Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Nacrt prijedloga Uredbe o raspisivanju javnog natječaja i internog oglasa u državnoj službi

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Ured pučke pravobraniteljice UREDBU, Članak 23. Prihvatljivijim smatramo ponuđeno alternativno rješenje temeljem kojeg se na javni natječaj za imenovanje rukovodećih službenika odgovarajuće primjenjuju odredbe o provedbi natječaja za prijam u državnu službu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
2 Božica Horvat UREDBU, Članak 23. Predlažem da se za imenovanje primijeni prijedlog koji je naveden kao Alternativa. S obzirom na odgovornost koju nose imenovani rukovodeći službenici, ali i autoritet koji moraju imati nad podređenim službenicima, njihov odabir ne bi smio djelovati "jednostavnije" od odabira drugih službenika. Ako postoji zabrinutost da će cjelokupni postupak biti neprimjereno dugotrajan, moguće je propisati da se testiranje i razgovor za rukovodeće službenike u pravilu provode istoga dana. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
3 Jasna Martinec UREDBU, Članak 23. Smatram da je predložena alternativa kvalitetnije rješenje. Čelnici tijela ne bi smjeli, pored Komisije, sudjelovati u provedbi javnog natječaja ili internog oglasa, a posebice ne provoditi razgovor (intervju) s kandidatima mimo ili umjesto Komisije. Alternativni prijedlog ipak donekle onemogućava eventualne zlouporabe. Također, smatram da ukidanje obveze sigurnosne provjere nije dobro rješenje ako se radi o izabranom kandidatu koji već nije prošao sigurnosnu provjeru. Naime, na natječaj se može javiti bilo tko pod uvjetom da ispunjava tražene uvjete, stoga bi svakako, uz visoku razinu stručnosti, trebalo osigurati i sigurnosnu provjeru za kandidate koje ne dolaze iz sustava državne uprave. Kako su državni službenici prije nego stupe u radni odnos obvezni proći sigurnosnu provjeru, ne postoji opravdani razlog da državni službenici na rukovodećim radnim mjestima ne prolaze isti postupak, osim ako se radi o kandidatima (npr.državnim službenicima) koji su već sigurnosno provjereni. Primljeno na znanje Primljeno na znanje očitovanje o alternativi. Vezano za sigurnosnu provjeru, upućujemo da ne prolaze svi državni službenici tu provjeru. Međutim, neovisno o Prijedlogu uredbe, za osobe koje se imenuju ili su imenovane za rukovodeće državne službenike, provodi se sigurnosna provjera sukladno članku 13. Zakona o sigurnosnim provjerama (Narodne novine, br. 85/08 i 86/12).
4 Ured pučke pravobraniteljice UREDBU, Članak 19. Predlažemo da članak 19. glasi: U slučaju odustanka izabranog kandidata od prijma u državnu službu (kod javnog natječaja), odnosno rasporeda na radno mjesto (kod javnog natječaja ili internog oglasa), čelnik tijela može izabrati kandidata s rang-liste iz čl. 15. ove Uredbe, koji se prema ukupnom broju ostvarenih bodova na rang-listi nalazi odmah iza izabranog kandidata koji je odustao, ili obustaviti postupak. Kako je cilj testiranja i razgovora (intervjua) odabir najboljeg kandidata, a najboljim se smatra onaj s najviše ostvarenih bodova na provjeri znanja, sposobnosti i vještina te razgovoru, smatramo kako čelnik tijela ne može odabrati bilo kojeg kandidata s rang-liste iz članka 15. Nacrta prijedloga, već isključivo onog koji po broju ostvarenih bodova slijedi odmah iza izabranog kandidata koji je odustao od prijma u državnu službu, odnosno rasporeda na radno mjesto. Nije prihvaćen Prijedlog se ne prihvaća. Zakonom o državnim službenicima nije propisano da se u državnu službu prima prvorangirani kandidat. U članku 51. toga Zakona propisano je da se izbor kandidata obavlja između najviše 10 kandidata koji su postigli najbolje rezultate na provedenom testiranju i intervjuu. Izbor mora biti obrazložen. Mišljenja smo da se isto odnosi i na izbor drugog kandidata, u slučaju odustanka prethodno izabranog kandidata.
5 Ured pučke pravobraniteljice UREDBU, Članak 18. Primjedbe na stavak 1. ovog članka iznijeli smo uz primjedbe na članak 6. Nacrta prijedloga, a odnose se na trenutak dostave uvjerenja da se protiv izabranog kandidata ne vodi kazneni postupak. Nije prihvaćen Odgovor je kao uz primjedbu na članak 6.
