pomorski promet, lučkih kapetanija, lučkih uprava, gradova i općina.
9 Mate Mavar ODLUKU  O ODREĐIVANJU DRŽAVNIH LINIJA U JAVNOM PRIJEVOZU U LINIJSKOM OBALNOM POMORSKOM PROMETU Poštovani, Obraćam Vam se ispred Vijeća mjesnog odbora Vela Rava. Već dugi niz godina apeliramo na institucije da se izvrši zamjena brodske linije 405 i brzobrodske linije 9405 (bivša linija 9404a). Trenutna situacija je takva da linija 405 vozi u najfrekventnijim terminima, a putovanje u jednom smjeru traje i do 2 sata i 30 minuta. Budući da je temeljem ove odluke nastala nova brzobrodska linija 9405 koja više nije povezana s linijom 9404, Vijeće mjesnog odbora Vela Rava smatra da je od iznimne važnosti za otoke Iž i Ravu izvršiti zamjenu linija 405 za liniju 9405. Time bi se drastično skratilo svakodnevno putovanje otočana u Zadar na posao i njihov povratak na otok, te napokon omogućio mladim ljudima život na otoku. Zamjenom brodske linije 405 za brzobrodsku liniju 9405 omogućilo bi se da brod iz Rave kreće u 6 sati, a ne kao do sada u 5 sati i 10 minuta, a njegov dolazak u Zadar u 7 sati i 30 minuta. Povratak iz Zadra u 16 sati i 30 minuta i dolazak na Ravu u 18 sati omogućio bi normalan život svakog Ravljanina zaposlenog u Zadru. Smatramo da bi ova izmjena ohrabrila mnoge mlade ljude s Iža i Rave da se vrate ponovno živjeti na svoje otoke, a istovremeno rade u Zadru. Dugotrajnost putovanja na brodskoj liniji 405 jedna je od osnovnih i najvećih zapreka revitalizaciji Iža, a posebno otoka Rave. Osim navedene zamjene linija, predlažemo da se u liniji 9405 Rava ukloni iz zagrada u tablici u prijedlogu ove odluke te da do otoka Rave vozi svih 6 putovanja tjedno, jednako kao i na Iž. Dosadašnjom linijom 9404a preskače se putovanje utorkom do Rave, unatoč činjenici da brod na toj liniji uredno isplovljava za Iž. Prilično je apsurdno da od 6 brzobrodskih putovanja tjedno nemamo brzi brod utorkom, kao da život na Ravi ne postoji na taj dan u tjednu. Još jednom apeliramo da se ovom odlukom definira obveznih 6 putovanja za Ravu na novoj brzobrodskoj liniji 9405. U nadi da ćete odgovoriti na realne potrebe otočana Iža i Rave na koje Vijeće mjesnog odbora Vela Rava kontinuirano ukazuje, S poštovanjem, Mate Mavar Predsjednik Vijeća mjesnog odbora Vela Rava Nije prihvaćen a) Pristajanje na otoku Ravi – predložen utorak, će se razmotriti na godišnjem usuglašavanju redova plovidbe koji se organiziraju svake godine na plovnim područjima, a na kojima su nazočni predstavnici brodara koji održavaju linije, Agencije za obalni linijski pomorski promet, lučkih kapetanija, lučkih uprava, gradova i općina. b) Što se tiče zamjene brodskih linija 405 i 405a s brzobrodskom, trenutno nije moguće provesti zbog ograničenih sredstava osiguranih u državnom proračunu Republike Hrvatske za poticanje održavanja linijskog pomorskog putničkog prometa. Kada se stvore uvjeti, sigurno će se razmotriti i ovo pitanje. Između ostalog, ističemo da se prije osnivanja Agencije za obalni linijski pomorski promet, kada je postojala mogućnost da brodske linije 405 i 405a postanu brzobrodske, na zahtjev mjesnih odbora uz podršku Otočnog sabora, navedene linije ostale su brodske linije.
