Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Nacrtu uredbe o komunalnom otpadu
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Komunalno Hvar d.o.o. | V. ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 30. | Uredba bi se trebala primjenjivati od 01.01.2018. iz razloga što prelazak na drugi način financiranja tijekom obračunske godine može dovesti do negativnog financijskog rezultata kod davatelja usluge, pogotovo onih koji uslugu pružaju u turističkim područjima i naplatu vrše prema stvarnoj potrošnji. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 2 | Boris Gerenčević | V. ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 30. | Zbirni djelomični komentar: čl.2 : "Korištenje nekretnine, u općem slučaju, ima za posljedicu stvaranje komunalnog otpada" - molim precizno objasniti "korištenje" koje se rezultira ne samo tjelesnom nazočnošću nego koje rezultira i stvaranjem otpada čl.3 st.19: nije bitno vrijeme nego količina otpada čl.4 st.1 t.5: s obzirom da je socijalizam propao skupa s "uranilovkom" (rus. izravnanje, poravnanje) i kolektivizmom svaka osoba stvara otpad ponaosob, a ne kolektivno pa bi shodno tome trebala i plaćati naknadu čl.4 st.4. t1: molim objašnjenje koji otpad stvara kućni ljubimac (prema mjerljivim podacima). Osobno znam da moj kućni ljubimac (veliki pas) ne stvara otpad (u smislu ovog zakona), a tjelesni otpad s izlučevinama (ljudi i životinja općenito) je valjda reguliran kanalizacijskim sustavom (naknada za to već postoji) Zaključak/Zamolba: Molio bih izrađivače "Nacrta uredbe o komunalnom otpadu"; napišite prijedlog s razumijevanjem onoga što pišete pa će i Vama i građanima biti lakše (manje žalosti i nerviranja) u životu. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 3 | HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA - HUZP | V. ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 30. | Na kraju ponovo napominjemo da je prijedlog Uredbe nezakonit jer nije u skladu sa Zakonom o održivom gospodarenju otpadom i ne poštuje načelo onečišćčivać plaća, ali zato ćemo svi platiti pa i oni koji nemaju smeća ili otpad. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 4 | Razvojna organizacija zaštite potrošača | V. ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 29. | Nigdje nije definirano tko će i kako vršiti nadzor nad korisnicima usluge! Kome se npr. može prijaviti nesavjesni potrošač koji ne koristi spremnike na ispravan način? Oslanjati se na "savjesnost" i "pritisak susjeda" je jako loše rješenje Uredbe. Smatramo da je vrijeme da i ova Uredba da potrebit značaj Komunalnom redaru u ekološkom zbrinjavanju komunalanog otpada, a nikako da se davatelji javne usluge, pretvaraju represivni aparat lokalne samouprave. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 5 | GRAD ZAGREB | V. ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 29. | Mišljenja smo kako je potrebno određeno navesti koja su to nadležna tijela koja su dužna do stupanja na snagu Uredbe prilagoditi sustav gospodarenja otpadnom ambalažom radi provedbe članka 18. stavka 6. Uredbe, odnosno nejasno je jesu li to pored Fonda i davatelj usluge, osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem, jedinica lokalne samouprave, te osoba s kojom je jedinica lokalne samouprave osigurala odvojeno sakupljanje otpadnog papira, metala, plastike i stakla ili su to još neka druga nadležna tijela i osobe. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 6 | GKP Komunalac d.o.o. | V. ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 28. | Članak 28. - nije propisan rok za prvo izvješće (prikupljnaje podataka početi od 01.01., prvo izvješće nakon godinu dana od početka praćenja izvješća) | Nije prihvaćen | Odbijeno |
| 7 | KD Čistoća d.o.o. Rijeka | V. ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 27. | Općenita je primjedba na navedene rokove za izvršenje obveza. Obrazloženje:Nije realno očekivati ispunjenje obveza u zadanim rokovima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 8 | Vesna Centa | V. ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 27. | ČLANAK 27. STAVAK 1. - PRIJEDLOG PROMJENA ROKA - ROK OD 3 GODINE OD DANA STUPANJA NA SNAGU UREDBE ČLANAK 27. STAVAK 2. - PRIJEDLOG PROMJENA ROKA - ROK OD 3 GODINE OD DANA STUPANJA NA SNAGU UREDBE | Nije prihvaćen | Provedba Uredbe omogućuje postizanje ciljeva odvojenog sakupljanja i recikliranja komunalnog otpada propisanih Zakonom |
| 9 | Zagrebački holding d.o.o. | V. ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 27. | Članak 27. Stavak 1. Prijedlog; „.. u roku od jedne godine.“ Obrazloženje: rok od 6 mjeseci je prekratak. Stavak 2. Prijedlog; … u roku od 3 godine..“ Obrazloženje: većina gradova i općina nisu u mogućnosti u kraćem roku osigurati implementaciju ovih odredbi (članak 27. i 28.) Uredbe. | Nije prihvaćen | Provedba Uredbe omogućuje postizanje ciljeva odvojenog sakupljanja i recikliranja komunalnog otpada propisanih Zakonom |
| 10 | GKP Komunalac d.o.o. | V. ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 27. | Članak 27. st. 1 - produžiti rok na godinu dana umjesto predloženih 6 mjeseci Članak 27. st. 2 - produžiti rok na dvije godine dana umjesto predložene jedne godine | Nije prihvaćen | Provedba Uredbe omogućuje postizanje ciljeva odvojenog sakupljanja i recikliranja komunalnog otpada propisanih Zakonom |
| 11 | PARK d.o.o. Buzet | V. ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 27. | Mišljenja smo da su rokovi prekratki i u praksi teško provedivi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 12 | HGK | V. ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 27. | Predstavnici Grupacije održavanja čistoće, Udruženja komunalnog gospodarstva HGK predlažu izmijeniti tekst u stavku 1. na način da glasi: „Davatelj usluge je dužan ustrojiti i koristiti digitalni sustav Evidencije iz članka 17. ove Uredbe u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ove Uredbe.“ Također, predlaže se izmijeniti stavak 2. tako da glasi: „Iznimno od stavka 1. ovoga članka dio Evidencije koji se odnosi na uspostavu sustava osiguravanja prihvatljivog dokaza izvršenja javne usluge primjenjuje se u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ove Uredbe.“ Naime, većina gradova i općina nisu u mogućnosti u kraćem roku osigurati implementaciju ovih odredbi (članci 27. i 28.) Uredbe. | Nije prihvaćen | Provedba Uredbe omogućuje postizanje ciljeva odvojenog sakupljanja i recikliranja komunalnog otpada propisanih Zakonom |
| 13 | Udruga gradova u RH | V. ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 27. | Čl.27.st. 1 i 2 Rokovi će se u praksi pokazati prekratkima, osobito u velikim gradovima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 14 | Istarska županija | UREDBU , V. ZAVRŠNE ODREDBE | Članak 27. 28. 29 i 30. – Trebalo se donijeti cijeli paket podzakonskih akata i na sustavan način raditi usklađenja (ID Pravilnika o ROO, Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu i donošenje ostalih pravilnika o posebnim kategorijama otpada koji nedostaju (posebno biootpad). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 15 | Zagrebački holding d.o.o. | Izvješće o komunalnom otpadu, Članak 26. | Članak 26. Zakon o održivom gospodarenju otpadom ne propisuje obvezu izrade izvješća o funkcioniranju sustava komunalnim otpadom u Republici Hrvatskoj te time odredba prijedloga Uredbe izlazi van Zakonskih okvira. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 16 | GKP Komunalac d.o.o. | Izvješće o komunalnom otpadu, Članak 26. | Članak 26. - previše administrativnog i bespotrebnog posla čiji će trošak biti prenesen na korisnika, direktni lili indirektno - dio podataka će biti neupotrebljiv jer se neće moći objediniti (vrednovati) podaci koji su u opisnom obliku | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 17 | GRAD ZAGREB | Izvješće o komunalnom otpadu, Članak 26. | Zakon o održivom gospodarenju otpadom ne propisuje obvezu izrade izvješća o funkcioniranju sustava komunalnim otpadom u Republici Hrvatskoj, te smo stoga mišljenja da time predmetna Uredba ide izvan Zakonskih okvira. Naime, Zakon odredbom članka 32. stavka 5. propisuje dužnost davatelja usluge da izvješće o radu podnese predstavničkom tijelu jedinice lokalne samouprave do 31. siječnja tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu i dostavi ga Agenciji, te je u članku 35. stavka 12. propisano da će se ova Uredba propisati odredbe o načinu izvješćivanja. Također, imajući u vidu obvezu davatelja usluge da izvješće o svom radu podnosi predstavničkom tijelu jedinice lokalne samouprave do 31. siječnja tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu, nejasno je na koji način bi se mogli poštovati rokovi koji su predviđeni u stavku 1. članka 26. Uredbe, a kojom se odredbom propisuje obveza izrade polugodišnjih izvješća za razdoblja od 01. siječnja do 30. lipnja i od 01. srpnja do 31. prosinca, kada davatelj usluge ima samo zakonsku obvezu podnošenja izvješća jedan put godišnje!? Nadalje, vezano uz stavak 2. točke e) i f), ističe se da sukladno Zakonu, pitanja odbacivanja otpada i određivanje lokacija za gradnju građevina za gospodarenje otpadom nisu prema Zakonu predmetnom ove Uredbe, tim više što su odredbe o sprječavanju odbacivanja otpada i uklanjanje odbačenog otpada sadržane u odredbi članka 36. Zakona i u nadležnosti su komunalnih redara kako je to decidirano navedeno u članku 36. stavku 1., tako da nije logično da bude predmetom izvješća o komunalnom otpadu. Jednako tako, mišljenja smo da predmetom izvješća iz članka 26. Uredbe ne može biti niti dužnost jedinica lokalne samouprave da u dokumentima prostornog uređenja odredi područja za građenje građevina za gospodarenje otpadom, obzirom se radi o nadležnostima iz područja prostornog planiranja, a osim toga, izvješće o navedenom biti će sastavni dio izvješća o provedbi Plana gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 18 | Zagrebački holding d.o.o. | IV. POTICAJNA NAKNADA ZA SMANJENJE KOLIČINE MIJEŠANOG KOMUNALNOG OTPADA, Članak 25. | Članak 25. Stavak 2. U stavku 2. je određeno da bi jedinična naknada za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada bila 200,00 kuna po toni. Nejasno je temeljem čega je određeno da isto bude upravo 200,00 kuna. Dozvoljena količina miješanog komunalnog otpada u kalendarskoj godini na razini Republike Hrvatske, sukladno pretpostavljenom udjelu biorazgradivog otpada u miješanom komunalnom otpadu po prijedlogu Uredbe iznosi 67%. U stavku 11. je nejasno temeljem kojih podataka se došlo do pretpostavljenog udjela biorazgradivog otpada u miješanom komunalnom otpadu od 67%, odnosno zbog čega se uzima taj udio kao pretpostavljeni. Prema metodologija za određivanje sastava i količina komunalnog odnosno miješanog komunalnog otpada (u daljnjem tekstu: Metodologija) koji je izdala Hrvatska agencija za zaštitu okoliša jasno je propisana metoda određivanja biorazgradivog udjela u miješanom komunalnom otpadu, kako slijedi: 1. Provođenje morfološke analiza otpada gdje se nakon određivanja sastava miješanog komunalnog otpada te određivanja udjela pojedinih morfoloških kategorija, udio biorazgradive komponente određuje se množenjem udjela pojedine morfološke kategorije s pripadajućim koeficijentom koji je prikazan u tablici 9. Metodologije. 2. U slučaju da nije provedena analiza sastava miješanog komunalnog otpada, za koeficijent za računanje biorazgradive komponente preporuča se korištenje vrijednosti od 0,65. Stoga smatramo da nije ispravno koristiti koeficijent od 67%, već je potrebno koristiti koeficijent u iznosu od 65% i to samu u slučaju kada nije provedena analiza otpada. Ukoliko jedinica lokalne samouprave, u svrhu što točnijeg i vjerodostojnijeg utvrđivanja količine biorazgradive komponente u komunalnom otpadu, napravi analizu otpada sukladno Metodologiji, smatramo da je potrebno uzeti u obzir rezultate provedene analize. Ukoliko se za sve jedinice lokalne samouprave koristi isti koeficijent jedinice lokalne samouprave nemaju interes za provođenje pojedinih mjera jer se njihove aktivnosti ne reflektiraju izravno na njihovo područje, već se „utope“ u ukupnim količinama svih JLS u RH. S obzirom na navedeno mišljenja smo kako je potrebno da se kroz Uredbu predvidi mogućnost ažuriranja koeficijenata za izračunavanje biorazgradive komponente miješanog komunalnog otpada i sitnice (frakcija miješanog komunalnog otpada dimenzija < 20 mm) i to najmanje jednom godišnje, a sve u skladu s Metodologijom. U članku 5. stavku 1. točka 2. alineja 1. prijedloga Uredbe uvodi se pojam miješanog komunalnog otpada sa smanjenim udjelom komunalnog biootpada ukoliko korisnik usluge kompostira komunalni biootpad ili istog predaje odvojeno od miješanog komunalnog otpada. Potrebno je uvesti odredbu, odnosno korektivni koeficijent, kojim bi se za miješani komunalni otpad sa smanjenim udjelom biorazgradivog otpada, a ne isključivo biootpada (uvođenjem npr. Sustava odvojenog skupljanja otpadnog papira) plaćala naknada na temelju morfološke analize otpada kojom se dokazuje manji udio biorazgradivog otpada što bi u konačnici podrazumijevalo i plaćanje manje naknade. Odredba kojom se određuje da je udio biorazgradivog otpada 67% ne stimulira jedinice lokalne samouprave na razvoj ustava odvojenog skupljanja biorazgradivog otpada odnosno smanjenje biorazgradivog otpada u miješanom komunalnom otpadu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 19 | GKP Komunalac d.o.o. | IV. POTICAJNA NAKNADA ZA SMANJENJE KOLIČINE MIJEŠANOG KOMUNALNOG OTPADA, Članak 25. | Članak 25. st.1. - ovo je neodgovorno i nedopustivo da se jedinična naknada određuje u iznosu od 200 kn/t samo zato što smo u stisci zbog preuzetih obaveza. Kao što je bilo ranije predlagano, naknada bi trebala biti barem 10 puta manja, uz povećanje iznosa svake godine. - bit će zanimljivo kako će se ona obračunati kad dobar dio odlagališta nema vagu, već se obavlja procjena. Mogu se provjeriti podaci županija s manjim BDP i vidjeti da imaju veće količine otpada od puno bogatijih županija | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 20 | PARK d.o.o. Buzet | IV. POTICAJNA NAKNADA ZA SMANJENJE KOLIČINE MIJEŠANOG KOMUNALNOG OTPADA, Članak 25. | Mišljenja smo da je jedinična naknada prevelika, osobito iz razloga što nigdje nije prikazan izračun i opravdanost iste. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 21 | Grad Labin | IV. POTICAJNA NAKNADA ZA SMANJENJE KOLIČINE MIJEŠANOG KOMUNALNOG OTPADA, Članak 25. | Čl.25.st.2. - nejasan je način na koji je došlo do izračuna jedinične naknade od 200kn/t, smatramo da ista treba biti znatno niža, ali uz jasno određenu formulu izračuna iste. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 22 | HGK | IV. POTICAJNA NAKNADA ZA SMANJENJE KOLIČINE MIJEŠANOG KOMUNALNOG OTPADA, Članak 25. | Predstavnici Grupacije održavanja čistoće, Udruženja komunalnog gospodarstva HGK smatraju kako je u stavku 2. jedinična cijena od 200 kn je previsoka te predlažu krenuti s početnom jediničnom nižom cijenom od 50kn po toni uz postepeno povećanje kako bi bilo stimulativno. Primjer izračuna grada Bjelovara: Grad Bjelovar trebao bi platiti, prema prijedlogu predlagatelja, oko 1.467.200,00 kn za 2016. godinu. Prema tom izračunu kvota za Bjelovar iznosi oko 5 056 t MKO/godinu, a odloženo je bez proizvodnog otpada, otpada od čišćenja ulica i vlastitog dovoza 7.833 t. Trebali bi smanjiti odloženi otpad za 2.777 tona. Ukoliko količinama pribrojimo proizvodni otpad, otpad od čišćenja ulica i vlastiti dovoz od strane fizičkih i pravnih osoba, odloženo je 12.392 t ili 7.366 t više od dopuštene granične količine MKO za Grad Bjelovar. Povećali smo postotak razdvajanja u što se ne ubrajaju količine otpada koje su u sustavima FZOEU. Osim ove naknade Zakon i za operatere predviđa plaćanje naknade (naknada za odlaganje komunalnog otpada) koja treba biti regulirana posebnom Uredbom (članak 26., stavak 10., Zakona). Jasna je namjera predlagatelja da naknada treba biti stimulativna, no u startu je vrlo visoka i penalizira JLS iako nisu samo JLS krive za kašnjenja u sferi gospodarenja otpadom. Ceh će u konačnici opet platiti najosjetljivije i najranjivije skupine-ionako već poprilično osiromašeni građani. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno |
| 23 | GRAD ZAGREB | IV. POTICAJNA NAKNADA ZA SMANJENJE KOLIČINE MIJEŠANOG KOMUNALNOG OTPADA, Članak 25. | U stavku 2. je određeno da bi jedinična naknada za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada bila 200,00 kuna po toni. Nejasno je temeljem čega je određeno da isto bude upravo 200,00 kuna. S time u svezi se ističe da, a imajući u vidu da je uz Uredbu na javnom savjetovanju objavljen i Standardni obrazac sadržaja dokumenta za savjetovanje, zbog čega nije napravljena projekcija koja bi ukazivala na opravdanost navedene jedinične naknade, odnosno na koji način se došlo do iste. Također se ističe da u navedenom obrascu nije navedeno da bi navedeni prijedlog Uredbe mogao utjecati na jedinice lokalne samouprave s obzirom na prijedlog odredbe ovog članka, prema kojem su JLS u obvezi plaćati iznos poticajne naknade za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada prema navedenom članku, a što će svakako imati znatnog utjecaja na proračune jedinica lokalne samouprave. U stavku 3. mišljenja smo da je potrebno iza riječi: „ graničnu količinu miješanog komunalnog otpada“, dodati riječi: „ po ekvivalent stanovniku“, a kako bi navedena odredba bila u skladu sa člankom 29. stavkom 6. Zakona i stavkom 8. ovoga članka Uredbe. U stavku 11. je nejasno temeljem kojih podataka se došlo do pretpostavljenog udjela biorazgradivog otpada u miješanom komunalnom otpadu od 67%, imajući u vidu da je u Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje od 2017.-2022. godine na stranici 13. istoga Plana navedeno, cit:“Uzimajući u obzir podatak da biorazgradivi udio u miješanom komunalnom otpadu iznosi 65% (Metodologija za određivanje sastava i količina komunalnog odnosno miješanog komunalnog otpada, HAOP), proizvedena količina biorazgradivog komunalnog otpada u 2015. godini iznosi 1.070.783 tona.“ Također mišljenja smo da se propis ne može temeljiti na pretpostavkama, već da treba biti sa jasno određenim normama, te je upitno hoće li svaka izmjena takozvanog pretpostavljenog udjela biorazgradivog otpada u miješanom komunalnom otpadu iziskivati izmjenu Uredbe. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno |
| 24 | Udruga gradova u RH | IV. POTICAJNA NAKNADA ZA SMANJENJE KOLIČINE MIJEŠANOG KOMUNALNOG OTPADA, Članak 25. | Čl. 25. St. 9 U dijelu formule B N JLS – ne uzima se u obzir broj turista koji su na proputovanju te ne noće na nekom području i u tom dijelu nisu obuhvaćeni u formuli | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 25 | Istarska županija | UREDBU , IV. POTICAJNA NAKNADA ZA SMANJENJE KOLIČINE MIJEŠANOG KOMUNALNOG OTPADA | Članak 25. – vezano uz predmetnu poticajnu naknadu najprije valja jasno odrediti da li se odnosi na količine proizvedenog ili sakupljenog otpada. Ako se radi o proizvedenom otpadu onda treba uzeti u obzir da se sav proizvedeni otpad ne mora nužno i biti sakupljen. Isto tako treba jasno definirati da se naknada odnosi na ukupni miješani komunalni otpad (kućanstva, trgovine, industrija i ustanove..) bez obzira na način prikupljanja. Također se postavlja na i početno pitanje na osnovu čega je određena jedinična naknada od 200 kuna po toni. Najvažniji dio u svemu je da se miješa količina proizvedenog (sakupljenog) otpada i odloženog otpada, odnosno podrazumijeva se da će se sve što se sakupi i odložiti. Na području Istarske županije sakupljeni miješani komunalni otpad neće završavati direktno na odlagalištu već će otpad u ŽCGO Kaštijun baziranom na MBO tehnologiji predobraditi aerobnom digestijom pa nakon toga dodatno oporabiti anaerobnom razgradnjom/digestijom na bioreaktorskom odlagalištu čime će navedeni cilj smanjenja udjela odlaganja biorazgradivog otpada na odlagališta biti postignut. Na odlagalištu će konačno ostati odloženo 12-17% stabiliziranog otpada. Dakle stavak 11. uzima u obzir krivu pretpostavku da će se sav sakupljeni otpad odložiti na odlagališta bez prethodne obrade što je u potpunosti kriva pretpostavka s obzirom da je zabranjeno odlaganje otpada na neusklađenim odlagalištima u Republici Hrvatskoj nakon 31. prosinca 2017., a na usklađena odlagališta bit će dozvoljeno odlaganje otpada koji zadovoljava uvjete o odlaganju otpada od kojih je jedan da je zabranjeno odlaganje neobrađenog otpada. Kao osnova za izračun količina navedenih u stavku 11. uredbe uzeta je dopuštena masa biorazgradivog komunalnog otpada koja se godišnje smije odložiti (članak 24. ZOGO). Sukladno navedenom penalizirani su svi koji nakon prikupljanja otpada otpad dalje obrađuju, a i u suprotnosti je navedenoj odredbi zakona da je zabranjeno odlaganje neobrađenog otpada. Iz navedenog proizlazi da će korisnici usluga plaćati obradu otpada, a jedinice lokalne samouprave „poticajnu naknadu“ za prekoračenje u količinama prikupljenog otpada bez obzira na daljnje postupke u gospodarenju otpadom, za što smo mišljenja da je suprotno Direktivi. Istarska županija i jedinice lokalne samouprave na području Istarske županije plaćaju visoke iznose kredita za izgradnju ŽCGO Kaštijun koji je jedan o dva takva centra do sada izgrađena na području RH te je ova naknada prema ovakvom izračunu neutemeljena, nepravična i najmanje poticajna za sve ostale koji još nisu izgradili postrojenja za bilo koji vid obrade otpada. Isto tako smatramo da udio biorazgradivog otpada u komunalnom otpadu od 67% (nema Naputka iz članka 26. stavak 9. ZOGO) nije točan ako se u obzir uzme što spada u biorazgradivi komunalni otpad. Ukoliko se u obzir ne uzme karton, drvo, tekstil taj postotak je puno manji. Da li je dopušteno da JLS odredi sastav komunalnog otpada i da se kao udio biorazgradivog otpada u izračunu koristi stvarni/izmjereni udio biorazgradivog? Razlika u tom postotku uvelike utječe na visinu naknade. Pod pretpostavkom da je uredba bila na snazi za 2015. godinu poticajna naknada na razini RH (sve JLS u RH) iznosila bi 139.706.710,00 kuna, a na razini Istarske županije (sve JLS u IŽ) 12.387.453,29 kuna. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 26 | Razvojna organizacija zaštite potrošača | UREDBU , IV. POTICAJNA NAKNADA ZA SMANJENJE KOLIČINE MIJEŠANOG KOMUNALNOG OTPADA | Glava IV: PREFORMULIRATI Obrazloženje: Davatelju usluge se daje poticaj za smanje količine miješanog komunalnog otpada, a potrošaču ne ? To je neprihvatljivo ! Potrošači plaćaju uslugu, plaćaju doprinos za infrastrukturu, a ne vidi se mehanizam kako će se njih potaknuti da odvajaju otpad! Ovo ima smisla samo ako će se dobivanje takve naknade od Fonda odraziti na smanjenim cijenama za potrošače! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 27 | Općina Nova Bukovica | UREDBU , IV. POTICAJNA NAKNADA ZA SMANJENJE KOLIČINE MIJEŠANOG KOMUNALNOG OTPADA | Poticajna naknada odnosno "novčana kazna" koju će po prijedlogu ove uredbe morati plaćati JLS - ovim prijedlogom biti će kažnjeni svi stanovnici sa područja JLS. Mišljenja sam da bi troškove poticajne naknade trebali snositi oni korisnici komunalne usluge koji ne žele smanjiti količinu mješanog komunalnog otpada. To se može postići na način da se kod preuzimanja otpada vrši evidencija o količini koja se preuzima, te se putem formule izračuna za svakog korisnika usluge visina poticajne naknade za smanjenje količine miješanog otpada. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 28 | Zagrebački holding d.o.o. | Izvješće o radu davatelja usluge, Članak 23. | Članak 23. Stavak 2, podstavak d, alineja 2. Ova odredba zahtjeva odvajanje skupljanja, tj. posebne programe odvoza otpada za sustav „od vrata do vrata“ i sustav na javno prometnim površinama. Objašnjenje: Nije u skladu s odredbama Pravilnika o gospodarenju otpadom jer se prema važećem propisu podaci o gospodarenju otpadom vode prema tehnološkoj jedinici, a ne prema modelu skupljanja otpada (JPP odnosno „od vrata do vrata“). | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 29 | GKP Komunalac d.o.o. | Izvješće o radu davatelja usluge, Članak 23. | Članak 23. - previše administrativnog posla čiji će trošak biti prenesen na korisnika, ne vidimo gdje je tu jednostavnost sustava (koliko treba radnika da se vode svi ti podaci, a sumnjamo da Agencija ima dovoljno zaposlenih da može obraditi podatke svih davatelja usluge - nije nam jasno kome trebaju sva ta izvješća ako postoji ROO, najavljivani e-ONTO i veliki broj drugih (dijelom neupotrebljivih) izvješća propisanih Zakonom o održivom gospodarenju otpadom - obveza davatelja usluge mora biti samo ta da popuni prateći list, a ostali podaci se mogu informatički povlačiti automatski iz informacijskog sustava davatelja usluge. U protivnom svatko će pisati drugačije i ti podaci neće biti pogodni za obradu, već će završiti u ormaru službenika - ostali podaci odnose se na poslovanje poduzeća i ne vidim što bi ti podaci značili nekome u Agenciji | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 30 | PARK d.o.o. Buzet | Izvješće o radu davatelja usluge, Članak 23. | Pojednostaviti izvješće u kojem će se nalaziti samo najnužniji podaci o gospodarenju otpadom. Stavak 2.e) teško je provediv jer djelatnici u komunalnim tvrtkama koje u svojem poslovanju osim djelatnosti gospodarenja otpadom imaju i druge djelatnosti, u jednom danu rade različite poslove prema potrebi (sakupljanje otpada, čišćenje javnih površina, pogrebne usluge, održavanje nerazvrstanih cesta…), a vozila radi ekonomičnosti poslovanja u jednom danu sakupljaju različite vrste otpada. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 31 | Grad Labin | Izvješće o radu davatelja usluge, Članak 23. | Potrebno je pojednostaviti sadržaj izvješća, a rok 31. ožujka uskladiti s drugim vezanim zakonima, odnosno produljiti, iz razloga što isti izvješće sadrži kao prilog Izvješće o poslovanju davatelja usluge, a rok za isto je produljen na 30. travnja. St.2.e) - problematično, iz razloga što u praksi isto vozilo tijekom jednog dana sakuplja različite vrste otpada radi ekonomske opravdanosti. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen |
| 32 | HGK | Izvješće o radu davatelja usluge, Članak 23. | Predstavnici Grupacije održavanja čistoće, Udruženja komunalnog gospodarstva HGK predlažu u odnosu na stavak 2. pojednostaviti sadržaj izvješća na način da sadrži samo najnužnije podatke. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 33 | GRAD ZAGREB | Izvješće o radu davatelja usluge, Članak 23. | Iz navedene odredbe proizlazi da je davatelj usluge dužan izvješće o svom radu dostaviti Agenciji do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu i to u okviru izvješća propisanim propisom kojim se uređuje registar onečišćivača okoliša. Iako iz Uredbe proizlazi da stručni nositelj namjerava da se predmetno izvješće podnosi Agenciji direktno putem određene aplikacije, odnosno digitalnog obrasca za kojeg je Agencija zadužena da ga u roku od dva mjeseca od stupanja na snagu Uredbe objavi na svojim mrežnim stranicama i koji će se primjenjivati do usklađenja posebnog propisa kojim se uređuje registar onečišćivača okoliša, kako to sve proizlazi iz članka 28. Uredbe, iako je za pohvalu, ističe se da provedba navedene zamisli trenutno nije moguća, obzirom da sukladno članku 32. stavku 5. Zakona izvješće o svom radu davatelj usluge prethodno mora podnijeti predstavničkom tijelu do 31. siječnja tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu i dostaviti ga Agenciji. Prema tome, Zakon podrazumijeva dostavljanje izvješća o radu davatelja usluge u obliku pisanog materijala, obzirom da nije moguće podnositi takvo izvješće predstavničkom tijelu putem aplikativnih rješenja a pored toga Zakon predviđa da se izvješće kakvo bi bilo podneseno predstavničkom tijelu dostavi u identičnom obliku i Agenciji, odnosno kako je prethodno naznačeno u obliku pisanog materijala. | Nije prihvaćen | Odbijeno |
| 34 | Udruga gradova u RH | Izvješće o radu davatelja usluge, Članak 23. | Čl.23.st.2.e) podatke o kvaliteti i ekonomskoj učinkovitosti sustava: - broj zaposlenih koji rade na poslovima javne usluge, - omjer broja zaposlenih koji rade na poslovima javne usluge i broja korisnika usluge, - omjer broja zaposlenih koji rade na poslovima javne usluge i mase prikupljenog miješanog komunalnog otpada u tonama, - omjer broja zaposlenih koji rade na poslovima javne usluge i mase odvojeno prikupljenog komunalnog biootpada u tonama, - prosječna udaljenost koju prijeđe vozilo za prikupljanje 1 tone miješanog komunalnog otpada, - prosječna udaljenost koju prijeđe vozilo za odvojeno prikupljanje 1 tone komunalnog biootpada, - prosječni trošak u kunama za prikupljanje 1 tone miješanog komunalnog otpada, - prosječni trošak u kunama za prikupljanje 1 tone komunalnog biootpada, - omjer ukupnog troška obrade miješanog komunalnog otpada u kunama i mase miješanog komunalnog otpada predanog na obradu odnosno kojeg je obradio davatelj usluge u tonama, - omjer ukupnog troška obrade komunalnog biootpada u kunama i mase komunalnog biootpada predanog na obradu odnosno kojeg je obradio davatelj usluge u tonama, - omjer ukupnog troška za odvojeno sakupljanje reciklabilnog otpada u kunama i mase odvojeno sakupljenog reciklabilnog otpada u tonama, - omjer ukupnog troška za odvojeno prikupljanje glomaznog otpada u kunama i mase odvojeno sakupljenog glomaznog otpada u tonama, - omjer broja prigovora i reklamacija korisnika usluge i broja korisnika usluge. f) podatke o postojanosti sustava: - broj dana u izvještajnom razdoblju kad javna usluga nije bila dostupna - omjer broja naselja u kojima je javna usluga dostupna i broja naselja u kojima javna usluga nije dostupna. Crvenom bojom označeni pokazatelji bit će prilično neprecizni, jer ista vozila servisiraju razne frakcije otpada. Plavom bojom označeni pokazatelj matematički je nemoguć: ukoliko je usluga dostupna u svim naseljima, rezultat izračuna je beskonačna vrijednost. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 35 | HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA - HUZP | Račun za javnu uslugu, Članak 22. | Što znači obavljena usluga. Je li to pražnjenje posude ili je prolazaka kamiona ulicoma kao do sada. | Nije prihvaćen | Pitanje uređeno Odlukom JLS |
| 36 | GRAD ZAGREB | Račun za javnu uslugu, Članak 22. | U stavku 2. mišljenja smo da bi navedena odredba trebalo sročiti na način da se navede da se na računu za javnu uslugu mora iskazati način i uvjete obračuna i struktura cijene javne usluge, a što je između ostaloga i u skladu sa odredbom članka 33. stavka 20. Zakona. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno |
| 37 | KD Čistoća d.o.o. Rijeka | Naknada za gradnju građevina za gospodarenje komunalnim otpadom, Članak 21. | Trebalo bi dodati stavak 3. da glasi:“Naknada za gradnju građevina za gospodarenje komunalnim otpadom je prolazna stavka i ne predstavlja prihod davatelja usluge.“ Obrazloženje:Bitno je naglasiti da je to prolazna stavka i da nije prihod davatelja usluge. | Nije prihvaćen | Pitanje uređeno člankom 33. stavkom 18 zakona |
| 38 | Razvojna organizacija zaštite potrošača | Naknada za gradnju građevina za gospodarenje komunalnim otpadom, Članak 21. | Članak 21. BRIŠE SE Obrazloženje: Potrošači plaćaju javnu uslugu, a još moraju sufinancirati izgradnju infrastrukture! Da li to znači da onda potrošači mogu postati dioničari komunalnog poduzeća. Što će onda financirati lokalna samouprava? | Nije prihvaćen | Odbijeno |
| 39 | Udruga za zaštitu prava potrošača "Splitski potrošač" | Naknada za gradnju građevina za gospodarenje komunalnim otpadom, Članak 21. | Sukladno odredbi člana 30. Zakona o komunalnom gospodarstvu program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za svaku kalendarsku godinu,uključujući i „građenje objekata i uređaja komunalne infrastrukture i nabava opreme za odlaganje komunalnog otpada“ utvrđuje predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave na temelju Programa mjera za unaprjeđenje stanja u prostoru i potrebe uređenja zemljišta u skladu s postavkama dokumenata prostornog uređenja kao i u skladu s Planom razvojnih programa. Drugim riječima, ako naknada za sufinanciranje građenja ne pretpostavlja financijski plan i vrijeme trajanja ova naknada nema pravne osnove. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 40 | HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA - HUZP | Naknada za gradnju građevina za gospodarenje komunalnim otpadom, Članak 21. | Članak 21 Koja je to naknada za gradnju građevina za gospodarenje komunalnim otpadom . Da li treba graditi luksuzno i mramorno ili optimalno. Tko će to kontrolirati, ili ćemo samo mi potrošači plaćati. Prema čemu će se to vrednovati ? Hoće li se netko našim novcima bahatiti i određivati cijene da podižu sebi spomenike?? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 41 | HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA - HUZP | Obračun cijene javne usluge, Članak 20. | Članak 20. Što je minimalna cijena javne usluge da li i je trebalo ograničiti nekakvim maksimumom ili maksimum može biti kako se trgovačkom društvu hoće i tko će kontrolirati? Možda kao i do sada kada je obaveza davatelja usluge bila da dostavi cjenik tržnoj inspekciji i ovi nisu djelovali ako je cjenik nezakonit , a bio je i nije bio u skladu sa Zakonom o održivom gospodarenju otpadom. Članak 20.stavak 2. Koja je to ugovorena naknada iz članka 15. Što ako mi potrošači u ugovoru koji je dvostrani pravni akt ne pristajemo na ugovorenu naknade za postupanje korisnika protivno ugovoru iz članka 15. ove Uredbe . Može li nam to netko nametnuti jer se onda radi o nepoštenim odredbama ugovora. Tko određuje ugovorenu naknadu i temeljem kojih parametara se određuje njezina visina. Ako se u posudi za komunalni otpad nađe jedna plastična flaša ili 5 flaša kolika je naknada. Koji su kriteriji za naplatu ? Da li možda „od oka“ ili će biti propisano? Članak 20.stavak 5. Mjesečna naknada ili fiksni trošak prema određenim formulama je nezakonit i u suprotnosti je sa sada važećim Zakonom o održivom gospodarenju otpadom koji je još uvijek na snazi i temeljem kojeg se predlaže Uredba. Želi se legalizirati dosadašnje nezakonito stanje kada su davatelji usluge odvoza otpada nezakonito naplaćivali prema zaduženom spremniku otpada što je u suprotnosti za Zakonom o održivom gospodarenju otpadom koji nalaže načelo onečišćivač plaća i što je u suprotnosti s presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske objavljenoj u NN 106/2016. Želi se naplatiti usluga koja nije napravljena kako bi se dobio novac bez rada. U pojedinim turističkim mjestima kamioni čistoće nisu ulazili u pojedine kvartove od listopada do travnja , ali se usluga uredno naplaćivala. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 42 | KD Čistoća d.o.o. Rijeka | Obračun cijene javne usluge, Članak 20. | Cijena obvezne minimalne javne usluge mora biti izražena po jedinici mjere (kg. Ili lit.) u kojoj je izražena i jedinična cijena Davatelja usluge (Cjenik, čl.19.st.1.t.1.). Obrazloženje:Predloženim se izbjegava da cijena obvezne minimalne usluge bude identična za obračunsko mjesto hotel i obračunsko mjesto (mali) stan. Prijedlog je također sukladan sa načinom određivanja udjela korisnika usluge u zajedničkom spremniku (čl.4.st.4.) | Nije prihvaćen | Odbijeno |
| 43 | Vesna Centa | Obračun cijene javne usluge, Članak 20. | ČLANAK 20. STAVAK 1. - U CIJENU JAVNE USLUGE POTREBNO JE UKLJUČITI TROŠAK TRANSPORTA I ULAGANJA U TRANSPORT | Nije prihvaćen | Pitanje uređeno člankom 33. stavkom 4. Zakona |
| 44 | Komunalno Hvar d.o.o. | Obračun cijene javne usluge, Članak 20. | Ovako predloženi obračun cijene pretpostavlja da bi takozvani fiksni dio računa (paušal) bio jednak za sve korisnike usluge, pa ispada da će se naplaćivati jednak iznos paušala za stan od 30 kvadrata, kuću od 600 kvadrata ili hotel od 2000 kvadrata, iako troškovi davatelja usluge za te nekretnine ni približno nisu isti. Ovaj prijedlog Uredbe ide definitivno na štetu onih koji posjeduju manje stambene jedinice. Potrebno je uvesti dodatne parametre u cijenu koji bi regulirali ovaj apsolutno nepravedni i nepošteni način naplate. Obračun je isto tako nepošten prema povremenim korisnicima, jer je za očekivati da će fiksni dio računa (paušal) imati vrlo veliki udjel u ukupnom računu. Smatramo da je u regijama gdje je turizam glavna privredna djelatnost, pogotovo na Jadranu, najpravedniji i najjednostavniji način izračuna varijabilnog dijela usluge prema podatku o potrošnji vode. Taj sustav bez suvišne papirologije osigurava potpuno sigurnu detekciju perioda korištenja pojedine nekretnine, čime bi riješili problem naplate za turiste i svih povremenih korisnika nekretnine. U predloženom načinu naplate iz Uredbe, korištenjem izjave, to će biti praktički nemoguća misija, jer apsolutno je nerealno očekivati da će biti moguće doći do svih potrebnih podataka. Parametri za izračun Godišnja količina otpada domaćinstva u lit/Godišnja potrošnja vode domaćinstva = INDEKS Mjesečno zaduženje korisnika usluge u lit = broj potrošenih m3 vode x INDEKS Ovaj predloženi model naplate varijabilnog dijela računa jednostavno je nadograđivati, te upotpunjavati s poticajima za korisnike, koji odvajaju otpad. Vrlo sličan sustav naplate se već godinama primjenjuje u nekim zemljama Evropske unije, n.p.r. u Portugalu, gdje je turizam jedna od vodećih privrednih grana. | Djelomično prihvaćen | Protivno je članku 33. stavku 2. Zakona |
| 45 | ČISTOĆA d.o.o. ZADAR | Obračun cijene javne usluge, Članak 20. | U potpunosti podržavamo prijedloge HGK. Posebice u odnosu na formulu koja izjednačava cijenu obvezne minimalne javne usluge za sve korisnike, odnosno grupe korisnika usluga. Nije pravedno da se trgovački centar, hotel, ili iznajmljivač apartmana izjednačavaju sa umirovljeničkim ili samačkim kućanstvom. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 46 | Zagrebački holding d.o.o. | Obračun cijene javne usluge, Članak 20. | Članak 20. Komentar: Naziv „Naknada za gradnju građevina za gospodarenje komunalnim otpadom“ nije u skladu s člankom 33, stavkom 16. Zakona o održivom gospodarenju otpadom, u kojem je definirano da se naknada odnosi na gradnju građevina za gospodarenje komunalnim otpadom i sanacije neusklađenih odlagališta na području jedinice lokalne samouprave. Stavak 2. U stavku iza riječi miješanog komunalnog otpada dodati „ komunalnog biootpada“. Obrazloženje: U „strukturi cijene“ mora biti uračunato i prikupljanje komunalnog biootpada. Stavak 3. Potrebno dodati tekst: Korisnik usluge dužan je plaćati cijenu obvezne minimalne javne usluge za cijelu kalendarsku godinu bez obzira koristi li nekretninu povremeno ili trajno. Obrazloženje: Nužno je dodati ovakvu odredbu u Uredbu obzirom na zadovoljenje načela sigurnosti i kvalitete pružanja usluge. Stavak 5. Pojam obračunsko mjesto zamijeniti riječju korisnik. Obrazloženje: Moguća je zlouporaba na način da se više korisnika dogovore da su jedno obračunsko mjesto. U pojam M GT ispušteno je navođenje i troškova sakupljanja papira, stakla, plastike i tekstila kao dio usluge povezane s javnom uslugom. Obrazloženje: potrebno uvrstiti kako bi se moglo uvrstiti u izračun minimalnog godišnjeg troška. Dodati novi stavak 9. koji glasi: Uvažavajući specifične uvijete i okolnosti poslovanja, korisnik koji obavlja poslovnu djelatnost mora s davateljem usluge ugovorom definirati poslovni odnos kojim se određuje kriterij količine otpada, način pružanja usluge te cijene pojedinih usluga tako da iste osiguravaju ekonomski održivo poslovanje te sigurnost i redovitost pružanja usluge. Obrazloženje: pravne osobe zbog svoje specifičnosti moraju posebno urediti uvjete i način pružanja javne usluge s davateljem usluge. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno |
| 47 | GKP Komunalac d.o.o. | Obračun cijene javne usluge, Članak 20. | Članak 20. - obračun cijene usluge mora biti puno jednostavniji, treba odrediti što sačinjava cijenu jedinstvene usluge (što sve cijena sadrži), a nakon toga opisno objasniti izračun pojedine stavke | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 48 | LIDIJA RUNKO-LUTTENBERGER | Obračun cijene javne usluge, Članak 20. | Volumen spremnika i broj preuzimanja spremnika otpada (stavak 6) nije stvarna količina otpada i ne može biti kriterij količine otpada | Nije prihvaćen | Pitanje uređeno člankom 33. stavkom 2. Zakona i odlukom JLS |
| 49 | PARK d.o.o. Buzet | Obračun cijene javne usluge, Članak 20. | U članku nedvojbeno propisati obvezu da se za nekretninu koja se povremeno koristi plaća tijekom cijele kalendarske godine cijena obvezne minimalne javne usluge jer se cjelokupni sustav gospodarenja otpadom kapacitira na vršna opterećenja uz uvjet uspostave kvalitetnog, postojanog i učinkovitog sustava sakupljanja komunalnog otpada. | Nije prihvaćen | Pitanje uređeno člankom 33. stavkom 2. Zakona i odlukom JLS |
| 50 | Grad Labin | Obračun cijene javne usluge, Članak 20. | U potpunosti podržavamo komentare i prijedloge HGK. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno |
| 51 | HGK | Obračun cijene javne usluge, Članak 20. | Predstavnici Grupacije održavanja čistoće, Udruženja komunalnog gospodarstva HGK predlažu u stavku 1. dodati riječi: „i članka 3. ove Uredbe“. Nadalje, predlaže se da tekst stavka 2. glasi: „Cijena javne usluge ima sljedeću strukturu: cijena obvezne minimalne javne usluge, cijena javne usluge za količinu predanog miješanog komunalnog otpada, komunalnog biootpada i cijena ugovorne naknade za postupanje korisnika protivno ugovoru iz članka 15. ove Uredbe. Obrazloženje: U tekstu nedostaje komunalni biootpad. Predstavnici skreću pažnju na osobitost obrade otpada u CGO Marinščina i Kaštjun. U stavku 3. predlaže se dodati sljedeću odredbu: „Korisnik usluge dužan je plaćati cijenu obvezne minimalne javne usluge za cijelu kalendarsku godinu bez obzira koristi li nekretninu povremeno ili trajno.“ Nužno je dodati ovakvu odredbu u Uredbu s obzirom na zadovoljenje načela sigurnosti i kvalitete pružanja usluge osobito u primorskom djelu RH tijekom turističke sezone. Stavak 5. predlaže se izmijeniti tako da glasi: „Cijena obvezne minimalne javne usluge (dalje: CM) koja se za korisnika obračunava za obračunsko mjesto i plaća u obračunskom razdoblju, utvrđuje se na način da se minimalni godišnji trošak sustava iz članka 18. stavka 2. točke 1., 2., 4., 5., 6. i trošak sustava iz članka 18. stavka 3., raspoređuje na obračunska mjesta sukladno Odluci iz članka 4. ove Uredbe. Minimalni godišnji trošak sustava sakupljanja komunalnog otpada čine troškovi davatelja usluge koji nastaju u kalendarskoj godini kako bi se osiguralo da sustav može preuzeti odgovarajuće količine miješanog komunalnog otpada, komunalnog biootpada, glomaznog otpada, te reciklabilnog otpada poštujući pri tome obvezu o sigurnosti, pouzdanosti, kvaliteti i ekonomskoj učinkovitosti javne usluge, pri čemu ne uključuje troškove obrade otpada koji se u cijenu javne usluge uključuju izračunom u stavku 6. i stavku 7. Obrazloženje: Neprihvatljivo je da i veliki i mali onečišćivači plaćaju jednak iznos cijene obvezne minimalne javne usluge, odnosno sudjeluju u jednakom iznosu u alimentiranju troškova spremnosti sustava kako proizlazi iz predložene formule. Nadalje, u stavku 6. predlaže se izmijeniti formulu tako da glasi: „C=CM + (CSM × BP × U)“ Također se predlaže u stavku 7. izmijeniti formulu tako da glasi: „C =CM + (JCM × PMK × U)“ | Djelomično prihvaćen | Tekst o obračunu je izmijenjen na drugi način. Djelomično prihvaćeno |
| 52 | Razvojna organizacija zaštite potrošača | Obračun cijene javne usluge, Članak 20. | Člana 20. Stavak 2. MIJENJE SE I GLASI „2) Cijena javne usluge predstavlja cijenu javne usluge za količinu predanog miješanog komunalnog otpada umanjenu za vrijednost predanog razvrstanog otpada. Obrazloženje: Neprihvatljivo je uvođenje „paušala“ jer to nije element Tržišnog gospodarstva. Fiksni dio cijene ili minimalna javna naknada se može primijeniti samo u slučaju kada je otpad preuzet/predan, ako nema preuzimanja otpada nema ni fiksnog ni varijabilnog cijela cijene, jednostavno nema usluge nema računa. Člana 20. Stavak 3. MIJENJE SE I GLASI 3) Obveza korisnika usluge da davatelju usluge plati iznos cijene koja nastaje na temelju predane količine otpada, umanjenu za pripadaju cijenu količine razvrstanog otpada. Obrazloženje: Ovo je jedini način poslovanja u Tržišnoj ekonomiji, sve drugo je podupiranje nerada, loše organizacije, održavanje nerantabilnih firmi koje služe kao stranačka uhljebilišta. Članak 20: PREFORMULIRATI Obrazloženje: Odredbe je ne stimuliraju razdvajanje otpada, ustvari sve ostaje isto kao i sada, plaćanje prema zaduženoj kanti i broju odvoza, a ne prema količini predanog otpada, što je u suprotnosti sa Zakonom. Uredba ne može biti u suprotnosti sa Zakonom. Kreator pati od kompliciranja, jer drugačije se ne može nazvati izmišljanje formula, koje su potpuno nepotrebne, a služe samo da je „prosječnom“ potrošaču nemoguće shvatiti što mu se ustvari naplaćuje. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno |
| 53 | GRAD ZAGREB | Obračun cijene javne usluge, Članak 20. | U stavku 5. u dijelu u kojem se daje pojašnjenje da se oznaka „B om“ smatra brojem obračunskih mjesta na području određenom Odlukom iz članka 4. stavka 1. Uredbe, ističe se da broj obračunskih mjesta nije određen Odlukom iz članka 4. stavka 1. Uredbe, a ni člankom 30. stavkom 7. Zakona, već se broj obračunskih mjesta određuje tek u prvom izvješću o radu davatelja usluge sukladno članku 23. stavku 2. točki a. Uredbe. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno |
| 54 | Udruga gradova u RH | Obračun cijene javne usluge, Članak 20. | Čl. 20. St 5. (5) Cijena obvezne minimalne javne usluge (dalje: CM) koja se za obračunsko mjesto plaća u obračunskom razdoblju utvrđuje se na način da se minimalni godišnji trošak sustava iz članka 18. stavka 2. točke 1, 2, 4, 5, 6 raspoređuje na obračunska mjesta sukladno Odluci iz članka 4. Ove Uredbe. Minimalni godišnji trošak sustava sakupljanja komunalnog otpada čine troškovi davatelja usluge koji nastaju u kalendarskoj godini kako bi se osiguralo da sustav može preuzeti odgovarajuće količine miješanog komunalnog otpada, komunalnog biootpada, te glomaznog otpada, poštujući pri tome obvezu o sigurnosti, pouzdanosti, kvaliteti i ekonomskoj učinkovitosti javne usluge, pri čemu ne uključuje troškove obrade otpada koji se u cijenu javne usluge uključuju izračunom u stavku 6. i stavku 7. Nužno je potpuno preformulirati, naime sa stanovišta pravednosti je krajnje neprihvatljivo da i veliki i mali onečišćivači plaćaju jednak iznos cijene obvezne minimalne javne usluge, odnosno sudjeluju u jednakom iznosu u alimentiranju troškova spremnosti sustava kako proizlazi iz predložene formule. Ne treba jednak nivo spremnosti sustava za dvoje ljudi u 60 m2 kao za apartmansku kuću od 800-1.000 m2! Prema izračunu Crikvenice, koja sustav naplate ima već 15 godina na cijelom svom području, malima bi cijena obvezne minimalne javne usluge narasla sa sadašnjih 40 na 74 kune, tj. 84%. Ovo bi dodatno pogodilo i povremene korisnike nekretnine, što također ne treba zanemariti. Čl.20.st.6. C=CM + (CSM x BP x U) Greškom u formuli piše C=M + … Čl.20.st.7. C=CM + (JCM x PMK x U) Greškom u formuli piše C=M + … | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno |
| 55 | Udruga za zaštitu prava potrošača "Splitski potrošač" | Obračun cijene javne usluge, Članak 20. | Članak se briše. Komentar: Cijena javne usluge sukladno Zakonu ne obuhvaća minimalnu cijenu javne usluge, i cijenu ugovorene naknade. Obračun komunalne usluge odvoza komunalnog otpada, sukladno odredbi Zakona može biti prema izrazu: C = (Cp x Bp) + N C – Cijena javne usluge (prikupljanja i odvoza kom.otpada) Cp – Cijena pražnjenja određenog spremnika (posuda, kontejner, vrećica ...) Bp – Broj pražnjenja u mjesecu N – Naknada za gradnju i održavanje kom.infrastruktre - st.(13) čl. 33.Zakona Svaki drugi obračun, mišljenja smo, suprotan je odredbama Zakonu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno |
| 56 | Udruga za zaštitu prava potrošača "Splitski potrošač" | Obračun cijene javne usluge, Članak 20. | Brisanje članka. Obrazloženje: Cijena javne usluge sukladno Zakonu ne obuhvaća minimalnu cijenu javne usluge i cijenu ugovorene naknade. Obračun komunalne usluge odvoza komunalnog otpada, sukladno odredbi Zakona može biti prema izrazu: C = (Cp x Bp) + N C – Cijena javne usluge (prikupljanja i odvoza kom.otpada) Cp – Cijena pražnjenja određenog spremnika (posuda, kontejner, vrećica ...) Bp – Broj pražnjenja u mjesecu N – Naknada za gradnju i održavanje kom.infrastruktre - st.(13) čl. 33.Zakona Svaki drugi obračun, mišljenja smo, suprotan je odredbama Zakona. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno |
| 57 | HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA - HUZP | III. NAČIN GOSPODARENJA KOMUNALNIM OTPADOM, Obračun cijene javne usluge | Što je minimalna cijena javne usluge da li i je trebalo ograničiti nekakvim maksimumom ili maksimum može biti kako se trgovačkom društvu hoće i tko će kontrolirati. MOžda kao i do sada kada je obaveza davatelja usluge bila da dostavi cjenik tržnoj inspekciji i ovi nisu djelovali ako je cjenik nezakonit , a bio je i nije bio u skladu sa Zakonom o održivom gospodarenju otpadom. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 58 | Čistoća Dubrovnik | Poslovanje davatelja javne usluge , Članak 19. | Cjenik javne usluge osim jedinične cijene za preuzeti kilogram miješanog otpada treba sadržavati i jediničnu cijenu po litri preuzetog miješanog komunalnog otpada kao i biorazgradivog otpada u slučaju kada je Odluka iz članka 4. ove Uredbe volumen spremnika i broj preuzimanja spremnika određena kao kriterij količine otpada. | Nije prihvaćen | Protivno članku 33. Zakona |
| 59 | KD Čistoća d.o.o. Rijeka | Poslovanje davatelja javne usluge , Članak 19. | čl.19.st1.t.2 i t.3.-Predlaže se izmjeniti u „cijenu prijevoza i obrade...“ Obrazloženje:U prijelogu se koriste različiti pojmovi (Cjenik uključuje cijenu prijevoza glomaznog otpada i cijenu preuzimanja otpada iz točke 1) | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno |
| 60 | Zagrebački holding d.o.o. | Poslovanje davatelja javne usluge , Članak 19. | Članak 19. Stavak 1, točka 1. Točka 1. mora glasiti: „Ovisno o kriteriju količine otpada određenom Odlukom iz članka 4. ove Uredbe, cijene za različita korištenja nekretnine na obračunskom mjestu (korištenje i povremeno korištenje), za pražnjenje različitih zapremnina spremnika miješanog komunalnog otpada i komunalnog biootpada odnosno jedinične cijene za preuzeti kilogram miješanog komunalnog otpada i kilogram komunalnog biootpada“. Obrazloženje: U tekstu nedostaje komunalni biootpad. Stavak 1, točka 2. Potrebno dodati riječ „obrade“ te bi točka glasila: Cijena prijevoza i obrade jedinične količine glomaznog otpada na zahtjev. Potrebno brisati riječ „prijevoza“ i zamijeniti ju s riječi „preuzimanja“. Stavak 1, točka 3. Potrebno dodati riječ „obrade“ te bi točka glasila: „Cijenu prijevoza i obrade jedinične količine otpada iz točke 1. ovoga stavka u slučaju iznimnog preuzimanja veće količine otpada na zahtjev“. Stavak 2. Potrebno brisati dio „za iste količine otpada odnosno jednaki broj pražnjenja iste vrste spremnika i za različita korištenja nekretnine na obračunskom mjestu korištenje i povremeno korištenje" te stavak treba glasiti: „Razlike u cijenama moraju poticati korisnika da smanji:“ Obrazloženje: S ostavljenim tekstom na jednostavniji način postiže se isti smisao točke. Stavak 3. Paralelno je u tijeku e-savjetovanje o Zakonu o komunalnom gospodarstvu koje također regulira proceduru davanja suglasnosti na cjenik usluga i to na drugačiji način nego to predlaže ova Uredba. Potrebno je uskladiti na istovjetan način proceduru davanja suglasnosti na cjenik. Stavak 3., alineja 3. Brisati alineju jer je nepotrebna. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno |
| 61 | PARK d.o.o. Buzet | Poslovanje davatelja javne usluge , Članak 19. | Brisati alineju 3. stavka 3. - nepotrebna. Izmijeniti stavak 5. jer JLS nije nadležna/kompetentna utvrđivati usklađenost sa zakonskim aktima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 62 | Grad Labin | Poslovanje davatelja javne usluge , Članak 19. | Čl.19.st.1.t.1. - ne obuhvaća specifičnost Istarske županije i izgrađenog ŽCGO Kaštijun, budući da komunalni biootpad nije sadržan u tekstu. St.1.t.2. - nedostaje zbrinjavanje odnosno obrada. Formulacija st.2. je nejasna. Pojednostaviti. St.3.al.3. - brisati. St.5. - Izvršnom tijelu JLS ne bi trebalo nametnuti odgovornost utvrđivanja usklađenosti, s obzirom da su za isto nadležni isključivo sudovi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 63 | HGK | Poslovanje davatelja javne usluge , Članak 19. | Predstavnici Grupacije održavanja čistoće, Udruženja komunalnog gospodarstva HGK predlažu u stavku 1. izmijeniti točku 1. tako da glasi: „ovisno o kriteriju količine otpada određenom Odlukom iz članka 4. ove Uredbe, cijene za različita korištenja nekretnine na obračunskom mjestu (korištenje i povremeno korištenje), za pražnjenje različitih zapremnina spremnika miješanog komunalnog otpada i komunalnog biootpada, odnosno jedinične cijene za preuzeti kilogram miješanog komunalnog otpada i kilogram komunalnog biootpada,“. U tekstu nedostaje komunalni biootpad. Predstavnici Grupacije skreću pozornost na osobitost obrade otpada u CGO Marinščina i Kaštjun. Točku 2. predlaže se izmijeniti tako da glasi: „cijena prijevoza i obrade jedinične količine glomaznog otpada na zahtjev.“ U skladu s navedenim, predlaže se izmijeniti točku 3. tako da glasi: „cijenu prijevoza i obrade jedinične količine otpada iz točke 1. ovoga stavka u slučaju iznimnog preuzimanja veće količine otpada na zahtjev.“ U stavku 2. predlaže se brisati dio teksta koji glasi: „…za iste količine otpada odnosno jednaki broj pražnjenja iste vrste spremnika i za različita korištenja nekretnine na obračunskom mjestu (korištenje i povremeno korištenje). Ostavljenim tekstom na jednostavniji način postiže se smisao točke. U odnosu na stavak 3. predstavnici Grupacije održavanja čistoće, Udruženja komunalnog gospodarstva skreću pozornost kako je u tijeku paralelno e-savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o komunalnom gospodarstvu koji također regulira proceduru davanja suglasnosti na cjenik usluga i to na drugačiji način nego to predlaže ova Uredba. Potrebno je uskladiti na istovjetan način proceduru davanja suglasnosti na cjenik. Također, predlaže se brisati alineju 3. jer je nepotrebna. Predlaže se stavak 5. izmijeniti tako da glasi: „Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave je dužno, prije nego je dana suglasnost na prijedlog cjenika odnosno prijedlog izmjene cjenika, utvrditi da su predložene cijene takve da potiču korisnika usluge da odvojeno predaje otpad, posebice reciklabilni otpad, komunalni biootpad i problematični otpad odnosno da kompostira komunalni biootpad kako bi se smanjila količina miješanog komunalnog otpada koji nastaje, udio biorazgradivog komunalnog otpada u nastalom miješanom komunalnom otpadu te kako bi se povećale količine odvojeno sakupljenog određenog otpada.“ U odnosu na dio teksta koji glasi: „utvrditi da je prijedlog cjenika usklađen sa Zakonom, ovom Uredbom i Odlukom iz članka 4. ove Uredbe“, predstavnici Grupacije održavanja čistoće, Udruženja komunalnog gospodarstva ističu kako usklađenost kompetentno mogu utvrditi samo sudovi. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno |
| 64 | GRAD ZAGREB | Poslovanje davatelja javne usluge , Članak 19. | Stavak 1. točku 2. je potrebno uskladiti sa člankom 33. stavkom 5. Zakona o održivom gospodarenju otpadom na način da se jedinična cijena prijevoza krupnog (glomaznog ) otpada određuje prema masi predanog otpada. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 65 | HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA - HUZP | Poslovanje davatelja javne usluge , Članak 19. | Članak 19. stavak . točka 1. Kako stimulirati potrošača da razdvaja otpad ? Vrlo vjerojatno poštenom naplatom , kada razdvaja otpad njegove posude su praznije i nije ih potrebno svaki puta isprazniti, a kada bi o tome davatelj usluge vodio evidenciju onda bi i potrošač mora manje platiti. Predloženim rješenjem s fiksnim troškom to se ne stimulira jer i sada imamo fiksni trošak za vodu koji se u nekim gradovima naplaćuje 60 kn mjesečno, a u drugim 20 kn. Sada već imamo nezakonitu situaciju da se za fiksni trošak za otpad naplaćuje 50 kuna mjesečno, a za samo pražnjenje posuda mjesečno 10 kn. Iz toga je vidljivo da se fiksnim troškom uzima novac bez rada. Zašto se svi troškovi ne uračunaju u jedinicu mjere. Pa naravno zato da se može naplaćivati bez rada!! Hoće li se cijena obračunavati za različite spremnike ili prema volumenu ili masi prikupljenog otpada? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 66 | Udruga gradova u RH | Poslovanje davatelja javne usluge , Članak 19. | Čl.19.st.1.tč.2. 2. cijenu prijevoza i zbrinjavanja jedinične količine glomaznog otpada na zahtjev, Dodati „i zbrinjavanja“, jer davatelj usluge i to plaća dodatno Čl.19.st.2. (2) Cjenik mora poticati korisnika da smanji: Izbrisati „razlike u cijenama za iste količine otpada odnosno jednaki broj pražnjenja iste vrste spremnika i za različita korištenja nekretnine na obračunskom mjestu (korištenje i povremeno korištenje)“, jer se ponavlja navedeno u prethodnom stavku. Također, JLS koje već imaju identifikaciju količine otpada po korisnicima (npr. čipovi) ovime dobivaju nejasan dodatni kriterij – cijenu obvezne minimalne javne usluge plaćaju svi korisnici, a pražnjenje spremnika je ionako zaseban dio cijene. Čl.19.st.1.tč.3 alineja 3. i st.5. (3) Zahtjev za izdavanje suglasnosti na cjenik iz članka 33. stavka 6. Zakona sadrži: - prijedlog cjenika s obrazloženjem, - procjenu iznosa prosječnog računa, sukladno prijedlogu cjenika, kojeg bi korisnik usluge bio dužan platiti davatelju usluge u obračunskom razdoblju, - izjavu osobe odgovorne za zastupanje davatelja usluge da je prijedlog cjenika u skladu sa Zakonom, ovom Uredbom i Odlukom iz članka 4. ove Uredbe, - prijedlog datuma početka primjene cjenika. (5) Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave je dužno, prije nego je dana suglasnost na prijedlog cjenika odnosno prijedlog izmjene cjenika, utvrditi da su predložene cijene takve da potiču korisnika usluge da odvojeno predaje otpad, posebice reciklabilni otpad, komunalni biootpad i problematični otpad odnosno da kompostira komunalni biootpad kako bi se smanjila količina miješanog komunalnog otpada koji nastaje, udio biorazgradivog komunalnog otpada u nastalom miješanom komunalnom otpadu te kako bi se povećale količine odvojeno sakupljenog određenog otpada. Brisati alineju 3.: „- izjavu osobe odgovorne za zastupanje davatelja usluge da je prijedlog cjenika u skladu sa Zakonom, ovom Uredbom i Odlukom iz članka 4. ove Uredbe,“ I dio st. 5.: „-da je prijedlog cjenika usklađen sa Zakonom, ovom Uredbom i Odlukom iz članka 4. ove Uredbe“. Usklađenost kompetentno mogu utvrditi jedino sudovi. Također, brisati „značajno“ jer je pojam objektivno neodrediv. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno |
| 67 | Udruga za zaštitu prava potrošača "Splitski potrošač" | Poslovanje davatelja javne usluge , Članak 19. | Brisanje dijela točke 1. stavka (1) i to riječi: cijene za različita korištenja nekretnine na obračunskom mjestu (korištenje i povremeno korištenje), Brisanje stavka (2) Obrazloženje: Cjenik javne usluge, sukladno odredbi stavka (5) članka 33. Zakona „određuje visinu jedinične cijene za masu predanog otpada ili volumen spremnika otpada“. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 68 | KD Čistoća d.o.o. Rijeka | Poslovanje davatelja javne usluge , Članak 18. | Cijeli članak bi trebalo izmijeniti vodeći računa o slijedećim primjedbama: Opravdane troškove ne treba specificirati jer su definirani računovodstvenim propisima i sukladno Zakonu o porezu na dodanu vrijednost kojeg su se komunalna društva dužna pridržavati pri iskazivanju i priznavanju troškova. Ovako su nabrojeni samo djelomično (ograničeno samo na vozila i opremu za prikupljanje otpada) i djelom netočno (nabava vozila i opreme nije trošak, već amortizacija istih) | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 69 | Istarska županija | Poslovanje davatelja javne usluge , Članak 18. | Članak 18. – u stavku 2. točka 3. brisati „1.“ | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 70 | Vesna Centa | Poslovanje davatelja javne usluge , Članak 18. | ČLANAK 18. STAVAK 4. - POTREBNO JE PRECIZIRATI NA KOJI NAČIN SE EVIDENTIRAJU TROŠKOVI PO VRSTI MJESTA NASTANKA TROŠKA ČLANAK 18. STAVAK 5. - PROMJENA – NAKNADA ZA KONCESIJU ZA OBAVLJANJE JAVNE USLUGE SMATRA SE OPRAVDANIM TROŠKOVIMA JAVNE USLUGE I USLUGA POVEZANIH S JAVNOM USLUGOM ČLANAK 18. STAVAK 6. - TROŠKOVE ODVOJENOG SAKUPLJANJA I OBRADE RECIKLABILNOG OTPADA POTREBNO JE SVRSTATI U OPRAVDANE TROŠKOVE JAVNE USLUGE I USLUGA POVEZANIH S JAVNOM USLUGOM. TAKOĐER, POTREBNO JE PRECIZIRATI U KOJEM IZNOSU FOND SNOSI TROŠKOVE TE NAČIN NA KOJI SE ISTI RAČUNAJU | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno |
| 71 | Zagrebački holding d.o.o. | Poslovanje davatelja javne usluge , Članak 18. | Članak 18. Stavak 1. Umjesto riječi „primici“ upotrijebiti riječ prihodi. Stavak 2. U točki 1. iza riječi nabava dodati riječ amortizacija. Stavak 4. Izmijeniti stavak na način da glasi: Troškovi javne usluge evidentiraju se tako da u svakom trenutku omoguće jasnu sliku o poslovanju davatelja usluge spram svih kriterija važnih za njegovo poslovanje. Obrazloženje: Predloženi stavak 4, članka 18. Uredbe nepotrebno previše detaljno prati poslovanje davatelja usluge koje nema ni poslovnu ni ekonomsku opravdanost. Pored toga teško je provedivo. Članak 32., stavak 3 ZOGO izrijekom određuje praćenje troškova davatelja usluga. | Prihvaćen | Tekst čitavog članka je izmijenjen |
| 72 | GKP Komunalac d.o.o. | Poslovanje davatelja javne usluge , Članak 18. | Članak 18. st 4. - previše administrativnog posla čiji će trošak biti prenesen na korisnika - koji je to posebni propis koji uređuje gospodarenje otpadom Članak 18. st 5. t.3. - što je s (ne)opravdanim troškovima u slučaju kad davatelj usluge ima reciklažno dvorište, a uslugu pruža u JLS koje ga nemaju. Bilo bi logično da se kao opravdani troškovi reciklažnog dvorišta priznaju korisnika iz onih JLS u kojima ga nisu još izgradili | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 73 | PARK d.o.o. Buzet | Poslovanje davatelja javne usluge , Članak 18. | U točki 1. stavka 2. dodati trošak nabave i održavanja vozila i opreme za prikupljanje glomaznog otpada i reciklabilnog otpada. Pojednostaviti stavak 4. jer predetaljno prati poslovanje davatelja usluge i u praksi je teško provedivo. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 74 | Grad Labin | Poslovanje davatelja javne usluge , Članak 18. | Čl.18. - izmijeniti članak, pojasniti i prilagoditi ostalim zakonima koji reguliraju pojmove prihoda/primitaka i sl. St.4. - vrlo je teško toliko detaljno evidentirati troškove javne usluge po vrsti mjesta nastanka troška. St.6.: "jer" izmijeniti u "je". | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 75 | HGK | Poslovanje davatelja javne usluge , Članak 18. | Predstavnici Grupacije održavanja čistoće, Udruženja komunalnog gospodarstva HGK predlažu izmijeniti stavak 1. na način da glasi: „Prihod od izvršene javne usluge i usluga povezanih s javnom uslugom čine prihodi koje je ostvario davatelj usluge: 1. od javne usluge i usluga povezanih s javnom uslugom, 2. od prihoda za odvojeno sakupljeni otpad od Fonda i od pravnih osoba koje gospodare tim otpadom, 3. ostali prihodi“ Stavak 2. predlaže se izmijeniti na način da glasi: „Opravdani troškovi javne usluge su troškovi davatelja usluge za: 1. nabava (amortizacija) i održavanje vozila i opreme za prikupljanje miješanog komunalnog otpada i komunalnog biootpada, 2. prijevoz miješanog komunalnog otpada, komunalnog biootpada i glomaznog otpada, 3. obradu otpada iz točke 1. i 2. ovoga stavka, 4. rad reciklažnih dvorišta i mobilnih reciklažnih dvorišta na području pružanja usluge, 5. vođenje propisanih evidencija i izvješćivanja u vezi javne usluge, 6. ostali troškovi izravno uzrokovani pružanjem javne usluge“ Stavak 4. predlaže se izmijeniti na način da glasi: „Troškovi javne usluge evidentiraju se tako da u svakom trenutku omoguće jasnu sliku o poslovanju davatelja usluge spram svih kriterija važnih za njegovo poslovanje.“ Predloženi stavak 4. Uredbe nepotrebno previše detaljno prati poslovanje davatelja usluge koje nema ni poslovnu ni ekonomsku opravdanost. Pored toga teško je provedivo. Članak 32., stavak 3. ZOGO-a izrijekom određuje praćenje troškova davatelja usluga. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 76 | GRAD ZAGREB | Poslovanje davatelja javne usluge , Članak 18. | Prema stavku 1. točki 1. proizlazi da su prihodi od izvršene javne usluge i usluga povezanih sa javnom uslugom primici koje je ostvario davatelj usluge od izvršene javne usluge i usluga povezanih sa javnom uslugom, međutim mišljenja smo da je ostalo nejasno koji bi to konkretni primici bili, odnosno jesu li to primici ostvareni od cijene za pruženu javnu uslugu i usluga povezanih sa javnom uslugom, ako jesu onda smatramo da bi to tako trebalo i navesti ili su to pak neki drugi primici. U stavku 2. mišljenja smo da je prvenstveno potrebno uskladiti izričaj da se javnom uslugom smatra odvojeno prikupljanje miješanog komunalnog otpada i prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada, a radi usklađenja sa člankom 30. stavkom 1. Zakona imajući u vidu da se prema Uredbi javnom uslugom smatra i prikupljanje komunalnog biootpada, pri čemu ukazujemo stručnom nositelju izrade Uredbe da su u članku 4. stavku 1. točki 2. i 3. Zakona definirani pojmovi biootpada, odnosno biorazgradivog komunalnog otpada, a članak 30. stavak 1. Zakona određuje što se smatra javnom uslugom koja je predmet uređenja ove Uredbe, te se ukazuje da je na više mjesta u tekstu Uredbe miješaju pojmovi biorazgradivog komunalnog otpada i biootpada, a što treba jasno razlučiti (primjerice vidjeti članak 5. Uredbe) Nadalje, točkama 2. i 3. stavka 2. pored ostaloga se propisuje se da su opravdani troškovi javne usluge izdaci davatelja usluge za prijevoz glomaznog otpada i njegovu obradu, a što je u protivnosti sa odredbom članka 11. stavka 2. Uredbe prema kojoj je propisano da je davatelj usluge dužan platiti cijenu prijevoza i obrade glomaznog otpada. Također je u točki 2. potrebno izričaj glomaznog otpada zamijeniti sa krupnim (glomaznim) otpadom, a radi usklađenja sa Zakonom. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 77 | HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA - HUZP | Poslovanje davatelja javne usluge , Članak 18. | Članak 18. stavak 2. točka 1. Prema kojim kriterijima se nabavlja i održava oprema i vozila ili je to proizvoljno i kakvi su to uređaji najskuplji ili najoptimalniji? Treba predvidjeti tko to kontrolira. Hoćemo li mi potrošači plaćati nečiju raskoš? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 78 | Udruga gradova u RH | Poslovanje davatelja javne usluge , Članak 18. | Čl.18. st.1. (1) Prihod od izvršene javne usluge i usluga povezanih s javnom uslugom čine prihodi koje je ostvario davatelj usluge: 1. od javne usluge i usluga povezanih s javnom uslugom, 2. od prihoda temeljem odvojeno sakupljenog otpada od Fonda i od pravnih osoba koje gospodare tim otpadom, 3. ostali prihod. Ekonomska kategorija prihoda potpuno je različita od kategorije primitka i ne treba ih zamjenjivati. Čl.18. st.2. (2) Opravdani troškovi javne usluge su troškovi davatelja usluge za: 1. amortizaciju i održavanje vozila i opreme za prikupljanje miješanog komunalnog otpada, komunalnog biootpada, reciklabilnog otpada, glomaznog otpada 2. prijevoz miješanog komunalnog otpada, komunalnog biootpada i glomaznog otpada, 3. obradu otpada iz točke 1. i 2. ovoga stavka, 4. rad reciklažnih dvorišta i mobilnih reciklažnih dvorišta na području pružanja usluge, 5. vođenje propisanih evidencija i izvješćivanja u vezi javne usluge, 6. ostali troškovi izravno uzrokovani pružanjem javne usluge. Ekonomska kategorija rashoda/troška potpuno je različita od kategorije izdatka i ne treba ih zamjenjivati. Nabava vozila i opreme nije trošak, već amortizacija istih. Ne treba se ograničavati na vozila i opremu za prikupljanje miješanog komunalnog otpada i kom. biootpada, a nepobitno je da su za obavljanje usluge gospodarenja otpadom potrebna i druga vozila, kao i da se gospodari i drugim vrstama otpada Čl. 18. St. 4. (4) Troškovi javne usluge evidentiraju se po vrsti mjesta nastanka troška javne usluge (obračunsko mjesto, javna površina, reciklažno dvorište i mobilno reciklažno dvorište). Izbaciti u dijelu evidentiranja troškova zasebno po vrstama otpada: nije provedivo u okviru računovodstvenih standarda, niti operativno (npr. u praksi vrlo često isto vozilo u istome danu vozi različite frakcije otpada, kako apsolutno točno podijeliti troškove toga otpada po frakcijama?). | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 79 | Udruga za zaštitu prava potrošača "Splitski potrošač" | Poslovanje davatelja javne usluge , Članak 18. | Briše se točka 3. st. (2) Obrazloženje: Obrada otpada nema direktne veze sa nabavkom i održavanjem vozila i opreme, niti sa prijevoz otpada. Nabavka spomenute opreme i troškovi transporta su sastavni dio cijene javne usluge sukladno odredbi stavka (4) članka 33. Zakona. Briše se točka 4. st.(2) Obrazloženje: Sukladno odredbi točke 1. stavka (5) članka 35. Zakona upravitelj reciklažnog dvorišta dužna je zaprimiti otpad bez naknade. Ova bi odredba mogla ostati ako se odnosi na otpad donesen izvan JLS sukladno odredbi stavka (8) čl. 35.Zakona, ali bi to trebalo biti jasno naznačeno. Briše se stavak (3) Obrazloženje: Troškovi odvojenog prikupljanja reciklabilnog otpada ne spadaju u opravdane troškove. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 80 | HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA - HUZP | III. NAČIN GOSPODARENJA KOMUNALNIM OTPADOM, Poslovanje davatelja javne usluge | članak 18 stavak 2. t-1 prema kojim kriterijima se nabavlja i održava oprema i vozila ili je to proizvoljno i kakvi su to uređaji najskuplji ili najoptimalniji? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 81 | HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA - HUZP | Evidencija o preuzetom komunalnom otpadu, Članak 17. | Članak 17. stavak 2a. točka 3. Niti sada prema važećem Zakonu o održivom gospodarenju otpadom davatelji usluge barem njih 80% nisu vršili evidenciju odvoza odnosno prikupljanja otpada od potrošača. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 82 | KD Čistoća d.o.o. Rijeka | Evidencija o preuzetom komunalnom otpadu, Članak 17. | čl.17.st.2a.alineja 3.-Predlaže se brisati. Obrazloženje: Nepotrebno. čl.17.st.2b.alineje 5.i 6.-Predlaže se brisati. Obrazloženje: Nepotrebno. čl.17.st.2d.-Predlaže se brisati. Obrazloženje:Nepotrebno. čl.17.st.3.-“podaci iz stavka 2. ovoga članka određenog korisnika usluge moraju biti dostupni na uvid tom korisniku usluge na njegov zahtjev.“ Obrazloženje:Dovoljna je ovakva formulacija. Ako korisnik zatraži predmetne podatke onda će mu ih davatelj usluge i pružiti na neki njemu prihvatljiv način, a ne svakom korisniku po želji. Čl.17.st.5.-Predlaže se brisati. Obrazloženje:Pretjerano je i nepotrebno imati takav izvod. | Nije prihvaćen | Odbijeno |
| 83 | Vesna Centa | Evidencija o preuzetom komunalnom otpadu, Članak 17. | ČLANAK 17. STAVAK 2. TOČKA C - UPIT: NA KOJI NAČIN SE VODI EVIDENCIJA UKOLIKO OTPAD U RECIKLAŽNOM DVORIŠTU PREDAJE OSOBA KOJA NIJE EVIDENTIRANA KAO KORISNIK USLUGE (ali je npr. član kućanstva/član kućanstva s drugom adresom) ILI AKO SE RADI O EVIDENTIRANOM KORISNIKU - VIKEND KORISNIKU - KOJI NA IDENTIFIKACIJSKOM DOKUMENTU IMA RAZLIČITU ADRESU OD ONE ZA KOJU JE ZADUŽEN KAO KORISNIK USLUGE | Primljeno na znanje | Pitanje se uređuje Odlukom JLS u dijelu opći uvjeti ugovora s korisnicima |
| 84 | GKP Komunalac d.o.o. | Evidencija o preuzetom komunalnom otpadu, Članak 17. | Članak 17. st 2. - previše administrativnog posla i velikih promjena u informacijski sustav koji nije do kraja niti definiran, a čiji će trošak biti prenesen na korisnika - kome je potrebno ispis pražnjena spremnika, ako postoji unaprijed određeni dan odvoza i ako korisnik ima mogućnost izbora zapremine spremnika (višak može predavati putem doplatnih vreća), podatak o izjavljenim prigovorima (koji se rješavaju neovisno od pražnjena posuda), dokaz o izvršenoj usluzi ili što znači korisniku podatak kad je koristio reciklažno dvorište ako predaje otpad bez naknade | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 85 | Grad Labin | Evidencija o preuzetom komunalnom otpadu, Članak 17. | Čl.17.st.2.a)al.3. - brisati "i izjavljenim prigovorima" | Nije prihvaćen | Odbijeno |
| 86 | HGK | Evidencija o preuzetom komunalnom otpadu, Članak 17. | Predstavnici Grupacije održavanja čistoće, Udruženja komunalnog gospodarstva HGK predlažu u stavku 2., alineji 3. brisati riječi „izjavljenim prigovorima“. | Nije prihvaćen | Odbijeno |
| 87 | GRAD ZAGREB | Evidencija o preuzetom komunalnom otpadu, Članak 17. | U stavku 2. točki b. alineji 5. mišljenja smo kako je iza riječi: „ukupan broj pražnjenja spremnika“ dodati riječi: „kroz kalendarsku godinu“, a radi usklađenja sa odredbom članka 30. stavka 7. točke 4. Zakona, te se opetovano ističe da se nepotrebno i suvišno u navedenoj odredbi upotrebljava riječ: „odgovarajućeg“, a koja se u svojim izvedenicama također upotrebljava nepotrebno i u alinejama 5. i 6., jer ostaje neodređeno i nejasno kakav bi to bio odgovarajući podatak, odnosno odgovarajući spremnik, osobito ako u slučaju potonjeg imamo u vidu da je zapremina spremnika već određena. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno |
| 88 | HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA - HUZP | III. NAČIN GOSPODARENJA KOMUNALNIM OTPADOM, Evidencija o preuzetom komunalnom otpadu | Članak 17 st.2-b t.5 što može biti drugo nego volumen spremnika i broj pražnjenja spremnika koji je preuzet od potrošača drugo sve je uzimanjee novaca bez rada | Nije prihvaćen | Pitanje je uređeno člankom 33. stavkom 2. Zakona i Odlukom JLS |
| 89 | Udruga gradova u RH | Obavijest o prikupljanju miješanog komunalnog otpada, komunalnog biootpada i o odvojenom prikupljanju otpada, Članak 16. | Smatra li se dostava putem sustava eGrađani dostavom u pisanom obliku ili dostavom putem mrežne stranice? | Nije prihvaćen | Nejasni navod |
| 90 | KD Čistoća d.o.o. Rijeka | Obavijest o prikupljanju miješanog komunalnog otpada, komunalnog biootpada i o odvojenom prikupljanju otpada, Članak 16. | Općenita primjedba je da je prevelika količina podataka za jednu Obavijest koja se dostavlja korisnicima jednom godišnje. Sve odredbe koje u nastavku predlažemo brisati, dovoljno je objaviti na mrežnim stranicama. Obrazloženje:Ogromna je količina podataka koje bi trebala sadržavati jedna Obavijest, te zato predlažemo u nastavku brisati informacije (razne upute o postupanju s vrstama otpada, kontakt informacije..)koje se mogu objaviti na mrežnim stranicama i tako biti dostupne korisnicima koji za to imaju interes. čl.16.st.1.alineje3.,5.i 6.-Predlaže se brisati. Obrazloženje:Nepotrebno. čl.16.st.2.-Predlaže se brisati „u pisanom obliku“ Obrazloženje:Dovoljno je na mrežnim stranicama | Nije prihvaćen | Odbijeno |
| 91 | Vesna Centa | Obavijest o prikupljanju miješanog komunalnog otpada, komunalnog biootpada i o odvojenom prikupljanju otpada, Članak 16. | ČLANAK 16. STAVAK 1. - POTREBNO JE SMANJITI BROJ ZELENIH OTOKA TE OGRANIČITI NJIHOVU NAMJENU NA SAKUPLJANJE STAKLA I TEKSTILA, OBZIROM DA SE PAPIR I PLASTIKA SKUPLJAJU NA OBRAČUNSKOM MJESTU U DIJELU TEKSTA "uputa o primjeni ugovora i u slučaju kad korisnik usluge kompostira komunalni biootpad pravila kompostiranja komunalnog biootpada" NEDOSTAJE RIJEČ ODNOSNO | Nije prihvaćen | Broj zelenih otoka se ne uređuje ovom Uredbom |
| 92 | GKP Komunalac d.o.o. | Obavijest o prikupljanju miješanog komunalnog otpada, komunalnog biootpada i o odvojenom prikupljanju otpada, Članak 16. | Članak 16. st 1. alineja 1 - brisati riječi i okvirnim vremenom jer će zbog toga biti puno prigovora i nesporazume u slučaju kvara vozila i sl. Članak 16. st 1. alineja 6 - iz ovog je nejasno da li korisnik mora imati spremnik za biorazgradivi otpad (trebao bi biti obavezan) ukoliko koristi komposter, te da li u slučaju korištenja kompostera smije predavati kompost u spremnik za biorazgradivi otpad | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno |
| 93 | Grad Labin | Obavijest o prikupljanju miješanog komunalnog otpada, komunalnog biootpada i o odvojenom prikupljanju otpada, Članak 16. | Čl.16.st.1.al.1. - brisati "i okvirnim vremenom", iz razloga što je isto za vrijeme trajanja turističke sezone teško planirati. | Nije prihvaćen | Pitanje se, kad je potrebno, dodatno uređuje Odlukom JLS |
| 94 | HGK | Obavijest o prikupljanju miješanog komunalnog otpada, komunalnog biootpada i o odvojenom prikupljanju otpada, Članak 16. | Predstavnici Grupacije održavanja čistoće, Udruženja komunalnog gospodarstva HGK predlažu u stavku 1., alineji 1. brisati riječi „okvirnim vremenom“. Također, predlaže se brisati u cijelosti alineju 6. koja glasi: „- uputa o primjeni ugovora i u slučaju kad korisnik usluge kompostira komunalni biootpad pravila kompostiranja komunalnog biootpada“. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno |
| 95 | Udruga gradova u RH | Obavijest o prikupljanju miješanog komunalnog otpada, komunalnog biootpada i o odvojenom prikupljanju otpada, Članak 16. | Čl. 16. st. 1. tč. 1 - plan s datumima primopredaje miješanog komunalnog otpada i komunalnog biootpada, Brisati: s okvirnim vremenom . Obavijest je gotovo brošura koju ćemo slati korisnicima, a obuhvaća generalne podatke koji se korisnicima dostavljaju na znanje. Nemoguće je godinu dana unaprijed znati sve detalje sustava, pogotovo onih koji su još u prilagodbi/ustroju. Okvirno vrijeme primopredaje nešto je čijem utvrđivanju treba težiti, ali u turističkim krajevima ono može biti od 0-24, ovisno o potrebi i opterećenju sustava u turističkoj sezoni. | Nije prihvaćen | Smatra se da je moguće planirati |
| 96 | Čistoća Dubrovnik | Ugovor o korištenju javne usluge, Članak 15. | Potrebno je imenovati nadležne institucije kao što je MUP, koje su dužne jednom mjesečno ovlaštenom davatelju dostavljati ograničene podatke o broju korisnika sukladno prijavljenom boravištu i prebivalištu. Ujedno podaci od MUP-a trebaju uključivati i broj turističkih noćenja kako bi se dobio stvaran broj korisnika posebno tijekom sezone. Naime, posebno u Dalmaciji je nemoguće očekivati da svi korisnici potpišu izjavu iz članka 14. Uredbe jer se mnoge nekretnine koriste kao kuće za odmor ili su u vlasništvu stranih državljana. Također, nemoguće je očekivati da komunalni redari svakodnevno obilaze pojedine dijelove grada kako bi utvrdili stvaran broj korisnika nekretnine. | Nije prihvaćen | Pitanje se, kad je potrebno, dodatno uređuje Odlukom JLS |
| 97 | KD Čistoća d.o.o. Rijeka | Ugovor o korištenju javne usluge, Članak 15. | čl. 15. st.1.t.2.-Predlaže se izmijeniti na način da glasi: „ ukoliko osoba ne dostavi davatelju usluge Izjavu iz članka 14. ove Uredbe u roku od 30 dana.“ Obrazloženje:Ako korisnik ne dostavi u roku Izjavu smatra se da je ugovor sklopljen, sukladno podacima koji su prijedlog davatelja usluge. Sve navedeno iza zareza je nepotrebno navoditi. čl. 15. st.2.t.1.,2.,3.i 4.-Predlaže se brisati. Obrazloženje:Prenormiranje ugovora; zaista nije potrebno. Ugovor se ionako neće potpisivati već Izjava. čl. 15. st.4.-Predlaže se brisati. Obrazloženje:Stavkom 5. propisano je da se svi akti, Odluka,Cjenik..objavljuju na mrežnim stranicama davatelja usluge i to je dovoljno. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno |
| 98 | Vesna Centa | Ugovor o korištenju javne usluge, Članak 15. | ČLANAK 15. STAVAK 1. TOČKA 3. - POTREBNO JE PROPISATI OBVEZOU KOMUNALNOG REDARA DA TRAŽENE PODATKE DOSTAVI U ROKU OD 15 KALENDARSKIH DANA OD DANA ZAPRIMANJA ZAHTJEVA DAVATELJA USLUGE PRIJEDLOG – DODAVANJE TOČKE 4. KOJA GLASI – KAO KORISNIK USLUGE EVIDENTIRA SE I OSOBA KOJA DAVATELJU USLUGE NE DOSTAVI IZJAVU TE NE OMOGUĆI OZNAČAVANJE DODJELJENOG SPREMNIKA ČLANAK 15. STAVAK 2. TOČKA 1. - DOPUNITI SA ODREDBAMA ZAKONA I ODLUKOM JLS KOJE PROPISUJU OBVEZU KORIŠTENJA JAVNE USLUGE ZA SVAKU NEKRETNINU U UPRABI | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno |
| 99 | Zagrebački holding d.o.o. | Ugovor o korištenju javne usluge, Članak 15. | Članak 15. Stavak 1. mijenja se i glasi: (1) Ugovor o korištenju javne usluge smatra se sklopljenim kad osoba, koja time postaje korisnik usluge, dostavi davatelju usluge odgovarajuću izjavu iz čl. 14. ove Uredbe ili davatelj usluge nesporno utvrdi korištenje /vlasništvo odgovarajuće nekretnine odnosno dijela nekretnine sukladno članku 13. stavku 4. ove Uredbe, čime vlasnik te nekretnine odnosno posebnog dijela nekretnine postaje korisnik usluge. Točke 1.,2. i 3. se brišu. Obrazloženje: U većim gradovima, za razliku od manjih mjesta, nemoguće je utvrđivanje korisnika na način koji propisuje točka 3 stavak 1. Naime posao komunalnih redara nije utvrđivanje korisnika nekretnine, za to nemaju mogućnosti a niti dovoljno zaposlenih, za razliku od davatelja usluge, pa bi zakonodavac trebao dati mogućnost svakoj JLS način utvrđivanja korisnika /vlasnika nekretnine. Stavak 2. Brišu se sve točke osim točke 6. u kojoj se brišu riječi: „i prihvatljiv dokaz izvršenja javne usluge“, tako da stavak 2. glasi: „Bitne sastojke ugovora o korištenju javne usluge iz stavka 1. ovog članka čine podaci izjave iz članka 14 ove uredbe koji se odnose na obračunsko mjesto, podatke o korisniku usluge, mjesto primopredaje i udjel korisnika u obvezi plaćanja naknade za javnu uslugu.“ Stavak 3. predlažemo da se briše. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno |
| 100 | GKP Komunalac d.o.o. | Ugovor o korištenju javne usluge, Članak 15. | Članak 15. st 1. t 1. - nije propisan rok u kojem se korisnik dužan prijaviti za korištenje usluge (od datuma prijave prebivališta u MUP-u, početka korištenja nekretnine,…) Članak 15. st 2., 3. i 4. - brisati, umjesto mnoštva Ugovora, ovo je moguće propisati kroz Odluku o načinu pružanja javne usluge ili ostale odluke JLS (odluka o suglasnosti na cjenik, …) | Nije prihvaćen | Pitanje se uređuje Odlukom JLS u dijelu opći uvjeti ugovora s korisnicima |
| 101 | Grad Labin | Ugovor o korištenju javne usluge, Članak 15. | Članak 15. st. 3. i 4. brisati - vrlo upitna mogućnost primjene u praksi zbog velikog broja korisnika. Također, stavak 5. postaje st.3. | Nije prihvaćen | Odbijeno |
| 102 | HGK | Ugovor o korištenju javne usluge, Članak 15. | Predstavnici Grupacije održavanja čistoće, Udruženja komunalnog gospodarstva HGK predlažu u stavku 1., točki 2. brisati tekst koji slijedi iza riječi „Uredbe“, odnosno brisati tekst: „kad ta osoba prvi put koristi javnu uslugu ili potvrdi da je od davatelja usluge zaprimila na korištenje spremnik za primopredaju otpada ili“. U stavku 1., točki 3. predlaže se umjesto riječi „utvrdi“ staviti riječ „potvrdi“. Također, predlaže se stavak 2. izmijeniti tako da glasi: „Bitni sastojci ugovora su podaci Izjave iz članka 14. ove Uredbe koji se odnose na: obračunsko mjesto, podatke o korisniku usluge, mjesto primopredaje, udjel korisnika u obvezi plaćanja naknade za javnu uslugu i prihvatljivi dokaz izvršenja javne usluge te podaci Izjave iz članka 14. ove Uredbe koji se odnose na: obračunsko mjesto, podatke o korisniku usluge, mjesto primopredaje, udjel korisnika u obvezi plaćanja naknade za javnu uslugu i prihvatljivi dokaz izvršenja javne usluge“. Dakle, predlaže se brisati točke 1, 2, 3, 4, i 5. U istome članku predlaže se brisati stavke 3. i 4. te mijenjati stavak 5. u stavak 3. s obzirom na prethodno predložene izmjene. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno |
| 103 | Razvojna organizacija zaštite potrošača | Ugovor o korištenju javne usluge, Članak 15. | Članak 15. PREFORMULIRATI Obrazloženje: Ugovor mora imati špracu tj. formu, ne mogu se popratni dokumenti smatrani ugovorom. To posebno jer se radi o adhezijskom ugovoru, na koji potrošač ne može utjecati ni u jednom dijelu. Pored toga ovako definirano je nepotrebno i zamarajuće birokratiziranje koje ne posplješuje obavljanje/korištenje javne usluge. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 104 | GRAD ZAGREB | Ugovor o korištenju javne usluge, Članak 15. | Mišljenja smo kako bi navedene odredbe trebalo uskladiti sa odredbama glave III Zakona o zaštiti potrošača (NN-41/14, 110/15) a kojima se uređuje sklapanje ugovora izvan poslovnih prostorija i ugovora na daljinu, osobito jer je i člankom 33. stavkom 10. Zakona propisano da se na javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada primjenjuju odredbe o javnim uslugama iz zakona kojim se uređuje zaštita potrošača. Također ukazujemo da bi članak 15. stavak 1. točke 1. kojim se propisuje da bi neka osoba postala korisnikom usluge u trenutku dostavljanja izjave iz članka 14. predmetne Uredbe bio protivan članku 30. stavku 5. Zakona, te smo mišljenja da je potrebno preciznije označiti trenutak sklapanja ugovora koji se u ovom konkretnom slučaju sklapa na daljinu, a sve imajući u vidu da od trenutka sklapanja ugovora za obje ugovorne strane i davatelja i korisnika usluge nastaju određene pravne posljedice, pa i obveza plaćanja usluge po navedenom ugovoru. Naime, postavlja se pitanje koji je točno trenutak sklapanja ugovora u slučaju iz članka 15. stavka 1. točke 1., odnosno je li to primjerice dan predaje na poštu izjave iz članka 14. ili dan zaprimanja te izjave kod davatelja usluge, zatim u točki 2. istog stavka navedenoga članka, postavlja se pitanje tko će točno i čime utvrditi da je neka osoba prvi puta koristila uslugu?! Glede stavka 4. mišljenja smo da bi davatelj usluge bio isključivo u obvezi upoznati korisnika usluge sa uvjetima ugovora, njegovim posljedicama, uvjetima za raskid i sl., te je stoga nepotrebno za isto obvezivati jedinicu lokalne samouprave. Također je nejasno na koji će način JLS znati da je izvjesno da će netko postati korisnik usluge, te koji bi to bio drugi prikladan način kojim bi se osiguralo da korisnik usluge bude upoznat sa pravnim posljedicama ugovora. Nadalje, i u člancima 14. i 15. riječ: „odgovarajuća“ na više mjesta nepotrebno ili krivo upotrebljava, a što dovodi do neodređenosti pravne norme. Tako primjerice u članku 14. stavku 3. točkama 2. i 3. nije jasno određeno kakve su to odgovarajuće izjave vlasnika nekretnine, odnosno korisnika o zajedničkom nastupu, ili pak u članku 15. stavku 2. točke 3. nejasno je koje bi to bile odgovarajuće odredbe predmetne Uredbe, tim više što se isto odnosi na bitne sastojke Ugovora o korištenju javnih usluga koje moraju biti jasno i nedvosmisleno određene. Također, potrebno je definirati prihvatljivi dokaz izvršenja javne usluge iz članka 14. stavka 2. točke 8. Uredbe, odnosno određeno navesti koji bi to bili prihvatljivi dokazi. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno |
| 105 | HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA - HUZP | Ugovor o korištenju javne usluge, Članak 15. | Članak 15. stavak 1. Sklopit ugovor se može, a kako se ugovor može raskinuti? Jednom kada se sklopi ugovor to je neraskidivo do smrti ili postoji način da se ugovor promijeni, kako potrošač može utjecati na odredbe ugovora da se ugovor prilagodi jer je to pravni akt volje najmanje dvije strane! Bilo bi loše kada bi ugovor imao nepoštene odredbe o kojima druga strana ne može raspravljati i da se to primjenjuje. Članak 15. stavak 1. točka 3. Kako će se utvrđivati korištenje nekretnine? Da li netko može koristiti nekretninu jedan ili dva dana, a da i nema komunalni otpad? Što bi trebao platiti to što koristi nekretninu ? | Djelomično prihvaćen | Pitanje se uređuje Izjavom. |
| 106 | Udruga gradova u RH | Ugovor o korištenju javne usluge, Članak 15. | Čl. 15. (1) Ugovor o korištenju javne usluge smatra se sklopljenim: 1. kad osoba, koja time postaje korisnik usluge, dostavi davatelju usluge odgovarajuću Izjavu iz članka 14. ove Uredbe ili 2. ukoliko osoba ne dostavi davatelju usluge Izjavu iz članka 14. ove Uredbe ili 3. kad tijelo jedinice lokalne samouprave nadležno za komunalni red, na zahtjev davatelja usluge, zapisnikom potvrdi korištenje odgovarajuće nekretnine odnosno dijela nekretnine sukladno članku 13. stavku 4. ove Uredbe, čime vlasnik te nekretnine odnosno posebnog dijela nekretnine postaje korisnik usluge. (2) Bitni sastojci ugovora o korištenju javne usluge iz stavka 1. ovoga članka su podaci Izjave iz članka 14. Ove Uredbe koji se odnose na: obračunsko mjesto, podatke o korisniku usluge, mjesto primopredaje, udio korisnika u obvezi plaćanja naknade za javnu uslugu i prihvatljivi dokaz izvršenja javne usluge. (3) Davatelj usluge je dužan, radi ispunjenja uvjeta iz stavka 2. ovoga članka, na svojoj mrežnoj stranici imati objavljene poveznice na mrežne stranice „Narodnih novina“ na kojima su objavljeni tekst Zakona i ove Uredbe, digitalnu presliku Odluke o načinu pružanja javne usluge, digitalnu presliku cjenika i obavijest o načinu podnošenja prigovora sukladno obvezama iz posebnog propisa koji uređuje zaštitu potrošača. Ugovor o korištenju javne usluge je prenormiran budući da sadrži zakonske odredbe, odredbe uredbe i odluke, a trebao bi se vezivati isključivo na odluku | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno |
| 107 | Udruga za zaštitu prava potrošača "Splitski potrošač" | Ugovor o korištenju javne usluge, Članak 15. | Briše se dio teksta točka 2 stavka (2) iza riječi: o preuzetoj količini otpada. Obrazloženje: Cijena javne usluge utvrđuje se cjenikom, a cjenik obuhvaća sve troškove iz odredbe stavka (5) članka 33. Zakona. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 108 | HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA - HUZP | Izjava o načinu korištenja javne usluge, Članak 14. | Članak 14. stavak 2. točka 8. Kako može korisnik usluge davati dokaz o korištenju usluge. Prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom davatelj usluge ima obavezu evidentiranja preuzetog otpada. Nije u skladu sa Zakonom. Članak 14. stavak 3. točka 1. Što će davatelju usluge preslika osobnog dokumenta kada ima sve podatke kod upravitelja zgrade ili iz drugih izvora. Nije u skladu da sa Zakonom o zaštiti osobnih podataka da se daju preslike, jer ako trebaju nešto mogu dobiti na uvid dokumente. Članak 14. stavak 3. točka 7. kakav je to dogovor oko „mjesta“ u spremniku. Tko i kako određuje temeljem čega će neto imati više ili manje smeća? Koja je svrha međusobni dogovor korisnika ako se obračunava prema veličini stambenog prostora, a ne prema prikupljenom otpadu. Jedino da se naplaćuje nerad. | Nije prihvaćen | Pogrešan navod |
| 109 | Čistoća Dubrovnik | Izjava o načinu korištenja javne usluge, Članak 14. | Potrebno je imenovati nadležne institucije kao što je MUP, koje su dužne jednom mjesečno ovlaštenom davatelju dostavljati ograničene podatke o broju korisnika sukladno prijavljenom boravištu i prebivalištu. Ujedno podaci od MUP-a trebaju uključivati i broj turističkih noćenja kako bi se dobio stvaran broj korisnika posebno tijekom sezone. Naime, posebno u Dalmaciji je nemoguće očekivati da svi korisnici potpišu izjavu iz članka 14. Uredbe jer se mnoge nekretnine koriste kao kuće za odmor ili su u vlasništvu stranih državljana. Također, nemoguće je očekivati da komunalni redari svakodnevno obilaze pojedine dijelove grada kako bi utvrdili stvaran broj korisnika nekretnine. | Nije prihvaćen | Pitanje se uređuje Odlukom JLS u dijelu opći uvjeti ugovora s korisnicima |
| 110 | KD Čistoća d.o.o. Rijeka | Izjava o načinu korištenja javne usluge, Članak 14. | čl. 14. st.2.t.11.-Predlaže se brisati. Obrazloženje:Povećava troškove a nepotrebno za Izjavu koja se mora dostaviti svakom korisniku u dva primjerka, može se objaviti na mrežnim stranicama čl. 14. st.2.t.12.-Predlaže se brisati. Obrazloženje:Povećava troškove a nepotrebno za Izjavu koja se mora dostaviti svakom korisniku u dva primjerka, može se objaviti na mrežnim stranicama čl. 14. st.9.-Predlaže se brisati. Obrazloženje:Ogroman je broj korisnika, te ovaj stavak nepotrebno opterećuje davatelja usluga s rokom koji nije realan. Korisnik usluge zadržava jedan primjerak a drugi dostavlja davatelju usluge. | Nije prihvaćen | Obje ugovorne strane moraju znati sve o ugovoru koji sklapaju i provode. |
| 111 | 6. MAJ d.o.o. | Izjava o načinu korištenja javne usluge, Članak 14. | Članak 14. stavak 2. točka 6. Brisati stavak jer korisnik ne može utjecati na vozni red kamiona za skupljanje otpada. Odredba dovodi korisnika u zabludu a informacija ne utječe na organizaciju odvoza budući određeno vozilo sa odgovarajuće zapremnine mora obići cjelokupno područje. | Nije prihvaćen | Pitanje se, kad je potrebno, dodatno uređuje Odlukom JLS |
| 112 | Istarska županija | Izjava o načinu korištenja javne usluge, Članak 14. | Članak 14., stavak 11. -iza „Izjavu iz stavka 1. ovog članka“ dodati „u roku“. Općenito predlažemo da rokovi budu definirani brojkom i riječima a ne pozivom na drugu odredbu | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 113 | Istarska županija | Izjava o načinu korištenja javne usluge, Članak 14. | Članak 14., stavak 5. – „ovog“ zamijeniti sa „ovom“ | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 114 | Vesna Centa | Izjava o načinu korištenja javne usluge, Članak 14. | ČLANAK 14. STAVAK 2. - MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I ENERGETIKE TREBA IZRADITI PRIJEDLOG IZJAVE O NAČINU KORIŠTENJA JAVNE USLUGE POTREBNO JE ODREDITI DA IZJAVA O NAČINU KORIŠTENJA JAVNE USLUGE IMA SNAGU UGOVORA O KORIŠTENJU JAVNE USLUGE UPIT – ŠTO U SLUČAJEVIM KADA DAVATELJ USLUGE NEMA POTPUNE PODATKE O KORISNICIMA USLUGE? POTREBNO JE PROPISATI OBVEZU JLS DA DOSTAVI POTPUNE PODATAKE O KORISNICIMA DAVATELJU USLUGE NPR. PUTEM DOSTAVE POPISA OBVEZNIKA PLAĆANJA KOMUNALNE NAKNADE KAO MJESTO PRIMOPREDAJE POTREBNO JE DEFINIRATI PRVU DOSTUPNU JAVNU POVRŠINU NA KOJU DAVATELJ JAVNE USLUGE MOŽE VOZILOM PRISTUPITI (davatelj usluge ne smije smetati privatni posjed) ČLANAK 14. STAVAK 3. TOČKA 1. - POTREBNO JE DEFINIRATI OBVEZU KORISNIKA USLUGE DA DOSTAVI PRESLIKU OSOBNE ISKAZNICE ČLANAK 14. STAVAK 8. - POTREBNO JE NAVESTI KAKO POTPISANA IZJAVA IMA SNAGU SKLOPLJENOG UGOVORA UPIT- DALI ROK OD 30 DANA OD DANA ZAPRIMANJA IZJAVE PROPISUJE OBVEZU DAVATELJA USLUGE DA IZJAVE ŠALJE POŠTOM PREPORUČENO? ČLANAK 14. STAVAK 9. - PROMIJENITI NA NAČIN DA JE DAVATELJ USLUGE , PO ZAPRIMANJU IZJAVE, DUŽAN KORISNIKU VRATITI OVJERENI PRIMJERAK S PRVIM IDUĆIM OBRAČUNSKIM RAZDOBLJEM/UZ PRVI IZDANI RAČUN. | Nije prihvaćen | Pitanja uređena Uredbom te se mogu dodatno urediti Odlukom JLS |
| 115 | Komunalno Hvar d.o.o. | Izjava o načinu korištenja javne usluge, Članak 14. | Kako bi jedan iznajmljivač ili turistički objekt mogao predvidjeti podatke iz točke 6. i na koji način bi davatelj usluge trebao unaprijed odrediti cjenik iz točke 12. kada prije zaprimanja svih izjava i očitovanja korisnika o planiranom broju primopredaja nije u mogućnosti izračunati troškove prijevoza i količinu preuzetog otpada, te troškove obrade? Kako se obračunava povremeno korištenje iz točke 7., u konkretnom primjeru kada korisnik provede 2 dana godišnje u svojoj nekretnini hoćemo li mu obračunati 2 dana ili 6 mjeseci. Ako je odgovor 6 mjeseci onda kojih 6 mjeseci, da li od dana kada je detektirana njegova prisutnost u nekretnini? Ako taj isti korisnik odluči provesti još jedan vikend nakon tih 6 mjeseci, onda mu po toj logici obračunavamo cijelu godinu… Prepuno nedorečenosti i nelogičnosti, a nije ni jasno u kojem dijelu bi trebali promijeniti način naplate, valjda varijabilnom… Postoji li koji drugi prihvatljivi dokaz za toču 8.osim čipova ? Da li korisnik sam odlučuje koji mu je prihvatljivi dokaz kada predaje ovu izjavu? i da se osvrnemo na točku 15. ;U TURIZMU SVAKI DAN DOLAZI DO PROMJENE! Jedan hotel od 300 ležaja može imati drastične promjene u potrebi veličine spremnika i broja odvoza iz dana u dan. Ista situacija se u manjoj skali događa sa svakim privatnim iznajmljivačem. Kako to predvidjeti? Konkretno u Hvaru gdje se većina stanovništva bavi iznajmljivanjem korisnici bi svaki dan trebali pisati izjavu prema trenutnom stanju u svojoj nekretnini? Kako to regulirati? Da li korisnik može slati neograničen broj izjava? | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno |
| 116 | Zagrebački holding d.o.o. | Izjava o načinu korištenja javne usluge, Članak 14. | Članak 14. Stavak 2, točka 8 Potrebno brisati točku 8. Obrazloženje: Nejasno je što je to prihvatljiv dokaz izvršenja javne usluge i tko ga treba dati. Također, korisnik može zatražiti evidenciju o preuzetom komunalnom otpadu u koja će biti ujedno i dokaz o izvršenoj usluzi, stoga je u ovoj fazi ugovaranja usluge ovaj podatak suvišan. | Nije prihvaćen | Pitanje se, kad je potrebno, dodatno uređuje Odlukom JLS |
| 117 | GKP Komunalac d.o.o. | Izjava o načinu korištenja javne usluge, Članak 14. | Članak 14. - posve je sigurno da će povrat Izjava od strane korisnika biti slab uz velike troškove tiskanja u dva primjerka i preporučene dostave (kao dokaz da je poslana). Predlaže se javna objava u lokalnim medijima ili dostavu osnovne obavijesti s računom ili uplatnicom uz ostavljanje mogućnosti korisniku da u roku 30 dana ima pravo zatražiti promjenu modela (takvih će biti osjetno manje) Članak 14. st 2. t.8 - brisati (nepotrebno i preskupo da bi netko dobio samo datum, sat i vrijeme pražnjenja posude). Postoji drugi modeli koji to ne zahtijevaju, a korisniku je jeftinije da sam provjeri da li je na dan odvoza ispražnjena posuda Članak 14. st 2. t.9 - brisati, postoji odluka JLS o obvezatnom korištenju usluge koja to sve propisuje Članak 14. st 2. t 12. - nepotrebno, postoji jeftiniji način objave cjenika (mrežne stranice, službeni glasnik JLS, lokalni mediji). Da li je potrebno korisniku dostavljati i cjenik za gospodarstvo Članak 14. st 3. t 3. - dobro zamišljeno, ali nije riješeno kakvo će biti postupanje i obračun za korisnike u vištambenim zgradama koji se odluče za različiti sustav (ako se jedni stanari odluče za zajednički nastup prema davatelju usluge, a preostali će biti uključeni u osnovni sustav). Tu postoji potencijalna opasnost od odlaganja otpada u „tuđe“ spremnike, te odlaganja otpada pored spremnika za koji će svi smatrati da su ih ostavili oni drugi Članak 14. st 9. - brisati, pojašnjeno uz komentar za članak 14. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno |
| 118 | PARK d.o.o. Buzet | Izjava o načinu korištenja javne usluge, Članak 14. | U stavku 2. točka 3. „Mjesto primopredaje“ treba utvrditi davatelj usluge sukladno svojim tehničkim mogućnostima i lokalnim specifičnostima. U pojedinim područjima pružanja usluge, osobito u ruralnim, nije moguće doći do pojedinih naselja kamionom (preuske prometnice, mala nosivost prometnice…), odnosno nije ekonomski isplativa zbog malog broja stanovnika u naselju i udaljenosti naselja od glavne prometnice pa se spremnici postavljaju bliže glavnim prometnicama kako bi se smanjili troškovi sakupljanja (ušteda radnih sati, goriva, optimizacija ruta). U stavku 2. brisati točku 8. jer ne može korisnik usluge definirati vrstu tehnološkog rješenja kojeg će davatelju usluge koristiti kao dokaz izvršenja usluge. To bi značilo da davatelj usluge mora u svoj sustav implementirati nekoliko tehnoloških rješenja a korisnik će birati koje je njemu prihvatljivo (npr. čipiranje ili barkodovi ili sustav praćenja vozila….). Znamo da implementacija samo jednog sustava košta stotine tisuća kuna. | Nije prihvaćen | Prijedlog daje davatelj usluge |
| 119 | Grad Labin | Izjava o načinu korištenja javne usluge, Članak 14. | Čl.14. st.2.t.8. i t.12. - brisati St.9. - prekratak rok, treba dati jednaki rok korisniku i davatelju. | Nije prihvaćen | Smatra se da je rok primjeren |
| 120 | HGK | Izjava o načinu korištenja javne usluge, Članak 14. | Predstavnici Grupacije održavanja čistoće, Udruženja komunalnog gospodarstva HGK predlažu u stavku 2. brisati točke 8. i 12., u stavku 3. točku 3. te stavak 9. Također, predstavnici Grupacije smatraju kako je u odnosu na stavak 6. pogrešno upućivanje. Umjesto na stavak 9. potrebno je uputiti na stavak 8. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno |
| 121 | Razvojna organizacija zaštite potrošača | Izjava o načinu korištenja javne usluge, Članak 14. | Članak 14. Stavak 2. NEPRECIZAN/NEDEFINIRAN Obrazloženje: Što je to „prihvatljivo dokaz“ ? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 122 | GRAD ZAGREB | Izjava o načinu korištenja javne usluge, Članak 14. | Mišljenja smo kako bi navedene odredbe trebalo uskladiti sa odredbama glave III Zakona o zaštiti potrošača (NN-41/14, 110/15) a kojima se uređuje sklapanje ugovora izvan poslovnih prostorija i ugovora na daljinu, osobito jer je i člankom 33. stavkom 10. Zakona propisano da se na javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada primjenjuju odredbe o javnim uslugama iz zakona kojim se uređuje zaštita potrošača. Također ukazujemo da bi članak 15. stavak 1. točke 1. kojim se propisuje da bi neka osoba postala korisnikom usluge u trenutku dostavljanja izjave iz članka 14. predmetne Uredbe bio protivan članku 30. stavku 5. Zakona, te smo mišljenja da je potrebno preciznije označiti trenutak sklapanja ugovora koji se u ovom konkretnom slučaju sklapa na daljinu, a sve imajući u vidu da od trenutka sklapanja ugovora za obje ugovorne strane i davatelja i korisnika usluge nastaju određene pravne posljedice, pa i obveza plaćanja usluge po navedenom ugovoru. Naime, postavlja se pitanje koji je točno trenutak sklapanja ugovora u slučaju iz članka 15. stavka 1. točke 1., odnosno je li to primjerice dan predaje na poštu izjave iz članka 14. ili dan zaprimanja te izjave kod davatelja usluge, zatim u točki 2. istog stavka navedenoga članka, postavlja se pitanje tko će točno i čime utvrditi da je neka osoba prvi puta koristila uslugu?! Glede stavka 4. mišljenja smo da bi davatelj usluge bio isključivo u obvezi upoznati korisnika usluge sa uvjetima ugovora, njegovim posljedicama, uvjetima za raskid i sl., te je stoga nepotrebno za isto obvezivati jedinicu lokalne samouprave. Također je nejasno na koji će način JLS znati da je izvjesno da će netko postati korisnik usluge, te koji bi to bio drugi prikladan način kojim bi se osiguralo da korisnik usluge bude upoznat sa pravnim posljedicama ugovora. Nadalje, i u člancima 14. i 15. riječ: „odgovarajuća“ na više mjesta nepotrebno ili krivo upotrebljava, a što dovodi do neodređenosti pravne norme. Tako primjerice u članku 14. stavku 3. točkama 2. i 3. nije jasno određeno kakve su to odgovarajuće izjave vlasnika nekretnine, odnosno korisnika o zajedničkom nastupu, ili pak u članku 15. stavku 2. točke 3. nejasno je koje bi to bile odgovarajuće odredbe predmetne Uredbe, tim više što se isto odnosi na bitne sastojke Ugovora o korištenju javnih usluga koje moraju biti jasno i nedvosmisleno određene. Također, potrebno je definirati prihvatljivi dokaz izvršenja javne usluge iz članka 14. stavka 2. točke 8. Uredbe, odnosno određeno navesti koji bi to bili prihvatljivi dokazi. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 123 | Udruga za zaštitu prava potrošača "Splitski potrošač" | Izjava o načinu korištenja javne usluge, Članak 14. | Izjava u osnovi predstavljaju elementi ugovora između dvije ugovorne strane. Problem je što su davatelji usluga, saznajemo iz pouzdanih izvora, Čistoća Pag na primjer, a vjerujemo i drugi davatelji usluga, temeljem traženih izjava temeljem kojih je, i prije Nacrta uredbe uprihodovali znatna sredstva suprotno Zakonu, te suprotno pravorijeku Visokog upravnog suda (NN 108/16). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 124 | Udruga za zaštitu prava potrošača "Splitski potrošač" | Izjava o načinu korištenja javne usluge, Članak 14. | Brisati točku 7., 8. i 9. st.(2) Obrazloženje: Izjava iz t.7.: Nebitan podatak. Naime, evidencija o preuzimanju otpada je evidencija koju vodi davatelj javne usluge. Izjava iz t. 8.: Prihvatljivi dokaz izvršenja javne usluge utvrđuje odredba stavak (3) članka 33. Zakona, Izjava iz t. 9.: potpisom korisnika je potvrda da je ugovor sklopljen pa je ova izjava nepotrebno administriranje, | Nije prihvaćen | Pitanje se, kad je potrebno, dodatno uređuje Odlukom JLS |
| 125 | HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA - HUZP | III. NAČIN GOSPODARENJA KOMUNALNIM OTPADOM, Izjava o načinu korištenja javne usluge | Kako da korisnik zna koliko će imati odvoza otpada. Ne bi li to trabao evidentirati davatelj usluge po načelu onečiščivać plaća jer je to najpoštenije koliko otpada toliko platiš. Stavak 3 točka 1. što će davatelju usluge preslika osobnog dokumenta kada ima sve podatke kod upravitelja zgrade Stavak 3. točka 7. Koja je svrha međusobni dogovor korisnika ako se obračunava prema veličini stambenog prostora, a ne prema prikupljenom otpadu | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 126 | HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA - HUZP | Korisnik usluge, Članak 13. | članak 13.stavak 3. Korisnik usluge treba platiti samo u onom periodu kada koristi nekretninu i kada stvara otpad. Ostalo je sve naplata nerada . Potrošača treba zaštititi d plaća samo onda kada mu je usluga i napravljena. Ne bi trebao plaćati kada se kamion davatelja usluge provoza njegovom ulicom! Članak 13.stavak 4. Kako se može odrediti stvaranje otpada temeljem korištenja električne energije ili vode. Kada bi davatelji usluge odvoza otpada radili kako treba i kada bi evidentirali primljeni otpad od potrošača uopće im ne bi trebao bilo kakav drugi podatak, ali to opet onda ne bi dobivali novac bez rada. Ako potrošač u svojoj vikendici ima uključen hladnjak , rasvjetu da mu se pali ili gasi radi sigurnosti kada ga nema ili ima automatsko navodnjavanje kako će se napraviti omjer potrošenih kilovata struje ili metara kubnih vode za stvoreno smeće. Da li bi jedan kWh potrošene struje odgovarao pola spremnika smeća ? Da li će to biti možda od oka pa kako se kome svidi ili po veličini vikendice, jer ako je velika gazda ima novaca i neka plati pa mada ga i nema . Možda bi to trebalo malo razraditi pa da se plaća prema evidentiranom odvezenom otpadu što je i predviđeno prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom koji se namjerava ukinuti Zakonom o komunalnoj djelatnosti. Članak 13.stavak 5. (5) Korištenje nekretnine koja se povremeno koristi određuje se za obračunsko razdoblje ili period koji je dulji od obračunskog razdoblja. Predlagač bi se trebao odlučiti što želi za obračunsko razdoblje ili dulje od njega ! | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno |
| 127 | KD Čistoća d.o.o. Rijeka | Korisnik usluge, Članak 13. | čl. 13. st.1.-„Korisnikom usluge se postaje sklapanjem Ugovora o korištenju javne usluge u skladu s čl. 15. ove Uredbe“. Obrazloženje:Predlaže se izmijeniti premda i na sam čl. 15. Uredbe imamo primjedbe u nastavku. čl. 13. st.3.-zamijeniti redosljed stavaka i staviti sadašnji 3. kao 4. da glasi: „nekretnina koja se trajno ne koristi je nekretnina za koju je određeno da se ne koristi sukladno podacima prikupljenim temeljem stavka 3. ovoga članka“. Obrazloženje:Nespretna formulacija st.3., jer st.4. određuje da se korištenje nekretnine utvrđuje očitovanjem samog vlasnika ili očitanjima od strane pružetelja drugih javnih usluga pa je bolje zamijeniti redosljed stavaka. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 128 | Vesna Centa | Korisnik usluge, Članak 13. | ČLANAK 13. STAVAK 2. - UPIT - TKO OSIGURAVA DOSTUPNOST PODATAKA IZ ZEMLJIŠNIH KNJIGA TE JAMČI ZA NJIHOVU ISPRAVNOST ČLANAK 13. STAVAK 4. - POTREBNO JE DECIDIRANO NAVESTI PREDIMJEVU KORIŠTENJA NEKRETNINE - SMATRA DA SE SVAKA NEKRETNINA KORISTI (navedeno obzirom na moguće malverzacija sustavom – nedostavljanje Izjave, neomogućavanje označavanja spremnika, praksa vikend korisnika da otpad ne predaju ovlaštenom koncesionaru već ga odvoze/predaju na obračunskom mjestu u kojem imaju kućanstvo). POTREBNO JE ODREDITI DA NEKORIŠTENJE NEKRETNINE DOKAZUJE KORISNIK USLUGE (temeljem očitovanja odgovarajućih mjernih uređaja). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 129 | Komunalno Hvar d.o.o. | Korisnik usluge, Članak 13. | Ako se korisnik ne želi očitovati o korištenju nekretnine, po kojoj zakonskoj osnovi davatelj usluge može tražiti očitovanja struje vode ili plina? Molimo pojašnjenje točke5. | Nije prihvaćen | Kad je to prikladno, odredba ove Uredbe propisuje temelj |
| 130 | GKP Komunalac d.o.o. | Korisnik usluge, Članak 13. | Članak 13. - propisati rok u kojem se korisnik dužan prijaviti za korištenje usluge (15 ili 30 dana od datuma prijave prebivališta ili početka korištenja nekretnine) - u st. 3. dodati da je jedan od podataka i dokaz o prebivalištu izdan od nadležnog tijela (MUP-a) | Nije prihvaćen | Pitanje se uređuje Odlukom JLS u dijelu opći uvjeti ugovora s korisnicima |
| 131 | Grad Labin | Korisnik usluge, Članak 13. | Članak 13. st. 1. - radi problema u primjeni i tumačenju ove odredbe od strane korisnika, predlaže se izmijeniti st. 1. na način da isti glasi: "Osoba postaje korisnikom usluge na način određen člankom 15. ove Uredbe.". | Nije prihvaćen | Pitanje uređeno člankom 30. stavkom 5. Zakona. |
| 132 | GRAD ZAGREB | Korisnik usluge, Članak 13. | Mišljenja smo da kako je stavak 1., a kojim je propisano da osoba postaje korisnik usluge sklapanjem ugovora iz članka 15. Uredbe protivna odredbi članka 30. stavka 5. Zakona, a kojom je propisano da je korisnik javne usluge vlasnik nekretnine, odnosno vlasnik posebnog dijela nekretnine i korisnik nekretnine, odnosno posebnog dijela nekretnine kada je vlasnik nekretnine, odnosno posebnog dijela nekretnine obvezu plaćanja ugovorom prenio na tog korisnika i o tome obavijestio davatelja usluge. U stavku 4. se nepotrebno i suvišno na pet mjesta upotrebljava riječ: „odgovarajuće“, a što dovodi do nepreciznosti pravne norme. Smatramo da bi stavak 5. trebao biti jasnije i određeno stipuliran, obzirom da nije u potpunosti jasno koji bi to period bio duži od obračunskog razdoblja a za koji bi se moglo odrediti korištenje nekretnine koja se koristi povremeno. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 133 | HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA - HUZP | Korisnik usluge, Članak 13. | Kako se može odrediti stvaranje otpada temeljem korištenja električne energije ili vode. Kada bi davatelji usluge odvoza otpada radili kako treba i kada bi evidentirali primljeni otpad od potrošača uopće im ne bi trebao bikakav drugi podatak, ali to opet onda ne bi dobivali novac bez rada. Ako potrošač u svojoj vikendici ima uključen hladnjak , rasvjetu da mu se pali ili gasi radi sigurnosti kada ga nema ili ima automatsko navodnjavanje kako će se izmjeriti koliko potrošenih kilovata struje ili metara kubnih vode vrijedi za jednu kantu smeća?? Da li će to biti možda od oka pa kako se kome svidi ili po veličini vikendice, jer ako je velika gazda ima novaca i neka plata pa mada ga i nema . Možda bi to trebalo malo razraditi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 134 | Udruga gradova u RH | Korisnik usluge, Članak 13. | Čl. 13. st 2. (2) Davatelj usluge dužan je odrediti prijedlog obračunskog mjesta i korisnika usluge za to obračunsko mjesto sukladno članku 30. stavku 5. Zakona i podacima u zemljišnim knjigama odnosno drugim odgovarajućim podacima. Ovaj stavak premjestiti u obveze davatelja usluge, a ne korisnika usluge. Čl.13.st.3.i4. Predlaže se propisati da se podatak o trajnom ili povremenom korištenju nekretnine crpi iz evidencije obveznika plaćanja poreza na nekretnine koju vode JLS. Neučinkovito je provoditi dva dokazna postupka o istoj stvari. Na taj način potiče se i korištenje centralnog registra obveznika. Čl. 13. st. 6. Stjecajem prava vlasništva, početkom korištenja usluge ili drugim okolnostima koje su dovele do početka korištenja usluge, korisnik usluge dužan je u roku 15 dana obavijestiti davatelja usluge o novim okolnostima. U obvezama korisnika nigdje nije definirano da se isti mora prijaviti davatelju usluga kod početka korištenja usluge i u kojem roku. | Nije prihvaćen | Pitanje se odnosi primarno na korisnika usluge. Pitanje se uređuje Odlukom JLS u dijelu opći uvjeti ugovora s korisnicima |
| 135 | Udruga za zaštitu prava potrošača "Splitski potrošač" | Korisnik usluge, Članak 13. | Brisati odredbu stavke (5) Obrazloženje: Korištenje nekretnine nije kriterij za obračun javne usluge | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 136 | KD Čistoća d.o.o. Rijeka | Spremnik za otpad kod korisnika usluge, Članak 12. | Spremnik za otpad kod korisnika usluge – nespretan izraz Obrazloženje:Podrazumijeva se da je spremnik dostupan korisniku, to se odnosi na sve spremnike pa je bolje upotrijebiti izraz- spremnik koji je dodijeljen korisniku usluge ili samo spremnik za otpad. | Nije prihvaćen | Odbijeno |
| 137 | Vesna Centa | Spremnik za otpad kod korisnika usluge, Članak 12. | ČLANAK 12. STAVAK 5. - POTREBNO JE POJAŠNJENJE - ŠTO U SLUČAJEVIMA KADA KORISNIK USLUGE NE OMOGUĆAVA OZNAČAVANJE SPREMNIKA ILI SE DO SPREMNIKA NE MOŽE DOĆI (vikend korisnik, korisnik odsutan) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 138 | GKP Komunalac d.o.o. | Spremnik za otpad kod korisnika usluge, Članak 12. | Članak 12. - nepotrebno je da na posudi bude naziv davatelja usluge - postoje spremnici koje nemaju oznake, pa bi to značilo dodatne troškove koji će se prenijeti na korisnike (eventualno za sve one koje se nabavljaju nakon stupanja uredbe, ali bez naziva davatelja usluge - promjenom davatelja usluge (koncesija) bit će potrebno mijenjati oznaku na spremniku - u članku 12. st. 2. precizirati što je to jedinstvena oznaka iz članka 17. Uredbe jer je u tom članku naveden veći broj evidencijskih podataka koji se odnose na korisnika, a koji sigurno ne trebaju biti na spremniku | Nije prihvaćen | Oznake su nužne jer više različitih osoba mogu biti davatelji javne usluge i davatelji usluge povezane s javnom uslugom |
| 139 | LIDIJA RUNKO-LUTTENBERGER | Spremnik za otpad kod korisnika usluge, Članak 12. | Ovaj članak se bavi isključivo označavanjem, što ne smatram najbitnijom značajkom spremnika za otpad kod krosnika usluge. Puno je bitnija obveza pružatelja javne usluge da spremnik bude na kućnom pragu, a ne neprimjereno daleko. Isto tako bitno je da se osigura i spremnik za biootpad (kao alternativa kompostiranju). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 140 | Udruga za zaštitu prava potrošača "Splitski potrošač" | Spremnik za otpad kod korisnika usluge, Članak 12. | Smatramo potrebnim dodati stavak (6) kojim treba utvrditi mogućnost nabave kesica kod davatelja usluga ili u maloprodaji po cijeni kesice koja pretpostavlja obavljenu uslugu odvoza komunalnog otpada. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 141 | Istarska županija | Prikupljanje glomaznog otpada, Članak 11. | Članak 11. – za davatelja usluge koji obavlja uslugu na širokom području ili za veliki broj korisnika to je neizvedivo u logističkom smislu. | Nije prihvaćen | Razdvojene su odredbe o davatelju javne usluge i davatelju usluge povezane s javnom uslugom |
| 142 | Vesna Centa | Prikupljanje glomaznog otpada, Članak 11. | POTREBNO JE DEFINIRATI MAKSIMALNU KOLIČINU GLOMAZNOG OTPADA KOJA SE SKUPLJA OD POJEDINOG KORISNIKA USLUGE/KUĆANSTVA | Nije prihvaćen | Pitanje se može, kad je potrebno, urediti Odlukom JLS |
| 143 | Zagrebački holding d.o.o. | Prikupljanje glomaznog otpada, Članak 11. | Članak 11. Potrebno je uskladiti pojam glomaznog otpada sa odredbama Zakona, te ga je potrebno odrediti kao: „krupni (glomazni) otpad“. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 144 | GKP Komunalac d.o.o. | Prikupljanje glomaznog otpada, Članak 11. | Članak 11. st. 1 - odrediti količinu glomaznog otpada koje korisnik može predati jednom godišnje (prijedlog do 2 m3) | Nije prihvaćen | Pitanje se može, kad je potrebno, urediti Odlukom JLS |
| 145 | PARK d.o.o. Buzet | Prikupljanje glomaznog otpada, Članak 11. | Definirati da mjesto preuzimanje glomaznog otpada nije samo na obračunskom mjestu korisnika usluge već se isti može preuzeti i na drugoj lokaciji na primjerenoj udaljenosti od korisnika usluge (npr. obračunskom mjestu nije moguće prići vozilom koji sakuplja glomazni otpad, učinkovitije i brže pružanje usluge ako lokaciji predviđenoj za preuzimanje glomaznog otpada može istovremeno pristupiti više korisnika). | Djelomično prihvaćen | Pitanje se može urediti Izjavom korisnika |