6 Božica Horvat UREDBU, Članak 18. Od uvođenja provjere zdravstvene sposobnosti za sve nove državne službenike, nije zabilježeno smanjenje broja dana bolovanja ili povećanje efikasnosti, a njihovo izdavanje predstavlja trošak tijelima državne uprave odnosno posredno poreznim obveznicima pa predlažem da se uvjerenje dostavlja samo za mjesta za koje je nužno dokazati određenu specifičnu zdravstvenu sposobnost. Nije prihvaćen Zdravstvena sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta na koje se osoba prima propisana je kao opći uvjet za prijam u državnu službu u članku 48. stavku 1. Zakona o državnim službenicima. Stoga u postupku javnog natječaja za prijam u državnu službu na bilo koje radno mjesto izabrani kandidat mora dokazati ispunjenje navedenog uvjeta.
7 Jasna Martinec UREDBU, Članak 17. U stavku 2. članka 17., iza riječi: "Uredbe" treba dodati zarez i riječi: "skraćeni zapisnik i audio snimke obavljenih razgovora s kandidatima". Nije prihvaćen Ne vidimo svrhu odnosno potrebu da se uz izvješće (uz koje se prilaže rang-lista kandidata) prilaže "skraćeni zapisnik". Zadaća je Komisije da provede testiranje i intervju s kandidatima te sačini rang-listu, a čelnik tijela na temelju dostavljenog izvješća i rang-liste obavlja izbor kandidata. Čelnik tijela ne može preispitivati odgovore i bodovanje kandidata. Kao što smo naveli u očitovanju na komentare uz članak 14., audio snimke razgovora nisu prikladan način dokazivanja.
8 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom UREDBU, Članak 15. Predlažemo u članku 15. dodati stavak 2. (na način kako je to navedeno u važećoj Uredbi): "Na rang listi se navode samo kandidati koji su zadovoljili na provjeri znanja, sposobnosti, vještina i intervjuu." Nije prihvaćen Nije prihvaćeno, jer na rang-listi treba navesti sve kandidate u postupku (prema ostvarenom broju bodova), a ne samo najbolje kandidate.
9 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom UREDBU, Članak 14. Iz sadržaja članka 14. stavka 2. nije razvidno zašto Komisija ponovno, sada u usmenom razgovoru, obavlja utvrđivanje znanja, vještine i sposobnosti, kada je isto već provjereno pisanim putem. Nadalje, sukladno članku 12. Zakona o državnim službenicima potrebno je u ovom članku (na način kako je to određeno člankom 14. važeće Uredbe) razlikovati popunjavanje radnog mjesta putem redovitog i izvanrednog prijema. Primljeno na znanje Odredba je u skladu sa Zakonom o državnim službenicima. Intervju je dio selekcijskog postupka u kojem se u neposrednom razgovoru s kandidatima Komisija, dodatnim ciljanim pitanjima, preciznije utvrđuje znanja, vještine i sposobnosti kandidata i razliku između njih. Razlika u testiranju vježbenika i kandidata s radnim iskustvom predviđena je samo u prvoj fazi testiranja, a ostali dio postupka je isti.
10 Ured pučke pravobraniteljice UREDBU, Članak 14. Vezano uz stavak 5. članka 11., predlažemo preispitati ograničavanje broja kandidata koji se, po uspješnom završetku prve faze testiranja, pozivaju u drugu fazu testiranja, a koji temeljem predložene odredbe stavka 5. ne može biti veći od 15. Također predlažemo na isti način preispitati i odredbu stavka 1. članka 14. prema kojoj će se na razgovor (intervju) pozvati svega 10 kandidata koji su ostvarili ukupno najviše bodova u prvoj i drugoj fazi testiranja. Prikladnijim rješenjem smatramo ono iz članka 13. stavka 3. i 4. važeće Uredbe, prema kojem se samo iznimno, ako je na testiranju zadovoljilo više od 20 kandidata, na razgovor s komisijom upućuje najmanje 10 kandidata koji su postigli najbolje rezultate. Naime, cilj je natječajnog postupka odabir najboljeg kandidata po svim elementima koji se utvrđuju putem testiranja i razgovora (intervjua), a ne isključivo brzo i jednostavno provođenje tog postupka ograničavanjem broja kandidata koji, iako su zadovoljili na testiranju, ne prolaze daljnje faze natječaja. Nije prihvaćen Testiranje u dvije faze i intervju su dio selekcijskog postupka u kojem u daljnju fazu idu samo najbolji kandidati.
