Izvješće o provedenom savjetovanju - Prijedlog Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o Fondu za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Kurziv | FONDU ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 6. | Članak 6. - U članku 11. stavku 4. alineje 2. i 5. brišu se. Prema sadašnjem parvilniku prijavitelji su obavezni uz prijavu dostaviti i Statut medija (alineja 2.), a prema novom prijedlogu taj zahtjev se briše. Smatramo da je dosadašnji zahtjev bio u skladu s pozitivnom mjerom koju promiče Zakon uspostavljanjem Statuta kao medijatora između nakladnika i članova redakcije, te time i zaštitu medijskih sadržaja od pretjeranog utjecaja različitih aktera bilo političkih bilo ekonomskih, pa stoga predlažemo da taj dokument ostane dijelom tražene dokumentacije. - U članku 11. stavku 4. alineja 6. mijenja se i glasi: „dokument izdan od bankarskih ili drugih financijskih institucija kojim se dokazuje sposobnost za plaćanje na dan podnošenja prijave“. S obzirom na činjenicu da procedura izdavanja dokumenata koji dokazuju sposobnost subjekta za plaćanje traje neko vrijeme, smatramo da bi bilo važno naznačiti duži vremenski period od samog dana podnošenja prijave. Stoga predlažemo da alineja glasi: "dokument izdan od bankarskih ili drugih financijskih institucija kojim se dokazuje sposobnost za plaćanje ne stariji od 30 dana od dana objave natječaja". | Prihvaćen | Obveza dostave Statuta medija i nadalje ostaje propisana Pravilnikom |
| 2 | Mreža emancipacije E-net | FONDU ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 6. | Budući da statuti medija, prema Zakonu o medijima, utvrđuju strukovna i druga pravila ponašanja, odnose vlasnika medija i kreativnoga kadra, odnosno novinara/redakcije, da se njima nastoji osigurati autonomnost redakcije i demokratičnost – sudjelovanje novinara u imenovanju i razrješenju glavnog urednika, sloboda rada i odgovornost nakladnika, glavnog urednika i novinara – unutar članka 6. Mreža emancipacije predlaže sljedeću izmjenu: u članku 11. Pravilnika o Fondu za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija, stavku 4. alineja 2. mijenja se i glasi: „- statut medija sukladno Zakonu o medijima („Narodne novine“, broj 59/04, 84/11 i 81/13) – za nakladnike koji se na natječaje Fonda prijavljuju prvi put ili su pri prethodnim prijavama odbijeni zbog nedostavljanja statuta medija“. | Djelomično prihvaćen | Obveza dostave Statuta medija i nadalje ostaje propisana Pravilnikom |
| 3 | Kuća ljudskih prava Zagreb | FONDU ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 4. | Ovim člankom ukida se obveza Fonda da najmanje jednom godišnje mora raspisati natječaj. Razumljivo je da je odredba koja postavlja obvezu koja se u praksi ne može ispuniti sama po sebi problematična, međutim postavlja se pitanje o nestanku potrebe da se svake godine raspisuje natječaj. Ili se samo otvara prostor kako bi se omogućilo da Fond ne raspiše natječaj u određenoj godini i time vrlo vjerojatno utječe na gubitak radnih mjesta novinara koji rade na ostvarivanju prava građana na javno informiranje. Trenutno, u važećim političkim i strateškim dokumentima nije utvrđena situacija u kojoj programi iz javnog interesa nisu potrebni, pa se za ovu odluku tako ne može tvrditi da je bazirana na dokazima. Ovakvim rješenjem, obveza raspisa natječaja veže se s Financijskim planom Fonda, te s odobrenim programom državne potpore. Dužni smo ukazati da to utječe na razvoj pluralizma i sam rad medija, posebno neprofitnih medija, te na njihovu buduću opstojnost. Zato predlažemo da se Pravilnikom osigura rješenje kojim bi se zajamčilo redovno financiranje te, na taj način, financijska stabilnost u pogledu strateškog planiranja rada samih medija te mogućnost razvoja i planiranja korisnika Fonda. | Nije prihvaćen | Ovom se izmjenom uređuje stvarno stanje jer ukoliko se javni natječaji za raspodjelu sredstava Fonda raspisuje za višegodišnje razdoblje (npr. 2 ili 3) tada je nemoguće obvezno raspisivanje natječaja jednom godišnje |