10 Andreja Baraba ODLUKU  O ODREĐIVANJU DRŽAVNIH LINIJA U JAVNOM PRIJEVOZU U LINIJSKOM OBALNOM POMORSKOM PROMETU Linija 9141 Pula-(Unije-Susak)-Mali Lošinj-(Ilovik-Silba)-Zadar i obratno je ovim prijedlogom Odluke ukinuta, što držim neodgovornim prema otočnoj politici uopće i politici međuotočke i međužupanijske prometne povezanosti koju držim da bi trebali voditi, kako s aspekta poboljšanja života otočana, tako i s aspekta poboljšanja općenito putovanja (radi se o spajanju dva udaljena grada u smislu cestovnog prijevoza; putovanje traje 8-9 sati) i turističkog razvoja. Stoga predlažem uvrštavanje brzobrodske linije Pula-Zadar i obratno, sa predviđenim opcionalnim ticanjima kao i u prethodnim odlukama, uz uvođenje i plovidbe izvan sezone, odnosno da linija bude cijelogodišnja. Djelomično prihvaćen a) Sukladno Zakonu o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu (Narodne novine, broj 33/06, 38/09, 87/09, 18/11, 80/13 i 56/16) koji je usklađen s europskom pravnom stečevinom, državne linije su linije s obvezom javne usluge. Temeljem istoga sezonske linije ne smatraju se redovitim javnim prijevozom i ne mogu imati obvezu javne usluge niti smiju brodari primati državnu potporu u obliku naknade za obavljanje javne usluge na njima. Ukoliko postoji komercijalni interes brodara za održavanjem spomenute linije samo u sezonskom razdoblju, kao sezonske linije, ne postoji nikakva prepreka da zainteresirane strane istu održavaju na tržišnoj osnovi sukladno propisima. Agencija za obalni linijski pomorski promet u tom slučaju izdaje prethodnu suglasnost. b) Također, slobodni smo ukazati da su temeljem članka 8. i 9. Zakonu o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu županije odnosno gradovi i općine ovlašteni utvrđivati lokalne, odnosno županijske/međužupanijske linije odlukom svojih općinskih i gradskih vijeća, odnosno županijskih skupština uz prethodnu suglasnost Agencije za obalni linijski pomorski promet. Zaključno u današnjem razdoblju nije zaprimljen zahtjev županijskog/općinskog ili gradskog tijela za izdavanjem prethodne suglasnosti za održavanjem takve linije ili obavijest o iskazanom interesu tih tijela za uspostavljanjem spomenute linije. Predstavnici Gradova i županija Istarske, Primorsko-goranske i Zadarske na radnim sastancima u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture su iskazali izrazitu zainteresiranost za uvođenje linije 9141 (Pula – Mali Lošinj – Zadar, kao sezonske), koja s obzirom na pravila Europske unije ne bi bila uključena kao sastavni dio Odluke o određivanju državnih linija. Ukoliko bi se navedena linija financirala na međužupanijskoj razini, za što su također vođeni razgovori, linija bi mogla funkcionirati i kao cjelogodišnja linija od međužupanijskog značaja za što bi navedene županije morale osigurati odgovarajuća sredstva za subvencioniranje iste.