11 Jasna Martinec UREDBU, Članak 14. Razgovor (intervju) s kandidatima u praksi se pokazao kao najosjetljivija faza u postupku provedbe javnog natječaja ili internog oglasa. Krajem 2016. godine imali smo slučaj nezakonitog utjecaja nadređenog na člana Komisije kako bi se zaposlila osoba koju nadređeni preferira (slučaj HEP Toplinarstvo). U ovom konkretnom slučaju, javna objava razgovora člana Komisije s nadređenim onemogućila je protuzakonito zapošljavanje, međutim, Uredba ne bi smjela ostavljati prostor za bilo kakav utjecaj bilo koga na članove Komisije. Stoga bi se trebao osmisliti mehanizam kojim bi se nedopušten utjecaj na Komisiju onemogućio, pa predlažem da se iza stavka 2. članka 14. doda stavak 3. koji glasi: "O razgovoru s kandidatima sastavlja se skraćeni zapisnik kojemu se prilažu audio snimke razgovora sa svakim pojedinim kandidatom." Zapisnik bi sadržavao opće informacije o svim intervjuima (mjesto i vrijeme održavanja intervjua, popis kandidata koji su intervjuirani, pitanja koja su im upućena, popis kandidata koji su zadovoljili i potpis članova Komisije), a snimke intervjua imale bi svrhu dokaza u žalbenom postupku. Nije prihvaćen U državnoj službi propisan je postupak testiranja i intervjua. Pored toga, Ministarstvo uprave daje državnim tijelima smjernice i upute odnosno preporuke za rad komisije za provedbu javnog natječaja te upućuje na provedbu strukturiranog ili polustrukturiranog intervjua o kojem se vodi zapisnik ili bilješke. Audio snimke razgovora nisu prikladan način dokazivanja.
12 Božica Horvat UREDBU, Razgovor (intervju) Predlažem da se stavci 2. i 3. zamijene s: "Komisija za razgovor s kandidatima priprema popis od najmanje tri teme koje se odnose na znanja, vještine i sposobnosti, interese, profesionalne ciljeve i motivaciju kandidata za rad u državnoj službi te rezultate ostvarene u njihovom dotadašnjem radu. Za svaku temu propisuje se maksimalan broj bodova koji kandidat može ostvariti na način da ukupan broj bodova iznosi 10. Tijekom razgovora Komisija evidentira ostvareni broj bodova po pojedinim temama i napomene vezane uz dodijeljene bodove." Nije prihvaćen Prijedlog nije prihvaćen, jer se ostavlja Komisiji za provedbu javnog natječaja mogućnost izbora prikladnog sadržaja i načina testiranja i intervjua. Prijedlog izmjene odredbe je neprecizan i nejasan.
13 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom UREDBU, Članak 12. U članku 12. stavku 3. je izostavljeno razlikovanje testiranja između testiranja vježbenika (redovitog postupka prijma) te testiranja kandidata s radnim iskustvom (izvanrednog postupka prijma). Primljeno na znanje Razlika u testiranju vježbenika i kandidata s radnim iskustvom predviđena je samo u prvoj fazi testiranja, a ostali dio postupka je isti.
14 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom UREDBU, Članak 11. U vezi članka 11. stavka 5. zbog mogućnosti eliminacije iz postupka daljnje selekcije i onih kandidata koji ostvare 50 ili više % na testiranju (samo u testiranom stručnom dijelu!), smatramo kako se time te kandidate neosnovano eliminira iako su ostvarili više nego dovoljan broj bodova (više od 5). Također, napominjemo kako je podjela testiranja kandidata na izloženi način (u obvezne dvije faze) otežavajuća za sva tijela koja provode testiranja za manji broj radnih mjesta s manjim brojem prijavljenih kandidata. Nije prihvaćen Postupak testiranja u dvije faze je selekcijski postupak i provodi se radi izbora najboljih kandidata, koji će biti upućeni u daljnji postupak. U daljnju fazu ne idu kandidati koji su ostvarili lošije rezultate od ostalih.
15 Ured pučke pravobraniteljice UREDBU, Članak 11. Vezano uz stavak 5. članka 11., predlažemo preispitati ograničavanje broja kandidata koji se, po uspješnom završetku prve faze testiranja, pozivaju u drugu fazu testiranja, a koji temeljem predložene odredbe stavka 5. ne može biti veći od 15. Također predlažemo na isti način preispitati i odredbu stavka 1. članka 14. prema kojoj će se na razgovor (intervju) pozvati svega 10 kandidata koji su ostvarili ukupno najviše bodova u prvoj i drugoj fazi testiranja. Prikladnijim rješenjem smatramo ono iz članka 13. stavka 3. i 4. važeće Uredbe, prema kojem se samo iznimno, ako je na testiranju zadovoljilo više od 20 kandidata, na razgovor s komisijom upućuje najmanje 10 kandidata koji su postigli najbolje rezultate. Naime, cilj je natječajnog postupka odabir najboljeg kandidata po svim elementima koji se utvrđuju putem testiranja i razgovora (intervjua), a ne isključivo brzo i jednostavno provođenje tog postupka ograničavanjem broja kandidata koji, iako su zadovoljili na testiranju, ne prolaze daljnje faze natječaja. Nije prihvaćen Postupak testiranja u dvije faze je selekcijski postupak i provodi se radi izbora najboljih kandidata, koji će biti upućeni u daljnji postupak. U daljnju fazu ne idu kandidati koji su ostvarili lošije rezultate od ostalih.