| 4 | Udruga za nezavisnu medijsku kulturu | FONDU ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 4. | . | Nema odgovora | |
| 5 | Udruga za nezavisnu medijsku kulturu | FONDU ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 2. | Primjedba na čl. 5. Smatramo da Pravilnikom, pored reguliranja maksimalne potpore, treba biti jasno određena minimalna potpora koja se dodjeljuje. S obzirom na veliki broj potencijalnih korisnika UNMK smatra da bi pretjerano razmrvljivanje sredstava Fonda na prevelik broj potpora bio kontraproduktivan te da bi minimalnu potporu po natječaju, kada se radi o natječajima za neprofitne elektroničke publikacije, trebalo ograničiti na 20 000 eura u kunskoj protuvrijednosti, ako se radi o godišnjoj raspodjeli od 5% sredstava Fonda kako je predloženo izmjenama Pravilnika. Na taj bi se način snažnije podržale one elektroničke publikacije (analogno i druge skupine korisnika) koje svojim dosadašnjim sadržajima i ponuđenim programima dostižu najvišu kvalitetu i najviši doprinos ostvarivanju svrhe Fonda. Potreba za užim selektiranjem korisnika potpora još će više doći do izražaja ako zakonodavac omogući pristup fondu i drugim skupinama elektroničkih publikacija, što je vrlo izvjesno. | Nije prihvaćen | Pravilnikom su propisani ukupni iznosi dodijeljenih sredstava sukladno pravilima o državnim potporama te će se raspon iznosa sredstava po pojedinom projektu propisati tekstom javnog natječaja |
| 6 | Kuća ljudskih prava Zagreb | FONDU ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 1. | Mediji su ključan dio svakog funkcionalnog demokratskog sustava. Mediji, između ostalog, imaju funkciju nadzora institucija, informiranja javnosti o političkim i društvenim procesima, istraživanja korupcije te, na taj način, promocije i stvaranja uvjeta za odgovornost javnih dužnosnika prema građanima. Neprofitni mediji također imaju ulogu izvještavanja o marginaliziranim društvenim skupinama i temama te, na taj način, ostvaruju važnu ulogu u zaštiti i promociji ljudskih prava. Činjenice pokazuju kako, kao odgovor na veću tržišnu samoregulaciju i digitalizaciju samog novinskog medija, glavni tokovi novinarstva postaju sve više tabloidizirani te kako, bez jasne državne strategije u pogledu zaštite nezavisnosti medija, postoji neizvjesnost u pogledu održivosti medija u interesu javnosti te, posebice, neprofitnih medija, a koji vlastitom svrhom postojanja i rada ne mogu podlijegati pravilima tržišne utakmice, odnosno privatnim i partikularnim interesima vlasnika, kreditora i oglašivača. Zbog duge i ozbiljne ekonomske krize te koncentracije vlasništva nad medijima, novinarska profesija u Republici Hrvatskoj u znatnoj je mjeri erodirala. Prema studiji "Integritet medija u Republici Hrvatskoj" (iz 2014.), biti novinarom u Hrvatskoj implicira prekaran posao i zaposleničku poziciju s niskim stupnjem autonomije. Od 2010., broj nezaposlenih novinara u značajnom je porastu. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, brojka nezaposlenih novinara u 2015. iznosila je 678, što predstavlja određeno poboljšanje u odnosu na prethodnu, 2014. godinu kad broj nezaposlenih novinara evidentiranih od strane HZZ-a iznosi 758, no ipak predstavlja trend daljnje stagnacije koji traje od 2010. godine (kad je ta brojka 385, no koja se u naredne tri godine više nego udvostručila; primjerice u 2013. godini ona iznosi čak prijavljenih 758 nezaposlenih novinara), odnosno predstavlja tek neznatan pad stope nezaposlenosti u novinarskoj profesiji. Kako je to dalje navedeno u spomenutoj studiji, strah od gubitka posla i nedostatak perspektive u pogledu pronalaska novog radnog mjesta često rezultira samocenzurom. Posljedično, novinari često ne uspijevaju održati nivo predanosti javnom interesu. S razvojem i dostupnošću internet tehnologije, javio se velik broj nezavisnih portala, odnosno neprofitnih pružatelja medijskih usluga i elektroničkih publikacija, od kojih je jedan dio na sebe preuzeo odgovornu ulogu koje bi nositelji u demokraciji morali biti javni mediji. Iako profesionalno skrojeni i od izuzetne važnosti za građane, neprofitni mediji imaju lošije prilike za financiranje te, s tog aspekta, nisu smatrani održivima. Aktualnost vijesti, odgovornost spram javnosti i profesionalno novinarstvo značajke su ovih neprofitnih portala koji vlastitim radom odgovaraju na demokratske potrebe za kvalitetnim javnim informiranjem. Jedan od ciljeva navedenih u Nacionalnom programu zaštite i promocije ljudskih prava za period 2013-2016. odnosi se na pitanje razvoja autonomije i slobode medija. Ministarstvo kulture se obvezalo na "aktivniju potporu kvalitetnoj novinarskoj proizvodnji, bez koje bi i eventualna zajednička pravila ograničavanja vlasničke, oglašivačke i kreditne kontrole medija mogla ostati mrtvim slovom na papiru", međutim prošle godine Ministarstvo kulture dokinulo je mogućnost financiranja neprofitnih medija sredstvima nacionalne lutrije. Tako je Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija ostao jedini način financiranja i osiguravanja autonomije ovih medija. U međuvremenu, broj elektroničkih publikacija se povećao dok se, primjerice, broj lokalnih i regionalnih televizijskih i radijskih nakladnika smanjio. Također, odobreno je prosječno 65 000 kuna za samo oko 20 % od ukupnog broja prijavljenih neprofitnih pružatelja elektroničkih publikacija, dok su svi postojeći televizijski i radijski nakladnici koji su se prijavili na natječaj te zadovoljili formalne uvjete, dobili poticaj. Kako bi se osigurala sloboda i autonomija medija te kako bi se osiguralo pravo na javno informiranje predlažemo da se iznađe održivi način financiranja neprofitnih medija. Zato predlažemo izmjenu članka 1. na način da glasi: „Članak 1. Članak 4. mijenja se i glasi: „Sredstva Fonda se raspoređuju između pojedinih vrsta korisnika sredstava Fonda u omjeru: 1. nakladnici televizije na lokalnoj i regionalnoj razini, nakladnici neprofitne televizije te neprofitni pružatelji medijskih usluga iz članka 19. i 79. ZEM-a – 40% 2. nakladnici radija na lokalnoj i regionalnoj razini, nakladnici neprofitnog radija te neprofitni pružatelji medijskih usluga iz članka 19. i 79. ZEM-a – 46,5% 3. neprofitni pružatelji elektroničkih publikacija – 9,5% 4. neprofitni proizvođači radijskog programa – 1 % 5. neprofitni proizvođači audiovizualnog programa – 3%“ | Primljeno na znanje | Prilikom izrade novog Pravilnika vodit će se računa o iznesenom |
| 7 | Mreža emancipacije E-net | FONDU ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 1. | Budući da neprofitni, odnosno treći medijski sektor uvelike pridonosi ostvarivanju javnog interesa dajući glas pojedincima, zajednicama i skupinama (lokalnim, manjinskim, supkulturnim i socijalno-ekonomski ugroženim) koji su slabo zastupljeni u komercijalnim i javnim medijima te da donose alternativne političke, ekonomske i društvene opcije proširujući prostor političkog i kulturnog pluralizma, nužno mu je osigurati prikladna sredstva iz Fonda za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija. Prisiljeni napustiti komercijalne medije zbog njihova gašenja ili otpuštanja i smanjenja redakcija, novinari se početkom 2013. godine priključuju neprofitnim redakcijama ili pokreću nove, nastale kao posljedica ekonomske krize i krize medija. Zbog niskih tehničkih troškova i nedostatka neprofitnih frekvencija za emitiranje, najčešće je riječ o internetskim portalima. Tako se novinarstvo, zajedno s javnim interesom, pravom građana na javno informiranje i drugim kategorijama iz članka 64. Zakona o elektroničkim medijima, premješta iz komercijalnih u neprofitne medije. Velik broj profesionalnih novinarki i novinara iz komercijalnih medija danas radi u neprofitnim medijima. Broj zaposlenih u neprofitnim medijima, posebno