Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Hrvatske udruge paraplegičara i tetraplegičara PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROFESIONALNOJ REHABILITACIJI I ZAPOŠLJAVANJU , Članak 16. Čl.38. kako sve interesne strane predlažu po dva člana upravnog vijeća, predlažemo povećanje broja članova upravnog vijeća sa 7 na 8 te da se dva člana izabiru na prijedlog udruga osoba s invaliditetom. Nije prihvaćen S obzirom da je Zavod za vještačenje javna ustanova u vlasništvu RH, predstavnici VRH, odnosno nadležnih ministarstava imaju po 2 predstavnika, dok ostale interesne skupine imaju po 1 predstavnika. Izmjena u broju članova Upravnog vijeća predlaže se isključivo radi usklađivanja sa Zakonom o radu kojim je propisano da jedan član upravnog vijeća ustanove mora biti predstavnik radnika.
2 Hrvatske udruge paraplegičara i tetraplegičara PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROFESIONALNOJ REHABILITACIJI I ZAPOŠLJAVANJU , Članak 12. Potrebno je unijeti odredbu koja obvezuje nadležno ministarstvo na izmjenu Pravilnika o poticajima iz čl.29.st.1.t.3. kako bi očekivani prihodi bili usklađeni s očekivanim rashodima te na polugodišnjoj bazi raditi izvještaj o usklađenosti potrošnje i procjenu za sljedeće šestomjesečno razdoblje. Kako je u dvije godine postojanja Zavoda stvoren višak prihoda nad rashodima u iznosu od 248 milijuna kuna, potrebno je ta strogo namjenska sredstva (kako je navedeno u čl.10.st.7.) utrošiti u razdoblju koje će adekvatno reflektirati svrhu njihovog uprihođenja. Djelomično prihvaćen Sredstva prikupljena s osnove novčane naknade zbog neispunjenja kvote i ubuduće će se koristiti u svrhu isplate poticaja za zapošljavanje osoba s invaliditetom. Poticaji su nužni, ali ne i dovoljni za učinkovitu integraciju osoba s invaliditetom u svijet rada. Učinkovita integracija osoba s invaliditetom je integracija putem različitih usluga profesionalne rehabilitacije i upravo iz tog razloga se predlaže prenamjena sredstava prikupljenih s osnove kvote i na sustav profesionalne rehabilitacije.
3 Hrvatske udruge paraplegičara i tetraplegičara PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROFESIONALNOJ REHABILITACIJI I ZAPOŠLJAVANJU , Članak 12. Kako je Upravno vijeće Zavoda u najbližem kontaktu sa informacijama o usklađenosti i svrsishodnosti poticaja predviđenih čl.29.st.1.t.3, Upravno vijeće bi trebalo donositi prijedlog pravilnika koji uređuje vrste i visine poticaja, naravno, poštujući praksu javne rasprave koja mu prethodi. Djelomično prihvaćen Sukladno Zakonu o sustavu državne uprave, Upravno vijeće Zavoda nije ovlašteno donositi pravilnik. Navedenu ovlast ima isključivo ministar nadležan za rad. Eventualne izmjene i dopune Pravilnika o poticajima pri zapošljavanju osoba s invaliditetom, u smislu uvođenja novih vrsta poticaja te povećanja iznosa sadašnjih poticaja, bit će predmet razmatranja u narednom razdoblju.
4 Hrvatske udruge paraplegičara i tetraplegičara PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROFESIONALNOJ REHABILITACIJI I ZAPOŠLJAVANJU , Članak 9. Rad centra za profesionalnu rehabilitaciju definiran člankom 17. trebao bi biti financiran iz sredstava Zavoda zbog već navedenih razloga: Kako je financijskim izvješćem za 2016. godinu utvrđena razlika između prihoda i rashoda u iznosu 132 milijuna kuna koji s viškom prihoda iz prethodnih razdoblja u iznosu 116 milijuna kuna čine ukupno 248 milijuna kuna, smatramo da Zavod treba financirati cjelokupan trošak profesionalne rehabilitacije i sva vještačenja za sve zahtjeve predane do 31.12.2019. za sve državljane Republike Hrvatske. Nije prihvaćen Proširenjem namjene sredstava prikupljenih s osnove novčane naknade omogućit će se da se ista mogu koristiti i za profesionalnu rehabilitaciju. Što se pak tiče vještačenja, napominjemo da se isto provodi se na teret sredstava državnog proračuna, dakle ne plaća se.
5 Hrvatske udruge paraplegičara i tetraplegičara PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROFESIONALNOJ REHABILITACIJI I ZAPOŠLJAVANJU , Članak 8. Člankom 15. potrebno je dodati mogućnost provedbe profesionalne rehabilitacije i drugim institucijama koje nisu osnovane isključivo s ciljem profesionalne rehabilitacije po ovim odredbama. Efikasnost profesionalne rehabilitacije drastično će porasti ukoliko se profesionalna rehabilitacija počne provoditi čim to zdravstveno stanje dopusti (još u specijalnim bolnicama) a ne dok zdravstvena rehabilitacija završi i osoba prođe kroz postupak vještačenja. Nije prihvaćen Ključna uloga u provedbi profesionane rehabilitacije pripada centrima za profesionalnu rehabilitaciju –specijaliziranim ustanovama osnovanim upravo u tu svrhu. Međutim, nema zapreke da centri provode profesionalnu rehabilitaciju i u suradnji sa srednjoškolskom ustanovom ili drugom pravnom osobom koja ispunjava uvjete za osposobljavanje propisane ovim Zakonom. Navedeno je propisano člankom 4. stavkom 6. važećeg Zakona.
6 Hrvatske udruge paraplegičara i tetraplegičara PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROFESIONALNOJ REHABILITACIJI I ZAPOŠLJAVANJU , Članak 7. Člankom 10. predviđena je novčana naknada za poslodavce koji ne ispunjuju obvezu kvotnog zapošljavanja. Predlažemo izmjenu u visini utvrđivanja osnovice na način da se umjesto iznosa minimalne plaće definira kao prosječna brutto plaća svih zaposlenih kod obveznika koja bi se množila s odgovarajućim koeficijentom koji trenutno iznosi 30%. Takvo određivanje stimuliralo bi zapošljavanje osoba s invaliditetom kod poslodavaca koji isplaćuju više prosječne mjesečne plaće i indirektno bi olakšalo zapošljavanje osoba s invaliditetom na poslovima za koje se isplaćuje plaća viša od minimalne. Podatci o prosječnoj plaći isplaćenoj u tekućem mjesecu su dostupni kroz JOPPD obrazac i pribavljivi su po službenoj dužnosti. Nije prihvaćen Smatramo da je način utvrđivanja, kao i iznos novčane naknade propisan važećim Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom primjeren, te da nema osnove za izmjenu istoga. Prijedlog da se iznos novčane naknade utvrđuje prema prosječnoj brutto plaći zaposlenih kod poslodavca - obveznika kvote smatramo neprovedivim u praksi, imajući u vidu da se radi o mjesečnoj obvezi i cca 8.500 potencijanih obveznika.