11 tihomir loparić ODLUKU  O ODREĐIVANJU DRŽAVNIH LINIJA U JAVNOM PRIJEVOZU U LINIJSKOM OBALNOM POMORSKOM PROMETU Najvaznijim smatram da se u sezoni uvede redovna brzobrodska linija koja ce povezivati Silbu sa Pulom ili Rijekom obzirom da to turistima daje puno vise manevarskog prostora kako za organizaciju tako i za realizaciju godisnjeg odmora. Kako je od Istre do Zadra cca 5 sati voznje osobnim autom a i vise javnim prijevozom, jasno je i zasto. Uz to smatram vaznim da se u sezoni brzobrodska linija 9401 u tijeku sezone poveca za dvije do tri linije jer smo po svim dosadasnjim rasporedima svjedoci da ne mali broj putnika ostaje bez karata kako u dolasku na Silbu tako i na odlasku sa Silbe. Linije su prvi preduvjet mogucnosti razvoja turisticke strategije i ponude. Takodjer smatram da bi ponovno uvodjenje jedne linije sa Silbe sa kasnijim polaskom (nekad utorak i subota, danas samo subota) bilo dobrodosao. Nije prihvaćen Sukladno Zakonu o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu (Narodne novine, broj 33/06, 38/09, 87/09, 18/11, 80/13 i 56/16) koji je usklađen s europskom pravnom stečevinom, državne linije su linije s obvezom javne usluge. Temeljem istoga sezonske linije ne smatraju se redovitim javnim prijevozom i ne mogu imati obvezu javne usluge niti smiju brodari primati državnu potporu u obliku naknade za obavljanje javne usluge na njima. Ukoliko postoji komercijalni interes brodara za održavanjem brzobrodske linije koja će povezivati Silbu sa Pulom ili Rijekom u sezonskom razdoblju, ne postoji nikakva prepreka da istu održavaju zainteresirane strane na tržišnoj osnovi sukladno propisima. Agencija za obalni linijski pomorski promet u tom slučaju izdaje prethodnu suglasnost. Također, slobodni smo ukazati da su temeljem članka 8. i 9. Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu županije odnosno gradovi i općine ovlašteni utvrđivati lokalne, odnosno županijske/međužupanijske linije odlukom svojih općinskih i gradskih vijeća, odnosno županijskih skupština uz prethodnu suglasnost Agencije za obalni linijski pomorski promet.
12 Ivan Karlić ODLUKU  O ODREĐIVANJU DRŽAVNIH LINIJA U JAVNOM PRIJEVOZU U LINIJSKOM OBALNOM POMORSKOM PROMETU Poštovani, iako ova kratka privatna analiza o načinu naplate prijevoza vozila trajektom nije predmet ove rasprave ovdje ću je postaviti jer je to jedan od načina da dođe u ruke osobama koje imaju vlast odlučivanja i koje mozgaju kako načiniti za otočane učinkovit način prijevoza. NOVI MODEL NAPLATE PRIJEVOZA KAO OSNOVA ZA ZADRŽAVANJE OTOČNOG STANOVNIŠTVA NA PRIMJERU UGLJANA I PAŠMANA Uvod: Problem povezanosti otoka s kopnom je dugogodišnji problem koji je rezultirao masovnim opadanjem stanovništva svih hrvatskih otoka koji nisu povezani mostom a tako i Ugljana i Pašmana koji imaju dovoljan broj trajektnih i brodskih linija. Kroničan nedostatak radnih mjesta na otocima Ugljanu i Pašmanu i ovisnost o gradu Zadru i Biogradu rezultirale su odlaskom mladih ljudi sa otoka. Iako su otoci Ugljan i Pašman povezani sa dovoljnim brojem linija, selidba mladih obitelji je nezaustavljiva. U ovoj kratkoj analizi ću pokušati objasniti uzrok i predložiti moguće riješenje kako bi makar oni koji su zaposleni u Zadru ili Biogradu mogli živjeti na otoku a raditi u navedenim gradovima na kopnu a da pritom ne mijenjaju 8 prijevoznih sredstava dnevno i na put utroše 3-4 sata. Ova kratka