16 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom UREDBU, Način testiranja Na kraju članka 11. kao novi stavak ili u posebnom novom članku predlažemo dodati: „Državna tijela su obvezna u postupku testiranja radi provjere znanja, sposobnost i vještina te intervjua, osigurati kandidatu koji je osoba s invaliditetom odgovarajuću razumnu prilagodbu. Obrazloženje: Predlažemo da se ovom Uredbom dodatno naglasi obveza poslodavca da osigura razumnu prilagodbu osobama s invaliditetom prilikom provođenja testiranja kako bi kandidati s invaliditetom imali jednake mogućnosti kao i svi ostali kandidati. Prema našem iskustvu, osobe s invaliditetom nailaze na najveće zapreke za pristup na tržište rada već pri samom testiranju upravo zato što im nije osigurana razumna prilagodba te im je na taj način uskraćeno pravo ravnopravnog natjecanja za određeno radno mjesto. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Razmotrit će se opravdanost posebne odredbe o tome. Ministarstvo uprave do sada nije imalo saznanja da je u praksi bilo problema vezano za odgovarajuću razumnu prilagodbu testiranja kandidatu koji je osoba s invaliditetom.
17 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom UREDBU, Članak 10. U članku 10. stavku 2. predlažemo brisati riječi „u postupku“, odnosno iza riječi „kandidatom“ pisati točku. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Razmotrit će se pravilnost izričaja i preciznost odredbe.
18 Ured pučke pravobraniteljice UREDBU, Članak 9. Predlažemo preispitati stavak 2. ovog članka, a vezano uz način dostave obavijesti o razlozima zbog kojih se osoba iz stavka 1. istog članka ne smatra kandidatom, ističući iste primjedbe koje se odnose na dostavu rješenja o prijmu iz članka 4. Nacrta prijedloga. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Napominje se da navedena obavijest nije upravni akt te se ne mora dostavljati na isti način kao rješenje koje se donosi u upravnom postupku.
19 Božica Horvat UREDBU, Članak 9. Predlažem da se u stavku 2., nakon riječi kandidatom obriše točka te doda tekst "te informacije o pravima koje ima." Zadnjih godina uvriježila se praksa da tijela državne uprave ovakve obavijesti završavaju rečenicom: "Napominjemo da dostavljanje pisane obavijesti nije upravni postupak te nije dopušteno izjavljivanje žalbe." čime ih posredno navodi na zaključak da nemaju nikakva prava. Tijela državne uprave trebala bi sve građane, pa i one koji su se prijavili na natječaj, transparentno i jasno informirati o postojećim pravima (tj pravu na prigovor) kako bi se što brže riješile eventualne nenamjerne pogreške i pridonijelo odabiru najkvalitetnijih kandidata. Nije prihvaćen Prijedlog se ne prihvaća, jer obavijest nije upravni akt i protiv iste žalba nije dopuštena.
20 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom UREDBU, Članak 8. Predlažemo u predmetnom članku, te posljedično na isti način i u cjelokupnom tekstu Uredbe, navođenje redoslijeda riječi u izrazu „znanja, sposobnosti i vještine“ ujednačiti. U stavku 4. točki 3. brisati riječ „kandidata“ koja je suvišna iz razloga što je ranije navedena u prethodnom dijelu rečenice. Također, umjesto „stečenog radnog iskustva“ predlažemo zbog mjerljivosti ostvarenja pisati „rezultata u dosadašnjem radu“. Prihvaćen Prijedlozi se prihvaćaju.
21 Ured pučke pravobraniteljice UREDBU, Članak 8. Predlažemo da stavak 2. ovog članka glasi: Komisija ima najmanje tri člana. U sastavu komisije mora biti predstavnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose, kojeg odredi čelnik tog tijela. Predloženim člankom 8. stavkom 2. nije predviđeno da u komisiji za provedbu javnog natječaja obvezno bude predstavnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose. U skladu s amandmanom danim uz članak 6. Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima s Konačnim prijedlogom Zakona, iako je predstavnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose tek jedan od članova komisije koji ravnopravno sudjeluje u radu iste, smatramo važnim da taj predstavnik, kao i do sada, sudjeluje u natječajnom postupku, kako bi se doprinijelo transparentnosti natječaja i odabiru najboljih kandidata, a time i daljnjoj depolitizaciji sustava državne uprave. Nije prihvaćen Predloženi sastav Komisije u skladu je s Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima, koji je u saborskoj proceduri. U članku 8. stavku 2. nije navedeno da je jedan član Komisije predstavnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose, jer je isto izostavljeno i iz Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima.