7 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROFESIONALNOJ REHABILITACIJI I ZAPOŠLJAVANJU , Članak 6. Slažemo se s člankom 6. Prijedloga, ali smo mišljenja da bi zbog boljeg razumijevanja obvezu osiguravanja razumne prilagodbe prilikom provedbe testiranja i/ili intervjua trebalo urediti na način da ovaj dio bude sastavni dio članka 7. Zakona koji općenito regulira razumnu prilagodbu. Obrazloženje: Navedeno predlažemo jer se prema sadašnjem Prijedlogu može pogrešno shvatiti da se ova obveza odnosi samo na poslodavce iz javnog sektora. Prihvaćen Prihvaća se.
8 Hrvatske udruge paraplegičara i tetraplegičara PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROFESIONALNOJ REHABILITACIJI I ZAPOŠLJAVANJU , Članak 6. Člankom 9. niti završnim odredbama nije određeno kako se institut prednosti pri zapošljavanju osoba s invaliditetom odnosi na poslodavce koji su u obvezi primjene sličnog instituta iz Zakona o pravima hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji. Takva nedorečenost poslodavce stavlja u poziciju odabira primjene ili jednog ili drugog zakona pa je potrebno definirati taj odnos i njemu slične. Nije prihvaćen U slučajevima u kojima pravo prednosti pri zapošljavanju ostvaruje više kandidata prema različitim propisima (osoba s invaliditetom i hrvatski branitelj), odluku o izboru donosi poslodavac. Najbolje rješenje bilo bi da, u takvim slučajevima, svaki od zakona izrijekom daje mogućnost izbora poslodavcu. Ukoliko bi samo ovaj Zakon propisao mogućnost izbora, time bi pravo prednosti iz drugih zakona uvjetno rečeno bilo „jače“, čime bi osobe s invaliditetom bile u nepovoljnijem položaju spram ostalih skupina koje imaju pravo prednosti pri zapošljavanju.
9 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROFESIONALNOJ REHABILITACIJI I ZAPOŠLJAVANJU , Članak 5. Budući da je prijedlog da se članak 8. stavak 6. briše, smatramo da ga treba ostaviti zbog bolje upućenosti poslodavaca. Nije prihvaćen Odredba članka 8. stavak 6. važećeg Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom odnosi se na dokaze o ispunjenju zamjenske kvote. S obzirom da je zamjenska kvota detaljno uređena Pravilnikom o utvrđivanju kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom (na što upućuje i odredba članka 8. stavak 9. Zakona) predlaže se brisati ovu odredbu kao suvišnu.
10 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROFESIONALNOJ REHABILITACIJI I ZAPOŠLJAVANJU , Članak 5. Predlažemo da se terminološki usklade članci 1. i 5. Prijedloga na način da članak 1. Prijedloga, odnosno čl. 4. st. 1. Zakona glasi: „… Pravo na profesionalnu rehabilitaciju može ostvariti osoba s invaliditetom koja ispunjava uvjete za upis u očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom“…, a članak 5. Prijedloga, odnosno članak 8. st. 4. Zakona treba glasiti: „Obvezu kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom poslodavac može ispuniti tako da zaposli propisani broj osoba s invaliditetom koje ispunjavaju uvjete za upis u očevidnik…“ Obrazloženje: Navedeni prijedlog smatramo jasnijim budući da poslodavac može osobu upisati u očevidnik tek nakon zapošljavanja. Nije prihvaćen Smatramo da nije moguće na predloženi način terminološi uskladiti članak 1. i 5. Prijedloga zakona. Naime, u članku 1. Prijedloga zakona definira se pravo na profesionalnu rehbailitaciju koje može ostvariti osoba s invaliditetom koja ispunjava uvjete za upis u očevidnik, dok se u članku 5. definira ispunjenje kvotne obveze, koja se smatra ispunjenom kada poslodavac zaposli određeni broj osoba s invaliditeteom koje su već upisane u očevidnik.
11 Hrvatske udruge paraplegičara i tetraplegičara PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROFESIONALNOJ REHABILITACIJI I ZAPOŠLJAVANJU , Članak 5. U čl.8.st.6. propisana je obveza dostavljanja dokaza o ispunjenju kvotnog zapošljavanja. Kako su Zavodu dostupni podaci o svim zaposlenicima iz baze HZMO-a, navedena odreba je u koliziji za Zakonom o općem upravnom postupku čl. 47.st.2. jer te podake Zavod teba pribaviti po službenoj dužnosti od drugih javnopravnih tijela što je i napomenuto u članku 8.st.10. Nije prihvaćen Odredba članka 8. stavak 6. važećeg Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom odnosi se na dokaze o ispunjenju zamjenske kvote koje Zavod pribavlja izravno od poslodavaca. S obzirom da je zamjenska kvota detaljno uređena Pravilnikom o utvrđivanju kvote za zpošljavanje osoba s invaliditetom, predlaže se brisati ovu odredbu kao suvišnu. Podatke o ukupnom broju zaposlenih i broju zaposlenih osoba s invaliditetom, Zavod pribavlja od HZMO, kako je to i propisano člankom 8. stavak 10. važećeg Zakona.
12 Hrvatske udruge paraplegičara i tetraplegičara PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROFESIONALNOJ REHABILITACIJI I ZAPOŠLJAVANJU , Članak 5. U čl 8.st.1. potrebno je maknuti integrativne i zaštitne radionice. Kako su integrativne i zaštitne radionice izuzete od primjene odredbi iz članka 8. O broju zaposlenih osoba s invaliditetom, nisu ih dužni ni zapošljavati na primjerenim radnim mjestima što može dovesti do diskriminatorne prakse u zapošljavanju na slabije plaćenim radnim mjestima. Nije prihvaćen Predloženu izmjenu odredbe članka 8. stavak 1. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom nije moguće prihvatiti jer se istom izričito propisuje koji su poslodavci obveznici kvote, a koji poslodavci se izuzimaju od te obveze. Pod pojmom “primjereno radno mjesto” podrazumijeva se radno mjesto na kojem se može zaposliti osoba s invaliditetm, što ovisi o svakom pojedinom slučaju. Činjenica da integrative i zaštitne radionice nisu obveznici kvote, ne znači da nisu obvezne zapošljavati osobe s invaliditetom na primjerenim radnim mjestima.