| 146 | GRAD ZAGREB | Prikupljanje glomaznog otpada, Članak 11. | U stavku 1. se predlaže usklađenje pojma glomaznog otpada sa izričajem iz Zakona, te ga je potrebno pojmovno odrediti kao: „krupni (glomazni) otpad“. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 147 | Udruga za zaštitu prava potrošača "Splitski potrošač" | Prikupljanje glomaznog otpada, Članak 11. | Briše se dio odredbe stavka (2) članka 11. Nacrta iza riječi cijena prijevoza, i to „i obrada tog“ Obrazloženje: Sukladno odredbi st.5. članka 35. Zakona „ osoba koja upravlja reciklažnim dvorištem otpada dužna je: (1) zaprimiti bez naknade ....... kom.otpad nastao u kućanstvu.... Dakle, ako korisnik usluga traži uslugu prijevoza dužan je platiti prijevoza glomaznog otpada, a ne i njegovu obradu | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno |
| 148 | GKP Komunalac d.o.o. | Prostorni razmještaj reciklažnih dvorišta, Članak 10. | Članak 10. - prilikom sufinanciranja nabavke mobilnih reciklažnih dvorišta i opreme u ugovorima s Fondom stoji odredba da se može koristiti samo na području te JLS. Stoga bi Fond trebao izraditi dodatak ugovora ili kroz ovu uredbu omogućiti da se mobilna reciklažna dvorišta i ostala oprema kupljena uz sufinanciranje Fonda može koristiti i na područjima drugih JLS | Primljeno na znanje | Pitanje se ne uređuje ovom Uredbom |
| 149 | Čistoća Dubrovnik | Način rada mobilnog reciklažnog dvorišta, Članak 9. | Tehnički je teško izvedivo da sakupljanje putem mobilnog reciklažnog dvorišta bude uspostavljeno jednom u tri mjeseca u svakom naselju. Posebno se ovo odnosi na veće gradove s velikim brojem naselja kao što je Dubrovnik koji ima ukupno 32 naselja od koja su 4 dislocirana i nalaze se na otocima. | Prihvaćen | Odredba promijenjena |
| 150 | KD Čistoća d.o.o. Rijeka | Način rada mobilnog reciklažnog dvorišta, Članak 9. | čl. 9. st.2.-Predlaže se brisati. Obrazloženje: Ako JLS ima uspostavljena reciklažna dvorišta zašto bi uopće morala imati i mobilno reciklažno dvorište. Ta odredba je u suprotnosti sa Zakonom (čl.35.st.4.t.2.). | Djelomično prihvaćen | Pitanje je uređeno člankom 35. Zakona |
| 151 | Istarska županija | Način rada mobilnog reciklažnog dvorišta, Članak 9. | Članak 9., stavak 2. – nije u skladu sa ZOGO (članak 35.) | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno |
| 152 | Vesna Centa | Način rada mobilnog reciklažnog dvorišta, Članak 9. | ČLANAK 9. STAVAK 1 . - PRIJEDLOG NOVOG TEKSTA; Jedinica lokalne samouprave koja na svom području nema uspostavljeno reciklažno dvorište, dužna je osigurati odvojeno sakupljanje otpada putem mobilnog reciklažnog dvorišta najmanje DVA PUTA GODIŠNJE u svakom naselju. ČLANAK 9. STAVAK 2. POTREBNO JE PROPISATI ILI ODVOJENO SAKUPLJANJE OTPADA PUTEM USPOSTAVLJENOG RECIKLAŽNOG DVORIŠTA ILI ODVOJENO SAKUPLJANJE OTPADA PUTEM MOBILNOG RECIKLAŽNOG DVORIŠTA ( putem mobilnog reciklažnog dvorišta jls je dužna osigurati odvojeno sakupljanje najmanje dva puta godišnje godišnje). | Nije prihvaćen | Obveza je propisana člankom 35. Zakona |
| 153 | Zagrebački holding d.o.o. | Način rada mobilnog reciklažnog dvorišta, Članak 9. | Članak 9. Stavak 2. Potrebno brisati stavak 2. Objašnjenje: Nije u skladu sa Zakonom o održivom gospodarenju otpadom članak 35, stavak 1, točka 1. | Nije prihvaćen | Odbijeno |
| 154 | GKP Komunalac d.o.o. | Način rada mobilnog reciklažnog dvorišta, Članak 9. | Članak 9. st. 1. i 2. - predvidjeti izuzeće za rokove od dva ili tri mjeseca za osiguranje mobilnog reciklažnog dvorišta u naseljima u zimskog razdoblju u kontinentalnom dijelu zbog niskih temperatura (prosinac – veljača) | Nije prihvaćen | Odbijeno |
| 155 | Komunalno društvo Viškovo d.o.o. | Način rada mobilnog reciklažnog dvorišta, Članak 9. | Ako JLS ufovoljava zakonskim uvjetima da ima izgrađeno reciklažno dvorište suvišna je odredba da mora osigurati i mobilno reciklažno dvorište svaka tri mjeseca po naselju, jer je to ekonomski neisplativo, pogotovo za menj JLS. Predlaže se brisati druga crtica članka. | Nije prihvaćen | Obveza je propisana člankom 35. Zakona |
| 156 | PARK d.o.o. Buzet | Način rada mobilnog reciklažnog dvorišta, Članak 9. | Brisati stavak 2. jer nije sukladan članku 35. stavak 1. točka 1. ZOGO. | Nije prihvaćen | Odbijeno |
| 157 | Grad Labin | Način rada mobilnog reciklažnog dvorišta, Članak 9. | Radi velikih troškova rada mobilnog reciklažnog dvorišta, predlažemo da se rokovi produže, odnosno da u st.1., umjesto "svaka 2 mjeseca" stoji "svaka 4 mjeseca". St.2. brisati radi usklađenja sa ZOGO. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno |
| 158 | Grad Karlovac | Način rada mobilnog reciklažnog dvorišta, Članak 9. | Čl.9. st.2. u odnosu na rok predlažemo da isti bude najmanje svakih 4 (četiri) mjeseca, budući da transport i premještaj za jedinice lokalne samouprave predstavlja značajan financijski teret (npr. vozilo, radnik,...), a pogotovo ako uzmemo u obzir da u velikom broju naselja (posebice ruralna) imamo mali broj stanovnika, odnosno korisnika usluge. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno |
| 159 | HGK | Način rada mobilnog reciklažnog dvorišta, Članak 9. | Predstavnici Grupacije održavanja čistoće, Udruženja komunalnog gospodarstva HGK predlažu brisati stavak 2. jer isti nije u skladu sa ZOGO-m, članak 35., stavak 1., točka 1. | Nije prihvaćen | Odbijeno |
| 160 | GRAD ZAGREB | Način rada mobilnog reciklažnog dvorišta, Članak 9. | U stavku 1. mišljenja smo kako je navedeni rok, a prema kojem je jedinica lokalne samouprave koja na svom području nema uspostavljeno reciklažno dvorište, dužna osigurati odvojeno sakupljanje otpada putem mobilnog reciklažnog dvorišta najmanje jednom svaka dva mjeseca u svakom naselju, potrebno uskladiti sa rokom propisanim odredbom članka 4. stavka 1. točke 23. Zakona a koja definira mobilni uređaj kao uređaj koji se na određenoj lokaciji koristi najduže šest mjeseci. | Nije prihvaćen | Netočni navod, mobilno reciklažno dvorište služi sakupljanju otpada, a mobilni uređaj obradi otpada |
| 161 | Udruga gradova u RH | Način rada mobilnog reciklažnog dvorišta, Članak 9. | Čl 9. st. 2. Brisati, nije u skladu sa ZOGO čl.35.st.1.tč.1. – ako ima reciklažno dvorište, treba li i mobilno? | Nije prihvaćen | Obveza je propisana člankom 35. Zakona |
| 162 | KD Čistoća d.o.o. Rijeka | Odvojeno sakupljanje otpada, Članak 8. | čl. 8. st.1.alineja3.-Brisati „na primjerenoj udaljenosti“ ili odrediti koja je primjerena udaljenost. Obrazloženje: Što znači na primjerenoj udaljenosti, koja je to udaljenost? čl. 8. st.5.alineja2.-Možda bi bolje bolje napisati iz članka 35. Zakona točno koji su to spremnici (spremnici za problematični otpad i za odvojeno sakupljanje plastike, metala, papira, stakla i tekstila). Obrazloženje:Da bude lakše i preglednije. čl. 8. st.5.alineja3.-Predlaže se brisati. Obrazloženje:To su nepotrebni podaci za mrežne stranice. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno |
| 163 | Istarska županija | Odvojeno sakupljanje otpada, Članak 8. | Članak 8., stavak 1. – primjerena udaljenost preširok pojam. Brisati ili urediti na drugi način. | Nije prihvaćen | Pitanje je moguće dodatno urediti, kad je to potrebno, Odlukom JLS |
| 164 | Zagrebački holding d.o.o. | Odvojeno sakupljanje otpada, Članak 8. | Članak 8. Stavak 3. Člankom 35. stavkom 5. točkom 1. Zakona propisano je da se problematični otpad može sakupljati i u reciklažnom dvorištu. Članak 8. stavak 3. Uredbe kojim je propisano da se problematičan otpad sakuplja isključivo u reciklažnom dvorištu i mobilnom reciklažnom dvorištu protivan je odredbi članka 35. stavka 1. točke 2. Zakona, kojim je propisano da se problematičan otpad sakuplja i putem spremnika na javnoj površini. Stavak 6. i 7. Navodi se pojam „osobe“ koja nije definirana u definicijama Uredbe. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 165 | Grad Labin | Odvojeno sakupljanje otpada, Članak 8. | Članak 8. st. 1. al. 3.: što je to primjerena udaljenost, s obzirom na gustoću naseljenosti pojedinih naselja? | Nije prihvaćen | Pitanje je moguće dodatno urediti, kad je to potrebno, Odlukom JLS |
| 166 | HGK | Odvojeno sakupljanje otpada, Članak 8. | Predstavnici Grupacije održavanja čistoće, Udruženja komunalnog gospodarstva HGK predlažu u stavku 1., na kraju alineje 1. i 2. dodati „i/ili“. | Nije prihvaćen | Nedovoljno jasne posljedice provedbe prijedloga |
| 167 | GRAD ZAGREB | Odvojeno sakupljanje otpada, Članak 8. | U stavcima 6. i 7. nije jasno tko se smatra osobom, obzirom da pojam osobe u smislu navedene Uredbe nije definiran u definicijama Uredbe. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 168 | HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA - HUZP | Sustav sakupljanja komunalnog otpada, Članak 7. | Članak 7.točka 7. Ako je obveza davatelja usluge da spremnik bude zaključan. Tko je odgovoran za otpad koji netko sa strane donese i ostavi pred zgradom pokraj spremnika. Predlagač nije u prijedlogu omogućio zaštitu stanara korisnika usluge od neovlaštenog ostavljanja otpada. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 169 | KD Čistoća d.o.o. Rijeka | Sustav sakupljanja komunalnog otpada, Članak 7. | Naslov članka – Obveze davatelja usluge Obrazloženje: Mogao bi biti naslov članka, kad već većina članaka ima naslov. čl. 7. st.1.t.1.-„osigurati korisniku usluge spremnik za primopredaju otpada“ Obrazloženje:Bolji termin je osigurati korisniku spremnik, a ne predati mu spremnik. čl. 7. st.1.t.7.-Predlaže se brisati cijelu točku. Obrazloženje: Ako već korisnici spremnika odgovaraju za otpad koji se nalazi do spremnika i koji može odložiti bilo tko bez nadzora, nepotrebno je još i zaključavanje spremnika ili slična tehnologija, jer je svejedno hoće li netko tko nije korisnik tog spremnika odložiti otpad uz spremnik ili u njega. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 170 | Vesna Centa | Sustav sakupljanja komunalnog otpada, Članak 7. | POTREBNO JE PROMIJENITI REDOSLIJED TOČAKA NA SLIJEDEĆI NAČIN: 1.,3.,4.,2.,5. ODREDBE O SPREMNICIMA (točke 1. i 3.) STVARAJU RAZLIKU IZMEĐU KORISNIKA KOJI SU VLASNICI SPREMNIKA I KORISNIKA KOJI SPREMNIKE DOBIVAJU NA BESPLATNU UPOTREBU/KORIŠTENJE. UREDBA NE DEFINIRA NA KOJI NAČIN POSTUPATI SA SPRMNICIMA KOJI SU VEĆ PRETHODNO DODJELJENI KORISNICIMA POTREBNO JE NAVESTI MOGUĆNOST JLS DA DLUKOM ODREĐUJE VOLUMEN SPREMNIKA KOJI SE BESPLATNO PREDAJE KORISNIKU NA UPOTREBU/KORIŠTENJE ČLANAK 6. TOČKA 6. - POTREBNO JE PROPISATI POSLJEDICE ZA POSTUPANJE PROTIVNO NAVEDENOJ ODREDBI TE NAVESTI TKO JE MJERODAVAN ZA UTVRĐIVANJE SUPROTNOG POSTUPANJA (davatelj usluge) ČLANAK 6. TOČKA 7. - ODREDBU JE POTREBNO IZMIJENITI NA NAČIN DA SE PROPIŠE OBVEZA SVAKOG KORISNIA/VIŠE KORISNIKA USLUGE KOJI KORISTE ZAJEDNIČKI SPREMNIK DA SAMI OSIGURAJU UVJETE KOJIMA OSTVARUJU POJEDINAČNO KORIŠTENJE JAVNE USLUGE | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno |
| 171 | Komunalno Hvar d.o.o. | Sustav sakupljanja komunalnog otpada, Članak 7. | Što znači predati spremnik? Je li obaveza davatelja usluge da besplatno predaje spremnike za sve korisnike ? Tko je to obavezan financirati i iz kojih izvora??? Također, Zbog čega bi bila obaveza davatelja usluge da osigura o zajednički spremnike? Obaveza je korisnika da se sami pobrinu da im je spremnik osiguran, u iznimnom slučaju kada davatelj usluge postavlja spremnik na javnoj površini, može preuzeti tu obavezu na sebe. | Nije prihvaćen | Pitanje je uređeno člankom 33. stavkom 4. Zakona. |
| 172 | GKP Komunalac d.o.o. | Sustav sakupljanja komunalnog otpada, Članak 7. | Članak 7. st. 1. t. 1. - što kada korisnik odbije preuzeti ponuđeni spremnik za otpad, te kako odrediti cijenu usluge Članak 7. st. 1. t. 3. - brisati jer se to može propisati Odlukom JLS (npr. boja posude) - većina JLS ima spremnike, pa bi ovo bio veliki trošak koji zahtijeva i puno rada na prilagođavanju natpisa (učestala promjena naziva otpada, tako da to zbog dodatnih troškova nije neophodno niti važno za uspostavu sustava) - zar bi kod promjene koncesionara opet trebalo mijenjati naljepnice i posude ? Članak 7. st. 1. t. 7. - brisati, to je obveza korisnika ukoliko žele zajednički nastupiti prema pružatelju javne usluge (u protivnom nije niti potrebno) - JLS mogu dozvoliti izgradnju manjih spremišta na javnoj površini za smještaj spremnika na trošak zajedničke pričuve - tko će plaćati održavanje i plaćanje zamjene brava i lokota na spremnicima (npr. u slučaju gubitka ključeva), vrlo teško provedivo u mjestima sa većim brojem višestambenih zgrada (trebao bi jedan radnik koji bi mijenjao ključeve na spremnicima i provodio zamjenu ključeva u kompletu koje imaju pružatelji javne usluge) - predvidjeti ugovaranje usluge iznošenja spremnika iz zajedničkih prostorija na zahtjev korisnika | Nije prihvaćen | Pitanje se može urediti Odlukom JLS Pitanje je uređeno člankom 33. stavkom 4. Zakona. |
| 173 | Zagrebački holding d.o.o. | Sustav sakupljanja komunalnog otpada, Članak 7. | Članak 7. Ispred članka 7. staviti naslov: OBVEZE DAVATELJA USLUGE Stavak 1. Umjesto „predati“ korisniku usluge spremnik upisati riječi „osigurati“ korisniku usluge spremnik. Stavak 7. Brisati stavak 7. Obrazloženje: U suprotnosti s člankom 4., stavak 4, Davatelj usluge ne smije korisniku zaključati ili na drugi način otežati korisniku korištenje njegovog spremnika. | Djelomično prihvaćen | Pitanje uređeno člankom 6. stavkom 2. Uredbe |
| 174 | HGK | Sustav sakupljanja komunalnog otpada, Članak 7. | Predstavnici Grupacije održavanja čistoće, Udruženja komunalnog gospodarstva HGK predlažu dodati naslov iznad članka 7. na način da glasi: „Obveze davatelja usluge“. U točki 1. predlaže se umjesto riječi „predati“ umetnuti „osigurati“. Također, predlaže se brisati točku 7. s obzirom da je ista u suprotnosti s člankom 4., stavkom 4. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 175 | Razvojna organizacija zaštite potrošača | Sustav sakupljanja komunalnog otpada, Članak 7. | Članak 7. Stavak 7. KONKRETIZIRATI Obrazloženje: Definicija „primjereni tehnički uvjeti“ je potpuno neprecizna: treba definirati koji su to tehnički uvjeti, jer je inače podložna manipulacijama i zlouporabi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 176 | HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA - HUZP | Sustav sakupljanja komunalnog otpada, Članak 7. | Možda bi bilo dobro da davatelj usluge i vodi evidenciju o predanom otpadu odnosno pražnjeju posuda pa danaplati ono što je napravljeno! | Primljeno na znanje | Obveza je propisana člankom 45. Zakona. |
| 177 | HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA - HUZP | Sustav sakupljanja komunalnog otpada, Članak 6. | članak 6. stavak 1. točka 7. Kako je to lijepo rečeno da će korisnici odgovarati za ono što je u njihovim kantama, a je li se zakonodavac pobrinuo da taj korisnik može prijaviti osobe koje nešto stavljaju u njihov spremnik . Tu bitku moraju sami potrošači voditi. Omogućite uvjete. Što bi se mi potrošači trebali tući s nekim tko donosi otpad u naš spremnik i odlaže ga tamo gdje ne bi trebao? članak 6. stavak 2. Što znači zabranjuje se spaljivanje komunalnog otpada u kućnim ložištima. Tko i kako će to kontrolirati? To je nešto slično kao kada su u Južnoj Americi velike kompanije preuzele vodovod pa su zabranili domicilnom stanovništvu da sakuplja kišnicu. Tko i kako će to kontrolirati? | Prihvaćen | Odredbe brisane |
| 178 | KD Čistoća d.o.o. Rijeka | Sustav sakupljanja komunalnog otpada, Članak 6. | Naslov članka – Obveze korisnika usluge Obrazloženje: Mogao bi biti naslov članka, kad već većina članaka ima naslov. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 179 | Istarska županija | Sustav sakupljanja komunalnog otpada, Članak 6. | Članak 6. stavak 2. – - dodati “Zabranjuje se spaljivanje i suspaljivanje komunalnog otpada izvan građevina za gospodarenje otpadom ili postrojenjima koja posjeduju dozvolu za gospodarenje otpadom za taj postupak.“ | Prihvaćen | Odredba brisana |
| 180 | Istarska županija | Sustav sakupljanja komunalnog otpada, Članak 6. | Članak 6., stavak 1., točka 8. – spojiti sa stavkom 3. istog članka | Nije prihvaćen | Odbijeno |
| 181 | Istarska županija | Sustav sakupljanja komunalnog otpada, Članak 6. | Članak 6., stavak 1., točka 6. – zamijeniti „odgovarati za postupanje“ sa „osigurati postupanje u maniri dobrog gospodara“. | Nije prihvaćen | Nedovoljno jasne posljedice provedbe prijedloga |
| 182 | Istarska županija | Sustav sakupljanja komunalnog otpada, Članak 6. | Članak 6., stavak 1., točka 5. – zamijeniti „pojavu neugode drugoj osobi zbog mirisa tog otpada“ zamijeniti sa „širenje neugodnog mirisa“. | Nije prihvaćen | Pitanje uređeno člankom 9. Zakona |
| 183 | Istarska županija | Sustav sakupljanja komunalnog otpada, Članak 6. | Članak 6., stavak 1., točka 3. – „odgovarati“ promijeniti sa „osigurati“ | Nije prihvaćen | Odbijeno |
| 184 | Vesna Centa | Sustav sakupljanja komunalnog otpada, Članak 6. | ZA TOČKE 1-8. (članak 6. stavak 1.) - POTREBNO JE PROPISATI SANKCIJE ZA KORISNIKE USLUGE KOJI POSTUPAJU PROTIVNO PROPISANOM ČLANAK 6. STAVAK 1. TOČKA 1.- POTREBNA JE NADOPUNA U VIDU PROPISIVANJA OBVEZE KORISNIKA USLUGE DA, PO ISPOSTAVLJENOM RAČUNU, PLATI IZVRŠENU JAVNU USLUGU ČLANAK 6. STAVAK. 2. POTREBNO JE PROPISATI POSLJEDICE ZA POSTUPANJE PROTIVNO NAVEDENOJ ODREDBI TE NAVESTI TIJELO MJERODAVNO ZA UTVRĐIVANJE PREKRŠAJA (komunalno redarstvo) | Nije prihvaćen | Pitanja u vezi postupanja korisnika protivno ugovoru se uređuju Odlukom JLS |
| 185 | GKP Komunalac d.o.o. | Sustav sakupljanja komunalnog otpada, Članak 6. | Članak 6. - definirati da spremnik za primopredaju obavezno mora biti na javnoj površini kako bi se izbjeglo da to rade pružatelji usluge zbog pražnjenja svih spremnika koji nisu puni - definirati da je korisnik dužan iznijeti spremnik, te udaljenost mjesta ostavljanja spremnika na javnoj površini radi predaje (npr. do 3 metra od ceste, gdje je to moguće) - za korisnike koji žive u uskim ulicama gdje nije moguć pristup i okretanje vozilima za skupljanje otpada predvidjeti ostavljanje spremnika na pristupno mjesto koje će odrediti JLS (ili korištenje vreća umjesto spremnika) | Nije prihvaćen | Pitanje se uređuje Izjavom |
| 186 | Zagrebački holding d.o.o. | Sustav sakupljanja komunalnog otpada, Članak 6. | Članak 6. Ispred članka 6. staviti naslov: OBVEZE KORISNIKA USLUGE Stavak 1, točka 7. Odredba treba glasiti: Zajedno s ostalim korisnicima usluga na obračunskom mjestu odgovarati za obveze u slučaju kada ti korisnici usluge zajedno nastupaju prema davatelju usluge, odnosno kada više korisnika usluge koristi zajednički spremnik | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 187 | PARK d.o.o. Buzet | Sustav sakupljanja komunalnog otpada, Članak 6. | Točka 4. stavka 1. nije provediva za spremnike koji se nalaze na javnoj površini, odnosno u slučaju zajedničkog korištenja spremnika. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 188 | Grad Labin | Sustav sakupljanja komunalnog otpada, Članak 6. | Članak 6. - u ovim odredbama potrebno je dodati i odredbe o dužnosti prijave početka korištenja usluge (prijava novih korisnika) te obavijesti o promjenama. | Nije prihvaćen | Pitanje se uređuje Izjavom |
| 189 | HGK | Sustav sakupljanja komunalnog otpada, Članak 6. | Predstavnici Grupacije održavanja čistoće, Udruženja komunalnog gospodarstva HGK predlažu dodati naslov iznad članka 6. na način da glasi: „Obveze korisnika usluge“. Također, predlaže se da točka 7. u stavku 1. glasi: „zajedno s ostalim korisnicima usluga na obračunskom mjestu odgovarati za obveze u slučaju kada ti korisnici usluge zajedno nastupaju prema davatelju usluge, odnosno kada više korisnika usluge koristi zajednički spremnik“. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 190 | Razvojna organizacija zaštite potrošača | Sustav sakupljanja komunalnog otpada, Članak 6. | Članak 6. Stavak 2. BRIŠE SE ILI SE DEFINIRA ŠTO SE NE SMIJE SPALJIVATI Obrazloženje: Sadašnje rješenje znači da se za potpalu tj. paljenje vatre ne smije koristiti stari papir (novine i sl.) Nemoguće je „spaljivanje otpada u kućnim ložištima“ definirati na isti način za gradove i za sela. Pa je možebitno rješenje da se ono stavi u nadležnost lokalnih samouprava da odrede. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 191 | GRAD ZAGREB | Sustav sakupljanja komunalnog otpada, Članak 6. | U svezi sa stavkom 1. točkama 3. i 4. nejasno je na koji način će se, odnosno nedostaju odredbe o tome, kontrolirati dužnost korisnika usluge da otpad koji se nalazi u spremniku prilikom primopredaje otpada odgovara vrsti otpada čije se primopredaja obavlja, te tko će navedeno kontrolirati, a osobito smatramo da je neprovediva odredba prema kojoj će korisnik otpada odgovarati za otpad koji se nalazi do spremnika prilikom primopredaje otpada, imajući u vidu slučajeve zajedničkog korištenja spremnika, odnosno korištenja spremnika koji se nalaze na javnoj površini. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 192 | HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA - HUZP | Sustav sakupljanja komunalnog otpada, Članak 6. | Kako je to lijepo rečeno da će korisnici odgovarati za ono što je u njihovim kantama, a je li se zakonodavac pobrinuo da taj korisnik može prijaviti osobe koje nešto stavljaju u njihov spremnik . Tu bitku moraju sami potrošači voditi. Omogućite uvjete. Što bi se mi potrošači trebali tući s nekim tko donosi otpad u naš spremnik i odlaže ga tamo gdje ne bi trebao? Što znači zabranjuje se spaljivanje komunalnog otpada u kućnim loištima to je nešto slično kao kada su u Južnoj Americi velike kompanije preuzele vodovod pa su zabranili domisilnom stanovništvu da sakuplja kišnicu. Tko i kako će to kontrolirati? | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 193 | Udruga za zaštitu prava potrošača "Splitski potrošač" | Sustav sakupljanja komunalnog otpada, Članak 6. | Brisati t.7. Obrazloženje: Suvlasnici ne mogu odgovarati (za obveze davatelja kom.usluge i/ili komunalnih redara) nakon predaje otpada u za to postavljen zajednički sabirni spremnik na javno prometnoj površini. | Nije prihvaćen | Pitanje uređeno na drugi način člankom 6. stavkom 2. Uredbe |
| 194 | Čistoća Dubrovnik | Sustav sakupljanja komunalnog otpada, Članak 5. | Ukoliko je u JLS otvoren dovoljan broj reciklažnih dvorišta u kojima je građanima omogućeno besplatno odlaganje istog i to u neograničenim količinama, potrebno je da se glomazni otpad izuzme iz okvira javne usluge koja uključuje prikupljanje glomaznog otpada jednom godišnje na lokaciji obračunskog mjesta korisnika usluge. Naime, u Gradu Dubrovniku i okolnim općinama je 19.000 korisnika, te ovim načinom prikupljanja, ovlašteni davatelj bi trebao obići minimalno 52 korisnika dnevno. Nadalje, preuzimanje glomaznog otpada na lokaciji obračunskog mjesta korisnika mora se vršiti isključivo na zahtjev korisnika i ta se usluga mora naplatiti jer davatelji usluge na ovaj način pokrivaju velike troškove oporabe istog. | Nije prihvaćen | Broj reciklažnih dvorišta je propisan člankom 35. Zakona |
| 195 | Čistoća Dubrovnik | Sustav sakupljanja komunalnog otpada, Članak 5. | Potrebno je svakoj JLS ovisno o prostornim uvjetima i tehničkim mogućnostima, omogućiti da organizira prikupljanje miješanog komunalnog otpada, biorazgradivog otpada kao i odvojeno prikupljanog reciklabilnog otpada i to putem spremnika na javnim površinama kao i podjelom spremnika korisnicima usluge. Preuzimanje navedenog otpada samo putem spremnika od korisnika usluge je nemoguće u većem dijelu RH, posebno u Dalmaciji. Primjer je Grad Dubrovnik gdje su ulice većim dijelom jednosmjerne, teško pristupačne i s velikim brojem stepenica. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 196 | KD Čistoća d.o.o. Rijeka | Sustav sakupljanja komunalnog otpada, Članak 5. | čl.5.-Predlaže se brisati komunalni biootpad. Obrazloženje:kao za čl.3.st.1.t.2. čl.5. st.1.t.1.-Predlaže se izmjeniti u „...na njegovom obračunskom mjestu ili korištenjem reciklažnog....“ Obrazloženje:Mora se osigurati odvojena predaja otpada ali ne na svakom obračunskom mjestu zasebno. čl.5. st.3.-„Na zahtjev korisnika usluge, a sukladno cjeniku iz čl.19. Uredbe pružaju se slijedeće usluge:“ Obrazloženje:Dodati cjenik u rečenicu da se odmah zna da je to usluga koja se posebno naplaćuje. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno |
| 197 | 6. MAJ d.o.o. | Sustav sakupljanja komunalnog otpada, Članak 5. | Članak 5. stavak 2. točka 2. Brisati stavak iz razloga što će biootpad u nekim županijama (npr. istarskoj) završavati u istoj press prikolici kao MKO i zajedno se dovozi u Regionalni centar. Odvodnjeno preuzimanje MKO i biootpada neće imati učinka, a prouzročiti će troškove od cca 4 miliona kuna a koje će na kraju snositi građani. | Nije prihvaćen | Pitanje je uređeno člankom 8. stavkom 5. Uredbe |
| 198 | Istarska županija | Sustav sakupljanja komunalnog otpada, Članak 5. | Članak 5., stavak 3. – zašto ne dodati i preuzimanje otpada iz točke 3. na zahtjev. Što ako neka tvrtka želi da pružatelj javne usluge skupi reciklabilni otpad od nje po pozivu i za to plati troškove. | Nije prihvaćen | Pitanje se ne uređuje ovom Uredbom |
| 199 | Istarska županija | Sustav sakupljanja komunalnog otpada, Članak 5. | Članak 5., stavak 2., točka 1., 2. i 3. – izbaciti „na lokaciji obračunskog mjesta korisnika usluge“. Mora se moći organizirati i na drugi način te ostaviti mogućnost da se ne ide do „kućnog praga“ kada to nije opravdano. | Nije prihvaćen | Pitanje se ne uređuje ovom Uredbom |
| 200 | Istarska županija | Sustav sakupljanja komunalnog otpada, Članak 5. | Članak 5., stavak 1., točka 3. – „sukladno članku 12. ove Uredbe“ zamijeniti sa „za otpad kod korisnika usluge“. Gotovo svakom članku odredba poziva na neki drugi stavak i članak Uredbe i ZOGO što značajno otežava čitanje, tumačenje i primjenu odredbi. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 201 | Vesna Centa | Sustav sakupljanja komunalnog otpada, Članak 5. | ČLANAK 5. STAVAK 1. TOČKA 1. POTREBNO JE POJAŠNJENJE DALI KORISNICIMA MORAJU BITI OSIGURANE SVE MOGUĆNOSTI KUMULATIVNO ILI JE DOVOLJNO OSIGURATI SAMO JEDNU MOGUĆNOST ODVOJENE PREDAJE OTPADA (ili/i). VEZANO UZ MOBILNA RECIKLAŽNA DVORIŠTA - POTREBNO JE DODATNO NAVESTI KAKO JE ISTIMA MOGUĆE OBIĆI VŠE LOKACIJA U JEDNOM DANU TE JASNO DEFINIRATI KOJI SE KLJUČNI BROJEVI OTPADA SAKUPLJAJU PUTEM MOBILNOG RECIKLAŽNOG DVORIŠTA. UZ ODVOZ GLOMAZNOG OTPADA POTREBNO JE ODREDITI MAKSIMALNU KOLIČINU/VOLUMEN KOJI SE SKUPLJA PO KORISNIKU USLUGE POTREBNO JE UREDITI MOGUĆNOST UDRUŽIVANJA JLS MEĐUSOBNO TE JLS I TRG. DRUŠTVA, KAKO BI ISTI MOGLI ZAJEDNIČKI FORMIRATI RECIKLAŽNA DVORIŠTA, SORTIRNICE I MOBILNA REC. TAKOĐER, POTREBNO JE UREDITI MOGUĆNOST DA VIŠE OPĆINA DA ZAJEDNIČKI FORMIRAJU RECIKLAŽNO/MOB REC. DVORIŠTE ČLANAK 5. STAVAK 1. TOČKA 2. POTREBNO JE JASNO DEFINIRATI KAKO JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE, U DOGOVORU SA DAVATELJEM USLUGE, ODLUKOM SAMOSTALNO ODREĐUJE OBVEZAN BROJ ODVOZA KOMUNALNOG OTPADA (miješanog i biorazgradivog) ZA SVA OBRAČUNSKA MJESTA ČLANAK 5. STAVAK 2. TOČKA 2. POTREBNO JE DODATI OPCIJU ZBRINJAVANJA KOMUNALNOG BIOOTPADA PUTEM KOMPOSTERA TE DEFINIRATI MOGUĆNOST JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE DA, U DOGOVORU SA DAVATELJEM USLUGE, ODREDI NAČIN ZBRINJAVANJA KOMUNALNOG BIORAZGRADIVOG OTPADA NA LOKACIJI OBRAČUNSKOG MJESTA KORISNIKA USLUGE (ili putem preuzimanja na lokaciji obračunskog mjesta ili putem kompostera). POTREBNO JE DODATI ODREDBE O KONTROLI ODVAJANJA OTPADA PUTEM KOMUNALNIH REDARA TE PROPISATI SANKCIJE ZA NEODVAJANJE/NEPRAVILNO ODVAJANJE OTPADA | Djelomično prihvaćen | Pitanje se može, kad je potrebno, urediti odlukom JLS Broj RD je propisan Zakonom Kaznene odredbe su propisane u Zakonu |
| 202 | Komunalno Hvar d.o.o. | Sustav sakupljanja komunalnog otpada, Članak 5. | Pomoću kojih kriterija bi davatelj usluge trebao odrediti da korisnik kompostira? Prema ovoj Uredbi mogli bi pretpostaviti da ako smo svim korisnicima podijelili kompostere, možemo zaključiti da oni kompostiraju i da nije potrebno dodatno odvojeno sakupljanje biootpada? | Primljeno na znanje | Pitanje uređeno Izjavom korisnika |
| 203 | Komunalno Hvar d.o.o. | Sustav sakupljanja komunalnog otpada, Članak 5. | Zbog čega obaveza spremnika na javnoj površini ako je korisnicima omogućeno odvajanje na kućnom pragu? Težnja većine davatelja usluga je izmještanje spremnika s javnih površina jer stvaraju nered, otpad u većini slučajeva nije propisno odvojen i često se miješa s komunalnim otpadom. Također je upitna obaveza da se u svakom slučaju mora imati mobilno reciklažno dvorište kada već postoji funkcionalno reciklažno. | Nije prihvaćen | Obveza je propisana Zakonom |
| 204 | GKP Komunalac d.o.o. | Sustav sakupljanja komunalnog otpada, Članak 5. | Članak 5. st. 1. t. 1. - svakom korisniku ne moraju biti dostupna sva mjesta za predaju navedena u ovoj točki (treba staviti riječ ILI između mjesta i lokacija koja se navode) - ne smatramo potrebnim da se kod odvojenog prikupljanja na obračunskom mjestu (mjestu nastanka ili kućnom pragu) mora osigurati i spremnik na javnoj površini (zeleni otok). Ovime dupliramo kapacitete i poskupljuje se trošak usluge (uz odvojeno sakupljanje putem spremnika ili vreća postoji trošak pražnjenje spremnika na zelenim otocima i čišćenje oko spremnika). Zeleni otoci nisu nabolje i trajno rješenje, već prijelazno do uspostave odvojenog prikupljanja na obračunskom mjestu ili za višestambene zgrade zbog ograničenosti prostora za smještaj spremnika (ovdje postoji mogućnost izgradnje spremišta na javnim površinama po odobrenju JLS) Članak 5. st. 1. t. 3. - u prigradskim naseljima učestala je situacija da korisnici odbijaju uzeti ponuđeni spremnik za biorazgradivi komunalni otpad, pa u uredbi treba jasno navesti kako će se obračunavati usluga (definirati kroz cijenu usluge kao dodatni iznos za korisnike koji odbiju primiti ponuđeni spremnik) Članak 5. st. 2. t. 5. - brisati MOBILNOM RECIKLAŽNOM DVORIŠTU (nije moguće preuzimanje glomaznog otpada, osim manje količine i manjih predmeta) Članak 5. st. 3. - odrediti što se to smatra većim količinama otpada - predvidjeti ugovaranje usluge iznošenja spremnika iz zajedničkih prostorija na zahtjev korisnika radi pražnjenja | Nije prihvaćen | Obveza je propisana Zakonom Pitanje se uređuje Odlukom JLS, odredbama o ugovornoj kazni |
| 205 | Zagrebački holding d.o.o. | Sustav sakupljanja komunalnog otpada, Članak 5. | Članak 5. Stavak 1. Javna usluga je definirana Zakonom kao javna usluga skupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog otpada, a ne skupljanja komunalnog otpada kako je navedeno prijedlogom Uredbe. Stavak 1, točka 1. Izmijeniti: umjesto zareza staviti „i/ili“ -… „obračunskom mjestu ili korištenjem reciklažnog dvorišta i/ili spremnika na javnoj površini“ Stavak 3. Potrebno dodati: „sukladno cjeniku davatelja usluge“ | Djelomično prihvaćen | Definicije usklađene sa Zakonom |
| 206 | PARK d.o.o. Buzet | Sustav sakupljanja komunalnog otpada, Članak 5. | Jedni od ciljeva Uredbe su i uspostava kvalitetnog, postojanog i ekonomski učinkovitog sustava sakupljanja komunalnog otpada što znači da sustav mora biti održiv i ekonomski izbalansiran kako bi krajnji korisnik snosio što je moguće manji financijski teret za zbrinjavanje svojeg otpada. Iz Uredbe proizlazi da je mjesto preuzimanja svih sastavnica komunalnog otpada na lokaciji obračunskog mjesta korisnika usluge iz čega proizlazi da će vozilo koje sakuplja otpad morati doći ispred svake nekretnine. Ovakva odredba nije uvijek primjenjiva u ruralnim područjima gdje nije moguće doći do pojedinih naselja vozilom za sakupljanje otpada (preuske prometnice, mala nosivost prometnice…), odnosno nije ekonomski isplativa zbog malog broja stanovnika u naselju i udaljenosti naselja od glavne prometnice pa se spremnici postavljaju bliže glavnim prometnicama kako bi se smanjili troškovi sakupljanja (ušteda radnih sati, goriva, optimizacija ruta). Potrebno je definirati da mjesto preuzimanja ne bude samo lokacija obračunskog mjesta korisnika jer bi primjena ovakve odredbe dovela do značajnog povećanja cijene usluge u slabo naseljenim ruralnim i brdsko-planinskim područjima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 207 | Grad Labin | Sustav sakupljanja komunalnog otpada, Članak 5. | Članak 5.: spominje se samo preuzimanje i prikupljanje, nigdje se ne spominje obrada, a nejasno je podrazumijeva li preuzimanje ujedno i prijevoz. Čl.5.st.1.t.1. - nejasno, jedno isključuje drugo, potrebno je preformulirati odnosno pojasniti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 208 | HGK | Sustav sakupljanja komunalnog otpada, Članak 5. | Predstavnici Grupacije održavanja čistoće, Udruženja komunalnog gospodarstva HGK predlažu stavak 1. točku 1. izmijeniti na način da se umjesto zareza stavi „i/ili“ te da odredba glasi: „korisniku usluge mora biti osigurana mogućnost odvojene predaje otpada na njegovom obračunskom mjestu ili korištenjem reciklažnog dvorišta, odnosno mobilnog reciklažnog dvorišta i/ili spremnika na javnoj površini i odvoz glomaznog otpada.“ Također, predstavnici Grupacije održavanja čistoće, Udruženja komunalnog gospodarstva smatraju kako je u odnosu na stavak 2. točku 2. nelogično da se provodi u Primorsko-goranskoj županiji i Istarskoj županiji zbog tehnologije CGO-a koji su već izgrađeni. Nadalje, u stavku 2. točki 5. predlaže se brisati riječi: „mobilnom reciklažnom dvorištu“. U stavku 3. predlaže se dodati „sukladno cjeniku davatelja usluge“. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno |
| 209 | GRAD ZAGREB | Sustav sakupljanja komunalnog otpada, Članak 5. | U točki 5. stavka 2. potrebno je izričaj glomaznog otpada zamijeniti sa krupnim (glomaznim otpadom), a radi usklađenja sa zakonskim izričajem. Također usklađenje izričaja krupnog (glomaznog) otpada potrebno je i u stavku 3. točki 2. Uredbe. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 210 | Udruga gradova u RH | Sustav sakupljanja komunalnog otpada, Članak 5. | Čl. 5. (st.1. tč. 1) 1. korisniku usluge mora biti osigurana mogućnost odvojene predaje otpada na njegovom obračunskom mjestu ili putem spremnika na javnoj površini, korištenjem reciklažnog dvorišta odnosno mobilnog reciklažnog dvorišta te odvoz glomaznog otpada, U sustavima gospodarenja otpadom gdje korisnik ima kod sebe posude u koje odlaže otpad ne postoje kante na javnim površinama; jedna mogućnost u osnovi isključuje drugu jer njihovo paralelno egzistiranje u uvjetima naplate po količini beziznimno stvara komunalni nered i znači nazadovanje u razvoju sustava „od vrata do vrata“ Čl. 5. (st.2. tč. 4) Prikupljanje otpadnog papira, metala, plastike, stakla i tekstila i putem spremnika postavljenih na javnoj površini - brisati Navedeno treba biti alternativa odvozu „od vrata do vrata“, ne i pravilo (komunalni nered – da se ne bi platilo, odlagat će se komunalni otpad uz reciklabilni, bez mogućnosti da se utvrdi počinitelj ) Čl. 5. (st.2. tč. 5) preuzimanje glomaznog otpada u reciklažnom dvorištu, i jednom godišnje na lokaciji obračunskog mjesta korisnika usluge Nerealno je očekivati da se u mobilnom reciklažnom dvorištu prikuplja glomazni otpad zbog nemogućnosti prihvata istog. | Nije prihvaćen | Obveza je propisana Zakonom |
| 211 | Patricia Lucija Tomasović | II. ODLUKA O NAČINU PRUŽANJA JAVNE USLUGE, Članak 4. | Iz članka 4., stavka 4. točka 1. svakako treba brisati tekst u zagradi (uključujući i kućne ljubimce) - vlasnike kućnih ljubimaca ne smije se opterećivati dodatnim troškovima jer mnogi zbog loše ekonomske situacije već moraju uskraćivati sebi da bi mogli platiti hranu i veterinarsku skrb za svoje životinje. Osoba koja je to predložila očito nije mislila na dugoročne posljedice, tj. povećavanje broja napuštenih i neudomljenih životinja. Niti je imala na umu i brojne građane starije životne dobi koji žive od jadnih mirovina, a kućni ljubimci su im jedino društvo i utjeha. Ni broj članova kućanstva, a još manje kvadratura, nisu dobri kriteriji za određivanje naplate. Jedini kriterij naplate treba biti količina predanog otpada, s tim da se pritom stimulira odvajanje otpada (i osiguraju svi uvjeti za to), a sankcionira neodgovorno ponašanje. Usput budi rečeno, pijesak za mačke na mineralnoj bazi koji nije izbijeljen niti parfimiran može se odlagati u biološki otpad, a što se tiče pasa, komunalni redari trebali bi više biti "na terenu" i odmah oglobiti one koji ne očiste za svojim ljubimcima umjesto da se predlaže mjera koja bi zakinula i savjesne vlasnike pasa. | Prihvaćen | Odredba o kućnim ljubimcima je brisana |
| 212 | Kristina Podobnik | II. ODLUKA O NAČINU PRUŽANJA JAVNE USLUGE, Članak 4. | Vezano za stavak (4), točke 1. i 2. ovog prijedloga zakona, o načinu utvrđivanja udjela korisnika usluge, smatram da je potrebno izbaciti da omjer broja osoba koje koriste nekretninu uključuje i kućne ljubimce. Osim što očigledno diskriminira i cilja da naplaćuje veću naknadu vlasnicima kućnih ljubimaca, apsurdno je da u ovom pogledu zakonodavac smatra životinje korisnicima nečega a u drugim pogledima ih smatra imovinom, a ne živim bićima. Nadalje, ovakav dodatan namet bi imao kao rezultat jedino povećano izbacivanje kućnih ljubimaca od strane onih građana koji nisu savjesni vlasnici životinja, što bi dugoročno donjelo veće troškove JLP(R)S-ovima u vidu većih izdataka za zbrinjavanje napuštenih životinja. Dakle, ovo uvrštavanje kućnih ljubimaca u prijedlog zakona je ekvivalentno logici "začepi jednu rupu i napravi još tri nove". Također, kako će se i tko će utvrditi objektivne kriterije za mjerenje doprinosa kućnih ljubimaca korištenju komunalne usluge? Moj mačak i pas u cijelom svom životu ne naprave smeća kao većina ljudi u godini dana, usput. Što me dovodi do toga da zakonodavac ne bi trebao vezati utvrđivanje za broj osoba u bilo kojem pogledu. Zašto? Zato što npr. ja ne samo da recikliram sve što se može reciklirati, nego i aktivno radim na tome da smanjujem količinu otpada kojeg proizvodim i imam u mjesec dana toliko smeća da mogu komotno 1 mjesečno iznjeti kantu. Ali svejedno plaćam istu komunalnu naknadu i odvoz otpada kao i svi moji susjedi koji iznose kante svaki tjedan i to kante iz kojih kipi smeće. Zašto onda zakonodavac želi na ovaj način, a kao u cilju smanjena količine otpada, nagraditi moje susjede za njihov nemar, a mene kazniti za moje napore koje kao savjesni građanin poduzimam da smanjim količinu otpada koju općenito proizvedem? Jedini način da se građane natjera na smanjenje otpada je da se naknada određuje po broju odvoza i litraži odvoza. | Djelomično prihvaćen | Odredba o kućnim ljubimcima je brisana |