22 Ured pučke pravobraniteljice UREDBU, Članak 6. Predlažemo da stavak 2. ovog članka glasi: Uz prijavu se prilažu životopis i dokazi o ispunjavanju formalnih uvjeta iz javnog natječaja te uvjerenje nadležnog suda da se protiv podnositelja prijave ne vodi kazneni postupak. S obzirom na zapreke za prijam u državnu službu propisane člankom 49. točkom a) Zakona o državnim službenicima (NN, br. 92/05, 142/06, 77/07, 107/07, 27/08, 34/11 - Zakona o Registru zaposlenih u javnom sektoru, 49/11, 150/11, 34/12, 49/12 – pročišćeni tekst, 37/13, 38/13, 1/15 i 138/15 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske; u daljnjem tekstu: ZDS), smatramo kako je uvjerenje nadležnog suda da se protiv podnositelja prijave ne vodi kazneni postupak potrebno priložiti već uz samu prijavu na natječaj, a ne tek nakon što po provedenom testiranju i razgovoru (intervjuu) kandidat bude izabran, odnosno neposredno prije donošenja rješenja o prijmu. Kako je odredba stavka 2. ovog članka vezana uz odredbu članka 18. stavka 1. Nacrta prijedloga prema kojoj će predmetno uvjerenje morati dostavljati samo već izabrani kandidat i to neposredno prije donošenja rješenja o njegovom prijmu u državnu službu, smatramo kako će takve odredbe dovoditi do apsurdnih situacija u kojima se već izabrani kandidati neće moći primiti u službu zbog toga što se protiv njih vodi kazneni postupak, iako je ta činjenica postojala već u trenutku podnošenja prijave na natječaj te je trebala biti preprekom da se takva osoba uopće smatra kandidatom u natječajnom postupku. Za razliku od potvrde o zdravstvenoj sposobnosti za izdavanje koje je potrebno platiti liječnički pregled, ishođenje predmetnog uvjerenja ne zahtijeva materijalne troškove za osobe koje se prijavljuju na javni natječaj, jer su te osobe, kada izdavanje potvrde traže u svrhu zapošljavanja, oslobođene plaćanja proistojbi. Stoga neopravdanim smatramo nov način normativne regulacije ovog pitanja u članku 6. stavku 2. i članku 18. stavku 1. Nacrta prijedloga. Nije prihvaćen Ne prihvaća se prijedlog da se u članku 6. stavku 2. doda da se uz prijavu na javni natječaj, uz životopis i dokaze o ispunjavanju formalnih uvjeta iz javnog natječaja, prilaže i uvjerenje nadležnog suda da se protiv podnositelja prijave ne vodi kazneni postupak. Svjesni smo toga da predložena odredba članka 18. stavka 1. može dovesti do situacije u kojoj se izabrani kandidat neće moći primiti u službu zbog toga što se protiv njega vodi kazneni postupak (rijetki slučajevi), ali će se u tom slučaju primiti drugi kandidat s rang-liste. Smatramo da će se predloženom odredbom znatno rasteretiti nadležni sudovi, jer neće svi kandidati u postupku prilagati navedeno uvjerenje, nego samo izabrani kandidat. S druge strane, olakšat će se i kandidatima, jer neće trebati odlaziti u sud i tražiti uvjerenje prije prijave na javni natječaj, odnosno svakih šest mjeseci, nego samo u slučaju ako budu izabrani za prijam u državnu službu. Kandidatima će unaprijed biti poznato da će se od izabranog kandidata tražiti dostava uvjerenja nadležnog suda da se protiv njega ne vodi kazneni postupak. Ako testiranju pristupi kandidat protiv kojeg se vodi kazneni postupak, sam preuzima odgovornost za to, jer neovisno o rezultatima testiranja ne može biti primljen u državnu službu.