13 Centar za istraživanje, edukaciju i primjenu novih znanja UP2DATE PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROFESIONALNOJ REHABILITACIJI I ZAPOŠLJAVANJU , Članak 4. Članak 4. st.1. u svojoj izmjeni sam ukazuje na problem pristupa profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju OSI. On sam navodi da pravo ostvaruju osobe upisane u očevidnik zaposlenih OSI. Navedeno ukazuje na apsurd i nerazumijevanje sustava jer bi postupak pripreme za tržište rada trebao započeti u prvoj fazi profesionalnog usmjeravanja kada stručno osoblje djetetu - učeniku daje upute za profesionalno usmjeravanje i izbor zanimanja. U tom trenutku bi takve učenike/djecu s teškoćama u razvoju trebalo upisati u očevidnik i započeti prof. reh. (tj. habilitaciju koju na žalost naš sustav ne poznaje u primjeni). Profesionalna rehabilitacija bi morala biti povezana s obrazovnim sustavom. Nije prihvaćen Netočno je da pravo na profesionalnu rehabilitaciju, sukladno članku 4. stavak 1. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, ostvaruju samo osobe upisane u očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom. Iz navedene odredbe jasno proizlazi da pravo na profesionalnu rehabilitaciju mogu ostvariti osobe s invaliditetom koje ispunjavaju uvjete za upis u očevidnik. Dakle, dovoljno je da raspolažu s ispravom temeljem koje će se kada zasnuju radni odnos moći upisati u očevidnik. Vezano uz komentare o profesionalnom usmjeravanju učenika s teškoćama u razvoju, napominjemo da isto nije predmet uređenja ovoga Zakona.
14 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROFESIONALNOJ REHABILITACIJI I ZAPOŠLJAVANJU , Članak 3. Budući da je u interesu države osposobiti što veći broj osoba s invaliditetom za potrebe otvorenog tržišta rada ili drugih oblika rada, mišljenja smo da bi usluga profesionalna rehabilitacije trebala biti jednako dostupna svima bez obzira na status osobe (zaposlena/nezaposlena). Prema našim iskustvima upravo je činjenica da se ova usluga plaća bila često zaprekom da poslodavac uputi osobu na profesionalnu rehabilitaciju unatoč potrebi za istom. Stoga smo mišljenja da bi se ovo pitanje trebalo zakonski urediti. Nije prihvaćen Sukladno Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, usluge profesionalne rehabilitacije dostupne su i zaposlenim i nezaposlenim osobama s invaliditetom. Kako bi se poslodavce dodatno motiviralo na upućivanje osoba s invaliditetom na profesionalnu rehabilitaciju, cijene usluga su određene u manjem iznosu od stvarnih troškova.
15 Hrvatske udruge paraplegičara i tetraplegičara PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROFESIONALNOJ REHABILITACIJI I ZAPOŠLJAVANJU , Članak 3. Smatramo diskriminatornim odredbu u članku 6. st.5. koja izvorom financiranja ograničava mogućnost provedbe potpune profesionalne rehabilitacije. Profesionalna rehabilitacija treba uključivati sve usluge koje utvrdi tim zadužen za profesionalnu rehabilitaciju korisnika s ciljem adekvatne rehabilitacije, nikako naručitelji. Nije prihvaćen Odredba članka 6. stavak 5. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom u skladu je s načelom transparentnosti troškova profesionalne rehabilitacije. Dakle, naručitelju usluge mora se omogućiti uvid u troškove usluge i dati mogućnost da odluči o provođenju daljnjih mjera i aktivnosti, što ne znači nužno da neće prihvatiti prijedlog stručnog tima za nastavak profesionalnu rehabilitaciju.
16 Hrvatske udruge paraplegičara i tetraplegičara PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROFESIONALNOJ REHABILITACIJI I ZAPOŠLJAVANJU , Članak 3. U članku 6. definira se izvor financiranja usluge. Kako je financijskim izvješćem za 2016. godinu utvrđena razlika između prihoda i rashoda u iznosu 132 milijuna kuna koji s viškom prihoda iz prethodnih razdoblja u iznosu 116 milijuna kuna čine ukupno 248 milijuna kuna, smatramo da Zavod treba financirati cjelokupan trošak profesionalne rehabilitacije i sva vještačenja za sve zahtjeve predane do 31.12.2019. za sve državljane Republike Hrvatske osim za profesionalnu rehabilitaciju čiji naručitelj je osiguravajuće društvo. Djelomično prihvaćen Proširenjem namjene sredstava prikupljenih s osnove novčane naknade omogućit će se da se ta sredstva mogu koristiti i za profesionalnu rehabilitaciju. Što se pak tiče vještačenja, napominjemo da se isto provodi se na teret sredstava državnog proračuna, dakle ne plaća se.
17 Hrvatske udruge paraplegičara i tetraplegičara PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROFESIONALNOJ REHABILITACIJI I ZAPOŠLJAVANJU , Članak 2. Smatramo da je potrebno izmjeniti čl.5.st.2. jer po trenutnom definiranju roditelj punljetne radno sposobne osobe je u mogućnosti predati zahtjev o pokretanju postupka što je neprihvatljivo. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
18 Hrvatske udruge paraplegičara i tetraplegičara PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROFESIONALNOJ REHABILITACIJI I ZAPOŠLJAVANJU , Članak 2. Zavod za vještačenje je taj koji treba odlučivati o pravu na profesionalnu rehabilitaciju a ne područni zavod za zapošljavanje jer nezaposlena osoba s invaliditetom ne treba nužno biti evidentirana kao nezaposlena (zbog uvjeta koji određuju mogućnost evidentiranja u statusu nezaposlene osobe) te je u čl.5.st.2. spomenut uvjet prilaganja dokaza o utvrđenom invaliditetu što dodatno odgađa početak postupka profesionalne rehabilitacije. Nije prihvaćen Važeće zakonsko rješenje prema kojem o pravu na profesionalnu rehabilitaciju nezaposlenih osoba odlučuje Hrvatski zavod za zapošljavanje smatramo primjerenim. Nezaposlene osobe s invaliditetom koje nisu prijavljene u evidenciju Zavoda mogu biti uključene u postupak profesionalne rehabilitacije na vlastiti zahtjev ili putem drugih naručitelja usluge (primjerice centara za socijalnu skrb). Za ostvarivanje prava na profesionalnu rehabilitaciju, kao i ostalih prava iz ovoga Zakona nužno je da osoba raspolaže dokazom o invaliditetu – javnom ispravom na temelju koje se može upisati u očevidnik.
19 Centar za istraživanje, edukaciju i primjenu novih znanja UP2DATE PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROFESIONALNOJ REHABILITACIJI I ZAPOŠLJAVANJU , Članak 1. Ovaj zakon treba mijenjati iz temelja jer sve navodi na zaključak da je usmjeren "stručnjacima kojima se osiguravaju radna mjesta" za provedbu profesionalne rehabilitacije dok se ničim ne osigurava priprema za izlazak na tržište rada i zaštita osoba s invaliditetom na tržištu rada. Nije prihvaćen Ne slažemo se s navedenom tvrdnjom. Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom predviđen je niz mjera i aktivnosti s ciljem uključivanja osoba s invaliditetom na tržište rada te zaštite njihovih prava.