| 213 | Martina Demirović | II. ODLUKA O NAČINU PRUŽANJA JAVNE USLUGE, Članak 4. | Iz članka 4., stavka 4. točka 1. brisati tekst u zagradi (uključujući i kućne ljubimce), jer ne treba nametati nikakve dodatne troškove skrbnicima životinja, želimo li (a želimo) smanjiti napuštanje životinja i podići svijest o udomljavanju te kvalitetnom suživotu. Ne može se u kućanstvu životinja brojati kao osoba, dok se zakonski tretira kao imovina. | Prihvaćen | Odredba o kućnim ljubimcima je brisana |
| 214 | HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA - HUZP | II. ODLUKA O NAČINU PRUŽANJA JAVNE USLUGE, Članak 4. | Članak 4. stavak 1. točka 5. Svakako bi bilo pošteno da se odredi cijena pražnjenja posude u litrama ili kilogramima, zna se broj pražnjenja i podijeli se s brojem korisnika. Ne bi bilo dobro da se određuje cijena za svakog korisnika ponaosob jer bi se moglo desiti da se naplaćuje više spremnika nego što ih ima. Članak 4. stavak 1. točka 6. Ako Uredba predviđa minimalnu cijenu javne usluge tko će određivati i kontrolirati koja je maksimalna cijena i da li je sve prema Zakonu. Članak 4. stavak 1. dodati točku 7. Davatelj usluge mora cjenik dostaviti nadležnoj inspekcijskoj službi, koja mora provjeriti je li cjenik zakonit i tek tada mora odobriti primjenu cjenika. Do sada je bila obveza davatelja usluge da dostavljaju cjenike nadležnoj (tržnoj inspekciji) ali nitko nije trebao provjeravati zakonitost cjenika. Članak 4. stavak 4. točka 1. Predviđa se naknada i za kućne ljubimce Hoće li se plaćati za zlatne ribice , paukove, hrčke, zmije ili će se diskriminirati vlasnike kućnih ljubimaca pasa i mačaka koji će to trebati plaćati. Iza ljubimaca koji se šetaju po vani vlasnici moraju pokupiti izmet i odložiti u za to predviđenu posudu jer da bi to mogli plaćaju komunalnu naknadu iz koje se održava lokalna zajednica. Ambalaža u kojoj je hrana za ljubimce odlaže se u za to predviđene spremnike i reciklira se. Kako se to misli sprovesti, a da se pritom ne diskriminiraju vlasnici kućnih ljubimaca? Tko je taj koji će ići po stanovima i popisivati susjede koji imaju kućne ljubimce kada se to ne može napraviti s neprijavljenim osobama? Članak 4. stavak 5. Predviđena je ugovorena naknada za potrošače korisnike, ali nigdje nije predviđena nekakva ugovorena naknada za davatelje usluga ako ne obave svoj posao . To je diskriminacija potrošača jer nemamo jednake uvjete. | Djelomično prihvaćen | Propisano člankom 33. stavkom 2. Zakona Suglasnost na cjenik, sukladno članku 33. stavku 7 Zakona, je u nadležnosti izvršnog tijela JLS Odredba o kućnim ljubimcima je brisana |
| 215 | LIDIJA RUNKO-LUTTENBERGER | II. ODLUKA O NAČINU PRUŽANJA JAVNE USLUGE, Članak 4. | Kvalitetan kompost predstavlja prvorazredno gnojivo i za vinograde, pa je upravo za vinorodne krške krajeve kao što su Istra i Dalmacija od naročite važnosti poticanje odvojenog prikupljanja biootpada i njegovo kompostiranje. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 216 | Vlasta Ugrinović | II. ODLUKA O NAČINU PRUŽANJA JAVNE USLUGE, Članak 4. | Iz članka 4., stavka 4. točka 1. brisati tekst u zagradama (uključujući i kućne ljubimce). Obrazloženje: Kućni ljubimci stvaraju zaista neznatan otpad, a nametanje dodatnih troškova njihovim vlasnicima bi vrlo vjerojatno uzrokovalo još više napuštenih životinja. | Prihvaćen | Odredba o kućnim ljubimcima je brisana |
| 217 | Vlatka Medvedec | II. ODLUKA O NAČINU PRUŽANJA JAVNE USLUGE, Članak 4. | Poštovani, predlažem da se iz članka 4, stavka 4. točke 1. briše sadržaj u zagradi („uključujući i kućne ljubimce“). Obrazloženje prijedloga : Uredba ne definira kriterije za određivanje pojma kućnih ljubimaca; koje bi životinje bile obuhvaćene; da li sve veće od 5 kila, da li samo čipirane životinje i sl. Koja institucija bi bila nadležna za utvrđivanje broja kućnih ljubimaca u kućanstvu? Da li bi se kućni ljubimci morali prijavljivati na adresu kućanstva kao i osobe, kako bi se vodila i ažurirala ta evidencija? Što u slučaju većih životinja koje često putuju s vlasnicima, npr. ukoliko kućni ljubimac privremeno, 3 mjeseca boravi na drugoj adresi? Također, svi kućni ljubimci se ne hrane na jednak način, niti se njihov izmet ne rješava na jednak način - da li bi i na koji način i ti kriteriji bili uzeti u obzir? Ukoliko se smatra da su kućni ljubimci značajan faktor u komunalnom otpadu, predlažem izlaganje problema javnosti i prijedlog rješenja putem ankete, tribine, rasprave sa javnošću i sl. Nadalje, dajem općeniti komentar na dijelove uredbe koji propisuju način naplate naknade: ne slažem se s plaćanjem naknade po broju osoba u kućanstvu. Svako kućanstvo nema iste životne i prehrambene navike i aktivnosti kod odvajanja otpada, niti iste navike u pripravljanju hrane i održavanju kućanstva; Pojedinci razvrstavaju otpad, kompostiraju, odvoze otpad na recikažna dvorišta te nastoje što manje koristiti proizvode u bilo kojoj ambalaži (npr. mlijeko ulje, voće, povrće,) i sl. Po mom mišljenju, jedini ispravan način pravedne naplate naknade je po volumenu odvezenog otpada. Također, smatram da bi građanima trebalo što je moguće više olakšati razvrstavanje otpada i poticati ih na to da razvrstavaju otpad, recikliraju i što manje koriste jednokratne materijale. | Prihvaćen | Odredba o kućnim ljubimcima je brisana |
| 218 | Čistoća Dubrovnik | II. ODLUKA O NAČINU PRUŽANJA JAVNE USLUGE, Članak 4. | Mišljenja smo da je potrebno izjednačiti tržišna prava komunalaca i koncesionara u smislu da se komunalcima ne ograničavaju mogućnosti konkuriranja na tržištu rada. Posebno se to odnosi na činjenicu da se komunalcima određuje što su dužni prikupljati i to je uglavnom riječ o neprofitabilnom otpadu, dok se s druge strane koncesionarima omogućuje prikupljanje vrlo vrijednih sirovina kao što je građevni otpad te je zarada na oporabi istog iznimno visoka. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 219 | Čistoća Dubrovnik | II. ODLUKA O NAČINU PRUŽANJA JAVNE USLUGE, Članak 4. | Potrebno je definirati tko će davateljima usluge dostaviti popis kućnih ljubimaca te na koje se kućne ljubimce misli (velike i/ili male pse). | Nije prihvaćen | Odredba o kućnim ljubimcima je brisana |
| 220 | Silvija Križanec | II. ODLUKA O NAČINU PRUŽANJA JAVNE USLUGE, Članak 4. | Kako možete donijeti odluku/zakon bez rješenja tko će plaćati, koliko, po kojem ključu i slično? Prepustiti ćete to lokalnim jedinicama kako je rekao vaš djelatnik jedan dan na tv. Nedorečeno i neozbiljno je da netko drugi radi posao donositelja zakona te da mjerila i pravila nisu jednaka za sve u cijeloj državi. Zašto se otpad ne računa po tome koliko netko baci otpada (kanta,vreća)? Npr.ako svaki dan imam 2 konzerve otpada zar nije svejedno da li su to 2 konzerve rajčice ili 1 konzerva rajčice i hrane za mačku ili 2 konzerve hrane za životinje? Kako da to odvojim ako je sve ista vrsta? Ako je pijesak problem, stavite kante kao što postoje za pseći izmet. Zašto se ne promijeni zakon da se otpad i ambalaža (koja je poslije isto otpad) 2 puta ne plaća? Drugačije se nazvalo ali se 2 puta plaća. Prvi puta plaća poduzetnik pri uvozu ili unosu u Hrvatsku te mora posebno prijaviti kg drva, kartona, metala, plastike...Npr.dođe krevet u kartonskoj kutiji, zaštićen stiroporom, omotan folijom i još na drvenoj paleti i sad to moraju projavit kao uvoz/unos ambalaže u Hrv. Drugi puta za taj isti krevet platim ja odvoz/zbrinjavanje ambalaže. I tako za cipele, kaput, i sl. Zašto se ne usredotočiti na to da komunalni redari/policija malo više šetaju po ulicama te kažnjavaju neodgovorne ljude koji ne počiste izmet za kućnim ljubimcem, ljude koji bacaju opuške, žvakače gume, pljuju,..? Kako će se u zgradi gdje živim obračunavati otpad koji ostaje za kućnim ljubimcem kad u zgradi od 10 katova sa 2 ulaza i 20tak stanova po katu ima samo 1 prostorija za smeće/otpad? (Druga prostorija je dana/prodana dućanu/pekari/kafiću da si koriste kao skladište)? Sve nabrojano nije riješeno svih ovih godina. Kao građanku ne zanima me koje ministarstvo, koja stranka, koja lokalna jedinica ili funkcija treba riješiti, vi trebate jedni s drugima komunicirati, kontrolirali odluke i provođenje istih. Nije pravedno da mi uzimate novac samo zato jer imam kućnog ljubimca i a vi donostelji (sadašnji i svi bivši) zakona/pravila/odluka ne znate drugačije, ne znate kako, nemate rješenje, nemate koga drugoga kazniti. Da, ja to shvaćam kao kaznu jer sam udomila ljubimca, jer počistim za njim, jer odvajam otpad a vi donositelji zakona mi ne želite pomoć da neodgovorni budu doveden u red već mi samo uzet novac. Ne bježim od odgovornosti, ali nije pošteno da uvijek plaćam tuđe greške i propuste. | Djelomično prihvaćen | Odredba o kućnim ljubimcima je brisana Troškove davatelja usluge i davatelja usluge povezane s javnom uslugom u vezi gospodarenja ambalažom snosi Fond, sukladno članku 18. stavku 2. Uredbe |
| 221 | KD Čistoća d.o.o. Rijeka | II. ODLUKA O NAČINU PRUŽANJA JAVNE USLUGE, Članak 4. | čl.4.st.2.t.1.-„odredbe o ugovornoj naknadi,....sukladno stavku 5. ovoga članka,“ Obrazloženje:Pogrešno piše stavku 6. čl.4.st.3.-„Javna usluga mora osigurati odvojenu primopredaju reciklabilnog otpada i problematičnog otpada od miješanog komunalnog otpada.“ Obrazloženje: kao u čl.3.st.1.t.2. čl.4.st.4.t.1.-izbaciti „(uključujući i kućne ljubimce)“ Obrazloženje:Nije moguće utvrditi broj osoba koje koriste nekretninu, a kamoli broj, vrstu, pasmine i rodove kućnih ljubimaca. čl.4.st.4.t.3.-Predlaže se brisati sadašnju točku i izmijeniti da glasi: “omjer površine nekretnine korisnika usluge i ukupne površine nekretnine svih korisnika usluge koji koriste zajednički spremnik ili“, pa dodati t.4. koja glasi:“ kombinacija mjerila iz točaka 1., 2. i 3. ovoga stavka.“ Ili vratiti raniju verziju (nacrt Uredbe) koji glasi: „omjer broja kvadratnih metara kojim raspolaže taj korisnik usluge za stambeni , poslovni i garažni prostor i broja kvadratnih metara stambenog, poslovnog i garažnog prostora kojima raspolažu svi korisnici usluge koji su ujedno i korisnici zajedničkog spremnika, kako je određeno na način propisan posebnim propisom koji uređuje komunalno gospodarstvo.“ Obrazloženje:Nužno je imati i ovaj kriterij za određivanje udjela određenog korisnika. Broj osoba je vrlo nepouzdan kriterij i općenito je taj podatak u velikim gradovima teško dostupan, netočan, može se mijenjati čak na mjesečnoj bazi ovisno o povečanju ili smanjenju broja članova domaćinstva i sl. čl.4.st.6.-Predlaže se brisati dio „(npr. potreba korisnika usluge koji živi....više korisnika usluge i slično).“ Obrazloženje:Cijelu rečenicu u zagradi bi trebalo brisati, jer je u praksi neprovediva. JLS mora Odlukom odrediti koji su spremnici (vrsta,veličina,namjena) „na raspolaganju“ korisnicima. Sadašnja formulacija je jako nepraktična za davatelja usluge, jer bi prema njoj korisnici mogli zaista imati razne zahtjeve, a koje im davatelj usluge neće biti u mogućnosti pružiti. | Djelomično prihvaćen | Propisano člankom 30. stavkom 7. Zakona |
| 222 | ČISTOĆA d.o.o. VARAŽDIN | II. ODLUKA O NAČINU PRUŽANJA JAVNE USLUGE, Članak 4. | članak 4. stavak 1. točka 3. - nejasna definicija nastupanja posebnih okolnosti članak 4. stavak 1. točka 4. - iza riječi uzrokovano dodaje se: davanjem javne usluge (ostalo se briše) članak 4. stavak 1. točka 5. - briše se članak 4. stavak 2. točka 2 i točka 5 premijestiti u stavak 1 članak 4. stavak 2. točka 3, 4 i 6 - brišu se članak 4. stavak 3. mijenja se i glasi: Davatelj javne usluge osigurava korisniku razvrstavanje otpada na mjestu nastanka na način da je omogućena zasebna primopredaja otpada koji nije obuhvaćen tom javnom uslugom. članak 4. stavak 4. - briše se jer je Prema ovom prijedlogu korisnik iz kolektivnog stanovanja u diskriminirajućem je položaju naspram korisnika u individualnom stanovanju. Korisnik usluge bez obzira na mjesto stanovanja s davateljem javne usluge definira korištenje usluge. | Djelomično prihvaćen | Tekst je izmijenjen |
| 223 | Istarska županija | II. ODLUKA O NAČINU PRUŽANJA JAVNE USLUGE, Članak 4. | Članak 4., stavak 5. – „ugovorna naknada“ je loš naziv jer se ne odnosi na naknadu koja se plaća po ugovoru za izvršenje usluge nego se odnosi ustvari na kaznu za nepoštivanje ugovora. Promijeniti naziv. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 224 | Istarska županija | II. ODLUKA O NAČINU PRUŽANJA JAVNE USLUGE, Članak 4. | Članak 4., stavak 4., točka 1. – brisati (uključujući i kućne ljubimce). Postoji dovoljno problema i kod utvrđivanja broja ljudi kao korisnika usluge. | Djelomično prihvaćen | Odredba o kućnim ljubimcima je brisana |
| 225 | Istarska županija | II. ODLUKA O NAČINU PRUŽANJA JAVNE USLUGE, Članak 4. | Članak 4., stavak 3. – mišljenja smo da uspostava sustava odvojenog prikupljanja biootpada kao sastavnog dijela komunalnog otpada na području IŽ nije tehnički, ekonomski i okolišno opravdana, posebno iz razloga što je ŽCGO Kaštijun koncipiran na način da na obradu dolazi ostatni komunalni otpad. Potrebno je izdvojiti/odvojeno prikupiti metal, staklo, plastiku, papir i karton, glomazan otpad, tekstil te otpad iz vrtova i parkova. Na području IŽ ne podržava se gradnja kompostana za biootpad iz kuhinja i kantina, a niti malih bioenergana za tu vrstu otpada. Smatramo da kompostane mogu biti građene samo za biootpad poznatog porijekla/sastava jer jedino se tako može osigurati proizvodnja komposta koji zadovoljava kriterije proizvoda (recikliranje), a bioenergane predstavljaju dodatni trošak za građane zbog uspostave paralelnog sustava i ne doprinose cilju recikliranja jer se radi o energetskoj oporabi koja je već planirana na ŽCGO Kaštijun. Svakako treba uzeti u obzir količine i kvalitetu komposta koji bi nastajao u slučaju kompostiranja biootpada iz komunalnog otpada, odnosno činjenicu da bi u krškoj regiji kao što je to Istarska županija upotreba takvog komposta bila veoma ograničena. Odvojeno prikupljanje otpada svakako doprinosi čistoći pojedinih komponenti otpada i kasnije lakšem recikliranju, ali isto tako ne može biti samo sebi svrha te je potrebno u fokusu imati cilj, ali i realnu sliku sadašnjih i budućih kapaciteta oporabe i zbrinjavanja otpada. U cilju ispunjenja obveze vezane za smanjenje udjela odlaganja biorazgradivog otpada na odlagališta, potrebno je uvažiti i odredbu članka 11., stavka 7. ZOGO kojim je propisano da se otpad treba odvojeno sakupljati kad je to prikladno i izvedivo uzevši u obzir tehničke, okolišne i ekonomske uvjete. Upravo iz tog razloga smatramo da ne postoji racionalno objašnjenje zašto bi se na području IŽ biootpad iz kućnog otpada odvojeno prikupljao kada će uskoro postojati mogućnost da se otpad predobradi aerobnom digestijom pa nakon toga dodatno oporabi anaerobnom razgradnjom/digestijom na bioreaktorskom odlagalištu čime će navedeni cilj smanjenja udjela odlaganja biorazgradivog otpada na odlagališta biti postignut. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 226 | Istarska županija | II. ODLUKA O NAČINU PRUŽANJA JAVNE USLUGE, Članak 4. | Članak 4., stavak 1. – postavlja se upit kako se podzakonskim aktom može propisivati više odredbi nego što je to određeno ZOGO. Smatramo da to i je jedan od problema u propisima jer su zakoni previše detaljni, a propisani podzakonski akti se ne donose u zakonom propisanom roku kao ni, između ostalog, ova uredba. Time se direktno utječe na provedbu. Isto tako mišljenja smo da Odluka o načinu pružanja javne usluge treba sadržavati i način/e gospodarenja prikupljenim otpadom. Ovo je bitna točka obzirom da način gospodarenja pojedinim sakupljenim kategorijama otpada ima direktan utjecaj na cijenu davatelja usluge ( vezano na članak 18. Uredbe). | Nije prihvaćen | Propisano u Zakonu o održivom gospodarenju otpadom |
| 227 | Lucijano Sever | II. ODLUKA O NAČINU PRUŽANJA JAVNE USLUGE, Članak 4. | Od mojeg zadnjeg komentara koji je bio 12.04.2017 do danas proveo sam malu anketu, odnosno upitnik preko društvenih mreža vezano za plaćanje komunalne naknade u koju su uključeni kućni ljubimci. Na upitnik je odgovorilo do ovog trena ukupno 1317 građana od kojih je 1283 bilo PROTIV uvođenja komunalne naknade za kućne ljubimce a samo 33 ZA uvođenje naknade. Mislim da taj podatak sasvim dovoljno govori sam po sebi i da više ništa nije potrebno reći. Rezultate upitnika spreman sam poslati u nadležno ministarstvo u koliko to bude potrebno. Sukladno tome potrebno je izbrisati pojam "kućni ljubimci" iz članka 4 stavak 4 točka 1. | Prihvaćen | Odredba o kućnim ljubimcima je brisana |
| 228 | Vesna Centa | II. ODLUKA O NAČINU PRUŽANJA JAVNE USLUGE, Članak 4. | POTREBNO JE USUGLAŠAVANJE MINISTARSTVA FINANCIJA I MINISTARSTVA ZAŠTITE OKOLIŠA I ENERGETIKE OKO DULJINE TRAJANJA OBRAČUNSKOG RAZDOBLJA SA ASPEKTA PDV-A. POTREBNO JE DEFINIRATI KAKO OBRAČUNSKA RAZDOBLJA DULJA OD MJESEC DANA NE PODLJEŽU PENALIZACIJI I KAMATAMA NA PDV POTREBNO JE UKLONITI TOČKU 4. IZ STAVKA 1., ČLANAK 4. IZ RAZLOGA NEODREĐENOSTI ISTE (potrebno je definirati što je neugoda uzrokovana sustavom sakupljanja otpada, tko određuje njen nastanak i stupanj iste) ČLANAK 4. STAVAK 4. POTREBNO JE DEFINIRATI NAČIN NA KOJI SE DOLAZI DO INFORMACIJE O OMJERU BROJA OSOBA I KUĆNIH LJUBIMACA KOJI KORISTE NEKRETNINU, TKO DOSTAVLJA NAVEDENI PODATAK DAVATELJU USLUGE TE DEFINIRATI ODGOVORNOST ZA TOČNOST DOSTAVLJENIH PODATAKA. SUPSIDIJARNO, POTREBNO JE UKLONITI NAVEDENO MJERILO ODREĐIVANJA UDJELA ODREĐENOG KORISNIKA USLUGE NA OBRAČUNSKOM MJESTU | Djelomično prihvaćen | Navedeno nije predmet koji se uređuje ovom Uredbom Odredba o kućnim ljubimcima je brisana |
| 229 | Komunalno Hvar d.o.o. | II. ODLUKA O NAČINU PRUŽANJA JAVNE USLUGE, Članak 4. | Osim nejasne formulacije rečenice imamo primjedbu i na kućne ljubimce… Na koje ljubimce se ovo odnosi i kako ih evidentirati? Hoćemo li slati komunalne redare da broje ljubimce po kućanstvima? | Prihvaćen | Odredba o kućnim ljubimcima je brisana |
| 230 | Futura, udruga za zaštitu životinja | II. ODLUKA O NAČINU PRUŽANJA JAVNE USLUGE, Članak 4. | Smatramo da se za kućne ljubimce ne smije naplaćivati komunalni otpad zbog slijedećih razloga: 1. Nepoznat je točan broj kućnih ljubimaca u kućanstvima. Komunalni otpad bi se moglo naplatiti samo onim građanima koji su savjesno čipirali svoje pse. Iako Ministarstvo poljoprivrede nije provelo nikakvo istraživanje, ono paušalno procjenjuje da je neevidentiranih pasa oko 5 % dok istraživanja udruga pokazuju da ih je najmanje 40%. Prema istraživanju Gfk, 29 % kućanstava ima mačku koje nije obavezno čipirati, pa one nisu nigdje evidentirane. Isto je i s ostalim kućnim ljubimcima – tvorovima, zečevima, zamorcima, hrčcima, miševima, ribama, gmazovima, insektima, itd. Smatramo da bi zbog toga ovakva naplata bila nepoštena, jer bi ju plaćali samo savjesni i odgovorni građani. Da bi se to spriječilo, treba poduzeti državnu kampanju prebrojavanja kućnih ljubimaca svim sredstvima, pa i prisilnim. 2. Psi obavljaju nuždu izvan stambenog prostora i njihov izmet se ne odlaže u kućne spremnike. Bilo bi moguće naplatiti samo ambalažu od hrane u spremnicima za papir, plastiku i metal koje prije toga treba instalirati za kućanstva i / ili stubišta umjesto za dijelove kvartova. Mogla bi se naplaćivati i količina dlake ali kao i za ambalažu trebalo bi prije toga evidentirati sve pse, obavezno uz opis pasmine, veličinu psa (manji pas manje jede) i kvalitetu dlake, jer kratkodlaka čivava ispusti manje dlake nego samojed dok vlasnici pudlica ne bi plaćali komunalnu naknadu za odbačene dlake jer se pudlice ne linjaju. 3. Sve gore navedeno vrijedi i za mačke koje izlaze van, dok bi za one koje koriste pijesak trebalo utvrditi koja se vrsta pijeska koristi budući da na tržištu postoji pijesak koji se mijenja svaka dva dana i onaj skuplji koji se mijenja jednom tjedno, a i rjeđe. 4. Nakon evidentiranja i ostalih kućnih ljubimaca, treba također napraviti znanstvenu studiju o količini komunalnog otpada koju proizvode. Također, smatramo da treba uzeti u obzir i činjenicu da mnogi građani spašavaju napuštene životinje koje privremeno borave u njihovim kućanstvima, ponekad samo nekoliko dana, ponekad nekoliko mjeseci. U takvim slučajevima treba propisati evidentiranje životinja i prilagođavanje obračuna na dnevnoj bazi. Osim toga, većina udruga za zaštitu životinja u Hrvatskoj nema skloništa, pa napuštene životinje čuvaju građani na raznim adresama iako su životinje evidentirane na udrugu i na njeno sjedište gdje se ne mora nalaziti niti jedna životinja. Smatramo da naplata komunalnog otpada prema broju kućnih ljubimaca, zbog svoje neprovedivosti u praksi otvara vrata raznim manipulacijama na štetu građana i zato ju treba brisati iz Uredbe. | Prihvaćen | Odredba o kućnim ljubimcima je brisana |
| 231 | ČISTOĆA d.o.o. ZADAR | II. ODLUKA O NAČINU PRUŽANJA JAVNE USLUGE, Članak 4. | Potpuno podržavamo prijedloge HGK, uz jednu nadopunu. Prijedlog članka 4., stavak 4. je kako slijedi: 4) Način određivanja udjela određenog korisnika usluge iz stavka 1. točke 5. ovoga članka na obračunskom mjestu u slučaju kad više korisnika moraju koristi zajednički spremnik i nije postignut sporazum o njihovim udjelima je: 1. omjer broja kvadratnih metara kojim raspolaže taj korisnik usluge za stambeni ili poslovni i garažni prostor i broja kvadratnih metara stambenog poslovnog i garažnog prostora kojima raspolažu svi korisnici usluge koji su ujedno i korisnici zajedničkog spremnika, kako je određeno na način propisan posebnim propisom koji uređuje komunalno gospodarstvo, ili 2. omjer broja osoba koje koriste nekretninu odnosno dio nekretnine tog korisnika usluge i broja svih fizičkih osoba koje koriste nekretninu svih korisnika usluge koji su ujedno i korisnici zajedničkog spremnika, ili 3. omjer broja jedan i broja korisnika usluge koji su ujedno i korisnici zajedničkog spremnika, ili 4. kombinacija mjerila iz točaka 1., 2. i 3. ovoga stavka. (u kombinaciju mjerila je dodana točka 1.) Obrazloženje: Ukoliko se kao kriterij udjela otpada u zajedničkom spremniku koristi omjer broja članova kućanstva pojedinog korisnika i broja članova kućanstva svih korisnika, ostaje otvoreno pitanje načina pravičnog obračuna udjela za poslovne korisnike koji dijele zajednički spremnik jer oni naravno nemaju članove. Po nacrtu teksta ispada da će market u prizemlju plaćati istu cijenu kao penzioner koji živi sam na katu zgrade, a koriste zajednički spremnik. Rješenje je kombinacija navedenih kriterija gdje se kod kućanstava koristi mjerilo broja članova pojedinog kućanstva u odnosu na ukupni broj članova kućanstva, a kod pravnih osoba i obrtnika mjerilo kvadrature poslovnog prostora u odnosu na ukupnu kvadraturu i poslovnih korisnika i kućanstava. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno |
| 232 | GKP Komunalac d.o.o. | II. ODLUKA O NAČINU PRUŽANJA JAVNE USLUGE, Članak 4. | Članak 4. st. 1. t. 3. - predlaže se brisanje jer kod elementarnih nepogoda i katastrofa se teško može nešto unaprijed definirati jer za to postoje drugi planovi na razini JRS i JLS (stožeri). U prvom trenutku elementarne nepogode ili katastrofe spašavanje života ima prednost pred javnom uslugom Članak 4. st. 1. t. 5. - iako je Zakonom o održivom gospodarenju otpadom predviđen zajednički nastup korisnika, to će biti teško provedivo u slučaju da se dio korisnika odluči za sporazumni spremnik, a preostali dio na druge zajedničke spremnike bez sporazuma - ovime ulazimo u međusobne odnose između stanara (što ne bi trebali jer postoje upravitelji zgrada), a pojavit će se i problem dodatnih količina otpada izvan spremnika čije će troškove biti nemoguće raspodijeliti kod dvojnog sustava spremnike (kod zajedničkog nastupa više korisnika i pojedinačnih korisnika sa zajedničkim spremnikom u jednoj zgradi) Članak 4. st. 2. t. 4. - brisati jer ne treba dozvoliti kompostiranje na javnim površinama (mogućnost pojave neugodnih mirisa i glodavaca, određivanje dostatne količine spremnika i načina konačnog uklanjanja materijala nakon kompostiranja) - umjesto ovog treba predvidjeti da JLS može za višestambene zgrade dozvoliti izgradnju manjih montažnih spremišta (ili jednostavnih građevina) na javnim površinama kako bi se osigurao prostor za smještaj spremnika za miješani komunalni, biorazgradivi komunalni i odvojeno prikupljeni otpad) Članak 4. st. 4. t. 1. - brisati kućne ljubimce jer nije jasno tko bi to trebao i mogao kontrolirati i na temelju koje evidencije u slučaju spora Članak 4. st. 6. - brisati prvu riječ STANDARDNE jer se to odnosi na norme (standarde), a ovdje se radi o određenoj ili ugovorenoj veličini spremnika - ako se već planira primjena različitih veličina spremnika treba definirati minimalnu veličinu koju korisnik može zatražiti kako bi se izbjeglo traženje spremnika koji nisu prilagođeni normama automata za pražnjenje na vozilima za sakupljanje otpada - predvidjeti i vreće za dodatne količine otpada izvan volumena postojećeg spremnika koja se treba dodatno plaćati - umjesto unaprijed određene veličine spremnika i čipiranja (fiksna veličina, varijabilan broj odvoza) predlaže se mogućnost određivanja spremnika različitih veličina uz unaprijed određeni broj pražnjenja (varijabilan izbor spremnik, fiksan broj odvoza), s time da korisnik jednom godišnje može zatražiti promjenu veličine spremnika (rođenje djeteta, smrtni sluča, preseljenje, početak ili kraj korištenja pelena kod djece ili odraslih i sl.) - korisnici prije donošenja Uredbe moraju biti upoznati da će se svako ulaganje u čipiranje posuda, ugradnju uređaja za očitanje čipova i prijenos podataka, izmjenu informacijskog sustava prenijeti na korisnika, što nikome nije u interesu i trenutno nije potrebno. Navedena sredstva razumnije je u ovoj fazi uložiti u infrastrukturu (kompostišta) i odvojeno prikupljanje biorazgradivog otpada i papira jer će to dati najbolje i najbrže rezultate u odvojenom prikupljanju otpada, a što je glavni cilj. Nabava čipova i velika ulaganja u čipove i opremu neće osigurati veće odvajanje, ali će nabava spremnika za odvojeno prikupljanje i izgradnja infrastrukture to svakako omogućiti - uvjereni smo da bi svaki korisnik između plaćanja manje cijene usluge uz to da sam pogleda da li je posuda ispražnjena na dan odvoza ili plaćanja veće cijene uz uvođenje čipova i prikazani izvještaj o satu, minuti i sekundi pražnjenja, sigurno izabrao prvu varijantu | Djelomično prihvaćen | Odredba je usklađena s Izjavom JLS može donijeti odluku Odredba o kućnim ljubimcima je brisana Propisano u članku 30. stavku 7. Zakona |
| 233 | Ida Cvetković | II. ODLUKA O NAČINU PRUŽANJA JAVNE USLUGE, Članak 4. | Ne slažem se s dijelom nacrta Uredbe o komunalnom otpadu u kojem se predlaže plaćanje komunalnih naknada za kućne ljubimce. | Prihvaćen | Odredba o kućnim ljubimcima je brisana |
| 234 | LIDIJA RUNKO-LUTTENBERGER | II. ODLUKA O NAČINU PRUŽANJA JAVNE USLUGE, Članak 4. | Kao načelo je zanemareno odvajanje otpada - što je protivno pravnoj stečevini. Gdje se u obveznom dijelu odluke (stavak 1.) vidi poticaj za odvajanje? Broj osoba (i njihovih ljubimaca) ne može biti kriterij za određivanje niti mjesta u zajedničkom spremniku niti tarife, kao niti što je mogla biti kvadratura. Kriterij je količina neizdvojenog, nekompostiranog, tj. ostatnog miješanog komunalnog otpada. | Primljeno na znanje | Obračun cijene javne usluge se obavlja prema količini miješanog komunalnog otpada (kad se više odvaja manja je količina miješanog komunalnog otpada), a Fond snosi troškove za odvojeno sakupljeni reciklabilni otpad (ambalažu) |
| 235 | Zagrebački holding d.o.o. | II. ODLUKA O NAČINU PRUŽANJA JAVNE USLUGE, Članak 4. | Članak 4. Stavak 2, točka 1. Iza riječi stavku dodati riječi: 6. ovoga članka. Obrazloženje: u tekstu nedostaje na koji se broj stavaka odnosi točka 1. Stavak 2, točka 4. Potrebno je brisati točku 4. Obrazloženje: Ovakvom odredbom otvara se prostor za nelegalno kompostiranje suprotno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom. Stavak 3. Odredbe stavka 3. prijedloga Uredbe nisu u skladu sa Zakonom u dijelu u kojem se javnom uslugom smatra isključivo skupljanje miješanog komunalnog i biorazgradivog otpada, dok je jedinica lokalne samouprave sukladno članku 28. Zakona obvezna osigurati odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila a koje nije obvezan osigurati putem davatelja javne usluge, već isto može dodijeliti putem javnog natječaja. Stavak 4. Način određivanja udjela određenog korisnika usluge iz stavka 1. točke 5. ovoga članka na obračunskom mjestu u slučaju kad više korisnika moraju koristi zajednički spremnik i nije postignut sporazum o njihovim udjelima je: 1. omjer broja kvadratnih metara kojim raspolaže taj korisnik usluge za stambeni ili poslovni i garažni prostor i broja kvadratnih metara stambenog poslovnog i garažnog prostora kojima raspolažu svi korisnici usluge koji su ujedno i korisnici zajedničkog spremnika, kako je određeno na način propisan posebnim propisom koji uređuje komunalno gospodarstvo, ili 2. omjer broja osoba koje koriste nekretninu odnosno dio nekretnine tog korisnika usluge i broja svih fizičkih osoba koje koriste nekretninu svih korisnika usluge koji su ujedno i korisnici zajedničkog spremnika, ili 3. omjer broja jedan i broja korisnika usluge koji su ujedno i korisnici zajedničkog spremnika, ili 4. kombinacija mjerila iz točaka 2. i 3. ovoga stavka. Obrazloženje: ukoliko se kao jedan od kriterija ne uvede omjer broja kvadratnih metara pojedinog korisnika i broja kvadratnih metra svih korisnika, ostaje otvoreno pitanje način obračun udjela za poslovne korisnike koji dijele zajednički spremnik. Stavak 4, točka 1. Potrebno brisati „(uključujući kućne ljubimce)“ Obrazloženje: Nije definirano propisima (koje i koliko kućnih ljubimaca?). Također, ne postoji evidencija svih kućnih ljubimaca. | Djelomično prihvaćen | Razdvojene su odredbe o davatelju javne usluge i davatelju usluge povezane s javnom uslugom |
| 236 | Carmen Ivičić | II. ODLUKA O NAČINU PRUŽANJA JAVNE USLUGE, Članak 4. | U članku 4, stavku 4. točka 1. predlažem brisati sadržaj u zagradi („uključujući i kućne ljubimce“). Tko će prijaviti hrčka, papigu ili mačku? Tražit ćete da susjedi cinkaju? Sve bi završilo plaćanjem vlasnika čipiranih pasa - kazna za savjesne vlasnike. Kako usporediti psa koji jede sirovu hranu s placa i onoga koji jede konzerve? Ako uzmemo da još i da izmet bacimo u WC, pas koji se hrani prirodnom hranom nema nikakvog otpada. Druga stvar je plaćanje po broju osoba u kućanstvu. Moje kućanstvo svaki tjedan ima pun auto koji vozi otpad na reciklažno dvorište. Još da imamo negdje za kompostirati, ne bismo imali gotovo nikakvog otpada. I opet ćete me kazniti za to što recikliram? Mislim da ta odredba nije fer, niti potiče korisnike na odvajanje otpada. | Prihvaćen | Odredba o kućnim ljubimcima je brisana |
| 237 | Udruga Pobjede | II. ODLUKA O NAČINU PRUŽANJA JAVNE USLUGE, Članak 4. | Dužni smo kao udruga za zaštitu i promicanje prava životinja, reagirati na članak 4., stavak 4., točku 1. Obzirom da već 10 godina, osim što vodimo sklonište kapaciteta 180 pasa, aktivno promičemo udomljavanje životinja, i radimo na problemu napuštanja, ovaj prijedlog uvrštavanja kućnih ljubimaca u obračun naplate odvoza otpada, smatramo odmaganjem u naporima koje ulažemo da motiviramo ljude na udomljavanje napuštenih životinja. S jedne strane, dodatni namet onima koji već imaju kućnog ljubimca, može rezultirati napuštanjem istoga, a oni koji razmišljaju o udomljavanju mogli bi odustati zbog tog neopravdanog dodatnog financijskog troška (uz sve ostalo: čipiranje, cijepljenje protiv bjesnoće jednom godišnje, cijepljenje protiv virusnih bolesti, dodatna veterinarska skrb, kvalitetna hrana i sl., što je sve poprilično skupo u RH za već nizak standard života građanki i građana). Mišljenja smo da ne postoji niti jedna opravdana činjenica za uvrštavanje kućnih ljubimaca u ovaj prijedlog zakona, obzirom da kućni ljubimci proizvode zaista neznatan otpad. | Prihvaćen | Odredba o kućnim ljubimcima je brisana |
| 238 | PARK d.o.o. Buzet | II. ODLUKA O NAČINU PRUŽANJA JAVNE USLUGE, Članak 4. | Primjena odredbe članka 4. stavak 3. po pitanju odvojenog gospodarenja biorazgradivim komunalnim otpadom je dvojbena za županije u kojima su izgrađeni ŽCGO i čija tehnologija obrađuje miješani komunalni otpad bez prethodnog odvajanja biorazgradive komponente. Ujedno i izgrađene pretovarne stanice nisu projektirane na način da se u njima odvojeno prikuplja miješani komunalni otpad i biorazgradivi komunalni otpad (nedostatan broj pozicija za pretovar otpada u pretovarnim stanicama). Postavlja se i pitanje mogućnosti (tehničko-tehnološke) ŽCGO da odvojeno preuzima i obrađuje biorazgradivi komunalni otpad zasebno od miješanog komunalnog otpada. Jer odvojeno sakupiti miješani komunalni otpad i biorazgradivi komunalni otpad da bi ih ponovo u ŽCGO pomiješali za daljnju obradu samo poskupljuje trošak gospodarenja otpadom. Ovime želimo skrenuti pozornosti na pojedine dijelove RH u kojima jesu ili će biti izgrađeni ŽCGO sukladno prethodnim zakonskim okvirima i opravdanost odvojenog sakupljanja biorazgradivog komunalnog otpada na takvim područjima pošto su takvi centri i cijeli sustavi (pretovarne stanice, broj vozila za sakupljanje otpada, broj vozila za transport otpada od pretovarne stanice do centra...) projektirani da gospodare miješanim komunalnim otpadom bez prethodnog odvajanja biorazgradive komponente. | Primljeno na znanje | Djelatnosti koje se obavljaju u CGO-ima su sukladno članku 84. stavku 7. Zakona, gospodarske odnosno komunalno-servisne djelatnosti i nisu dio javne usluge |
| 239 | Grad Labin | II. ODLUKA O NAČINU PRUŽANJA JAVNE USLUGE, Članak 4. | Prijedlog: brisati st. 2. t. 4. - nejasno je, postavlja se pitanje kontrole i eventualne zlouporabe. Također, stavak 3. je neprimjenjiv na području Istarske i Primorsko-goranske županije radi izgrađenih ŽCGO. U st.4. t. 1. - brisati kućne ljubimce (preopćenita je odredba i primjena iste je vrlo upitna). | Djelomično prihvaćen | Odredba o kućnim ljubimcima je brisana |
| 240 | Prijatelji životinja | II. ODLUKA O NAČINU PRUŽANJA JAVNE USLUGE, Članak 4. | Komentar se odnosi na članak 4., stavak 4., točku 1. Po trenutnim zakonima Republike Hrvatske životinje su izjednačene sa stvarima, odnosno objektima, te definirane kao takve ne mogu se računati u cijenu komunalnih usluga. Budući da se životinje ne smatraju živim bićima, već posjedom svojih vlasnika, njihovo uključivanje u cijenu komunalnih usluga jednako je uključivanja drugih pokretnina poput automobila, računala i pokućstva u obračun. Naravno, mi smatramo da bi se sve životinje trebale tretirati kao živa bića s emocijama, potrebama i strahovima, a ne kao stvari. Međutim, čak i u slučaju kada su druge životinje izjednačene s čovjekom, njihovo uključivanje u cijenu odvoza otpada i dalje nije pošteno prema svim našim sugrađanima koji se skrbe za kućne ljubimce. Kako da se odredi iznos otpada koji na mjesečnoj razini proizvede pas, mačka, papiga ili zamorac? Smatramo da bi se uračunavanjem kućnih ljubimaca u cijenu odvoza otpada samo udarilo po džepu građane koji skrbe o njima. Naime, kao udruga svakodnevno smo svjedoci napuštanja životinja jer pojedinci ne žele ili ne mogu financirati osnovne troškove skrbi o psu ili mački, zakonski obavezno cijepljenje i mikročipiranje, kastraciju, veterinarske troškove i sl. Za očekivati je, ako bi bila propisana odredba o plaćanju komunalne naknade za vlasnike kućnih ljubimaca, da bi još porastao broj napuštenih životinja. To bi bio velik financijski teret za lokalne zajednice koje već i sada muku muče s velikim brojem napuštenih životinja i pretrpanim skloništima. Također, uvjerenja smo da postoje mnoge druge politike za cijenu otpada, poput naplate po broju ispražnjenih kanti za smeće, koje potiču građane na recikliranje i kompostiranje čime bi se postiglo mnogo više za održivi razvoj Republike Hrvatske. | Prihvaćen | Odredba o kućnim ljubimcima je brisana |
| 241 | Lucijano Sever | II. ODLUKA O NAČINU PRUŽANJA JAVNE USLUGE, Članak 4. | Iz stavka 4 točka 1 treba izbrisati kućne ljubimce jer smatram kako je taj dio blago rečeno sulud i dodatno opterećenje za džepove građana. Također je korak do uvođenja plaćanja utroška vode za kućne ljubimce. Uopće ne bih išao tako daleko da razmatram o kojim je kućnim ljubimcima riječ niti kako bi se određivala visina naknade. Zar pokušavate uvesti posebno plaćanje naknade za jednu vreću pseće hrane ili 5 kg mačjeg pijeska mjesečno? Slutim da je ovo pokušaj da se naplati pražnjenje koševa za izmet iz parkova za pse i drugih javnih površina. Zato se odluka o visini naknade prepušta jedinicama lokalne samouprave. Ako kojim slučajem prođe ovaj i ovakav prijedlog kao što sam već napisao, idući korak je plaćanje utroška vode za kućne ljubimce u zgradama u kojima se obračun vrši prema broju članova kućanstva. Mislim da ne postoji niti jedna opravdana činjenica za uvrštavanje kućnih ljubimaca u ovaj prijedlog zakona. Ako uzmete u obzir da postoji mnogo vlasnika pasa i mačaka koji svoje ljubimce hrane ostacima sa stola pa se time smanjuje količina otpada ( ako su ostaci hrane otpad ) kao i da ne koriste sve mačke pijesak za mačke koji se spominje već borave van stanova ( u dvorištima ) dolazim do zaključka da nekoga muči jedino izmet kućnih ljubimaca u koševima za smeća ili u koševima za izmet u parkovima za pse. S obzirom da se pražnjenje tih i takvih koševa već plaća ne vidim zašto bi vlasnici kućnih ljubimaca ponovo plaćali isto. Vreća od pseće hrane je samo jedno pakiranje nečega čije zbrinjavanje već vlasnici pasa plaćaju, a pijesak za mačke je poput zemlje za cvijeće. Hoćete li uvesti i naknadu za cvijeće na prozorima jer raste u zemlji, ali se ipak povremeno baca? Kad sam već spomenuo cvijeće i vodu, možda da uvedete i plaćanje vode za cvijeće na prozorima? | Prihvaćen | Odredba o kućnim ljubimcima je brisana |
| 242 | HGK | II. ODLUKA O NAČINU PRUŽANJA JAVNE USLUGE, Članak 4. | Predstavnici Grupacije održavanja čistoće, Udruženja komunalnog gospodarstva HGK predlažu brisati stavak 1. točku 3. Također se predlaže izmijeniti upućivanje u stavku 2. točki 1. na način da u tekstu piše „sukladno stavku 5. ovoga članka“. Nadalje, predlaže se brisati stavak 2. točku 4. Ovakvom odredbom otvara se prostor za nelegalno kompostiranje suprotno ZOGO-u, a pitanje je granica nakon koje jedna dobra namjera postaje manipulacija. Predstavnici Grupacije održavanja čistoće, Udruženja komunalnog gospodarstva smatraju kako je u odnosu na stavak 3. nelogično da se provodi u Primorsko-goranskoj županiji i Istarskoj županiji zbog tehnologije CGO-a koji su već izgrađeni. U odnosu na stavak 4. način određivanja udjela određenog korisnika usluge iz stavka 1. točke 5. ovoga članka na obračunskom mjestu u slučaju kad više korisnika moraju koristi zajednički spremnik i nije postignut sporazum o njihovim udjelima je: 1. omjer broja kvadratnih metara kojim raspolaže taj korisnik usluge za stambeni ili poslovni i garažni prostor i broja kvadratnih metara stambenog poslovnog i garažnog prostora kojima raspolažu svi korisnici usluge koji su ujedno i korisnici zajedničkog spremnika, kako je određeno na način propisan posebnim propisom koji uređuje komunalno gospodarstvo, ili 2. omjer broja osoba koje koriste nekretninu odnosno dio nekretnine tog korisnika usluge i broja svih fizičkih osoba koje koriste nekretninu svih korisnika usluge koji su ujedno i korisnici zajedničkog spremnika, ili 3. omjer broja jedan i broja korisnika usluge koji su ujedno i korisnici zajedničkog spremnika, ili 4. kombinacija mjerila iz točaka 2. i 3. ovoga stavka. Ukoliko se kao jedan od kriterija ne uvede omjer broja kvadratnih metara pojedinog korisnika i broja kvadratnih metara svih korisnika, ostaje otvoreno pitanje način obračuna udjela za poslovne korisnike koji dijele zajednički spremnik. Također, u stavku 4. točka 1. predlaže se brisati sadržaj u zagradi („uključujući i kućne ljubimce“). U stavku 6. predlaže se ukloniti riječ „standardne“. | Djelomično prihvaćen | Standardne veličine su propisane u članku 30. stavku 7. Zakona |