analiza iako se radi o Ugljanu i Pašmanu može biti primjenjiva i na više drugih hrvatskih otoka. Život na otoku i rad u Zadru odn. Biogradu na moru 1.1. Rad u Zadru i život na otoku s vlastitim automobilom Otočanin koji posjeduje vlastiti automobil u praksi ovako putuje na posao. Za referentna mjesta za određivanje troškova ću uzeti Kukljicu i Lukoran na otoku Ugljanu u 6h ustaje i svojim automobilom putuje 8 km u Preko gdje automobil parkira na trajektnom pristaništu. Ulazi u trajekt koji kreće u 7 h i nakon dolaska u Zadar odlazi u gradski prijevoz za doći do svog radnog mjesta. Ista procedura se ponavlja pri povratku natrag. Trošak: Gorivo: 350 kn Pokaz trajektni 350 kn pokaz gradskog prijevoznika 300 kn mjesečna karta parkinga u Preku 250 kn 1.2. Rad u Zadru s javnim prijevozom Ustaje u 5,30 h i ide na autobus u 6,15 h ukrcava se u trajekt u 7 h i po dolasku u Zadru sve kako i onaj predhodni iz 1.1. Trošak : Pokazna za autobus 620 kn : Pokazna za trajekt 350 kn U prvom i drugom slučaju je trošak nešto različitiji a problem sličan a to je duljina puta i nepraktičnost zbog promjena puno prijevoznih sredstava. Za usporedbu stanovnik jednako od Zadra udaljenog ravnokotarskog mjesta Zemunik plaća samo gorivo za svoje vozilo ili autobusni pokaz, otočanin mora plaćati trajekt, plaćati parking u trajektnoj luci na vlastitom otoku i još nemože doći do radnog mjesta sa svojim automobilom nego pored 2 prijevozna sredstva otok-kopno mora koristiti još barem gradski prijevoz ako nema sreću da radi u centru grada. Stanovnik Zemunika , Sukošana i sl. svaki dan putuje na posao sa osobnim automobilom, sjedne u automobil u svom dvorištu i za 20-30 min dođe ispred firme u kojoj radi. Otočanin od izlaska iz kuće do dolaska na posao i obrnuto potroši minimalno 3-4 h. Međutim postoji druga mogućnost a to je odlazak svakog dana na posao u Zadar s vlastitim automobilom . U tom slučaju se otočanin od svog ravnokotarskog kolege vozi oko 30 min duže do svog posla a to je vrijeme ulaska u trajekt, plovidbe i izlaska. U ovom slučaju se podrazumijeva da otočanin svaki dan ide na posao u svom vlastitom automobilom pri čemu će možda prevesti i svog susjeda ili kolegu. Međutim tu se javlja problem troška. Ravnokotarac iz Zemunika do radnog mjesta ima samo trošak goriva što je za nekih prijeđenih 600 km mjesečno oko 400 kn. Otočanin pak uz trošak goriva od 400 kn , ima trošak trajektne pokazne od 350 kn te pojedinačnih karata prijevoza vozila od 2200 kn (ako se radi o 22 radna dana u mjesecu) Ukupni trošak je 2950 kn samo za prijevoz. Međutim niti jedan poslodavac ne plaća cijenu prijevoza automobilom jer bi to bio ogroman trošak za poslodavca. Važno je napomenuti da ne postoji mjesečna pokazna za automobil nego je potrebno svakodnevno kupovanje karata. Za 2500 kn koliko iznosi cijena prijevoza automobila i jedne osobe mlada otočka obitelj iznajmi stan u Zadru i na posao ide brže, ugodnije, jeftinije. Budući da su mnogi otočani iz nesigurnosti života na otoku u prošlosti kupovali stanove u Zadru, mnoge mlade obitelji uštede i tih 2200 kn s kojima bi plaćali podstanarstvo jer idu u stanove svojih roditelja, djedova.... Međutim jeli cilj jenostavno preseliti sve mlade obitelji s otoka u Zadar? Jeli to dio državne strategije o otocima da se pretvore u rezervate za umirovljenike i te za ono malo ljudi koji imaju posao na otoku? 