20 Centar za istraživanje, edukaciju i primjenu novih znanja UP2DATE PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROFESIONALNOJ REHABILITACIJI I ZAPOŠLJAVANJU , Članak 1. Udruge osoba s invaliditetom ne bi trebalo izuzimati iz obveze kvotnog zapošljavanja jer bi one trebale biti prvi i pravi primjer zapošljavanja OSI. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
21 Centar za istraživanje, edukaciju i primjenu novih znanja UP2DATE PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROFESIONALNOJ REHABILITACIJI I ZAPOŠLJAVANJU , Članak 1. Ovaj Zakon treba razvijati u smijeru otvaranja mogućnost za razvoj HABILITACIJE osoba s invaliditetom koja u Hrvatskoj ne postoji i nitko sustavno ne osnažuje osobe s invaliditetom i ne priprema ih za neovisnost i samostalan život i rad te preuzimanje osobne odgovornosti. Nedostatak ovog uzrokuje i nedovoljan broj konkurentnih osoba s invaliditetom na tržištu rada (zbog ovoga je profesija „INVALID“ najzastupljenija u populaciji osoba s invaliditetom, a ona znači ja sam jadan i nezaštićen i ne mogu ništa sam, i sve moje probleme društvo i država moraju riješiti dok ja sjedim i čekam). Nije prihvaćen Habilitacija osoba s invaliditetom nije predmet uređenja ovoga Zakona.
22 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROFESIONALNOJ REHABILITACIJI I ZAPOŠLJAVANJU , Članak 1. Predlažemo da se terminološki usklade članci 1. i 5. Prijedloga na način da članak 1. Prijedloga, odnosno članak 4. stavak 1. Zakona glasi: „… Pravo na profesionalnu rehabilitaciju može ostvariti osoba s invaliditetom koja ispunjava uvjete za upis u očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom“…, a članak 5. Prijedloga, odnosno članak 8. stavak 4. Zakona treba glasiti: „Obvezu kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom poslodavac može ispuniti tako da zaposli propisani broj osoba s invaliditetom koje ispunjavaju uvjete za upis u očevidnik…“ Obrazloženje: Navedeni prijedlog smatramo jasnijim budući da poslodavac može osobu upisati u očevidnik tek nakon zapošljavanja. Nije prihvaćen Smatramo da nije moguće na predloženi način terminološki uskladiti članak 1. i 5. Prijedloga zakona. Naime, u članku 1. Prijedloga zakona definira se pravo na profesionalnu rehabilitaciju koje može ostvariti osoba s invaliditetom koja ispunjava uvjete za upis u očevidnik, dok se u članku 5. definira ispunjenje kvotne obveze, koja se smatra ispunjenom kada poslodavac zaposli određeni broj osoba s invaliditetom koje su već upisane u očevidnik.
23 Hrvatske udruge paraplegičara i tetraplegičara PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROFESIONALNOJ REHABILITACIJI I ZAPOŠLJAVANJU , Članak 1. Treba izmijeniti čl.4. st.6. i st.7. – potrebno je dodati da se profesionalna rehabilitacija provodi i u suradnji sa specijalnim bolnicama za medicinsku rehabilitaciju. Nije prihvaćen Ključna uloga u provedbi profesionalne rehabilitacije, sukladno ovom Zakonu, pripada centrima za profesionalnu rehabilitaciju –specijaliziranim ustanovama osnovanim upravo u tu svrhu. Međutim, nema zapreke da centri provode profesionalnu rehabilitaciju i u suradnji sa srednjoškolskom ustanovom ili drugom pravnom osobom koja ispunjava uvjete za osposobljavanje propisane ovim Zakonom. Intencija je da se osobe s invaliditetom što prije uključe u profesionalnu rehabilitaciju, a kako bi se to ostvarilo, nužna je i podrška sustava zdravstva.
24 Hrvatske udruge paraplegičara i tetraplegičara PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROFESIONALNOJ REHABILITACIJI I ZAPOŠLJAVANJU , Članak 1. Smatramo da profesionalna rehabiltacija ne smije biti ograničena trenutnim radnim statusom i/ili završetkom medicinske rehabilitacije nego se pravo na nju treba započeti, ukoliko to zdravstveno stanje omogući već za vrijeme rehabilitacije, odnosno ostvariti i provoditi čim za to zdravstveno stanje dopusti. Predviđena je izmjena članka 4. stavka 1. Zakona koja određuje korisnike prava na profesionalnu rehabilitaciju na način da pravo na profesionalnu rehabilitaciju imaju osobe koje ispunjuju uvjete za upis u Očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom. Upis u očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom podrazumijeva da osoba treba ispunjavati sljedeće uvjete: utvrđeno ispunjenje uvjeta za upis u registar osoba s invaliditetom i ugovor o radu na najmanje 20 sati tjedno kod jednog poslodavca. Takvo definiranje će nastaviti negativnu praksu ishodovanja potrebne dokmentacije za ostvarenje prava na profesionalnu rehabilitaciju; stvoriti prevelik jaz između medicinski i funkcionalno mogućeg početka profesionalne rehabilitacije i stvarnog početka profesionalne rehabilitacije; izostaviti osobe bez zaposlenja, nezaposlene i zaposlene na manje od 20 sati tjedno kod jednog poslodavca uključujući osobe na redovitom školovanju i stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa te osobe koje su u trenutku nastanka invaliditeta ispunjavale uvjet radnog vremena ali im je do datuma vještačenja istekao ugovor o radu na određeno vrijeme. Nije prihvaćen Prema važećem Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom procedura uključivanja nezaposlenih osoba s invaliditetom u postupak profesionalne rehabilitacije je otežana, jer je nezaposlena osoba s invaliditetom dužna proći postupak vještačenja preostale radne sposobnosti pri Zavodu za vještačenje kako bi mogla biti upućena na rehabilitacijsku procjenu u centar za profesionalnu rehabilitaciju. Radi bržeg uključivanja nezaposlenih osoba s invaliditetom na tržište rada, dovoljna je rehabilitacijska procjena centra za profesionalnu rehabilitaciju i nije nužan nalaz i mišljenje vještaka Zavoda. Stoga se izmjenom članka 4. stavak 1. Zakona predlaže olakšati uključivanje nezaposlenih osoba s invaliditetom u postupak profesionalne rehabilitacije na način da se iste direktno upute u centar za profesionalnu rehabilitaciju na rehabilitacijsku procjenu. U tom smislu predlaže se da pravo na profesionalnu rehabilitaciju može ostvariti osoba s invaliditetom koja ispunjava uvjete za upis u očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom, dakle ona osoba koja posjeduje ispravu temeljem koje će se, po zasnivanju radnog odnosa, upisati u očevidnik.