| 243 | Razvojna organizacija zaštite potrošača | II. ODLUKA O NAČINU PRUŽANJA JAVNE USLUGE, Članak 4. | Stavak 1. Točka 5. BRIŠE SE. Obrazloženje: Potrošači koje predstavljamo kao Savez udruga za zaštitu potrošača ne pristaju na nekakve solidarne sporazume jer ćemo dobiti identičnu situaciju kao s razdjelnicima topline. Potrošači će plaćati tuđi otpad! Neprimjereno je da se u Tržišnom gospodarstvu promijenjuje sustavi plaćanja iz vremena Socijalističke ekonomije. Stavak 2. Točka 6., Stavak 4. Točka 1. – 3. BRIŠE SE. Obrazloženje: Potrošačima u stambenim zgradama se mora omogućiti plaćanje odvoza komunalnog otpada po KOLIČINI, a ne prema broju osoba u stanu! Uvijek postoje oni koji se ne pridržavaju razvrstavanja otpada pa zašto onda da svi plaćaju solidarno njihov bezobrazluk? Također, ne stvaraju svi jednaku količinu otpada. Uzmite u obzir kućanstvo gdje su mala djeca i gdje se troše pelene! Zašto bi npr. staračko kućanstvo solidarno sudjelovalo u njihovom otpadu. To znači da postojeći kontejneri trebaju postati prošlost i nabaviti ili nove suvremen kontejnere kojima se omogućuje svakom stanaru da se zabilježi njegova količina odlaganja, ili u drugoj varijanti, ići na plaćanje odvoza otpada preko volumena vreća. U to slučaju vreća se kupi unaprijed pa nema naknadnog plaćanja usluge. Rješenja postoje, a mi ih trebamo naviknuti potrošče da ih primjene. | Nije prihvaćen | Zajednička odgovornost je nužna ukoliko se koristi zajednički spremnik Članak 33. stavak 3. Zakona propisuje moguće modele obračuna, a isti se određuje odlukom JLS U članku 6. stavku 2. Uredbe propisana je obveza davatelja usluge da osigura pojedinačno korištenje javne usluge |
| 244 | GRAD ZAGREB | II. ODLUKA O NAČINU PRUŽANJA JAVNE USLUGE, Članak 4. | U stavku 1. točki 1. predlaže se brisanje riječi: „odgovarajućem“, s obzirom da je ista nepotrebna u kontekstu navedene odredbe. Isto se predlaže i u stavku 5. istoga članka, obzirom da je i u navedenoj odredbi riječ: „odgovarajućih“ nepotrebna i suvišna. Točku 2. istoga stavka je potrebno preformulirati na način da glasi: „ odredbe o načinu provedbe javne usluge sukladno stavku 3. ovog članka“. Vezano za točku 6. ističe se da je cijenu obvezne minimalne javne usluge potrebno definirati u definicijama Uredbe, obzirom se navedeni pojam prvi puta spominje u ovoj Uredbi. U stavku 2. točki 1. nejasno je pozivanje na stavak 6. istoga članka kojim se propisuju standardne veličine i druga bitna svojstva spremnika. Nadalje, u točki 2. istoga stavka, mišljenja smo da je radi ujednačenog postupanja svih jedinica lokalne samouprave potrebno utvrditi okvirne kriterije za određivanje korisnika usluge u čije ime jedinica lokalne samouprave preuzima obvezu plaćanja cijene za javnu uslugu. Točka 4. istoga stavka navedenog članka ne daje jasne odrednice o tome što je stručni nositelj izrade Uredbe namjeravao s navedenom odredbom propisati. U stavku 3. umjesto riječi: “mora osigurati“, predlažu se riječi: „mora omogućiti“, prvenstveno kako ne bi bilo dvojbe u pogledu neusklađenosti sa odredbama članka 28. stavka 1. točke 1. i 2. Zakona kojim je propisano da je jedinica lokalne samouprave dužna na svom području osigurati javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada i odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada. Vezano za stavak 4. mišljenja smo kako je određivanje udjela određenog korisnika moguće samo ukoliko je kriterij količine otpada u obračunskom razdoblju volumen spremnika i broj pražnjenja spremnika, a što bi trebalo decidirano navesti, u protivnom je ista odredba protivna odredbi članka 33. stavka 2. Zakona. Nadalje smo mišljenja da je nejasno na koji bi način bila moguća kombinacija mjerila iz točki 1. i 2., a kako to predviđa točka 3. istog stavka navedenoga članka Uredbe. Vezano za stavak 5. ističe se da je potrebno jasnije odrediti radi li se o popisu postupaka čijim je izvršenjem korisnik usluga u obvezi platiti ugovornu naknadu ili se radi o popisu postupaka čijim neizvršenjem nastaje obveza za korisnika usluga za plaćanjem ugovorne naknade. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno |
| 245 | HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA - HUZP | II. ODLUKA O NAČINU PRUŽANJA JAVNE USLUGE, Članak 4. | Baš bi bilo zgodno vidjeti koliko to ima kućnog otpada od 5 ribica u akvariju ili jednog peseka. | Prihvaćen | Odredba o kućnim ljubimcima je brisana |
| 246 | Udruga gradova u RH | II. ODLUKA O NAČINU PRUŽANJA JAVNE USLUGE, Članak 4. | Čl. 4.st.3. i čl.5.st.2.tč.2.- Brisati: nelogično je da se primjenjuje u PGŽ i Istarskoj županiji (izgrađeni centri čija tehnologija treba biootpad u MKO), slijedom ovih odredbi bi se odvojeno skupljeni biootpad morao naknadno miješati u MKO, što ne smije po čl.8.st.6. Čl 4. (st.4.tč.1) - 1. omjer broja osoba koje koriste nekretninu odnosno dio nekretnine tog korisnika usluge i broja svih fizičkih osoba koje koriste nekretninu svih korisnika usluge koji su ujedno i korisnici zajedničkog spremnika, ili Brisati: „uključujući i kućne ljubimce“, naime - kako valorizirati doprinos pojedine vrste u stvaranju komunalnog otpada (pas, mačka koja izlazi iz stana, mačka koja živi isključivo u stanu, hrčak…)? | Djelomično prihvaćen | Obveza o odvojenom sakupljanju biootpada za JLS i županiju propisana člankom 56. Zakona Odredba o kućnim ljubimcima je brisana |
| 247 | Udruga za zaštitu prava potrošača "Splitski potrošač" | II. ODLUKA O NAČINU PRUŽANJA JAVNE USLUGE, Članak 4. | Brisati točke 5. i 6. stavka (1), stavak (2), (4) i (5) u cijelosti Obrazloženje: Sukladno odredbi st.(5) članka 30. Zakona „Više korisnika mogu na zahtjev, sukladno međusobnom sporazumu, zajednički nastupati prema davatelju usluge iz stavka 3. ovoga članka.“, a ovom odredbom se daje „ovlaštenje“ davatelju usluga da određuje obvezu određenog korisnika – vlasnika posebnog dijela nekretnine što mora, a ne kako se može organizirati. Stambena zgrada nije ni pravna ni fizička osoba, a nije ni korisnik usluga prema spomenutoj odredbi članka 30. Zakona. Cijena: minimalna javne usluge je paušal na mala vrata i, naravno, odredba suprotna principu „onečišćivač plaća“, te suprotna odredbi članka 30. i 33. Zakona. Stavak (4) prelazi ovlaštenja iz Zakona jer kriterij za obračun nije broj članova kućanstva (i domaćih životinja). Ako jeste kriterij usluge količina predanog otpada onda su podaci o broju osoba nebitni – nema uporište u Zakonu. Stavak (5): Ugovorena naknada nije sukladna Zakonu, a predstavlja pravo davatelja usluga da propisuje i sudi. Za nepoštivanje ugovora nadležan ugovoren sud. Stavak (6) standardne veličine spremnika moraju odgovarati realnim potrebama korisnika ne administrativno zadanog (zaduženog) volumena. Vidi pravorijek Visokog upravnog suda (NN 108/16) | Djelomično prihvaćen | U članku 6. stavku 2. Uredbe propisana je obveza davatelja usluge da osigura pojedinačno korištenje javne usluge Pogrešan navod, ne radi se o kriteriju za obračun (to je uređeno Zakonom i Odlukom JLS) već o udjelu u korištenju zajedničkog spremnika |
| 248 | HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA - HUZP | Definicije, Članak 3. | članak 3 Definicija trajno i povremeno je napravljena tako da se naplati nerad i onda kada potrošač smeća nema. Bitno je da se smeće plati kada ga se ima i u tom smjeru je i presuda Visokog upravnog suda Republike Hrvatske NN106/2016 ali zašto bi tako kad može bez rada. Kako se uopće može predlagati da se nešto naplati bilo kakva usluga ako nije obavljena?? Članak 3. stavak 1. točka 19. Hoće li se povremeno korištenje nekretnine naplaćivati obavezno 6 mjeseci bez obzira koristi li se 1 ili samo 3 mjeseca? Članak 3. stavak 1. točka 24. Što znači da je trajno korištenje nekretnine više od 6 mjeseci? Ako netko nekretninu koristi 7 mjeseci znači li to da treba plaćati za 12 mjeseci ? Tako bi se naplaćivao nerad! Članak 3. stavak 1. točka 25. Tko je odgovoran da odlučuje kada korisnik ne postupa u skladu s ugovorom. Što to znači? Da li to znači ako korisnik ne plaća naknadu za odvoz da mora biti vjerojatno novčano kažnjen radi toga ili to znači da će korisnik / ci biti kažnjeni ako netko u njihovu posudu za otpad stavi nešto što tu ne bi trebalo biti? Predlagač uopće nije predvidio što bi trebao potrošač napraviti ako netko u njegov spremnik stavlja svoje smeće ili čak nešto što tu ne bi trebalo biti (papir , plastiku, staklo). Hoće li potrošači korisnici usluga trebati pravdu uzeti u svoje ruke i tako rješavati problem ili će to zakonodavac omogućiti? Članak 3. stavak 1. točka 27. Zakonodavac predlaže Uredbu temeljem Zakona o održivom gospodarenju otpadom , a predviđa Zakonom o komunalnoj djelatnosti da taj zakon bude ukinut s 1.01.2018.g. Hoće li se onda mijenjati Uredba i koja će zakonska podloga biti za Uredbu? | Djelomično prihvaćen | Povremeno korištenje je brisano Odgovornosti za postupanje protivno ugovoru propisani su Odlukom JLS i ovom Uredbom |
| 249 | KD Čistoća d.o.o. Rijeka | Definicije, Članak 3. | Čl.3. st. 1. točka 2. Potrebno je kroz cijelu Uredbu korigirati pojam biorazgradivog komunalnog otpada na način kako je on Zakonom definiran. Uredba uvodi pojam komunalni biootpad kojeg u Zakonu nema. Prikupljeni miješani komunalni otpad Primorsko goranske i Istarske Županije zbrinjavati će se u ŽCGO Marišćina i Kaštjun mehaničko biološkom obradom nakon koje će se ostatni biorazgradivi dio odlagati na bioreaktorsko odlagalište s ciljem proizvodnje električne energije iz nastalog odlagališnog plina. Ulaganje u infrastrukturu za odvojeno prikupljanje biootpada koji će se zajedno s mješanim komunalnim otpadom predavati u ŽCGO-e, u ove dvije Županije je nelogično i neopravdano. Obrazloženje:Definicija biorazgradivog komunalnog otpada nije sukladna definiciji propisanoj Zakonom. Uvodi se pojam komunalni biootpad kojeg Zakon ne poznaje. Primorsko-goranska i Istarska županija imaju ŽCGO-e za čiji rad je nužan biorazgradivi komunalni otpad te se stoga neće odvojeno prikupljati biootpad putem spremnika, a na čemu ova Uredba inzistira. Čl.3. st. 1. točka 6.- „Građevina za gospodarenje komunalnim otpadom je centar za gospodarenje otpadom, pretovarna stanica, reciklažno dvorište i sortirnica.“ Obrazloženje:Ili nabrojati sve vrste građevina (npr. nije uključena sortirnica) ili opisno definirati objekte za gospodarenje otpadom. Čl.3. st. 1. točka 10.-Predlaže se brisati cijelu točku. Obrazloženje: kao za čl.3.st.1.t.2. Čl.3. st. 1. točka 12.-„Korištenje javne usluge je predaja miješanog komunalnog otpada i predaja biorazgradivog komunalnog otpada davatelju usluge.“ Obrazloženje: kao za čl.3.st.1.t.2. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 250 | ČISTOĆA d.o.o. VARAŽDIN | Definicije, Članak 3. | članak 3. točka 2. - biorazgradivi komunalni otpad u smislu ove Uredbe u okviru javne usluge obuhvaćen je slijedećim ključnim brojevima (KBO 20 01 01, 20 01 08, 20 01 38 i 20 02 02 01) osim proizvodnog otpada članak 3. točka 4. - iza riječi davatelj dodaje se riječ JAVNE članak 3. točka 6. - građevina za gospodarenje komunalnim otpadom je svaka građevina za koju je uporabnom dozvolom definirano postupanje sa komunalnim otpadom članak 3. točka 9. - kompostiranje je obrada i/ili oporaba organskog otpada u kontroliranim uvjetima. članak 3. točka 10. - briše se članak 3. točka 12. - briše se člank 3. točka 13. - briše se jer je definirano člankom 30. Zakona članak 3. točka 14. mobilno reciklažno dvorište – mobilna jedinica (u daljnjem tekstu: mobilno reciklažno dvorište) je određeno podzakonskim propisom koji uređuje gospodarenje otpadom; (Pravilnik o gospodarenju otpadom) članak 3. točka 16. - obračunsko mjesto je adresa nekretnine (ostalo brisati) članak 3. točka 19. - ne bi trebalo postojati - jer vlasnik nekretnine mora platiti troškove prolaza vozila trajno, a stvarno preuzimanje otpada utvrđuje se čipom ili vagom bez obzira na vremensko korištenje nekretnine članak 3. točka 21. - reciklabilni otpad je otpad čija se vrijednosna svojstva mogu iskoristiti (ostalo brisati) članak 3. točka 23. - sustav sakupljanja komunalnog otpada je sustav kojeg čini javna usluga prikupljanja miješanog komunalnog otpada i javna usluga prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada i usluga povezanih s javnom uslugom; člana 3. točkja 24. - briše se | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno |
| 251 | Istarska županija | Definicije, Članak 3. | Članak 3., točka 20. – nejasno je na koji način otpad prelazi u nečije vlasništvo (da li se to može definirati uredbom), a bez da se otpadom trguje ili da se na neki drugi način rješava vlasništvo odnosi (onaj tko sakuplja komunalni otpad vrši uslugu sakupljanja, a u npr. ŽCGO se vrši usluga obrade otpada – nitko u lancu ne trguje otpadom već otpad samo prelazi u posjed) | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 252 | Istarska županija | Definicije, Članak 3. | Članak 3., točka 19. i 24. . – nejasno da li se odnosi na 180 dana neprekidno ili se odnosi na slučaj da kada je korisnik koristio nekretninu po nekoliko dana u 6 različitih mjeseci | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 253 | Istarska županija | Definicije, Članak 3. | Članak 3., točka 9. – „biološki razgradivog“ zamijeniti sa „biorazgradivog“ | Djelomično prihvaćen | Definicija usklađena sa Zakonom |
| 254 | Istarska županija | Definicije, Članak 3. | Članak 3., točka 6. – nedostaje centar za ponovnu uporabu, sortirnica odvojeno prikupljenog otpada, skladište. Promijeniti definiciju da bude općenitija i da obuhvaća sve građevine čije je svrha gospodarenje komunalnim otpadom | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 255 | Istarska županija | Definicije, Članak 3. | Članak 3., točka 2. – nije u skladu s definicijom iz ZOGO, a uvodi se i novi pojam komunalni biootpad. Ovom definicijom isključuju se važne biorazgradive komponente kao što je to karton, drvo, tekstil,…. Gdje god se u uredbi spominje papir potrebno je dodati i karton kako je to definirano prema ključnim brojevima otpada 15 01 01 i 20 01 01. | Djelomično prihvaćen | Definicije usklađene sa Zakonom |
| 256 | Istarska županija | Definicije, Članak 3. | Članak 3. – Definirati pojmove „prikupljanje“, „skupljanje“ i „sakupljanje“ koji se kroz uredbu miješaju, a nisu definirani pojmovnikom. Kada korisnik sam donosi svoj otpad (u npr. reciklažno dvorište) onda je to prikupljanje, a kad se otpad preuzima od strane pružatelja javne usluge kod korisnika ili sa javne površine onda je to sakupljanje. Treba jasno definirati što iz komunalnog otpada spada u „kućni otpad“, a što u „sličan otpad“ koji ne nastaje u kućanstvu i ne odnosi se na otpad iz proizvodnih procesa, poljoprivrede i šumarstva (pogledati ANNEX 1 – Eurostat/OECD Definition of Municipal waste iz Guidance on municipal waste data collection). Potrebno je propisati jasnu metodologiju izračuna stope recikliranja komunalnog otpada, a za prikupljanje podataka prilagoditi Registar onečišćavanja okoliša. | Primljeno na znanje | Definicije usklađene sa Zakonom |
| 257 | Vesna Centa | Definicije, Članak 3. | ČLANAK 3. STAVAK 10. - POTREBNA JE NADOPUNA DEFINICIJE KLJUČNIM BROJEM 20 02 03 OSTALI OTPAD KOJI NIJE BIORAZGRADIV (lampaši) | Nije prihvaćen | Definicije usklađene sa Zakonom |
| 258 | GKP Komunalac d.o.o. | Definicije, Članak 3. | Članak 3. st. 1. t. 2. – nepotpuna definicija biorazgradivog komunalnog otpada (precizirati kroz ključne brojeve otada kao što je to navedeno za komunalni biootpad u članku 3. st. 1. t. 10) - koja je razlika između biorazgradivog komunalnog otpada i komunalnog biootpada (da li je komunalni biootpad dio biorazgradivog komunalnog otpada) Članak 3. st. 1. t. 6. - spominje se centar za gospodarenje otpadom, a da nije definirano što on točno sadrži Članak 3. st.1. t. 8. - precizirati kroz ključne brojeve što je to javna usluga i koje vrste otpada obuhvaća (definirati da li uz miješani komunalni i birazgradivi komunalni otpad obuhvaća i odvojeno skupljanje otpada na kućnom pragu, skupljanje glomaznog otpada, zelene otoke, rad reciklažnih dvorišta i kompostišta) Članak 3. st. 1. t. 23. - jasno definirati koji su to ključni brojevi koji čine sustav sakupljanja komunalnog otpada (grupa 20 iz kataloga otpada ili samo neki ključni brojevi iz podgrupe 20) Članak 3. st. 1. t. 26. - u usluge povezane s javnom uslugom uvrstiti kompostišta i građevine za prihvat građevnog otpada | Djelomično prihvaćen | Zakon definira, a sadržaj propisuje Plan gospodarenja otpadom RH |
| 259 | Zagrebački holding d.o.o. | Definicije, Članak 3. | Članak 3. Točka 18. Poticajna naknada je propisana člankom 29. Zakona, stoga je nepotrebno da se ovdje navodi odnosno ponavlja sadržaj Zakona. Točka 20. Uvođenje novog pojma „primopredaje otpada“ nije u skladu sa člankom 30. stavkom 1. Zakona, prema kojem javna usluga prikupljanja miješanog komunalnog otpada i prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada podrazumijeva prikupljanje tog otpada na određenom području pružanja usluge putem spremnika od pojedinih korisnika i prijevoz tog otpada do ovlaštene osobe za obradu tog otpada, kao i usklađenje sa ostalim odredbama Uredbe iz kojih proizlazi da se primopredaja obavlja putem spremnika. Točka 21. Definicija „reciklabilnog otpada“ nije u skladu s Zakonom o održivom gospodarenju otpadom niti sa Direktivom o otpadu. | Nije prihvaćen | Odbijeno |
| 260 | Grad Labin | Definicije, Članak 3. | Prijedlog: u točku 6., građevina za gospodarenje komunalnim otpadom, dodati i sortirnicu. Točke 19. i 24. uskladiti. Naime, prema ovom Nacrtu, korisnik koji koristi nekretninu točno 6 mjeseci u godini spada i u povremenog, i u trajnog korisnika. Potrebno je uskladiti točke kako bi bilo jasno da u jednu kategoriju spada korištenje do 6 mjeseci, a u drugu korištenje iste dulje od 6 mjeseci. T.26. - nema obrade ni zbrinjavanja. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 261 | HGK | Definicije, Članak 3. | U odnosu na stavak 6. predstavnici Grupacije održavanja čistoće, Udruženja komunalnog gospodarstva HGK predlažu izmijeniti definiciju na način da glasi: „Građevina za gospodarenje komunalnim otpadom je građevina u smislu posebnih zakona čija je svrha gospodarenje komunalnim otpadom“, odnosno, predlaže se u definiciju građevine za gospodarenje komunalnim otpadom dodati reciklažno dvorište te odlagališta ili se predlaže građevinu za gospodarenje otpadom definirati kao centar za ponovnu uporabu. (PGO 3.1.3. GORE I DOLJE (do CGOA)). | Djelomično prihvaćen | Definicija uređena u skladu sa Zakonom |
| 262 | GRAD ZAGREB | Definicije, Članak 3. | Pojam biorazgradivog komunalnog otpada u točki 2. različito je definiran u Zakonu o održivom gospodarenju otpadom na temelju kojega se donosi Uredba. Nadalje u točki 8. također se definira javna usluga iako je ona definirana u članku 30. stavku 1. i 2. Zakona. Vezano za točku 10. mišljenja smo da je i otpad sa tržnica potrebno svrstati pod pojam komunalnog biootpada. Glede točke 13. predlaže se razmotriti da bi mjesto primopredaje bila lokacija spremnika za komunalni otpad određena Izjavom iz članka 15. Uredbe, s obzirom da postoje slučajevi nedostavljanja izjave (op.a. vidi članak 15. stavak 1. točke 2 Uredbe), odnosno slučajevi zapisničkog utvrđivanja korištenja nekretnine (op.a. vidi članak 15. stavak 1. točke 3. Uredbe). Stoga smo mišljenja da bi ispravnije bilo propisati da se mjesto primopredaje određuje ugovorom. Vezano za točke 14. i 22., mišljenja smo da je posebni propis kojim se uređuje gospodarenje otpadom Zakon o održivom gospodarenju otpadom, a ne Pravilnik o gospodarenju otpadom kojim je i određen pojam mobilnog reciklažnog dvorišta, pa se stoga predlaže da se na navedeni Pravilnik decidirano i pozove u predmetnoj Uredbi, a kako u tom pogledu ne bi bilo nikakvih dvojbi. Navedeno je potrebno uskladiti u cijelom tekstu predmetne Uredbe, primjerice u članku 5. stavku 2. točki 6., odnosno članku 6. stavku 1. točki 8. Uredbe, te druge takve odredbe gdje se poziva na propis kojim se uređuje gospodarenje otpadom, misleći pri tome na Pravilnik o gospodarenju otpadom. U točki 16. Uredba uvodi novi pojam: „Obračunsko mjesto“ dok Zakon poznaje samo korisnika usluge koji mogu i ne moraju zajednički nastupati prema davatelju usluge U točki 18. Uredbe nepotrebno se definira poticajna naknada, obzirom je ista, kao i njezin obračun, obveznik plaćanja, način utvrđivanja obveze, način obračuna i dr., propisani člankom 29. Zakona. | Djelomično prihvaćen | Definicija uređena u skladu sa Zakonom Otpad s tržnica je proizvodni otpad čije gospodarenje se ne uređuje ovom Uredbom |
| 263 | HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA - HUZP | Definicije, Članak 3. | Definicija trajno i povremeno je napravljena tako da se naplati nerad i onda kada potrošač smeća nema. Bitno je da se smeće plati gada ga se ima i u tom smjeru je i presuda Visokog upravnog suda Republike Hrvatske NN106/2016 ali zašto bi tako kad može bez rada. Kako se uopće može predlagati da se nešto naplati bilo kakvausluga ako nije obavljena?? | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 264 | Udruga gradova u RH | Definicije, Članak 3. | čl.3.st 1.tč.6. - Građevina za gospodarenje komunalnim otpadom je centar za gospodarenje otpadom, pretovarna stanica, reciklažno dvorište, sortirnica i kompostana. - Potrebno je svrstati i sortirnice i kompostane u objekte za gospodarenje otpadom. čl.3.tč.8. - Javna usluga je javna usluga prikupljanja (primopredaje i prijevoza) miješanog komunalnog otpada, prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada i obrade otpada. - Zbog jasnijeg definiranja troškova javne usluge i razmjerno tome obračunavanja potrebno je proširiti postojeću definiciju. čl.3.tč.26. - usluge povezane s javnom uslugom su odvojeno sakupljanje otpada putem reciklažnog dvorišta, mobilnog reciklažnog dvorišta, spremnika na javnim površinama i kod korisnika usluge, odvojeno prikupljanje glomaznog komunalnog otpada te zbrinjavanje otpada - Zbog jasnijeg definiranja troškova javne usluge i razmjerno tome obračunavanja treba uključiti i zbrinjavanje otpada. | Djelomično prihvaćen | Definicije usklađene sa Zakonom Oporaba i zbrinjavanje otpada nisu dio javne usluge |
| 265 | Udruga za zaštitu prava potrošača "Splitski potrošač" | Definicije, Članak 3. | Brišu se točke 19. 24. i 25. članka 3. Nacrta Obrazloženje: Istina, iako se i o drugim djelatnostima koristi povremeno ili trajno korištenje nečega, u primjeru korištenja nekretnina uvijek će biti oni koji neće biti zadovoljni ako kriterij za vrijeme korištenja objekta stanovanja jedinicu mjere mjesec. Termin trajno ili povremeno definiran u broju mjeseci je teško prilagoditi od korištenja objekta vikendom (klijet, vikendica, obilazak obitelji ....) koji se, u pravilu, koriste u tijeku cijele godine. Naime, povremeno korištenje stambenog objekta poštenije je temeljem dokaza utroška komunalnih priključaka (struja, voda. ..). Definiranje vremenskog trajanja omogućiti će različito utvrđivanje cijene usluga. Usluga se obavlja ili ne. Ako se obavlja, naplaćuje se prema količini predanog otpada, koristio potrošač uslugu obavljenu za dan, vikendom, mjesec ili više prema evidenciji davatelja usluga o predanoj količini. Ugovorna naknada je „unaprijed utvrđena kazna“ koju (naknadu) Zakon nije predvidio. | Djelomično prihvaćen | Definicije usklađene sa Zakonom |
| 266 | Istarska županija | I. OPĆE ODREDBE, Članak 2. | Članak 2., stavak 2. – Dodati na kraju „odnosno kako bi se povećala stopa recikliranja“ | Djelomično prihvaćen | Navedeno u tekstu 2. stavka |
| 267 | Istarska županija | I. OPĆE ODREDBE, Članak 2. | Članak 2., stavak 2. – Početna rečenica odredbe je nerazumljiva (na što se mislilo pod opći slučaj, odnosno koji je to poseban slučaj?). Potrebno je revidirati. | Prihvaćen | Tekst stavka izmijenjen i navedeni dio rečenica je brisan |
| 268 | HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA - HUZP | I. OPĆE ODREDBE, Članak 2. | Hoćemo li se ponovo vratiti na to da m/2 stambenog prostora stvaraju otpad. Pa nekoliko godina nam je trebalo da se počinje pravedno naplaćivati. Kada će se već jednom pošteno naplaćivati prema otpadu koji trgovačko društvo preuzme.?? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 269 | Udruga za zaštitu prava potrošača "Splitski potrošač" | I. OPĆE ODREDBE, Članak 2. | Dio riječi stavka (2) članka 1. Nacrta brišu se riječi: „Korištenje nekretnine, u općem slučaju, ima za posljedicu stvaranje komunalnog otpada.“ Obrazloženje: Navedena rečenica nema smisla, jer nekretnina „sama po sebi“ nije proizvođač otpada. Naime, ovako definirana tvrdnja tek znači da se davatelju omogućava određuje volumen posude i/ili broj pražnjenja iste. | Prihvaćen | Tekst stavka izmijenjen i navedeni dio rečenice je brisan |
| 270 | Zagrebački holding d.o.o. | I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Potrebno je obuhvatiti sve ono što se propisuje Uredbom sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom, a što u konkretnom slučaju nije slučaj. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 271 | GRAD ZAGREB | I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Pravilo je da se u članku 1. bilo kojeg propisa navodi sve ono što je predmet uređenja nekog propisa, pa tako i ove Uredbe. Člankom 1. je potrebno obuhvatiti sve ono što se propisuje Uredbom a u skladu sa Zakonom temeljem kojega se ista i donosi, a što u konkretnom slučaju nije slučaj. Tako primjerice iako predmetna Uredba sadrži odredbe koje se odnose na način i uvjete obračuna i strukturu cijene javne usluge, u članku 1. nije navedeno da je isto predmetom uređenja Uredbe, a što bi bilo u skladu i sa člankom 33. stavkom 20. Zakona o održivom gospodarenju otpadom. Jednako tako predmetna Uredba sadrži u svom članku 10. i odredbe o prostornom razmještaju reciklažnih dvorišta, kao i u članku 21. odredbe koje se tiču naknade za gradnju građevina za gospodarenje komunalnim otpadom, dok se u članku 1. ne navodi da je to predmet pravnog uređenja Uredbe. Naime, osnovno pravilo da je dopušteno Uredbom kao podzakonskim propisom urediti uže pravno područje od onoga što propisuje Zakon temeljem kojega se ista Uredba donosi ali nije dopušteno Uredbom kao podzakonskim propisom prelaziti okvire zadane Zakonom, jer bi u protivnom podzakonski propis bio podložan ukidanju (u cijelosti ili djelomično) radi nesukladnosti sa Zakonom kao temeljnim pravnim propisom, odnosno u slučaju da su odredbe Uredbe protivne odredbama Zakona, primjenjivat će se neposredno odredbe Zakona kao propisa jače pravne snage. Također je odredba članka 1. nejasno određena, jer zbog načina na koji je napisana i uz uporabu veznika „te“ stvara dvojbu o tome smatra li se i odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla, plastike, tekstila, problematičnog otpada i krupnog (glomaznog) otpada javnom uslugom u smislu članka 30. Zakona. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 272 | Udruga za zaštitu prava potrošača "Splitski potrošač" | I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. | Članak 1. Nacrta mijenja se i glasi: Ovim Uredbom propisuje se način obavljanja javne usluge gospodarenja otpadom i utvrđivanja poticajne naknade za smanjenje količine mješovitog komunalnog otpada na području jedinica lokalne samouprave, i način izračuna granične količine miješanog komunalnog otpada. Obrazloženje: Novi tekst članka 1.Nacrta isključivo je izvedenica iz odredbe stavka (10) članka 29. Zakona. | Nije prihvaćen | Na temelju članka 29. stavka 10. Zakona se donosi ova Uredba i to je navedeno |
| 273 | Komunalac d.o.o. Bjelovar | UREDBU , I. OPĆE ODREDBE | Prevelika normiranost i kompliciranost, prekratki rokovi implementacije, neuvažavanje postojećeg stanja na terenu, proizvodnja nepotrebnih troškova za JLS i davatelje usluge, koje će u konačnici opet platiti korisnici usluge. Uredba bi trebala propisati samo nužni okvir, a sve ostalo trebalo bi prepustiti JLS da riješe Odlukom uvažavajući lokalne specifičnosti i različitosti RH. Nacrt Uredbe nameće prevelike, birokratske, nepotrebne, a ponekad i neprovedive obveze za JLS i davatelje usluge, dok će korisnicima usluga poskupiti. Predloženi nacrt Uredbe zahtijeva velika ulaganja koja će dovesti do velikog poskupljenja usluga, a u određenim segmentima i uvesti nered u relativno uređene sustave u pojedinim sredinama, koji su i dosada bili relativno racionalno dimenzionirani za potrebe korisnika. Sama činjenica da je ovo treće javno savjetovanje: 1-30.12.2013.-08.01.2014.; 2-01.09.2014.-01.10.2014.; 3-16.03.2017.-15.04.2017. jasno govori da je jednom uredbom teško propisati ovu problematiku, a da bude primjenjiva i odgovara svima. Slijedom naprijed iznijetog predlažemo da se Uredba skrati na nekoliko članaka, prepusti JLS da Odlukama propišu Opće uvjete, izbaciti nove izjave i ugovore, a korisnicima koji žele drugačiji volumen spremnika i učestalost odvoza od onih propisanih općim uvjetima, ostaviti mogućnost odabira na vlastiti zahtjev u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu Odluke JLS. Zbog 5-10 % korisnika ne uznemiravati dodatnom papirologijom njih 90-95 % koji su zadovoljni postojećom razinom i učestalošću usluge, i prihvaćaju Opće uvjete propisane Odlukom. | Primljeno na znanje | Opće uvjete ugovora s korisnicima propisuje JLS Odlukom sukladno članku 30. stavku 7. Zakona |
| 274 | MARINA KRSNIK | UREDBU , I. OPĆE ODREDBE | Zabrinjavajuće je što Ministarstvo želi i dalje održati nelegalnu i nepravičnu naplatu prema kvadraturi i/ili broju članova kućanstva, a osobito što kategoriju člana kućanstva proširuje dodavanjem kućnih ljubimaca. Prikupljanje otpada kao usluga trebalo bi se naplaćivati isključivo prema količini pružene usluge, koja ponekad i izostane. Obzirom da se kućni ljubimci svrstavaju u kategoriju "stvari" jer nemaju nikakva prava, ni na život ni na dostojanstvo, smatram da ovaj Zakon nije u redu. Onog trenutka kada se promjeni Zakon o zaštiti životinja, kada se konačno krenu kažnjavati oni što zlostavljaju životinje, po tome da su ozlijedili živo biće, tada ovaj Zakon ima smisla ali u malo drugačijoj varijanti nego što je iznešeno u prijedlogu. Ipak, jedan kućni ljubimac ne može napraviti toliko smeća koliko jedan čovjek od 200 kg. | Prihvaćen | Odredba o kućnim ljubimcima je brisana |
| 275 | Zagrebački holding d.o.o. | UREDBU , I. OPĆE ODREDBE | Opći komentari: 1. U članak 14., stavak 6., krivo upućivanje umjesto na stavak 9. treba uputiti na stavak 8. 2. Potrebno je u tekstu Uredbe definirati kako će se određivati minimalni volumen u više stambenim zgradama. Najbolje bi bilo u jednom članku propisati da će se način određivanja minimalnog volumena po stambenoj jedinici u više stambenim zgradama propisati Odlukom iz članka 4. 3. Radi usklađivanja s člankom 23. Zakona mišljenja smo kako bi se predmetna Uredba trebala nasloviti kao Uredba o gospodarenju komunalnim otpadom s obzirom da se Uredbom propisuju odredbe kojima se prvenstveno uređuje gospodarenje komunalnim otpadom. 4. Ova Uredba temeljem članka 28. i članka 29. Zakona o održivom gospodarenju otpadom propisuje obveze jedinicama lokalne samouprave. Također ukazujemo na manjkavost javnog savjetovanja u dijelu Standardnog obrasca sadržaja dokumenta za savjetovanje koji se uz prijedlog Uredbe nalazi na stanici e-savjetovanje. U istome nije navedeno da prijedlog Uredbe direktno utječe na proračune jedinica lokalne samouprave i na koji način, uključujući procjenu odnosno izjavu o utjecaju koja se odnosi na vjerojatan utjecaj određenog prijedloga na određene sektore/ciljane skupine (primjerice, na bilo koju provedbenu ulogu ili predviđeno povećanje troškova) a što je Ministarstvo bilo obvezno navesti. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno |
| 276 | HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA - HUZP | UREDBU , I. OPĆE ODREDBE | Za sada još uvijek važi Zakon o održivom gospodaenju otpadom. Prijedlog uredbe je suprotan navedenom Zakonu pa je odmah tako i nezakonit je briše načelo "ONEČIŠČIVAĆ PLAĆA" jednostavno se to više ne spominje i uvodi se fiksni trošak da bi se mogao plaćati nerad trgovačkih društava. Posebno se to odnosi na vikend područja gdje u pojedine kvartove kamioni za odvoz otpada uopće ne ulaze od listopada do travnja ili svibnja, ali se uredno naplaćuje. Tako su naplaćivali i do sada naravno nezakonito i kada je Visoku ipravni sud donio rješenje o zabrani takve naplate gospoda MIJENJAU zakon koji će se jednostavno UKINUT stupanjem na snagu novog Zakona o komunalnoj djelatnosti i predlažu uredbu koja je nezakonita. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 277 | Komunalac d.o.o. Bjelovar | UREDBU | Davatelj usluge dužan je ustrojiti i koristiti digitalni sustav Evidencije iz članka 17. ove Uredbe u roku od pet godina od dana stupanja na snagu ove Uredbe. Sredstva za ovu namjenu nisu planirana u planovima komunalnih društava, a ni JLS. Primjeri gradova u RH koji imaju ugrađene čipove na posudama za otpad, (Novi Vinodolski) govore da čipovi ne rješavaju problem dodatnih količina uz spremnike, a pojedini gradovi u daleko razvijenijim zemljama Europe, na koju se tako rado uvijek volimo pozvati, kao npr. Stutgart uveli su ih tek 2016. godine. Komunalna društva se tjera na nepotrebna investiranja, a treba rješavati nabavu vozila, opreme, graditi građevine, raditi na edukaciji, sankcioniranju prekršitelja. Uvođenje čipova će povećati broj divljih odlagališta. Ukoliko idu čipovi rok implementacije barem 5 godina ili definirati spremnik i učestalost odvoza, a trošiti novce na nepotrebni luksuz i troškove nametati ionako previše financijski opterećenim građanima. Tko ima više otpada može birati veću učestalost odvoza, veći spremnik ili više spremnika, kupovati doplatne vreće, kojima se penalizira veća količina otpada i ispunjava načelo „onečišćivač plaća“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 278 | Komunalac d.o.o. Bjelovar | UREDBU | (1) Jedinica lokalne samouprave koja na svom području nema uspostavljeno reciklažno dvorište, dužna je osigurati odvojeno sakupljanje otpada putem mobilnog reciklažnog dvorišta najmanje jednom svaka tri mjeseca u svakom naselju. Na području osam općina imamo 81 naselje iz kojeg organizirano odvozimo otpad, te ni dva MRD, koja bi kao davatelj usluge morali nabaviti ne bi bila dostatna za predloženu učestalost odvoza, uzevši u obzir mjesečni broj radnih dana. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 279 | PETRICA KOŠTIĆ | UREDBU | Izražavam žaljenje što svaku stvar koju želimo poboljšati u konačnici učinimo kompliciranom i osjetno skupljom. Svako ekonomično rješenje je prije svega jednostavno, uz najmanje moguće troškove, zakonodavne intervencije, ulaganja u opremu i administrativni rad. Zašto su austro-ugarska rješenja efikasna, te su se održala stotinama godinama ? Upravo zato što su sve riješili jednostavno, bez previše komplikacija. Svako inzistiranje u pogledu uvođenja „novijih i pravednijih rješenja“ za pravedniji obračun rezultirati će prevelikim troškovima ulaganja i rada osoblja, a što ima svoju cijenu koju ću kao korisnik BESPOTREBNO plaćati . Prijedlog uvođenja raznih „ svemirskih tehnologija“ neće riješiti sve probleme, a sam trošak uvođenja će biti veći od koristi . Stvar je jednostavna, nigdje ne postoji potpuno pravedan sustav naplate prikupljanja otpada. Da ima već bi netko za njega dobio Nobelovu nagradu. Nekome je povoljnija naplata po volumenu (onima koji imaju djecu i pelene), a drugima po masi, uvijek će netko tražiti svoju pravdu. Ako netko misli da je to jednostavno neka pokuša dogovoriti model naplate u svom kućanstvu uz mogućnost obračuna po zapremini, masi ili nekom drugom modelu. Na kraju će svaki član tog kućanstvo imati svoju plastičnu vreću za otpad, plastičnu posudu za otpad (da ne moraju kupovati vrećice), vagu za vaganje otpada, svoju evidenciju otpada i još se neće dogovoriti oko izbora naplate za volumen ili masu (ako se i dogovore, ostaje pitanje tko će otpad odnijeti u zajedničku posudu ispred kuće). Stoga svako inzistiranje na nekom boljem, osjetno tehnološki naprednijem i s više podataka, u startu pada na računici ekonomičnosti sustava (zar je to nama uopće bitno, ipak se radi o novcima građana Hrvatske). Činjenica je da svaki grad i općina imaju svoje specifičnosti, te se model kod individualnih korisnika ne može samo preslikati za višestambene zgrade. Nekada nitko nije pričao o recikliranju, a imali smo povratne boce za jestivo ulje, sokove, pivu i mineralnu vodu, nismo koristili toliku količinu plastičnih vrećica (koristili smo i prali platnene), nismo imali jednokratne pelene (prali smo platnene) i nije bilo toliko otpada. Onda je sve bilo jeftinije i svima se ispatilo koristiti povratnu ambalažu i pelene. Danas su nam puna usta recikliranja, a svojim konzumerizmom uništavamo sve živo pred sobom i nekim novim mjerama pokušavamo spasiti svijet. Postoji najefikasniji sustav, vrlo jednostavno provediv i ekonomski održiv . Ako količina odvajanja mora biti minimalno 50 %, znači da se u startu mora smanjiti broj odvoza miješanog komunalnog otpada za 50%, a za taj postotak se mora povećati odvoz odvojeno prikupljenog otpad, prije svega biorazgradivog i otpadnog papira koji imaju najveću specifičnu masu i omogućava najbrže povećanje mase odvojeno prikupljenog otpada. Korisniku omogućiti izbor veličine posude za miješani komunalni otpad uz uvažavanje činjenice da će odvoz biti umanjen za 50 % u odnosu na dosadašnji, te mu jednom godišnje omogućiti besplatnu zamjenu za veću ili manju posudu (unaprijed određen broja odvoza). Veće količine otpada koje ne stanu u posude treba predavati uz doplatne vreće i to će najbrže utjecati na promjenu ponašanja korisnika. Ovim korisnik sam utječe na cijenu usluge, tako da ovaj model može puno povoljnije zamijeniti predloženi sustav identifikacije posuda (unaprijed određena veličina posude, a promjenjiv broj odvoza) koji zahtijeva ulaganja u skupu opremu za prikupljanje i prijenos podataka, te informacijski sustav i podršku. Ako bi birao između predloženog sustava prema Urebi koji će koštati 70 kuna mjesečno po domaćinstvu (da bi na računu vidio da mi je posuda ispražnjena u 11:25:10 sati) ili sustava koji će koštati 55 kuna (gdje ću sam podići poklopac posude i vidjeti da ispražnjena), izabrat ću ovaj drugi jeftiniji model. Jednostavno rečeno, nama ne treba „najpravedniji“ način obračuna, već najjeftiniji . Naravno, za to je potrebno izgraditi kompostišta (kojih ima nešto više od 10-tak), te izgraditi reciklažna dvorišta i sortirnice za odvojeno prikupljeni otpad. Zbog specifičnosti obrade otpadne plastike treba razmisliti o izgradnji nekoliko sabirnih centara s automatskom sortirnicoma koji će omogućiti da u konačnici taj posao postane donekle isplativ (da se dobije sirovina veće čistoće i više odvojenih frakcija, povećanje količina kojima se može ozbiljnije nastupiti na burzi otpada). Uvodimo sustav, a nemamo kompostišta, očekujemo koristi od odvojeno prikupljene plastike, a sustav baziramo ustrojiti sa stotinama manjih i ručnih sortirnica čiji troškovi su znatno veći od koristi za dobivenu sekundarnu sirovinu. Zar nedavni primjer ZET-a nije dobra pouka primjer. Smanjenjem cijene, iako to izgleda nelogično, dobije se povećanje broja korisnika i prihoda. A mogli su poskupiti kartu, uvesti dodatne čipove za korisnike, uvesti beskorisna izvješća i evidencije korisnika, naložiti vozačima i kontrolorima da u tramvaju upisuju podatke o putnicima. I što bi time dobili ? Samo bespotrebne dodatne troškove i opterećenje radnika, bez kojih bi sustav i dalje funkcionirao. Ako to nije bilo potrebno ZET-u za povećanje prihoda i broj putnika, zašto bi to sada uvodili bespotrebne troškove i beskoristan rad u najobičnije skupljanje otpada, osim ako želimo da usluga bude skuplja. Mudrome dosta, a onima drugima se ne isplati niti pokušavati objašnjavati. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 280 | branka genzić-horvat | UREDBU | UZOR – UDRUGA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA RESNIK I Resnik 48, Zagreb Uredba o komunalnom otpadu - Primjedbe: - Nacrt Uredbe je u cijelosti nejasan i nedorečen i nepotpun - Nije u skladu s Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022., niti sa Zakonom o održivom gospodarenju otpadom. Konceptualno i pravno tehnički skoro jednak ranijem Zmajlovićevom prijedlogu. - predloženi koncept Uredbe nedovoljno promiče ciljeve prevencije nastanaka otpada - ne poštuje načelo „onečišćivač plaća“ niti „odvojenog prikupljanja na kućnom pragu“ - nema jasne kriterije naplate, pogotovo nema kriterij kojim se omogućava korisniku usluge da kontrolira vlastiti trošak - nisu razrađene mogućnosti stimulativnih mjera kroz odvojeno prikupljanje i razvrstavanje otpada - Nisu razrađene tehničke mogućnosti za odvojeno prikupljanje otpada na kućnom pragu i kontrolju troška (vidi primjer tehničke mogućnosti koje je javno objavio prof. Stanko Uršić) - Uredba nije sastavljena u skladu s načenlom naplate razmjerno količini predanog komunalnog otpada, koja je propisana Zakonom i potvrđena Presudom Visokog upravnog suda RH - Nacrt Uredbe predviđa mogućnost naplate cijene javne usluge bez obzira na količinu predanog otpada; korisniku usluge se nameće obveza plaćanja cijene obvezne minimalne javne usluge, koja se prema predloženom izrazu određuje neovisno o tome koju je količinu otpada on predao davatelju usluge. - odredbe o ugovoru s korisnikom nisu u skladu s odredbama ZOO-a - ponovno se vraćamo zakupljenom imaginarnom volumenu spremnika Zaključak: Nacrt Uredbe zahtijeva cjelovitu izmjenu u skladu s istaknutim načelima naplate razmjerno predanoj količini, onečišćivač plaća i odvojenog prikupljanja na kućnom pragu, uz razradu tehničkih pretpostavki koje omogućava takav način naplate. . Hvala. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 281 | Martina Pavić | UREDBU | Apsolutno je neprihvatljivo uključivati posjedovanje kućnih ljubimaca u cijenu odvoza komunalnog otpada. Oni ne koriste ništa što bi značajnije povećalo količinu otpada u kućanstvu, niti se to može ustanoviti - osim doslovce vaganjem količine otpada po pojedinom stanu ili kući. Moj pas obavlja nuždu vani, ja to pokupim i bacim u smeće. Kod kuće, jedini otpad koji ostaje iza njega su dvije kutije u kojima stiže njegova hrana, te nekoliko plastičnih vrećica u koje su porcije te hrane zapakirane. S druge strane, obitelji koje imaju malu bebu, svaki dan potroše (koliko točno?) paketa pelena i hoćemo li onda obiteljima s malom djecom naplaćivati više? Svojedobno je moja zgrada za naplatu vode uračunavala psa - isto nebuloza, jer ja npr. svog psa svaka 3 mjeseca odvedem na kupanje u pseći salon i za to platim 200 kuna - i onda da mi netko naplati zdjelicu vode koju on popije? Niti vodu niti grijanje ne plaćamo po potrošnji, nego procjeni - sad bi još i smeće trebali plaćati ovisno o tome što netko MISLI da je ispravno? Mjerite. Važite. Dokažite. Želim i vodu i grijanje i smeće plaćati po potrošnji, baš kao što plaćamo struju. Ima kućanstava gdje ljudi peru 5-6 mašina prljavog rublja tjedno, ja perem jednu. Netko se kupa u kadi svaki dan, ja se istuširam 3 minute. Gdje je tu logika? I kako su već drugi građani upozorili - kako mislite procjenjivati koliko smeća proizvede pas, mačka, papiga? Kako procjenjujete koliko smeća proizvede jedan čovjek, na primjer? Što točno smatrate pod smeće koje proizvede ljubimac? Recimo mačke proizvode više od pasa, jer imaju pijesak za higijenske potrebe. Isto vrijedi za zečeve i zamorce, sve ljubimce koji ne izlaze van obaviti nuždu. Vlasnici pasa u većini slučajeva kupe vreću hrane mjesečno, pas hranu pojede, vreća ode u smeće - je li ta jedna vreća razlog da se vlasnik kažnjava skupljim odvozom smeća? Hoćemo li nastradati samo mi koji imamo registrirane i čipirane pse, s obzirom da zečeve, mačke i zamorce ljudi baš ne čipiraju..? (nije da mislim niti da za zečeve i mačke treba plaćati, samo ističem koliko je to sve promašeno) | Prihvaćen | Odredba o kućnim ljubimcima je brisana |