23 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom UREDBU, Članak 4. U članku 4. stavku 1. smatramo kako je uputno nakon navoda „Narodnim novinama“, pisati „službenom listu Republike Hrvatske“, u skladu s dosadašnjom praksom. Vezano za članak 4. stavak 3. točku 14., ukazujemo da se određivanjem web stranice (ili mrežne stranice) kao isključivim izvorom informacija moguće dovode u nepovoljan položaj oni kandidati koji nemaju redovan pristup internetu, kao i da nam se zbog javnog iznošenja osobnih podataka problematičnim čini javno objavljivanje rješenja o prijmu u državnu službu. U istoj odredbi predlažemo umjesto „svim kandidatima“ pisati „kandidatima koji su pristupili testiranju“. Nije prihvaćen Nije prihvaćen prijedlog da se u članku 4. stavku 1. nakon navoda: „Narodnim novinama“ dodaju riječi: „službenom listu Republike Hrvatske“ jer je isto nepotrebno (u Prijedlogu uredbe navedeno je na isti način kao u Zakonu o državnim službenicima). Primljen je na znanje komentar vezan za članak 4. stavak 3. alineju 14. (da se određivanjem web stranice kao isključivim izvorom informacija moguće dovode u nepovoljan položaj oni kandidati koji nemaju redovan pristup internetu te problem javne objave rješenja o prijmu u državnu službu zbog javnog iznošenja osobnih podataka iz tog rješenja). Predložena odredba o javnoj objavi rješenja o prijmu u državnu službu temelji se na odredbama Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima, koji je u proceduri donošenja u Hrvatskom saboru. Određivanje web stranice kao isključivog izvora informacija o rezultatima postupka javnog natječaja (objava rješenja o prijmu u državnu službu) neće onemogućiti pravovremeno informiranje o donesenom rješenju o prijmu u državnu službu kandidata koji nemaju redovan pristup internetu, jer je pristup internetu moguć u knjižnicama, čitaonicama, internet kafićima ili putem mobitela. Pored toga, već se, prema važećim propisima, pozivi za testiranje kandidata u postupku javnog natječaja objavljuju isključivo putem web stranice naznačene u javnom natječaju. Nije prihvaćen prijedlog da se u istoj odredbi umjesto: „svim kandidatima“ navede: „kandidatima koji su pristupili testiranju“, jer je u odredbi članka 10. stavka 2. Prijedloga uredbe izrijekom navedeno da kandidat koji nije pristupio testiranju više se ne smatra kandidatom u postupku. Ministarstvo uprave pratit će primjenu Uredbe te upoznati i po potrebi upozoriti državna tijela da se u rješenju o prijmu u državnu službu ne navode osobni podaci koji nisu od značaja za rješavanje (datum i mjesto rođenja, adresa stanovanja i dr.). Također neće biti potrebno u dostavnoj naredbi rješenja navoditi adrese kandidata u postupku, jer će se rješenje dostavljati javnom objavom na web stranici.
24 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom UREDBU, Članak 4. Ukazujemo da se određivanjem web stranice (ili mrežne stranice) kao isključivim izvorom informacija moguće dovode u nepovoljan položaj oni kandidati koji nemaju redovan pristup internetu, kao i da nam se zbog javnog iznošenja osobnih podataka problematičnim čini javno objavljivanje rješenja o prijmu u državnu službu. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje. Predložena odredba o javnoj objavi rješenja o prijmu u državnu službu temelji se na odredbama Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima, koji je u proceduri donošenja u Hrvatskom saboru. Određivanje web stranice kao isključivog izvora informacija o rezultatima postupka javnog natječaja (objava rješenja o prijmu u državnu službu) neće onemogućiti pravovremeno informiranje o donesenom rješenju o prijmu u državnu službu kandidata koji nemaju redovan pristup internetu, jer je pristup internetu moguć u knjižnicama, čitaonicama, internet kafićima ili putem mobitela. Pored toga, već se, prema važećim propisima, pozivi za testiranje kandidata u postupku javnog natječaja objavljuju isključivo putem web stranice naznačene u javnom natječaju. Ministarstvo uprave pratit će primjenu Uredbe te upoznati i po potrebi upozoriti državna tijela da se u rješenju o prijmu u državnu službu ne navode osobni podaci koji nisu od značaja za rješavanje (datum i mjesto rođenja, adresa stanovanja i dr.). Također neće biti potrebno u dostavnoj naredbi rješenja navoditi adrese kandidata u postupku, jer će se rješenje dostavljati javnom objavom na web stranici.
25 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom UREDBU, Članak 4. Smatramo da je uputno nakon navoda „Narodnim novinama“, pisati „službenom listu Republike Hrvatske“, kakva je i inače praksa. Nije prihvaćen Nije prihvaćen prijedlog da se u članku 4. stavku 1. nakon navoda: „Narodnim novinama“ dodaju riječi: „službenom listu Republike Hrvatske“ jer je isto nepotrebno (u Prijedlogu uredbe navedeno je na isti način kao u Zakonu o državnim službenicima).