25 ZAJEDNICA SAVEZA OSOBA S INVALIDITETOM HRVATSKE - SOIH PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROFESIONALNOJ REHABILITACIJI I ZAPOŠLJAVANJU Zajednica saveza osoba s invaliditetom – SOIH 1. Iz sustava kvota izuzeti udruge osoba s invaliditetom koje putem projekata pružaju socijalne usluge osobama s invaliditetom i za koje su determinirana sredstva i vrijeme trajanja usluge. Udruge u tim slučajevima služe kao agencije a ne poslodavci jer se posao obavlja kod korisnika a udruga sklapa ugovor i provodi radno –pravne aktivnosti. To nisu radna mjesta neophodna za rad udruge nego isključivo za socijalno uključivanje osoba s invaliditetom. 2. Nužno je definirati tko je osoba s invaliditetom i u tom smislu je neophodno da Zavod ima dvostupanjski sustav – jedno je nalaz i mišljenje a drugo rješenje po kojem bi se znalo koja prava iz kojeg sustava osoba ima. 3. Nužno je definirati u cijelosti radnog asistenta. 4. Dodati da se sredstva od novčane naknade poslodavaca uplaćuju i za nabavu prilagođenog prijevoza za prijevoz na posao unutar svake pojedine lokalne zajednice (prioritet su one koje imaju najviše zaposlenih osoba s najtežim invaliditetom koje ne mogu koristiti ostala sredstva javnoga prijevoza). To je nužno jer trenutno u Zagrebu vozila koja su nabavljena za sve osobe s invaliditetom prioritetno se koriste za prijevoz na posao za različite poslodavce i time uskraćuju prava ostalim brojnim osobama s invaliditetom. Djelomično prihvaćen Pitanje izuzimanja udruga osoba s invaliditetom od obveze kvotnog zapošljavanja razmotrit će se i urediti na odgovarajući način prilikom donošenja izmjena i dopuna Pravilnika o utvrđivanju kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom. Prijedlog da je nužno definirati osobu s invaliditetom smatramo nejasnim, s obzirom da važeći Zakon sadrži navedenu definiciju. Prema važećem Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom i Pravilniku o poticajima pri zapošljavanju osoba s invaliditetom, usluga radnog asistenta predviđena je u vidu stručne podrške na radnom mjestu. Daljnji razvoj ove usluge bit će predmet razmatranja prilikom izmjena i dopuna navedenog Pravilnika. Sredstva prikupljena s osnove novčane naknade zbog neispunjenja kvote nužno je usmjeriti na profesionalnu rehabilitaciju koja predstavlja preduvjet za zapošljavanje osoba s invaliditetom, s tim da će se razmotriti i mogućnosti financiranja ostalih potreba vezanih uz zapošljavanje osoba s invaliditetom.
26 Centar za istraživanje, edukaciju i primjenu novih znanja UP2DATE PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROFESIONALNOJ REHABILITACIJI I ZAPOŠLJAVANJU Ovaj zakon pristupa OSI-ma koje su kao OSI proizašle iz tržišta rada, odnosno razvijan je iz perspektive "invalida rada". U tom smislu, zakon bi bio i prihvatljiv da u Hrvatskom društvu ne žive, rađaju se, odrastaju OSI i kao takve ulaze i na tržište rada. Sljedom navedenoga, potrebno je preispitati sustav i pristup prema OSI-ma koje postoje neovisno o tržištu rada i za koje su potrebne određene mjere pomoći i podrške za ulazak na tržište rada, a koje na žalost ovaj zakon ne pretpostavlja. Nije prihvaćen Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom sadrži niz mjera i aktivnosti s ciljem uključivanja osoba s invaliditetom na tržište rada, bez obzira radi li se o osobama s invaliditetom koje se po prvi puta uključuju na tržište rada ili osobama s invaliditetom – invalidima rada.
27 Centar za istraživanje, edukaciju i primjenu novih znanja UP2DATE PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROFESIONALNOJ REHABILITACIJI I ZAPOŠLJAVANJU Ovaj Zakon treba razvijati u smijeru otvaranja mogućnost za razvoj HABILITACIJE osoba s invaliditetom koja u Hrvatskoj ne postoji i nitko sustavno ne osnažuje osobe s invaliditetom i ne priprema ih za neovisnost i samostalan život i rad te preuzimanje osobne odgovornosti. Nedostatak ovog uzrokuje i nedovoljan broj konkurentnih osoba s invaliditetom na tržištu rada (zbog ovoga je profesija „INVALID“ najzastupljenija u populaciji osoba s invaliditetom, a ona znači ja sam jadan i nezaštićen i ne mogu ništa sam, i sve moje probleme društvo i država moraju riješiti dok ja sjedim i čekam). Nije prihvaćen Habilitacija osoba s invaliditetom nije predmet uređenja ovoga Zakona.
28 Centar za istraživanje, edukaciju i primjenu novih znanja UP2DATE PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROFESIONALNOJ REHABILITACIJI I ZAPOŠLJAVANJU Udruge osoba s invaliditetom ne bi trebalo izuzimati iz obveze kvotnog zapošljavanja jer bi one trebale biti prvi i pravi primjer zapošljavanja OSI. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
29 Centar za istraživanje, edukaciju i primjenu novih znanja UP2DATE PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROFESIONALNOJ REHABILITACIJI I ZAPOŠLJAVANJU Ovaj zakon treba mijenjati iz temelja jer sve navodi na zaključak da je usmjeren "stručnjacima kojima se osiguravaju radna mjesta" za provedbu profesionalne rehabilitacije dok se ničim ne osigurava priprema za izlazak na tržište rada i zaštita osoba s invaliditetom na tržištu rada. Nije prihvaćen Ne slažemo se s navedenom tvrdnjom. Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom predviđen je niz mjera i aktivnosti s ciljem uključivanja osoba s invaliditetom na tržište rada te zaštite njihovih prava.
30 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROFESIONALNOJ REHABILITACIJI I ZAPOŠLJAVANJU Predlažemo da profesionalna rehabilitacija bude obvezna za osobe na dugotrajnijem bolovanju. Smatramo da je već tada potrebno uključiti te osobe u neki vid profesionalne rehabilitacije radi očuvanja preostalih radnih sposobnosti i/ili stjecanja novih znanja i vještina NAPOMENA: Prema našim iskustvima osobe s invaliditetom se često pritužuju da se osposobljavaju za određene programe koji nisu certificirani te smatramo da je potrebno omogućiti certificiranje programa osposobljavanja za ona zanimanja koja se u stvarnosti provode te smo mišljenja da se o ovome treba voditi računa prilikom izmjena i drugih zakona i podzakonskih akata. Nije prihvaćen Prema važećem Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, nema zapreke da osoba s invaliditetom koja je na dugotrajnom bolovanju bude uključena u postupak profesionalne rehabilitacije. Međutim, u takvim slučajevima nužna je podrška sustava zdravstva koji bi trebao prepoznati prednosti uključivanja u profesionalnu rehabilitaciju i financirati uslugu. Vezano uz komentar o osposobljavanju osoba s invaliditetom za programe koji nisu certificirani, napominjemo da nemamo takvih saznanja.