1.3. Moguće riješenje Ovaj rad se bazira na modelu vinjeta tj pretplatnih karata za automobile koje bi omogućile drastično manji trošak prijevoza do radnog mjesta, ugodnost i duljinu putovanja. Mi otočani Ugljana i Pašmana svakodnevni smo svjedoci stanja u našim trajektima. Naime , linija Zadar-Preko posjeduje veliki kapacitet prijevoza vozila a u isto vrijeme trajekti su u prosjeku popunjeni sa 15-20% svog mogućeg kapaciteta ukrcaja automobila u izvansezonsko vrijeme. Trajekt sa 15 automobila jednako potroši goriva kao i pun sa 130 automobila, daje jednaku plaću za posadu i ostale troškove. Zašto su trajekti gotovo prazni vozilima? Upravo zbog velike skupoće prijevoza automobila koji iznosi 100 kn za povratnu kartu za 20 minutnu vožnju Preko- Zadar(Gaženica) O nekorištenju i niskoj popunjenosti trajektnih linija automobilima svjedoče i službeni podaci Agencije za obalni linijski pomorski promet za 2015 godinu U 2015 godini je na liniji 431 Zadar -Preko prevezeno 92 887 osobnih automobila sa otočkom iskaznicom dok je na liniji 432 Biograd-Tkon prevezeno 22 972 osobnih automobila s otočnom iskaznicom . Na otocima Ugljanu i Pašmanu je izdano ukupno 3045 otočkih iskaznica za osobna vozila. Iz čega zaključujem sliedeće: 1.) LINIJA ZADAR-PREKO Stanovnik Ugljana i Pašmana se u prosjeku godišnje na liniji 431 Zadar-Preko vozi u jednom smjeru 30,55 puta, Što je otprilike 2,54 puta mjesečno što je 1,27 polazno-povratnih putovanja mjesečno. U kunama to iznosi da prosječni otočanin mjesečno na ovoj liniji potroši 2,54 X 50kn za kartu automobila te 2,54 X 8 kn za kartu za putnika što iznosi za automobil 127 kn + 20,32kn za vozača mjesečno. Iz čega proizlazi da svaki stanovnik Ugljana i Pašmana na liniji Zadar Preko za prijevoz vozila prosječno mjesečno potroši ukupno 147,32 kn 2.) LINIJA BIOGRAD-TKON Stanovnik Ugljana i Pašmana se u prosjeku godišnje na liniji 432 Biograd-Tkon vozi u jednom smjeru 7,54 puta što mjesečno iznosi 0,62 puta a što je 0,31 polazno-povratnih putovanja mjesečno. U kunama prosječni otočanin mjesečno na ovoj linij potroši 0,62 X 37 kn za vozilo te 0,62 X 5,5 kn za vozača što iznosi 22,94 za automobil te 3,41 kn za vozača mjesečno iz čega proizlazi da svaki stanovnik vlasnik vozila prosječno mjesečno na liniji Biograd-Tkon potroši ukupno 26,35 1.3.1 Novi model naplate prijevoza sa sustavom mjesečnih vinjeta za automobile Ako trenutne cijene i broj prevezenih vozila prema statistici iz 2015 pretočimo u mjesečni trošak dobiti ćemo slijedeći podatak Prosječni otočanin je mjesečno u 2015. godini za trošak putovanja vlastitim automobilom u Zadar i Biograd potrošio 147,32(vozilo) +26,35 kn(vozač) što iznosi 173,67 kn mjesečno. . Međutim ako je vlasnik automobila tj. vozač umirovljenik ili student koji ima pravo na besplatni prijevoz isti je mjesečno potrošio 173,67 kn -22,94 kn (zadar-preko) -3,41kn (biograd -tkon )ukupno 147,32 kn što je plaćeni iznos za automobil bez vozača koji u ovom slučačju ima pravo na besplatnu kartu. 