26 Povjerenik za informiranje UREDBU, Članak 4. S obzirom da se Nacrtom prijedloga Uredbe želi olakšati dostava rješenja o prijmu u državnu službu te ubrzati postupak zapošljavanja, pri objavi rješenja o prijmu u državnu službu izabranog kandidata na internetskoj stranici potrebno je voditi računa o odredbama članka 10. stavka 1. točke 10. i članka 10. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama ("Narodne novine" broj 25/13 i 85/15 - u daljnjem tekstu: ZPPI). Naime, člankom 10. stavkom 1. točkom 10. ZPPI-a propisana je obveza tijela javne vlasti da na internetskoj stranici objavi obavijesti o raspisanim natječajima, dokumentaciji potrebnoj za sudjelovanje u natječajnom postupku te obavijest o ishodu natječajnog postupka. Objavljeni ishodi natječajnih postupaka podrazumijevaju ime i prezime izabranog kandidata i njegovu stručnu spremu, a ne i ostale osobne podatke. Navedeni podaci predstavljaju minimalni standard koja su tijela javne vlasti u obvezna objaviti na internetskoj stranici. Preporuka je da se obavijest o ishodu natječajnog postupka objavljuje najkasnije u roku od 3 dana od dana odabira osobe u natječajnom postupku. Prema članku 10. stavku 2. ZPPI-a, odredbe ovog članka ne primjenjuju se za informacije za koje postoje ograničenja prava na pristup prema odredbama ovog Zakona. Sukladno članku 10. stavku 2. ZPPI-a, odredbe ovog članka ne primjenjuju se za informacije za koje postoje ograničenja prava na pristup prema odredbama ovog Zakona. Rješenje o prijmu u državnu službu može sadržavati osobne podatke izabranog kandidata (primjerice adresu stanovanja) u izreci rješenja i u dostavnoj naredbi, a uočeno je da neka tijela javne vlasti donose rješenja o prijmu u državnu službu koja u obrazloženju rješenja i/ili u dostavnoj naredbi navode imena i prezimena svih kandidata koji su pristupili testiranju i njihove adrese stanovanja. S obzirom da se prema članku 10. stavku 2. ZPPI-a, odredbe ovog članka ne primjenjuju za informacije za koje postoje ograničenja prava na pristup prema odredbama ovog Zakona, pri objavi rješenja o prijmu u državnu službu treba se voditi računa o navedenom te upoznati tijela javne vlasti koja provode postupak zapošljavanja prema navedenoj Uredbi s primjerom (obrascem) predmetnog rješenja, čija objava ne bi bila u suprotnosti s navedenim odredbama ZPPI-a. Primljeno na znanje Komentar je primljen na znanje. Ministarstvo uprave pratit će primjenu Uredbe te upoznati i po potrebi upozoriti državna tijela da se u rješenju o prijmu u državnu službu ne navode osobni podaci koji nisu od značaja za rješavanje (datum i mjesto rođenja, adresa stanovanja i dr.). Također neće biti potrebno u dostavnoj naredbi rješenja navoditi adrese kandidata u postupku, jer će se rješenje dostavljati javnom objavom na web stranici.
27 Ured pučke pravobraniteljice UREDBU, Članak 4. Predlažemo brisati točku 14. stavka 3. ovog članka. Brisanje predlažemo iz istih onih razloga zbog kojih smo dali primjedbe na nov način reguliranja dostave rješenja o prijmu putem javne objave na web stranici državnog tijela koje raspisuje natječaj i web stranici središnjeg tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose, a koje smo iznijeli u našim amandmanima na Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima s Konačnim prijedlogom Zakona, upućenim dana 18. travnja 2017. godine Odboru za zakonodavstvo Hrvatskog sabora, odnosno dana 20. travnja 2017. godine Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav. Naime, smatramo kako financijske i vremenske uštede, kao i izbjegavanje problema u praksi vezanih uz dostavu rješenja, nisu opravdan razlog za isključivanje osobne dostave rješenja, s obzirom da se radi o upravnom aktu dostavom kojeg nezadovoljnim kandidatima teče rok za žalbu. Javna objava rješenja na web stranicama državnih tijela podrazumijeva da svi kandidati imaju jednake tehničke preduvjete (računalo ili određene vrste mobilnih telefona), kao i jednake mogućnosti pristupa internetu, što u stvarnosti nerijetko nije slučaj. Mogućnost javne objave rješenja smatramo opravdanim samo u onim slučajevima u kojima postoji izričit pristanak kandidata na takvu vrstu dostave rješenja, a zbog čega smo u amandmanima i predložili da se preispita ovakav način dostave rješenja o prijmu u državnu službu. Nije prihvaćen Ne prihvaća se prijedlog za brisanje članka 6. stavka 3. alineje 13. Prijedloga, jer se predložena odredba o javnoj objavi rješenja o prijmu u državnu službu temelji se na odredbama Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima, koji je u proceduri donošenja u Hrvatskom saboru. Određivanje web stranice kao isključivog izvora informacija o rezultatima postupka javnog natječaja (objava rješenja o prijmu u državnu službu) neće onemogućiti pravovremeno informiranje o donesenom rješenju o prijmu u državnu službu kandidata koji nemaju redovan pristup internetu, jer je pristup internetu moguć u knjižnicama, čitaonicama, internet kafićima ili putem mobitela. Pored toga, već se, prema važećim propisima, pozivi za testiranje kandidata u postupku javnog natječaja objavljuju isključivo putem web stranice naznačene u javnom natječaju.