31 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROFESIONALNOJ REHABILITACIJI I ZAPOŠLJAVANJU Slijedom preporuke UN Odbora za prava osoba s invaliditetom za osiguravanjem zapošljavanja i rada uz podršku koristimo prigodu da naglasimo važnost i potrebu da se Zakonom osigura radni asistent osobama s invaliditetom kojima je neophodno potreban. Iznova ukazujemo na potrebu da se ovaj prijedlog razmotri, uostalom kao i preporuka Odbora koja se odnosi na pristupačnost radnog mjesta. Slijedom toga predlažemo da se zamjenske kvote nadopune i nekim drugim oblicima kao npr. osiguravanje prilagođenog prijevoza teško pokretnim osobama s invaliditetom kako bi one mogle pristupiti svom radnom mjestu. Mislimo da bi na taj način poslodavci koji imaju takva vozila i mogućnosti mogli ispuniti zamjensku kvotu te da bi to u značajnoj mjeri doprinijelo povećanje zapošljivosti osoba s invaliditetom. Zamjenska kvota se može nadopuniti npr. s mogućnošću doniranja sirovina, opreme, sredstava za rad, nužnih strojeva za djelatnost/rad samozaposlene osobe s invaliditetom. Smatramo da bi poslodavcu to trebalo priznati kao zamjensku kvotu jer potpomaže samozapošljavanju osoba s invaliditetom i održivosti na tržištu rada. Također smo mišljenja da udruge koje provode projekte osobnog asistenta za koje sklapaju ugovore o radu odnosno ugovore o djelu trebaju biti izuzete iz obveze kvotnog zapošljavanja budući da osobni asistenti u naravi ne predstavljaju zaposlenike udruga. Radi se o neprofitnim udrugama čije su projektne aktivnosti u najvećoj mjeri financirane temeljem natječaja koje objavljuju nadležna državna tijela (ministarstva odnosno jedinice lokalne samouprave), a u svrhu izvršavanja određenih aktivnosti ograničenog trajanja (u pravilu od jedne do tri godine) te za račun spomenutih tijela sklapaju ugovore s izvršiteljima pojedinih aktivnosti. Radi se o ugovorima o radu, odnosno ugovorima o djelu čije trajanje je limitirano projektom i unaprijed određeno. Udruge u ovakvom slučaju nisu pružatelji usluge osobne asistencije već posrednici između tijela koje ovu uslugu osigurava korisnicima - osobama s invaliditetom odnosno djece s teškoćama u razvoju temeljem projekta i raspisivanjem natječaja. Mišljenja smo da se shodno tome ne mogu takve udruge smatrati poslodavcima u smislu odredbi Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom te Pravilnika o utvrđivanju kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom i podlijegati obvezi kvotnog zapošljavanja u slučajevima kada su predlagatelji korisnika ove usluge i posrednici sklapanja ugovora između pružatelja i korisnika usluge osobne asistencije, kao i kada za račun tijela koje odobrava i financira aktivnosti osobne asistencije provodi administrativne i druge pripreme i postupke. Osim toga, udruge imaju i ograničenja u pogledu izbora osobnoga asistenta budući da on pruža usluge asistencije osobama s najtežim invaliditetom pa ne može i sam biti osoba s invaliditetom. Djelomično prihvaćen Prema važećem Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom i Pravilniku o poticajima pri zapošljavanju osoba s invaliditetom, usluga radnog asistenta predviđena je u vidu stručne podrške na radnom mjestu. Daljnji razvoj ove usluge bit će predmet razmatranja prilikom izmjena i dopuna navedenog Pravilnika. S obzirom da je važećim Zakonom predviđen niz različitih oblika zamjenskih kvota, smatramo da nema osnove za dodatnim proširenjem. Pitanje izuzimanja udruga osoba s invaliditetom od obveze kvotnog zapošljavanja razmotrit će se i urediti na odgovarajući način prilikom donošenja izmjena i dopuna Pravilnika o utvrđivanju kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom.
32 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROFESIONALNOJ REHABILITACIJI I ZAPOŠLJAVANJU Vezano uz odredbu Zakona koja propisuje mogućnost ostvarivanja novčane nagrade za poslodavce koji nemaju obvezu kvotnog zapošljavanja i one koji zapošljavaju više od propisane kvote, predlažemo povećati novčanu nagradu sa 6 na 12 mjeseci. Navedeno smatramo u skladu s preporukom UN Odbora za prava osoba s invaliditetom da se postojeće kvote nadopune i drugim poticajima za poslodavce. Primljeno na znanje Pravo na nagradu za zapošljavanje osoba s invaliditetom detaljno je uređeno Pravilnikom o utvrđivanju kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom, stoga će pitanje produljenja trajanja nagrade sa 6 na 12 mjeseci biti predmet razmatranja prilikom izmjena i dopuna navedenog Pravilnika.
33 HGK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROFESIONALNOJ REHABILITACIJI I ZAPOŠLJAVANJU Vezano na odredbe članka 8. Zakona, kao i Pravilnika o utvrđivanju kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom („Narodne novine“, br. 44/2014, 2/2015; u daljnjem tekstu: Pravilnik) predlaže se izmijeniti model određivanja obveze zapošljavanja osobe s invaliditetom, na način da se ta obveza ne utvrđuje se samo u odnosu na ukupni broj zaposlenih kod poslodavca umanjeno za osobe definirane Zakonom i Pravilnikom (kao do sad) nego da se u obračun, osim navedenih, ubroje i radnici na poslovima s posebnim uvjetima koji su procjenom rizika ocijenjeni kao takvi te radnici koji po rješenju imaju neposrednu opasnost od nastanka invaliditeta i radnici koji uopće nemaju ili imaju djelomičnu zdravstvenu sposobnost. Određivanjem kvote na ovaj način poslodavcima bi se smanjio financijski teret, a istodobno bi se uzeli u obzir i uvjeti radnog mjesta te zdravstvena sposobnost radnika. Nadalje, na temelju važećeg pravnog okvira, od 1. siječnja 2015. poslodavci koji se bave uslužnom djelatnošću, zdravstvenom zaštitom i socijalnom skrbi, trgovinom, informacijama i komunikacijama, javna uprava, dakle, poslodavci kod kojih prevladavaju poslovi za koje je dovoljna opća zdravstvena sposobnost izjednačeni su s poslodavcima u prerađivačkoj industriji u pogledu visine naknade zbog neispunjenja obveze zapošljavanja osoba s invaliditetom prema utvrđenoj kvoti. Vezano na to, još jednom ističemo kako bi Zakonom i Pravilnikom trebala biti uzeta u obzir činjenica da u gospodarstvu, osim vatrogasaca i vozača, postoje i radna mjesta koja su procjenom rizika ocijenjena kao poslovi s posebnim uvjetima rada na kojima se ne mogu zapošljavati osobe s invaliditetom. Uz gore navedeno, na godišnjoj razini prilikom periodičkih pregleda – procjene zdravstvene sposobnosti, ovlašteno tijelo utvrđuje da je određeni broj zaposlenika ili zdravstveno nesposoban ili ograničeno sposoban, što nužno ne rezultira utvrđivanjem smanjenja radne sposobnosti, tj. invalidnosti, ali time nastaje obveza poslodavca u smislu zbrinjavanja tih radnika na drugim radnim mjestima ili davanja