na neprofitnim portalima (elektroničkim publikacijama), unatoč njihovu nezavidnom materijalnom položaju, do 2016. godine bio je u kontinuiranom porastu. Podaci Ministarstva kulture u neprofitnim medijima 2014. godine bilježe povećanje zaposlenosti od 27 % u odnosu na 2013. godinu (http://www.min-kulture.hr/userdocsimages/NAJNOVIJE%20NOVOSTI/Izvje%C5%A1taj%20-%20Radni%20materijal%2010%20-%20Tre%C4%87i%20medijski%20sektor.pdf, str. 17). Lokalni pak radiji i televizije (nakladnici televizije i radija na lokalnoj i regionalnoj razini) smanjuju radnu snagu po stopama od 20, odnosno 23 % (http://www.min-kulture.hr/userdocsimages/NAJNOVIJE%20NOVOSTI/Izvjestaj%20-%20Radni%20materijal%201%20-%20Rad%20u%20medijima.pdf, str. 31 − 32). Sredstvima Fonda od 2005. godine potiču se “proizvodnja i objavljivanje audiovizualnih i radijskih programa nakladnika televizije i/ili radija na lokalnoj i regionalnoj razini koji je od javnog interesa, te audiovizualni i radijski programi nakladnika neprofitne televizije i/ili radija” (Zakon o elektroničkim medijima, čl. 64, st. 1). Tek izmjenom Zakona o elektroničkim medijima iz 2013. sredstva Fonda otvorena su pružateljima neprofitnih elektroničkih publikacija te pružateljima audiovizualnog i radijskog sadržaja. O distribuciji sredstava Fonda, koja ukupno iznose 3 % HRT-ove pristojbe (oko 32 milijuna kuna na godinu), odlučuje Vijeće za elektroničke medije putem Pravilnika o raspodjeli sredstava Fonda za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija. U članku 4. Pravilnika navedeno je: „Sredstva Fonda se raspoređuju između pojedinih vrsta korisnika sredstava Fonda u omjeru: 1. nakladnici televizije na lokalnoj i regionalnoj razini, nakladnici neprofitne televizije te neprofitni pružatelji medijskih usluga iz članka 19. i 79. ZEM-a – 46,5% 2. nakladnici radija na lokalnoj i regionalnoj razini, nakladnici neprofitnog radija te neprofitni pružatelji medijskih usluga iz članka 19. i 79. ZEM-a – 46,5% 3. neprofitni pružatelji elektroničkih publikacija – 3% 4. neprofitni proizvođači radijskog programa – 1 % 5. neprofitni proizvođači audiovizualnog programa – 3%“. U razdoblju od izmjene ZEM-a i Pravilnika broj neprofitnih elektroničkih publikacija udvostručio se (s 42 na 93), dok se istodobno broj primjerice lokalnih i regionalnih televizijskih postaja smanjio za 15%. Od 2013. godine do danas za elektroničke publikacije bilo je raspoređeno 3 % Fonda, a na natječajima je sredstva Fonda dobivalo 11 do najviše 15 neprofitnih elektroničkih publikacija, što je otprilike 20 % svih upisanih u AEM-ovu Knjigu pružatelja medijskih usluga. Prosječan iznos potpore portalima iznosio je oko 65.000 kn. U istom razdoblju potporu Fonda dobivali su svi lokalni i regionalni televizijski i radijski nakladnici (140 radija i 20 televizija) koji su zadovoljili formalne uvjete natječaja, a televizijama se u prosjeku dodjeljivalo 850.000 kuna, dok su radiji dobivali u prosjeku 130.000 kuna. Iz navedenoga je jasno kako se sredstva Fonda distribuiraju nesrazmjerno potrebama različitih medijskih aktera, što za posljedicu ima i nesrazmjer u ostvarivanju javnog interesa i pluralizma sadržaja u medijskom prostoru. Kako je navedeno u preporukama Analize društvenog utjecaja Fonda za pluralizam iz 2015. godine, potrebno je razmotriti povećanje potpora za povećanje pluralizma sadržaja od javnog interesa i profesionalizma produkcije internetskih portala na lokalnoj i regionalnoj razini iz Fonda uzevši u obzir sve veću važnost i čitanost portala, kako nacionalnih, tako i lokalnih. Neprofitni su mediji, osim sredstvima Fonda, bili sufinancirani lutrijskim sredstvima (oko tri milijuna kuna koje je dodjeljivalo Ministarstvo kulture), ali je taj program ukinut 2016. godine, a projekcije proračuna resornog ministarstva ne predviđaju nove natječaje za dodjelu bespovratnih sredstava neprofitnim medijima, kao ni povrat navedenih sredstava. Uzme li se u obzir da je Fond za pluralizam ostao jedini izvor financiranja neprofitnih medija, čini se nužnim promijeniti strukturu financiranja iz Fonda na način da se poveća udio sredstava namijenjen njima. Stoga Mreža emancipacije E-net predlaže da se raspodjela propisana člankom 4. Pravilnika o Fondu za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija izmijeni tako da se za neprofitne medije (neprofitne pružatelje elektroničkih publikacija, neprofitne proizvođače radijskog programa i neprofitne proizvođače audiovizualnog programa) odredi ukupno 20 % sredstava Fonda, uzimajući u obzir njihovu brojnost i stvarne potrebe. | Primljeno na znanje | Prilikom izrade novog Pravilnika vodit će se računa o iznesenom |
| 8 | Kurziv | FONDU ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 1. | Članak 1. Usprkos rastu i relevantnosti neprofitnog medijskog sektora, bivši ministar kulture ukinuo je potpore ovom sektoru bez namjere da ih se dalje dodjeljuje što je ovaj sektor osobito ugrozilo na samom početku njegova razvoja. Stoga pozdravljamo podizanje udjela namijenjenog neprofitnim elektroničkim publikacijama. Pritom žalimo što je do tog povećanja došlo na uštrb nezavisnih audio i audio-vizualnih produkcija pa smatramo poželjnim ponovno razmotriti preraspodjelu cjelokupnog fonda kako bi se postigla adekvatnija ravnoteža između različitih dionika u fondu. S obzirom na teret koji je urušavanjem medijskog sektora i novinarske profesije spao na neprofitni medijski sektor, a ukidanjem programa pri MK našao se na dodatnom udaru i ostao bez supstancijalne potpore za održavanje i razvoj, vjerujemo kako je nužno osigurati poluge koje će zaštititi i očuvati postojeće medije te proizvesti prostor za daljnji razvoj sektora. U svjetlu ove situacije zato predlažemo da se sredstva za neprofitne elektroničke publikacije i neprofitne a i av proizvođače povećaju na minimalno 10 posto fonda s tendencijom rasta u narednim godinama. | Primljeno na znanje | Prilikom izrade novog Pravilnika vodit će se računa o iznesenom |
| 9 | Udruga za razvoj radijskih programa Radio mreža | FONDU ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 1. | Udruga za razvoj radijskih produkcija Radio mreža smatra da predložena raspodjela sredstava Fonda ne podržava rad neprofitnih radijskih produkcija te da bi neprofitnim proizvođačima radijskog programa trebalo osigurati zaseban udio koji treba povećavati (sa sadašnjih 1 %), a ne smanjivati u korist neprofitnih proizvođača audiovizualnog programa. Također smatramo da je predložena raspodjela destimulirajuća za audiovizualne i radijske produkcije, a hiperstimulirajuća za elektroničke publikacije. | Nije prihvaćen | Vodeći se upisanim brojem neprofitnih proizvođača radijskog programa u Knjigu, dostavljenim ponudama te kvaliteti istih na dosadašnje Javne natječaje za raspodjelu sredstava Fonda Vijeće u ovom trenutku udio smatra zadovoljavajućim |
| 10 | Udruga za nezavisnu medijsku kulturu | FONDU ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, Članak 1. | Primjedba na čl. 4. UNMK pozdravlja namjeru Vijeća za el. medije da raspodjelu kvota iz fonda za pluralizam za različite vrste korisnika sredstava učini pravednijom. Predlažemo Vijeću da razmisli o mogućnosti da se formira dodatna stavka u iznosu od 10% sredstava Fonda koja ne bi bila unaprijed raspodijeljena određenoj kategoriji korisnika, nego bi bila raspodijeljivana najboljim ponudama bez obzira na vrstu medija. Tih 10% formiralo bi se proporcionalnim izdvajanjem iz svake od postojećih stavki. S obzirom na trenutno važeći Pravilnik, to bi značilo da se tih 10% formira na način da mu 4,65% pripadne iz udjela predviđenog nakladnicma televizije na lokalnoj i regionalnoj razini, nakladnicima neprofitne televizije te neprofitnim pružateljima medijskih usluga iz članka 19. i 79. ZEM-a; 4,65% iz udjela predviđenog nakladnicima radija na lokalnoj i regionalnoj razini, nakladnicima neprofitnog radija te neprofitnim pružateljima medijskih usluga iz članka 19. i 79. ZEM-a; 0,3% iz udjela koji pripada neprofitnim pružateljima elektroničkih publikacija; 0,3% iz udjela koji pripada neprofitnim proizvođačima audiovizualnog programa, te 0,1% iz udjela koji pripada neprofitnim proizvođačima radijskog programa. Smatramo da bi formiranje ovakve stavke doprinijelo pravednosti raspodjele sredstava Fonda, kao i javnom interesu za kvalitetnijim informiranjem. U slučaju da se ovaj novitet pokaže uspješnim, u dogledno bi se vrijeme udjel ove stavke mogao povećati npr. s 10 na 20%. | Primljeno na znanje | Prilikom izrade novog Pravilnika vodit će se računa o iznesenom |
| 11 | Udruga za nezavisnu medijsku kulturu | PRIJEDLOG PRAVILNIKA O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O FONDU ZA POTICANJE P LURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA, O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O | Predlažemo dopunu čl. 20. Pravilnika sljedećim stavkom: „Sve odobrene prijave za dodjelu sredstava Fonda smatraju se javnima. Neprihvaćene prijave neće biti dostupne javnosti, osim ukoliko Vijeće za elektroničke medije dobije odobrenje od podnositelja da prijedlog dade na uvid javnosti.“ Smatramo da bi ovakva odredba bila u duhu zahtjeva za transparentnošću dodjele javnih sredstava medijima, osobito imamo li u vidu Rješenje Agencije za zaštitu osobnih podataka Klasa UP/II-008-04/12-01/394, urbr. 567-06/01-13-02 od 5. veljače 2013. vezano uz ostvarivanje prava na pristup javnosti koncesijskim ugovorima na emitiranje televizijskog programa, kao i intenciju provedbenih aktivnosti Partnerstva za otvorenu vlast koje se odnose na transparentnost u području elektroničkih medija. Predložena formulacija preuzeta je iz Upute za prijavu na natječaje Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva i smatramo da predstavlja primjer dobre prakse kada je riječ o transparentnosti natječaja, bez obzira radi li se o neprofitnim ili profitnim subjektima. | Nije prihvaćen | postupak dodjele sredstava Fonda uz odredbe ZEM-a, provodi se temeljem ZUP-a i Zakona o državnim potporama. Slijedom toga sve ponude pristigle na natječaj za raspodjelu sredstava Fonda smatraju se javnima jer se radi o sredstvima državne potpore te nema potrebe dodatne članke ugrađivati u Pravilnik |
| 12 | Mreža emancipacije E-net | PRIJEDLOG PRAVILNIKA O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O FONDU ZA POTICANJE P LURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA | Mreža emancipacije E-net - Prilog javnoj raspravi o Prijedlogu Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o Fondu za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija - Primjedba na Članak 1. Prijedloga Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o Fondu za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Budući da neprofitni, odnosno treći medijski sektor uvelike pridonosi ostvarivanju javnog interesa dajući glas pojedincima, zajednicama i skupinama (lokalnim, manjinskim, supkulturnim i socijalno-ekonomski ugroženim) koji su slabo zastupljeni u komercijalnim i javnim medijima te da donose alternativne političke, ekonomske i društvene opcije proširujući prostor političkog i kulturnog pluralizma, nužno mu je osigurati prikladna sredstva iz Fonda za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija. Prisiljeni napustiti komercijalne medije zbog njihova gašenja ili otpuštanja i smanjenja redakcija, novinari se početkom 2013. godine priključuju neprofitnim redakcijama ili pokreću nove, nastale kao posljedica ekonomske krize i krize medija. Zbog niskih tehničkih troškova i nedostatka neprofitnih frekvencija za emitiranje, najčešće je riječ o internetskim portalima. Tako se novinarstvo, zajedno s javnim interesom, pravom građana na javno informiranje i drugim kategorijama iz članka 64. Zakona o elektroničkim medijima, premješta iz komercijalnih u neprofitne medije. Velik broj