28 Božica Horvat UREDBU, Članak 4. Predlažem da se "– sadržaj prijave s prilozima" i "– dokaze koji se moraju priložiti uz prijavu" objedine u jednu stavku s obzirom da su dokazi zapravo prilozi. Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
29 Ivan Čuljak UREDBU Potrebno je izmijeniti „Predmet uredbe“ u Predmet Uredbe“ Iz Članka 18. potrebno je izbaciti: „ukoliko je kandidat uz prijavu priložio preslike“, jer je to u koliziji s Člankom 7., u kojem se navodi: „Isprave se prilažu u neovjerenoj preslici, a prije izbora kandidat će predočiti izvornik.“ Također iz Članka 18. potrebno je izbaciti: „U slučaju opravdanog razloga, rok za dostavu isprava iz stavka 1. ovog članka može se produžiti, ali najviše za tri dana.“ jer je to u koliziji s prvim stavkom istog Članka, u kojem se ne kvantificira rok, odnosno navodi se samo „primjereni rok“. Kako rok nije određen, ne može se dodavati (ili skraćivati) za tri ili više dana. Nadalje, potrebno je istaći izbjegavanje svih vrsta diskriminacije na način da se to izričito navede u Članku a posebno obradi u jednom članku (i to 7 ili 8). Potrebno je navesti uobičajena kvalifikacije:: „Na natječaj se, pod ravno¬pravnim uvjetima, imaju pravo javiti osobe obaju spolova.“, zatim uvjeti za kandidate koji se pozivaju na pravo prednosti prilikom zapošljavanja („Dužni su priložiti svu propisanu dokumentaciju prema posebnimm zakonima.“) i strani državljani, koje je potrebno navesti i odrediti njihovu razinu poznavanja hrvatskog jezika: „Strani državljani obvezni su priložiti dokaz o poznavanju hrvatskog jezika (napredna razina). Glede formalnih uvjeta, ovdje je potrebno točno navesti rok potvrde o nekažnjavanju, jer je trenutno praksa neujednačena, to jest neke državne institucije traže potvrdu ne stariju od 6 mjeseci, a neke 3 mjeseca, što stvara pravnu nesigurnost i otvara mogućnost žalbi i tužbi. Potrebno je ujednačiti terminologiju jer se u tekstu navode tri različite riječi („prijam“, „prijem“, prijm“). Drugi termin je „razgovor (interview) Kako Uredba posebno definira Razgovor (intervju), i to se tako navodi u većini teksta, osim u nekoliko slučajeva pa je potrebno izmijeniti Članak 15. sa: „Nakon provedenog intervjua Komisija utvrđuje rang-listu kandidata prema ukupnom broju bodova ostvarenih na testiranju i intervjuu.“, u: „Nakon provedenog intervjua Komisija utvrđuje rang-listu kandidata prema ukupnom broju bodova ostvarenih na testiranju i intervjuu.“ Djelomično prihvaćen Primjedbe i prijedloge trebalo je pisati uz članke na koji se odnose. Primjedbe vezane za veliko i malo slovo su primljene na znanje. Prihvaća se primjedba na članak 18. da treba izbaciti: „ukoliko je kandidat uz prijavu priložio preslike“. Ne prihvaća se primjedba da treba izbaciti odredbu članka 18. stavka 3. („U slučaju opravdanog razloga, rok za dostavu isprava iz stavka 1. ovog članka može se produžiti, ali najviše za tri dana.“), jer propisivanje u stavku 1. istoga članka "u primjerenom roku" ne ostavlja mogućnost izabranom kandidatu da sam određuje primjeran rok, nego će taj rok odrediti odnosno precizirati državno tijelo kod poziva izabranom kandidatu na dostavu potrebne dokumentacije. Ne prihvaća se prijedlog izrijekom propisati da se u javnom natječaju mora navesti da se imaju pravo javiti osobe obaju spolova, jer se za pojedina radna mjesta, ovisno o potrebama službe, sukladno pravilniku o unutarnjem redu, može tražiti prijam isključivo osobe određenog spola (npr. policija, carina, pravosudna policija). Prihvaća se prijedlog da se Uredbom propiše da se u javnom natječaja obvezno navodi da su kandidati koji se pozivaju na pravo prednosti prilikom zapošljavanja dužni priložiti svu propisanu dokumentaciju prema posebnom zakonu. Ne prihvaća se prijedlog da Uredbom treba odrediti koju razinu znanja hrvatskog jezika treba imati strani državljanin koji se prima u državnu službu, jer propisivanje uvjeta za prijam u državnu službu nije predmet ove Uredbe. Nije prihvaćen prijedlog da se propiše rok starosti uvjerenja o nekažnjavanju, jer to nije predmet ove Uredbe. Primjedbe o potrebi usklađenja terminologije („prijam“, „prijem“ ili prijm“, kao i "razgovor (interview)" i "intervju") primljene su na znanje i bit će razmotrene kod pripreme završnog teksta Prijedloga uredbe.