147,32 odnosno zaokruženo 150 kn. Iznos od 150 kn koji je prosječna potrošnja otočana na prijevoz vozila nam može poslužiti kao osnovica cijene moguće mjesečne vinjete za automobil koja bi mogla imati 3 kategorije. Uvijet je da vinjeta uključuje i prijevoz vozača koji ne treba više kupovati zasebnu kartu. Svi eventualni ostali putnici u automobilu kupuju kartu ili pokaz kao i dosad. Dakle mjesečna osonovica vinjete će biti 150 kn budući da je prosječni otočanin u 2015. na prijevoz vozila na linijama 431,432 mjesečno potrošio 147,32 kn S toga se mogu napraviti nekoliko kategorija vinjeta s obzirom sa status vlasnika vozila 1. Automobil u vlasništvu umirovljenika ili studenta ili učenika mjesečni pokaz cijena je predviđena osnovica od 150 kn (umirovljenici i studenti ili učenici ionako ne plaćaju prijevoz osoba) 2. Automobil u vlasništvu nezaposlene fizičke osobe ili osobe zaposlene na otoku mjesečna vinjeta -pokazna karta za automobil cijena 200 kn (očekivani manji broj putovanja) 3. Automobil u vlasništvu osobe zaposlene osobe na kopnu 150 kn (osnovica) + 350 kn sadašnja cijena radničkog mjesečnog pokaza za vožnju u trajektu bez automobila ukupno 500 kn. (očekivani veći broj putovanja , troškove snosi poslodavac) Navedeni model jednako pretočiti i za teretna vozila. Gore navedene cijene predviđene su za mjesečne pokazne karte koje bi se uzimale na period od 6 mjeseci ili godinu dana a plaćale u mjesečnim obrocima kao kućne režije. Zašto minimalno na 6 mjeseci? Zato što bi se s time smanjio broj lažnih otočana koji žive u zadru ili zagrebu a sad imaju mogućnost kupovine pojedinačne otočne karte. Navedenima se više nebi isplatilo kupovati 6 mjesečnu vinjetu jer u stvarnosti ne koriste trajekt toliko često nego bi bili primorani kupovati pojedinačnu kartu po punoj cijeni 1.4. Predviđene posljedice naplate cijene prijevoza automobila po modelu iz 1.3 Radna snaga sa otoka postaje konkurentnija na tržištu rada te ravnopravnija u natjecanju za posao sa jednako udaljenim stanovnikom iz ravnih kotara, budući da novi model značajno smanjuje cijenu prijevoza tj trošak poslodavcu. Mogući povratak mladih obitelji iz Zadra koji će nastaviti raditi u Zadru a stanovati na otoku te na mnogo ugodniji i za poslodavca jeftiniji način putovati do posla nego trenutno. Prosječan stanovnik koji radi na otoku će mnogo ćešće i lakše moći odlaziti u Zadar zbog različitih poteba za uslugama i ponudama kojih nema na svom otoku a nisu u blizini centra grada. (lječnici, veletrovine, shoping, kino, sportska i zabavna događanja.) Što će uvelike poboljšati kvalitetu života na otoku. Trajekti više neće u zimskim mjesecima voziti sa prosječno 15-20% kapaciteta nego sa 80 % popunjenog kapaciteta automobila. Važno je iznova ponoviti kako je moguća cijena vinjeta-pokaza nastala na temelju prevezenog broja automobila u 2015 godini odnosno izračunate prosječne mjesečne potrošnje na prijevoz vozila na linijama 431,432 i isključivo je simboličke naravi kao i sve cijene u ovom radu. Ovaj prijedlog nije idealan i potrebne su mu detaljne dorade i analize ali može poslužiti kao polazište o drugačijem načinu razmišljanja financiranja prijevoza. Država mora shvatiti da Jadrolinija nije svrha samoj sebi te da je Jadrolinija firma koja ima prvenstveno svoju misiju a ne samo vlastiti poslovni interes. Primljeno na znanje Zahvaljujemo Vam na Vašim prijedlozima, razmišljanjima kao i detaljno obrazloženom konkretnom primjeru i idejnom modelu smanjenju cijena sistemom vinjeta za otočno stanovništvo. Vaš prijedlog bit će predstavljen stručnim radnim skupinama koje sudjeluju u provedbi obalnog linijskog pomorskog prometa. Razmatrat će se opravdanost i eventualna mogućnost implementacije pojedinih dijelova prijedloga u postojeću regulativu cijena pomorskog putničkog prometa.
13 Ivan Karlić ODLUKU  O ODREĐIVANJU DRŽAVNIH LINIJA U JAVNOM PRIJEVOZU U LINIJSKOM OBALNOM POMORSKOM PROMETU Poštovani Linije 405,406,435,9405,9406 Svakodnevno prometuju prema Salima, Ižu i Ravi te prolaze kroz prolaz Mali Ždrelac između Ugljana i Pašmana. Pritom prolaze udaljeni cca 50 metara od novosagrađene luke Zdrelašćica (Kukljica, o. Ugljan) a da pritom ne smiju pristati za pokupiti ili iskrcati putnike sa Ugljana i Pašmana koji idu na Dugi otok ili Iž kod rodbine, prijatelja itd ili obratno. Trenutno otočani nemaju nikakvu mogućnost međuotočke komunikacije nego su vezani isključivo za Zadar. Primjerice, stanovnik Ugljana za posjet Salima mora prvo otići iz Preka u Zadar pa onda iz Zadra za Sali. Kad se vraća iz Sali ide u zadar (poluotok) onda ide za gaženicu na trajekt jer u kasnijim satima ne voze brodovi iz poluotoka i onda iz Gaženice za Preko. i to produljuje putovanje za više od 2,5 sata i to u jednom pravcu. Budući da svi brodovi na navedenim linijama prolaze 50 metara udaljeni od luke Zdrelašćica(otok Ugljan) na njoj mogu bez ikakvog dodatnog troška pristati što bi oduzelo 2 minute vremena i tako pokupiti putnike s Ugljana i Pašmana koji idu za Dugi otok i Iž ili obratno iskrcati stanovnike Dugog otoka i iža koji idu za ugljan i pašman. Potrebno je dakle na gore navedenim linijama luku Zdrelašćica uvesti kao opcionalnu luku u slučaju potrebe putnika. Luka Zdrelašćica ne iziskuje agenciju za prodaju karata jer postoji mogućnost prepaid korištenja otočnih iskaznica a neki brodari G&V line imaju mogućnost kupnje karte u brodu. Ne iziskuje niti dodatni trošak jer se nalazi uza samu plovidbenu rutu navedenih linija a uvelike će se olakšati međuotočka povezanost koja je zasada isključivo vezana za grad Zadar. Nije prihvaćen Luka Ždrelašćica nije luka otvorena za javni promet, a otoci Ugljan i Pašman su kvalitetno povezani trajektnim i brodskim linijama.
14 Ivan Karlić ODLUKU  O ODREĐIVANJU DRŽAVNIH LINIJA U JAVNOM PRIJEVOZU U LINIJSKOM OBALNOM POMORSKOM PROMETU Poštovani, vezano za linije Zadar -Preko 409 brodska i 431 trajektna Gaženica-Preko Budući da je predviđeno smanjenje broja putovanja na trajektnoj liniji 431 Gaženica-Preko nužno je povećati broj putovanja na brodskoj liniji Zadar(centar) -Preko koju putnici bez automobila uglavnom više koriste nego trajekt i to u izvansezonsko vrijeme sa sadašnjih 56 na predviđenih 70 koliko ih je u sezonsko vrijeme i taj sezonski broj zadržati kroz cijelu godinu. Primljeno na znanje Učestalost putovanja ovisi o prometnim potrebama i osiguranim sredstvima u državnom proračunu Republike Hrvatske. Predložena Odluka o određivanju državnih linija definira minimalni standard održavanja javnog obalnog linijskog pomorskog prometa. Potreba za većom učestalošću prijevoza regulirana je člankom 10. stavcima 2., 3. i 4. Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom promet (Narodne novine, broj 33/06, 38/09, 87/09, 18/11, 80/13 i 56/16) koji glase: „Ako županijska skupština, gradsko ili općinsko vijeće zatraži veću učestalost prijevoza na državnim linijama, dužno je u svojem proračunu osigurati sredstva za davanje naknade za obavljanje javne usluge prema članku 49. ovoga Zakona za učestaliji prijevoz na toj liniji. U slučaju iz stavka 2. ovoga članka izvršno tijelo jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave sklopit će, uz prethodnu suglasnost Agencije, ugovor o povećanoj učestalosti javnog prijevoza na toj liniji s brodarom koji je sklopio ugovor o javnoj usluzi. Povećanje učestalosti prijevoza financirat će se iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave sukladno stavku 2. ovoga članaka.“.