profesionalnih novinarki i novinara iz komercijalnih medija danas radi u neprofitnim medijima. Broj zaposlenih u neprofitnim medijima, posebno na neprofitnim portalima (elektroničkim publikacijama), unatoč njihovu nezavidnom materijalnom položaju, do 2016. godine bio je u kontinuiranom porastu. Podaci Ministarstva kulture u neprofitnim medijima 2014. godine bilježe povećanje zaposlenosti od 27 % u odnosu na 2013. godinu (http://www.min-kulture.hr/userdocsimages/NAJNOVIJE%20NOVOSTI/Izvje%C5%A1taj%20-%20Radni%20materijal%2010%20-%20Tre%C4%87i%20medijski%20sektor.pdf, str. 17). Lokalni pak radiji i televizije (nakladnici televizije i radija na lokalnoj i regionalnoj razini) smanjuju radnu snagu po stopama od 20, odnosno 23 % (http://www.min-kulture.hr/userdocsimages/NAJNOVIJE%20NOVOSTI/Izvjestaj%20-%20Radni%20materijal%201%20-%20Rad%20u%20medijima.pdf, str. 31 − 32). Sredstvima Fonda od 2005. godine potiču se “proizvodnja i objavljivanje audiovizualnih i radijskih programa nakladnika televizije i/ili radija na lokalnoj i regionalnoj razini koji je od javnog interesa, te audiovizualni i radijski programi nakladnika neprofitne televizije i/ili radija” (Zakon o elektroničkim medijima, čl. 64, st. 1). Tek izmjenom Zakona o elektroničkim medijima iz 2013. sredstva Fonda otvorena su pružateljima neprofitnih elektroničkih publikacija te pružateljima audiovizualnog i radijskog sadržaja. O distribuciji sredstava Fonda, koja ukupno iznose 3 % HRT-ove pristojbe (oko 32 milijuna kuna na godinu), odlučuje Vijeće za elektroničke medije putem Pravilnika o raspodjeli sredstava Fonda za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija. U članku 4. Pravilnika navedeno je: „Sredstva Fonda se raspoređuju između pojedinih vrsta korisnika sredstava Fonda u omjeru: 1. nakladnici televizije na lokalnoj i regionalnoj razini, nakladnici neprofitne televizije te neprofitni pružatelji medijskih usluga iz članka 19. i 79. ZEM-a – 46,5% 2. nakladnici radija na lokalnoj i regionalnoj razini, nakladnici neprofitnog radija te neprofitni pružatelji medijskih usluga iz članka 19. i 79. ZEM-a – 46,5% 3. neprofitni pružatelji elektroničkih publikacija – 3% 4. neprofitni proizvođači radijskog programa – 1 % 5. neprofitni proizvođači audiovizualnog programa – 3%“. U razdoblju od izmjene ZEM-a i Pravilnika broj neprofitnih elektroničkih publikacija udvostručio se (s 42 na 93), dok se istodobno broj primjerice lokalnih i regionalnih televizijskih postaja smanjio za 15%. Od 2013. godine do danas za elektroničke publikacije bilo je raspoređeno 3 % Fonda, a na natječajima je sredstva Fonda dobivalo 11 do najviše 15 neprofitnih elektroničkih publikacija, što je otprilike 20 % svih upisanih u AEM-ovu Knjigu pružatelja medijskih usluga. Prosječan iznos potpore portalima iznosio je oko 65.000 kn. U istom razdoblju potporu Fonda dobivali su svi lokalni i regionalni televizijski i radijski nakladnici (140 radija i 20 televizija) koji su zadovoljili formalne uvjete natječaja, a televizijama se u prosjeku dodjeljivalo 850.000 kuna, dok su radiji dobivali u prosjeku 130.000 kuna. Iz navedenoga je jasno kako se sredstva Fonda distribuiraju nesrazmjerno potrebama različitih medijskih aktera, što za posljedicu ima i nesrazmjer u ostvarivanju javnog interesa i pluralizma sadržaja u medijskom prostoru. Kako je navedeno u preporukama Analize društvenog utjecaja Fonda za pluralizam iz 2015. godine, potrebno je razmotriti povećanje potpora za povećanje pluralizma sadržaja od javnog interesa i profesionalizma produkcije internetskih portala na lokalnoj i regionalnoj razini iz Fonda uzevši u obzir sve veću važnost i čitanost portala, kako nacionalnih, tako i lokalnih. Neprofitni su mediji, osim sredstvima Fonda, bili sufinancirani lutrijskim sredstvima (oko tri milijuna kuna koje je dodjeljivalo Ministarstvo kulture), ali je taj program ukinut 2016. godine, a projekcije proračuna resornog ministarstva ne predviđaju nove natječaje za dodjelu bespovratnih sredstava neprofitnim medijima, kao ni povrat navedenih sredstava. Uzme li se u obzir da je Fond za pluralizam ostao jedini izvor financiranja neprofitnih medija, čini se nužnim promijeniti strukturu financiranja iz Fonda na način da se poveća udio sredstava namijenjen njima. Stoga Mreža emancipacije E-net predlaže da se raspodjela propisana člankom 4. Pravilnika o Fondu za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija izmijeni tako da se za neprofitne medije (neprofitne pružatelje elektroničkih publikacija, neprofitne proizvođače radijskog programa i neprofitne proizvođače audiovizualnog programa) odredi ukupno 20 % sredstava Fonda, uzimajući u obzir njihovu brojnost i stvarne potrebe. Primjedba na Članak 6. Prijedloga Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o Fondu za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Budući da statuti medija, prema Zakonu o medijima, utvrđuju strukovna i druga pravila ponašanja, odnose vlasnika medija i kreativnoga kadra, odnosno novinara/redakcije, da se njima nastoji osigurati autonomnost redakcije i demokratičnost – sudjelovanje novinara u imenovanju i razrješenju glavnog urednika, sloboda rada i odgovornost nakladnika, glavnog urednika i novinara – unutar članka 6. Mreža emancipacije predlaže sljedeću izmjenu: u članku 11. Pravilnika o Fondu za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija, stavku 4. alineja 2. mijenja se i glasi: „- statut medija sukladno Zakonu o medijima („Narodne novine“, broj 59/04, 84/11 i 81/13) – za nakladnike koji se na natječaje Fonda prijavljuju prvi put ili su pri prethodnim prijavama odbijeni zbog nedostavljanja statuta medija,“. | Primljeno na znanje | Prilikom izrade novog Pravilnik vodit će se računa o iznesenom |
| 13 | Petar Vidov | PRIJEDLOG PRAVILNIKA O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O FONDU ZA POTICANJE P LURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA | S obzirom na porast broja i sve veću važnost neprofitnih internetskih portala, kao i na obustavu potpora iz lutrijskih sredstava koje su se medijima Trećeg sektora u prethodnim godinama dodjeljivala preko Ministarstva kulture, pozdravljamo izmjene Pravilnika, odnosno povećanje postotka sredstava Fonda za pluralizam medija neprofitnim internetskim portalima na pet posto kao ad hoc mjeru. Smatramo, međutim, kako postoji potreba sveobuhvatne evaluacije svrhe, ciljeva i indikatora za raspodjelu sredstava iz javnih fondova. Odnosi se to i na Fond za pluralizam koji bi nakon ukidanja institucionalnih potpora Ministarstva kulture mogao ostati jedini izvor financiranja neprofitnih medija. Poznato je da je u prethodnom razdoblju i u skladu s postojećim Pravilnikom (3 posto za neprofitne portale) pomoć Fonda primilo svega 20 posto od ukupnog broja registriranih u upisniku – za razliku od komercijalnih televizija i radija od kojih su sredstva dobili svi koji su zadovoljili formalne uvjete natječaja. Značajnije povećanje postotka za neprofitne internetske portale bilo bi u skladu s rezultatima Analize društvenog utjecaja Fonda za pluralizam iz 2014. koja je pokazala da radijske i televizijske emisije lokalnih nakladnika koje Fond sufinancira nisu ostvarile potrebnu prepoznatljivost. Suprotno tome, lokalni i nacionalni internetski portali dobivaju na važnosti među publikom te su i sadržaji od javnog interesa koje Fond sufinancira na tim portalima vidljiviji. Važnost neprofitnih internetskih portala, odnosno medija zajednice prepoznata je i na razini Europske unije, a na zaštitu rada tih medija i profesionalnih novinara koji su u njima angažirani pozvao je u svom izvještaju i povjerenik Vijeća Europe Nils Muižnieks. Trebalo bi stoga razmotriti mogućnost da se veći dio sredstava koji pristižu u Fond preusmjeri upravo prema neprofitnim portalima. | Primljeno na znanje | Prilikom izrade novog Pravilnika vodi će se računa o iznesenom |