osobno uvjetovanog otkaza. Trajna obveza poslodavca je pronalaženje odgovarajućih radnih mjesta i prilagođavanje poslova zaposlenicima koji više nisu zdravstveno sposobni za rad na poslovima koji su im povjereni ugovorom o radu, a koji se zaposlenici ne vode u očevidniku osoba s invaliditetom. Tu su i zaposlenici s utvrđenom neposrednom opasnošću od nastanka invalidnosti koje nemaju nikakva prava iz mirovinskog osiguranja niti se smatraju osobama s invaliditetom, a poslodavac ih je također dužan zbrinjavati. Na taj način poslodavci ispunjavaju funkciju zbog koje je ovaj Zakon i donesen. Stoga smatramo kako je nužno u Zakon ugraditi odredbu kojom će se poslodavcima koji su unutar tvrtke, preraspodjelom ili na drugi način, zbrinuli takve radnike omogućiti da se ti radnici ubroje u kvotu ili zamjensku kvotu za zapošljavanje osoba s invaliditetom. Također, smatramo kako je potrebno kroz izmjene Pravilnika utvrditi kvotu u visini od 2%, na temelju gore navedenoga modela izračuna. Vezano na odredbu članka 8. stavka 5. Zakona, ističemo da poslodavci pozdravljaju mogućnost korištenja zamjenske kvote kroz ugovaranje poslovne suradnje s osobom s invaliditetom koja se samozapošljava ili sa zaštitnom radionicom u kojoj više od polovice zaposlenih čine osobe s invaliditetom. Međutim, ova je mogućnost uvjetovana visinom vrijednosti ugovora, odnosno ukupna vrijednost takvog ugovora treba biti jednaka najmanjoj mjesečnoj plaći svake osobe s invaliditetom koju bi poslodavac morao zaposliti unutar propisane kvote, kako je definirano je člankom 4. stavak 1. podstavak 2. Pravilnika. Poslodavac na kraju ugovarateljnog razdoblja na propisanom obrascu mora dokazati da je od isporučitelja naručio robe u odgovarajućoj vrijednosti (prilažu se fakture, dokazi o plaćanju/kompenzaciji odnosno bankovni izvodi). Na ovaj način poslodavcima je olakšano ispunjenje kvote, no ovaj model u praksi nije uvijek primjenjiv jer je projicirana vrijednost ugovora previsoka. Stoga se predlaže u izmijeniti navedenu odredbu Pravilnika, tako da se vrijednost ugovora odredi u visini 50% mjesečne plaće osobe s invaliditetom koju bi poslodavac morao zaposliti unutar kvote. Ujedno se predlaže proširenje sustava zamjenske kvote kako bi bio poticajan za poslodavce te kako bi se osigurala njegova održivost, prije svega s obzirom na strukturne poteškoće u odnosu na nezaposlene osobe s invaliditetom koje ne posjeduju potrebna znanja i vještine. Naime, člankom 5. Pravilnika propisano je da poslodavac može ispuniti kvotu isključivo zaposlenicima s invaliditetom koji su evidentirani u očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom koji vodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, na temelju Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom („Narodne novine“, br. 44/2014, 97/2014, 49/2015) te koji su zaposleni kod poslodavca najmanje 20 sati tjedno. Vezano na odredbu članka 16. stavak 1. Pravilnika kojom se uređuje pravo poslodavca na novčanu nagradu za zapošljavanje izvan kvote, predlaže se izmjena u smislu produljenja razdoblja u kojem poslodavac može ostvariti novčanu nagradu sa šest na dvanaest mjeseci kontinuirano za pojedinu osobu s invaliditetom koju zapošljava. Također, vezano na odredbu članka 16. Nacrta prijedloga zakona kojom se mijenja u članku 38. stavak 2. i kojom se definira sastav upravnoga vijeća Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, predlaže se izmijeniti članak 38. stavak 2. tako da glasi: „(2) Upravno vijeće čini devet članova koje imenuje i razrješuje Vlada Republike Hrvatske, i to: 1. dva člana na prijedlog ministra nadležnog za rad 2. dva člana na prijedlog ministra nadležnog za socijalnu politiku 3. dva člana na prijedlog Gospodarsko-socijalnog vijeća, sukladno zastupljenosti Vlade i socijalnih partnera u Gospodarsko-socijalnom vijeću 4. jednog člana na prijedlog Hrvatske gospodarske komore 5. jednog člana, predstavnika radnika Zavoda, izabranog sukladno propisima o radu i 6. jednog člana na prijedlog udruga osoba s invaliditetom.“. Nije prihvaćen Prema važećem Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom i Pravilniku o utvrđivanju kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom, omogućeno je da se radna mjesta s posebnim uvjetima rada izuzmu iz ukupnog broja radnih mjesta na temelju kojeg se utvrđuje kvota, pod uvjetom da poslodavac ishodi prethodno mišljenje Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu. Tek ukoliko Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, kao stručno tijelo, ocijeni da postoji vrlo mali broj osoba s invaliditetom koje se mogu zaposliti na takvim radnim mjestima, isti daje mišljenje da se preporuča njihovo izuzimanje. Navedeno mišljenje temelj je zahtjevu poslodavca prema Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom kojim će zatražiti suglasnost za izuzeće tih radnih mjesta. Na ovaj način uzete su u obzir specifičnosti pojedinih djelatnosti te se poslodavcima koji se bave tim djelatnostima omogućuje umanjenje kvotne obveze. Kategorije radnika koje nemaju status osoba s invaliditetom, ali imaju evidentne poteškoće u izvršavanju radnih zadataka, poslodavac može uputiti na procjenu invaliditeta u odnosu na rad. Ukoliko se takvom procjenom utvrdi da kod osobe postoje poteškoće i prepreke u odnosu na rad, istoj se izdaje uvjerenje temeljem kojeg se može upisati u očevidnik i ubrojiti poslodavcu u ispunjenje kvotne obveze. Prijedlog za smanjenje kvote nije prihvaćen jer smatramo da je jedinstvena stopa od 3% trenutno primjereno rješenje. S obzirom da je važećim Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji I zapošljavanju osoba s invaliditetom predviđen niz različitih oblika zamjenskih kvota, smatramo da nema osnove za dodatnim proširenjem. Međutim, prilikom izrade izmjena i dopuna Pravilnika o utvrđivanju kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom, ramotrit će se kriteriji za ispunjenje zamjenskih kvota, uključujući i mogućnost smanjenja vrijednosti ugovora o poslovnoj suradnji sa zaštitnim radionicama i osobama s invaliditetom koje se samozapošljavaju. Pravo na nagradu za zapošljavanje osoba s invaliditetom detaljno je uređeno Pravilnikom o utvrđivanju kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom, stoga će pitanje produljenja trajanja nagrade sa 6 na 12 mjeseci biti predmet razmatranja prilikom izmjena i dopuna navedenog Pravilnika. Predstavnici poslodavaca već su zastupljeni u Upravnom vijeću Zavoda za vještačenje, profesionalno rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom putem Hrvatske udruge poslodavca, stoga smatramo da nema osnove za povećanjem broja članova Upravnog vijeća na predloženi način.