| 282 | Dubravka Radovanic | UREDBU | Smatram da za kućne ljubimce ne treba naplaćivati komunalni otpad iz slijedećih razloga: 1. Nepoznat je točan broj kućnih ljubimaca u kućanstvima. Komunalni otpad bi se moglo naplatiti samo onim građanima koji su savjesno čipirali svoje pse. Iako Ministarstvo poljoprivrede nije provelo nikakvo istraživanje, ono paušalno procjenjuje da je neevidentiranih pasa oko 5 % dok istraživanja udruga pokazuju da ih je najmanje 40%. Prema istraživanju Gfk, 29 % kućanstava ima mačku koje nije obavezno čipirati, pa one nisu nigdje evidentirane. Isto je i s ostalim kućnim ljubimcima – tvorovima, zečevima, zamorcima, hrčcima, miševima, pticama, ribama, gmazovima, insektima, itd. Stoga bi zbog toga ovakva naplata bila nepoštena, jer bi ju plaćali samo savjesni i odgovorni građani. 2. Psi obavljaju nuždu izvan stambenog prostora i njihov izmet se ne odlaže u kućne spremnike. Bilo bi moguće naplatiti samo ambalažu od hrane u spremnicima za papir, plastiku i metal koje prije toga treba instalirati za kućanstva i / ili stubišta umjesto za dijelove kvartova. Mogla bi se naplaćivati i količina dlake ali kao i za ambalažu trebalo bi prije toga evidentirati sve pse, obavezno uz opis pasmine, veličinu psa (manji pas manje jede) i kvalitetu dlake, jer kratkodlaka čivava ispusti manje dlake nego samojed dok vlasnici pudlica ne bi plaćali komunalnu naknadu za odbačene dlake jer se pudlice ne linjaju. 3. Sve gore navedeno vrijedi i za mačke koje izlaze van, dok bi za one koje koriste pijesak trebalo utvrditi koja se vrsta pijeska koristi budući da na tržištu postoji pijesak koji se mijenja svaka dva dana i onaj skuplji koji se mijenja jednom tjedno, a i rjeđe. 4. Nakon evidentiranja i ostalih kućnih ljubimaca, treba također napraviti znanstvenu studiju o količini komunalnog otpada koju proizvode. Iz navedenog je razvidno da bi naplata komunalnog otpada prema broju kućnih ljubimaca, zbog svoje neprovedivosti u praksi otvara vrata raznim manipulacijama na štetu građana i zato ju treba brisati iz Uredbe. | Prihvaćen | Odredba o kućnim ljubimcima je brisana |
| 283 | Marijana Kauka | UREDBU | Poštovani, da bi vam ovo prošlo prvo trebate promijeniti zakon u kojem bi se kućni ljubimci tretirali kao živa bića, jer inače radite zakon koji je u proturječnosti s drugim zakonom u kojem je kućni ljubimac izjednačen s kaučem. Ili namjeravate možda i naplaćivanje komunalne naknade ljudima koji posjeduju kauče??? | Prihvaćen | Odredba o kućnim ljubimcima je brisana |
| 284 | ines vondrak | UREDBU | Nevjerojatno je da se prijedlogom Zakona želi i dalje održati nelegalna i nepravična naplata prema kvadraturi i/ili broju članova kućanstva, a posebno što se kategoriju člana kućanstva proširuje dodavanjem kućnih ljubimaca. Odvoz otpada kao usluga trebala bi se naplaćivati isključivo prema količini pružene usluge, dakle, količini prikupljenog otpada. Time će se potaknuti odgovorno upravljanje otpadom i recikliranje. Kućanstvo se mogu sastojati od više osoba i životinja a da zbog odgovornog upravljanja otpadom i recikliranja generira znatno manje od kućanstva s manje članova koje ne reciklira svoj otpad. Dodatno, svakodnevno smo svjedoci napuštanja životinja jer pojedinci ne žele ili ne mogu financirati osnovne troškove skrbi o psu ili mački, zakonski obavezno cijepljenje i mikročipiranje, kastraciju, veterinarske troškove i sl. Za očekivati je, ako bi bila propisana odredba o plaćanju komunalne naknade za vlasnike kućnih ljubimaca, da bi broj napuštenih životinja dodatno porastao. To bi bio velik financijski teret za lokalne zajednice koje već i sada muku muče s velikim brojem napuštenih životinja i pretrpanim skloništima. Jedina pravedna cijena odvoza otpada je ona koja ovisi o stvarnoj količini odvedenog otpada, a koja će ujedno potaknuti građane na recikliranje (i kompostiranje) te odgovorno upravljanje otpadom. | Prihvaćen | Odredba o kućnim ljubimcima je brisana |
| 285 | Dubravka Klasiček | UREDBU | Uzimanje u obzir kućnih ljubimaca prilikom određivanja udjela pojedinog korisnika nema nikakvog smisla. Naime, po kojem kriteriju je zaključeno da kućni ljubimci proizvode toliko otpada da bi kućanstva u kojima žive trebala plaćati više od onih u kojima nema kućnih ljubimaca? Na koje se točno ljubimce odnosi odredba ovog članka (pse i mačke, ili i ribice, zamorce, papigice i sl.)? Što je sljedeće: naplaćivanje većeg iznosa kućanstvima u koijma se nalaze mala djeca zbog velikog broja pelena koje završavaju u smeću? Na koji način će se provjeravati tko ima koliko i kojih ljubimaca? I kakve veze ima koliko osoba živi u kućanstvu? Moguće je da jedna osoba bez ljubimaca proizvede 3 puta više otpada od tročlane obitelji s dva psa i jednom mačkom. Naplata bi trebala ići po količini otpada koju kućanstvo proizvodi te bi se u svakom slučaju trebalo poticati na recikliranje. U gradu u kojem živim i ono malo eko otoka koji su bili porazbacani okolo više ne postoje, a kućanstvima su podijeljene posebne kante samo za papir i pet amalažu. Staklo i metal se bacaju ili u 'obični' otpad ili ih osoba mora razvoziti okolo po reciklažnim dvorištima (ukoliko, naravno, ima prijevozno sredstvo i dovoljno vremena). Naglasak bi trebao biti na poticanju recikliranja i samim time smanjenju količine otpada te kažnjavanju onih koji to ne čine, a ne na uključivanju kućnih ljubimaca prilikom računanja iznosa koji se treba platiti za odvoz komunalnog otpada. | Prihvaćen | Odredba o kućnim ljubimcima je brisana |
| 286 | METIS d.d. | UREDBU | PRIMJEDBE I PRIJEDLOZI METIS d.d. NA NACRT UREDBE O KOMUNALNOM OTPADU 1. Društvo Metis d.d. predlaže i ukazuje na nužnost i važnost dopuna i izmjena članka 3. točka 10. Uredbe o komunalnom otpadu, na način da sada isti glasi: „10. komunalni biootpad je hrana i kuhinjski otpad iz kućanstva“ Objašnjenje: Predlaže se brisanje članka 3. točka 10. Uredbe o komunalnom otpadu, a koja glasi: „10. komunalni biootpad je otpad koji se sukladno posebnom propisu koji uređuje Katalog otpada kategorizira slijedećim vrstama otpada: 20 01 08 – biorazgradivi otpad iz kuhinja i iz kantina, 20 02 01 – biorazgradivi otpad, osim proizvodnog otpada.“ Navođenje ključnih brojeva nije potrebno i dovodi do mogućih krivih tumačenja u praksi, budući navedeni ključni brojevi uključuju osim tzv. komunalnog biootpada i proizvodni otpad. Također ukazujemo da Zakon o održivom gospodarenju otpadom u članku 4. st.1. točka 2. je propisao: „biootpad je biološki razgradiv otpad iz vrtova i parkova, hrana i kuhinjski otpad iz kućanstava, restorana, ugostiteljskih i maloprodajnih objekata i slični otpad iz proizvodnje prehrambenih proizvoda.“ Ukazujemo da novim pojmovima (a još više koji uključuju i ključne brojeve, što je potpuno neprihvatljivo) značajno se otežava zakonita i pravilna primjena odredbi, te se stvaraju problemi u operativnom radu upravo zbog različitih tumačenja odredbi i novih pojmova, a koji su već definirane samim ZOGO. Neprihvatljivo. 2. Predlažemo i ukazujemo na nužnost i važnost dopuna i izmjena članka 3. točka 26. Uredbe o komunalnom otpadu,: „26. usluge povezane s javnom uslugom su odvojeno sakupljanje otpada putem reciklažnog dvorišta, mobilnog reciklažnog dvorišta, spremnika na javnim površinama i kod korisnika usluge te odvojeno prikupljanje glomaznog komunalnog otpada; Objašnjenje: - u tekstu odvojiti pojmove javne usluge i usluge povezane s javnom uslugom koje uključuju rad reciklažnog dvorišta. Pojednostaviti pojam Usluge povezane s javnom uslugom: Prijedlog teksta za članak 3. točka 26: Usluge javne usluge su: - odvojeno sakupljanje otpada putem spremnika na javnim površinama, - odvojeno sakupljanje otpada kod korisnika usluge, - odvojeno prikupljanje glomaznog komunalnog otpada, i Usluge povezane s javnom uslugom su: - odvojeno sakupljanje otpada putem reciklažnog dvorišta i mobilnog reciklažnog dvorišta. 3. Predlažemo i ukazujemo na nužnost i važnost dopuna i izmjena članka 4. st.4. t.1. Uredbe o komunalnom otpadu,: „1. omjer broje osoba (uključujući i kućne ljubimce) koje koriste nekretninu odnosno dio nekretnine tog korisnika usluge i broja svih fizičkih osoba koje koriste nekretninu svih korisnika usluge koji su ujedno i korisnici zajedničkog spremnika, ili..“ Prijedlog teksta za članak 4. st.4. t.1.: Izbaciti kućne ljubimce. Besmisleno. 4. Predlažemo i ukazujemo na nužnost i važnost dopuna i izmjena članka 5.st.2. Uredbe o komunalnom otpadu,: „(2) U okviru sustava sakupljanja komunalnog otpada pruža se javna usluga i slijedeće usluge povezane s javnom uslugom: 1. Preuzimanje miješanog komunalnog otpada na lokaciji obračunskog mjesta korisnika usluge, 2. Preuzimanje komunalnog biootpada na lokaciji obračunskog mjesta korisnika usluge, 3. Preuzimanje reciklabilnog otpada na lokaciji obračunskog mjesta korisnika usluge, 4. Prikupljanje otpadnog papira, metala, plastike, stakla i tekstila putem spremnika postavljenih na javnoj površini, 5. Preuzimanje glomaznog otpada u reciklažnom dvorištu, mobilnom reciklažnom dvorištu i jednom godišnje na lokaciji obračunskog mjesta korisnika usluge, 6. Preuzimanje otpada određenog posebnim propisom koji uređuje gospodarenje otpadom u reciklažnom dvorištu odnosno mobilnom reciklažnom dvorištu, Objašnjenje: Točka 3. Preuzimanje reciklabilnog otpada na lokaciji obračunskog mjesta korisnika usluge,“ -RECIKLABILNI OTPAD PREMA Čl. 55 ZOGO JE: papir, metal, plastika i staklo. Isto je već navedeno pod prethodno označenom točkom 4. Prikupljanje otpadnog papira, metala, plastike, stakla i tekstila putem spremnika postavljenih na javnoj površini, (što pod definicijom spada u reciklabilni otpad). U tekstu odvojiti pojmove javne usluge i usluge povezane s javnom uslugom koje uključuju rad reciklažnih dvorišta. Pojednostaviti pojam Usluge povezane s javnom uslugom: Prijedlog teksta za članak članka 5. st.2. članka 5.st.2. „(2) U okviru sustava sakupljanja komunalnog otpada pruža se javna usluga i slijedeće usluge povezane s javnom uslugom: Javna usluga: 1. Preuzimanje miješanog komunalnog otpada na lokaciji obračunskog mjesta korisnika usluge, 2. 2. preuzimanje komunalnog biootpada na lokaciji obračunskog mjesta korisnika usluge, Usluge povezane s javnom uslugom: 3. Prikupljanje otpadnog papira, metala, plastike, stakla i tekstila putem spremnika postavljenih na javnoj površini, 4. Preuzimanje glomaznog otpada u reciklažnom dvorištu, mobilnom reciklažnom dvorištu i jednom godišnje na lokaciji obračunskog mjesta korisnika usluge, 5. Preuzimanje otpada određenog posebnim propisom koji uređuje gospodarenje otpadom u reciklažnom dvorištu odnosno mobilnom reciklažnom dvorištu,“ 5. Predlažemo i ukazujemo na nužnost i važnost dopuna i izmjena članka 14.st.2. Uredbe o komunalnom otpadu,: U Izjavi o načinu korištenja javne usluge, definirati pod točkom 8. što znači Prihvatljivi dokaz izvršenja javne usluge. 6. Predlažemo i ukazujemo na nužnost i važnost dopuna i izmjena članka 19. st.1. Uredbe o komunalnom otpadu,: „ovisno o kriteriju količine otpada određenom Odlukom iz članka 4. ove Uredbe, cijene za različita korištenja nekretnine na obračunskom mjestu (korištenje i povremeno korištenje), za pražnjenje različitih zapremnina spremnika miješanog komunalnog otpada odnosno jedinične cijene za preuzeti kilogram miješanog komunalnog otpada, 2. cijena prijevoza jedinične količine glomaznog otpada na zahtjev, 3.cijenu preuzimanja jedinične količine otpada iz točke 1. ovog stavka u slučaju iznimnog preuzimanja veće količine na zahtjev…“ Objašnjenje: Cijene će se opet formirati prema zapremninama spremnika u većini slučajeva a ne prema masi otpada. Nije sukladno niti Strategiji, Planu gospodarenja otpadom niti Zakonu o održivom gospodarenju otpadom. Ako građanin odvaja otpad u kućanstvu i ostaje mu minimalna količina miješanog komunalnog otpada, zašto ne plaća cijenu javne usluge prema stvarnom stanju otpada koje je odbacio? Dogoditi će se da će građanin uz paušal plaćati opet zapremninu spremnika koje koristi sam ili u kombinaciji s ostalim korisnicima javne usluge i usluga odvoza neće biti minimalno jednom mjesečno kao što je predloženo, jer će davatelj usluga opet odrediti maksimalan broj pražnjenja u svoju korist – naravno. Ovaj način nema smisla jer se neće ništa promijeniti, već će se računi povećati, a forsirati će se građane da sortiraju, bez ikakvog poticaja. | Djelomično prihvaćen | Brisana definicija komunalnog biootpada Pojmovi "javne usluge" i "usluge povezane s javnom uslugom" odvojeni u definicijama Odredba o kućnim ljubimcima je brisana Pojam "Usluga povezana s javnom uslugom" naveden u definiciji i dodatno razdvojeno u članku 5. Uredbe Papir, sukladno Zakonu, je biorazgradivi komunalni otpad Odredbe o "prihvatljivom dokazu izvršenja javne usluge" se određuju Odlukom JLS, sukladno članku 4. Uredbe Način obračuna dorađen u članku 20. Uredbe |
| 287 | Istarska županija | UREDBU | • uredbom propisna poticajna naknada za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada je neutemeljena, nejasno definirana i nepravična i nije ono što bi poticajna naknada trebala biti nego predstavlja visoku novčanu kaznu JLS. | Nije prihvaćen | Naknada je propisana člankom 29. Zakona |
| 288 | Istarska županija | UREDBU | • uredba se temelji na odvojenom sakupljanju otpada, a ne na recikliranju odnosno sukladno cilju Direktive da se priprema za ponovnu uporabu i recikliranje otpadnih materijala kao što su barem papir, metal, plastika i staklo iz kućanstava, a po mogućnosti i iz drugih izvora do mjere u kojoj su ti tijekovi otpada slični otpadu iz kućanstava poveća na minimalno 50 % cjelokupne mase do 2020. godine. U skladu s tim ciljem, kao i radi olakšavanja ili povećanja potencijala za oporabu, otpad bi trebalo skupljati odvojeno ako je to tehnički, ekonomski i okolišno izvedivo, prije podvrgavanja postupcima oporabe koji daju najbolji mogući cjelokupni rezultat u pogledu okoliša. Propisivanje odvojenog sakupljanja svih vrsta otpada bez sagledavanja mogućnosti oporabe je na samo preskupo, nego je i besmisleno, tehnički neizvedivo i okolišno neprihvatljivo (npr. u ovom trenutku propisati obavezno odvojeno sakupljanje biootpada bez da postoje kompostane ili postrojenja za digestju biootpada. Isto tako propisivati odvojeno skupljanje biootpada na područjima gdje postoje MBO postrojenja za obradu ostatnog miješanog komunalnog otpada može biti opravdano/prihvatljivo ako postoje kapaciteti za obradu izdvojenog biootpada, u protivnom to znači uvođenje paralelnih sustava gospodarenja otpadom, a što je u suprotnosti s načelima gospodarenja otpadom. | Nije prihvaćen | Odvojeno sakupljanje otpada obvezno je sukladno Zakonu i Planu gospodarenja otpadom RH |
| 289 | Istarska županija | UREDBU | • uredba se odnosi na prikupljanje komunalnog otpada, a nije uzet u obzir i način daljnje oporabe/zbrinjavanja otpada, odnosno uzima se u onim dijelovima gdje to nije primjenjivo (kod obračuna naknade), a ne tamo gdje je to nužno (kod Odluke o načinu pružanja javne usluge). Isto tako definira se i vlasništvo nad komunalnim otpadom, a bez da se otpadom trguje ili da se na neki drugi način rješava vlasništvo (ZOGO i Direktiva određuju obveze posjednika otpada u postupanju, u čijem je vlasništvu komunalni otpad?) | Nije prihvaćen | Oporaba/zbrinjavanje su, sukladno članku 84. stavku 7. Zakona, gospodarske odnosno komunalno-servisne djelatnosti i nisu dio javne usluge ni usluge povezane s javnom uslugom |
| 290 | Istarska županija | UREDBU | • potrebno je, ne samo kroz ovu uredbu, nego i kroz sve propise jasno definirati pojam „komunalni otpad“ odnosno podijeliti ga na kućni otpad (otpad iz domaćinstva) i sličan otpad (otpad koji se po naravi i sastavu može usporediti s kućnim otpadom, isključujući otpad iz proizvodnje i otpad iz poljoprivrede i šumarstva). Isto tako potrebno je nedvosmisleno definirati što ulazi u komunalni otpad po podrijetlu (mjestu na kojem nastaje), načinu sakupljanja te samom sakupljaču (sakupljen od strane općine ili privatnog sektora) – Pogledati ANNEX 1 – Eurostat/OECD Definition of Municipal waste iz Guidance on municipal waste dana collection. Tek bi se na taj način, uz prilagodbu načina prikupljanja podataka o otpadu kroz Registar onečišćavanja okoliša i propisivanje jasne metodologije izračuna stope recikliranja komunalnog otpada, mogli dobiti točni i sljedivi podaci o tokovima i o stanju gospodarenja otpadom. | Nije prihvaćen | Definirano Zakonom |
| 291 | Istarska županija | UREDBU | • uredbom je određeno previše novih pojmova, od kojih neki nisu usklađeni sa Zakonom o održivim gospodarenjem otpadom (ZOGO) i Direktivom o otpadu - 2008/98/EZ (Direktiva), te se u gotovo svakom članku odredba poziva na neki drugi stavak i članak Uredbe i ZOGO što značajno otežava čitanje, tumačenje i primjenu odredbi. | Djelomično prihvaćen | Pojmovi u Uredbi uređeni sukladno Zakonu Pozivanje na druge članke i stavke je izmijenjeno |
| 292 | Istarska županija | UREDBU | • uredba ne uzima u obzir centre za gospodarenje otpadom izgrađene na području Istarske i Primorsko-goranske županije. To se pogotovo očituje kroz obavezu odvojenog prikupljanja biootpada i kasnije kroz način obračuna poticajne naknade za smanjenje količine prikupljenog/proizvedenog miješanog komunalnog otpada | Primljeno na znanje | Djelatnosti koje se obavljaju u CGO-ima su sukladno članku 84. stavku 7. Zakona, gospodarske odnosno komunalno-servisne djelatnosti i nisu dio javne usluge ni usluge povezane s javnom uslugom |
| 293 | GRAD LEPOGLAVA | UREDBU | Grad Lepoglava ovim putem očitujemo se na objavljeni nacrt Uredbe o komunalnom otpadu i to kako slijedi: – Članak 3. točka 8. i 12. nacrta Uredbe – u definiciju javne usluge i korištenja javne usluge bilo bi nužno dodati i da javna usluga osim prikupljanja miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada obuhvaća i usluge povezane s javnom uslugom (članak 3. točka 26.), obzirom da na predloženi način nije regulirano odvojeno sakupljanje reciklabilnog otpada i glomaznog komunalnog otpada kao javne usluge, – Iz članka 4. stavka 4. točke 1. nacrta Uredbe brisati tekst „(uključujući i kućne ljubimce)“, – U članak 6. stavak 1. nacrta Uredbe u obveze Korisnika usluge dodati i obvezu odvajanja reciklabilnog otpada, – U članku 6. stavak 2. nacrta Uredbe konkretnije definirati koje vrste otpada i gdje je zabranjeno spaljivati, – Člankom 10. nacrta Uredbe propisan je način rada mobilnog reciklažnog dvorišta, posebno za jedinice lokalne samouprave koje na svom području imaju, odnosno nemaju uspostavljeno reciklažno dvorište, time da postoje jedinice lokalne samouprave koje sporazumno uspostavljaju funkcioniranje reciklažnog dvorišta koje se u praksi nalazi na području jedne JLS-e, no funkcionira zajednički za stanovnike, pa bi u navedenom članku umjesto riječi „na svom području“ trebali biti navedeno „za svoje područje“ – Članak 14. stavak 8. i 11. nacrta Uredbe bilo bi potrebno dodati da korisnik usluge mora biti obaviješten o alternativi, odnosno da ukoliko ne dostavi tražene podatke, da se primjenjuje prijedlog davatelja usluge, – Članak 15. stavak 1. točka 3. nacrta Uredbe propisuje da se ugovor o korištenju javne usluge smatra sklopljenim kad tijelo jedinice lokalne samouprave nadležno za komunalni red, na zahtjev davatelja usluge, zapisnikom utvrdi korištenje odgovarajuće nekretnine odnosno dijela nekretnine sukladno članku 13. stavku 4. ove Uredbe, čime vlasnik te nekretnine odnosno posebnog dijela nekretnine postaje korisnik usluge, što nije moguće obzirom da jedinica lokalne samouprave nema ovlasti niti nadležnost utvrđivati činjenicu korištenja nekretnine, pa se niti davatelju usluge ne mogu davati ovlasti da to traži od tijela jedinice lokalne samouprave, – Članak 16. stavak 1. alineja 1. nacrta Uredbe dodati i reciklabilnog otpada kad korisnici usluge imaju spremnike za reciklabilni otpad na nekretnini na obračunskom mjestu korisnika usluge, – Članak 19. stavak 5. nacrta Uredbe propisuje obveze izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave prije izdavanja suglasnosti na prijedlog cjenika, time da je navedeno da izvršno tijelo JLS-a mora utvrditi da je prijedlog cjenika usklađen sa zakonom, ovom Uredbom i odlukom iz članka 4. ove Uredbe iako je propisano da zahtjev za izdavanje suglasnosti na cjenik sadrži Izjavu osobe odgovorne za zastupanje davatelja usluge da je prijedlog cjenika u skladu sa Zakonom, ovom Uredbom i odlukom iz članka 4. ove Uredbe, kao i da su predložene cijene takve da potiču korisnika da odvojeno predaje otpad što nije moguće utvrditi temeljem objektivno propisanih kriterija već samo diskrecijskom ocjenom te ne osigurava jednoznačno postupanje, pa se navedene obveze izvršnog tijela JLS-a predlaže konkretizirati ili brisati, – Članak 23. stavak 4. nacrta Uredbe propisuje obvezu nadležnog tijela jedinice lokalne samouprave da mora na svojim mrežnim stranicama imati objavljeno Izvješće iz stavka 1. i 3. ovog članka, pa se predlaže u stavku 1. istog članka dodati obvezu Davatelju usluge da navedeno Izvješće, uz dostavu Agenciji, dostavi i jedinici lokalne samouprave radi ispunjenja obveze propisane navedenim stavkom 4., – Prilagodba formula sa definicijama ispod formula, – Usklađenje preostalih odredbi sa odredbama Zakona o održivom gospodarenju otpadom („Narodne novine“ broj 94/13). | Djelomično prihvaćen | Pojmovi "javne usluge" i "usluge povezane s javnom uslugom" odvojeni u definicijama Odredba o kućnim ljubimcima je brisana Obveza odvajanja reciklabilnog otpada dodana u članku 7. Korištenjem reciklažnog dvorišta smještenog u drugoj JLS, nije ograničeno, makar time JLS ne ispunjava obvezu iz članka 35. stavka 2. Zakona Izmijenjene odredbe o sklapanju Ugovora Obveze o odvojenom sakupljanju reciklabilnog otpada dodana u članak 7. Uredbe Brisana obveza Tekst Uredbe dorađen u navedenom smislu |
| 294 | GKP Komunalac d.o.o. | UREDBU | Da bi sustav optimalno funkcionirao uz najmanje troškove mora biti jednostavan i efikasan (ekonomičan). Predloženi sustav imati će velike početne troškove (oprema, identifikacija, promjena informacijskog sustava, dodatni rad administrativnog osoblja) koji će se prenijeti na korisnika, pa ćemo svi zajedno narednih mjeseci i godina prebacivati odgovornost i objašnjavati korisnicima tko je kriv što će cijena osjetno porasti. Raspravljamo o čipovima i ugradnji opreme za vaganje i očitanje pražnjenja, a imamo svega 10-tak kompostišta (cilj je smanjiti količinu biorazgradivog otpada), imamo odlagališta bez vaga,vodimo i arhiviramo prateće listove u papirnatom obliku (ne postoji jedinstveni sustav od proizvođača i posjednika do oporabitelja ili zbrinjavatelja), ne postoji mogućnost utvrđivanja količine odvojeno prikupljenog otpada (postojeći ROO ne prati podatak po JLS na kojoj je nastao otpad, već po skupljaču i ključnom broju i županiji) . Barem veći proizvođači i posjednici otpada (koji predaju otpad putem kontejnera od 5 ili više m3) trebali bi imati sustav izdavanja pratećih listova i za miješani komunalni otpad na način da upišu svoje podatke u prateći list u jedinstvenom informacijskom sustavu (uključujući ključni broj otpada, lokaciju i sl.), te naljepnicu s bar kodom postavi na kontejner (povezanu uz redni broj pratećeg lista). Vozač dolaskom do kontejnera očita naljepnicu, upiše podatke o davatelju usluge (iz ponuđenog izbornika po imenu), registarsku oznaku vozila i podatak o vozaču. Dolaskom na odlagalište ponovo se očitaju podaci s bar koda, upiše podatak o zbrinjavatelju i masi otpada. Analogno tome može se primijeniti i na vozila za skupljanje otpada iz kućanstava koji s kontejenrima generiraju najveći broj pratećih listova. Ovime se izbjegava listanje i čuvanje pratećih listova po arhivama, smanjuje potrošnja resursta (papir, toneri), a svi podaci se automatski unose i evidentiraju u informacijski sustav (ROO, e-ONTO i sl.) - u prijedlogu Uredbe, posebice članku 3., učestalo se koristi nejasan izraz ODREĐENO POSEBNIM PROPISOM, što je neprihvatljivo i stvara probleme u operativnom radu zbog različitih tumačenja. Ukoliko se želi biti jasan i precizan onda treba navesti točan naziv propisa . Učestalo se uvode novi pojmovi za pojedine vrste otpada u zakonima i podzakonskim aktima, pa to treba standardizirati jer je gotovo nemoguće to pratiti | Primljeno na znanje | Sustav pojednostavljen Uz riječi "posebni propis" navode se i riječi kojima se podrobnije određuje o kojem se propisu radi Definicije usklađene sa Zakonom |
| 295 | Nikolina Kraus | UREDBU | Dakle, apsolutni je kretenizam naplaćivati komunalnu naknadu za kućnog ljubimca! Razvidno je i očigledno da se malog čovjeka pokušava zgaziti i ogoliti na sve moguće načine. Troškovi koje odgovorni pojedinac godišnje utroši na svog ljubimca nerijetko su i bez dodatnih troškova velike; od čipiranja, cijepljenja protiv zaraznih bolesti i bjesnoće te sterilizacija, odnosno kastracija, a da ne govorimo o nepredviđenim zdravstvenim problemima s kojima se skrbnici životinja svakodnevno susreću. Ovime se također apsolutno ne potiče ljude na udomljavanje napuštenih životinja iz skloništa, dok se udruge svakodnevno bore sa sve većim brojem napuštenih životinja. Privilegija da običan čovjek druguje u svome domu s kućnim ljubimcem sve se manje čini mogućom uvođenjem dodatnih neshvatljivih nameta. Za koji mjesec ili godinu tada ćete tražiti da se utrošak vode i struje, a također i grijanja (gdje se isto dijeli na članove kućanstva) uračunaju i životinje. Hoće li ljudi koji za kućne ljubimce imaju paukove također plaćati komunalnu naknadu? Molim vas da ukoliko želite napuniti državnu blagajnu, da je možete trošiti, uvedite veće kazne za one koji uistinu zagađuju ovaj zrak i ovu zemlju, one koji ne razvrstavaju otpad, one koji kompletan interijer kuće dovezu na zelenu površinu ispred zgrada, pored kontejnera, iako im se "zeleni otoci" nalaze 500 m dalje... Dakle, uvedite Zakone i prilagodite odredbe da se kazne počinitelji, odnosno prekršitelji i neka se napokon uzme novac od onih koji osiromašuju i upropaštavaju ovu opustjelu zemlju. Znači, apsolutno sam protiv uvođenja i plaćanja komunalne naknade za kućne ljubimce, jer to veze s mozgom nema. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 296 | LIDIJA RUNKO-LUTTENBERGER | UREDBU | Uredba je na više mjesta neusklađena sa pravnom stečevinom EU. Ovakav akt bi morao maksimalno poticati sustavno odvajanje otpada uz stimuliranje svih dionika za to, a to ova Uredba propušta napraviti. Ona je velikim dijelom i izvan vremena, jer, primjera radi, plaćanje usluge na osnovu kvadrature (što se može utvrditi) i broja osoba i novootkrivenih kućnih ljubimaca od bernardinca do kanarinca (što je jako teško utvrditi) djeluje potpuno anakrono. Jedino što treba je poticati odvajanje otpada, kompostiranje u domaćinstvima, stvaranje mogućnosti za predaju biootpada na kućnom pragu na isti način kao i za druge reciklate, a sve u cilju stvaranja čim manje (stvarne i mjerljive) količine miješanog otpada, uz oštro novčano kažnjavanje za količine miješanog otpada koje su se morale odvojiti. Zaključno, predloženi tekst uredbe podsjeća na takve akte od prije dvadesetak godina, budući da ne uvažava činjenicu da je danas 2017. godina i da je RH članica EU. | Djelomično prihvaćen | Odredba o kućnim ljubimcima brisana |
| 297 | Plava šapa | UREDBU | Prvo bi trebalo uvesti red u čipiranju i vlasništvu pasa, uzgoju pasa bez rodovnica, napuštanju pasa, izbacivanju kuja sa štencima (jer sterilizacija je neprirodna - a ubijanje pasa je prirodno makar je ponuđena besplatna sterilizacija)... a tek onda možemo razgovarati o tome da se uvede naplata otpada PO POTROŠENOJ VREĆI ZA SMEĆE, a ne broju pasa ili veličini stana. Tako recimo netko tko reciklira, ali ima pse ne bi platio više od nekoga kome je teško komad plastike ili stakla ubaciti u poseban kontejner. To bi bilo sasvim fer. Ovakvi nameti, u trenutku u kojem štanceri kvazi čistokrvnih pasa pojedu više poreza državi nego što ih svi psi skupa zaseru, naprosto nemaju smisla. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 298 | Grad Labin | UREDBU | Zakon o održivom gospodarenju otpadom na snazi je od 23.07.2013. godine. Sukladno članku 182. istoga, ova uredba trebala je biti donesena do 23.07.2014. godine. Tri godine nakon toga, a gotovo 4 godine od stupanja na snagu Zakona, mi raspravljamo o nacrtu Uredbe o komunalnom otpadu koji je nejasan, nomotehnički nekorektan, budući da ne uzima u obzir formulacije brojnih lex specialisa već predviđa potpuno nove izraze i, u određenim slučajevima, protivne zakonima i ostalim podzakonskim aktima na snazi u RH. Također, ne uzima u obzir činjenicu da je u periodu od dana stupanja na snagu Zakona do danas u Istarskoj županiji izgrađen Županijski centar za gospodarenje otpadom Kaštijun, te odredbe ovog Nacrta, potpuno neopravdano, zanemaruju postojeću tehnologiju u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji. | Primljeno na znanje | Djelatnosti koje se obavljaju u CGO-ima su sukladno članku 84. stavku 7. Zakona, gospodarske odnosno komunalno-servisne djelatnosti i nisu dio javne usluge ni usluge povezane s javnom uslugom |