34 Hrvatske udruge paraplegičara i tetraplegičara PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROFESIONALNOJ REHABILITACIJI I ZAPOŠLJAVANJU Ključne primjedbe HUPT-a na sustav poticanja zapošljavanja, ovim Zakonom o izmjenama Zakona o profesionalnoj rehanbilitaciji su spuštene na razinu pravilnika te nisu predmet ove rasprave. Očekujemo javnu raspravu o pratećim pravilnicima kako bi i nama bilo omogućeno sudjelovanje u donošenju ključnih dokumenata za stimuliranje zapošljavanja osoba s invaliditetom. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
35 Hrvatske udruge paraplegičara i tetraplegičara PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROFESIONALNOJ REHABILITACIJI I ZAPOŠLJAVANJU U članku 26. su taksativno navedene struke koje su preduvjet uključivanja u stručno vijeće a iz kojeg je nepravedno izostavljena struka radnog terapeuta unatoč mogućnosti uključivanja prema potrebi specifičnog slučaja. Takva odredba, unatoč formi preporuke, može se smatrati formalnom preprekom za uključivanje radnog terapeuta u stalni postav stručnog vijeća. Nije prihvaćen Iz formulacije odredbe članka 26. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom jasno proizlazi da se i drugi stručnjaci mogu uključiti u rad stručnog vijeća, pa tako i radni terapeut.
36 Hrvatske udruge paraplegičara i tetraplegičara PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROFESIONALNOJ REHABILITACIJI I ZAPOŠLJAVANJU Potrebno je definirati javnost rada upravnog vijeća iz članka 25. je li to javna objava zapisnika sa sastanaka ili slično. Nije prihvaćen Smatramo važnim osigurati javnost rada upravnog vijeća, neovisno o tome na koji način.
37 Hrvatske udruge paraplegičara i tetraplegičara PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROFESIONALNOJ REHABILITACIJI I ZAPOŠLJAVANJU Programi socijalnog uključivanja čl.14.st1. predviđeni su za privremeno nezapošljive osobe s invaliditetom koje su uključene u evidenciju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Privremeno nezapošljive osobe s invaliditetom trebaju proći postupak vještačenja da su privremeno nezapošljive i istovremeno ispunjavati obveze za održavanje statusa nezaposlene osobe. Za takve osobe potrebno je izdavati privremena rješenja po ubrzanom postupku jer sudeći po brzini izdavanja nalaza i mišljenja izgubiti će status nezaposlene osobe. Nije prihvaćen Izmjenom odredbe članka 4. stavak 1. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom omogućit će se izravno upućivanje nezaposlenih osoba s invaliditetom iz evidencije Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u centre za profesionalnu rehabilitaciju na rehabilitacijsku procjenu, bez potrebe prethodnog vještačenja.
38 Hrvatske udruge paraplegičara i tetraplegičara PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROFESIONALNOJ REHABILITACIJI I ZAPOŠLJAVANJU U članku 12.st.2. predviđeno je produljenje najmanjeg trajanja otkaznog roka za osobu s invaliditetom. Potrebno je dodati napomenu da se produljenje odnosi na otkaz ugovora o radu ukoliko poslodavac otkazuje ugovor. Nije prihvaćen Navedenu dopunu smatramo suvišnom.
39 Hrvatske udruge paraplegičara i tetraplegičara PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROFESIONALNOJ REHABILITACIJI I ZAPOŠLJAVANJU Člankom 11. defniranje na način da se osnivanje trgovačkog društva i zapošljavanje u tom trgovačkom društvu smatra samozapošljavanjem, u podređeni položaj stavljaju osobe s invaliditetom koje su stekle udio u trgovačkom društvu (kupnjom, nasljedstvom, darom, itd.) i prije i u statusu osobe s invaliditetom a u njemu su zaposlene i imaju utjecaj u odlučivanju. Također, ukoliko radnik raspolaže s 0,1% upravljačkih prava to se može smatrati samozapošljavanjem. Potrebno je izmjeniti članak na način da se pod samozapošljavanjem smatra svaki radni odnos u pravnoj osobi u kojoj osoba s invaliditetom ima upravljačka prava jednaka ili veća od 25% ukupnih upravljačkih prava. Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen jer nije jasna intencija predlagatelja, odnosno razlozi zbog kojih se status samozaposlene osobe s invaliditetom veže uz upravljačka prava jednaka ili veća od 25%.
40 Udruga osoba s invaliditetom Imotski PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROFESIONALNOJ REHABILITACIJI I ZAPOŠLJAVANJU Udruga osoba s invaliditetom Imotski (26 zaposlenika koji skrbe o osobama s invaliditetom) uredno plaća penale zbog nezapošljavanja osobe s invaliditetom, što smatramo u najmanju ruku apsurdnim te predlažemo u Zakonu definirati članak koji od obveze kvotnog zapošljavanja izuzima one pravne osobnosti koje skrbe o osobama s invaliditetom. Od Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom primili smo dopis kojim potvrđuje kako je naš zahtjev za ukidanjem obveze kvotnog zapošljavanja za udruge osoba s invaliditetom osnovan te se nadamo da ćete isti razmotriti i uvažiti, a posebno zato što se Udruge uglavnom financiraju putem natječaja za namjenska bespovratna sredstva te im plaćanje penala zbog neispunjavanja obveze kvotnog zapošljavanja pričinja velik, prezahtjevan i u krajnju ruku bespotreban trošak. Primljeno na znanje Pitanje izuzimanja udruga osoba s invaliditetom od obveze kvotnog zapošljavanja razmotrit će se i urediti na odgovarajući način prilikom donošenja izmjena i dopuna Pravilnika o utvrđivanju kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom.
41 Siniša Bosanac PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROFESIONALNOJ REHABILITACIJI I ZAPOŠLJAVANJU Postoje slucajevi kada obveznik kvotnog zaposljavanja nije obveznik objavljivanja natjecaja za zaposljavanje te osobe s invaliditetom nemaju informaciju o upraznjenim radnim mjestima te ne mogu podnijeti prijavu. Potrebno je u zakonu staviti odredbu da su obveznici kvotnog zaposljavanja duzni objavljivati natjecaje za zaposljavanje. Nije prihvaćen Poslodavci - obveznici kvote iz realnog sektora, nemaju obvezu objave javnog natječaja, niti je istu moguće propisati ovim Zakonom