| 299 | Mia Bartulica | UREDBU | Nevjerojatno je da se prijedlogom Zakona želi i dalje održati nelegalna i nepravična naplata prema kvadraturi i/ili broju članova kućanstva, a posebno što se kategoriju člana kućanstva proširuje dodavanjem kućnih ljubimaca. Odvoz otpada kao usluga trebala bi se naplaćivati isključivo prema količini pružene usluge, dakle, količini prikupljenog otpada. Time će se potaknuti odgovorno upravljanje otpadom i recikliranje. Kućanstvo se mogu sastojati od više osoba i životinja a da zbog odgovornog upravljanja otpadom i recikliranja generira znatno manje od kućanstva s manje članova koje ne reciklira svoj otpad. Dodatno, svakodnevno smo svjedoci napuštanja životinja jer pojedinci ne žele ili ne mogu financirati osnovne troškove skrbi o psu ili mački, zakonski obavezno cijepljenje i mikročipiranje, kastraciju, veterinarske troškove i sl. Za očekivati je, ako bi bila propisana odredba o plaćanju komunalne naknade za vlasnike kućnih ljubimaca, da bi broj napuštenih životinja dodatno porastao. To bi bio velik financijski teret za lokalne zajednice koje već i sada muku muče s velikim brojem napuštenih životinja i pretrpanim skloništima. Jedina pravedna cijena odvoza otpada je ona koja ovisi o stvarnoj količini odvedenog otpada, a koja će ujedno potaknuti građane na recikliranje (i kompostiranje) te odgovorno upravljanje otpadom. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 300 | Ured pučke pravobraniteljice | UREDBU | Pozdravljamo napore Ministarstva zaštite okoliša i energetike za unapređenje sustava gospodarenja otpadom u skladu s najvišim ustavnim vrednotama očuvanja prirode i čovjekova okoliša. U tom smislu cijenimo i poduzimanje radnji za donošenje ove Uredbe, za što smo uputili preporuku u izvješćima pučke pravobraniteljice za 2015. i 2016. obzirom da je ona, prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, dalje: ZOGO), trebala biti donesena još 2014.g. Slijedeći načela i red prvenstva gospodarenja otpadom, zalažemo se da se Uredbom propišu jasni kriteriji za obračun cijene javne usluge prikupljanja miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada (dalje: javna usluga) kojima će se ostvariti zakonom propisana dužnost davatelja usluge da cijenu javne usluge svakom pojedinom korisniku obračunavaju na način kojim se osigurava primjena načela »onečišćivač plaća«, razmjerno količini predanog otpada u obračunskom razdoblju, pri čemu je kriterij količine otpada u obračunskom razdoblju masa predanog otpada ili volumen spremnika otpada i broj pražnjenja spremnika te da vode evidenciju o preuzetoj količini otpada od pojedinog korisnika usluge u obračunskom razdoblju. To je važno radi postizanja zakonitog i ujednačenog postupanja davatelja javne usluge, poticanja građana na smanjenje količine nastanka ovog otpada i recikliranje te smanjenje računa za ovu javnu uslugu. Uz tekst Nacrta uredbe objavljen je samo standardni obrazac sadržaja dokumenta za savjetovanje iz čijeg sadržaja nije razvidno detaljno obrazloženje razloga i ciljeva pojedinih odredaba Nacrta uredbe. Navedeno je zasigurno od utjecaja na to da javnost, a napose građani na čija prava i interese ovaj propis utječe, nisu u mogućnosti bez dvojbe rastumačiti volju predlagatelja, a onda ni procijeniti učinak pojedinih odredaba ovog Nacrta uredbe te ih informirano komentirati. Nadalje, podzakonski propis treba biti jasan, potpun, štititi pravnu sigurnost i omogućiti ujednačenu primjenu zakona radi čije provedbe se donosi. Međutim, predloženi Nacrt uredbe obiluje nejasnim, nepotpunim i nedorečenim odredbama koje mogu dovesti do njihovog različitog tumačenja i primjene, a posljedično i arbitrarnosti u postupanju davatelja ove javne usluge. Sukladno novom Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022., predloženi koncept Uredbe nedovoljno promiče ciljeve sprečavanja nastanaka otpada i očuvanja prirode i okoliša. U dijelu Nacrta uredbe koji se odnosi na način gospodarenja komunalnim otpadom trebalo bi jasno stajati da je dužnost svih davatelja usluge, kao i korisnika, gospodariti s otpadom sukladno redu prvenstva gospodarenja otpadom, a ne samo da je to dužnost osobe koja odvojeno prikuplja otpad, kako je navedeno u članku 8. st. 7. Pojedinim svojim odredbama Nacrt uredbe izlazi iz okvira ZOGO-a. Primjerice, predlaže se definicija biorazgradivog komunalnog otpada, koja je dio samog naziva i sadržaja ove javne usluge, iako je on već definiran ZOGO-om. Nejasno je zbog čega je predložena definicija drukčija od zakonske te kakav učinak se time želi postići. Podsjećamo kako ZOGO propisuje da je korisnik usluge dužan snositi troškove gospodarenja komunalnim otpadom razmjerno količini otpada kojeg je predao davatelju usluge, a davatelj usluge cjenikom određuje visinu jedinične cijene za masu predanog otpada ili volumen spremnika otpada, kao i da je u tu cijenu dužan uključiti troškove nabave i održavanja opreme za prikupljanje otpada, troškove prijevoza otpada, troškove obrade otpada i druge troškove propisane uredbom čiji nacrt se sada predlaže. Međutim, obračun cijene javne usluge na način na koji se predlaže Nacrtom uredbe predviđa mogućnost naplate cijene javne usluge bez obzira na količinu predanog otpada. Primjerice, korisniku usluge se nameće obveza plaćanja cijene obvezne minimalne javne usluge, koja se prema predloženom izrazu određuje neovisno o tome koju je količinu otpada on predao davatelju usluge. Nadalje, opravdani troškovi javne usluge propisani člankom 18. stavkom 2. točkom 6. te izrazi za određivanje pojedinih sastavnica cijene javne usluge u članku 20. nisu potpuni niti dovoljno određeni, pa ih je moguće različito tumačiti. U predloženom Nacrtu uredbe nejasno se utvrđuje i da korištenje nekretnine, u općem slučaju, ima za posljedicu stvaranje komunalnog otpada. Nejasno je pritom i čime se obrazlaže propisivanje različitih cijena za različita korištenja nekretnine na obračunskom mjestu (korištenje i povremeno korištenje), kao i na koji će način te razlike u cijenama poticati građane da smanje udio biorazgradivog komunalnog otpada u miješanom komunalnom otpadu i ukupnu količinu miješanog komunalnog otpada. S obzirom da ZOGO kao kriterij obračuna cijene javne usluge propisuje količinu predanog otpada u obračunskom razdoblju, nije razvidno opravdanje da se korisnici usluge kod obračuna cijene dovode u nejednak položaj s obzirom na korištenje nekretnine. Također, odredbe je moguće tumačiti i tako da davatelj usluge može propisati cijene javne usluge na način da korisnik koji nekretninu povremeno koristi plaća višu cijenu za ovu javnu uslugu, bez obzira na količinu predanog otpada. Nacrtom uredbe se korištenje nekretnine predviđa utvrđivati i temeljem podataka očitanja odgovarajućih mjernih uređaja za potrošnju električne energije, plina, odnosno pitke vode, što nije opravdano, obzirom da navedeni podatci ne moraju nužno biti povezani s korištenjem nekretnine, niti s proizvodnjom otpada. Predlaže se propisati ugovornu naknadu i to kao dio cijene javne usluge, iako ZOGO-om to nije predviđeno. Dodatno, Nacrt uredbe ne konkretizira za koje je postupke korisnik usluge dužan platiti ugovornu naknadu niti su njezini iznosi određeni, već je omogućeno da to svaka jedinica lokalne samouprave propiše na drukčiji način što ponovno dovodi do arbitrarnosti i pravne nesigurnosti. Nije jasno ni određeno na koje se odredbe Nacrta uredbe odnosi članak 15. stavak 2. točka 3. kojom se propisuje da bitne sastojke ugovora o korištenju javne usluge čine odgovarajuće odredbe ove Uredbe. ZOGO u članku 30. stavku 5. propisuje da više korisnika mogu na zahtjev, sukladno međusobnom sporazumu, zajednički nastupati prema davatelju usluge. Nacrtom uredbe se to, međutim, nameće kao obveza u slučajevima kada više korisnika moraju koristiti zajednički spremnik, a nije postignut sporazum o njihovim udjelima. Time se Nacrtom uredbe obveza davatelja usluge da cijenu obračunava razmjerno količini predanog otpada te da vodi evidenciju o preuzetoj količini otpada od pojedinog korisnika usluge u obračunskom razdoblju, što implicira i njegovu obvezu da za to stvori tehničke preduvjete, zamjenjuje obvezom više korisnika da, i mimo svoje volje, zajednički nastupaju te odgovaraju za obveze prema davatelju usluge, što ZOGO nije propisao. Propisujući dalje način određivanja udjela određenog korisnika usluge u zajedničkom spremniku polazi se od pogrešne pretpostavke da svaki korisnik proizvodi istu količinu otpada, a dodatno i neutemeljenim uključivanjem kućnih ljubimaca u izračun tog udjela, čime se odmiče od zakonskog kriterija za obračun cijene razmjerno količini otpada koju je pojedini korisnik stvarno predao. Propisivanje obveze korisnika usluge da odgovara za otpad koji se nalazi do spremnika prilikom primopredaje otpada, kao i odgovornost da otpad koji se nalazi u spremniku prilikom primopredaje otpada odgovara vrsti otpada čija se primopredaja obavlja, također je neutemeljeno i neodređeno, jer se na građane prebacuje odgovornost za ono na što nisu u mogućnosti utjecati niti kontrolirati. Prema ZOGO-u korisnik usluge je dužan koristiti ovu javnu uslugu sukladno propisima te nema osnove za to da se njegova odgovornost proširuje na tuđe neodgovorno ponašanje, već ono treba biti prevenirano stvaranjem tehničkih uvjeta te nadzorom nadležnih službi i tijela. Nacrtom uredbe trebalo bi jasno propisati ovlaštenje korisnika usluge da svakodobno, bez ograničenja traži i od davatelja usluge dobije traženi spremnik koji po vrsti i veličini odgovara njegovim stvarnim potrebama, budući da suprotno može utjecati na to da mu se cijena usluge ne obračunava u razmjeru sa stvarnim količinama predanog otpada. Svrha podzakonskog propisa koji uređuje način gospodarenja komunalnim otpadom ustvari je zaštita okoliša i ljudskog zdravlja kroz uređenje obavljanja javne usluge postupanja s komunalnim otpadom na način da se potiče, jasno uredi i praktično omogući smanjenje nastanka otpada već na kućnom pragu kako bi se količine otpada zaista i smanjile. Kako korisnicima usluge odredbe ovog Nacrta uredbe ne jamče mogućnost da svojim odgovornim ponašanjem utječu na plaćanje manje cijene za javnu uslugu predajom manjih količina komunalnog otpada, upitno je i nejasno u čemu se sastoji stimulirajući učinak cijene ove javne usluge na način kako ga predviđa Nacrt uredbe. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno |
| 301 | Vedrana Zupanič | UREDBU | Zabrinjavajuće je što Ministarstvo želi i dalje održati nelegalnu i nepravičnu naplatu prema kvadraturi i/ili broju članova kućanstva, a osobito što kategoriju člana kućanstva proširuje dodavanjem kućnih ljubimaca. Prikupljanje otpada kao usluga trebalo bi se naplaćivati isključivo prema količini pružene usluge, dakle, količini prikupljenog otpada. Naše kućanstvo sastoji se od nekoliko osoba, psa i mačke, ali zbog recikliranja i kompostiranja većine otpada, imamo ga mnogo manje od mnogih naših susjeda kojima je ispod časti reciklirati i kompostirati ili to jednostavno ne žele raditi jer za to ne postoje nikakvi uvjeti - nema lako dostupnih spremnika za odvajanje otpada, nema lako dostupnih spremnika za bio-otpad koji bi se mogao kompostirati. Umjesto što samo nastavljate protuzakonitu naplatu i idete na ruku pružateljima usluga te dodatno planirate lupiti građane po džepu (što može imati i posljedice po dobrobit životinja), radije se pozabavite stvaranjem uvjeta za savjesno i ekološki osviješteno prikupljanje otpada. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 302 | HGK | UREDBU | Predstavnici Grupacije održavanja čistoće, Udruženja komunalnog gospodarstva HGK smatraju da ukoliko se Uredba gleda u cjelini sa smislom koji iz nje proizlazi tada nije potrebno dosljedno koristi terminologiju kroz sve odredbe Uredbe što predstavnicima Grupacije ne predstavlja problem. Ipak predstavnici Grupacije izražavaju strah od zasebnog tumačenja pojedinih odredbi Uredbe od strane drugih zainteresiranih u kojem slučaju bi se moglo dogoditi (npr. u članku 20. stavci 2., 6. i 7. gdje se spominje samo miješani komunalni otpad, ali ne i komunalni biootpad) da se takvim tumačenjem isključe neka prava davatelja usluge (npr. u članku 20. stavcima 2., 6. i 7. na obračunavanje troškova komunalnog biootpada). | Nije prihvaćen | Troškovi za "komunalni biootpad" su uključeni u cijenu za količinu predanog miješanog komunalnog otpada i ne obračunavaju se zasebno |
| 303 | GRAD ZAGREB | UREDBU | Mišljenja smo kako bi se predmetna Uredba trebala nasloviti kao Uredba o gospodarenju komunalnim otpadom prvenstveno radi usklađivanja s člankom 23. Zakona o održivom gospodarenju otpadom, „Narodne novine“, broj: 94/13 (dalje u tekstu: Zakon) a u svezi sa člankom 28. istoga Zakona, te s obzirom da se Uredbom propisuju odredbe kojima se prvenstveno propisuju mjere za gospodarenje komunalnim otpadom jedinica lokalne samouprave, a ne iznose svojstva o komunalnom otpadu kao takvom da bi bilo opravdano da Uredba nosi naziv Uredba o komunalnom otpadu. Ukazuje stručnom nositelju izrade ove Uredbe kako se trenutno na javnom savjetovanju nalazi i Zakon o komunalnom gospodarstvu koji iznova pod uslužnim komunalnim djelatnostima smatra pored ostalih i gospodarenje komunalnim otpadom, kako to proizlazi iz članka 24. stavka 1. točke 3. navedenog zakona koji se nalazi na javnom savjetovanju, a zbog čega smo mišljenja da je potrebno ovu Uredbu uskladiti i sa odredbama navedenog Zakona. | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 304 | DRAŽEN ANIČIĆ | UREDBU | Dražen Aničić Vladimira Ruždjaka 9 c 10000 ZAGREB OIB 01155667200 Zagreb, 7. travnja 2017. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike Radnička cesta 80 10000 ZAGREB Predmet: Nacrt Uredbe o komunalnom otpadu, javno savjetovanje – zahtjev za ukidanjem nezakonitih i izmjenu nekih drugih odredaba Ministarstvo zaštite okoliša i energetike uputilo je na javno savjetovanje nacrt Uredbe o komunalnom otpadu koje je otvoreno do 15. travnja 2017. Kako dokument sadržava niz odredaba suprotnih Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) i niz neprihvatljivih i pogrešnih odredaba ovime podnosim zahtjev za njihovim ukidanjem odnosno izmjenom. 1 NESPORNE ZAKONSKE ODREDBE 1.1 Zakon o održivom gospodarenju otpadom (u daljnjem tekstu ZAKON) propisuje da se ... gospodarenje otpadom temelji se na ... pravnoj stečevini Europske unije ... a osobito na ... »načelu onečišćivač plaća« – tj. da proizvođač otpada, prethodni posjednik otpada, odnosno posjednik otpada snosi troškove mjera gospodarenja otpadom, te je financijski odgovoran za provedbu sanacijskih mjera zbog štete koju je prouzročio ili bi je mogao prouzročiti otpad (članak 6., stavak (1)). 1.2. Člankom 30. stavak (6) točka 3 ZAKONA propisano je da je korisnik usluge dužan snositi troškove gospodarenja komunalnim otpadom razmjerno količini otpada kojeg je predao davatelju usluge. 1.3 Člankom 33. stavak (2) propisano je da je davatelj usluge dužan korisniku usluge obračunavati cijenu javne usluge ... razmjerno količini predanog otpada u obračunskom razdoblju, pri čemu je kriterij količine otpada u obračunskom razdoblju masa predanog otpada ili (predani) volumen spremnika otpada i broj pražnjenja spremnika ... 1.4 Člankom 33. stavak (4) propisano je da je davatelj usluge dužan u cijenu javne usluge ... uključiti sljedeće troškove: troškove nabave i održavanja opreme za prikupljanje otpada, troškove prijevoza otpada, troškove obrade otpada i druge troškove ... 1.5 Člankom 169. stavak (1) točka 6. propisana je novčana kazna u iznosu od 100.000,00 do 300.000,00 kuna za prekršaj jedinice lokalne samouprave koja ... ne obračunava troškove za obavljanje javne usluge prikupljanja miješanog i biorazgradivog komunalnog otpada, sukladno načelu »onečišćivač plaća«, razmjerno količini predanog otpada i broju pražnjenja spremnika u obračunskom razdoblju (članak 33. stavci (1) i (2)). 1.6 Uvođenje fiksnog i varijabilnog dijela naknade kako se predlaže u nacrtu Uredbe nema uporište u ZAKONU. Provedbeni propis može sadržavati samo odredbe koje su sukladne Zakonu i Ustavu RH. Uvođenjem fiksne mjesečne naknade koja se u nacrtu uredbe nahziva cijena obvezne minimalne javne usluge dolazi do povrede vladavine prava (članak 3. Ustava RH) i povrede načela ustavnosti i zakonitosti (članak 5. Ustava RH). 1.7 Visoki upravni sud Republike Hrvatske u presudi Usoz-3/16 (Narodne novine 108/16 od 23. studenog 2016.) ovako je presudio u predmetu Dražen Aničić protiv Zagrebačkog holdinga vezano na naplaćivanje javne usluge prikupljanja komunalnog otpada koja nije pružena: „Budući da ZAKON naprijed navedenim odredbama osigurava primjenu načela »onečišćivač plaća«, pri čemu ne propisuje mogućnost naplate usluge koja stvarno nije pružena, a troškove tzv. »hladnog pogona« koji se odnose na troškove nabave i održavanja opreme za prikupljanje otpada, troškove prijevoza otpada, troškove obrade otpade i druge troškove propisane uredbom iz članka 29. stavka 10. tog Zakona, davatelj usluge je dužan uračunati u cijenu javne usluge, sud je ukinuo odredbe ... kojima je bilo omogućeno naplaćivanje usluge mimo načela »onečišćivač plaća“. 1.8 Odlučujući o ustavnoj odredbi po kojoj propis mora biti suglasan sa zakonom u Odluci Ustavnog suda U-II-6253/2013 od 4.11.2014. (NN 136/14), u točki 11. navedeno je: “Donošenje propisa za provedbu zakona oblik je normativne djelatnosti tijela državne uprave, budući da im zakoni izrijekom omogućavaju donošenje propisa podzakonske prirode (pravilnika, naredbi, naputaka). Ova normativna funkcija ograničena je sljedećim: propisi koje donose moraju imati isključivo provedbeni karakter jer se njima osigurava provedba zakona i drugih propisa. Za njihovo donošenje tijelo državne uprave mora biti izrijekom zakonom ovlašteno i mogu se donositi samo u granicama dane ovlasti (stajalište Ustavnog suda iz rješenja broj: U-I-38/2000 od 15. studenoga 2000.). ... Stoga provedbeni propis samo razrađuje zakonske odredbe te se njegov donositelj mora kretati u okviru ovlaštenja koja su mu zakonom dana.“ 1.9 U Odluci Ustavnog suda U-II/755/2011 od 14. 2.2012. (NN 22/12) navedeno je: „Kada je predmet ustavnosudske ocjene drugi propis, koji se u pravilu donosi radi provedbe zakona, on mora biti u skladu sa zakonom na temelju kojega je donesen, a potom i s Ustavom. U postupku ocjene zakonitosti i ustavnosti takvog propisa ispituje se, stoga, je li on donesen od ovlaštenog tijela, zatim je li donositelj imao zakonsko ovlaštenje za njegovo donošenje (pravna osnova donošenja), te je li drugi (podzakonski) propis po svom sadržaju u granicama koje je odredio zakon.“ 2 KOMENTAR O ODREĐIVANJU CIJENE JAVNE USLUGE U NACRTU UREDBE 2.1 Nacrtom Uredbe predviđeno je da se cijena koju davatelj usluge naplaćuje od korisnika sastoji od triju dijelova: a) cijene obvezne minimalne javne usluge neovisne o količini prikupljenoga komunalnog otpada (fiksni mjesečni dio naknade, paušal), b) cijene javne usluge srazmjerne količini predanoga komunalnog otpada i c) cijene ugovorne naknade za postupanje korisnika protivno ugovoru (vidjeti članak 20., stavak (2) nacrta Uredbe). Iako je nesporno da davatelj usluge ima određene stalne troškove koji su neovisni o količini preuzetog otpada on si uvođenjem fiksne naknade (tj. cijene obvezne minimalne javne usluge) osigurava prihod koji je neovisan o količini stvarno preuzetog otpada. Time on odstupa od načela ZAKONA koji propisuje da se javna usluga mora obračunati prema količini stvarno preuzetog otpada (članak 30. stavak (6) točka 3 i članak 33. stavak (2)). Svaki trgovac ima određene stalne troškove poslovanja ali ih je uvijek dužan uključiti u jediničnu cijenu robe odnosno usluge koju prodaje (Zakon o obveznim odnosima, ZOO, NN 35/05). Tako i ZAKON propisuje da se javna usluga prikupljanja komunalnog otpada mora obračunati srazmjerno količini, a davatelj usluge iz svoga poslovanja prethodnih godina odnosno iz javno dostupnih podataka Hrvatske agencije za okoliš i prirodu točno zna o kojoj se količini radi na godišnjoj razini. Računica za određivanje cijene javne usluge je tada jednostavna: ukupne troškove poslovanja treba podijeliti s ukupnom količinom preuzetog otpada u godini iz čega se dobiva cijena jedinične količine tj. volumena (kuna/litra) ili mase (kuna/kg). Pritom se u obzir treba uzeti i prihod koji će davatelj usluge ostvariti prodajom odvojenog otpada namijenjenoga za recikliranje što umanjuje cijenu usluge. Prodaja roba i davanje javnih usluga prema ZOO-u u svemu su zakonski izjednačeni. Stoga je nezamislivo da trgovac svoje stalne troškove poslovanja naplaćuje odvojeno od cijene robe/usluge koju prodaje u vidu paušalnog (fiksnog) iznosa neovisnog o količini prodane robe odnosno usluge. To je istovjetno situaciji u kojoj bi kupac pri ulasku u trgovinu morao platiti ulaznicu za pokriće trgovčevih stalnih troškova neovisno o tome hoće li što kupiti! Uvođenje cijene obvezne minimalne javne usluge (tj. fiksne naknade ili paušalnog iznosa kao dijela ukupne naknade) suprotno je zakonskom načelu „onečišćivač plaća“ jer obveza plaćanja fiksna naknade postoji i onda kada nikakav otpad nije predan davatelju usluge tj. kada je količina otpada jednaka nuli, dakle kada nikakva usluga nije ni pružena. Korisnici koji nekretninu tijekom godine povremeno koriste bili bi obvezni cijenu obvezne minimalne usluge plaćati cijelu godinu. Takvim sustavom naplate bila bi prekršena zakonska odredba da cijena mora biti određena srazmjerno količini predanoga otpada. Cijena obvezne minimalne javne usluge suprotna je i članku 3., točki 3. nacrta Uredbe kojim se cijenu javne usluge definira kao novčani iznos u kunama za pruženu javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada. Nesporno je da plaćanje obvezne minimalne javne usluge nije ni u kakvoj vezi s pruženom uslugom pa nema osnove za plaćanje nepružene usluge. 2.2 Članak 33, stavak (10) ZAKONA propisuje da se na ovu javnu uslugu primjenjuju odredbe o javnim uslugama iz zakona kojim se uređuje zaštita potrošača. A Zakon o zaštiti potrošača (NN 41/14) u članku 5. točka 1. propisuje da je „cijena za jedinicu mjere konačna cijena u kunama, za jedan kilogram, jednu litru, jedan metar, jedan četvorni metar ili jedan kubni metar proizvoda ili neka druga jedinica količine koja se općenito ili uobičajeno koristi kod prodaje proizvoda na području Republike Hrvatske, a koja uključuje porez na dodanu vrijednost.“ Cijena obvezne minimalne javne usluge (paušal) nije cijena za jedinicu mjere pa je njezino propisivanje Uredbom suprotno i Zakonu u zaštiti potrošača. Računi za isporučenu komunalnu uslugu, sukladno Zakonu o komunalnom gospodarstvu, moraju obvezno sadržavati količinu ili jedinicu mjere prema kojoj se obračunava cijena komunalne usluge te cijenu jedinice mjere. Nesporno je da fiksna naknada ili kako se u nacrtu Uredbe naziva „cijena obvezne minimalne javne usluge“ to nije. Stoga je ta fiksna naknada suprotna i Zakonu o komunalnom gospodarstvu. 3 ZAHTJEV ZA UKIDANJEM NEZAKONITIH ODREDABA U NACRTU UREDBE I PRIJEDLOG IZMJENA ODREDABA U CILJU POBOLJŠANJA 3.1 U članku 2.,stavak (2), ukida se rečenica „Korištenje nekretnine, u općem slučaju, ima za posljedicu stvaranje komunalnog otpada.“ Obrazloženje: Korišenje nekretnine nema za posljedicu stvaranje komunalnog otpada. Otpad se ne stvara korištenjem nekretnine nego ga stvaraju korisnici usluge. Izričaj u općem slučaju znači da postoji i posebni slučaj korištenja nekretnine koji nema za posljedicu stvaranje komunalnog otpada. Kako se određuje i tko određuje razliku između općeg slučaja i posebnog slučaja nije definirano ZAKONOM pa se onda ne može određivati ni Uredbom. 3.2 Ukida se članak 4., stavak (1), točka 6. koja određuje da Odluka o načinu pružanja javne usluge sadrži i ... „cijenu obvezne minimalne javne usluge u kunama sukladno članku 20. stavku 5. ove Uredbe“, Obrazloženje: Uvođenje cijene obvezne minimalne javne usluge (paušala) suprotno je ZAKONU kako je to podrobno obrazloženo u prethodnim točkama ovog dokumenta. 3.3 U članku 4., stavak (4), točka 1. ukidaju se riječi „(uključujući i kućne ljubimce)“ Obrazloženje: Takva je odredba nedorečena i mogući izvor nebrojenih konflikata između korisnika u višestambenim zgradama. Kućni ljubimac može biti kanarinac, pas težak 80 kg ali i konj lipicanac a i nedorečeno je koliko komunalnog otpada stvara koji ljubimac u usporedbi s fizičkom osobom. Ni za jednu javnu uslugu za kućne ljubimce ne plaća se nikakva naknada. ZAKON propisuje da se udjel određenog korisnika usluge na obračunskom mjestu (za višestambene zgrade) određuje sukladno međusobnom sporazumu korisnika (članak. 30., stavak 5. ZAKONA pa donositelj Uredbe nema ovlaštenje da to propisuje na neki drugi nalčin. Korisnici se mogu dogovoriti onako kako im najbolje odgovora, a sami će odrediti kako u udjel pojedinog korisnika uključiti kućnog ljubimca. 3.4 Odredba u članku 4., stavak (5) o ugovornoj naknadi radi postupanja korisnika usluge protivno ugovornim odredbama nedorečena je i ostavlja slobodu svakom davatelju usluga da ju proizvoljno odredi. Time se korisnici kojima javnu uslugu daju različiti davatelji usluga stavljaju u neravnopravan položaj i ovise o arbitrano propisanim uvjetima pojedinog davatelja usluge. Nužno je u Uredbi detaljno i jednoznačno za sve korisnike na području RH razraditi koje su posljedice ako oni postupaju protivno ugovornim odredbama i kako se određuje ugovorna naknada. Čak i ako bi pojedini davatelj usluge za sve svoje korisnike propisao jedinstvene uvjete korisnici bi bili prisiljeni na prihvaćanje takvih uvjeta pa se kao ugovorna strana stavljaju u neravnopravan položaj u odnosu na davatelja usluge. Time bi takve odredbe ugovora postale protivne osnovnim načelima obveznog prava i to načelu jednake vrijednosti uzajamnog davanja (članka 7. Zakona o obveznim odnosima, ZOO), načelu savjesnosti i poštenja (čl. 4. ZOO-a) i slobodi uređivanje obveznih ugovornih odnosa (čl. 2. ZOO-a). Stoga bi takve ugovorne odredbe bile ništetne. Posebno je upitno je li propisivanje ugovorne naknade Uredbom zakonito s obzirom da ZAKON takvu odredbu nije predvidio. 3.5 U članku 5., stavku (1) ukida se točka 2. koja glasi: „najmanji broj primopredaja u obračunskom razdoblju u kojem se koristi nekretnina na obračunskom mjestu za: - miješani komunalni otpad sa smanjenim udjelom komunalnog biootpada (korisnik usluge kompostira komunalni biootpad ili istog predaje odvojeno od miješanog komunalnog otpada) je jednom mjesečno, - miješani komunalni otpad (bez smanjenog udjela komunalnog biootpada) je jednom u dva tjedna, - komunalni biootpad je jednom u dva tjedna. Obrazloženje: Određivanje najmanjeg broja primopredaja u obračuskom razdoblju suprotno je ZAKONU jer davatelju usluge otvara mogućnost obračuna usluge koja nije pružena. ZAKON dopušta samo obračun koji je srazmjeran predanoj količini otpada i ne dopušta određivanje najmanjeg broja primopredaja u obračunskom razdoblju kao ni naplaćivanje prikupljenoga zraka u praznim spremnicima. Ova odredba može biti samo informacija korisniku o broju preuzimanja otpada tijekom mjeseca ali ne i osnova za naplatu. Dakle, ne može se propisati najmanji broj primopredaja u obračunskom razdoblju nego o najmanja učestalost preuzimanja otpada. Naplata se ionako mora osnivati isključivo na evidenciji o preuzetom komunalnom otpadu. 3.6 U članku 6., stavku (1) koji počinje riječima ... Korisnik usluge dužan je: ukida se točka 7. koja glasi: ... „zajedno s ostalim korisnicima usluge odgovarati za obveze u slučaju kada ti korisnici usluge zajednički nastupaju prema davatelju usluge“ Obrazloženje: Ovom odredbom uvodi se solidarna odgovornost za korisnike u višestambenim zgradama i odgovornost prebacuje od neplatiša na uredne platiše. Kako svaki korisnik ima pojedinačni ugovor (potpisanu Izjavu koja zamjenjuje ugovor) s davateljem javne usluge nema nikakve pravne osnove nalagati mu plaćanje obveza drugog korisnika. Nijedan korisnik u višestambenoj zgradi ne smije potpisati takvu obvezu. 3.7 U članku 13., stavku (4) ukidaju se riječi „i, ukoliko je potrebno, temeljem podataka očitanja odgovarajućih mjernih uređaja za potrošnju električne energije, a kad to nije primjenjivo može se koristiti podatak očitanja odgovarajućih mjernih uređaja za potrošnju plina odnosno pitke vode odnosno na drugi odgovarajući način.“ Obrazloženje: Utvrđivanje činjenice koristi li se nekretnina i koliko dugo tijekom godine ne može se dokazivati podatcima o očitanju brojila električne energije, plina ili vode. Električna struja ili plin mogu se trošiti i ako se nekretnina ne koristi, npr. zbog zagrijavanja prostora u zimskom razdoblju radi zaštite od zamrzavanja kućnih instalacija ili preventivne zaštite od provale (preporuka MUP-a), a voda se može trošiti za automatsko programirano zalijevanje vrta čak i kad je korisnik odsutan. Stoga, osim očitovanja vlasnika o korištenju, povremenom korištenju ili nekorištenju nekretnine, jedini je način provjera stanja od strane davatelja usluge putem vlastitoga nadzora. Međutim, kako u Uredbi ne može postojati nezakonito predviđena cijena obvezne minimalne naknade (paušala), tada ni takva provjera nije potrebna jer je jedina pravilna kontrola ona o količini preuzetog komunalnog otpada. 3.8 U članku 13., stavak (5) koji glasi „Korištenje nekretnine koja se povremeno koristi određuje se za obračunsko razdoblje ili period koji je dulji od obračunskog razdoblja“ iza riječi „period koji je“ dodaju se riječi „jednak ili“. Obrazloženje: S obzirom da je uobičajeno obračunsko razdoblje jedan mjesec nužno je omogućiti da se za povremeno korištenje nekretnine usluga plaća i za obračunsko razdoblje od jedan mjesec a ne za razdoblje koje je dulje od jednog mjeseca (dakle najmanje dva mjeseca). Podrazumijeva se da se obračun odnosi samo za preuzetu i evidentiranu količinu otpada. 3.9 U članku 14, stavak 2., briše se točka 8. koja glasi „prihvatljivi dokaz izvršenja javne usluge“ jer je vođenje evidencije o izvršenoj javnoj usluzi sukladno članku 33, stavak (3) ZAKONA obveza davatelja usluge i nema veze s ugovornim obvezama korisnika. 3.10 U članku 15., stavak (1) ukida se točka 3 koja glasi: ... ugovor se smatra sklopljenim ... „kad tijelo jedinice lokalne samouprave nadležno za komunalni red, na zahtjev davatelja usluge, zapisnikom utvrdi korištenje odgovarajuće nekretnine odnosno dijela nekretnine sukladno članku 13. stavku 4. ove Uredbe, čime vlasnik te nekretnine odnosno posebnog dijela nekretnine postaje korisnik usluge.“ Obrazloženje: Tijelo lokalne samouprave nadležno za komunalni red nema zakonsko ovlaštenje utvrđivati činjenicu korištenja nekretnine pa mu davatelj usluga takav zadatak ni ne može zadavati. 3.11 U članku 15., stavak (2), ukida se točka 4. koja glasi: 4. odredbe Odluke iz članka 4. koje uređuju provedbu javne usluge i način određivanja udjela određenog korisnika Obrazloženje: U točki 3.4 ovog dokumenta navedeno je da donositelj Uredbe nema ovlast propisivanja udjela određenog korisnika (višestambene zgrade) jer je to protivno članku 30., stavak 5. ZAKONA. 3.12 U članku 19, stavak (1) ukida se točka 1. koja glasi ... cjenik javne usluge sadrži „ovisno o kriteriju količine otpada određenom Odlukom iz članka 4. ove Uredbe, cijene za različita korištenja nekretnine na obračunskom mjestu (korištenje i povremeno korištenje), za pražnjenje različitih zapremnina spremnika miješanog komunalnog otpada odnosno jedinične cijene za preuzeti kilogram miješanog komunalnog otpada“ te se zamjenjuje tekstom: ... „jedinične cijene za preuzeti kilogram odnosno litru miješanog komunalnog otpada.“ Obrazloženje: Neprihvatljivo je i nezakonito propisivati različitu cijenu javne usluge koja ovisi o tome koristi li se nekretnina stalno ili povremeno, odnosno proizvodi li neki korisnik više ili manje komunalnog otpada. Time se korisnici koji na istoj lokaciji i u isto vrijeme koriste istu uslugu dovode u neravnopravan položaj. Cijena mora biti jedinstvena za jedinicu mjere a račun srazmjeran količini preuzetoga komunalnog otpada. Arbitrarno propisivanje jedinične cijene vezane za način korištenja i količinu predanog otpada suprotno je ZAKONU i za korisnike diskriminatorno. Takvo propisivanje cijene suprotno je i Zakonu o komunalnom gospodarstvu jer se ne osigurava pristup, dostupnost i korištenje komunalnih usluga svim korisnicima pod jednakim i nediskriminatornim uvjetima. Iz formulacije ovog spornog dijela članka 19. nejasno je bi li korisnik koji proizvodi manje otpada (jer nekretninu povremeno koristi ili jer više otpada od drugih predaje na recikliranje) plaćao manju ili veću jediničnu cijenu od onoga koji ga proizvodi više. U točki 3.5 ovog dokumenta naveden je i sukob ovako propisanih odredaba s odredbama Zakona o obveznim odnosima. 3.13 U članku 19, ukida se dio teksta u stavku (2) koji glasi: „Razlike u cijenama za iste količine otpada odnosno jednaki broj pražnjenja iste vrste spremnika i za različita korištenja nekretnine na obračunskom mjestu (korištenje i povremeno korištenje) moraju poticati korisnika da smanji:“ te se zamjenjuje tekstom: ... „Cijena javne usluge mora poticati korisnika da smanji:“ Obrazloženje: Jedinstvenom cijenom usluge korisnika se na najbolji način stimulira da količinu miješanog komunalnog otpada koji proizvodi smanji, da najveći dio otpada odvaja i predaje na recikliranje. Ako bi za manje predanu količinu jedinična cijena bila veća tada bi korisnik našao način da otpad ne odvaja i da predaje veću količinu uz nižu cijenu. 3.14 U članku 20., stavak (1) ukidaju se riječi „stavka 2,“ Obrazloženje: Cijena javne usluge plaća se radi pokrića troškova iz stavaka (1) i (2). Davanjem javne usluge prikupljanja otpada i usluga povezanih s javnom uslugom (stavak (1), točka 1) za davatelja usluge nastaju troškovi koji se pokrivaju iz cijene javne usluge. 3.15 U članku 20., stavak (2) ukidaju se riječi „cijena obvezne minimalne usluge“ Obrazloženje: U točkama 1 i 2 ovog dokumenta detaljno je objašnjeno da je cijena obvezne minimalne usluge ustvari mjesečna fiksna naknada (paušal) neovisan o količini preuzetog otpada pa je time suprotna ZAKONU što potvrđuju i prethodno citirana presuda Visokog upravnog suda RH. 3.16 Članak 20., stavak (5) ukida se u cijelosti. Obrazloženje: Troškove opisane pod oznakom MGT davatelj usluge dužan je ukalkulirati u jediničnu cijenu prikupljanja otpada. To izričito propisuje ZAKON u članku 30, stavak (4) koji glasi: „Davatelj usluge dužan je u cijenu javne usluge iz članka 33. stavka 1. ovoga Zakona uključiti sljedeće troškove: troškove nabave i održavanja opreme za prikupljanje otpada, troškove prijevoza otpada, troškove obrade otpada i druge troškove propisane uredbom iz članka 29. stavka 10. ovoga Zakona.“ Ponovno se naglašava da cijena mora biti određena srazmjerno količini preuzetog otpada. 3.17 Članak 20., stavak (6) ukida se u cijelosti i zamjenjuje novim stavkom (6). Obrazloženje: Izraz C = CM + (CSM × BP × U) za određivanje cijene pojedinog spremnika sadržava nezakoniti element CM tj. paušalni mjesečni iznos neovisan o količini otpada i suprotan ZAKONU kako je ranije obrazloženo. Tekst stavka (6) obuhvaća i grubu matematičku pogrešku jer propisuje da se cijena pojedinog spremnika određuje prema navedenom izrazu, što znači da bi korisnik u višestambenoj zgradi koja koristi nekoliko spremnika za svaki pojedini spremnik bio dužan plaćati nezakoniti paušal CM iako jedan korisnik čini jedno obračunsko mjesto koje je neovisno o broju spremnika stavljenih na raspolaganje. Predlaže se novi tekst članka 20, stavka (6) koji glasi: „(6) U slučaju kada je Odlukom iz članka 4. ove Uredbe volumen spremnika i broj preuzimanja otpada određen kao kriterij količine otpada, cijena javne usluge za količinu predanog miješanog komunalnog otpada određuje se prema izrazu: C = JCV x V x N x U pri čemu je: C ‒ cijena javne usluge za količinu predanog miješanog komunalnog otpada izražena u kunama JCV ‒ cijena pražnjenja spremnika za jedinicu volumena (litru) sukladno cjeniku V – volumen otpada u jednom spremniku u litrama N ‒ broj spremnika za koje je izvršena i evidentirana primopredaja pri svakom preuzimanju komunalnog otpada tijekom obračunskog razdoblja sukladno evidenciji iz članka 17. ove Uredbe U ‒ udio određenog korisnika usluge u korištenju spremnika određen sukladno međusobnom sporazumu korisnika.“ 3.18 Članak 20., stavak (7) ukida se u cijelosti i zamjenjuje novim stavkom (7) Obrazloženje: kao u prethodnoj točki 3.14. Predlaže se novi tekst članka 20, stavka (7) koji glasi: „(7) U slučaju kada je Odlukom iz članka 4. ove Uredbe masa predanog otpada i broj preuzimanja otpada određen kao kriterij količine otpada, cijena javne usluge za količinu predanog miješanog komunalnog otpada određuje se prema izrazu: C = JCM x M x N x U pri čemu je: C ‒ cijena javne usluge za količinu predanog miješanog komunalnog otpada izražena u kunama JCM ‒ cijena pražnjenja spremnika za jedinicu mase (kilogram) sukladno cjeniku V – masa otpada u jednom spremniku u kilogramima određena vaganjem pri primopredaji N ‒ broj spremnika za koje je izvršena i evidentirana primopredaja pri svakom preuzimanju komunalnog otpada tijekom obračunskog razdoblja sukladno evidenciji iz članka 17 ove Uredbe U ‒ udio određenog korisnika usluge u korištenju spremnika određen sukladno međudobnom sporazumu korisnika.“ 3.19 U članku 21. nakon stavka (2) dodaje se novi stavak (3) koji glasi: „(3) Naknada za gradnju građevina za gospodarenje komunalnim otpadom određuje se za jedinicu volumena ili jedinicu mase miješanog komunalnog otpada predanog davatelju usluge.“ Obrazloženje: Ova naknada mora biti proporcionalna količini prikupljenog komunalnog otpada čime se postiže ravnopravno opterećenje svih proizvođača otpada. Korisnik koji proizvodi više otpada sudjeluje u prikupljanju te naknade srazmjerno proizvedenom otpadu čime se poštuje načelo ZAKONA da onečišćivač plaća. ZAKON u članku 33., stavku 13. propisuje da tu naknadu određuje predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave u skladu s Programom gradnje donijetog sukladno Zakonu o komunalnom gospodarstvu. Stoga je uvrštavanje te naknade u cijenu usluge koju određuje davatelj usluge prema formulama u ovoj Uredbi nije smisleno. Ta će se naknada dodati u specifikaciji mjesečnog računa na naknadu za javnu uslugu prikupljanja komunalnog otpada samo onda kad bude određena sukladno Zakonu o komunalnom gospodarstvu. 3.20 Uredba mora biti podvrgnuta ozbiljnoj lektorskoj provjeri jer sadržava više jezičnih i pravopisnih pogrešaka koje potvrđuju da predlagač slabo poznaje hrvatski jezik. Primjerice: slijedeći u čl. 8(5), stjenci u čl. 12(1), riječ iste u čl. 14(8) i (9), da li se u čl. 14(2) t.7, prije nego je u čl. 19(5), riječ zapremnina na više mjesta, nepoznavanje mjesta zanaglasnica u rečenici itd. 4 STAJALIŠTA RESORNOG MINISTRA 4.1 Ministar zaštite okoliša i energetike prof. dr. sc. Slaven Dobrović pokazao je nepoznavanje Zakona o održivom gospodarenju otpadom (vidjeti točke 1.1 do 1.5 ovog dokumenta) kad je početkom godine u izjavi za medije najavio „donošenje Uredbe o komunalnom otpadu kojom će se omogućiti bolja i pravilnija naplata odvoza smeća. Tako bi građani ubuduće trebali plaćati fiksnu naknadu i varijabilni dio“ (Jutarnji list, 6. siječnja 2017.). Ministar si je tako dao ovlasti koje mu ZAKON ne dopušta a nepoznate su mu i odluke i presude hrvatskih sudova (vidjeti točke 1.6 do 1.9 ovog dokumenta). 4.2 U izjavi koju je sam potpisao (Jutarnji list 4. travnja 2017., str. 11) ministar izjavljuje (povodom projekta Golf na Srđu): „Ako netko smatra da se ne trebaju poštivati odluke Suda, onda taj ne želi dobro Hrvatskoj“ i zatim: „Dok sam ja ministar ovo Ministarstvo će raditi prema zakonima i propisima“ (povodom Centra za gospodarenje otpadom Ličino Razdolje). Podnositelj ovog zahtjeva ništa drugo ni ne zahtijeva: samo poštivanje ZAKONA o održivom gospodarenju otpadom pri donošenju Uredbe o komunalnom otpadu. Dražen Aničić | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno |
| 305 | HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA - HUZP | UREDBU | 1. Sam prijedlog Uredbe je nezakonit prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/2013) jer ne poštuje načelo onečišćivač plaća i želi naplatiti otpad od potrošača i kada ga nema . 2. Predlaže se uvođenje mjesečnog fiksnog troška kako bi potrošači plaćali i kada nemaju otpad i time se pogoduje davatelju usluga, diskriminira potrošače i dozvoljava se naplata nerada. To je nezakonito i u suprotnosti sa Zakonom o održivom gospodarenju otpadom. Mjesečni fiksni trošak pravdaju hladnim pogonom da davatelji usluga imaju troškove i kada rade smanjenim obimom. Unazad 80-tak godina fiksni trošak se nije posebno iskazivao jer u godišnjem planu poslovanja su obuhvaćeni svi troškovi. 3. Predlaže se uvođenje troška za kućne ljubimce koji je neprovediv jer kategorija kućnih ljubimaca obuhvaća sve ljubimce od pasa, mačaka, zlatnih ribica, ptičica , zmija i paukova, a ne samo jednu kategoriju ljubimaca. Ako stambene jedinice ne proizvode otpad hoće li se naplaćivati mjesečni fiksni trošak za svakog člana domaćinstva ? Hoće li mjesečni fiksni trošak biti isti za ljude i kućne ljubimce i hoće li uopće kućni ljubimci plaćati fiksni trošak ? Ako hoće da li će plaćati isto kao i za ljude , da li će kućni ljubimci biti diskriminirani i da li će plaćati više nego ljudi ili će ljudi biti diskriminirani pa plaćati više od kućnih ljubimaca? Sada se ne može utvrditi tko živi u nekom stanu, a kako će se utvrditi da li tu žive kućni ljubimci? 4. Naknada za ugovorenu kaznu predviđena je Uredbom što znači ako nam netko u našu posudu za otpad ubaci nešto što tu ne smije biti onda će stanari platiti kaznu ! Predlagač nije predvidio kako se zaštititi od onih koji neovlašteno stavljaju u tuđe posude svoje smeće pa koje još nije niti razvrstano. Danas ne možete ništa napraviti ako netko na sredinu ceste istovari otpad i ode. Koliko imamo ilegalnih odlagališta? 5. Nezakonit fiksni trošak prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom temeljem koje se radi Formula je predložen kao minimalna fiksna naknada , a kolika je maksimalna? Iz mjesečnog fiksnog troška se odvaja i za nabavu izgradnju zgrada , uređaja , opreme. Tko će kontrolirati jesu li to mramorna zdanja , „bijesni“ automobili ili je to normalna zgrada s normalnim automobilima. Hoće li kao do sada s vodom fiksni trošak u pojedinim lokalnim zajednicama biti 3 puta veći nego u nekim drugim (Krk 60 kn – Zagreb 20 kn)? | Djelomično prihvaćen | Odredba o kućnim ljubimcima je brisana |
| 306 | Udruga za zaštitu prava potrošača "Splitski potrošač" | UREDBU | Ovaj nacrt uredbe ne osigurava stimulativno odvajanje otpada, što znači da predlagač priprema provedbeni propis u interesu (lobija) davatelja usluga, a nasuprot racionalizacije sustava i ostvarivanje ciljeva iz Zakona, jer će uredba zadržati: - naplatu paušala za „održavanje sustava“, - korištenja kriterija površine objekta, moguće i prema članovima domaćinstva ili broju kreveta, - plaćanje naknada i za objekte koji se povremeno koriste (klijeti, kuće za odmor ...) neovisno od količine proizvedenog i/ili predanog otpada. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |